SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

PODUZETNITVO U KULTURI I TURIZMU

Dorotea Gal

SPREMNOST ZA IMPLEMENTACIJU PODUZETNIKIH

KOMPETENCIJA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU
KOD ODGAJATELJA, UITELJA I NASTAVNIKA

Diplomski rad

Zadar, 2015. godina

 SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

PODUZETNITVO U KULTURI I TURIZMU

Dorotea Gal

SPREMNOST ZA IMPLEMENTACIJU PODUZETNIKIH

KOMPETENCIJA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU
KOD ODGAJATELJA, UITELJA I NASTAVNIKA

Diplomski rad

Doc. dr. sc. Boena Krce Mioi

Zadar, 2015. godina

 Izjava o akademskoj estitosti

Ja, Dorotea Gal ovime izjavljujem da je moj diplomski rad pod naslovom Spremnost za
implementaciju poduzetnikih kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu kod
odgajatelja, uitelja i nastavnika rezultat mojega vlastitog rada, koji se temelji na mojim
istraivanjima i oslanja se na izvore i objavljenu literaturu kao to pokazuju koritene biljeke
i popis koritene literature. Niti jedan dio mojega rada nije napisan na nedoputen nain,
odnosno nije prepisan iz bilo kojeg necitiranog rada i ne kri bilo ija autorska prava.
Izjavljujem takoer da niti jedan dio rada nije koriten za bilo koji drugi rad pri bilo kojoj
drugoj visokokolskoj ili znanstvenoj ustanovi ili pravnoj osobi. Sadraj mojega rada u
potpunosti odgovara sadraju obranjenog i nakon obrane ureenog rada.

U Zadru, 8. prosinca 2015.

SADRAJ
1. UVOD..................................................................................................................1
2. PODUZETNITVO I PODUZETNIKE KOMPETENCIJE.............................3
2.1. Poduzetnitvo .....................................................................................................3
2.1.1. Definicijski okvir poduzetnitva: to je poduzetnitvo i tko je poduzetnik? ....3
2.1.2. Kljune osobine uspjenih poduzetnika .............................................................7
2.1.3. Tipovi poduzetnika i poduzetnitva ..................................................................11
2.1.4. Znaaj poduzetnitva u gospodarstvu Republike Hrvatske .............................13
2.1.5. Poduzetnitvo 21. stoljea ...............................................................................16
2.2. Obrazovanje u Hrvatskoj i uenje za poduzetnitvo ........................................20
2.2.1. Teorija pojma kurikulum i Nacionalni okvirni kurikulum............................20
2.2.2. Poduzetnika kompetencija ..............................................................................27
2.2.3. Strategija uenja za poduzetnitvo ...................................................................31
2.2.4. Dobra praksa uenja za poduzetnitvo- Djeji tjedan poduzetnitva ..............35
2.2.5. Cjeloivotno uenje ..........................................................................................37
3. PRIMARNO ISTRAIVANJE .........................................................................41
3.1.Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja i znanstvene metode ................................ 41
3.2.Rezultati istraivanja u Varadinskoj upaniji .......................................................44
3.3.Rezultati istraivanja u Zadarskoj upaniji ............................................................61
3.4.Usporedba rezultata Varadinske i Zadarske upanije ..........................................76
3.5.Analiza podataka ....................................................................................................90
3.6.Rasprava rezultata istraivanja ...............................................................................96
4. ZAKLJUAK ...................................................................................................99
5. SAETAK .......................................................................................................101
6. SUMMARY ....................................................................................................102
LITERATURA ................................................................................................104
POPIS GRAFIKONA ......................................................................................106
POPIS TABLICA............................................................................................110
PRILOZI...........................................................................................................111
IVOTOPIS.....................................................................................................114
1. UVOD

Tema diplomskog rada je Spremnost za implementaciju poduzetnikih kompetencija u

odgojno-obrazovnom procesu kod odgajatelja, uitelja i nastavnika. Europska komisija
(2004.) odredila je kompetenciju smisao za inicijativu i poduzetnitvo kao jednu od
osam kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. Stjecanje poduzetnike kompetencije
predvieno je i Nacionalnim okvirnim kurikulumom Republike Hrvatske (2011.),
temeljnim dokumentom odgoja i obrazovanja. Prema NOK-u, poduzetnika kompetencija
omoguuje razvoj poduzetne i inovativne osobe koja je sposobna uoiti prilike te svoje
ideje provesti u djelo. Razvoj gotovo svake zemlje temelji se na poduzetnikim
aktivnostima, stoga je stjecanje poduzetnike kompetencije od najranije dobi od velike
vanosti.

Razrada teme sastoji se od dvije cjeline. Prva cjelina odnosi se na poduzetnitvo kao
pojavu te njegov znaaj. U drugoj cjelini govori se o obrazovnom sustavu Republike
Hrvatske te uenju za poduzetnitvo.

Prva cjelina donosi definicijski okvir poduzetnitva, objanjeno je to je poduzetnitvo te

koga se moe smatrati poduzetnikom. Navedene su kljune osobine koje karakteriziraju
uspjene poduzetnike, kao i neke od vrsta poduzetnitva i poduzetnika. Nakon toga,
objanjen je znaaj poduzetnitva u gospodarstvu Republike Hrvatske. Znaaj
poduzetnitva promatra se i u kontekstu Europske unije, budui da je Hrvatska
punopravna lanica. Na kraju cjeline govori se o poduzetnitvu 21. stoljea, o promjenama
koje nastaju na tritu te novim potrebama koje se stvaraju u poslovanju.

U drugoj cjelini razrada teme poinje objanjavanjem pojam kurikulum te

predstavljanjem Nacionalnog okvirnog kurikuluma Republike Hrvatske. Poduzetnika
kompetencija, kao dio kurikuluma, objanjena je u nastavku. Vaan dokument koji potie
razvoj uenja za poduzetnitvo i stjecanje poduzetnike kompetencije naziva se Strategija
uenja za poduzetnitvo. Strategiju je izdalo Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva 2010. godine, te donosi akcijski plan za razdoblje od 2010. do 2014.
godine. U ovoj cjelini predstavljena je i dobra praksa uenja za poduzetnitvo u Republici
Hrvatskoj. Odnosi se na Djeji tjedan poduzetnitva, a opisani su uinci provoenja ovog
projekta. Poduzetnika kompetencija nuna je za razvoj cjeloivotnog uenja, a upravo s
njime zavrava teorijska obrade teme.

1
Nakon teorijske obrade teme, opisano je primarno istraivanje provedeno kao dio ovog
rada. Predmet istraivanja odnosi se na spremnost za implementaciju poduzetnikih
kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu. Podaci su prikupljeni pomou anketnih
upitnika. Anketni upitnici u elektronikom obliku dostavljeni su u gotovo sve odgojno-
obrazovne ustanove (djeji vrtii, osnovne kole, srednje kole) na podruju Varadinske i
Zadarske upanije, a u nekoliko ustanova ispunjeni su u fizikom obliku. Anketne
upitnike ispunilo je ukupno 135 osoba. S podruja Varadinske upanije u istraivanju je
sudjelovalo 79 ispitanika, a s podruja Zadarske upanije 56 ispitanika. Ciljevi
istraivanja ukljuuju dobivanje saznanja o postojeem stanju spremnosti za
implementaciju, saznanja o uestalosti i nainima provoenja uenja za poduzetnitvo,
saznanja o motivaciji odgojno-obrazovnih djelatnika, te usporedbu provoenja uenja za
poduzetnitvo u Varadinskoj i Zadarskoj upaniji. Prikazani su rezultati istraivanja za
Varadinsku i Zadarsku upaniju te njihova usporedba. Postavljene su tri hipoteze
istraivanja, koje su provjerene hi-kvadrat testom. U analizi podataka nalaze se rezultati
provjeravanja hipoteza hi-kvadrat testom, a na kraju cjeline nalazi se rasprava rezultata
istraivanja.

Na kraju rada nalazi se zakljuak rada i saetak na hrvatskom i engleskom jeziku.

Navedena je literatura, popis grafikona i tablica. U prilogu se nalazi anketni upitnik koji je
koriten za prikupljanje podataka.

2
 2. PODUZETNITVO I PODUZETNIKE KOMPETENCIJE

2.1. Poduzetnitvo

Razvoj poduzetnitva potie se stjecanjem poduzetnikih kompetencija. U nastavku je dan

definicijski okvir poduzetnitva. Nabrojene su kljune osobine koje svaki uspjean poduzetnik
posjeduje, tipovi poduzetnika te najee vrste i oblici poduzetnitva. Nakon teorijske razrade
poduzetnitva, istaknuta je vanost poduzetnitva. Republika Hrvatska je od 2013. godine
punopravna lanica Europske unije, stoga se i poduzetnitvo promatra u kontekstu
konkurentnosti na europskom tritu. Posljednje poglavlje odnosi se na poduzetnitvo 21.
stoljea. Znaajne promjene nastale su u ekonomiji i drutvu, koje utjeu na daljnji razvoj
poduzetnitva.

2.1.1. Definicijski okvir poduzetnitva: to je poduzetnitvo i tko je poduzetnik?

Termini poduzetnitvo, poduzetnik, poduzetniki pothvat i slino esto se koriste u

svakodnevnom ivotu, spominju se u raznim medijima te su dio rjenika gotovo svake osobe.
Razliiti autori navode razliite definicije ovog pojma, to ukazuje na njegovu vanost i
kompleksnost. Pojam poduzetnitvo, kao glavna komponenta poduzetnike kompetencije i
tema ovoga rada, u nastavku detaljno je opisano.

Fenomen poduzetnitva predstavlja jednu od glavnih politikih, medijskih, ekonomskih i

opedrutvenih tema. Interes za poduzetnitvo proizlazi iz spoznaje da je cjelokupna povijest
na odreen nain proizvod poduzetnikog djelovanja. Drutveni i ekonomski kontekst
suvremenog poduzetnitva napustio je koncept ekonomije obujma, pa se danas poduzetnitvo
smatra glavnim akceleratorom razvoja, posebno u vidu brojnih malih poduzea. Poduzetnik i
poduzetnitvo dobivaju centralnu poziciju u postizanju ekonomskog i drutvenog razvoja.
ovjek, kao drutveno i ekonomsko bie, postupno postaje i poduzetniko bie-
homoentreprenaurus (eng. poduzetnik=entrepreneur, op.a.) (Buble, 2006: 5). Kreativnost i
poduzetnitvo itekako su potrebni, a institucionalna okolina koja ohrabruje poduzetnike vana
je sastavnica ekonomskog rasta.

Mnogi autori dali su odgovore na pitanje: to je poduzetnitvo i tko je poduzetnik?

Poduzetnitvo predstavlja sposobnost pokretanja odreene akcije, poduzimanja aktivnost sa
svrhom postizanja eljenog cilja, (...) spremnost na borbu protiv prepreka, spremnost na

3
neizvjesnost ishoda i rizik (Buble, 2006: 1). Poduzetnitvo je predmet interesa mnogih
znanosti, ponajprije ekonomije, psihologije, sociologije, prava.

U ekonomskoj teoriji poduzetnitvo se najee definira kao ukupnost poduzetnikovih

inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajuih, upravljakih i nadzornih sposobnosti (krti,
2006: 1). Potrebno je naglasiti da je to samo jedan od mnogih pokuaja definiranja
poduzetnitva, budui da je poduzetnitvo nemogue jednoznano odrediti. Postavlja se
pitanje zato ga je teko definirati? Odgovor lei u tome da poduzetnitvo oznaava izazov.
Dakle poduzetnitvo je vie od samo elje za uspjehom, vie od inovativnosti, vie od znanja i
upornog rada, od novog proizvoda, trita ili novog potroaa Poduzetnitvo je proces
stvaranja nove vrijednosti jedinstvenom kombinacijom resursa, sa svrhom iskoritavanja
prilike (Boki, 2006: 1).

Podrijetlo rijei poduzetnitvo (entrepreneurship) dolazi iz francuske rijei entreprendre,

koja oznaava osobu koja preuzima rizik novoga. Najznaajniji predstavnik britanske klasine
politike ekonomije, Adam Smith, poduzetnitvo doivljava kao najbolji pokreta
ekonomskog razvitka i blagostanja drutva. Moe se rei da cjelokupan nain razmiljanja o
poduzetnitvu dolazi od Adama Smitha (prema: Horvat, 2006: 13). On naglaava vanost
raspodjele i nagrade poduzetnicima za njihov trud (prema: Buble, 2006: 3). Smith govori o
poduzetnikoj aktivnosti koja se ostvaruje marljivou i tedljivou, poslovnim
pekulacijama i poslovnim inovacijama (prema: Boki, 2006: 2).

Frank Hyneman Knight (1921.) poduzetnika definira kao osobu koja spremno preuzima rizik i
ostvaruje profit kao nagradu za rizik i kao nagradu za neizvjesnost. Za razliku od rizika, koji
se moe procjenjivati prema prolim dogaajima, neizvjesnost je mogue samo subjektivno
procijeniti.

Austrijsko-ameriki ekonomist i sociolog, Joseph Alois Schumpeter, popularno zvan otac

poduzetnitva daje znaajan doprinos teoriji poduzetnitva. On definira poduzetnitvo kroz
stvaranje inovacija, naglaavajui vanost inovacija u gospodarskom rastu i razvoju (prema:
Boki, 2006: 3). Prema Schumpeteru, snage koje rezultiraju razvojem nisu izvanekonomske
prirode, ve su to inovacije, nove kombinacije faktora proizvodnje. Schumpeter navodi kako
je poduzetnik usmjeren na uvoenje novih kombinacija faktora proizvodnje. Nove
kombinacije oituju se u nekoliko formi: uvoenje novog proizvoda ili kvalitete, uvoenje
novog naina proizvodnje, otvaranje novog trita, osvajanje novih izvora sirovina, uvoenje

4
nove organizacije. Osnovna funkcija poduzetnika jest krenje otpora koji se pojavljuje kod
uvoenja pronalazaka i inovacija (prema: Buble, 2006: 5).

Na potekoe konceptualnog odreenja poduzetnitva upozorava William J. Baumol. Prema

njemu poduzetnitvo je konceptualno povezano sa uvaavanjem poduzetnikih prilika i
poticanjem poduzetnikih inicijativa, stratekom orijentacijom poduzea, afirmacijom
menaderskih struktura i promjenom kontrolnih mehanizama proizvodnih faktora (prema:
Buble, 2006: 6).

Cole poduzetnitvo definira kao svrhovitu aktivnost usmjerenu ka iniciranju i razvijanju

profitno orijentiranih poslova, prema Marku Cassonu poduzetnitvo je proces prosuivanja
i donoenja odluka o uporabi ogranienih resursa, a Peter Drucker smatra kako
poduzetnitvo podrazumijeva raditi neto na drugaiji nain, a ne raditi neto bolje od onoga
to ve postoji (prema: Buble, 2006: 7).

Hisrich (2011: 8) definira poduzetnitvo kao proces stvaranja neeg novog i vrijednog kroz
posveivanje vremena i truda, pretpostavljajui popratne financijske, fizike i drutvene
rizike, i na kraju primanje nagrada u obliku novanog i osobnog zadovoljstva i neovisnosti.
Ova definicija ukljuuje 4 aspekta koji ine poduzetnitvo. Prvi aspekt odnosi se na stvaranje
neeg novog. Dakle, poduzetnitvo podrazumijeva novostvorenu vrijednost, kako za
poduzetnika, tako i za one kojima je novina namijenjena. Drugi aspekt odnosi se na
posveivanje vremena i truda. Poduzetnike aktivnosti zahtijevaju mnogo posveenosti, a bez
puno vremena i jo vie truda vrlo je teko ostvariti pravu vrijednost. Trei aspekt ukljuuje
nagrade koje poduzetnici ostvaraju ulaganjem vremena i truda u svoj pothvat. Najvanija
nagrada svakom poduzetniku je neovisnost, koja je popraena osobnim zadovoljstvom i
osjeajem postignua. Novana nagrada, odnosno profit, posebno je bitna u profitno
orijentiranim pothvatima, u kojima novac moe biti pokazatelj uspjeha. etvrti i najvaniji
aspekt poduzetnitva odnosi se na preuzimanje rizika. Poduzetniki pothvati odvijaju se u
veoma neizvjesnim okolnostima, koje je, kao to je ve navedeno, mogue samo subjektivno
procijeniti. Unato svim nesigurnostima svojeg pothvata poduzetnici se odluuju na
djelovanje, a poduzetnika aktivnost obavlja se u atmosferi neizvjesnosti. Stoga je
preuzimanje rizika svakako najznaajniji aspekt poduzetnitva.

Termin poduzetnik (entrepreneur) takoer vue korijene iz francuskog jezika. Korijen rijei
poduzetnik u francuskom jeziku doslovno preveden znai onaj koji uzima izmeu ili ii
izmeu. Jedan od prvih poduzetnika je i Marko Polo, mletaki trgovac za kojeg se vjeruje da

5
je roen na Koruli. Polo je uspostavio trgovake pravce prema Dalekom istoku. On bi
potpisivao ugovor sa osobom koja je imala novac i koja je eljela prodati svoje proizvode, a
takav ugovor ukljuivao je zajam trgovcu-pustolovu. Ovakav nain poslovanja ima znaajke
poduzetnikog poslovanja, posebice u riziku kojeg snose sudionici pothvata. Dakle,
poduzetnikom se moe nazvati osoba koja riskira u namjeri da otpone neto novo (Hisrich,
2011: 5).

Sredinom 20. stoljea javlja se novi pojam-poduzetnik kao inovator, pojedinac koji razvija
neto jedinstveno. Funkcija poduzetnika oituje se u promjeni ili poboljanju obrasca
proizvodnje tako da se iskoristi neki novi izum. Izum se moe koristit u isprobavanju novih
metoda proizvodnje nove robe ili novih naina proizvodnje stare robe, u otvaranjima novih
izvora inputa (sirovina) ili novih kanala proizvodnje te u organiziranju nove industrije. U
ovom opisu poduzetnika i njegove djelatnosti koncept inovacije i noviteta predstavlja sastavni
dio. Inovacija je jedan od najteih zadataka poduzetnika. Sposobnost inoviranja nalazi se u
mnogim dogaajima kroz povijest. Od Egipana koji su dizajnirali i gradili piramide od
ogromnih kamenih blokova, do Apollo mjeseevog modula i beine komunikacije,
sposobnost inoviranja prisutna je u svakoj civilizaciji (Hisrich, 2011: 7). Novitet se moe
odnositi na bilo koju sferu poslovanja, a organizacijske inovacije jednako je teko razviti kao i
tradicionalne tehnoloke inovacije.

Kada se govori o stvaranju neeg novog i inovacijama, postoje neke nejasnoe u shvaanjima
poduzetnika nasuprot izumiteljima. Izumitelj, pojedinac koji neto stvara po prvi puta,
snano je inspiriran i motiviran vlastitim radom i osobnim idejama (Hisrich, 2011: 8). Osim
posjedovanja kreativnosti, izumitelji su najee dobro obrazovani, stavljaju premiju na
postignue, koje mjere brojem razvijenih izuma i odobrenih patenata. Najee ne uivaju
novane koristi kao mjeru uspjeha. Za razliku od izumitelja, poduzetnik se zaljubljuje u
organizaciju i novi pothvat te e uloiti trud u preivljavanje i rast svojeg poslovanja.
Izumitelj se zaljubljuje u svoj izum te izbjegava promjene izuma u svrhu komercijalizacije.
Kako bi se razvio novi pothvat temeljen na djelu izumitelja, potrebna je poduzetnika
strunost i timski rad. Izumitelji se koncentriraju na proces stvaranja neeg novog.
Implementacija novine predstavlja rad poduzetnika (Hisrich, 2011: 8).

Izumitelji ili inovatori esto nisu svjesni koliko slinosti imaju s poduzetnicima. Svaki
poduzetnik je i inovator, s time da poduzetnik u novom vidi izazov, ali i dobitak (ani,
1998: 29). Razlika izmeu inovatora i poduzetnika lei u spremnosti poduzetnika da podnosi

6
neizvjesnost i stres, i u elji da svoju inovaciju komercijalizira. Poznata pria o Nikoli Tesli i
Thomasu Edisonu ukazuje na razliku izmeu inovatora i poduzetnika. U toj prii, Edison je
taj kojemu je polo za rukom stei slavu i bogatstvo.

Moe se zakljuiti da je poduzetnitvo specifino obiljeje pojedinca ili institucije. krti

(2006: 5) smatra kako je poduzetnitvo ponaanje ili nain ponaanja, a ne pitanje linosti.
Prema tome, poduzetnitvo nije sposobnost koju posjeduju pojedinci. U svakom ovjeku lei
poduzetnik, pitanje je samo koliko i na koji nain ga osloboditi. Poticanjem poduzetnikog
ozraja i stjecanjem poduzetnikih kompetencija kroz obrazovanje, djeca mogu od najranije
dobi postati svjesna svojih sposobnosti i mogunosti za poduzetniko djelovanje u
budunosti.

2.1.2. Kljune osobine uspjenih poduzetnika

Peter Drucker kazao je kako ne postoje dva posve jednaka poduzetnika (prema: krti, 2006:
67). Postati poduzetnikom nije teko, no teko je postati uspjenim poduzetnikom. Mnogi
pothvati zavravaju neuspjeno. Poduzetnika profesija je otvorena. Obino ne postoje
formalne prepreke ulasku u poduzetniku profesiju, no potrebne su iznadprosjene
sposobnosti da se u poduzetnitvu doivi uspjeh i omogui odravanje. Poduzetnike
karakterizira to da znaju to ele, oni imaju potrebu za ostvarivanjem cilja. Najvea nagrada
poduzetnikog uspjeha psiholoko je zadovoljstvo koje dolazi sa uspjehom.

Na pitanje o osobinama uspjenih poduzetnika odgovor daje profesor McClelland. David C.

McClelland sa sveuilita Harvard u svojoj studiji poduzetnika identificirao je osobine koje
dijele uspjeni poduzetnici. Veu vjerojatnost uspjeha imaju poduzetnici koje karakterizira:
inovativnost, razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporan rad, postavljanje ciljeva i
odgovornost (prema: krti, 2006: 69). Veina navedenih karakteristika spomenuta je u
prethodnom dijelu, kod definiranja poduzetnika i poduzetnitva. Kljune karakteristike
objanjene su u nastavku, a vane su budui da se neke od njih mogu stjecati kroz
obrazovanje, na razne naine, od najmlae dobi.

Prva karakteristika odnosi se na inovativnost. To je najopenitija i najupeatljivija znaajka

poduzetnika. Inovativna osoba proizvodi ideje, ocjenjuje ih i evaluira, ne prihvaa ope
prihvaeno, ima irinu i povodi se za vlastitim impulsima, ima vlastita pravila, sebe
doivljava razliitim, ne priznaje autoritete osim injenica, stvara originalne zamisli, sklona je
analiziranju i objanjavanju, samostalna je i znatieljna osoba, uporna, nezavisna duha,

7
strpljiva i tolerantna (ani, 1998: 18). Gospodarski razvoj odreene nacionalne ekonomije
ovisan je o inovativnosti poslovnih ljudi i njihovoj spremnosti ulaska u nove poslovne
pothvate. Gotovo sva investicijska aktivnost zasniva se na poduzetnitvu, a alternativa
slobodnom poduzetnikom razvoju ne postoji. Pokuaji da drava preuzme ulogu
poduzetnika dali su loe rezultate. Stoga i ekonomske politike razvijenih trinih
gospodarstava potiu razvoj poduzetnitva (krti, 2006: 69). Inovacija kao krajnji rezultat
inovativnosti nikad ne zavrava, budui da odravanje konkurentske prednosti nije
ogranieno. Jedini nain ostajanja u prednosti je kontinuirano ostvarivanje novih ideja.
Poduzetnici inovatori esto nailaze na otpor drutva. Unato tome ostaju uporni u ostvarivanju
svojih ciljeva. Otpor drutva nije jedini izazov kod inovacija. Peter Drucker povezao je
poduzetnike sa sedam inovacijskih izazova. Ti izazovi ukljuuju (prema: krti, 2006: 70):
nepredvidivost uspjeha, nesklad izmeu sadanje i budue realnosti, inovacije vezane uz
potrebe nekog procesa, promjene u proizvodnji i strukturi trita, demografske promjene,
nove spoznaje i znanja, te promjene u razmiljanjima. Inovativni poduzetnik sve izazove mora
dobro razumjeti. Samo tako moe pronai nove mogunosti uspjenog reagiranja na prepreke
na koje e nailaziti na poduzetnikom putu.

Druga osobina inovativnih osoba odnosi se na razumno preuzimanje rizika. anse za uspjeh,
odnosno za neuspjeh, u poduzetnitvu iznose 50:50. Dakle, samo polovica poduzetnikih
pothvata doivi uspjeh (krti, 2006: 71). Nitko unaprijed ne moe znati koje e poduzetnike
aktivnosti uroditi plodom, a koje e propasti. Osim toga, poduzetnici uglavnom izbjegavaju
ono to je sigurno, jer vee zadovoljstvo doivljavaju u neem novom to im omoguuje
afirmaciju. Poduzetnici obino smjeraju prema poslovima visokog rizika, ali ne i onima koji
su ista kocka (Buble, 2006: 48). Poduzetnici ne srljaju u nove projekte pod svaku cijenu i
bez razmiljanja. Oni prije uputanja u novi pothvat detaljno analiziraju ideju i okruenje,
kako bi opravdali svoje poduzetnike namjere (Horvat, 2006: 4). U poduzetnitvu postoje
etiri vrste rizika (Buble, 2006: 48). Rizici s kojima se susreu poduzetnici ukljuuju
financijski rizik, rizik karijere, obiteljski rizik i fiziki rizik. Financijski rizik podrazumijeva
eventualan gubitak financijskih sredstava koje je poduzetnik uloio u pothvat. Rizik karijere
oituje se u potekoama poduzetnika da pronae drugo zaposlenje ukoliko poduzetniki
pothvat doivi neuspjeh. Obiteljski rizik odnosi se na emocionalan stres poduzetnikove
obitelji u sluaju propasti poslovanja. Fiziki rizik prijeti poduzetnicima koji se snano
identificiraju s poslom, to ih dovodi do osobnog sloma u sluaju neuspjeha poslovanja. U
poduzetnitvu rizik se esto povezuje s oportunitetnim trokom. Oportunitetni troak najlake

8
je opisati kao vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli, ili kao vrijednost proputene
prilike. Oportunitetni troak odraava nepromjenjivi ili planski rizik koji je povezan sa
pojedinim poduzetnikim projektom (krti, 2006: 71). Taj rizik ima razliite karakteristike,
a najee ga je vrlo teko mjeriti. Kako bi poduzetnici izbjegli rizik, trebaju racionalno
izabrati najpovoljniju varijantu poslovanja, stavljajui u odnos cijenu eventualnog gubitka
novca s potencijalnim ekonomskim koristima u budunosti.

Samouvjerenost, trea karakteristika uspjenih poduzetnika, omoguava im da ustraju u

provedbi svojih nauma. Mnoga znanstvena istraivanja govore o tome da poduzetnici vjeruju
u sebe. Gotovo nikad ne prihvaaju status quo, ve vjeruju kako se situacija moe promijeniti
na bolje, da se mogu stvoriti nove prilike ili trita. esto vjeruju da su im izgledi bolji od
onog to injenice pokazuju (krti, 2006: 73). Bez obzira na miljenje okoline, poduzetnici
se osjeaju spremnima provesti svoje ideje. Sigurni su u svoje sposobnosti te ne odustaju lako.
Upravo je samouvjerenost kljuna osobina koja presudi u provedbi neke ideje. Poduzetnici
su spremni da, bez obzira na sve, zapreke shvate kao izazov, a ne kao problem (Horvat,
2006: 5). Poduzetnik ojaava svoje vjerovanje u uspjeh i stvaranjem vizije, misije, specifinih
svrha i stratekih ciljeva (krti, 2006: 73). Vizija predstavlja osobni stav poduzetnika iznesen
u pisanom obliku. Vizija se odnosi na najdugoronija predvianja te se tretira kao
motivacijski faktor poslovanja. Misija ini konkretniju verziju vizije, te navodi pravce
poslovnog djelovanja. Misija sadri razlog i svrhu poslovanja, poslovnu filozofiju, elemente
diferencijacije, eljeni trini segment i drugo. Misija je posebno bitna za poduzetnike koji
nisu profitno orijentirani, budui da putem nje stjeu povjerenje i imid. Svrha misije je
jaanje poduzetnike svijesti i upornosti. Specifina svrha najue je povezana s
poduzetnikom samouvjerenou. Ona iznosi vjerovanje u nadmo ideje nad konkurencijom
te konkretizira sve specifinosti poslovanja, u kojima je pothvat bolji od drugih. Strateki
ciljevi opisuju dugoronu viziju poduzetnikih ciljeva te temeljnu svrhu poslovanja.
Postavljeni ciljevi i njihovo ostvarivanje mogu posluiti kao mjerilo uspjenosti
poduzetnikog pothvata, a imaju i motivacijski efekt.

