You are on page 1of 10
Detinjstvo Poznata glumica rodena je kao Norma Dzin Mortenson 1. juna 1926. godine u Los Andelesu. Svoje detinjstvo i tinejdzerske dane provela je uglavnom po sirotiStima, Jer ju je otac ostavio, a majka joj je, relativno brzo posle porodaja, poslata u bolnicu za mentalno obolele osobe. Od 16. godine ova glumica je koristila majtino prezime Bejker jer je saznela da joj se otac nije prezivao Mortenson. Godine 1942. udaje se za Dzejmsa Doertija, radnika u fabrici aviona. Ubrzo se i ona zaposijava u isto fabrici, ali samo nakratko, jer biva pozvana da radi kao model u lokalnom modnom éasopisu. Razvodi se i odlazi u Holivud da bi pokusala da radi kao glumica, jer su je na to nagovarali u Zasopisu za koji je pozirala. U pogetku je imala skromne sporedne uloge i nije brzo napredovala. U prolece 1945. postala je paznata kao "san svih fotoreportera" i 33 puta se pojavila na naslovnim stranama velikih magazina. Uskoro ju je otkrila fabrika snova Holivud. Rodena je nova 2vezda, a anonimna Norma Dain promenila je ime u Merilin Monro. Ipak, ni tada nije bila sreéna: "U Holivudu ti plaéaju hiljadu dolara za poljubac i 50 centi za tvoju dugu”. Tek 1950. godine, uloge u dva filma koja su dozivela solidan komercijalni uspeh izbacile su je u prvi plan. U periodima kada nije dobijala uloge pozirala je obnagena za kalendare. Merilin Monro je poéela filmsku karijeru u kompaniji Twentieth Century Fox, gde je uz pomoé agenata poéela da radi na svom glumatkom umeéu i na promeni imidza. Uprkos tome, otpustil su je posle uloge u kojoj je imala samo jednu repliku. Njen agent joj je pronaao posao za Columbia pictures, gde je u filmu "Dame iz hora," otpevala dve pesme. Iako kritika nije bila stroga u oceni, Monro je ponovo dobila otkaz. U sledeéem filmu Merilin je samo prosetala. "Sreéna ljubav" je nastao u saradnji se braéom Marks, a kritika je bila veoma blagonaklona prema pojavi mlade plavuse. Majka Merilin Monro je rodena u sirotiétu okruzne bolnice u Los Andelesu. Prema njenom biografu Fredu Lorensu Gilisu, njena bake, Dela Monro Greindier, krstila ju je pod imenom Norma Diin Bejker. 23. februara 1956. promenila je ime u Merilin Monro. Njeni ded i baka s majtine strane bili su Otis Emer Monro i Delia Me Hogan. Njena maika Gledis Perl Monro je rodena u Porfirio Diazu, u Meksiku, sada poznatom kao Piedras Negras, 27. maja 1902, adje se porodica preselila kako bi Otis mogao raditi na zeljeznici. Porodica se vratila u Kaliforniju adje je roden Gledisin brat Otis, 1905. Niihov otac, koji je bolovao od sifilisa koji mu je napao mozak, umro je 1909. u bolnici u Juznoj Kaliforniji, u okrugu Bernardino. Gledis se prvo 1917. udala za Dzaspera Bejker Meja, s kojim je dobila dvoje dece, Roberta Kermita Bejkera (rodenog 24. januara 1918) i Bernis Bejker (rodenu 30. juna 1919). Oboje su rodeni u Los Andelesu. Nakon Sto su se Gledis i njen muz razveli, on je odveo decu sa sobom u svoj rodni grad Kentaki. Prema knijizi Moja sestra Merilin, i Gledis se preselila tamo, kako bi bila blize deci. Nakon &to je Zivela tamo neko vrijeme, vratila se u Los Andeles. Otac Kad se vratila u Los Andeles, Gledis se udala za Martina Edvarda Mortensona (1897-1981), 11. oktobra 1924. Razveli su se nakon samo Sest meseci. Prema knjizi Moja sestra Merilin, Martinov otac, koji se takode zvao Martin, roden je u Heugesundu, u Norveskoj, a imigrirao je u Sjedinjene DrZave oko 1880. gdje se ozenio sa Stelom Higins. Njihov sin