Professional Documents
Culture Documents
3 Djulijano Belic - Skola Fotografije - FOTOGRAFSKA KOMPOZICIJA PDF
3 Djulijano Belic - Skola Fotografije - FOTOGRAFSKA KOMPOZICIJA PDF
kola fotografije
verzija 4.0
FOTOGRAFSKA KOMPOZICIJA
Pula, X. 2005.
1 Pravila fotografske kompozicije
1.1. Uvod
Pravila fotografske kompozicije predstavljaju pravila izvedena iz raznih podruja ljudske djelatnosti koje su se
razvila prije pojave fotografije kao npr. slikarstva, dizajna i arhitekture, i dobro ih je poznavati, kako bi se objekti na
fotografiji koje fotografiramo pravilno rasporedili i inili skladnu cjelinu.
Pravila ne treba shvatiti previe doslovno, ve su ona neka vrsta preporuke, i dobro ih je poznavati jer se onda i
svoje i fotografije drugih fotografa lake promatraju i razumiju, a osnovna vjetina je upravo o tome da se pravila
fotografske kompozicije kreativno primijeni.
Neki fotografi ak pola u ali a pola u zbilji kau: "Nauite pravila fotografske kompozicije, da bi znali kako ete ih
kriti".
Poetnici u svijetu fotografije esto misle da pored dananjih foto aparata koji "sve sami rade", nije potrebno
poznavati pravila fotografkse kompozicije, no to je velika zabluda. Pravila su jednostavna, lako shvatljiva, i nije
potrebno mnogo vremena da bi se nauilo primjenjivati ih u praksi. Uz malo truda i vremena, vrlo brzo ete
primijetiti da e vae fotografije postati mnogo bolje ako poznajete ova pravila, ak i ako se ne mislite ozbiljnije
baviti fotografijom. Stoga, posvetite im malo vremena u savladajte ih. Isplatit e vam se!
Moda se u vama krije fotografski znalac, a da to ni neznate. Autor ovih tekstova je u neka prijanja vremena
prijatelju koji mi je govorio da imam talenta za fotografiju i da bi bilo dobro da proitam neku knjigu o fotografiji
govorio: "Nemam ti ja vremena za prouavanje fotografije. Pa ionako su mi fotografije dobre, digitalac mi pokazuje
kako je fotografija ispala. Ako ne valja, snimit u drugu." O kakva je to zabluda bila. A to sam otkrio ve nakon prvih
prouavanja fotografskih tehnika i fotografske kompozicije. Zaista je fascinantno koliko malo je potrebno da vae
fotografije postanu mnogo bolje, a mogue je da otkrijete kao i autor ovih tekstova da ste zapravo talent za
fotografiju, i da vam fotografija postane znaajni dio vaeg ivota.
Hvala prijatelju Panetu na svim savjetima koje mi je do sada podijelio. Pane, imao si pravo! :))
2
1.2. Pojednostavite fotografiju i naglasite glavni motiv na fotografiji
Na fotografiji ne bi smjelo biti previe objekata, odnosno "guva" nije poeljna. Prevelik broj objekata na fotografiji
dovodi do toga da nae oko ne zna kojeg bi prije pogledalo, i luta od jednog do drugoga, i dobiva osjeaj
zbunjenosti koji ne pridonosi da takvu fotografiju prihvatimo kao oku ugodnu.
Prilikom gledanja fotografije, nae oko mora lako zapaziti koji je glavni objekt na njoj, a okolni objekti ne smiju
ometati pogled na glavni, ve ga moraju nadopunjavati i initi cjelinu.
Uz malo vie panje, mogla se napraviti fotografija desno, koja bi iz cijele te gomile objekata izdvojila samo
najvanije, dakle maku i servirani ruak na stolu. Ruak naravno nije bio serviran za maku, ali kad je vlasnik
make primijetio to mu ljubimica radi, bilo je kasno. Pa sam barem iskoristio priliku da napravim zgodnu
fotografiju.Zamuena pozadina dodatno je istaknula maku u njenom (ne)djelu.