Karakteristike uspjenih poduzetnika odnose se i na uporan rad. Upornost je nuna za

provedbu poduzetnikove ideje. Upornost naroito dolazi do izraaja u prvih pet godina koje
su kritine za opstanak novog poduzea. Kasnije se ta upornost manifestira samo onda kada
svojim vjetinama mogu oblikovati zbivanja; ako situacija ne prua izazov, puste je na miru
(Buble, 2006: 48). Bez upornosti mnogi bi poduzetnici napustili svoje ideje. Kod pokretanja
posla oni nailaze na mnoge zapreke i probleme, a zbog uvjerenosti u opravdanost svog

9
pothvata, poduzetnici uporno tragaju za rjeenjima. Upornost se ne oituje samo kod
pokretanja poslovanja, ve i kod plasiranja novih usluga ili ideja, te u svim nadolazeim
situacijama u poslovanju (Horvat, 2006: 5). Siropolis kae kako malo ljudi u naem drutvu
radi upornije od poduzetnika (prema: krti, 2006: 74). Poduzetnici smatraju razvoj svojom
obavezom. Stvaranje i uvoenje promjena nije mogue bez napornog rada, koji ne garantira
uvijek uspjeh. No unato tome, poduzetnik je uvijek u potrazi za promjenama koje koristi kao
priliku za uspjeh poduzetnikih aktivnosti.

Postavljanje ciljeva, odnosno svrhovitost, predstavlja petu karakteristiku uspjenih

poduzetnika. Poduzetnici ele razviti ideje kojima e nadmaiti konkurente, a ne one koje e
imitirati konkurenciju. Zbog toga su ciljevi poduzetnika obino postavljeni vrlo visoko te ih
se moe opisati veoma ambicioznima. Postavljanje ciljeva predstavlja trajan proces.
Poduzetnici tono znaju to ele ostvariti i kako e to uiniti. Na svojem putu nemaju
sumnje, tono znaju kamo idu (Horvat, 2006: 5). Kada je jedan cilj ostvaren, postavlja se
drugi te se kree u njegovo ostvarivanje. Ciljevi su uvijek ispred, a ne iza poduzetnika. Rijetki
poduzetnici nakon dostignutog cilja gube interes za postavljanje novih ciljeva (Buble, 2006:
48). Ciljevi trebaju biti jasno i paljivo definirani, te poduzetnika dodatno motiviraju na
djelovanje i rad. Poduzetnikov osobni i poslovni cilj usko su povezani, iako se poslovni cilj
odreuje prema mogunostima trita, a ne osobnim interesima. Poduzetnik ulazi u odreeni
posao kako bi ispunio i svoje osobne ciljeve, koje treba odrediti prije postavljanja poslovnih
ciljeva. Osobni ciljevi poduzetnika se razlikuju, pa se tako mogu odnositi na neovisnost,
ostvarivanje zarade ili stvaranje novog radnog mjesta (krti, 2006: 75). Ostvarivanje
poslovnog cilja vezano je uz poslovni plan. Poslovni plan je pisani dokument koji opisuje
sve vane unutarnje i vanjske elemente te strategije za pokretanje novog pothvata (Hisrich,
2011: 199). Poslovni plan odgovara na pitanja: Gdje sam sada?, Kamo idem?, Kako u tamo
stii?, te se bavi kratkoronim i dugoronim planiranjem za prve tri godine poslovanja.
Poslovni plan poduzetniku omoguuje da sagleda naine ostvarivanja ciljeva, ocjeni
uinkovitost te konkretizira budue poslovanje.

Posljednja karakteristika uspjenog poduzetnika odnosi se na odgovornost. Poduzetnika

odgovornost podrazumijeva spremnost poduzetnika da u svakom trenutku preuzme zasluge za
uspjeh svog poslovanja, ali i krivnju ukoliko pothvat ne uspije preivjeti. Kao mjerilo uspjeha
postoje mnogi indikatori, no najznaajnija je mjera stope povrata (ROI-return on investment)
(Buble, 2006: 49). Poduzetnici su u pravilu odgovorni sami sebi. Profit ima vanu ulogu u
poduzetnikim aktivnostima. Profit moe biti pokazatelj uspjenosti poslovanja, ali i nagrada

10
za preuzimanje rizika. Postavlja se pitanje koliki bi profit bio dostatan za preuzimanje rizika.
Za postavljanje profitnih standarda postoji vie kriterija koji upuuju na poduzetniki
prihvatljivu profitabilnu stopu (krti, 2006: 75). Neke od mogunosti su profitna stopa
drugih poduzea u istoj grani poslovanja, normalna ili povijesna profitna stopa, stopa profita
potrebna da se privue vlasniki kapital i profitna stopa dostatna za financiranje iz vlastitih
izvora.

Kombinacija navedenih osobina bitno e utjecati na vjerojatnost uspjeha poduzetnikog

pothvata. Sve osobine opisane su u kontekstu poduzetnikog poslovanja, no one se mogu
razvijati i u ostalim situacijama. Kroz obrazovanje djeca mogu od najranije dobi postati
inovativna, uporna, samouvjerena i odgovorna, a te osobine kasnije mogu biti od velikog
znaaja u sluaju uputanja u poduzetnike aktivnosti, ali i u svakodnevnom profesionalnom i
privatnom ivotu.

2.1.3. Tipovi poduzetnika i poduzetnitva

Kako je termin poduzetnitva gotovo nemogue jedinstveno definirati, tako i kod tipova
poduzetnika razliiti autori nude razliita rjeenja. Neka od njih prikazana su u nastavku.

Kod odreivanja tipologije poduzetnika, Frhlich i Pichler prema kriteriju talenta i

temperamenta razlikuju etiri vrste poduzetnika (prema: Buble, 2006: 50). Prvi tip
poduzetnika naziva se univerzalac. Ovaj se tip odnosi na svestranog poduzetnika koji
pokazuje interese za sva podruja poslovanja, no ni u jednom nije vodei. Idui tip
poduzetnika naziva se pionir, budui da ga karakterizira spremnost za promjene. Trei tip
poduzetnika nazvan je organizator. Poduzetnikom organizatorom moemo nazvati
poduzetnika koji pokazuje posebnu sklonost prema naelima moderne organizacije. Posljednji
tip poduzetnika odnosi se na rutinera. Rutiner pokazuje minimalnu spremnost za promjene.

Kirsch tipove poduzetnika dijeli u est kategorija (prema: Buble, 2006: 51). Prvi tip
poduzetnika naziva se advokat. Advokat eli u naslijeenom poslu ostvariti to bolju poziciju,
a u tu skupinu spadaju obrtnici i trgovci na malo. Riskirant, idui tip poduzetnika, slian je
advokatu. Razlika izmeu advokata i riskiranta nalazi se u sposobnosti riskiranta da bude na
mnogim mjestima. Trei tip poduzetnika, prospektor, uvijek je u traganju za neim novim.
Inovator je takoer uvijek u traganju za neim novim, no za razliku od prospektora, on novine
uspjeno unosi na trite. Peti tip poduzetnika, arhitekt, ima naslijeeni posao kao operativnu
bazu te kod poslovanja koristi strategijsko planiranje kod osvajanja novih podruja. Posljednji

11
tip poduzetnika prema Kirschu naziva se antistrateg. Antistrateg visoko dri fleksibilnost i
improvizaciju, odluke donosi brzo te ne koristi strategijske planove sve dok poduzee ne
postane veliko.

Istraivanja Yalenkovich Partnera za PitneyBowesInc. klasificirala su poduzetnike u pet

tipova, uzimajui u obzir njihove osobne karakteristike (prema: krti, 2006: 66). Prema
istraivanju, najvei broj ispitanih poduzetnika (njih 24%) spada u skupinu idealista. Idealisti
kao razlog svog ulaska u poduzetnike pothvate navode nove ideje i rad na neem posebnom.
Najee uivaj u kreativnom radu, dok ih administrativni poslovi ine nestrpljivima. Idui tip
poduzetnika odnosi se na optimizatore koji ine 21% ispitanih poduzetnika. Optimizatori
uivaju u prednostima poduzetnitva, fleksibilnosti i neovisnosti, a najvie se usredotouju na
profit. Takoer uspjeno usklauju poslovni i obiteljski ivot. Radnici predstavljaju trei tip
poduzetnika. Oni vole svoj posao, orijentirani su na rast poduzea te su financijski agresivni.
Radnici ine oko 20% poduzetnike populacije, isto koliko i etvrti tip poduzetnika, ongleri.
ongleri su poduzetnici koji su najvie zaokupljeni upravljanjem poslovanja, imaju potekoe
s delegiranjem ovlasti pa najee sve obavljaju sami. Vrlo su energini i esto obavljaju vie
poslova odjednom. Peti tip poduzetnika, i najmanja grupa s oko 15% ispitanika odnosi se na
odravatelje. Odravatelji svoja poduzea najee stjeu kupovinom ili nasljeivanjem,
imaju potekoa s tehnologijom te ne tee postizanju rasta.

Nakon opisa tri tipologije poduzetnika, u nastavku su opisani oblici i tipovi poduzetnitva.
Tipologije su kreirane prema razliitim kriterijima.

Kuvai (2002: 72) dijeli poduzetnitvo prema obliku vlasnitva i prema stupnju autonomije.
Prema obliku vlasnitva poduzetnitvo moe biti individualno i kolektivno, a prema stupnju
autonomije poduzetnitvo se dijeli na eksterno i interno. Individualno poduzetnitvo je
karakterizirano vlasnitvom i upravljanjem jedne osobe. Ovaj oblik najei je u poetcima
poduzetnikog pothvata kada poduzetnik sam obavlja sve poslove. Kolektivno ili
korporacijsko poduzetnitvo dogaa se u trenucima kada vlasnik odreene funkcije, najee
upravljake, preputa strunjacima. Pod eksternim poduzetnitvom pretpostavlja se da je
poduzetnik dio odreenog trita. Interno poduzetnitvo vezano je uz poslovne sustave s
odreenom dozom samostalnosti. Pod internim poduzetnitvom podrazumijevaju se i
poduzetniki pothvati unutar nekog postojeeg gospodarskog subjekta.

Buble (2006: 125) odreuje tipove poduzetnitva prema razliitim obiljejima. Prema spolu
poduzetnitvo se moe podijeliti na poduzetnitvo mukaraca i ena. Tipovi poduzetnitva

12
prema nacionalnosti odnose se na poduzetnitvo veine i poduzetnitvo nacionalne manjine.
Poduzetnitvo zrelih osoba i poduzetnitvo mladih odnosi se na podjelu prema starosti. Vrste
poduzetnitva prema poduzetnikom iskustvu su poduzetnitvo u novoosnovanim tvrtkama i
poduzetnitvo u etabliranim tvrtkama. Prema obiteljskoj angairanosti moemo razlikovati
obiteljsko i neobiteljsko poduzetnitvo. Broj poduzetnika u poslovanju dijeli poduzetnitvo na
individualno i grupno.

Hisrich (2011: 13) je odredio tri vrste start-upova, tj. novih tvrtki. Prva vrsta start-upa odnosi
se na tvrtku ivotnog stila. Ova vrsta opisuje privatnu tvrtku, mali pothvat koji obino
ostvaruje skroman rast. Ovakve tvrtke postoje primarno kako bi poduprle vlasnike. Osnivaka
kompanija druga je vrsta start-upa i odnosi se na kompaniju nastalu temeljem istraivanja i
razvoja. Ovakve tvrtke mogu u roku od 5 do 10 godina narasti do 400 zaposlenih i 20 milijuna
dolara zarade godinje. Obino ne izlaze na burzu te privlae samo privatne ulagae. Pothvat s
visokim potencijalom rasta i velikim interesom ulagaa ini treu vrstu start-upa, pothvat
visokog potencijala. Ovakve tvrtke mogu zapoeti kao osnivake kompanije, no njihov rast
odvija se mnogo bre. Nakon 5 do 10 godina mogu zapoljavati do 500 ljudi te zaraivati do
30 milijuna dolara godinje (Hisrich, 2011:13). Ovakve tvrtke nazivaju se gazele, zbog
visokog rasta, te su pokretai gospodarskog razvoja nekog podruja.

2.1.4. Znaaj poduzetnitva u gospodarstvu Hrvatske

Republika Hrvatska postala je punopravna lanica Europske unije 2013. godine. lanstvom u
Europskoj uniji, Hrvatska je preuzela obvezu provedbe zajednikih politika. Kljuni strateki
dokument Europske unije je strategija Europa 2020, iji su ciljevi Europsku uniju uinili
inovativnijom te poboljali i poveali broj radnih mjesta. U Hrvatskoj je uoena potreba
intenzivnijeg poticanja konkurentnosti u poduzetnikom okruenju. Polazei od nune
usklaenosti s regulatornim okvirom u EU, sustav poticaja za malo i srednje poduzetnitvo i
obrt izgraen je kao skup mjera i instrumenata kojima se na nacionalnoj razini nastoji
potaknuti bri razvitak malog gospodarstva s ciljem novog zapoljavanja, poveanja
konkurentnosti gospodarstva, izvoza i gospodarskog rasta na nivou cijele Europske unije
(www.minpo.hr, 2014: 5). Pretpostavke jaanja konkurentnosti odnose se na ulaganje u
inovacije, razvoj tehnologije, pozicioniranje na meunarodnom tritu i internacionalizaciju
gospodarstva. Prema izvjeu o konkurentnosti Europske komisije (2011.), Hrvatska unutar
EU spada u umjerene inovatore sa ispodprosjenim uinkom. Ciljevi hrvatske politike trebaju
poticati inovacijske kapacitete hrvatskog gospodarstva, posebice malog gospodarstva.

13
Malo gospodarstvo obuhvaa obrte, zadruge, mala i srednja trgovaka drutva, te druge oblike
privatne poduzetnike aktivnosti koji dijele zajednika obiljeja kojima se razliku od ostalih
poslovnih subjekata. Subjekti malog gospodarstva su pravne i fizike osobe koja samostalno
i trajno obavljaju doputene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti, odnosno dohotka na tritu
(krti, 2006: 6). Subjekti malog gospodarstva dijele se na mikrosubjekte, male subjekte i
srednje subjekte. Mikrosubjekti su oni koji prosjeno zapoljavaju do 10 zaposlenika. Mali
subjekti zapoljavaju izmeu 10 i 49 zaposlenika, a ukupni godinji promet iznosi im
maksimalno 16 milijuna kuna. Ukoliko su obveznici poreza na dobit ili dohodak, zbroj
bilance srednjih subjekata iznosi do 8 milijuna kuna. Srednja poduzea zapoljavaju
maksimalno 250 zaposlenika. U poslovanju su neovisni, a godinji promet raste im do 60
milijuna kuna. Zbroj bilance moe imati vrijednosti do 80 milijuna kuna.

Prema Strategiji razvoja poduzetnitva 2013.-2020. Ministarstva poduzetnitva (2013.) u

Hrvatskoj ima ukupno 168.931 subjekata malog gospodarstva. Od ukupnog broja subjekata
malog gospodarstva, mikropoduzea ine 92,2% subjekata malog gospodarstva, srednje
velika poduzea ine 6,3%, a na srednje velika poduzea otpada 1,2 % poduzea malog
gospodarstva. Zbrojem ovih postotaka zakljuuje se da u Hrvatskoj posluje 99,7 % subjekata
malog gospodarstva, u odnosu na sva poduzea. Prosjek Europske unije (EU-27) pokazuje se
da 99,8% poslovnih subjekata odnosi na subjekte malog gospodarstva. Godine 2009. dodana
vrijednost sektora malog gospodarstva inila je 58,9%, za razliku od 2008. kada je inila
57,1% (www.minpo.hr, 2013: 11). Mikropoduzea stvorila su 20,3% dodane vrijednosti, mala
poduzea 19,6%, a velika poduzea 19,1%. U Europskoj uniji udio dodane vrijednosti malog
gospodarstva iznosio je 58,4%. Moe se zakljuiti da u Hrvatskoj sektor malog gospodarstva
ne pokazuje znatne razlike u vanosti sektora i doprinosu ukupnoj dodatnoj vrijednosti, u
odnosu na sektor malog gospodarstva u Europskoj uniji.

Inovacije imaju kljunu vanost za prihode od izvoza i domae prodaje, one poveavaju
dodanu vrijednost te utjeu na zadravanje i rast zaposlenosti. Hrvatska poduzea jo ne
osjeaju koristi od inovacija, kakve osjeaju ona u gospodarstvima koja se temelje na
inovacijama. U usporedbi s uspjenou ostalih europskih zemalja, Hrvatska se smatra
umjerenim inovatorom s postotkom malog gospodarstva koji uvode inovacije 8% niim od
prosjeka EU-27 (www.minpo.hr, 2013: 19). U Hrvatskoj je 44% svih poduzea klasificirano
kao inovacijski aktivno, za razliku od 52% u EU-27. Samo treina malih poduzea u
Hrvatskoj bavi se inovacijama, za razliku od 79% velikih poduzea. Inovacijske aktivnosti
malih i srednjih poduzea odnose se na nabavu postrojenja, opreme i softvera, dok se manje

14
ulae u jaanje inovacijskih kapaciteta, istraivanja i razvoj. Moe se zakljuiti kako malo
gospodarstvo ne ulae dovoljno sredstava u aktivnosti istraivanja i razvoja, ne razvijaju se
inovacije novih proizvoda i poslovnih modela, a to su nuni preduvjeti rasta i razvoja.
Zabrinjavajui je i mali broj mikropoduzea i malih poduzea koji koriste inovacije. Potrebno
je uloiti napore kako bi se potaklo uvoenje inovacija. Strategija razvoja poduzetnitva
(www.minpo.hr, 2013: 19) trebala bi omoguiti poduzeima da se lake nose sa konkurentima
na stranom i domaem tritu.

Visoka razina nezaposlenosti i emigracije mladih visokoobrazovanih radnika porazna je

stvarnost hrvatskoga gospodarstva. Potrebno je podupiranje i poticanje malih poduzetnika na
zapoljavanje mladih. Visokoobrazovani strunjaci mogli bi pomoi malim
gospodarstvenicima u provoenju istraivanja i razvoja, koji bi tako mogli poveati svoju
inovativnost u poslovanju. Cjeloivotno uenje takoer je kljuan faktor u podizanju kvalitete
hrvatskog malog gospodarstva. U Hrvatskoj nedovoljan broj ljudi smatra poduzetnitvo
pozitivnim ili naprednim (www.minpo.hr, 2013: 24). Potrebno je uloiti znatan trud kako bi
se poduzetnitvo poelo smatrati poeljnim ivotnim stilom i poeljnom karijerom.
Poduzetniko obrazovanje ima vanu ulogu u rastu broja ljudi koji su voljni pokrenuti posao
te imaju znanja za uspjeno odravanje poslovanja. Institucije moraju razvijati poduzetnitvo
kroz obrazovne kurikulume, te podupirati odravanje strunih teajeva.

Kljuna pretpostavka daljnjeg jaanja konkurentnosti i rasta malog gospodarstva jesu

stvaranje novih ili znaajno unapreenje postojeih proizvoda i usluga te pronalazak novih
trita (www.minpo.hr, 2013: 68). Nuna su nova znanja i vjetine kako bi se omoguio
razvoj, dolo do novih ideja i suradnji. Konkurentnost Hrvatske mora biti temeljena na znanju
i vjetinama. Samo ojaavanjem poduzetnikih i inovacijskih kapaciteta, gospodarstvo i
drutvo moe ostvariti svoje potencijale i podii ivotni standard. Nuno je stvaranje
pozitivnog poduzetnikog ozraja.

U dokumentu Poduzetnitvo u Europi (Europska komisija, 2003.) istaknuta su znaenja

poduzetnitva u gospodarstvu. Prvo, poduzetnitvo pomae otvaranju novih radnih mjesta i
rastu gospodarstva. Zemlje sa znaajnim porastom gospodarstva biljee smanjenje
nezaposlenosti, a istraivanja ukazuju da upravo poduzetnitvo daje pozitivan doprinos rastu
gospodarstva. Drugi znaaj poduzetnitva odnosi se na konkurentnost. Poduzetnikim
inicijativama se poveava proizvodnost, koja jaa pritisak konkurenciji. Na taj se nain ostala
poduzea potiu na jaanje uinkovitosti ili inoviranje. Jednom kad se pokrene proces jaanja

15
uinkovitosti i inoviranja, jae se snaga gospodarstva u cjelini. Potroaima to donosi vei
izbor uz nie cijene. Poduzetnitvo je znaajno i u razvoju osobnih interesa pojedinaca.
Razliite osobe imaju razliite kriterije kod odabira karijere. Poduzetnitvo prua
samostalnost, zadovoljstvo, raznolikost zadataka. Putem poduzetnitva mogue je ispuniti i
potrebe vieg reda, poput samoispunjenja. Osjeaj samoispunjenja moe snanije motivacijski
djelovati ak i od relativno visokog osobnog dohotka. Posljednji znaaj poduzetnitva odnosi
se na razvoj drutvenih interesa. Poduzetnitvo stvara nova mjesta, potroaima prua vei
izbor, a mnoga poduzea usvojila su filozofije socijalne i ekoloke prihvatljivosti.

Hrvatsko malo gospodarstvo potencijalni je generator gospodarskog razvoja i novih

zapoljavanja. Hrvatska poduzea trenutno zaostaju za inovativnou i efikasnou Europske
unije, no Europska unija ipak moe biti ansa hrvatskim poduzeima. Poduzetnitvo u
Hrvatskoj treba iskoristiti svoje specifinosti, kreativnost, individualnost i poslovni duh te se
razvijati zajednikim snagama. Na taj bi se nain poveala ekonomska snaga i konkurentna
sposobnost hrvatskog (malog) gospodarstva.

2.1.5. Poduzetnitvo 21. stoljea

Karakteristike poduzetnitva 21. stoljea ukljuuju globalizaciju, nepostojanje jasnih

organizacijskih granica, fokusiranje na srne aktivnosti i resurse, uz alokaciju ostalih
zadataka (Kolakovi, 2006: 154). Jasno je da kritiki resursi poslovanja postaju znanja i
intelektualni kapital. Potrebna je i rekonceptualizacija onog to se tradicionalno smatra
poduzetnitvom te naina poduzimanja poslovnih aktivnosti. Najvaniji imbenik uspjenosti
poduzetnitva postao je kontinuirani inovacijski proces, kao pokretaka snaga stvaranja
vrijednosti. Intelektualni kapital najvaniji je preduvjet inovacijskog procesa.

U okviru globalizacije i potrebe za neprestanim inoviranjem i usavravanjem razvile su se

nove paradigme nune za konkurentnost poduzetnika 21. stoljea (Kolakovi, 2006: 155).
Potrebno je kreiranje specijaliziranih timova te malih i fleksibilnih poduzea. Informacijska i
komunikacijska tehnologija mora sluiti za koordinaciju i umreavanje timova, hijerarhijske
razine trebaju se smanjiti, a odluivanju se treba pristupati na demokratski nain.
Zaposlenicima je potrebna vea autonomija i samostalnost u donoenju odluka. Poduzea se
trebaju koncentrirati na srno poslovanje i kljune sposobnosti, te stvarati partnerske odnose
sa dobavljaima i potroaima. Moda najvaniji aspekt novog poslovanja ukljuuje
kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje, kako bi se potakla daljnja inovativnost i
kreativnost.

16
Sveuilita u Europi nude sve vie kolegija koji ukljuuju akademska istraivanja, stavljaju
naglasak na poduzetnitvo, uvode iste poduzetnike studije te razvijaju centre za
poduzetnike aktivnosti (Hunjet, 2012: 104). Ovakav trend se nastavlja, a poduprijet e ga i
broj novih doktorskih studija kojima e se omoguiti fakultetskom osoblju pruanje potpore u
ponudi studija i istraivakih centara. Vlade razvijenih drava promiu rast poduzetnitva
osnivanjem novih poslovanja, pruanjem poticaja, davanjem infrastrukture na koritenje.
Poticanjem razvoja poduzetnitva, potie se razvoj novih poduzea, koja omoguuju nova
zapoljavanja. U Hrvatskoj se takoer potie razvoj poduzetnitva. Ministarstvo poduzetnitva
razvilo je program Poduzetniki impuls koji potie rast i razvoj poduzetnitva dodjeljivanjem
poticaja u obliku bespovratnih sredstva (www.minpo.hr, 2014.). Mediji takoer utjeu na
popularnost poduzetnitva, podizanjem slike poduzetnika te prikazivanjem doprinosa drutvu
koji nastaje poduzetnikim aktivnostima.

Obrazovanje poduzetnika privlai istraivaku pozornost, pa je tako ustanovljena potreba za

obrazovanjem poduzetnika u podruju financija, stratekog planiranja, menadmenta i
marketinga. Za poduzetniku aktivnost vana je sposobnost i svrhovite komunikacije i
poslovnog komuniciranja. Istraivanja su ustvrdila i da, premda obrazovanje pozitivno utjee
na vjerojatnost da e osoba otkriti nove prilike, nuno ne odreuje da e ta osoba stvoriti novo
poslovanje (Hunjet, 2012: 104). Globalni poduzetnici trebaju biti svjesni zastupljenosti
pojedinih vjetina ili najeih izbora karijera. Tehnoloka razina proizvoda nekog poduzea
utjee na obrazovnu razinu i kulturu zaposlenika tog poduzea. Poduzetnici koji ele biti
kreativniji i inovativni, uenju kreativnosti moraju pristupati kao uenju bilo koje druge
vjetine. Potrebno je uskladiti obrazovne ponude s potrebama trita. U Hrvatskoj, u svrhu
promicanja cjeloivotnog obrazovanja potrebno je izraditi nacrt Strategije za cjeloivotno
obrazovanje (Hunjet, 2012: 104). Razvoj obrazovne strukture omoguit e poveanje
konkurentnosti, produktivnosti i zapoljivosti, a time je omogueno ostvarenje gospodarskog
rasta. Sustavi znanosti i obrazovanja sposobni su razvijati i plasirati nove tehnologije koje e
poivati na kompetencijama ljudskog potencijala. Koncept intelektualnog kapitala pojavio se
poetkom devedesetih godina dvadesetog stoljea, kada je trina vrijednost poduzea poela
nadmaivati knjigovodstvenu vrijednost (materijalna i financijska imovina). Thomas A.
Stewart, jedan od vodeih istraivaa na podruju intelektualnog kapitala, definirao ga je kao
znanje, vjetine i sposobnosti zaposlenih; od istraivakog tima pa sve do manualnih radnika
koji su razvili tisuu naina za poboljanje efikasnosti poduzea (prema: Kolakovi, 2006:
170). Intelektualni kapital oznaava kolaboraciju, zajedniko uenje poduzea i klijenata, koje

17
osigurava dugoronu uspjenu poslovnu suradnju. Pod intelektualnim kapitalom
podrazumijeva se intelektualna imovina, znanje, koja ini izvor prihoda poduzea. Glavna
karakteristika intelektualnog kapitala je neopipljivost. On nema materijalni oblik, kao na
primjer, nekretnine, niti ima oitu financijsku vrijednost. Zbog toga se intelektualni kapital
esto naziva i skrivenom imovinom poduzea. Intelektualni kapital obuhvaa sumu svih
znanja unutar poduzea i ostale neopipljive imovine poduzea (organizacijske strukture,
patenti, licence...) (Kolakovi, 2006: 171). Intelektualni kapital ne ine odijeljeni sektori
ljudskog, strukturalnog i potroakog kapitala, ve njihova suradnja. Upravljanje
intelektualnim kapitalom postala je strateka aktivnost poduzetnika koji su usmjereni na
poboljanje performansi neopipljive imovine. Upravljanje intelektualnim kapitalom
poduzetniku omoguuje bolje razumijevanje znaaja svojih zaposlenika u ostvarivanju
konkurentske prednosti, pomae mu kod motiviranja i nagraivanja zaposlenih te omoguuje
razvoj klime poticajne za istraivanja i razvoj.