roden je u Veliju, u Kaliforniji. Mnogi biografi, kao éto je Donald H. Volf u knjizi Poslednji dani Merilin Monro, veruju da je bioloski otac Norme Diin bio Carls Stenli Giford, prodavac u filmskom studiju "RKO Pictures”, ade je Gledis radila kao montazerka. Na Monroinom rodnom listu kao otac je naveden Gledisin drugi muz, Martin Edvard Mortenson. Kako je Mortenson ostavio Gledis pre rodenja Norme Diin, neki biografi smatraju kako bi on mogao biti otac. U intervjuu za Lajftajm, Déejms Daferti, njen prvi mui, rekao je da je Norma Din verovala da joj je Gliford otac. Ko god bio njen otac, smatra se da nije imao nikakvu ulogu u njenom zivotu San svih fotoreportera Holivud je poteo da prica o Menilin Monro. Prva znacajnija uloga bila jo} je u filmu “Dzungla na asfaltu” u reziji DZona Hjustona, koji je bio veoma zadovoljan njenom glumam. Uloga Andele Pinvej donela je Merilin Monro Zeljeni dugogodiénji ugovor sa kompanijom Twentieth Century Fox, posle éega je nastupila kao mis Kasvel u filmu "Sve o Evi", za koji neki kazu da je slika njenog zivota. Reg je o filmskoj zvezdi, koja je zgodna plavusa, ali samo to i nista vise. Njena karijera je procvetala, a status plave seks bombe potvrdio se posle filma "Muskarci vise vole plavuse”. Nizao se hit za hitom: "Kako se udati za milionera,” "Sedam godina vemosti,” “Autobuska stanica,” “Neki to vole vruce,” koji je pokazao da je Merilin Monro odlitna komi¢arka. Zeleci da poboljga svoju glumu, pohadala je i poznati Actors Studio u Njujorku, ali su je i dalje retki dozivijavali kao obiljnu glumicu. Zena u Holivudu Najpozna' U 26. godini Merilin Monro je bila jedna od najpoznatijih Zena u Holivudy, alii na svetu. Udaje se za Cuvenog igrata bejzbola Dzoa Dimada, ali su se razveli osam meseci kasnije. DZo je bio veoma ljubomoran i nije mu se svidala njena popularnost medu muskarcima Sirom sveta. "Vise od svega elim da budem velika zvezda. To je prava dragocenost. Nisam htela de napustim karijeru, a DZo je to eleo vide od svega". U jesen 1954. Merilin i Dzo su se razdvojili. Dzeri Gisl je 6. oktobra obavestio Stampu: "Kao njen advokat, govorim u njeno ime i mogu samo da izjavim da je sukob kerijera doveo do ove situacije koja je ze Zaljenje, ali se nije mogla izbeéi". Posle razvoda je potela da uéi glumu u profesionalnim skolama. Dye najveée uloge u karijeri ostvarila je u filmovima "Autobuska stanica” i "Neki to vole vrué Karijera Rane godine Dok joj je muz sluzio u transportnoj mornarici tokom Drugog svvetskog rata, Norma D2in Daferti se preselila sa svekrvom i potela raditi u fabrici "Redioplane Company” (2iji je viasnik bio holivudski glumac Redzinald Deni) gdje su se farbali delovi aviona i pregledali padobrani. Vojni fotograf Dejvid Konover je pregledao lokalne fabrike, fotografisuci za Clanak u Casopisu YANK 0 Zenama koje doprinose ratnim naponima. Nju je vidio kao potencjalni model, a ubrzo je potpisala ugovor u agenciji za modele, “The Blue Book". U svojoj knjizi Potraga za Merilin, Konover je tvrdio da je bio u vezi sa Merilin godinama. Ubrzo nakon potpisivanja za agenciju, Monro je skratila kosu, izravnala je i ofarbala u zlatno plavu. Postala je jedna od najuspeénijih modela agencije, pojavijujuci se na desetinama naslovnih strana raznih tasopisa. 