Objekti koji okruuju glavni motiv fotografije uvijek moraju doprinositi zanimljivosti i ljepoti glavnog motiva, a nikako
ometati ga. Na fotografiji desno, posue i tanjur s tjesteninom, te kruh i stoljnjak doprinose naglaavanju toga da je
maka uspjeno rijeila problem ruka za taj dan kad je u pitanju njen stomak. O potrebama vlasnika make,
nekom drugom prilikom. :))
3
Gornje dvije fotografije su odlian primjer kako se iz jedne situacije moe snimiti nekoliko odlinih fotografija, i kako
je potrebno dobro razmisliti prije fotografiranja. Lijeva fotografija prikazuje prikazuje predizborni rat plakatima pored
ceste. Automobil i biciklist pokazuju da su plakati postavljeni na prometno mjesto, gdje e ih netko i primijetiti, a
osim toga rade kontrast statinim plakatima.
No fotograf se u ovom sluaju nije zadovoljio samo pukim fotoreporterskim biljeenjem injenice da se nalazio u
predizbornom vremenu, ve je zapazio da je tu i jedan platak nezavisne liste s natpisom: "Punimo im proraun, a
oni nama jaja". Na desnoj fotografiji postigli smo da je fotografija drastino zanimljivija, jer smo srednji plakat s
dotinim natpisom nezavisne liste (uti plakat) suprostavili plakatima najjaih stranaka na izborima. Time je
fotografija dobila i dozu humora, ali ima i jaku simboliku borbe nezavisnih lista sa najveim strankama, a zadran je
jak osjeaj predizborne borbe plakatima.
Ovo je tipian primjer kad treba dobro razmisliti kako kadrirati fotografiju, i kojem elementu dati prednost, te da li na
fotografiji prikazati sve potencijalno zanimljive dijelove ili samo neke.
Ovo je tipian primjer kad se fotografira bez razmiljanja ili bez znanja. Rije je o
pobjednicima veslake trke, i u velikoj elji da se snime pobjednici, nije se razmiljalo o
kvaliteti fotografije, ve je sistem bio: "Snimi da ne pobjegne, pa kako god ispalo".
Da sumiramo. urba je rijetko kad pozitivna. uriti mogu samo jako iskusni fotografi kad ba znaju da ne mogu
zauzeti drugi kut snimanja, kad ne mogu zamoliti objekt snimanja da im se namjesti malo ljepe, odnosno ako su
svjesni toga da ne mogu nita napraviti da se fotografija pobolja. U ovom sluaju trebalo je promijeniti kut
snimanja, pomaknuti se nekoliko metara i doi u povoljniji kut snimanja (premda to nije bilo lako u ovom sluaju),
zamoliti pobjednike da pomaknu kapu u drugom smjeru, eventualno zamoliti ovjeka u pozadini da se malo
pomakne. Neto od ovoga se moglo napraviti, neto ne. No fotografija lijevo je zaista loa. Bolje se pobrinuti da se
snimi bolja fotografja, ak i ako se pritom u meuvremenu pobjednici raziu. Treba se potruditi i u ogromnom broju
sluajeva trud e biti nagraen.
4
1.3. Krupni plan za jak dojam
Jedna od vrlo estih greaka koje poetnici u svijetu fotografije rade je da se "boje" ui u motiv kojeg fotografiraju.
Naravno, ovo je vie slikovito reeno, no zapravo je blizu istine. Pogledajmo primjer.
No zapravo se moramo
zapitati koji je dio make
najzanimljiviji, i to od lijeve
fotografije zapravo moemo
maknuti, a da fotografija
nita ne izgubi na vrijednosti.
Desna fotografija pokazuje da je fotograf procijenio da mu ui make i dio tijela u pozadini ne treba, i da su glavni
dijelovi na koji se treba koncentrirati oi i podruje oko njih. Tako je nastala desna fotografija. Vidimo da je sad
cijela fotografija ivnula, oi nas naprosto izazivaju da ih pogledamo, a zgodna boja maje dlake i brkovi
upotpunjuju ugodan ugoaj i naa je fotografija bitno bolja i ostavlja jai dojam na promatraa iako je dio tijela
make "izrezan".
Poanta ovog primjera je da se ne treba bojati "odrezati" dio koji nam se ne ini atraktivnim, pa makar se radilo o
dijeli glave, gdje nam svakodnevna logika kae da nam treba cijela glava. U fotografiji je logika malo drugaija.