Nova ekonomija temelji se na uporabi intelektualnog kapitala, vanosti informacija te

tehnolokim promjenama. Potrebno je razmotriti i ostale trendove unutar ekonomije koji
utjeu na poduzetnitvo. Neke od najvanijih promjena u 21. stoljeu odnose se na: porast
dohotka i pojavu novih proizvoda i usluga, porast vrijednosti vremena, globalizaciju,
umreavanje, virtualizaciju poslovanja, te na promjene poimanja radnog mjesta i vremena
(Kolakovi, 2006: 162). Najvaniji dugoroni imbenik u oblikovanju potranje je
potroaev dohodak. Porastom dohotka, poveava se potronja i mijenja se njezina struktura.
Porast potranje oituje se posebice u potranji za luksuznim dobrima i turistikim
proizvodima. Izrazit porast doivljavaju i uslune industrije, poput osobnih usluga,
obrazovanja, zdravstva, sporta i konzaltinga. Rast uslunog sektora utjee na poduzetnitvo
kroz potrebu za vrhunskim specijaliziranim uslugama koje mogu pruiti samo mala i usko
specijalizirana poduzea. Promjene u vrednovanju vremena takoer utjeu na ponaanje
potroaa. Velika vrijednost vremena zahtijeva poduzea i agencije koje obavljaju poslove
koje su ranije potroai obavljali sami (ienje kue, pripremanje hrane). Potranja za takvim
uslugama znaajno utjee na mnoge sektore poduzetnitva. Globalizacija omoguava brisanje
zemljopisnih ogranienja te dovodi do pojave globalnog trita. Poboljanje uvjeta i
smanjenje trokova transporta omoguuje poduzeima primjenu strategije globalnog
poslovanja. Umreavanje poduzeima omoguuje privremeno unajmljivanje dodatnog osoblja
ili djelomian zakup drugog poduzea. Umreavanje se provodi kroz partnerstva i strateke
saveze. Umreavanje omoguuje proirenje horizontalne poslovne suradnje, bolji pristup

18
resursima, a povoljno djeluje i na kvalitetu i fleksibilnost poslovanja. Suvremena poduzea
sve ee svoju fiziku nazonost zamjenjuju virtualnom. Virtualizacija pojavila se kao
rezultat novih znanja u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Virtualno
poslovanje pomae poduzeima u svladavanju prepreka poput zemljopisne udaljenosti.
Poduzeima je na taj nain omogueno poveanje obujma poslovanja te poveanje efikasnosti
i profitabilnosti poslovanja. Razvoj informatike tehnologije ostavio je traga na uredskom
poslovanju. Virtualnost dovodi do promjene poimanja radnog mjesta. Virtualni ured opisuje
razne fiksne ili mobilne radne lokacije, koje uz pomo informatike potpore i programa
odgovara na zahtjeve suvremenog poslovanja.

19
 2.2. Obrazovanje u Hrvatskoj i uenje za poduzetnitvo

Cjelokupni proces odgoja i obrazovanja propisan je kurikulumom. U Hrvatskoj je propisan

Nacionalni okvirni kurikulum (NOK). NOK (www.mzos.hr, 2011.) se temelji na
kompetencijskom sustavu, a poduzetnitvo predstavlja jednu od kompetencija koju je
potrebno stei kroz sustav odgoja i obrazovanja. Velik doprinos uenju za poduzetnitvo u
Hrvatskoj donijela je i Strategija uenja za poduzetnitvo Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva. Uenje za poduzetnitvo provodi se na razne naine, a opisan je jedan od
uspjenijih projekata- Djeji tjedan poduzetnitva. Cjeloivotno uenje jedan je od preduvjeta
za ostvarivanje poduzetnikog ozraja i uenja za poduzetnitvo.

2.2.1. Teorija pojma kurikulum i Nacionalni okvirni kurikulum

Engleska rije curriculum potjee iz latinskog jezika. Oznaava hod kroz obuku. Termin
curriculum prilagoen hrvatskom jeziku naziva se kurikulum. Tradicionalno se kurikulum
smatrao sadrajem odgoja i obrazovanja koji je odreen nastavnim planom i programom.
Tridesetih godina dvadesetog stoljea kurikulum se poinje shvaati znaajno ire te se
proiruje na sve imbenike kolske socijalizacije.

Mnogi autori dali su svoje definicije kurikuluma. Prema Vladimiru Juriu, kurikulum
podrazumijeva opseno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa uenja (nastave) s
obzirom na odgovarajue detaljne ciljeve, sadrajne elemente, ustrojstvo uenja i nastave te
kontrolu postignua prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za
uenje, dok Meyer daje manje sloenu definiciju prema kojoj je kurikulum obrazloeni
skup odluka o ciljevima, sadrajima, metodama i organizaciji uenja odnosno pouavanja
(prema: Cindri, 2010: 79).

S vremenom je teite kurikuluma premjeteno od samo sadraja uenja na svako uenje u

koli te na postupke razvoja kurikuluma i njegove implementacije (Pastuovi, 1999: 516).
Dananji pojam kurikuluma takoer se odmie od stjecanja samo formaliziranog znanja te se
usmjerava na stjecanje kompetencija. Jedna od predvienih kompetencija odnosi se i na
poduzetniku kompetenciju.

Temeljni model kurikuluma kao filozofije odgoja i obrazovanja predloili su Herrick i Tyler
(prema: Cindri, 2010: 80). Prema njihovoj teoriji, kurikulum odgovara na etiri kljuna
pitanja: to?, koji sadraji?, kakva organizacija i koje metode pouavanja i uenja? i kako
vrednovati?. Prvi korak, pitanje to, daje odgovore o ciljevima odgoja i obrazovanja te
20
odreuje to uenici trebaju nauiti. Potrebno je odrediti i sadraje kojima e se odreeni
ciljevi postii, a uenici se osposobiti u predvienim podrujima. Organizacija uenja i
pouavanja treba biti takva da bi uenje bilo uspjeno i korisno. Pitanje kako vrednovati daje
odgovor o prihvatljivim mjerama i procjenjivanjima rezultata uenja.

Kurikularni sustav ima svoju strukturu i procese, stoga se na problematiku moe gledati sa
strukturnog stajalita i procesnog stajalita (Pastouvi, 1999: 516). Strukturni vid kurikuluma
obuhvaa sastavnice kurikulumskog sustava i odnose meu njima. Dakle, strukturni pristup
propisuje sadraje odgoja i obrazovanja. Sastavnice strukture kurikulumskog sustava ciljevi
su uenja, sadraj odgoja i obrazovanja, uvjete uenja i vrednovanje rezultata. Procesni vid
kurikuluma odnosi se na pitanja izgraivanja i poboljavanja elemenata kurikuluma.
Kurikulumski procesi ukljuuju ispitivanje potreba kojima se utvruju ciljevi, programiranje
koje ini program obrazovanja, pripremu vanjskih uvjeta, pouavanje kojim se optimalizira
uenje te evaluaciju odgojnih i obrazovnih ishoda. Naravno, procesi kurikulumskog sustava
povezani su sa strukturom kurikuluma.

Izrada kurikuluma vrlo je sloen znanstveno-struni rad, stoga je prije njegove izrade
potrebno donijeti tri odluke (Cindri, 2010: 81). Prva odluka odnosi se na opseg kurikuluma.
Potrebno je odrediti cjelokupan sadraj odgoja i obrazovanja koje uenici trebaju stei. Druga
odluka ukljuuje davanje prednosti znanostima u odreivanju nastavnih sadraja. Uloga
znanosti jest prouavanje i interpretacija svijeta. Posljednja odluka kod izrade kurikuluma
podrazumijeva proirenje sadraja na stjecanje odreenih navika i odgoja za osjeajnost.

Prema slijedu pripreme i donoenja razlikujemo nekoliko vrsta kurikuluma. Vrste kurikuluma
su nacionalni, kolski, nastavni, ueniki i posebni (Cindri, 2010: 88). Nacionalni je
kurikulum temeljni dokument na razini drave, prema kojem se izrauju ostali dokumenti i
druge vrste kurikuluma. Osnova izrade nacionalnog kurikuluma su nacionalni standardi, te on
sadri obiljeja odreene zemlje. Postoje dva pristupa u izradi suvremenih nacionalnih
kurikuluma: nacionalni okvirni kurikulum i okvir za kurikulum. Sadraj nacionalnog okvirnog
kurikuluma obuhvaa ciljeve odgoja i obrazovanja, ciljeve u pojedinim odgojno-obrazovnim
podrujima i nastavnim predmetima, okvirnu minimalnu satnicu te okvir za izradu
meusobno povezanih predmetnih kurikuluma. Okvir za kurikulum sadri temeljna naela,
opseg i parametre kurikulumskog podruja, openite ciljeve i svrhu predmeta, smjernice za
izradu programa nastavnih predmeta, nastavna naela, smjernice za vrednovanje, kriterije za
akreditiranje te budue pomake u tom podruju. Nacionalni okvirni kurikulum i okvir za

21
kurikulum esto se shvaaju kao sinonimi. kolski je kurikulum cjelokupan proces odgoja i
obrazovanja koji svaka kola planira za svoje uenike (Cindri, 2010: 91). kolski kurikulum
nastaje na temelju nacionalnog kurikuluma i primjenom njegovih sastavnica. To je izvedbeni
dokument ija je izvedivost uvjetovana obiljejima kole i njezinog okruenja. Nastavni
kurikulum sastavni je dio kolskog kurikuluma, a izrauje se prema smjernicama nacionalnog
kurikuluma. Nastavni kurikulum omoguuje planiranje i programiranje rada nastavnika koji
prethodi izvedbi odgojno-obrazovnog procesa. Ueniki je kurikulum prilagoen odgojnim i
obrazovnim potrebama pojedinog uenika i njegovim mogunostima. Moe biti prilagoen
darovitosti ili potekoama u uenju i razvoju. Ueniki kurikulum podloan je promjenama
ovisno o situaciji te se tako prilagoava specifinim potrebama. Posebni kurikulum izrauje
se u nekim posebnim situacijama, pa tako postoje kurikulumi za izlet ili uvoenje uenika u
promet.

Postoji nekoliko podvrsta kurikuluma. To su propisani kurikulum, opaeni kurikulum,

skriveni kurikulum i doivljeni kurikulum (Vizek Vidovi, 2003: 409). Propisani ili slubeni
kurikulum predstavlja planirani plan i program uenja koji odreuju slubena prosvjetna
tijela. Propisani kurikulum odnosi se na nacionalni kurikulum. Opaeni kurikulum ono je to
vanjski promatrai mogu opaziti da se dogaa u razredu za vrijeme nastave. Opaeni
kurikulum prikazuje na koji nain uitelji prilagoavaju propisani kurikulum prema
sredstvima i osobinama uenika. Skriveni kurikulum odnosi se na ono to se tijekom nastave
ui uz propisano gradivo, bez da je eksplicitno izreeno. Skriveni kurikulum naziva se i
preutnim te ukljuuje sadraje i procese koji najee nisu namjerni ni do kraja osvijeteni.
To mogu biti ideje o poloaju uenika i uitelja, stavovi o koli i slino. Doivljeni kurikulum
ini kombinacija slubenog i skrivenog kurikuluma koji dopiru do uenika i dobivaju smisao.
Doivljeni kurikulum ostvaruje se interakcijom sudionika u procesu uenja i pouavanja, a
oituje se u promjenama uenikog razumijevanja, emocionalnog doivljavanja i ponaanja.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske u listopadu 2011. godine

izdalo je Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje. Razvoj drutva temeljna na znanju i irenju globalizacijskih
procesa naglasili su vanost obrazovanja za osobni i drutveni razvoj (NOK, 2011: 11).
Obrazovna politika opredijelila se za izradu kurikuluma koji omoguuje da se sve sastavnice
sustava smisleno poveu u jednu cjelinu, pa je tako kurikulum temeljni dokument koji
odreuje sve bitne sastavnice odgojno-obrazovnog sustava (NOK, 2011: 11).

22
Niz aktivnosti prethodilo je izradi Nacionalnog okvirnog kurikuluma, koje pokazuju trajno
nastojanje hrvatske obrazovne politike za poboljanjem kvalitete odgoja i obrazovanja.
Godine 2005. usvojen je dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010.
koji se temelji na sveobuhvatnom promiljanju odgoja i obrazovanja. Reformski projekt kola
pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) poeo je sa ostvarivanjem
2005. godine te pokrenuo kvalitativne promjene u osnovnom kolstvu. 2007. godine izraena
je Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje (NOK; 2011: 11). Nabrojene aktivnosti stvorile su pretpostavke
za promjene u odgojno-obrazovnom sustavu Hrvatske.

Najznaajnija karakteristika Nacionalnog okvirnog kurikuluma oznaava prelazak na

kompetencijski sustav i uenika postignua. Prijanje usmjerenje odnosilo se na sadraje
koje uenici trebaju svladati. Kompetencijskim sustavom postie se vea usklaenost svih
odgojno-obrazovnih razina koje prethode visokokolskoj razini. Kompetencijski sustav bio bi
nedostatan bez drutveno-kulturnih vrijednosti, povijesti i tradicije kolstva u Republici
Hrvatskoj. Sustav odgoja i obrazovanja temeljen na kompetencijama znaajan je za ovaj rad
zbog injenice da se jedna od temeljnih kompetencija odnosi na poduzetnitvo.

Nacionalni okvirni kurikulum donosi temeljne odgojne vrijednosti, ciljeve odgoja i

obrazovanja, naela i ciljeve odgojno-obrazovnih podruja, vrednovanje uenikih postignua
te vrednovanje i samovrednovanje ostvarivanja kurikuluma. Opisane su meupredmetne teme
i njihovi ciljevi, odreena oekivana uenika postignua, naznaena struktura predmetnih
podruja. Nacionalni okvirni kurikulum polazite je za izradu nastavnih planova i predmetnih
kurikuluma. Pretpostavka uspjenog provoenja nacionalnog kurikuluma ukljuuje visoku
kompetentnost nositelja odgojno-obrazovnog rada- uitelja, nastavnika, strunih suradnika,
ravnatelja. Nacionalni okvirni kurikulum potie razmiljanje o nastavi na drugaiji nain te
donosi izazove za uenje i pouavanje.

Nacionalni okvirni kurikulum naziva se upravo tako jer se donosi usuglaeno na nacionalnoj
razini (nacionalni), jer prua najiri okvir odgojno-obrazovnog djelovanja (okvirni) i jer nosi
znaenje tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja, uenja i pouavanja, odgojno-obrazovnog
procesa, te ima veu irinu od nastavnog plana i programa (kurikulum).

Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti kojima se daje posebna panja odnose se

na znanje, solidarnost, identitet te odgovornost (NOK, 2011: 22). Vrijednost znanja oituje se
u opredjeljenju Republike Hrvatske za razvoj drutva znanja. Znanje, obrazovanje i

23
cjeloivotno uenje temeljni su pokretai drutva i pojedina. Znanje omoguuje bolje
razumijevanje i kritiko promiljanje sebe i okruja, snalaenje u novim situacijama te
omoguuju uspjeh u ivotu i radu. Solidarnost podrazumijeva osposobljavanje djece i mladih
da razviju osjetljivost za druge, obitelj, slabe i obespravljene, siromane, meugeneracijsku
skrb, okolinu i cjelokupno ivotno okruenja. Danas u doba globalizacije ovjek treba postati
graaninom svijeta, no sauvati nacionalni identitet. Vrijednost identiteta ukljuuje ouvanje
kulturne, drutvene, moralne i duhovne batine, uvanje i pravilnu primjenu hrvatskog jezika.
Odgoj i obrazovanje trebaju poticati i razvijati osobni identitet svakog pojedinca te poticati na
potivanje razliitosti. Vrijednost odgovornosti podrazumijeva aktivno sudjelovanje djece i
mladih u sudjelovanju u drutvenom ivotu te promicanje odgovornosti prema opem
drutvenom dobru, prirodi, radu, prema sebi samima i drugima.

Nacionalni okvirni kurikulum odreuje sedam odgojno obrazovnih ciljeva (NOK, 2011: 23).
Prvi cilj odnosi se na osiguravanje sustavnog naina pouavanja uenika, poticanje njihovog
intelektualnog, tjelesnog, estetskog, drutvenog, moralnog i duhovnog razvoja u skladu sa
sposobnostima i sklonostima uenika. Drugi odgojno-obrazovni cilj podrazumijeva razvijanje
svijesti o ouvanju materijalne i povijesno-kulturne batine, te ouvanje nacionalnog
identiteta. Trei se cilj nadovezuje na prethodni te navodi vanost razvijanja svijesti o
hrvatskom jeziku kao imbeniku hrvatskog identiteta. Potrebno je njegovati hrvatski
standardni knjievni jezik u svim podrujima odgojno-obrazovnog sustava. Idui cilj odnosi
se na odgoj i obrazovanje uenika u skladu sa opi kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima i pravima djece. Uenike je nuno osposobiti za ivot u multikulturalnom
svijetu, potaknuti ih na potivanje razliitosti i toleranciju. Peti odgojno-obrazovni cilj govori
o omoguavanju stjecanja temeljnih i strukovnih kompetencija. esti se cilj odnosi na razvoj
samostalnosti, samopouzdanja, odgovornosti i kreativnosti kod uenika. Posljednjim ciljem
potie se osposobljavanje uenika za cjeloivotno uenje.

Navedene vrijednosti i ciljevi Nacionalnog okvirnog kurikuluma moraju biti povezani sa

sadrajima temeljnog obrazovanja i svakodnevnog kolskog ivota. kole trebaju suraivati
sa obiteljima i lokalnim zajednicama kako bi omoguile ostvarivanje svih vrijednosti i ciljeva.

Nacionalni okvirnu kurikulum donosi naela koja predstavljaju uporita na kojima se temelji
nacionalni kurikulum i kojih bi se svi sudionici provedbe kurikuluma trebali pridravati.
Naela koja ine vrijednosna uporita za izvedbu i ostvarenje nacionalnog kurikuluma odnose
se na: visoku kvalitetu odgoja i obrazovanja za sve, jednakost obrazovnih mogunosti za sve,

24
obveznost opeg obrazovanja, horizontalnu i vertikalnu prohodnost, ukljuenost svih uenika
u odgojno-obrazovni sustav, znanstvenu utemeljenost, potivanje ljudskih prava i prava djece,
kompetentnost i profesionalnu etiku, demokratinost, samostalnost kole, pedagoki i kolski
pluralizam, europsku dimenziju obrazovanja, interkulturalizam (NOK, 2011: 26).

Usmjerenost prema kompetencijama najvanija je znaajka suvremenog kurikuluma. Drutva

temeljena na znanju, proces globalizacije, jaanje svjetskog trita i globalne konkurencije
stvaraju nove potrebe na razini drutvenog ivota i ivota pojedinca. ivot u suvremenom
drutvu zahtijeva nova znanja, vjetine, stavove, tj. nove kompetencije. Nune su one
kompetencije koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralatva, rjeavanja
problema, kritikog razmiljanja, poduzetnosti, informacijske pismenosti i drugih
kompetencija. Razvoj kurikuluma usmjerenih na kompetencije predstavljaju jedan od glavnih
smjerova obrazovnih politika europskih i drugih zemalja. Da bi uspjeno odgovorila
izazovima razvoja drutva znanja i svjetskog trita, Europska Unija odredila je osam
temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH prihvatila je iste
temeljne kompetencije (NOK, 2011: 17). Temeljne kompetencije su: komunikacija na
materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, matematika kompetencija i osnove
kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalna kompetencija, uiti kako uiti,
inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izraavanje.

Stjecanje temeljnih kompetencija predvieno je kroz meupredmetne teme. Planiranje i

ostvarivanje meupredmetnih tema pridonosi povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i
nastavnih predmeta. One slue razvijanju temeljnih kompetencija uenika. Meupredmetne
teme obvezne su u svim nastavnim predmeta, te su ih svi nositelji procesa obvezni ostvarivati.
kole imaju mogunosti razraivanja meupredmetnih tema na razne naine, kroz pojedine
nastavne predmete, projekte i module. Kao to je navedeno, meupredmetne teme dijelom su
odreene prema kljunim kompetencijama koje je odredila Europska unija. Meupredmetne
teme prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu ukljuuju: osobni i socijalni razvoj, zdravlje,
sigurnost i zatita okolia, uiti kako uiti, poduzetnitvo, uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije, graanski odgoj i obrazovanje. Opis meupredmetnih tema
slijedi u nastavku (NOK, 2011: 42-47).

1. Osobni i socijalni razvoj

Svrha ove meupredmetne teme je osposobljavanje uenika da prepoznaju i kritiki

procjene vlastite i drutvene vrijednosti koje utjeu na njihovo miljenje i djelovanje.

25
 Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj omoguuju uenicima izgradnju
komunikacijskih, organizacijskih i socijalnih vjetina, jaanje samopotovanja,
stjecanje vjetine suradnje i razvoj sposobnosti za izraavanje potreba i provjeru
vlastitih sposobnosti.

2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

Ovom se meupredmetom temom promie i osigurava razvoj pozitivnog i odgovornog

odnosa uenika prema zdravlju i sigurnosti sebe i drugih, te zatiti okolia i odrivom
razvoju. Tema podrazumijeva sve aspekte zdravlja (tjelesno, mentalno, emocionalno i
socijalno) te potie uenike na usvajanje zdravog ivotnog stila, ukljuujui zdravu
prehranu, higijenske navike, tjelesnu aktivnost, odgovornost prema sebe i drugima,
partnerske odnose i drugo. Takoer je bitno osvijestiti i procijeniti rizike i opasnosti u
razliitim podrujima ivota, primjerice u prometu ili upravljanju novcem. Uenici
trebaju razviti pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na kvalitetu ouvanja okolia te
racionalno koritenje prirodnih izvora.

3. Uiti kako uiti

Kompetencija Uiti kako uiti osposobljava uenike za organizaciju i upravljanje

vlastitim uenjem te razvijanje pozitivnog stava prema uenju. Ova kompetencija
predstavlja osnovu cjeloivotnog uenja. Veoma je znaajna za daljnji obrazovni i
profesionalni razvoj uenika. Ova meupredmetna tema sadri elemente sposobnosti
za organiziranje i praenje usvajanja novog znanja, vjetina, stavova, njihovu obradu,
vrednovanje i primjenu u raznim situacijama. Uiti kako uiti ukljuuje i znanje o
strategijama i metodama uenja, te podrazumijeva odgovornost uenika za vlastito
uenje i ostvaren uspjeh.

4. Poduzetnitvo

Cilj razvijanja poduzetnike kompetencije uenika odnosi se na razvoj osobina linosti

te znanja, vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao
uspjene poduzetne osobe. Poduzetnika kompetencija tema je ovog rada, stoga je ona
detaljno i opirnije razraena u iduem poglavlju.

26
 5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Nuno je omoguiti svim uenicima pristup infomacijskoj i komunikacijskoj

tehnologiji. Uenici se novim tehnologijama trebaju sluiti u svim nastavnim
predmetima. Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti
najsuvremenijeg nastavnog pomagala i sredstva. Ovom meupredmetnom temom
uenici se upoznaju s mogunostima multimedijskih prikaza, raunalnih mrea,
pristupa informacijama iz cijelog svijeta. Tehnologija pridonosi razvoju uenikih
sposobnosti samostalnog uenja, komunikacijskih sposobnosti, pozitivnog stava
prema uenju, rjeavanja problema te razumijevanju temeljnih koncepata tehnike i
informatike.
6. Graanski odgoj i obrazovanje

Svrha meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje osposobljavanje je uenika

za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge. Ovom temom potie se razvijanje
demokratske svijesti uenika. Graanski odgoj i obrazovanje potie uenike na
aktivno sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i
drutvu. Upoznavanjem sebe i svoje uloge u drutvu, uenici razvijaju samostalnost,
osobni integritet te pozitivan odnos s drutvom i okolinom.

Razvijanje poduzetnikog ozraja nije ogranieno samo na meupredmetnu temu

Poduzetnitvo. Kroz ostale meupredmetne teme uenici razvijaju samopouzdanje,
samopotovanje, toleranciju, identitet, odgovornost prema sebi i drugima, stjeu sposobnosti
cjeloivotnog uenja, razvijaju informacijsko-komunikacijske vjetine te postaju svjesni svoje
uloge u drutvu i demokracije. Nabrojane karakteristike i vjetine vane su u poduzetnikom
djelovanju, a uenici imaju priliku stjecati ih u odgojno-obrazovnom sustavu.

2.2.2. Poduzetnika kompetencija

Europsko je vijee 2000. godine u Lisabonu predstavilo novi strateki cilj Europske unije.
Europska unija treba postati najkompetentnije i najdinaminije gospodarstvo svijeta
utemeljeno na znanju, sposobno za odrivi gospodarski rast sa sve vie boljih radnih mjesta i
veom socijalnom kohezijom (Europska komisija, 2004: 3). Kako bi se zadani cilj ostvario,
europski sustavi obrazovanja i izobrazbe moraju se prilagoditi zahtjevima drutva. Zahtjevi
drutva ukljuuju znanje i potrebu za boljim mogunostima zapoljavanja. Glavna
komponenta ovog pristupa odnosi se na promicanje novih osnovnih vjetina, stoga je

27
Europsko vijee u Lisabonu pozvalo sve lanice, Vijee i komisiju da odrede okvir i
definiraju kljune vjetine. Europska komisija osnovala je strune radne skupine. Radna
skupina zaduena za kljune kompetencije zapoela je sa radom 2001. godine, te je u svom
prvom izvjeu u veljai 2002. godine donijela okvir za osam kljunih kompetencija
(Europska komisija, 2004: 3).

Europska unija odredila je osam kljunih kompetencija u europskim kolama koje

predstavljaju kombinaciju znanja, vjetina, stavova koji su potrebni za osobno ispunjenje i
razvoj, aktivno graanstvo, socijalnu ukljuenost i zapoljavanje (Europska komisija, 2012:
7). Kljune kompetencije spomenute su i u prethodnom poglavlju. One ukljuuju
komunikaciju na materinjem jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematiku
kompetenciju i osnovne kompetencije iz prirodoslovlja i tehnologije, digitalnu kompetenciju,
sposobnost uenja (uiti kako uiti), socijalnu i graansku kompetenciju, smisao za inicijativu
i poduzetnitvo te kulturnu osvijetenost i izraavanje. Neke od kljunih kompetencija u
hrvatskom obrazovnom sustavu obrauju se kao meupredmetne teme, to jest, njihovo se
stjecanje odvija kroz sve nastavne predmete.

Nacionalni okvirni kurikulum (2011: 45) meupredmetnu temu Poduzetnitvo opisuje kroz
razvijanje osobina linosti, znanja, vjetina, sposobnosti i stavova koji su potrebni za
djelovanje pojedinca kao poduzetne osobe. Stjecanje poduzetnike kompetencije ukljuuje
razvoj uenika u poduzetne, kreativne i samostalne osobe koje se spremne na preuzimanje
rizika i prilagodbu promjenama. Pojedinci koji posjeduju poduzetniku kompetenciju imaju
razvijene socijalne i komunikacijske sposobnosti, te posjeduju znanja iz podruja
gospodarstva, obrta i voenja poslovanja. Temelj razvoja poduzetnike kompetencije jest
razvoj poduzetne i inovativne osobe osposobljene za uoavanje prilika u kojima svoje ideje
moe pretvoriti u djelo u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu openito (NOK,
2011: 45).