1946. ju je primetio lovac na talente Ben Luon. Dogovorio joj je audiciju u filmskoj kuéi "20th Century Fox". Ponuden joj je standardni Sestomeseéni ugovor uz poéetnu platu od 125 dolara sedmiéno. Luon joj je predlozio da uzme umetnitko ime Merilin (po Merilin Miler), buduéi da Norma Din nije zvuéalo komercijalno. Za prezime je uzela majéino devojaéko prezime. Tako je dvadesetjednogodisnja Norma Diin Bejker postala Merilin Monro. Tokom svojih prvih Sest meseci u Foksu, Monro nije dobijala engaZman, ali joj je Foks produzio ugovor, a nastupila je u manjim ulogama u filmovima Skude hu, skuda hej! i Opasne godine, oba iz 1947. U Skuda hu, ceo njen nastup je izrezan osim kratke pojave njenog lica kad izgovara dve rijeti. Foks nije htio obnoviti ugovor. Monro se vratila poslu modela te je potela ostvarivati kontakte u Holivudu. 1948. je nastupila u mjuziklu "Columbia Pictures"-a, Dame iz hora, ali niskobudzetni film nije ostvario veci uspeh, a Monro je opet dobila otkaz. Tada je upoznala jednog od najboljih holivudskih agenata, Dzonija Hajda, koji joj je sredio novi ugovor sa Foksom nakon Sto ju je MGM odbio. Potpredsjednik Foksa Deril F. Zerik nije bio siguren u njen potencijal, ali je popustio zbog Hajdove upornosti. Monro je dobila sporedne uloge u Foksovom filmu Sve o Evi i MGM-ovoj Dzurgli na asfaltu. Iako su uloge bile male, publika i krititari su primetili da je Hajd uradio manju plastiénu operaciju na njoj, za nos i bradu, nakon stomatoloske operacije. Sledeée dve godine bile su ispunjene beznagajnim ulogama u filmovima kao Sto su Nismo venéani! i Ljubavno gnezdo. Medutim, Sefovi RKO-a iskoristili su njene potencijale u produkciji Frica Langa, Clash by night. Nakon &to je film dobro progeo, Foks je iskoristio slitnu taktiku pa je dobila ulogu recepcionerke s Kerijem Grantom i Dzindzer RodZers u jeftinoj komediji Hauarda Houksa, Majmunska posla. Kritiéari je vise nisu izbegavali, a uspeh oba filma éesto je pripisivan njenoj sve veéoj popularnosti. Foks joj je 1952. konaéno dao glavnu ulogu u Ne trudi se da kucag, u kojem je igrala poremeéenu dadilju koja napada decu koju éuva. Bio je to jeftin film B- produkcije, i iako su kritike bile podeljene, tvrdili su da je Monro potvrdila da je ‘spremna za ozbiljnije uloge. Nastup u tom filmu smatra se za jedan od najboljih u njenoj karijeri. Merilin Monro u filmu Princ i plesagica (1957.) Monroe je potvrdila kako se moze nositi sa ulogama u visokobudzetnim filmovima kad je nastupila u Nijagari 1953. Filmski kriti¢ari pisali su 0 Monroinoj vezi s kamerom koliko i 0 zlokobnoj priti. Igrala je neuravnotezenu Zenu koja planira ubistvo svog muz: Kasnije godine Godina 1959. je donijela najvedi hit njene karijere, komediju Bilija Vajidera Neki to vole vruée, u kojoj je nastupila s Tonijem Kurtisom i Dzekom Lemonom. Kad se snimanje zavrailo, Vajider je javno pri€ao o njenom teSkom ponaganju na snimanju. Ubrzo se, medutim, Vajlderov stav ublazio te ju je poéeo hvaliti kao veliku komitarku. Neki to vole vruce smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih, a Monro je za glumu dobila Zlatni globus kao najbolja glumica u mjuziklu ili komedi. Nakon tog filma, Monro je snimila Hajde da vodimo ljubav redisera Dord3a Kjukora, sa Ivesom Montandom. Monro je bila prisiljena da snimi film zbog ‘obaveza prema studiju 20th Century Fox. Iako film nije bio ni finansijski ni kriti¢ki uspeh, u njemu je otpevala jednu od legendarnih muzitkih dela, pesmu Kola Portera “My heart belongs to daddy”. Artur Miler je napisao ono &to ée postati poslednja dovrsena saradnja Monro i Klarka Gejbla, Neprilagodeni. Iscrpljujuée snimanje odvijalo se u vreloj pustinji