Imamo veliku slobodnu da "odreemo" sve to nam se ne ini dovoljno atraktivnim.
5
1.4. Kreite se oko objekta kojeg fotografirate
Kad odaberete motiv kojeg elite fotografirati, vrlo je vano iz kojeg kuta i s koje strane ete ga snimiti. Izbor moe
biti zaista velik. Pogledajmo slijedei primjer. Fotografirali smo vedutu Rovinja. Svatko tko je barem jednom bio u
Rovinju zna da je cijeli stari dio grada koji je na brdu, okruen lukom sa mnogobrojnim prekrasnim barkama, i da je
vrlo teko odrediti koji je najbolji kut i poloaj snimanja. Pogledajmo to samo snimili u samo nekoliko sati.
Na gornjih 8 fotografija vidimo da nam je osnovni motiv stari dio Rovinja sa tornjem i crkvom Svete Eufemije,
zatitnice grada. No na svakoj fotografiji smo mu u prvi plan neto dodali, ili ga snimili iz drugog kuta, a zadnja je
ftografija snimljena nou. Kombinacija ima bezbroj, jer je tu u igri i vrijeme (moglo je biti oblano, tmurno, kino...) a
i poloaj sunca na nebu znaajno utie na snimku.
U ovom primjeru trebalo je dosta vremena da se snime sve ove fotografije, ali opa je preporuka da kad god je to
mogue obilazite oko objekta kojeg fotografirate i traite najpovoljniji poloaj snimanja. Vrlo esto i mali pomak
znai jako puno. Potrudite se!
6
1.5. Pravilo treina
JEDNO OD OSNOVNIH PRAVILA U SVIJETU FOTOGRAFIJE GLASI: OBJEKT
KOJEG FOTOGRAFIRAMO POSTAVLJEN U SREDINU FOTOGRAFIJE DJELUJE
STATINO, NEZANIMLJIVO, GOTOVO LIJENO. POELJNO JE LAGANO
ODMAKNUTI OBJEKAT FOTOGRAFIRANJA OD CENTRA FOTOGRAFIJE.
Prvu fotografiju s leptirom smo malo prekadrirali, i postavili leptir u jedan od etiri
centra (crveni krui). Sad je cijela fotografija mnogo zanimljivija. Leptir je okrenut u
smjeru dijagonale (zelena linija) koja daje osjeaj da se leptir namjerava kretati u
tom smjeru, pa je cijela fotografija oku ugodnija i dinaminija (ne djeluje statino,
kao da leptir eli ostati u centru).
7
1.6. Pravilo Zlatnog reza
Zlatni rez koristimo da bi definirali odnose meu veliinama. Ljudsko oko razliito reagira na proporcije objekata i
njihove meusobne odnose. Zlatni rez pritom definira odnose koji se smatraju "najidealnijima" ili barem oku
najugodnijima.
Duinu od 1,618 podijelili smo na dva dijela. Krai dio je dugaak 0,618, a dui 1.
Definiciju Zlatnog reza za potrebe lakeg objanjenja malo smo preokrenuli, ali se smisao ne mijenja. Zlatni rez
nam govori po definiciji slijedee: "Cijela duina (c) se odnosi prema duem dijelu (b), isto kao dui dio (b) prema
kraem (a). "
Ili matematiki:
c:b=b:a
1,618 : 1 = 1 : 0,618
1,618 = 1,618 (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)
Drugim rijeima, kad neku duinu podijelimo s 1,618 dobijemo toku na toj duini koja cijelu duinu dijeli na dva
dijela koji su meusobno u omjeru zlatnog reza.
Pogledajmo sad jedan zanimljiv primjer, gdje je zlatni rez vaei za duine, ali i za povrine nastale dijeljenjem
duina po pravilu zlatnog reza. Za ovaj primjer uzeli smo veliinu od 1600x1200 tokica (crveni kvadrati na shemi
ispod).