Odreeni su ciljevi meupredmetne teme Poduzetnitvo, koji odreuju ime e uenici moi
vladati sa steenom poduzetnikom kompetencijom (NOK, 2011: 45). Uenici usvajanjem
poduzetnike kompetencije postaju osposobljeni za postavljanje, vrednovanje i ostvarivanje
ciljeva, razvijaju osobine poduzetnosti, inovativnosti i kreativnosti, inicijativnosti i ustrajnosti
te stjeu sposobnost rjeavanja problema. Poduzetnika kompetencija omoguuje ispravno
planiranje i ostvarivanje plana te sposobnost prilagoavanju novim idejama, situacijama i
tehnologijama. Poduzetnikom kompetencijom potie se stvaralaki pristup promjenama i

28
izazovima te se razvijaju vjetine vrednovanja i samovrednovanja. Uenici stjecanjem
poduzetnike kompetencije razvijaju samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet te
upoznaju neposrednu okolinu i uvjete u drutvu. Poduzetnika kompetencija podrazumijeva
temeljna znanja u podruju gospodarstva i poslovanja te vanost i mogunosti
samozapoljavanja.

Cindri (2010: 224) kompetenciju poduzetnitvo i inicijativa (izvorni naziv jedne od osam
kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje Europske komisije) definira kao sposobnost
pojedinca da pretvori ideje u djela. Ova kompetencija obuhvaa kreativnost, inovaciju,
preuzimanje rizika, sposobnost planiranja, voenje projekata, ostvarivanje ciljeva.
Poduzetnika kompetencija pomae pojedincima u svakodnevnom ivotu i na radnom mjestu.
Pojedinci koji posjeduju poduzetniku kompetenciju postaju svjesni svog okruenja te su ga
sposobni iskoristiti. Poduzetnika kompetencija temelj je za stjecanje specifinih vjetina i
spoznaja korisnih u drutvenim i poslovnim aktivnostima. To je senzibilizacija za etike
vrijednosti i unapreenje odgovornog upravljanja (Cindri, 2010: 224).

Prema Europskoj komisiji (2004: 9) poduzetnitvo ima aktivnu i pasivnu komponentu.

Poduzetnitvo ukljuuje sklonost za unoenje promjena te sposobnost prihvaanja i
prilagodbe inovacija vanjskih imbenika. Ono podrazumijeva prihvaanje odgovornosti za
vlastite postupke, razvijanje vizija, postavljanje ciljeva i njihovo postizanje te motivaciju za
uspjeh. Odreena su znanja, vjetine, sposobnosti i stavovi koji se usvajaju stjecanjem
poduzetnike kompetencije (Europska komisija, 2004: 21). Znanje koje se stjee razvijanjem
poduzetnike kompetencije odnosi se na saznanja o raspoloivim mogunostima, kako bi se
prepoznale i odabrale one koje odgovaraju osobnim, profesionalnim i poslovnim aktivnostima
pojedinca. Prema Cindriu (2010: 224) potrebna znanja, osim prepoznavanja mogunosti,
ukljuuju razumijevanje etikog poloaja poduzea. Etiko poslovanje i drutveno odgovorno
voenje poslovanja postaju pozitivne snage poduzea. Potrebne vjetine poduzetnike
kompetencije ukljuuju vjetine planiranja, organiziranja, obavljanja, komuniciranja,
biljeenja, ocjenjivanja, izvjetavanja, stvaranja projekata i njihove provedbe. Sposobnosti
poduzetnikog djelovanja odnose se na kooperativan rad, fleksibilnost, prepoznavanje
vlastitih prednosti i slabosti, proaktivno sudjelovanje, pozitivno reagiranje na promjene,
procjenjivanje i preuzimanje rizika. Poduzetnika kompetencija podrazumijeva razvijanje
odreenih stavova. Sklonost inicijativi, pozitivan stav prema promjenama i inovacijama i
prepoznavanje podruja na kojima se mogu pokazati poduzetnike vjetine, stavovi su
pojedinaca sa razvijenom poduzetnikom kompetencijom (Europska komisija, 2004: 21).

29
Poduzetniki stav obiljeava inicijativa, anticipacija, nezavisnost i inovacija u osobnom i
drutvenom ivotu i radu, motivacija i odlunost u ostvarivanju zadaa, bilo da je rije o
osobnim ili zajednikim ciljevima ili poslu (Cindri, 2010: 224).

Iz toga proizlazi potreba razvoja pedagogije poduzetnitva. Pedagogija poduzetnitva moe se

definirati kao znanstvena disciplina/grana unutar podruja pedagogijske znanosti koja bi se
bavila istraivanjem i implementacijom didaktiko-metodikih modela u odgojno-obrazovne
procese sa svrhom postizanja odgojno-obrazovnih ishoda (Tkalec, 2012: 21). Ishodi koji se
ele postii pedagogijom poduzetnitva odnose se na poduzetniku kompetenciju, to jest,
poduzetnika znanja, vjetine i stavove. Odgojno-obrazovni ciljevi pedagogije poduzetnitva
mogu se promatrati sa individualnog i drutvenog aspekta. Drutveni aspekt odnosi se na
osnaivanje nacionalnog gospodarstva, a individualni aspekt podrazumijeva stjecanje znanja,
vjetina i stavova vanih za poduzetniko djelovanje. Budui da je poduzetnitvo jedna od
kljunih kompetencija, potrebno je odgoju i uenju za poduzetnitvo posvetiti posebnu
pedagoku panju. Poduzetnitvo predstavlja sposobnost i kompetentnost realizacije
poslovno-ekonomskih zadataka, koji su u vezi s ekonomskim i opim razvojem. Zbog toga je
potrebno poveati znaaj realizacije uenja za poduzetnitvo. Odgoj i uenje za poduzetnitvo
imaju vrijednost i svrhovitost, a pedagogija poduzetnitva oznaava granu pedagogije koja
prouava odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo. U pouavanju za poduzetnitvo potrebno je
koristiti razliite metode te alternativne naine provoenja nastave. Neke od projektnih
metoda koje se koriste u obrazovanju za poduzetnitvo ukljuuju uenike zadruge, uenika
ili studentska virtualna poduzea, stvarna studentska poduzea i poslovne simulacije (Tkalec,
2012: 24). Ovakvim radom uenici ili studenti ue radei. Rezultate ovakvog naina rada
teko je brojano (ocjenama) vrednovati, stoga su nune prilagodbe i u nainu ocjenjivanja.
Odgojno-obrazovni programi uenja za poduzetnitvo trebaju se odvijati od predkolske dobi
do visokokolske. Obrazovanje za poduzetnitvo mora se provoditi i kao cjeloivotno, kako bi
se obuhvatio cjelokupni formalni i neformalni sustav obrazovanja.

Obrazovanje za poduzetnitvo vana je pretpostavka generiranja poduzetnog pojedinca,

uspjenog poduzetnika, uspjenog gospodarstva i uspjene drave (Tafra, 2013: 16). Budui
da je poduzetnitvo jedna od kljunih kompetencija cjeloivotnog uenja, potrebno je
uspostaviti veze izmeu uenja za poduzetnitvo i potreba gospodarstva. Potrebno je
objediniti sadanje i budue potrebe gospodarstva te ih dovesti u sklad sa poduzetnikim
nainom razmiljanja (Tkalec, 2012: 21). Kada se govori o uenju za poduzetnitvo i
implementaciji cjeloivotnog uenja, kurikularni pristup predstavlja vrijedan alat koji

30
omoguuje ravnomjerno razvijanje sustava (Tafra, 2012: 26). Hrvatski Nacionalni okvirni
kurikulum daje formalni okvir za implementaciju poduzetnikog uenja. Izazov predstavlja
usklaivanje politike gospodarskog razvoja i sektora obrazovanja. Potrebno je koordinirano
djelovanje. Uenje za poduzetnitvo mora biti u nadnacionalnoj kategoriji interesa, te biti
zadaa svih politikih opcija. Kako bi se uenje za poduzetnitvo uspjeno implementiralo u
odgojno-obrazovni sustav kljuna je namjera svih ukljuenih dionika da se svi ciljevi ostvare i
dogovoreno provede. Uz Nacionalni okvirni kurikulum koji donosi okvir obrazovanja za
stjecanje poduzetnike kompetencije (uz ostala podruja i sadraje obrazovanja), u Hrvatskoj
je usvojena i Strategija uenja za poduzetnitvo, koja konkretizira sva nastojanja za
omoguavanje stjecanja poduzetnike kompetencije. Strategija uenja za poduzetnitvo tema
je idueg poglavlja.

2.2.3. Strategija uenja za poduzetnitvo

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Vlade Republike Hrvatske izdalo je

nacionalni dokument Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. u svibnju 2010. Godine
(www.minpo.hr, 2010.). Ciljevi donoenja ove strategije su viebrojni, s naglaskom na
stvaranje poduzetne Hrvatske. Razvoj poduzetnitva podrazumijeva pristup razvoju niza
osobina linosti (stvaralatvo, samostalnost, kritinost, preuzimanje rizika, sposobnosti
voenja, inicijativnost, inovativnost...), iji se razvoj najuinkovitije razvija kroz formalni
sustav odgoja i obrazovanja. Strategija uenja za poduzetnitvo daje okvir sustavnom
sveobuhvatnom stvaranju drutvenog okruja usmjerenog na poduzetnitvo. Poduzetnikim
nainom razmiljanja i razvijanjem poduzetnike kompetencije doprinosi se poveanju
zapoljivosti, uinkovitosti sustava socijalne sigurnosti, poveanju proizvodnje i izvoza, to
predstavlja temelj za ekonomski razvoj Republike Hrvatske.

Prema Strategiji uenja za poduzetnitvo (2010: 5), poduzetnika kompetencija nije razraena
i implementirana u obrazovnom sustavu Hrvatske. Obrazovanje za poduzetnitvo ima iri i ui
koncept. iri koncept odnosi se na razvijanje poduzetnikih sklonosti, vjetina i sklonosti,
razvoj osobina poput stvaralatva i odgovornosti te usvajanje osnovnih ekonomskih
koncepata. Ui koncept obrazovanja za poduzetnitvo odnosi se na specifinosti funkcije
pokretanja i voenja poslovnih subjekata. Strategija uenja za poduzetnitvo definira ciljeve,
naela i nositelje organizacije, kako bi se omoguila realizacija poduzetnikog uenja.

Strategija uenja za poduzetnitvo poiva na osam naela: odrivost razvoja, socijalna

osjetljivost, kompetentnost, natjecateljski duh, odluno djelovanje, znanstvena utemeljenost,

31
jednakost ukljuivanja za sve i europska dimenzija (2010: 6). Poduzetnika kompetencija
jedan je od glavnih uvjeta uspjene odrivost poduzea, te omoguava opstanak i rast na
konkurentnom tritu. Poduzetnitvo mora biti socijalno osjetljivo i uvaavati potrebe
zajednice i pojedinaca. Kompetentnost pojedinca i visoka razina osposobljenosti rezultiraju
podizanjem poduzetnikog kapaciteta i predstavljaju uvjet podizanju razine konkurentnosti.
Natjecateljski duh oituje se u konkurentnosti na tritu rada i u gospodarstvu, postizanjem
viih ciljeva i usporedbama sa drugima. Poslovna ideja pokree se odlunim djelovanjem,
koje rezultira transformacijom ideje u poslovnu priliku. Bitno je jaanje veza izmeu znanosti
i poduzetnitva u istraivakim i razvojnim projektima kako bi se omoguio rast i razvoj
gospodarstva. Stjecanje poduzetnike kompetencije treba biti omogueno svim graanima u
cilju opeg dobra. Poduzetniku kompetenciju podupiru i odreuju temeljni europski
dokumenti.

Vrijednosti na kojima poiva Strategija uenja za poduzetnitvo ukljuuju znanje, pravednost,

transparentnost, drutvenu odgovornost, drutvo koje cijeni poduzetnitvo te drutveno
blagostanje. Znanje, osim sadraja poduzetnike kompetencije, ine i umijea, sposobnosti i
stavovi. Hrvatska je usmjerena na stvaranje drutva znanja, s ciljem podizanja konkurentnosti
i rasta gospodarstva. Vrijednost pravednosti podrazumijeva stav i nain socijalnog ponaanja
kod donoenja odluka. Donoenje poslovnih odluka posebno je bitno u razvoju poduzetnitva.
Transparentnost kao naelo poduzetnitva znaajna je u kontekstu ukupnog ekonomskog i
drutvenog razvoja. Drutveno odgovorno poduzetnitvo podrazumijeva uvaavanje,
podravanje i unapreenje drutveno-ekonomskog konteksta, kao i stavove o ouvanju i
zatiti okolia primjerenim koritenjem resursa. Postojanje drutva koje cijeni poduzetnitvo
omoguava podizanje standarda svih zaposlenih, poduzetnika, lokalne i regionalne zajednice
te cjelokupnog drutva. Drutveno blagostanje podie standard i socijalnu sigurnost svih
zaposlenika. Materijalnu pretpostavku drutvenog blagostanja ine gospodarski subjekti kao
stvaratelji nove vrijednosti.

Strategija uenja za poduzetnitvo ima dva glavna cilja. Prvi podrazumijeva senzibilizaciju
javnosti o poduzetnitvu te razvoj pozitivnog stava prema cjeloivotnom uenju za
poduzetnitvo. Drugi se cilj odnosi na uvoenje uenja u osposobljavanja za poduzetnitvo u
sve oblike, vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja (2010:
8). Strategija je predvidjela da e ostvarivanje ovih ciljeva u razdoblju od pet godina
doprinijeti poveanju zapoljivosti i osnivanju veeg broja malih poduzea, poveati

32
raznolikost ponude hrvatskih proizvoda i usluga, poveati broj mladih poduzetnika, poveati
broj ena poduzetnica te omoguiti rast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Prvi cilj, senzibilizacija javnosti o poduzetnitvu i razvijanje pozitivnog stava o cjeloivotnom

uenju za poduzetnitvo, konkretiziran je pojedinanim zadacima. Svi graani Hrvatske
trebaju prepoznati znaaj izgradnje poduzetnikih znanja, stavova i vjetina, razumjeti
poduzetnitvo u irem smislu, razumjeti ulogu mladih u razvoju poduzetnitva te poveati
interes za osposobljavanje u poduzetnitvu. Aktivnosti predviene Strategijom kojima se
omoguuje ostvarivanje cilja ukljuuju medijsku kampanju, nacionalne konferencije,
osnaivanje nacionalnog partnerstva za poduzetniko uenje te izradu analize ukljuenosti
poduzetnikog uenja u razvojnim programima i politikama. Potrebna je i edukacija o
poduzetnitvu i poduzetnikom uenju, kod ravnatelja i strunih suradnika, menadera,
predstavnika institucija i predstavnika medija.

Drugi cilj Strategije uenja za poduzetnitvo glasi: Uvesti uenje za poduzetnitvo kao
kljune kompetencije u sve oblike, vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog
obrazovanja i uenja (2010: 10). Kao i za prvi cilj, odreeni su zadaci i aktivnosti koji
omoguavaju postizanje cilja. Potrebno je uvesti poduzetnitvu u nacionalni kurikulum,
kurikularnim pristupom uvesti poduzetnitvo u sve vrste i oblike obrazovanja i uenja, razviti
tzv. poduzetniki kolu, poveati motivaciju svih koji sudjeluju u prijenosu znanja te osigurati
didaktiko-metodika sredstva i informacijske tehnologije. Zadaci obuhvaaju umreavanje
obrazovnih ustanova sa znanstveno-istraivakima, te unapreenje suradnje izmeu
obrazovnih i znanstveno-istraivakih institucija s gospodarskih subjektima, institucijama i
organizacijama. Potrebno je analizirati potrebe razvoja poduzetnikih kompetencija
zaposlenika, sve zainteresirane osposobiti za voenje i upravljanje malim poduzeem,
smanjiti broj nezaposlenih osnivanjem novih poduzea, obrazovati osjetljive skupine na
tritu rada, osposobiti nezaposlene za samozapoljavanje te ugraditi poduzetniko uenje u
sve razvojne programe i politike na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Aktivnosti
predviene za ostvarivanje cilja ukljuuju izradu kurikuluma za cjeloivotno uenje, izradu
kurikuluma za poduzetnitvo, izradu plana implementacije sustava cjeloivotnog uenja,
prilagodbu obrazovnih programa poduzetnitvu, unapreenje rada u kolskim zadrugama,
osnivanje poduzetnikih inkubatora pri visokokolskim ustanovama, provedba
osposobljavanja prenositelja znanja (odgajatelji, uitelji, nastavnici), osposobljavanje
menadmenta odgojno-obrazovnih ustanova, izradu prirunika i udbenika, poveanje
suradnje meu ustanovama i institucijama na programima poduzetnikog uenja, razvijanje

33
dostupnosti programa osposobljavanja, izradu web portala o poduzetnikom uenju,
razmjenjivanje ideja i primjera dobre prakse, organiziranje smotri kolskih zadruga,
vjebovnih tvrtki i studentskih poduzea...

Jedan je od glavnih prioriteta gospodarske politike jaanje poduzetnitva te njegovo bre

ukljuivanje u multilateralne trgovinske i gospodarske integracije, to ima za cilj poticati
gospodarski rast i razvoj , te je upravo zbog toga je vano uenje za poduzetnitvo, prema
Strategiji uenja za poduzetnitvo (2010: 12). Stupanj usvojenosti poduzetnike kompetencije
utjee na konkurentsku sposobnost gospodarskih subjekata. Usvojena poduzetnika
kompetencija omoguava veu zapoljivost, kompetitivnost pojedinca te bolje profesionalno
usmjeravanje prilikom odabira karijere i njezinog razvoja. Poduzetnika kompetencija
omoguava transformaciju ideje u ostvarenje te tako potie ljudske kapacitete na usvajanje
novih naina razmiljanja. Cjelokupna konkurentnost nekog gospodarstva temelji se na
poduzetnikim aktivnostima.

Implementacijom poduzetnikih sadraja u odgojno-obrazovne programe osigurava se

drutvena usmjerenost na stvaranje poduzetnikog ozraja. Poduzetniki sadraji trebaju se
nalaziti u svim programima od ranog i predkolskog odgoja, osnovnog, srednjokolskog i
visokokolskog odgoja i obrazovanja, do neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja.
Strategija uenja za poduzetnitvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva
namijenjena je onima koji su ukljueni u odgoj, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje,
a ciljne se skupine nalaze u okviru odgojno-obrazovnih institucija, ali i zvan njih.

Strategija uenja za poduzetnitvo izraena je za razdoblje od 2010. do 2014. godine.

Poduzetnitvo kao meupredmetna tema nalazi se u Nacionalnom okvirnom kurikulumu
Republike Hrvatske. Mnoge odgojno-obrazovne ustanove uvrstile su poduzetnitvo u svoje
kurikulume, a zastupljenost uenja za poduzetnitvo u Varadinskoj i Zadarskoj upaniji tema
je istraivanja ovog rada. Ministarstvo poduzetnitva i obrta izdalo je Strategiju razvoja
poduzetnitva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. kojom se, izmeu ostalog, potie uenje za
poduzetnitvo. Pokrenut je i projekt Poduzetniki impuls, takoer od strane Ministarstva
poduzetnitva i obrta, koji omoguava poticanje i financiranje poduzetnitva bespovratnim
sredstvima. Poduzetniki impuls podupire poduzetniko uenje, pa se tako jednom od mjera
omoguava edukaciju poduzetnika, financijski podupire razvoj akademskog poduzetnitva,
podupire stvaranja uenikih zadruga i poduzea te promie stvaranje poduzetnike kulture
mladih. Moe se zakljuiti kako je vanost poduzetnitva i uenja za poduzetnitvo

34
prepoznata, no ostaje puno prostora za napredak i poboljanje poduzetnikog ozraja u
Republici Hrvatskoj.

2.2.4. Dobra praksa uenja za poduzetnitvo- Djeji tjedan poduzetnitva

Projekt Djeji tjedan poduzetnitva provodi se u suradnji Ministarstva poduzetnitva i obrta i

strunog tima Obrazovne grupe Zrinski (OGZ). Suvremena strategija obrazovanja temelji se
na naelu cjeloivotnog uenja, a poduzetnitvo se moe uiti i pouavati od najranije dobi te
je struni tim OGZ-a na temelju te ideje kreirao projekt senzibilizacije uenja za
poduzetnitvo za djeje vrtie i za osnovne kole (www.zrinski.org, 2014.). Potreba
uvoenja uenja za poduzetnitvo izraena je ciljevima Nacionalnog okvirnog kurikuluma.
Poduzetnika kompetencija obuhvaa stvaralatvo, inicijativnost, inovativnost, timski rad,
mirno rjeavanje problema te planiranje projekta, to su sastavnice provoenja projekta Djeji
tjedan poduzetnitva. Ovaj projekt omoguuje i ostvarivanje ciljeva Strategije uenja za
poduzetnitvo. Djeji tjedan poduzetnitva dobiva potporu projekta Poduzetniki impuls, te
mu je svrha promocija i poticanje stvaranja poduzetnike kulture mladih. Djeji tjedan
poduzetnitva provodi se od 2008. godine u djejim vrtiima i osnovnim kolama diljem
Hrvatske. U 2014. godini u realizaciji Djejeg tjedna poduzetnitva sudjelovala su tri djeja
vrtia i tri osnovne kole.

Poetni je cilj Djejeg tjedna poduzetnitva bio senzibilizacija drutva o uenju za

poduzetnitvo i stvaranje poduzetnikog okruja koje e djeci i uenicima omoguiti stjecanje
osnovnih poduzetnikih znanja, vjetina i stavova. Tijekom razdoblja projekt je evoluirao, te
je dolo do spoznaje da je nuno educirati prenositelje znanja. Edukacije se provode kroz
interaktivne radionice. Vei naglasak je stavljen na suradnju roditelja i lokalne zajednice, o
ijoj potpori ovisi ostvarivanje osnovne djelatnosti, kao i promidba (Pekli, 2012: 217). Uz
edukaciju kadrova i poticanje suradnje, druga faza ukljuuje i izradu kurikuluma uenja za
poduzetnitvo.

Razvoj se ne temelji samo na pomacima u znanju, ve i na promjeni ponaanja i uvjerenja.

Djeca upoznaju svijet oko sebe interakcijom sa sredinom i porukama koja primaju. Djecu
treba percipirati kao inteligentna i kompetentna mala bia koja ue inei i suraujui s
drugima i koja su sposobna samoorganizirati vlastite aktivnosti (Pekli, 2012: 218). Rad na
projektu prirodan je nain uenja, u kojem se djeca ne vode, nego potiu. Takav nain uenja
omoguen je provedbom Djejeg tjedna poduzetnitva. Djeca voena vlastitim interesima
biraju temu projekta, a uloga odgojitelja i nastavnika je priprema resursa, poticanje na

35
razmiljanje i raspravu, poticanje suradnje i razmjene miljenja. Tijek projekta se
dokumentira, a nastala dokumentacija ima viestruko znaenje. Dokumentacija omoguava
evaluaciju i prezentaciju projekta, a djeca se mogu prisjetiti vanih trenutaka i sudjelovati u
raspravi o projektu.

Osnovne kole ukljuene u projekt 2014. godine bile su osnovna kola Ante Starevia iz
Lepoglave, osnovna kola Sv. Filip i Jakov iz istoimene opine, te osnovna kola Antuna
Gustava Matoa iz Tovarnika. Ukupno je sudjelovalo 209 uenika i 72 nastavnika. Uenici su
bili okupljeni u etiri edukativne radionice, pod vodstvom projektnog tima. Uenici su na
radionicama izraivali suvenire, nakit, kreativne pozivnice i lampice. Edukativne radionice
nisu bile odrane samo za uenike, ve su provedene i radionice za nastavnike i vodstvo
kola. Rezultati radionica prezentirani su na javnom predstavljanju, uz djecu, uitelje,
roditelje, medije, predstavnike lokalnih vlasti, predstavnike Ministarstva poduzetnitva i obrta
te predstavnike Obrazovne grupe Zrinski i Visoke kole Nikola ubi Zrinski. Uenicima su
dodijeljene diplome o sudjelovanju na projektu Djeji tjedan poduzetnitva.

Djeji vrtii koji su sudjelovali u projektu Djeji tjedan poduzetnitva 2014. godine su djeji
vrti Tratinica iz Koprivnice, djeji vrti Cvrak iz Solina te djeji vrti Proljee iz Klotar
Ivania. U projektu je sudjelovalo 93 djece i 51 odgajatelj. Odgajatelji su s djecom sudjelovali
u nabavi repromaterijala, proizvodnji i prodaju proizvoda, u suradnji s roditeljima i lokalnom
zajednicom. Djeca iz Koprivnice posjetila su polje kukuruza, lokalnu pekarnicu te prola sve
segmente obrade kukuruza i na taj nain, kroz igru, upoznali osnovne poduzetnike pojmove
kao to su nabava, proizvodnja, prodaja i prihodi. Djeca iz Solina sudjelovala su u
radionicama izrade trgovine te radionicama izrade suvenira. Polaznici vrtia iz Klotar
Ivania izraivali su predmete od bundeva i reciklirane ambalae. Sva djeca nauila su osnove
oglaavanja i organizacije, spoznala karakteristike novce, uvidjela vanost suradnje te
sudjelovala u stvaranju nove vrijednosti kroz proizvodnju.

Pekli (2012: 220) donosi osvrt na edukativne radionice odrane u poetnim godinama
projekta Djeji tjedan poduzetnitva. Tijekom radionica raspravljalo se o provedbi projekta,
iznosila su se iskustva, zapaanja i postignua te su se iznosila razliita miljenja o pristupu
tematici. Kako se radi o odgojno-obrazovnom kadru kojem nisu bliski ekonomski i
poduzetniki pojmovi te zakonitosti ekonomije, lanovi tima koji su po struci ekonomisti i
pedagozi uvodili su odgajatelje u novo podruje na njima prihvatljiv nain (Pekli,
2012:220). O nainu implementacije brinuli su lanovi tima pedagoke struke. Kao najvea

36
vrijednost radionica i projekta istaknula se situacija u kojoj su ljudi razliitih struka i
obrazovanja uili jedni od drugih, izmjenjivali ideje i usmjeravali jedni druge. Sudionici
radionica pomou evaluacijskih listia izraavali su svoje zadovoljstvo. Tako se 100%
sudionika izrazilo pozitivno i zadovoljno, te im u radionici nita nije nedostajalo. Preko 50%
ispitanik sudionika kazalo je kako e u velikoj mjeri koristiti nove spoznaje u mijenjanju
prakse i kreiranju programa. Veini sudionika na radionicama se najvie svidio ekonomski
aspekt i miljenje ekonomske struke, a svidjela im se i poticajna atmosfera, nove ideje i
kreativnost. Sudionici su uputili pohvale voditeljima radionica te izrazili elju za nastavkom
suradnje i zadovoljstvo zbog sudjelovanja u projektu.

Djeji tjedan poduzetnitva ima znaajnu ulogu u uenju za poduzetnitvo. Projektom se

aktivnim metodama pouavanja djeci omoguava novi nain usvajanja znanja, vjetina i
sposobnosti vanih za poduzetniko djelovanje. Vrijednost projekta oituje se i u edukacijama
prenositelja znanja. Na taj nain odgajatelji, uitelji i nastavnici usvajaju nova znanja, stavove
i vjetine te postaju kompetentni za pouavanje poduzetnitva. Na taj se nain omoguava
uenje za poduzetnitvo, stvara pozitivna atmosfera i poduzetniko ozraje, a djeca koja se
pouavaju imaju priliku razviti poduzetniku kompetenciju.

2.2.5. Cjeloivotno uenje

Koncept cjeloivotnog obrazovanja, odgoja i uenja vana je sastavnica suvremenog odgoja i

obrazovanja te predstavlja filozofiju u suvremenim uvjetima. Pred obrazovanjem nalaze se
novi zadaci koji proizlaze iz novih mogunosti komunikacije i dostupnosti informacija.
Nastoje se stvoriti nove mogunosti stjecanja znanja i osposobljavanja pojedinaca za
cjeloivotno uenje kako bi se iskoristile sve mogunosti (Cindri, 2010: 64). Cjeloivotno
obrazovanje danas se smatra jednim od preduvjeta razvoja. Cjeloivotno obrazovanje moe se
odrediti kao sposobnost prilagodbe i autonomije, te sredstvom za osiguranje daljnjeg irenja i
protoka znanja diljem svijeta (UNESCO, 2007: 78). Cjeloivotno obrazovanje potencijalni je
odgovor na sve veu promjenu karijera i zanimanja kod pojedinaca tijekom poslovnog vijeka.
Ljudi tijekom ivota mijenjaju po nekoliko poslova, a obrazovanje se vie ne moe ograniiti
na ponudu samo jedne specijalnosti. Obrazovanje danas treba razvijati sposobnost svakog
pojedinca za suoavanje sa ekonomskim i drutvenim promjenama.