u Nevadi. Monro, Gejbl i Montgomeri Klift ostvarili su uloge koje savremeni kritiéari smatraju izvrsnim. Tabloidi su okrivijivali nju zbog smrti Klarka Gejbla od sréanog udara, tvrdeci kako ga je gnjavila na snimanju. Gejbl je, medutim, insistirao da ‘sam izvodi kaskaderske scene, a bio je | strastvent pusac. Nakon Gejblove smrti, Monro je prisustvovala krétenju njegovog sina. Monroe se vratila u Holivud kako bi nastavila snimanje komedije Diordza Kjukroa, Something's Got to Give, nikad zavréeni film koji je postao legendaran zbog problema na setu, a pokazao se kao skup debakl za Foks. U maju 1962. je ostvarila poslednji poznat javni nastup, pevajuti Sreéan rodendan, predsjednite na televizijskoj rodendanskoj prosiavi predsednika Dona Kenedija. Kako je bio finansijski opterecen produkcijom Kleopatra, sa Elizabet Tejlor u glavnoj ulozi, Foks je otpustio Monro i zamenio je sa Li Remik. Medutim, Din Martin, koji je u svom ugovoru imao klauzulu da moze birati glumce s kojima ée saradivati, nije htio nikog do Monro. Studio ju je vratio. Monro je dala veliki intervju za Life, u kojem je otkrila kako je bila ogoréena kad su je u Holivudu poteli etiketirati kao glupu plavugu te kako je voljela svoju publiku. Snimila je i fotosesiju za Vogue, a potela je raditi na svom sledeéem filmskom projektu sa Dzinom Kelijem i Frenkom Sinatrom, prema biografiji Donalda Spota. Osim toga, nameravala je nastupiti u biografskom filmu o Dzin Harlou, Drugi projekti u kojima je trebala nastupiti bili su What @ Way to Go! (u kojem ju je zamijenila Sirli MekLejn), Poljubi me, budalo, komedija s Dinom Martinom u glavnoj ulozi (Kim Novak preuzela je Monroinu ulogu) i mjuzikl Drvo raste u Bruklinu. Monroin zadnji dom bio je u Brentvudu u Los Andelesu. Spremaéica ju je naéla mrtvu 5, avgusta 1962. Objavljeno je kako je uzrok smrti bilo predoziranje tabletama za spavanje. Ostala su pitanja o okolnostima i o tome koliko je vremena proilo kad ju je sprematica naéla. Osim toga, postoje neke teorije zavere koje govore kako su za njenu smrt odgovorni Dzon i Robert Kenedi. 8. avgusta 1962., Monro je pokopana u grobnici u groblju Vestvud Vilidz Memorijal Park u Los Andelesu, Kalifornija. Li Strazberg odrzao je govor na sprovodu. Ona ostaje jedna od legendarnih litnosti 20. vijeka i prototip holivudske filmske zvezde. Brakovi Dzejms Daferti Monro se udala za Déejmsa Dafertija 19. juna 1942. U knjigama Tajna Sreca Merilin Monro i Normi Dain s jubavlju, Dzimi, tvrdio je da su se voleli, ali de su nju poneli snovi o slavi. 1953. je napisao tlanak pod naslovom "Merilin Monro je bila moja Zena" za Fotople}, u kojem je tvrdio da ju je ostavio. DZo Dimado DZo Dimeado video je 1951. Monroinu sliku sa dva igrata Cikago Vajt Soksa, ali je nije pozvao sve do 1952. Ona je napisala u knjizi Moja prita da ga nije htela upoznati, bojeti se da se on uklapa u stereotip ameritkog sportiste. Ventali su se u gradskoj skupstini San Franciska 14. januara 1954. Tokom medenog meseca, posetili su Japan, a nju su zamolili da poseti Koreju. Za Cetiri dana je odrzala deset nastupa na vrlo niskim tempereturama za sto hiljada vojnika koji su tamo sluzili. Biografi su naglasili da Dimado, koji je ostao u Japanu, nije bio srecan Zeninom odlukom jer je hteo da to bude intimni put. Artur Miler 29. juna 1956. Monro se udala za dramaturga Artura Milera, kojeg je upoznala 1951. u Vajt Plejnsu, u Njujorku. Venéanje se krilo od medija i od javnosti. Iako je ‘odgojena u hriséanskom duhu, preobratila se na judaizam prije nego Sto se udala za Milera. Nakon &to je zavréila snimanje filma Princ i plesatica sa Lorenseom Olivijerom, par se vratio u SAD iz Engleske i otkrio da je ona trudna. Medutim, ona je patila od endometrioze, a trudnoéa se pokazala kao vanmateriéna. Zavréila je pobaéajem. Poéetak kraja Godine 1956. udaje se za Artura Milera, tada poznatog scenaristu i reZisera, koji joj kasnije daje ulogu u filmu "Neprilagodeni". Veé tada se nazirao potetak njenog kraja, imala je dva spontana pobacaja i jednu ginekolosku operaciju, pocela je da pije, 2 imala je i kratku aferu sa francuskim pevacem Ivom Montanom. Od svih njenih veze najviSe je odjeknula ona sa predsednikom DzZonom F. Kenedijem. Sta se kasnije dogadalo, ostace vetna tajna. Od Artura se razvodi 1961. godine, neposredno pred premijeru ovog filma, u periodu kada je imala i velikih problema sa drogama. Posle toga je gubila uloge u filmovima, éesto je ila u bolnicu na lecenje od opijata i ceo Zivot joj se postepeno raspadao. Njeno zdravije je potelo da slabi zbog sve vece zavisnosti od tableta. "Neprestano kasnim... nekad i po dva sata. Probala sam da se promenim, ali stvari zbog kojih kasnim su suvige jake 1 pruzaju mnogo zadovoljstva". Prevelika doza pilula za spavanje Iste godine potinje ponove da se vida sa D20om i pristaje da se opet uda za njega. Venéanje je bilo zakazano za 8. avgust 1962, ali 5. avgusta naSli su je mrtvu u njenom stanu. Posle opsezne istrage, policija je utvrdila da je glumica izvréila samoubistvo, uzimanjem prekomerene doze pilula za spavanje. U vezi sa tim, pojavile su se brojne teorije zavere koje su samoubistvo dovodile u pitanje i implicirale da su u glumiginu smrt umeSani Robert i Dzon Kenedi, sa kojima je navodno imala lubavnu aferu. Govorilo se da je CIA umesana u njenu smrt jer je, navodno, prelepa glumica postala preopasna za predsednikov imidz. OzaloSéeni Do Dimado organizovao je sahranu i nije pozvao nikoga iz Holivude veé samo najblige prijatelje i rodake. "Oni su samo povredivali Merilin", rekao je tada. Godinama je Do donosio cvege na njen grob. Osim mita o Zeni koja je zraéila, iza nje je ostala jedna od najlepsih balada Eitona Dzona "Good Bye, Norma Jean". Filmografija glumice Merilin Monro 1947 Opasne godine- Dangerous Years 1948 Letnja munja 1948 Dame iz hora- Ladies of the Chorus 1949 Srecna ljubav -Love Happy 1950 Karta za Tomahavk -A Ticket to Tomahawk 1950 DZungla na asfaltu -The Asphalt Jungle 1950 Vatrena lopta -The Fireball 1950 Sve o Evi -All About Eve 1950 Desni kroSe -Right Cross 1951 Prita iz predgrada -Home Town Story 1951 As Young as You Feel 1951 Ljubavno gnezdo -Love Nest 1951 Let's Make It Legal 1952 Sudar u noéi 1952 Nismo oenjeni!- We're Not Married! 1952 Ne treba kucati -Don't Bother to Knock 1952 Majmunska posla 1952 O. Henry's Full House 1953 Nijagara Niagara 1953 Muskarci vi8e vole plavuge- Gentlemen Prefer Blondes 1953 Kako se udati za milionera -How to Marry a Millionaire 1954 Reka bez povratka -River of No Return 1954 Nema biznisa kao &to je Sou biznis -There’s No Business Like Show Business 1955 Sedam godina vernosti -The Seven Year Itch 1956 Autobuska stanica -Bus Stop 1957 Princ i igratica -The Prince and the Showgirl 1959 Neki to vole vruée- Some Like It Hot 1960 Hajde da se volimo- Let's Make Love 1961 Neprilagodeni -The Misfits 1962 Ne&to se mora i dati (nedovrsen)- Something's Got To Give

You might also like