Proporcije su:
c:b=b:a
1600 : 988 = 988 : 612
1,618 = 1,618 (priblino) (dijelimo
posebno lijevu, a posebno desnu
stranu)
8
Proporcije su:
f:e=e:d
1200 : 741 = 741 : 459
1,618 = 1,618 (priblino) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)
No ono to je sad posebno zanimljivo je to da ukoliko u cijelu shemu ucrtamo i dva pravokutnika, plus kompletan
crveni dobijemo:
G (plavi pravokutnik) ije su stranice 612 (a) i 1200 (f), dobijamo povrinu od 734.400 tokica, te
H (crni pravokutnik) ije su stranice 741 (e) i 1600 (c), dobijamo povrinu od 1.185.600 tokica.
I (crveni pravokutnik) ije su stranice 1200 (f) i 1600 (c), dobijamo povrinu od 1.920.000 tokica.
9
Kad spojimo ove dvije gornje sheme,
dobijemo neto to jako slii na pravilo
treina:
Fotografija 2 je korigirana, i
jedrilica je i po vertikali i po
horizontali tono po pravilu
treina, a osim toga je
naglaen smjer kretanja. To je
grafiki oznaeno na fotografiji
broj 3. Fotografije 4 i 5 su tu radi usporedbe. Jedrilicu smo pomaknuli vie prema sredini, jo uvijek van centra.
Vidimo da je sad kretanje manje izraeno, jer ima manje mjesta u smjeru kretanja jedrilice. U ovom sluaju
zgodnije je koristiti pravilo treina, jer je kretanje vrlo vano na ovoj fotografiji pa ga je poeljno vie istaknuti, a to
vie postiemo s pravilom treina.
10
1.7. Simetrina i nesimetrina ravnotea fotografije
Svi objekti na naoj fotografiji ine cjelinu, a njihov meusobni odnos moe biti simetrian (zauzimaju podjednaku
povrinu na fotografiji ili imaju podjednaku vanost) i nesimetrian (jedan objekt je u dominantnom poloaju u
odnosu na drugi).
Simetrina ravnotea meu objektima na naoj fotografiji manje je poeljna. Na prvi pogled to izgleda udno, no
zapravo je sasvim normalno. Naime, ako imamo dva ili vie objekata koji su meusobno u simetrinoj ravnotei,
nae oko bi moglo biti u dilemi koji je objekat na fotografiji najvaniji, te e takva fotografija potencijalno postati
zbunjujua i manje zanimljiva.
Najee je vrlo poeljno da objekti na naoj fotografiji ne budu u simetrinoj ravnotei, odnosno poeljno je da je
glavni objekat gotovo uvijek na neki nain istaknut.
Simetrina ravnotea meu objektima na naim fotografijama je poeljna u manjem broju specifinih sluajeva, i to
uglavnom kad elimo mirnou i minimum kretnje na fotografiji, i kad elimo dva ili vie objekata podjednake
vanosti meusobno suprotstaviti.
Simetrina ravnotea na fotografiji ako je loe koristimo moe dovesti do jedne neeljene posljedice, a to je
monotonija i nezanimljivost na fotografiji. Kako su objekti u simetrinoj ravnotei, dinamika meu objektima je
minimalna, samim time fotografija izgleda nekako mirno, gotovo lijeno, i motivi na takvim fotografijama moraju biti
zaista zanimljivi ili neobini, inae lako moemo upasti u zamku da fotografija izgleda nezanimljivo i monotono.
11
Pogledajmo lijevu fotografija na kojoj smo ucrtali i linje koje su po
horizontali po pravilu treina, dok su po vertikali malo van tog pravila, ali
su simetrine.
Ista se fotografija moe promatrati i malo drukije. Oblake moemo uzeti kao jednu cjelinu, i suprotstaviti im
tamniju povrinu kopna kao suprotnost. U ovom sluaju, jo je izraenija nesimetrina ravnotea izmeu svjetlijih i
tamnijih dijelova fotografije. No oni su meusobno povezani, i niti jedan od dijelova ne remeti ravnoteu, pa je i to
nesimetrina ravnotea.
Ukoliko bi uareni oblak postavili uz rub fotografije, on bi svojim poloajem naruio ravnoteu fotografije, jer bi
oblak imao tendenciju da "napusti" fotografiju, da srui njenu kompoziciju.
Poloaj, veliina, svjetloa objekata, meusobno djelovanje meu njima, sve su to parametri koji mogu odrediti
ravnoteu na fotografiji.