Koncept cjeloivotne edukacije nastao je kao odgovor na zastarijevanje znanja. Kada neka
kultura zbog izmijenjenih uvjeta postane gospodarski i politiki irelevantna ili
disfunkcionalna, ona se nastoji sauvati i prilagoditi izmijenjenim uvjetima ivota jer je bitna

37
za identitet zajednice. Zbog toga se moe rei da kultura zastarijeva onako kako zastarijeva
znanje (Pastuovi, 1999: 31). Modernizacija vrijednosnog sustava i stavova. Bitna je
sastavnica drutvene modernizacije i odrivog razvoja. Cjeloivotnu edukacija ne treba se
ograniiti na cjeloivotno obrazovanje, ve ona sadri i cjeloivotni odgoj. Cjeloivotni odgoj
ine nove vrijednosti u multikulturalnom svijetu, poput ljudskih prava, tolerancije i ekoloke
osvijetenosti. Odrasli mijenjaju postojee stavove i vrijednosti te stjeu nove uglavnom izvan
odgoja. Zbog toga se edukacija u odraslosti vie oslanja na obrazovanje nego na odgoj, no to
ne znai da u odrasloj dobi odgoja nema (Pastuovi, 1999: 31).

Koncept cjeloivotnog obrazovanja i odgoja nastao je kao alternativa tradicionalnom

kolovanju. Nedostaci tradicionalnog kolstva narasli su do mjere da se govori i o krizi
obrazovanja i odgoja. Krizu obrazovanja i odgoja karakteriziraju nedovoljna uinkovitost
postizanja ciljeva i velik porast ljudskih i novanih resursa koje zahtijeva tradicionalno
kolstvo. Kriza se ne moe rijeiti kritikom posljedica nego djelovanjem na njezine uzroke.
Dva su najvanija uzroka krize odgoja i obrazovanja (Pastuovi, 1999: 33). Prvi razlog krize
sve je bre zastarijevanje razliitih osposobljenosti, znanja i vrijednosti. Oni zastarijevaju
zbog ubrzanog ritma tehnolokih i drutvenih promjena koje proizvode nove potrebe kod
pojedinca nakon zavrenog obrazovanja. Poveanjem ljudskog vijeka, trajanja ivota,
poveava se raskorak izmeu sposobnosti steenih kolovanjem i novih potreba za pravilnim
obnaanjem razliitih uloga. Produavanjem i inteziviranjem kolovanja ovaj problem se ne
moe rijeiti, jer se promjene dogaaju i dugo nakon kolskog ivotnog razdoblja. Potrebna je
promjena koncepta edukacije koja omoguuje trajno i cjeloivotno obrazovanje i odgoj. Drugi
razlog krize tradicionalnog odgoja i obrazovanja oituje se u antagonistikom djelovanju
razliitih vrsta obrazovnih i odgojnih uinaka. Edukacija nema jedan, ve vie razliitih
ciljeva. Ti ciljevi nisu uvijek sinergini, nego mogu biti i konfliktni. Antagonistian odnos
moe nastati izmeu unutarnjih i vanjskih ciljeva odgoja i obrazovanja. Unutarnji se ciljevi
temelje na psihikim procesima osobe koja ui i ine promjene psihikih svojstava uslijed
stjecanja razliitih osposobljenosti. Osposobljenosti kojima se postiu vanjski ciljevi mogu,
ali ne moraju voditi samoostavarenju i razvoju osobe. Na primjer, edukacija kojom se
osposobljava za repetitivni rad vodi otuenju, a ne samooostvarenju. Zbog toga se uzrokom
krize moe smatrati nesklad izmeu unutarnjih, psiholokih ciljeva (samooostvarenje), i
vanjskih, gospodarskih i politikih ciljeva. Suprotnosti postoje i kod pojedinih vrsta
drutvenog razvoja. U tom sluaju odgoj i obrazovanje odravaju jedan sustav razvoja, a
oteavaju razvoj sustava i podsustava koji su sa njim u suprotnosti. Tako je, primjerice,

38
neogranien gospodarski rast nespojiv s ekolokim razvojem. Ipak, koncept cjeloivotnog
odgoja i obrazovanja stvoren je vie kao odgovor na problem zastarijevanja znanja i
vrijednosti, nego na problem suprotstavljenih ciljeva.

U hrvatskom jeziku ponekad se zamjenjuju pojmovi cjeloivotno uenje i cjeloivotno

obrazovanje. Oni nisu istoznanice zbog razlika izmeu uenja i obrazovanja. Uenje
predstavlja najiri koncept te obuhvaa namjerno, tzv. prirodno ili spontano uenje koje je u
temelju i obrazovanja i odgoja (Pastuovi, 1999: 50). Uenje je proces razmjerno trajne
promjene ponaanja pojedinca, do koje dolazi kognitivnom, afektivnom i psihomotornom
aktivnou (Cindri, 2010: 65). Cjeloivotno uenje predstavlja iri pojam i odnosi se na
uenje ostvareno u organiziranim, ali i neorganiziranim uvjetima. ovjekovo uenje moe biti
nenamjerno, spontano i neorganizirano te traje cijeli ivot. Cjeloivotno uenje obuhvaa sve
aktivnosti uenja tijekom ivota sa ciljem unaprjeenja znanja, vjetina i kompetencija u
okviru osobnog, graanskog, drutvenog ili profesionalnog djelovanja (Sudari, 2012: 72).
Obrazovanje je proces organiziranog uenja spoznajnih i psihomotornih svojstava linosti, to
jest, obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno uenje (Pastuovi, 1999: 44).
Cjeloivotno obrazovanje predstavlja ui pojam i odnosi se na organizirano uenje (Cindri,
2010: 64). Cjeloivotno obrazovanje je formalno, neformalno i informalno organizirano
uenje koje moe biti integrirano vertikalno po stupnjevima obrazovanja i horizontalno po
oblicima (Pastuovi, 1999: 50). Kao istoznanica cjeloivotnom obrazovanju esto se rabi i
izraz doivotno obrazovanje. Doivotno obrazovanje odnosi se na obrazovanje od zavretka
nekog formalnog stupnja obrazovanja, obino obaveznog, pa do kraja radnog vijeka ili smrti.
Cjeloivotno obrazovanje odnosi se na obrazovanje tijekom cijelog ivota, od roenja pa do
kraja ivota (Pastuovi, 1999: 53).

Znanje je jedna od osnovnih poluga razvoja ekonomije, gospodarstva i drutva. Upravljanje

znanjem omoguava oblikovanje i kreiranje okruja. Za omoguavanje konkurentnosti na
globalnom tritu potrebno je razvijanje cjeloivotnog uenja o poduzetnitvu. Najrazvijenije
zemlje svijete i zemlje Europske unije prepoznale su vanost poduzetnitva i poticanje
poduzetnikog obrazovanja u sustavu cjeloivotnog uenja (Sudari, 2012: 72). Cjeloivotno
uenje pozitivno se odraava na zapoljivost, koja je vea u dravama koje imaju vie
razvijenih programa cjeloivotnog uenja. Zapoljivost predstavlja stalnu konkurentnost
pojedinca na tritu rada s obzirom na znanja, vjetine i sposobnosti koje se trae (Sudari,
2012: 73). U Hrvatskoj je cjeloivotno uenje razvijeno u formalnom obliku i najee
podrazumijeva obrazovanje odraslih. Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj potie se Strategijom i

39
akcijskim planom za obrazovanje odraslih, Zakonom o obrazovanju odraslih te djelovanjem
Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ( Kralji, 2012: 242). U Hrvatskoj
se potie cjeloivotno uenje i obrazovanje za poduzetnitvo, to vodi rastu i razvoju
hrvatskoga gospodarstva.

40
 3. PRIMARNO ISTRAIVANJE

3.1. Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja i znanstvene metode

Predmet istraivanja odnosi se na spremnost za implementaciju poduzetnikih kompetencija

kod odgojno-obrazovnih djelatnika u odgojno-obrazovnom procesu, to jest, spremnost
odgajatelja, uitelja, nastavnika i ravnatelja za poticanje i provoenja uenja za poduzetnitvo.
Ispitala se upoznatost odgojno-obrazovnih djelatnika s temom poduzetnitva i znaajem
poduzetnikih kompetencija u obrazovanju. U sluajevima provoenja uenja za
poduzetnitvo, ispitani su naini provedbe poduzetnikog uenja. Ispitana je i spremnost
odgojno-obrazovnih djelatnika na cjeloivotno uenje i usavravanje s temom poduzetnitva
te stavovi ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova prema uvoenju inovacija u odgoj i
obrazovanje te vanosti poduzetnitva.

Poduzetnitvo i uvoenje poduzetnikog uenja danas je aktualna tema u Republici Hrvatskoj.

Inicijativa ministra poduzetnitva i obrta Gordana Marasa i biveg ministra znanosti,
obrazovanja i sporta eljka Jovanovia bila je uvoenje poduzetnitva kao samostalnog
predmeta u srednje kole u 2013. godini. Osim u strukovnim srednjim kolama, poduzetnitvo
jo uvijek nije uvedeno kao samostalan predmet u odgojno-obrazovne institucije.
Najizglednije u budunosti je uvoenje poduzetnitva kao meupredmetne teme u kolske
kurikulume, kao to je sluaj s ekolokim, zdravstvenim i graanskim odgojem.

Glavni cilj istraivanja je dobiti saznanja o postojeem stanju spremnosti za implementaciju

poduzetnikih kompetencija u odgojno-obrazovni proces, kod odgojno-obrazovnih djelatnika
u institucijama za odgoj i obrazovanje (djeji vrtii, osnovne kole, srednje kole) na podruju
Zadarske i Varadinske upanije.

Specifini ciljevi su:

Utvrditi postoji li upoznatost s poduzetnitvom i vanou poduzetnikog uenja kod

odgojno-obrazovnih djelatnika
Saznati postoji li uenje za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim institucijama i koliko
je uestalo
Dobiti uvid u naine provoenja poduzetnikog uenja u odgojno-obrazovnim
institucijama

41
 Ispitati, istraiti i utvrditi jesu li odgojno-obrazovni djelatnici motivirani za
implementaciju pouavanja za poduzetnitvo
Usporediti uestalost i naine provoenja poduzetnikog uenja u odgojno-
obrazovnim institucijama Zadarske i Varadinske upanije

Odreene su radne hipoteze istraivanja. Hipoteze predstavljaju specifine tvrdnje u obliku

predvianja, koje provoenjem istraivanja i analizom podataka treba odbaciti ili potvrditi
(Tkalac Veri, 2010: 62). U ovom istraivanju postavljene su tri hipoteze:

H1: Ne postoje razlike u motiviranosti odgojno-obrazovnih djelatnika za provoenje uenja za

poduzetnitvo s obzirom na demografske karakteristike (dobna struktura)

H2: Ne postoje razlike u provoenju uenja za poduzetnitvo u Varadinskoj i Zadarskoj

upaniji

H3: Ne postoje korelacije izmeu podrke ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova i

zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u ustanovama kojima upravljaju

Znanstvena metoda koritena za prikupljanja primarnih podataka jest anketiranje, metoda

kojom se podaci prikupljaju pomou anketnih upitnika. Anketni upitnik je instrument ovog
istraivanja i sastoji se od niza formalno oblikovanih pitanja, otvorenog ili zatvorenog tipa, te
skala procjene. Znanstvena metoda prouavanje pojava i procesa u ovom se sluaju odnosi na
deskriptivnu statistiku, pomou koje e se utvrditi injenice o promatranoj pojavi (provoenje
uenja za poduzetnitvo).

Ispitanici istraivanja su odgojno-obrazovni djelatnici (odgajatelji, uitelji, nastavnici, struni

suradnici i ravnatelji) u odgojno-obrazovnih ustanovama (djeji vrtii, osnovne kole, srednje
kole). Istraivanje se provodilo jednokratno, u razdoblju od lipnja do rujna 2015. godine.
Anketni upitnik ispunilo je ukupno 135 ispitanika (79 ispitanika Varadinske upanije i 56
ispitanika Zadarske upanije).

Tablica 1. Prikaz ispitanika anketnog upitnika s obzirom na mjesto rada

Varadinska Zadarska upanija Ukupno:

upanija

Broj ispitanika: 79 56 135

Izvor: obrada autora

42
Anketni upitnik je izraen u elektronskom obliku te distribuiran elektronikom potom u
odgojno-obrazovne ustanove Varadinske i Zadarske upanije. Online anketni upitnik
elektronikom potom poslan je u ukupno 199 odgojno-obrazovnih ustanova (djeji vrtii,
osnovne kole, srednje kole, ueniki domovi i ostale odgojno-obrazovne ustanove) na
podruju Varadinske i Zadarske upanije. Problemi prikupljanja podataka pomou anketnog
upitnika odnosili su se na ignoriranje i odbijanje ispunjavanja upitnika (usprkos molbi
telefonskim putem), te nepotpuno ispunjavanje anketnog upitnika. Anketni upitnik u fizikom
obliku distribuiran je u pet odgojno-obrazovnih ustanova na podruju Varadinske i Zadarske
upanije. Ogranienja istraivanja odnose se na veliinu uzorka (broj ispitanika koji su pristali
sudjelovati u istraivanju manji je od oekivanog) te neujednaenost broja ispitanika iz
Varadinske i Zadarske upanije, kao i neujednaenost u strukturi zaposlenja ispitanika.

Anketni upitnik nalazi se u Prilozima diplomskog rada. Upitnik se sastoji od ukupno 20

pitanja. 19 pitanja zatvorenog je tipa, dok je posljednje pitanje otvorenog tipa te se odnosi na
ispitivanje naina provoenja uenja za poduzetnitvo. Prva dva pitanja odnose se na
demografske karakteristike ispitanika (dob i spol), zatim slijede pitanja o radnom stau, vrsti i
mjestu zaposlenja. Pitanja vezana uz uenje za poduzetnitvo, odnose se na upoznatost sa
Strategijom uenja za poduzetnitvo, provoenje nekih oblika uenja za poduzetnitvo te na
poduzetnitvo kao dio kurikuluma odgojno-obrazovne ustanove. Dva pitanja formulirana su
kao skale procjene, kojima ispitanici procjenjuju vanost poduzetnitva prema vlastitom
miljenju i vanost poduzetnitva u odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima su zaposleni.
Idua tri pitanja odnose se na kompetentnost za provoenje uenja za poduzetnitvo.
Ispitanici su dali procjene o svojoj kompetentnosti, iskazali stavove o usavravanju sa temom
poduzetnitva te prethodna iskustva sa edukacijama sa temom poduzetnitva. Jedno pitanje
odnosi se na zadovoljstvo ispitanika koje osjeaju na radnom mjestu. Idua dva pitanja
odnose se na ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova. Pitanja ispituju uestalost potpore
ravnatelja kod iznoenja novih ideja, te procjenu stava ravnatelja prema vanosti
poduzetnitva. Posljednje pitanje, otvorenog tipa, doputa ispitanicima da samostalno upiu
naine provoenja uenja za poduzetnitvo.

Analizom i interpretacijom dobivenih primarnih podataka objasnit e se pojava

poduzetnikog uenja na podruju Zadarske i Varadinske upanije (spremnost za
implementaciju poduzetnikog uenja, zastupljenost i naini provoenja uenja za
poduzetnitvo). Koriteni su postupci ureivanja, tabelarnog i grafikog prikazivanja te
objanjavanja pomou brojanih pokazatelja.

43
 3.2. Rezultati istraivanja u Varadinskoj upaniji

Podatci za istraivanje prikupljeni su pomou anketnih upitnika. Podatci su prikupljani u

razdoblju od lipnja do rujna 2015. godine. Anketni upitnici u elektronikom obliku putem
elektronske pote poslani su u 53 osnovne i srednje kole i 37 djejih vrtia na podruju
Varadinske upanije. Ankete u fizikom obliku ispunjene su u dvije ustanove (djeji vrtii).
Anketne upitnike ispunilo je ukupno 79 osoba, a prikupljeni podatci predstavljeni su u
nastavku.

A) Demografska struktura ispitanika Varadinske upanije

Anketni upitnik ispunilo je 75 osoba enskog spola (95%) i 4 osobe mukog spola (5%).

Grafikon 1. Spolna struktura ispitanika Varadinske upanije

Spolna struktura ispitanika

5%

muko

ensko

95%

Izvor: obrada autora

Raspon godina anketiranih osoba kree se od 22 godine do 60 godina. Najvie ispitanika staro
je izmeu 31 i 40 godina (34%). Izmeu 20 i 30 godina staro je 24% ispitanika. Izmeu 41 i
50 godina ima 22% ispitanika, a vie od 50 godina ima 20% ispitane populacije. Prosjek
godina ispitanika iznosi 40 godina (prosjena ocjena iznosi 39, 936). Medijan iznosi 38, to
znai da polovica ispitanika ima vie od 38 godina, a polovica ispitanika manje od 38 godina.
Mod ima vrijednost 35, to znai da najea starost ispitanika iznosi 35 godina.

44
Grafikon 2. Dobna struktura ispitanika Varadinske upanije

Dobna struktura ispitanika

30
25
Broj ispitanika

20
15
10
5
0
20-30 31-40 41-50 51-60 60+
Dob (godine)

Izvor: obrada autora

Najvie ispitanika (52%) Varadinske upanije zaposleno je u mjestima s brojem stanovnika

izmeu 10 000 i 60 000. U mjestima s brojem stanovnika izmeu 1 000 i 10 000 zaposleno je
41% ispitanika. U gradovima sa vie od 60 tisua stanovnika zaposleno je 4% ispitanika, a u
mjestima sa manje od 1 000 stanovnika 2% ispitanih. U Varadinskoj upaniji 55%
populacije ivi u 6 najveih gradova, dok ostatak populacije ivi na podruju opina ili
naselja (www.dzs.hr, 2013.).

Grafikon 3. Broj stanovnika u mjestu zaposlenja ispitanika Varadinske upanije

Broj stanovnika u mjestu zaposlenja

ispitanika
50
40
30
20
10
0
Manje od 1000 Od 1000 do 10 000 Od 10 000 do 60 000 Od 60 000 do 110
000

Izvor: obrada autora

45
 B) Obrazovana struktura i zaposlenje ispitanika Varadinske upanije

Od 79 ispitanika, njih 42 ima visoku strunu spremu te ine 53 % ispitane populacije. Iduu
skupine ine ispitanici s viom strunom spremom, te ine 34%. Magisterij ima 12%
ispitanika. Doktorat posjeduje samo jedan ispitanik Varadinske upanije te ini 1% ispitane
populacije.

Grafikon 4. Obrazovna struktura ispitanika Varadinske upanije

Obrazovna struktura ispitanika

45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
VS VSS Magisterij Doktorat

Izvor: obrada autora

Najvei broj ispitanika zaposlen je na radnom mjestu nastavnika predmetne nastave. Od

ukupno 79 ispitanika, njih 30 zaposleni su kao nastavnici te ine 38 % ispitanika. Odgajatelji
zauzimaju 32% strukture zaposlenja. Meu ispitanicima nalazi se devet uitelja razredne
nastave, koji ine 12% ispitanika. Osam profesora ini 10% ispitanika, a pet strunih
suradnika 6% ispitane populacije. Samo dva ravnatelja ispunila su anketni upitnik, te tako
ine 2% ispitanika.

46
Grafikon 5. Struktura radnih mjesta ispitanika Varadinske upanije

Struktura radnih mjesta ispitanika

35
30
25
20
15
10
5
0
Nastavnik Odgajatelj Uitelj Profesor Struni Ravnatelj
suradnik

Izvor: obrada autora

Najvei broj ispitanika Varadinske upanije zaposlen je u srednjim kolama (46%). U

djejim vrtiima zaposleno je 33% ispitanika. U osnovnim kolama radi 22% ispitanika.

Grafikon 6. Odgojno-obrazovna ustanova u kojoj su zaposleni ispitanici Varadinske upanije

Odgojno-obrazovna ustanova u kojoj

su zaposleni ispitanici
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Djeji vrtid Osnovna kola Srednja kola

Izvor: obrada autora

47
Godine radnog staa ispitanika kreu se od 1 godine do 39 godina radnog staa. Najvie
ispitanika ima do 10 godina radog staa (46%), a skupina do 20 godina radnog staa zauzima
25% ispitane populacije. Ispitanika sa godinama radnog staa izmeu 21 i 30 godina ima
23%, a samo 6% ispitane populacije ima vie od 30 godina radnog staa. Prosjeno trajanje
radnog staa iznosi 13,8 godina radnog staa.

Grafikon 7. Godine radnog staa ispitanika Varadinske upanije

Godine radnog staa ispitanika

40
35
30
Broj ispitanika

25
20
15
10
5
0
0 do 10 11 do 20 21 do 30 31 do 40 vie od 40
Godine radnog staa

Izvor: obrada autora

48
Ispitanici su procjenjivali zadovoljstvo koje osjeaju na radnom mjestu. Zadovoljstvo se
procjenjivalo pomou pet stupnjeva, koji su izraeni od potpunog zadovoljstva do potpunog
nezadovoljstva. Najvie ispitanika (41%) odabralo je odgovor veinom zadovoljan/na, a
detaljni prikaz nalazi se na grafikonu. Prosjena ocjena iznosi 4,13, to odgovara odgovoru
veinom zadovoljan/na. Medijan iznosi 4, to znai da je polovica ispitanika svoje
zadovoljstvo ocijenilo ocjenom 4 (veinom zadovoljan/na) ili veom ocjenom, a polovica
ispitanika ocjenom 4 ili niom ocjenom. Mod takoer iznosi 4, to ukazuje da je ocjena 4
najee birana kao pokazatelj zadovoljstva ispitanika u Varadinskoj upaniji.

Grafikon 8. Zadovoljstvo koje na radnom mjestu osjeaju ispitanici Varadinske upanije

Zadovoljstvo ispitanika radnim mjestom

U potpunosti nezadovoljan/na

Vedinom nezadovoljan/na

Ponekad zadovoljan/na, ponekad

nezadovoljan/na

Vedinom zadovoljan/na

Veoma zadovoljan/na

0 5 10 15 20 25 30 35

Izvor: obrada autora

49
 C) Podatci o uenju za poduzetnitvo

Na pitanje Jeste li upoznati sa Strategijom uenja za poduzetnitvo Ministarstva

gospodarstva, rada i poduzetnitvo?, 57% ispitanika odgovorilo je da zna da Strategija
postoji, no da nisu upoznati sa njezinim sadrajem. Sa Strategijom i njezinim sadrajem je
upoznato 23% ispitanika, a 20% ispitanika nije upoznato sa Strategijom uenja za
poduzetnitvo.

Grafikon 9. Odgovori ispitanika Varadinske upanije na pitanje Jeste li upoznati sa

Strategijom uenja za poduzetnitvo

Jeste li upoznati sa Strategijom

uenja za poduzetnitvo?
50
40
30
20
10
0
Da Ne Znam da postoji, ali
nisam upoznat/a sa
sadrajem

Izvor: obrada autora

Neki oblik uenja za poduzetnitvo provodi se u 80% odgojno-obrazovnih ustanova u kojima

su zaposleni ispitanici anketnog upitnika (63 odgovora). U 20% odgojno-obrazovnih ustanova
ne provodi se uenje za poduzetnitvo.

50
Grafikon 10. Provoenje uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim ustanovama
Varadinske upanije

Uenje za podzetnitvo u
odgojno-obrazovnim
ustanovama
Postoji
20%
Ne postoji

80%

Izvor: obrada autora

Uenje za poduzetnitvo nalazi se u 67% kurikuluma odgojno-obrazovnih ustanova u kojima

su zaposleni ispitanici. Uenje za poduzetnitvo ne nalazi se u kurikulumu kod 6% ustanova,
a 27% ispitanika ne zna nalazi li se uenje za poduzetnitvo u kurikulumu njihove odgojno-
obrazovne ustanove. Poduzetnitvo kao meupredmetna tema je relativno novo podruje, te
neki ispitanici moda jo nisu upoznati sa uvoenjem poduzetnitva u kurikulume odgojno-
obrazovnih ustanova u kojima su zaposleni.

Grafikon 11. Uenje za poduzetnitvo u kurikulumu odgojno-obrazovnih ustanova

Varadinske upanije

Postoji li uenje za poduzetnitvo u

kurikulumu odgojno-obrazovne
ustanove?
Da
27%
Ne

Ne znam
6%
67%

Autor: obrada autora

51
Na skali procjene procijenjena je vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi, prema
miljenju ispitanika. Skala se sastoji od 5 stupnjeva (od 1- potpuno nevano do 5- izuzetno
vano). Vanost uenja za poduzetnitvo prosjeno je ocjenjena iznosom 4,113-vano.
Medijan iznosi 4, to znai da je polovica ispitanika izabrala ocjenu 4 (vano) ili veu ocjenu,
a polovica ispitanika ocjenu 4 (vano) ili manju ocjenu. Mod iznosi takoer 4, to znai da je
odgovor 4-vano, najee birani odgovor. Detaljni prikaz nalazi se na grafikonu u nastavku.

Grafikon 12. Vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi ispitanicima Varadinske

upanije

Vanost uenja za poduzetnitvo

Izuzetno vano

Vano

Niti vano, niti nevano

Nije vano

Potpuno nevano

0 5 10 15 20 25 30 35

Izvor: obrada autora

Ispitanici su procjenjivali vanost uenja za poduzetnitvo odgojno-obrazovne ustanove u

kojoj rade (za razliku od prethodne procjene, gdje su iznosili samo vlastiti stav). Skala se
sastoji od 5 stupnjeva (od 1-potpuno nevano do 5-izuzetno vano). Prosjena ocjena vanosti
poduzetnitva u odgojno-obrazovnim ustanovama iznosi 4,051-vano. Medijan iznosi 4, to
znai da je polovica ispitanika odabrala ocjenu 4-vano ili veu ocjenu, a polovica ispitanika
odabrala je ocjenu 4-vano ili manju ocjenu. Mod iznosi 4, to znai da je odgovor 4-vano,
najei odgovor ispitanika Varadinske upanije. Detaljna raspodjela ocjena nalazi se na
grafikonu.

52
Grafikon 13. Vanost uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim ustanovama
Varadinske upanije

Vanost uenja za poduzetnitvo u

odgojno-obrazovnim ustanovama
Izuzetno vano

Vano

Niti vano, niti nevano

Nije vano

Potpuno nevano

0 5 10 15 20 25 30 35 40

Izvor: obrada autora

D) Kompetentnost provoenja uenja za poduzetnitvo i stavovi o usavravanju

Idue pitanje odnosilo se na samoprocjenu kompetentnosti za provoenje uenja za

poduzetnitvo kod ispitanika. Najvei broj ispitanika (39%) ne smatra se kompetentnima za
provoenje uenja, no eljeli bi postati kompetentni. Ispitanici koji se smatraju
kompetentnima i provode uenje za poduzetnitvo ine 34% ispitane populacije Varadinske
upanije. Oko 15% ispitanika ne smatraju se kompetentnima, te ih uenja za poduzetnitvo ne
zanima. Kompetentnima se smatra i 12% ispitanika, koji nemaju priliku provoditi uenja za
poduzetnitvo.

53
Grafikon 14. Kompetentnost ispitanika Varadinske upanije za provoenje uenja za
poduzetnitvo

Smatraju li se ispitanici
kompetentnima za provoenje uenja
za poduzetnitvo?
35
30
25
20
15
10
5
0
Da, i provode ga Da, ali nemaju Ne, ali bi eljeli Ne, ne zanima ih
prilike provoditi ga postati uenje za
kompetentni poduzetnitvo

Izvor: obrada autora

Nekom obliku edukacije na temu poduzetnitva u odgojno-obrazovnim ustanovama

prisustvovalo je 43% ispitanika Varadinske upanije. Vie od polovice (57%) ispitanika nije
prisustvovalo predavanjima, radionicama ni strunim skupovima sa temom poduzetnitva.

Grafikon 15. Prisustvovanje edukacijama s temom poduzetnitva u odgojno-obrazovnim

ustanovama u Varadinskoj upaniji

Prisustvovanje edukacijama s temom

poduzetnitva

Prisustvovali

Nisu prisustvovali
43%

57%

Izvor: obrada autora

54
Kada bi bili pozvani na usavravanje s temom poduzetnitva, 72% ispitanika Varadinske
upanije odradilo bi to s interesom. Da je usavravanje s temom poduzetnitva jo samo jedna
obaveza, pomislilo bi 25% ispitanika, no oni bi se ipak odazvali pozivu na ovaj oblik
edukacije. Ne bi se odazvalo 3% ispitanika.

Grafikon 16. Stav o usavravanju s temom poduzetnitva u odgojno-obrazovnim ustanovama

Varadinske upanije

Stav prema usavravanju s temom

poduzetnitva
60
50
40
30
20
10
0
Odradili bi sa interesom Pomislili bi da je to jo Ne bi se odazvali
jedna obaveza, ali se ipak
odazvali

Izvor: obrada autora

55
 E) Stavovi ispitanika o ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova

Potporu ravnatelja kod iznoenja novih inovativnih ideja ili prijedloga dobiva 73% ispitanika.
Potporu ravnatelja samo ponekad dobiva 27% ispitanika. Ni jedan ispitanik nije se izjasnio
kako ne dobiva potporu.

Grafikon 17. Dobivanje potpore ravnatelja kod iznoenja inovativnih ideja i prijedloga
ispitanika Varadinske upanije

Potpora ravnatelja kod iznoenja

novih ideja i prijedloga

27% Uvijek Ponekad

73%

Izvor: obrada autora

Ispitanici su odgovarali na pitanje o stavovima ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova o

uenju za poduzetnitvo. Najvie ispitanika (62%) izjavilo je kako njihovi ravnatelji
poduzetnitvo smatraju vanim. Ispitanici koji nisu sigurni, misle da je poduzetnitvo vano
ravnateljima ustanova u kojima su zaposleni, ine 38% ispitane populacije. Nitko od
ispitanika nije odgovorio kako poduzetnitvo nije vano ravnatelju, ni da misli kako mu nije
vano.

56
Grafikon 18. Vanost poduzetnitva ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova Varadinske
upanije

Smatra li ravnatelj ustanove uenje za

poduzetnitvo bitnim?
60
50
40
30
20
10
0
Da Ne Ne znam, mislim da Ne znam, mislim da
smatra ne smatra

Izvor: obrada autora

57
 F) Konkretni primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim
ustanovama Varadinske upanije

Ispitanici su naveli konkretne primjere provoenja uenja za poduzetnitvo u odgojno

obrazovnim ustanovama. Odgovori su podijeljeni prema vrstama ustanova-djeji vrtii,
osnovne kole i srednje kole.

Primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u djejim vrtiima:

Simbolika igra trnice, trgovine, banke

Sakupljanje starog papira i epova
Suradnja s lokalnim i nacionalnim institucijama
Izrada estitka, pisanica, lonarskih proizvoda
Izrada boinog nakita "Poklon za moju obitelj", izrada uporabnih predmeta iz
neoblikovanog materijala
Skupina "Mali vrtlari", sadnja sjemenja povra, briga oko vrta, ubiranje plodova
Rad u vrtu (proizvodnja hrane)
Projekti tematikom vezani uz poduzetnitvo
Izrada dekorativnih ukrasa za Boi i Uskrs te prodaja na sajmu
Projekti kojima se promie poduzetnitvo u najpozitivnijem smislu u smislu usvajanja
znanja kako doi od ideje do realizacije
Struno osposobljavanje kroz seminare, radionice (rad na sebi), te primjena
novosteenih znanja i ideja u praksi
Racionalno troenje svih tehnikih stvari koje se koriste u odgojno-obrazovnom
procesu, traenje zajednikog rjeenja za racionalnu potronju (od tednje vode,
struje...)

Primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u osnovnim kolama:

Uenike zadruga (cvjearske, voarske, ipkarske, ekoloke...)

Razni projekti u suradnji sa strunom slubom tijekom godine
Skupljanje i prodaja starog papira, izrada ukrasnih i uporabnih proizvoda, rad u
kolskom vonjaku, proizvodnja cvjetnih sadnica
Rad u kolskom vonjaku, ureenje okolia kole, ukljuenost u projekt Eko- kola,
sakupljanje i prodaja sirovina za preradu (boce, papir), sudjelovanje u humanitarnim
akcijama

58
 Izrada i prodaja nakita, mirisnih krema, razliitih ukrasa
Izvannastavne aktivnosti (cvjearska grupa)
Izrada i prodaja lepoglavske ipke i suvenira ipke
Izrada i prodaja ukrasa i nakita
Izrada i prodaja mirisnih sapuna i krema od ljekovitog bilja uzgojenog na kolskom
vrtu
Uzgoj jabuka, izrada ukrasnih predmeta, proizvodnja ipsa od jabuke
Izrada razliitih stvarica i prigodna prodaja istih
Skupljanje starog papira
Proizvodnja cvjetnih sadnica
Izrada ukrasnih i uporabnih predmeta
Sudjelovanje na radionicama s temom poduzetnitva
Na satovima prirode i drutva te na satu razrednika govori se o poduzetnitvu, uenici
izrauju suvenire i igrake te ih prodaju unutar razreda, rasprava o rasporeivanju
dobiti i usmjeravanju dobiti, o rizicima poduzetnitva, o poboljanju poduzetnitva
(sline su i teme iz graanskog odgoja)
Primjeri poduzetnitva provode se u sklopu graanskog odgoja koji je propisan u
kurikulumu kole

Primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u srednjim kolama:

Kroz nastavni predmet Poduzetnitvo i ostale ekonomske predmete (kod zanimanja

Ekonomist i Komercijalist)
Fakultativna i dodatna nastava iz poduzetnitva
U sklopu Centra izvrsnosti Varadinske upanije provodi se program Poduzetnitva
Ukljuivanje uenika u razliite projekte
Sudjelovanje na natjecanjima i smotrama na temu poduzetnitva
Kroz vjebeniku tvrtku (nastavni predmet Vjebenika tvrtka omoguuje uenicima
nova saznanja iz poduzetnitva, posjet tvrtkama, predavanjima koje organiziraju
vanjske institucije)
Suradnja s poduzetnicima i institucijama bez kojih nema poduzetnitva, posjet
sajmovima, itd.
Predavanja predstavnika poduzea ili odgovarajuih institucija

59
 Kroz ueniko zadrugarstvo, kroz kolsku udrugu
Angairanje uenika na projektima i povezivanjem s drugim kolama i vanjskim
tvrtkama te stranim predavaima.
Prouavanje ivotnog ciklusa poduzea na stvarnom primjeru
Natjecanje Mladi poduzetnik
Sudjelovanje uenika u projektima Europske unije vezanih za poduzetnitvo
Sudjelovanje kole, nastavnika i uenika na projektima Europske unije
Sudjelovanje i izrada razliitih projekata vezano uz natjeaje npr. Ministarstva
gospodarstva
Predavanja strunjaka iz prakse i radionice s uenicima
Povezivanje sa poduzetnicima iz okruenja i zajedniki rad na projektima
Organizacija predavanja i radionica za uenike i nastavnike za teme srodne
poduzetnitvu
Pripremanje materijala za uenike u kojima se nalaze primjeri iz okruenja kojima se
provjerava jesu li dobro shvatili nastavno gradivo, te se ujedno na taj nain pripremaju
na stvarne situacije koje ih oekuju u budunosti
Keramiarska radionica

Iz navedenih primjera vidljivo je kako se uenje za poduzetnitvo razvija kroz velik broj
aktivnosti. U djejim vrtiima poduzetnika kompetencija se usvaja kroz igre i aktivnosti
prilagoene dobi djece. U osnovnim kolama poduzetnitvo se najee razvija kroz uenike
zadruge koje proizvode i prodaju odreena dobra. U srednjim kolama o poduzetnitvu se ui
na nastavnim predmetima, na praktinoj i fakultativnoj nastavi, a poduzetnika kompetencija
razvija se provoenjem projekata ili sudjelovanjem na natjecanjima, radionicama i slino.

60
 3.3. Rezultati istraivanja u Zadarskoj upaniji

Podatci za istraivanje prikupljani su pomou anketnih upitnika. Podatci su prikupljani u

razdoblju od lipnja do rujna 2015. godine. Anketni upitnici u elektronikom formatu
elektronskom potom poslani su u 52 osnovne i srednje kole i u 57 djejih vrtia na podruju
Zadarske upanije. Anketni upitnici u fizikom obliku ispunjeni su u tri ustanove (jedan djeji
vrti i dvije srednje kole). Na podruju Zadarske upanije anketni upitnik ukupno je ispunilo
56 ispitanika. Prikupljeni podatci prikazani su u nastavku.

A) Demografska struktura ispitanika Zadarske upanije

Anketni upitnik ispunilo je 56 ispitanika, od kojih pripadnice enskog spola ine 93% ispitane
populacije (52 ispitanice). Mukarci ine 7% ispitane populacije (4 ispitanika).

Grafikon 19. Spolna struktura ispitanika Zadarske upanije

Spolna struktura ispitanika

7%
Muko

ensko

93%

Izvor: obrada autora

61
Raspon godina ispitanika Zadarske upanije kree se od 24 godina do 64 godina starosti.
Najvei broj ispitanika starosti je izmeu 31 i 40 godina (36%). Ispitanici starosti izmeu 51 i
60 godina ine 25% ispitane populacije. 22% ispitanika ima izmeu 41 i 50 godina. Najmlai
ispitanici, izmeu 20 i 30 godina starosti, ine 11% ispitane populacije. Ispitanici stariji od 60
godina ine 7% populacije. Prosjena dob ispitanika iznosi 44 godine (43,982). Medijan
iznosi 42, to znai da polovica ispitanika ima manje od 42 godine, a polovica ispitanika je
starija od 42 godine. Mod iznosi 38, to znai da najvei broj ispitanika ima 38 godina.

Grafikon 20. Dobna struktura ispitanika Zadarske upanije

Dobna struktura ispitanika

25

20
Broj ispitanika

15

10

0
20-30 31-40 41-50 51-60 60+
Dob (godine)

Izvor: obrada autora

Najvei broj ispitanika zaposlen je u mjestima s brojem stanovnika iznad 60 000 (84%
ispitane populacije). U mjestima sa brojem stanovnika izmeu 1000 i 10 000 zaposleno je
12% ispitane populacije. U mjestima sa brojem stanovnika izmeu 10 000 i 60 000 zaposleno
je 4% ispitanika.

62
Grafikon 21. Broj stanovnika u mjestu zaposlenja ispitanika Zadarske upanije

Broj stanovnika u mjestu

zaposlenja ispitanika
50
40
30
20
10
0
manje od 1000 od 1000 do 10 od 10 000 do 60 od 60 000 do 110
000 000 000

Izvor: obrada autora

B) Obrazovna struktura i zaposlenje ispitanika Zadarske upanije

Najvei broj ispitanika Zadarske upanije ima visoku strunu spremu (54%). Viu strunu
spremu ima 43% ispitanika, dok magisterij posjeduje 3% ispitane populacije Zadarske
upanije.

Grafikon 22. Obrazovna struktura ispitanika Zadarske upanije

Obrazovna struktura ispitanika

35

30

25

20

15

10

0
VS VSS Magisterij Doktorat

Izvor: obrada autora

63
Gotovo polovica ispitanika Zadarske upanije (43%) zaposlena je u djejem vrtiu na radnom
mjestu odgajatelja/odgajateljice. Profesori ine 20% ispitane populacije, a nastavnici
predmetne nastave ine 18%. Struni suradnici u odgojno-obrazovnim ustanovama ine 12%
ispitane populacije. Ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova ine 5% ispitanika, a samo 2%
populacije uitelji su razredne nastave. Ovaj podatak upuuje na ogranienje istraivanja,
budui da se struktura radnih mjesta veoma razlikuje izmeu Varadinske i Zadarske upanije
(u Varadinskoj upaniji najvie ispitanika ine nastavnici u srednjim kolama, dok u
Zadarskoj upaniji najvei broj ispitanika ine odgajatelji u djejim vrtiima).

Grafikon 23. Struktura radnih mjesta ispitanika Zadarske upanije

Struktura radnih mjesta ispitanika

30

25

20

15

10

0
Odgajatelj Uitelj Nastavnik Profesor Struni Ravnatelj
suradnik

Izvor: obrada autora

Vie od polovice ispitanika (52%) zaposleno je u djejim vrtiima (na mjestima odgajatelja,
strunog suradnika ili ravnatelja). U srednjim kolama radi 34% ispitane populacije.
Zaposlenici osnovnih kola ine 14% ispitanika.

64
Grafikon 24. Odgojno-obrazovna ustanova u kojoj su zaposleni ispitanici Zadarske upanije

Odgojno-obrazovna ustanova u
kojoj su zaposleni ispitanici
35
30
25
20
15
10
5
0
Djeji vrtid Osnovna kola Srednja kola

Izvor: obrada autora

Godine radnog staa ispitanika Zadarske upanije kreu se u rasponu od jedne do 38 godina.
Najvie ispitanika ima do 10 godina radnog staa te ine 48% ispitane populacije. Izmeu 11 i
20 godina radnog staa ima 27% ispitanika. Od 21 do 30 godina radnog staa ima 16%
ispitane populacije. Najmanje ispitanika (9%) ima vie od 31 godine radnog staa. Prosjeno
trajanje radnog staa iznosi 15 godina (15, 267).

Grafikon 25. Godine radnog staa ispitanika Zadarske upanije

Godine radnog staa ispitanika

30

25
Broj ispitanika

20

15

10

0
0 do 10 11 do 20 21 do 30 31 do 40
Godine radnog staa

Izvor: obrada autora

65
Ispitanici su procjenjivali zadovoljstvo koje osjeaju na svom radnom mjestu. Zadovoljstvo je
procjenjivano na skali od pet stupnjeva. Prvi stupanj oznaava stav veoma sam
zadovoljan/na, a posljednji u potpunosti sam nezadovoljan/na. Prosjena ocjena iznosi 4,
34, to odgovara stavu veinom zadovoljan/na. Medijan iznosi 4, to znai da je polovica
ispitanika svoje zadovoljstvo ocijenila ocjenom 4 ili veom ocjenom, a polovica ispitanika
ocjenom 4 ili manjom ocjenom. Mod iznosi 5, to ukazuje na to da je kod procjene
zadovoljstva najee birana ocjena 5, odnosno, odgovor veoma zadovoljan/na.

Grafikon 26. Zadovoljstvo koje na radnom mjestu osjeaju ispitanici Zadarske upanije

Zadovoljstvo ispitanika radnim

mjestom
U potpunosti nezadovoljan/na

Vedinom nezadovoljan/na
Ponekad zadovoljan/na, ponekad
nezadovoljan/na
Vedinom zadovoljan/na

Veoma zadovoljan/na

0 5 10 15 20 25 30

Izvor: obrada autora

C) Podatci o uenju za poduzetnitvo

Sa Strategijom uenja za poduzetnitvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva

upoznato je 16% ispitanika. Vise od polovice ispitanika (57%) zna da Strategija postoji, no
nisu upoznati sa njezinim sadrajem. 27% ispitane populacije nije upoznato sa Strategijom
uenja za poduzetnitvo.

66
Grafikon 27. Odgovori ispitanika Zadarske upanije na pitanje Jeste li upoznati sa
Strategijom uenja za poduzetnitvo

Jeste li upoznati sa Strategijom

uenja za poduzetnitvo?
35
30
25
20
15
10
5
0
Da Ne Znam da postoji, ali nisam
upoznat/a sa sadrajem

Izvor: obrada autora

Neki oblik uenja za poduzetnitvo provodi se u samo 32% odgojno-obrazovnih ustanova

Zadarske upanije u kojima su zaposleni ispitanici. Uenje za poduzetnitvo ne provodi se u
68% odgojno-obrazovnih ustanova.

Grafikon 28. Provoenje uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim ustanovama

Zadarske upanije

Uenje za poduzetnitvo u
odgojno-obrazovnim ustanovama

32% Provodi se
Ne provodi se

68%

Izvor: obrada autora

67
Uenje za poduzetnitvo nalazi se u 34% kurikuluma odgojno-obrazovnih ustanova u kojima
su zaposleni ispitanici Zadarske upanije. U 25% odgojno-obrazovnih ustanova poduzetnitvo
nije dio kurikuluma, a 41% ispitanika ne zna nalazi li se uenje za poduzetnitvo u
kurikulumu odgojno-obrazovne ustanove u kojoj su zaposleni.

Grafikon 29. Uenje za poduzetnitvo u kurikulumu odgojno-obrazovnih ustanova Zadarske

upanije

Postoji li uenje za poduzetnitvo u

kurikulumu odgojno-obrazovne
ustanove?
Da

34% Ne
41%
Ne znam

25%

Izvor: obrada autora

Ispitanici su na skali procjene iskazivali svoje stavove prema uenju za poduzetnitvo od

najranije dobi. Skala se sastoji od 5 stupnjeva, od iskaza da je uenje za poduzetnitvo
potpuno nevano do iskaza da je uenje za poduzetnitvo izuzetno vano. Prosjena
ocjena iznosi 3,517 to odgovara stavu da je uenje za poduzetnitvo niti vano, niti
nevano. Medijan iznosi 4, to znai da je polovica ispitanika odabrala ocjenu 4-vano ili
veu ocjenu, a polovica ispitanika je odabrala ocjenu 4-vano ili manju ocjenu. Mod iznosi 3,
prema emu zakljuujemo da je najvei broj ispitanika odabrao ocjenu 3-niti vano, niti
nevano, kako bi opisali svoj stav prema vanosti uenja za poduzetnitvo.

68
Grafikon 30. Vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi ispitanicima Zadarske
upanije

Vanost uenja za poduzetnitvo

Izuzetno vano

Vano

Niti vano, niti nevano

Nije vano

Potpuno nevano

0 5 10 15 20

Izvor: obrada autora

D) Kompetentnost provoenja uenja za poduzetnitvo i stavovi o usavravanju

Ispitanici su procjenjivali svoju kompetentnost za provoenje uenja za poduzetnitvo.

Najvei broj ispitanika (36%) ne osjea se kompetentno za provoenje uenja za
poduzetnitvo, no voljeli bi postati kompetentni. Uenje za poduzetnitvo ne zanima 28%
ispitanika Zadarske upanije, te se oni takoer ne smatraju kompetentnima. Ukupno 36%
ispitanika osjea se kompetentno, no 18% njih nema priliku provoditi uenje za
poduzetnitvo, dok 18% ispitanika provodi poduzetniko uenje.

69
Grafikon 31. Kompetentnost ispitanika Zadarske upanije za provoenje uenja za
poduzetnitvo

Smatraju li se ispitanici kompetentnima

za provoenje uenja za poduzetnitvo?
25

20

15

10

0
Da, i provode ga Da, ali nemaju prilike Ne, ali bi eljeli Ne, ne zanima ih
provoditi ga postati kompetenti uenje za
poduzetnitvo

Izvor: obrada autora

Nekom obliku edukacije s temom uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim ustanovama

prisustvovalo je 20% ispitanika Zadarske upanije. 80% ispitanika nije prisustvovalo
nikakvom vidu edukacije s temom poduzetnitva u odgoju i obrazovanju.

Grafikon 32. Prisustvovanje edukacijama s temom poduzetnitva u odgojno-obrazovnim

ustanovama Zadarske upanije

Prisustvovanje edukacijama s temom

poduzetnitva

20% Prisustvovali

Nisu
prisustvovali

80%

Izvor: obrada autora

70
Kada bi bili pozvani na usavravanje s temom pouavanja za poduzetnitvo, 61% ispitanika
Zadarske upanije odradilo bi to s interesom. ak 27% ispitanika pomislilo bi da je to samo
jo jedna obaveza, no ipak bi se odazvali. Ne bi se odazvalo 12% ispitane populacije Zadarske
upanije.

Grafikon 33. Stav o usavravanju s temom poduzetnitva u odgojno-obrazovnim ustanovama

Zadarske upanije

Stav prema usavravanju s temom

poduzetnitva
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Odradili bi to sa interesom Pomislili bi da je to jo jedna Ne bi se odazvali
obaveza, ali bi se ipak
odazvali

Izvor: obrada autora

71
 E) Stavovi ispitanika o ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova

Kod iznoenja novih ideja ili prijedloga, 71% ispitanika uvijek dobiva potporu ravnatelja
odgojno-obrazovne ustanove u kojoj su zaposleni. Potporu samo ponekad dobiva 18%
ispitanika Zadarske upanije. Potporu ne dobiva 11% ispitane populacije Zadarske upanije.

Grafikon 34. Dobivanje potpore ravnatelja kod iznoenja inovativnih ideja i prijedloga
ispitanika Zadarske upanije

Potpora ravnatelja kod iznoenja

novih ideja i prijedloga
11%
Uvijek Ponekad
18%
Nikad

71%

Izvor: obrada autora

Ispitanici su procjenjivali stav ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove u kojoj su zaposleni o

uenju za poduzetnitvo. Vie od polovice ispitanika (54%) ne zna kakav je stav ravnatelja,
no misle da smatraju poduzetnitvo vanim, a 34% ispitanika zna da je ravnateljima njihove
ustanove uenje za poduzetnitvo vano. Oko 9% ispitane populacije odgovorilo je kako misli
da njihovim ravnateljima poduzetnitvo nije vano, a 3% ispitanika sigurno je da njihovim
ravnateljima poduzetnitvo nije bitno.

72
Grafikon 35. Vanost poduzetnitva ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova Zadarske
upanije

Smatra li ravnatelj ustanove uenje za

poduzetnitvo bitnim?
35
30
25
20
15
10
5
0
Da Ne Ne znam, mislim da Ne znam, mislim da
smatra ne smatra

Izvor: obrada autora

73
 F) Konkretni primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim
ustanovama Zadarske upanije

Ispitanici Zadarske upanije naveli su konkretne primjere provoenja uenja za poduzetnitvo

u odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima su zaposleni. U nastavku nalaze se naini
poduzetnikog uenja koji se provode, podijeljeni prema vrstama odgojno-obrazovnih
ustanova- djejim vrtiima, osnovnim kolama i srednjim kolama.

Primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u djejim vrtiima:

Poticanje i stvaranje uvjeta za simbolike igre ( npr. igra trgovine, trnice, apoteke,
postolarske radnje)
Upoznavanje sa starim zanatima
Izrada i prodaja Boinih i Uskrsnih ukrasa
Skupljanje pedagoki neoblikovanih materijala i rad u radionicama s djecom i
roditeljima
Razne aktivnosti, radionice i igre
Izraivanje predmeta od razliitih materijala te njihova prodaja, ijim se prihodima
omoguava odlazak djece na izlete ili nabavka didaktikih igara prema eljama djece

Primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u osnovnim kolama:

Izvannastavne aktivnosti vezane uz poduzetnitvo

Projekti na razini kole
Uenika zadruga u sklopu kole (uenici, uz mentora, proizvode odreene kreme,
mirise, sadnice, i slino, a proizvodi se kasnije prodaju na prigodnim kolskim i
gradskim manifestacijama)
Izrada predmeta raznih namjena na radionicama
Projektni dan s temom Uenje za poduzetnitvo koju je odrala Obrazovna kua
Zrinski

Primjeri provoenja uenja za poduzetnitvo u srednjim kolama:

Kroz praktinu nastavu

Provoenjem redovne nastave
Kroz redoviti nastavni predmet Poduzetnitvo i ostale predmete ekonomske prirode

74
 Vjebenika tvrtka u sklopu kole koja simulira poduzetnike aktivnosti te simulira
situacije s kojima bi se uenici mogli susresti na tritu

Provoenje uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim ustanovama Zadarske upanije

odvija se slino kao u ustanovama Varadinske upanije, no budui da je manji broj ispitanika
iz Zadarske upanije, i konkretnih primjera je manje. Uenje za poduzetnitvo u djejim
vrtiima Zadarske upanije prilagoeno je dobi djece, te se odvija kroz igre i aktivnosti
primjerene djejem uzrastu. U osnovnim kolama aktivne su uenike zadruge, a u srednjim
kolama poduzetnika kompetencija se stjee redovnom i praktinom nastavom.

75
 3.4. Usporedba podataka Varadinske i Zadarske upanije

U nastavku se nalazi usporedba dobivenih podataka istraivanja u Varadinskoj i Zadarskoj

upaniji. Potrebno je spomenuti ogranienja istraivanja, koja se odnose na veliinu uzorka i
neujednaenost broja ispitanika Varadinske i Zadarske upanije (u istraivanju je sudjelovalo
135 ispitanika, od ega 79 ispitanika iz Varadinske upanije, te 56 ispitanika iz Zadarske
upanije). Ogranienja se odnose i na razlike u strukturi zaposlenja ispitanika.

A) Usporedba demografske strukture ispitanika

enske ispitanice prevladavaju u populaciji Varadinske i Zadarske upanije. U Varadinskoj

upaniji enske ispitanice ine 95% ispitane populacije, dok u Zadarskoj upaniji ine 93%
populacije. Usporedba je prikazana na grafikonu u nastavku.

Grafikon 36. Usporedba spolne strukture ispitanika Varadinske i Zadarske upanije

Usporedba spolne strukture

100

80

60
Varadinska upanija
40 Zadarska upanija
20

0
Mukarci ene

Izvor: obrada autora

76
Prosjena dob ispitanika Varadinske upanije iznosi 40 godina. Ispitanici Zadarske upanije
prosjene su starosti od 44 godine.

Grafikon 37. Usporedba dobne strukture ispitanika Varadinske i Zadarske upanije

Usporedba dobne strukture

46
44
42 Varadinska upanija
40 Zadarska upanija

38
36

Izvor: obrada autora

Vie od polovice ispitanika Varadinske upanije (52%) zaposleno je u mjestima sa brojem

stanovnika izmeu 10 000 i 60 000. U Zadarskoj upaniji najvie ispitanika (82%) zaposleno
je u mjestima s brojem stanovnika izmeu 60 000 i 10 000. Detaljan prikaz raspodjele prema
mjestima zaposlenja nalazi se u nastavku.

Grafikon 38. Usporedba Varadinske i Zadarske upanije prema broju stanovnika u mjestu
zaposlenja

Usporedba prema broju stanovnika u

mjestu zaposlenja
90
80
70
60
50
40 Varadinska upanija
30 Zadarska upanija
20
10
0
Manje od Od 1000 do Od 10 000 Od 60 000
1000 10 000 do 60 000 do 110 000

Izvor: obrada autora

77
B) Usporedba obrazovne strukture i zaposlenja ispitanika Varadinske i Zadarske upanije

Najvie ispitanika u obje upanije ima visoku strunu spremu. U Varadinskoj upaniji visoku
strunu spremu ima 42% ispitanika, dok u Zadarskoj upaniji visoku strunu spremu ima 54%
ispitane populacije. Idua struna sprema po zastupljenosti, takoer u obje upanije, jest via
struna sprema (34% ispitanika Varadinske upanije i 43% ispitanika Zadarske upanije).
Magisterij ima 12% ispitanika Varadinske upanije, dok u Zadarskoj upaniji magisterij
posjeduje 3% ispitane populacije. Doktorat ima 1% ispitanika Varadinske upanije.

Grafikon 39. Usporedba obrazovne strukture ispitanika Varadinske upanije i Zadarske

upanije

Usporedba obrazovne strukture

60

50

40

30 Varadinska upanija
Zadarska upanija
20

10

0
VS VSS Magisterij Doktorat

Izvor: obrada autora

Struktura radnih mjesta ispitanika Varadinske i Zadarske upanije veoma se razlikuje. U

Varadinskoj upaniji najvie ispitanika (38%) zaposleno je na radnom mjestu nastavnika
predmetne nastave. U Zadarskoj upaniji gotovo polovica ispitanika (43%) zaposlena je na
radnom mjestu odgajatelja. Detaljna raspodjela vidljiva je na grafikonu u nastavku.