12
Jo jedan klasian primjer nesimetrine ravnotee je fotografija lijevo.
Tamno prozorsko okno zauzima manji dio na fotografiji i smjeteno je u kut fotografije,
dok je proelje zgrade po kojoj se penje biljka penjaica zauzela veinu fotografije. No
niti prozorsko okno niti proelje zgrade ne preteu fotografiju na neku stranu, niti ele
"pobjei" sa fotografije, uravnoteene su, bez obzira to ne zauzimaju istu povrinu.
Na prvoj fotografiji vidimo da je kao okvir koritena ograda, ali i njezin odsjaj u lokvi vode. Fotografija je mnogo
zanimljivija, a dobio se i dodatni osjeaj prostornosti, odnosno perspektive.
Druga fotografija prikazuje kip Svete Eufemije, zatitnice Rovinja. Ona se nalazi na vrhu crkvenog tornja, pa smo
iskoristili vrhove ograde ispred crkve u obliku kria koji potenciraju znaaj crkvenih simbola, ali i daju fotografiji
osim simbolikog i kvalitativni znaaj, jer bi fotografija bez kria bila mnogo nezanimljivija, prije svega imala bi
manju dubinu, bila bi "plia" po dubini.
Na treoj fotografiji smo kip Svete Eufemije uokvirili na neobian nain, stavljajui u prvi plan grane okolnog stabla.
Time smo kip uinili zanimljivjim, a cijela fotografija je sad oku ugodnija i ljepa.
13
1.9. Objekti koji ometaju ili dopunjavaju glavni motiv na fotografiji
Prilikom fotografiranja nekog objekta esto nam u kadar ulaze i drugi objekti koji ometaju i odvraaju pogled sa
glavnog motiva na fotografiji. Uvijek moramo pripaziti da takve ometajue objekte ako je ikako mogue izbjegnemo,
ili minimiziramo njihov znaaj.
Na fotografiji lijevo, izgleda kao da stablo (dio zaokruen crvenim kruiem) raste ravno iz
glave, to nije nimalo zgodno, osim ako idete na makare. :)) Malom promjenom kuta
snimanja, ili pomicanjem osobe u stranu, stablo se moglo izbjei.
14
1.10. Pozadina iza glavnog motiva na fotografiji
Pozadina objekta kojeg fotografiramo vrlo je vana za kvalitetu fotografije. Ponekad je vrlo prijateljski raspoloena
prema objektu kojeg fotografiramo, nadopunjava se s njim, uljepava ga, no vrlo je esto krajnje iritantna,
nemoguih boja, sa objektima koji odvraaju panju sa glavnog objekta.
Zbog toga moramo obratiti panju na pozadinu, kako bi ona bila u to je mogue boljem skladu s glavnim objektom
kojeg elimo fotografirati.
15
1.11. Vanost linija u fotografiji
Linije su sveprisutne u svijetu koji nas okruuje. No nisu sve linije podjednako vane. U svijetu linija postoje lijepe i
manje lijepe. Sreom, nema runih linija. :)) Pogledajmo koja je vanost linija na naim fotgrafijama.
Vertikalne linije esto nastaju kao sjene, inei s okolinom zanimljive efekte. No
ponekad i mi sami moemo uiniti linije dodatno zanimljivim. U ovom sluaju,
fotograf se postavio izmeu sunca i kamena i dobili smo dodatne oblike njegova
tijela. Fotografija je mnogo zanimljivija.
16
1.11.3. Dijagonalne linije
Dijagonalne linije snano naglaavaju kretanje. U njima ima mnogo
dinamike, i oko se uvijek snano kree njihovom duinom.
Dijagonale moemo i kombinbirati, kao u ovom sluaju kad imamo dvije grupe
dijagonala koje su meusobno suprotstavljene. One ine dva smjera, i nae oko
moe birati kojim e smjerom krenuti. Ne treba pretjerivati s koliinom razliitih
dijagonala, jer naa fotografija tada moe izgledati zbunjujue.
Dvije grupe dijagonala na lijevoj fotografiji razlikuju se i po broju linija u svakoj grupi
(4 naprama 2 linije), a dodatno smo ih nainili zanimljivima injenicom da je jedna
grupa linija na svjetlu a druga u sjeni.