78
Grafikon 40. Usporedba strukture radnih mjesta ispitanika Varadinske i Zadarske upanije

Usporedba strukture radnih mjesta

50
45
40
35
30
25
20
15 Varadinska upanija
10
Zadarska upanija
5
0

Izvor: obrada autora

Najvie ispitanika Varadinske upanije zaposleno je u srednjim kolama (48% ispitanika). U

Zadarskoj upaniji, vie od polovice ispitanika (52%) zaposleno je u djejim vrtiima. Ovi
podatci ukazuju na ogranienje istraivanja. Moda je uenje za poduzetnitvo smatra
vanijim u srednjim i osnovnim kolama nego u djejim vrtiima, a ta bi injenica mogla
utjecati na ostale rezultate istraivanja.

Grafikon 41. Usporedba vrsta odgojno-obrazovnih ustanova u kojima su zaposleni ispitanici

Varadinske i Zadarske upanije

Usporedba zastupljenosti odgojno-

obrazovnih ustanova
60
50
40
30 Varadinska upanija

20 Zadarska upanija

10
0
Djeji vrtid Osnovna kola Srednja kola

Izvor: obrada autora

79
Raspon godina radnog staa ispitanika Varadinske upanije kree se od jedne do 39 godina
radnog staa, a najvie ispitanika ima do 10 godina ranog staa. U Zadarskoj upaniji raspon
godina radnog staa kree se od jedne do 38 godina. U Zadarskoj upaniji takoer najvie
ispitanika ima do 10 godina radnog staa. Na grafikonu u nastavku prikazan je odnos prosjeka
godina radnog staa Varadinske i Zadarske upanije.

Grafikon 42. Usporedba prosjeka godina radnog staa ispitanika Varadinske i Zadarske
upanije

Usporedba godina radnog staa

15,5

15

14,5
Varadinska upanija
Zadarska upanija
14

13,5

13

Izvor: obrada autora

80
Ispitanici su procjenjivali zadovoljstvo koje osjeaju na radnom mjestu. Ispitanici
Varadinske upanije najee su birali odgovor veinom zadovoljan/na, dok su ispitanici
Zadarske upanije najee veoma zadovoljni. Prosjena ocjena zadovoljstva na radnom
mjestu ispitanika Varadinske upanije iznosi 4, 13, dok je u Zadarskoj upaniji zadovoljstvo
prosjeno ocijenjeno ocjenom 4, 34. Moe se zakljuiti da su ispitanici u obje upanije
zadovoljni svojim radnim mjestima, no kod ispitanika Zadarske upanije, zadovoljstvo je
vee.

Grafikon 43. Usporedba zadovoljstva na radnom mjestu ispitanika Varadinske i Zadarske

upanije

Usporedba zadovoljstva na radnom

mjestu

Veoma zadovoljan/na

Vedinom zadovoljan/na

Ponekad zadovoljan/na, Zadarska upanija

ponekad nezadovoljan/na
Varadinska upanija
Vedinom nezadovoljan/na

U potpunosti
nezadovoljan/na

0 10 20 30 40 50

Izvor: obrada autora

81
C) Usporedba podataka o uenju za poduzetnitvo Varadinske i Zadarske upanije

Veina ispitanika Varadinske i Zadarske upanije zna da postoji Strategija uenja za

poduzetnitvo, no nije upoznata s njezinim sadrajem (po 57% ispitanika u Varadinskoj i u
Zadarskoj upaniji). Sa Strategijom je upoznato 23% ispitanika Varadinske upanije i 16%
ispitanika Zadarske upanije. Vidljivo je da su ispitanici Zadarske upanije manje upoznati sa
Strategijom uenja za poduzetnitvo, a mogui razlog ovakvim rezultatima moe biti
nejednakost u strukturi radnih mjesta ispitanika (veina ispitanika Zadarske upanije
zaposlena je u djejim vrtiima).

Grafikon 44. Upoznatost sa Strategijom uenja za poduzetnitvo u Varadinskoj i Zadarskoj

upaniji

Upoznatost ispitanika sa Strategijom

uenja za poduzetnitvo
60

50

40

30
Varadinska upanija
20
Zadarska upanija
10

0
Upoznati Nisu upoznati Znaju da postoji,
no nisu upoznati sa
sadrajem

Izvor: obrada autora

82
Kod provoenja uenja za poduzetnitvo, postoje znaajne razlike izmeu Varadinske i
Zadarske upanije. Neki oblik uenja za poduzetnitvo provodi se u 80% odgojno-obrazovnih
ustanova Varadinske upanije, te u samo 32% odgojno-obrazovnih ustanova Zadarske
upanije. Postoji veliki nerazmjer izmeu podataka o provoenju uenja za poduzetnitvo u
Varadinskoj i Zadarskoj upaniji. Razlog tome moda lei u ogranienjima istraivanja
(razlike u veliini uzorka upanija i razlike u strukturi zaposlenja), a moda i u tome da uenje
za poduzetnitvo manje vanim smatraju ispitanici Zadarske upanije od ispitanika
Varadinske upanije (prosjena ocjena vanosti poduzetnitva u Zadarskoj upaniji iznosi
3,5, a u Varadinskoj upaniji 4,1).

Grafikon 45. Usporedba zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u Varadinskoj i Zadarskoj

upaniji

Uenje za poduzetnitvo u odgojno-

obrazovnim ustanovama
90
80
70
60
50
Varadinska upanija
40
Zadarska upanija
30
20
10
0
Postoji Ne postoji

Izvor: obrada autora

Uenje za poduzetnitvo nalazi se u kurikulumima 67% odgojno-obrazovnih ustanova na

podruju Varadinske upanije, te u 34% kurikuluma odgojno-obrazovnih ustanova Zadarske
upanije. Opet postoje velike razlike izmeu upanija, koje su moda nastale zbog
ogranienja istraivanja.

83
Grafikon 46. Usporedba zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u kurikulumima odgojno-
obrazovnih ustanova Varadinske i Zadarske upanije

Uenje za poduzetnitvo u kurikulumima

odgojno-obrazovnih ustanova
80
70
60
50
40 Varadinska upanija
30
20 Zadarska upanija
10
0
Postoji Ne postoji Ispitanici ne znaju
postoji li

Izvor: obrada autora

Ispitanici su procjenjivali vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi. Rezultati

ukazuju da je uenje za poduzetnitvo vanije ispitanicima Varadinske upanije. Ispitanici
Varadinske upanije smatraju da je uenje za poduzetnitvo vano (prosjena ocjena iznosi
4,1). Ispitanici Zadarske upanije smatraju kako je uenje za poduzetnitvo niti vano, niti
nevano, a vanost uenja za poduzetnitvo ocjenjuju sa prosjenom ocjenom 3,5. Detaljan
prikaz nalazi se u nastavku.

Grafikon 47. Vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi ispitanicima Varadinske i

Zadarske upanije

Vanost uenja za poduzetnitvo

Potpuno nevano

Nje vano

Niti vano, niti nevano Zadarska upanija

Varadinska upanija
Vano

Izuzetno vano

0 10 20 30 40 50

Izvor: obrada autora

84
Ispitanici su procjenjivali vanost poduzetnitva i uenja za poduzetnitvo u odgojno-
obrazovnim ustanovama u kojima su zaposleni. Ispitanici Varadinske upanije prosjenom
ocjenom su iskazali kako je uenje za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim ustanovama
vano. Prema procjenama ispitanika, u Zadarskoj upaniji uenje za poduzetnitvo je niti
vano, niti nevano u odgojno-obrazovnim ustanovama. Rezultati pokazuju slinosti izmeu
osobnih stavova ispitanika o poduzetnitvu, sa stavovima odgojno-obrazovnih ustanova u
kojima su zaposleni.

Grafikon 48. Vanost uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim ustanovama

Varadinske i Zadarske upanije

Vanost poduzetnitva u odgojno-

obrazovnim ustanovama
Potpuno nevano

Nije vano

Niti vano, niti nevano Zadarska upanija

Varadinska upanija
Vano

Izuzetno vano

0 10 20 30 40 50

Izvor: obrada autora

85
D) Usporedba kompetentnosti za provoenje uenja za poduzetnitvo i stavova o
usavravanju ispitanika Varadinske i Zadarske upanije

Ispitanici su procjenjivali svoju kompetentnost za provoenje uenja za poduzetnitvo. U obje

upanije najvei broj ispitanika ne osjea se kompetentno za provoenje uenja za
poduzetnitvo, no eljeli bi postati kompetentni (39% ispitanika Varadinske upanije i 36%
ispitanika Zadarske upanije). Ispitanici koji se smatraju kompetentnima te provode uenje za
poduzetnitvo ine 34% ispitane populacije Varadinske upanije i 18% Zadarske upanije.
Ostali odgovori prikazani su u nastavku.

Grafikon 49. Usporedba kompetentnosti ispitanika Varadinske i Zadarske upanije za

provoenje uenja za poduzetnitvo

Smatraju li se ispitanici kompetentnima za

provoenje uenja za poduzetnitvo?
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Da, i provode ga Da, ali nemaju prilike Ne, ali bi eljeli postati Ne, ne zanima ih
provoditi ga kompetentni uenje za
poduzetnitvo

Varadinska upanija Zadarska upanija

Izvor: obrada autora

86
Nekom obliku edukacije sa temom poduzetnitva u odgoju i obrazovanju prisustvovalo je
43% ispitanika Varadinske upanije i 20% ispitanika Zadarske upanije. Moda upravo u
ovom podatku lei uzrok ostalim nejednakostima izmeu upanija u rezultatima istraivanja.
Edukacije s temom poduzetnitva jo uvijek nisu dovoljno zastupljene i dostupne na podruju
Zadarske upanije, premda ispitanici pokazuju interes za takav vid usavravanja. Sudjelovanje
na edukacijama o poduzetnitvu ee je kod ispitanika Varadinske upanije, to moda
utjee na bolje rezultate Varadinske upanije u ostalim podrujima istraivanja.

Grafikon 50. Usporedba prisustvovanja edukacijama s temom poduzetnitva u Varadinskoj i

Zadarskoj upaniji

Prisustvovanje edukacijama s
temom poduzetnitva
100

80

60
Varadinska upanija
40 Zadarska upanija
20

0
Prisustvovali Nisu prisustvovali

Izvor: obrada autora

Kada bi bili pozvani na neki oblik edukacije s temom poduzetnitva u odgoju i obrazovanju,
72% ispitanika Varadinske upanije i 61% ispitanika Zadarske upanije bi odradili edukaciju
sa interesom. Ne bi se odazvalo 3% ispitanika Varadinske upanije i 12% ispitanika
Zadarske upanije. Ispitanici Zadarske upanije pokazuju manji interes za usavravanjem s
temom poduzetnitva. Uzrok tome moda se nalazi u ogranienjima istraivanja. Budui da je
veina ispitanika Zadarske upanije zaposlena u djejim vrtiima, moda je njihov interes za
usavravanjem manji nego kod ispitanika zaposlenih u osnovnim i srednjim kolama.

87
Grafikon 51. Usporedba stavova o usavravanju s temom poduzetnitva ispitanika
Varadinske i Zadarske upanije

Stav prema usavravanju s temom

poduzetnitva
80
70
60
50
40
30 Varadinska upanija
20
10 Zadarska upanija
0
Odradili bi sa Pomislili bi da je Ne bi se odazvali
interesom to jo jedna
obaveza, no ipak
bi se odazvali

Izvor: obrada autora

E) Usporedba stavova ispitanika Varadinske i Zadarske upanija o ravnateljima odgojno-

obrazovnih ustanova

Potporu ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove kod iznoenja novih i inovativnih ideja i

prijedloga uvijek dobiva 73% ispitanika Varadinske upanije i 71% ispitanika Zadarske
upanije.

Grafikon 52. Dobivanje potpore ravnatelja kod ispitanika Varadinske i Zadarske upanije

Dobivanje potrpore ravnatelja kod

iznoenja novih ideja
80

60

40 Varadinska upanija
Zadarska upanije
20

0
Uvijek Ponekad Nikad

Izvor: obrada autora

88
Ispitanici su procjenjivali stavove ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova o vanosti
poduzetnitva i uenja za poduzetnitvo. Uenje za poduzetnitvo vano je, prema
ispitanicima, ravnateljima 62% odgojno-obrazovnih ustanova Varadinske upanije i
ravnateljima 34% ustanova u Zadarskoj upaniji. Dakle, ravnateljima odgojno-obrazovnih
ustanova Zadarske upanije poduzetnitvo nije bitno koliko i ravnateljima u Varadinskoj
upaniji. Uzrok ovakvim rezultatima moda lei u ogranienju istraivanja, no stav ravnatelja
sigurno utjee na zaposlenike. Stoga bi se trebala ojaati svijest ravnatelja odgojno-
obrazovnih ustanova na podruju Zadarske upanije o vanosti uenja za poduzetnitvo.

Grafikon 53. Vanost poduzetnitva i uenja za poduzetnitvo ravnateljima odgojno-

obrazovnih ustanova Varadinske i Zadarske upanije

Smatra li ravnatelj uenje za

poduzetnitvo vanim?
70
60
50
40
30 Varadinska upanija
20
Zadarska upanija
10
0
Da Ne Ne znam, Ne znam,
mislim da mislim da ne
smatra smatra

Izvor: obrada autora

89
 3.5. Analiza podataka

U ovom poglavlju prikazani su rezultati izrauna hi-kvadrat testa. Hi-kvadrat test (X- test)
pokazuje nam vjerojatnost povezanosti meu varijablama. Hi-kvadrat test slui za utvrivanje
odstupanja opaenih frekvencija od oekivanih frekvencija. Osim opaenih i oekivanih
(teoretskih) frekvencija, kako bi se proveo hi-kvadrat test, potrebne su jo informacije o
stupnjevima slobode i razini znaajnosti. Pomou stupnjeva slobode i razine znaajnosti
odreujemo graninu vrijednost. Stupnjevi slobode izraunavaju se prema broju podataka u
tablici ije testiranje vrimo, a znaajnost je u svim testovima iznosila 0,05, to oznaava
vjerojatnost od 95%. Ukoliko je dobiveni hi-kvadrat vei od granine vrijednosti, postavljena
nul-hipoteza se odbacuje. Ako je hi-kvadrat manji od postavljene granine vrijednosti,
hipoteza se prihvaa. Hi-kvadrat test izraunava se prema formuli koja se nalazi u nastavku.

Tablica 2. Formula za izraunavanje hi-kvadrat testa

Izvor: Petz (1997.) Osnovne statistike metode za nematematiare Naklada Slap Zagreb, str. 249

Hi-kvadrat testom su provjerene tri nul-hipoteze ovog rada.

Prva hipoteza glasi: Ne postoje razlike u motiviranosti odgojno-obrazovnih djelatnika za

provoenje uenja za poduzetnitvo s obzirom na demografske karakteristike.

Obzirom da je kod ispitanika uoena velika nejednakost u spolnoj raspodjeli (manje od 6%

ispitanika ine mukarci), u obzir je uzeta dobna raspodjela. Kao parametar motivacije,
koritena je percipirana vanost uenja za poduzetnitvo kod ispitanika. Ova hipoteza

90
testirana je na ukupnom uzorku, te na uzorcima ispitanika samo Varadinske upanije i samo
Zadarske upanije.

Hipoteza je potvrena na skupnom uzorku i uzorcima upanija. Dakle, ne postoje razlike u

motiviranosti odgojno-obrazovnih djelatnika za provoenje uenja za poduzetnitvo s
obzirom na demografsku karakteristiku dobi.

Tablica 3. Rezultati hi-kvadrat testa za prvu hipotezu (ukupna populacija ispitanika)

Rezultati
Hi kvadrat 7,753576494
Granina vrijednost x 9,49
Zakljuak Teza 2 (nema razlika)
Izvor: obrada autora

Iz tablice je vidljivo kako je dobiveni hi-kvadrat nii od granine vrijednosti, iz ega se

zakljuuje kako nema povezanosti izmeu varijabli, to jest, nema razlika izmeu motivacije
za uenje za poduzetnitvo i dobne strukture.

Tablica 4. Rezultati hi-kvadrat testa za prvu hipotezu (ispitanici Varadinske upanije)

Rezultati
Hi kvadrat 2,480319663
Granina vrijednost x 5,99
Zakljuak Teza 2 (nema razlika)
Izvor: obrada autora

I u rezultatima hi kvadrat testa ispitanika Varadinske upanije, vidljivo je da je hi-kvadrat

manji od granine vrijednosti. Prema tome, nema razlika izmeu motivacije za uenje za
poduzetnitvo i dobne strukture.

Tablica 5. Rezultati hi-kvadrat testa za prvu hipotezu (ispitanici Zadarske upanije)

Rezultati
Hi kvadrat 2,583019943
Granina vrijednost x 5,99
Zakljuak Teza 2 (nema razlika)
Izvor: obrada autora

Hi-kvadrat test sa podacima Zadarske upanije ne razlikuje se puno od hi-kvadrata

Varadinske upanije. Ni kod ispitanika Zadarske upanije ne postoje razlike izmeu
motivacije za provoenje uenja za poduzetnitvo i dobne strukture.

91
Druga hipoteza glasi: Ne postoje razlike u provoenju uenja za poduzetnitvo u
Varadinskoj i Zadarskoj upaniji.

Kod izrauna hi-kvadrat testa usporeena je zastupljenost uenja za poduzetnitvo u

Varadinskoj i Zadarskoj upaniji. Hipoteza je odbaena. Postoje znaajne razlike u
provoenju uenja za poduzetnitvo u Varadinskoj i Zadarskoj upaniji.

Tablica 6. Rezultati hi-kvadrat testa za drugu hipotezu

Rezultati
Hi kvadrat 28,84937611
Granina vrijednost x 3,84
Zakljuak Teza 1 (postoji razlika)
Izvor: obrada autora

Kao to je vidljivo iz tablice, hi-kvadrat iznosi 28,8, dok je granina vrijednost 3,84, to
predstavlja znaajnu statistiku razliku. Dakle, uenje za poduzetnitvo razlikuje se u
Varadinskoj i Zadarskoj upaniji.

Razlika je vidljiva i iz usporedbe podataka Varadinske i Zadarske upanije. Neki oblik

uenja za poduzetnitvo provodi se u 80% odgojno-obrazovnih ustanova Varadinske
upanije, te u 32% odgojno-obrazovnih ustanova Zadarske upanije.

92
Trea hipoteza glasi: Ne postoje korelacije izmeu podrke ravnatelja odgojno-obrazovnih
ustanova i zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u ustanovama kojima upravljaju. Izraun
hi kvadrat testa za provjeru ove hipoteze obavljen je za ukupnu populaciju te zasebno za
Varadinsku i Zadarsku upaniju.

Na rezultatima ukupne populacije, ova teza je odbaena. Postoje korelacije izmeu podrke
ravnatelja ustanove i zastupljenosti uenja za poduzetnitvo. Hipoteza je odbaena i na testu
ispitanika Zadarske upanije. Prema rezultatima ispitanika Varadinske upanije, hipoteza je
prihvaena.

Tablica 7. Rezultati hi-kvadrat testa za treu hipotezu (ukupna populacija)

Rezultati
Hi kvadrat 9,803397266
Granina vrijednost x 5,99
Zakljuak Teza 1 (postoje korelacije)
Izvor: obrada autora

Kao to je vidljivo iz tablice, hi-kvadrat izraunat prema podacima ukupne populacije, vei je
od granine vrijednosti. Prema tome, postavljena hipoteza se odbacuje, te moemo rei kako
postoje korelacije izmeu podrke ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova kod iznoenja
novih ideja ili prijedloga zaposlenika, i zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u ustanovama.

Tablica 8. Rezultati hi-kvadrat testa za treu hipotezu (Varadinska upanija)

Rezultati
Hi kvadrat 0,63065183
Granina vrijednost x 3,84
Zakljuak Teza 2 (ne postoji korelacija)
Izvor: obrada autora

Hi-kvadrat dobiven izraunom podataka Varadinske upanije vrlo je blizu nule, te je manji
od postavljene granine vrijednosti. Prema tome, prihvaena je hipoteza. U Varadinskoj
upaniji ne postoje korelacije izmeu podrke ravnatelja u odgojno-obrazovnim ustanovama i
provoenja uenja za poduzetnitvo.

93
Tablica 9. Rezultati hi-kvadrat testa za treu hipotezu (Zadarska upanija)

Rezultati
Hi kvadrat 14,81465149
Granina vrijednost x 3,84
Zakljuak Teza 1 (Postoji korelacija)
Izvor: obrada autora

Hi-kvadrat testom provedenim sa podacima ispitanika Zadarske upanije, odbaena je

hipoteza. U Zadarskoj upaniji postoji korelacija izmeu podrke ravnatelja odgojno-
obrazovnih ustanova i zastupljenosti uenja za poduzetnitvo. Hi-kvadrat puno je vii od
granine vrijednosti, te predstavlja znaajnu statistiku razliku.

94
Na iduem prikazu prikazane su sve postavljene hipoteze te rezultat njihovog testiranja hi-
kvadrat testom.

Tablica 10. Prikaz rezultata hi-kvadrat testa na postavljenim hipotezama

Hipoteza: Ukupna Varadinska Zadarska

populacija upanija upanija

1 Ne postoje razlike u motiviranosti odgojno- Prihvaena Prihvaena Prihvaena

obrazovnih djelatnika za provoenje uenja za
poduzetnitvo s obzirom na demografske
karakteristike
2 Ne postoje razlike u provoenju uenja za Odbaena
poduzetnitvo u Varadinskoj i Zadarskoj
upaniji
3 Ne postoje korelacije izmeu podrke Odbaena Prihvaena Odbaena
ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova i
zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u
ustanovama kojima upravljaju
Izvor: obrada autora

Na prikazu moemo utvrditi konane rezultate hi-kvadrat testova prema postavljenim

hipotezama. Prva hipoteza prihvaena je prema podacima ukupne populacije, ali i na
razinama upanije. Druga hipoteza je odbaena. Trea hipoteza odbaena je na razini ukupne
populacije i populacije Zadarske upanije, dok je prihvaena prema podacima populacije
Varadinske upanije. Moemo zakljuiti da ne postoje razlike u motiviranosti za pouavanje
poduzetnitva s obzirom na demografsku strukturu, da se uenje za poduzetnitvo ne provodi
jednako u Varadinskoj i Zadarskoj upaniji, te da postoje korelacije izmeu podrke
ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova i zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u tim
ustanovama.

95
 3.6. Rasprava rezultata istraivanja

Provedeno je primarno istraivanje sa temom Spremnost za implementaciju poduzetnikih

kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu kod odgajatelja, nastavnika i uitelja. Predmet
istraivanja odnosi se na spremnost odgojno-obrazovnih djelatnika na implementaciju
poduzetnikih kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu. Glavni cilj istraivanja je
dobivanje saznanja o postojeem stanju spremnosti za implementaciju poduzetnikih
kompetencija. Specifini ciljevi odnose se na utvrivanje upoznatosti sa poduzetnitvom i
uenjem za poduzetnitvo, utvrivanje uestalosti i naina provoenja uenja za
poduzetnitvo i ispitivanje motivacije odgojno-obrazovnih djelatnika za provoenje uenja za
poduzetnitvo. Budui da se istraivanje provodilo usporedno u dvije upanije Republike
Hrvatske, u Varadinskoj i Zadarskoj, jedan od specifinih ciljeva odnosi se na usporedbu
poduzetnikog uenja u ovim upanijama.

Prikupljanje podataka za provoenje istraivanja odvijalo se putem online anketnih upitnika.

Anketni upitnici poslani su na elektronike adrese gotovo svih odgojno-obrazovnih ustanova
Varadinske i Zadarske kole (djeji vrtii, osnovne kole, srednje kole). Odaziv na
sudjelovanje istraivanju bio je relativno slab, pa su, osim u elektronikom obliku, anketni
upitnici u fizikom obliku ispunjeni u nekoliko odgojno-obrazovnih ustanova. Anketni
upitnik sastoji se od 20 pitanja, otvorenog i zatvorenog tipa. Anketne upitnike ispunilo je
ukupno 135 ispitanika. Na podruju Varadinske upanije u istraivanju je sudjelovalo 79
ispitanika, a na podruju Zadarske upanije 56 ispitanika.

Od 135 ispitanika, samo 6% ine ispitanici mukog spola. Prosjena dob ispitanika iznosi 41
godinu. Ispitanici Zadarske upanije veinom su zaposleni u gradovima sa veim brojem
stanovnika, dok su ispitanici Varadinske upanije najee zaposleni u mjestima sa manje od
60 000 stanovnika. Veina ispitanika u obje upanije ima visoku strunu spremu. Ispitanici
Varadinske upanije veinom su zaposleni u srednjim kolama kao nastavnici predmetne
nastave. U Zadarskoj upaniji, najvei broj ispitanika zaposlen je u djejim vrtiima na
radnom mjestu odgajatelja. Prosjeno trajanje radnog staa ispitanika iznosi 14 godina.
Ispitanici su na svojim radnim mjestima veinom ili veoma zadovoljni.

Za Strategiju uenja za poduzetnitvo vie od polovice ispitanika zna da postoji, no nisu

upoznati sa njezinim sadrajem. Neki oblik uenja za poduzetnitvo provodi se u 60%
odgojno-obrazovnih ustanova. Raspodjela po upanijama nije jednaka, pa se tako uenje za
poduzetnitvo provodi u 80% ustanova Varadinske upanije i 32% odgojno-obrazovnih

96
ustanova Zadarske upanije. Uenje za poduzetnitvo takoer se ee nalazi u kurikulumima
odgojno-obrazovnih ustanova Varadinske upanije (67%), nego u kurikulumima ustanova na
podruju Zadarske upanije (34%). Ispitanici Zadarske upanije uenje za poduzetnitvo
smatraju manje vanim, nego ispitanici Varadinske upanije. Vanost poduzetnitva u
odgojno-obrazovnim ustanovama takoer je vea u Varadinskoj upaniji.

Veina ispitanika se ne osjea kompetentno za provoenje uenja za poduzetnitvo, no eljeli

bi postati kompetentni. Vie od 60% ispitanika prisustvovalo je edukacijama s temom
poduzetnitva (43% ispitanika Varadinske upanije i 20% ispitanika Zadarske upanije).
Kada bi bili pozvani na edukaciju s temom poduzetnitva, veina ispitanika bi se odazvala i
prisustvovala edukaciji s interesom.

Veina ispitanika uvijek dobiva potporu ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove kod

iznoenja novih ideja ili prijedloga. Ispitanici Varadinske upanije smatraju kako je
ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova vanije uenje za poduzetnitvo, nego to to
smatraju ispitanici Zadarske upanije.

Uenje za poduzetnitvo provodi se na razne naine u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Najei naini provoenja uenja za poduzetnitvo odnose se na uenje putem obaveznog
nastavnog predmeta i vjebenikih tvrtki (u srednjim kolama), uenje na mnogobrojnim
izvannastavnim aktivnostima, kroz praktinu nastavu, u uenikim zadrugama, izradom
raznovrsnih predmeta te njihovom prodajom, raznim radionicama, simbolikim igrama,
sudjelovanjem na natjecanjima, organiziranjem sajmova, projektima na razinama kole ili
lokalne zajednice, projektima na razini Europske unije, u Centru izvrsnosti iz poduzetnitva,
itd.

Hi-kvadrat testom provjerene su tri postavljene hipoteze. Prema rezultatima testa, moemo
zakljuiti kako ne postoje razlike izmeu motiviranosti za provoenje uenja za poduzetnitvo
s obzirom na demografsku karakteristiku dobi. Utvreno je kako postoje znaajne razlike u
dosadanjem provoenju uenja za poduzetnitvo izmeu Varadinske i Zadarske upanije.
Takoer, postoje korelacije izmeu podrke ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova koju
daju zaposlenicima kod iznoenja novih ideja ili prijedloga, te zastupljenosti uenja za
poduzetnitvo u ustanovama kojima upravljaju.

Iz navedenih podataka moemo zakljuiti kako se uenje za poduzetnitvo provodi u

Varadinskoj i Zadarskoj upaniji. Prema rezultatima istraivanja, uenje za poduzetnitvo

97
intenzivnije se provodi u Varadinskoj upaniji, te je njegova vanost prepoznata ranije nego
u Zadarskoj upaniji. Visokih 80% odgojno-obrazovnih ustanova Varadinske upanije
provodi neki oblik uenja za poduzetnitvo. U Varadinskoj upaniji poduzetnitvo se ee
nalazi u kurikulumima odgojno-obrazovnih ustanova, ee su edukacije sa temom
poduzetnitva te se poduzetniko uenje smatra vanijim nego u Zadarskoj upaniji. No, bitno
je istaknuti kako se u obje upanije ispitanici ne osjeaju u potpunosti kompetentno za
provoenje uenja za poduzetnitvo, ali bi eljeli postati kompetentni. Ispitanici su iskazali
interes za edukacijama s temom poduzetnitva. Dakle, ispitanici su spremni za
implementaciju uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovne procese, no prije toga potrebno
im je usavravanje s temom poduzetnitva. Bitno je organizirati strune skupove, edukacije,
radionice i sline aktivnosti s temom poduzetnitva (naroito u Zadarskoj upaniji), kako bi se
zaposlenici odgojno-obrazovnih ustanova usavrili za prenoenje znanja o poduzetnitvu, te
tako mogli poticati usvajanje poduzetnike kompetencije od najranije dobi.

Takoer, ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova trebali bi biti upoznati sa znaajem

poduzetnitva te podupirati zaposlenike kod iznoenja novih ideja. U inovativnoj i
podupiruoj sredini potie se poduzetniko ozraje, te se tako olakava prenoenje znanja i
vjetina o poduzetnitvu.

98
4. ZAKLJUAK
Tema ovog rada je Spremnost za implementaciju poduzetnikih kompetencija u odgojno-
obrazovnom procesu kod odgajatelja, uitelja i nastavnika. Poduzetnitvo predstavlja temelj
konkurentnosti gospodarstva neke zemlje, stoga je razvoj poduzetnikih kompetencija potreba
svake razvijene zemlje. To su prepoznale zemlje lanice Europske unije. U Hrvatskoj je
takoer prepoznata vanost uenja za poduzetnitvo, te je ono dio nekoliko stratekih
dokumenata Republike Hrvatske.

Poduzetnitvo je proces stvaranja neeg novog i vrijednog kroz posveivanje vremena i truda,
uz pratee rizike, koji donosi nagradu u obliku zadovoljstva i neovisnosti (Hisrich, 2011: 8).
Svaka osoba moe postati poduzetnikom, uz pravilno odabrane naine ponaanja. Uspjeni
poduzetnici najee su inovativni, samouvjereni, odgovorni, sposobni preuzimati rizik i
postavljati ciljeve, te su uporni u svojim naumima. U Hrvatskoj premalo ljudi poduzetnitvo
smatra pozitivnom pojavom, te je nuno uloiti trud kako bi poduzetnitvo postalo poeljan
ivotni stil i karijera (www.minpo.hr, 2010.). Obrazovanje za poduzetnitvo pomae u porastu
popularnosti poduzetnitva.

U Hrvatskoj je propisano stjecanje poduzetnikih kompetencija tijekom odgojno-obrazovnog

procesa. Osnovni cilj jest stvaranje osobina linosti, znanja, stavova, vjetina i sposobnosti
koje su pojedincu potrebne za poduzetniko djelovanje. Pojedinac sa razvijenom
poduzetnikom kompetencijom sposoban je provesti svoju ideju u djelo. Poduzetnitvo se
nalazi u Nacionalnom okvirnom kurikulumu zemlje kao meupredmetna tema, pa se
poduzetnike kompetencije trebaju stjecati kroz sva odgojno-obrazovna podruja i sve
predmete.

Provedeno je primarno istraivanje o spremnosti za implementaciju poduzetnike

kompetencije u odgojno-obrazovni proces. Podaci potrebni za provoenje istraivanja
prikupljeni su pomou anketnih upitnika. U istraivanju je sudjelovalo 135 ispitanika iz
Varadinske i Zadarske upanije. Ispitanici su odgajatelji, uitelji, nastavnici, profesori,
struni suradnici i ravnatelji u odgojno-obrazovnim ustanovama (djeji vrtii, osnovne kole,
srednje kole).

Prema dobivenim rezultatima istraivanja, uenje za poduzetnitvo jo uvijek nije u

potpunosti razvijeno te se poduzetnitvo ne nalazi u svim kurikulumima odgojno-obrazovnih
ustanova. Uenje za poduzetnitvo se ee i intenzivnije odvija u Varadinskoj upaniji, te je

99
prepoznat njegov znaaj. Moe se pretpostaviti da se u Zadarskoj upaniji uenje za
poduzetnitvo neto sporije razvija, a njegov znaaj jo nije dovoljno poznat.

Postavljene su tri hipoteze koje su provjerene hi-kvadrat testom. Testiranje je pokazalo kako
dobna struktura djelatnika u odgoju i obrazovanju ne utjee na zastupljenost uenja za
poduzetnitvo. Ustanovljene su znaajne razlike u provoenju uenja za poduzetnitvo u
Varadinskoj i Zadarskoj upaniji. Ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova imaju bitnu ulogu
u razvoju poduzetnikog uenja. Postoje korelacije izmeu podrke ravnatelja koju daju
zaposlenicima i zastupljenosti uenja za poduzetnitvo. Bitno je da ravnatelji svih odgojno-
obrazovnih ustanova prepoznaju vanost uenja za poduzetnitvo te prihvaaju i podupiru
nove i inovativne ideje svojih zaposlenika.

Istraivanje je pokazalo kako se veina ispitanika ne osjea kompetentno za provoenje

poduzetnikog uenja, no voljeli bi postati kompetentni. Takoer, veina ispitanika iskazala je
interes za takvim vidom usavravanja.

Moemo zakljuiti da je nuno potrebno usavravanje s temom poduzetnitva i poduzetnike

kompetencije kod svih djelatnika koji sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja. Okrugli
stolovi, radionice, tribine, seminari i sline aktivnosti pribliile bi poduzetnitvo onima koji su
zadueni za prenoenje znanja iz poduzetnitva. Poduzetnitvo kao meupredmetna tema
treba se provlaiti kroz sve nastavne predmete, stoga bi svaki djelatnik u odgoju i obrazovanju
trebao raspolagati osnovnim saznanjima o nainima prenoenja znanja o poduzetnitvu te
usvajanja poduzetnike kompetencije. Nune su edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika sa
temom poduzetnitva, ukoliko Hrvatska eli razvijati poduzetnike kompetencije kroz odgojni
i obrazovni proces. Hrvatska kao punopravna lanica Europske unije trebala bi meu
zemljama lanicama pronai uzore, ali i saveznike u razvoju poduzetnikih kompetencija, te
uz pomo Europske unije ostvariti potrebno usavravanje odgojno-obrazovnih djelatnika iz
podruja poduzetnitva.

Istraivanje je pokazalo da se uenje za poduzetnitvo u ustanovama Varadinske i Zadarske

upanije koje ga provode, provodi kroz mnotvo razliitih aktivnosti- od simbolikih igara,
radionica, sajmova, do uenikih zadruga, projekata i vjebenikih tvrtki. Djeca i uenici sa
steenim poduzetnikim kompetencijama postaju samostalni, inovativni, kreativni i
odgovorni. Na taj nain oni su spremniji za svoju profesionalnu budunost, u kojoj svojim
poduzetnikim djelovanjem mogu postati pokretaima razvoja.

100
5. SAETAK
Tema diplomskog rada je Spremnost za implementaciju poduzetnikih kompetencija u
odgojno-obrazovnom procesu kod odgajatelja, uitelja i nastavnika. Rad se sastoji od dvije
glavne cjeline. Prva cjelina odnosi se na teorijsku razradu teme, dok je u drugoj cjelini
predstavljeno istraivanje provedeno u svrhu pisanja ovo rada.

Teorijska razrada teme sastoji se od teorijskih saznanja o poduzetnitvu, te od opisa hrvatskog

obrazovnog sustava i uenja za poduzetnitvo koje se provodi kroz odgojno-obrazovni proces.
Objanjene su definicije poduzetnitva i poduzetnika, navedene su kljune osobine uspjenih
poduzetnika, kao i najpoznatiji tipovi poduzetnika i poduzetnitva. Naveden je znaaj
poduzetnitva u gospodarstvu Republike Hrvatske, ali i u cjelokupnom gospodarstvu
Europske unije, ija je lanica i Hrvatska. Ostala teorijska saznanja o poduzetnitvu odnose se
na poduzetnitvo 21. stoljea koje karakteriziraju mnogobrojne promjene.

Temeljni dokument obrazovanja u Republici Hrvatskoj predstavlja Nacionalni okvirni

kurikulum. Poduzetnika kompetencija dio je Nacionalnog kurikuluma. Njezino stjecanje
trebalo bi se provlaiti kroz sve obrazovne procese i predmete. Bitan dokument za razvoj
uenja za poduzetnitvo je i Strategija uenja za poduzetnitvo. Kao primjer dobre prakse
uenja za poduzetnitvo u Hrvatskoj moe se istaknuti projekt Djeji tjedan poduzetnitva.
Poduzetnika kompetencija takoer je jedna od 8 kljunih kompetencija za razvoj
cjeloivotnog obrazovanja.

Predmet primarnog istraivanja je ispitivanje spremnosti za implementaciju poduzetnikih

kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu. Podaci su prikupljeni pomou anketnih
upitnika. U istraivanju je sudjelovalo 135 ispitanika iz Varadinske i Zadarske upanije.
Ispitanici su odgojitelji, nastavnici, uitelji, profesori, struni suradnici i ravnatelji zaposleni u
djejim vrtiima, osnovnim ili srednjim kolama. Uenje za poduzetnitvo zastupljenije je u
Varadinskoj nego u Zadarskoj upaniji. Veina ispitanika ne smatra se kompetentno za
provoenje uenja za poduzetnitvo, no voljeli bi postati kompetentni. Takoer, veina
ispitanika pokazala je interes za usavravanje s temom poduzetnitva i poduzetnike
kompetencije. Moemo zakljuiti kako je potrebno provesti edukacije te osposobiti djelatnike
odgojno-obrazovnih ustanova za prenoenje znanja o poduzetnitvu. Na taj nain bi se
olakala i omoguila implementacija poduzetnikih kompetencija u odgoj i obrazovanje.

101
6. SUMMARY

The topic of this thesis is Readiness for Implementation of Business Management

Competences into the educational process among educators and teachers. The thesis consists
of two main parts. The first part refers to the theoretical elaboration of the topic, while the
second part presents a study conducted with the purpose of writing this work.

The theoretical elaboration of the topic consists of the theoretical findings on the business
management and the description of the Croatian educational system as well as learning for the
business management that is carried out through the educational process. The definitions of
the business management and business managers are explained, the key features of successful
business managers are given as well as the most popular types of business managers and the
business management. The importance of the business management in the Croatian economy
is given but also its importance in the economy of the European Union with Croatia as its
member. The other theoretical findings on the business management refer to the business
management of the 21st century which is characterized by numerous changes.

The most significant educational document in Croatia is the National Framework Curriculum.
The business management competence is a part of the National Curriculum. Its acquisition
should be routed through all educational processes and subjects. An important document for
the development of the business management learning is the Strategy for the Business
Management Learning. As an example of a good practice for the business management
learning the project Childrens Week of the Business Management can be pointed out. The
business management competence is also one of the eight key competences needed for the
development of lifelong learning.

The subject of the primary research is to examine the readiness for implementation of the
business management competences into the educational process. Data were collected by
means of survey questionnaires. The research included 135 participants from the County of
Varadin and Zadar. Participants were educators, teachers, professors, professional staff and
headmasters who work in kindergartens, primary and secondary schools. The learning for the
business management is more developed in the County of Varadin than in the County of
Zadar. Most participants are not considered to carry out the business management learning but
they would like to become competent. The majority of participants also showed an interest for
the improvement in the fields of the business management and the business management
competence. It can be concluded that it is necessary to conduct the education and to train the
102
employees of the educational institutions so that they can transfer the knowledge about the
business management. This would facilitate and enable implementation of the business
management competences into the education.

103
LITERATURA

Buble, M. (2006.) Poduzetnitvo, realnost sadanjosti i izazov budunosti RRiF-plus

d.o.o., Split

Cindri, M. (2010.) Didaktika i kurikulum IEP_D2, Zagreb

Dravni zavod za statistiku (2013.) Popis 2011. Jer zemlju ine ljudi Statistika izvjea,
Zagreb

Europska komisija (2003.) Poduzetnitvo u Europi Zelena knjiga

Europska komisija (2004.) Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje-Europski

referentni okvir Uprava za obrazovanje i kulturu

Europska komisija (2010.) Europa 2020 Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv
rast Bruxelles

Europska komisija (2010.) Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje Europski

referentni okvir

Europska komisija (2012.) Razvijanje kljunih kompetencija u europskim kolama:

Izazovi i prilike za politiku Eurydice Report, Luksemburg

Fuchs, R. Vican, D., ur. (2011.) Nacionalni okvirni kurikulum, Zagreb: Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta RH

Hisrich, R. (2011.) Poduzetnitvo Mate d.o.o., Zagreb

Horvat, . (2006.) Poduzetnika ekonomija-kako uiniti prvi korak Trgovaka akademija

d.d., Zagreb

Institut za drutvena istraivanja (2006.) Kljune kompetencije Uiti kako uiti i

Poduzetnitvo u osnovnom kolstvu Republike Hrvatske, Zagreb: istraivaki izvjetaj

Knight, F. H. (1921.) Risk, Uncertainty, and Profit Houghton Mifflin Co., Boston

Kuvai, N. (2002.) Poduzetnika biblija vlastita naklada, Split

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2010.) Strategija uenja za poduzetnitvo

2010.-2014. Vlada Republike Hrvatske, Zagreb

Ministarstvo poduzetnitva i obrta (2013.) Strategija razvoja poduzetnitva u Republici

Hrvatskoj 2013.-2020. Vlada Republike Hrvatske, Zagreb

Ministarstvo poduzetnitva i obrta (2014.) Strateki plan za razdoblje od 2015.- 2017.

Vlada Republike Hrvatske, Zagreb

104
Ministarstvo poduzetnitva i obrta (2015.) Poduzetniki impuls 2015. Program poticanja
poduzetnitva i obrta Vlada Republike Hrvatske, Zagreb

Pastuovi, N. (1999.) Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloivotnog

obrazovanja i odgoja Znamen, Zagreb

Pekli, J. (2012.) Obrazovanje za poduzetnitvo u djejim vrtiima Znanstveni portal

Hrak

Petz, B. (1997.) Osnovne statistike metode za nematematiare Naklada Slap, Zagreb

krti, M. (2006.) Gospodarsko znaenje hrvatskog poduzetnitva- anse i zamke,

Znanstveni portal Hrak

krti, M. (2006.) Poduzetnitvo Sinergija-nakladnitvo d.o.o., Zagreb

Tafra, V. (2012.) Uenje i osposobljavanje za poduzetnitvo i obrazovni sustav-

Strategijski pristup Obrazovna grupa Zrinski, Zagreb

Tkalac Veri, A. (2010.) Prirunik za metodologiju istraivakog rada M.E.P. d.o.o.,

Zagreb

Tkalec, Z. (2012.) Pedagogija poduzetnitva i cjeloivotno uenje Znanstveni portal Hrak

UNESCO (2007.) Prema drutvima znanja Educa, Zagreb

ani, V. (1998.) Od ideje do profita, vodi za inovatore poduzetnike Ministarstvo

gospodarstva, Zagreb

Internetski lanak:

Obrazovna grupa Zrinski (2014) Djeji tjedan poduzetnitva u 2014. godini

(http://www.zrinski.org/grupa/aktualnosti/aktualnosti/djecji-tjedan-poduzetnistva-u-2014-
godini/, posjeeno: lipanj 2015)

105
POPIS GRAFIKONA

Redni Naziv grafikona Stranica na kojoj

broj se grafikon nalazi
grafikona
1 Spolna struktura ispitanika Varadinske upanije 44
2 Dobna struktura ispitanika Varadinske upanije 45
3 Broj stanovnika u mjestu zaposlenja ispitanika 46
Varadinske upanije
4 Obrazovna struktura ispitanika Varadinske upanije 46
5 Struktura radnih mjesta ispitanika Varadinske upanije 47
6 Odgojno-obrazovna ustanova u kojoj su zaposleni 48
ispitanici Varadinske upanije
7 Godine radnog staa ispitanika Varadinske upanije 48
8 Zadovoljstvo koje na radnom mjestu osjeaju ispitanici 49
Varadinske upanije
9 Odgovori ispitanika Varadinske upanije na pitanje Jeste 50
li upoznati sa Strategijom uenja za poduzetnitvo
10 Provoenje uenja za poduzetnitvo u odgojno- 51
obrazovnim ustanovama Varadinske upanije
11 Uenje za poduzetnitvo u kurikulumu odgojno- 51
obrazovnih ustanova Varadinske upanije
12 Vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi 52
ispitanicima Varadinske upanije
13 Vanost uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim 53
ustanovama Varadinske upanije
14 Kompetentnost ispitanika Varadinske upanije za 54
provoenje uenja za poduzetnitvo
15 Prisustvovanje edukacijama sa temom poduzetnitva u 54
odgojno-obrazovnim ustanovama u Varadinskoj upaniji
16 Stav o usavravanju sa temom poduzetnitva u odgojno- 55
obrazovnim ustanovama Varadinske upanije
17 Dobivanje potpore ravnatelja kod iznoenja inovativnih 56

106
 ideja i prijedloga ispitanika Varadinske upanije
18 Vanost poduzetnitva ravnateljima odgojno-obrazovnih 57
ustanova Varadinske upanije
19 Spolna struktura ispitanika Zadarske upanije 61
20 Dobna struktura ispitanika Zadarske upanije 62
21 Broj stanovnika u mjestu zaposlenja ispitanika Zadarske 63
upanije
22 Obrazovna struktura ispitanika Zadarske upanije 63
23 Struktura radnih mjesta ispitanika Zadarske upanije 64
24 Odgojno-obrazovna ustanova u kojoj su zaposleni 65
ispitanici Zadarske upanije
25 Godine radnog staa ispitanika Zadarske upanije 65
26 Zadovoljstvo koje na radnom mjestu osjeaju ispitanici 66
Zadarske upanije
27 Odgovori ispitanika Zadarske upanije na pitanje Jeste li 67
upoznati sa Strategijom uenja za poduzetnitvo
28 Provoenje uenja za poduzetnitvo u odgojno- 68
obrazovnim ustanovama Zadarske upanije
29 Uenje za poduzetnitvo u kurikulumu odgojno- 69
obrazovnih ustanova Zadarske upanije
30 Vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi 69
ispitanicima Zadarske upanije
31 Kompetentnost ispitanika Zadarske upanije za 70
provoenje uenja za poduzetnitvo
32 Prisustvovanje edukacijama sa temom poduzetnitva u 71
odgojno-obrazovnim ustanovama u Varadinskoj upaniji
33 Stav o usavravanju sa temom poduzetnitva u odgojno- 71
obrazovnim ustanovama Zadarske upanije
34 Dobivanje potpore ravnatelja kod iznoenja inovativnih 72
ideja i prijedloga ispitanika Zadarske upanije
35 Vanost poduzetnitva ravnateljima odgojno-obrazovnih 73
ustanova Zadarske upanije
36 Usporedba spolne strukture ispitanika Varadinske i 76

107
 Zadarske upanije
37 Usporedba dobne strukture ispitanika Varadinske i 77
Zadarske upanije
38 Usporedba Varadinske i Zadarske upanije prema broju 77
stanovnika u mjestu zaposlenja
39 Usporedba obrazovne strukture ispitanika Varadinske i 78
Zadarske upanije
40 Usporedba strukture radnih mjesta ispitanika Varadinske 79
i Zadarske upanije
41 Usporedba vrsta odgojno-obrazovnih ustanova u kojima 79
su zaposleni ispitanici Varadinske i Zadarske upanije
42 Usporedba prosjeka godina radnog staa ispitanika 80
Varadinske i Zadarske upanije
43 Usporedba zadovoljstva na radnom mjestu ispitanika 81
Varadinske i Zadarske upanije
44 Upoznatost sa Strategijom uenja za poduzetnitvo u 82
Varadinskoj i Zadarskoj upaniji
45 Usporedba zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u 83
Varadinskoj i Zadarskoj upaniji
46 Usporedba zastupljenosti uenja za poduzetnitvo u 83
kurikulumima odgojno-obrazovnih ustanova Varadinske
i Zadarske upanije
47 Vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi 84
ispitanicima Varadinske i Zadarske upanije
48 Vanost uenja za poduzetnitvo u odgojno-obrazovnim 85
ustanovama Varadinske i Zadarske upanije
49 Usporedba kompetentnosti ispitanika Varadinske i 86
Zadarske upanije za provoenje uenja za poduzetnitvo
50 Usporedba prisustvovanja edukacijama sa temom 87
poduzetnitva u Varadinskoj i Zadarskoj upaniji
51 Usporedba stavova o usavravanju sa temom 87
poduzetnitva ispitanika Varadinske i Zadarske upanije
52 Dobivanje potpore ravnatelja kod ispitanika Varadinske i 88

108
 Zadarske upanije
53 Vanost poduzetnitva i uenja za poduzetnitvo 89
ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova Varadinske i
Zadarske upanije

109
 POPIS TABLICA

Redni Naziv tablice Stranica na kojoj

broj se tablica nalazi
tablice

1 Prikaz ispitanika anketnog upitnika 43

2 Formula za izraunavanje hi-kvadrat testa 90
3 Rezultati hi-kvadrat testa za prvu hipotezu (ukupna populacija 91
ispitanika)
4 Rezultati hi-kvadrat testa za prvu hipotezu (ispitanici Varadinske 91
upanije)
5 Rezultati hi-kvadrat testa za prvu hipotezu (ispitanici Zadarske 91
upanije)
6 Rezultati hi-kvadrat testa za drugu hipotezu 92
7 Rezultati hi-kvadrat testa za treu hipotezu (ukupna populacija) 93
8 Rezultati hi-kvadrat testa za treu hipotezu (Varadinska upanija) 93
9 Rezultati hi-kvadrat testa za treu hipotezu (Zadarska upanija) 94
10 Prikaz rezultata hi-kvadrat testa na postavljenim hipotezama 95

110
PRILOZI

U prilogu se nalazi anketni upitnik koriten za prikupljanje podataka za primarno istraivanje.

Spremnost za implementaciju poduzetnikih kompetencija u odgojno-obrazovnom procesu

kod odgajatelja, uitelja i nastavnika- Anketni upitnik

1. Dob: ______
2. Spol: a. Muko b. ensko
3. Godine radnog staa u odgoju i obrazovanju: _______
4. Vaa struna sprema:
a. VS c. Magisterij
b. VSS d. Doktorat
5. Zaposlen/a ste kao:
a. Odgajatelj d. Profesor
b. Uitelj e. Struni suradnik
c. Nastavnik f. Ravnatelj
6. upanija u kojoj se nalazi odgojno-obrazovna ustanova u kojoj radite:
a. Varadinska upanija b. Zadarska upanija
7. Broj stanovnika u mjestu gdje je locirana odgojno-obrazovna ustanova:
a. Manje od 1 000 stanovnika d. Od 60000 do 110000
b. Od 1000 do 10000 stanovnika
stanovnika e. Vie od 110 000 stanovnika
c. Od 10000 do 60000
stanovnika
8. Vrsta odgojno-obrazovne ustanove u kojoj radite:
a. djeji vrti d. drugo (ueniki dom ili
b. osnovna kola druga javna ustanova)
c. srednja kola
9. Jeste li upoznati sa Strategijom uenja za poduzetnitvo Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetnitva?
a. Da b. Ne
c. Znam da postoji, ali nisam upoznat/a sa njezinim sadrajem
10. Provodi li se neki oblik uenja za poduzetnitvo u ustanovi u kojoj radite?

111
 a. Da b. Ne
11. Je li uenje za poduzetnitvo navedeno u kurikulumu odgojno-obrazovne institucije u
kojoj djelujete?
a. Da b. Ne c. Ne znam
12. Na skali od 1 do 5, procijenite vanost uenja za poduzetnitvo od najranije dobi,
prema Vaem osobnom miljenju (zaokruite)
Potpuno nevano 1 2 3 4 5 Izuzetno
vano

13. Na skali od 1 do 5, procijenite vanost koju ima uenje za poduzetnitvo u odgojno-

obrazovnoj ustanovi u kojoj radite (zaokruite)
Potpuno nevano 1 2 3 4 5 Izuzetno
vano

14. Smatrate li se kompetentnim/om za provoenje uenja za poduzetnitvo?

a. Da, i provodim ga c. Ne, ali bih elio/eljela
b. Da, ali nemam priliku postati kompetentan/na
provoditi ga d. Ne, ne zanima me uenje za
poduzetnitvo
15. Jeste li prisustvovali bilo kojem obliku edukacije (predavanje, radionice, struni
skupovi) na temu poduzetnitva u odgojno-obrazovnim ustanovama?
a. Da b. Ne
16. Kakav biste stav zauzeli kada biste bili pozvani na takav vid usavravanja?
a. Odradio/la bih to sa b. Pomislio/la bih da je to
interesom samo jo jedna obaveza, ali
bio ipak otiao/la
c. Ne bih se odazvao/la
17. Procijenite zadovoljstvo koje osjeate na svom radnom mjestu:
a. Veoma sam zadovoljan/na d. Veinom sam
b. Veinom sam zadovoljan/na nezadovoljan/na
c. Ponekad sam zadovoljan/na, e. U potpunosti sam
ponekad nezadovoljan/na nezadovoljan/na
18. Dobivate li potporu ravnatelja/ice odgojno-obrazovne ustanove kod iznoenja novih
inovativnih ideja ili prijedloga?

112
 a. Da b. Ponekad c. Ne
19. Smatra li Va ravnatelj/ica poduzetnitvo i uenje za poduzetnitvo vanim?
a. Da c. Ne znam, mislim da ne
b. Ne smatra
d. Ne znam, mislim da smatra
20. Molim Vas da upiete konkretne primjere provoenja uenja za poduzetnitvo u
odgojno-obrazovnoj ustanovi u kojoj radite:
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

Hvala na Vaem vremenu i suradnji!

113
IVOTOPIS

OSOBNE INFORMACIJE Gal Dorotea

Hrvatskih pavlina 53, 42250 Lepoglava (Hrvatska)

(+385) 99 769 3162

gal.dorotea@gmail.com

OBRAZOVANJE
OSPOSOBLJAVANJE

2013danas

Sveuilite u Zadru
Diplomski studij Poduzetnitvo u kulturi i turizmu

20102013 Prvostupnica kulture i turizma (univ. bacc. turism. cult.)

Sveuilite u Zadru
Preddiplomski studij Kultura i turizam

20062010 Hotelijersko-turistiki tehniar

Gospodarska kola Varadin

RADNO ISKUSTVO

04/201410/2014 Studentski posao

2014. Trgovaki obrt "Top trade" - Prodavaica
2014. Agencija "Martis" Promotorica

07/200709/2013 Struna praksa

2013. Turistika zajednica grada Lepoglave
2009. Hotel "Turist" Varadin
2008. Turistika agencija "Varadin Tours" Varadin
2007. Hotel "Trakoan" Trakoan

OSOBNE VJETINE

Materinski jezik hrvatski

Ostali jezici RAZUMIJEVANJE GOVOR PISANJE

Sluanje itanje Govorna interakcija Govorna produkcija

njemaki jezik B2 B2 B1 B1 B1
engleski jezik B2 B2 B1 B1 B1
talijanski jezik A2 A2 A1 A1 A1
panjolski jezik A2 A2 A1 A1 A1
Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik
Zajedniki europski referentni okvir za jezike

114
Komunikacijske vjetine Tijekom obrazovnog procesa steene vjetine poslovnog komuniciranja, akademskog komuniciranja i
komuniciranja na stranim jezicima vezano uz struku (kultura i turizam)

Organizacijske / rukovoditeljske Temeljna znanja o pisanju projekata za fondove Europske unije, sudjelovanje u studentskom projektu
vjetine "Ritam kulturizma"

Raunalne vjetine Dobro vladanje alatima Microsoft Office

115