Ovo je varijanta gdje smo linijama konopca dodali strelicu kako bi jo jae
naglasili smjer kretanja prema mjestu gdje se linije suavaju. Uz to, bijele linije
konopca na sebi imaju mnogo detalja koji daju dodatnu zanimljivost fotografiji.
17
1.11.5. Zakrivljene linije
S LINIJA ili LINIJA LJEPOTE - je najzanimljiviji oblik linija. Ima zanimljiv i oku vrlo
ugodan oblik. Daju fotografiji jaku dozu arma i privlanosti, pa je zato i nazvana linija
ljepote.
Kad jo iskombinirate nekoliko takvih linija, nastaje prekrasni oblik kao na fotografiji
lijevo.
18
1.11.6. Kombinacije linija
Zanimljivu kombinaciju horizontalnih, vertikalnih i dijagonalnih linija vidimo
na fotografiji lijevo. Dijagonalna linija pritom ini najvaniji motiv, a to je
hod nogu po dijagonali fotografije, dakle radi se o dijagonali koju morate
zamisliti, premda je ona jako vidljiva.
19
1.12. Uhvatite pravi moment za fotografiranje
Jedna od najvanijih stvari u svijetu fotografije je hvatanje pravog momenta za snimanje fotografije. Hvatanje onih
neoekivanih poteza, smijenih situacija, momenata za pamenje koji se dogaaju tek u jednom malom momentu,
obino izdvajaju sjajnog fotografa od onih prosjenih. Hvatanje takvih momenata najee nije niti malo
jednostavno, jer da bi uhvatili jedan moment, moda ete dugo vremena morati biti spremni da kliknete, i u tom
ekanju moe protei mnogo vremena, a onda naie ba taj moment a vi ste se ba u tom momentu za trenutak
opustili i ode va moment.
Iako orkestar ima dosta lanova, paljivom oku fotografa nije moglo promaknuti
kako jedna lanica orkestra toliko uiva, da svaki moment kad nema instrument na
usnama (svira saksofon), radi simpatine gestikulacije u ritmu svirke. teta to se na
fotografiji ne moe uti glazba.
Praenje lanice orkestra tijekom 10-tak minuta nagraeno je s ove etiri sjajne
fotografije koje prikazuju koliko uiva.
20
Sportska dogaanja jo su jedan vrlo zahtjevan
zadatak za svakog fotografa. Tu je potrebno
stalno pratiti situaciju, i nema oputanja jer se
akcije izmjenjuju strelovitom brzinom.
Na gornjoj fotografiji prikazano je postavljanje ogromne kravate oko pulske Arene, dok je na donjoj fotografiji prikaz
pulskih djejih makara u Areni.
21
1.13. Osjeaj dubine prostora (trodimenzionalnosti) na fotografiji
Fotografija je mediji gdje se trodimenzionalni svijet koji nas okruuje prikazuje u dvije dimenzije (duina i irina
fotografije). Nema tree dimenzije - dubine, papir ili ekran raunala nemaju dubinu. To nam svakako oteava prikaz
dubine i prostornosti na fotografiji. Osim toga, mi imamo dva oka, i zahvaljujui tome vidimo sliku trodimenzionalno,
dok foto aparat ima jedan objektiv.
Dubinu fotografije moemo prikazati i naglasiti odnosom veliina prvog plana i pozadine,
gdje su objekti u pozadini manji, tako da su oni u prvom planu vie istaknuti.
Jo su slikari stoljeima prije nastanka foto aparata primjenjivali tehniku kao na fotografiji
lijevo. Motori i ljudi na njima u prvom planu su vei, dok se sve manji kako su udaljeniji od
fotografa.
Motociklisti pritom na fotografiji lijevo tvore i zakrivljenu liniju koja ide iz prvog plana prema
pozadini, to samo pojaava osjeaj dubine na fotografiji.
Dubina fotografije se vrlo dobro moe izraziti i zamuivanjem nekog od dijela fotografije. U
ovom sluaju prvi i zadnji plan su zamueni, dok je glavni objekt na fotografiji (pero) u
sredini otar. Time smo naglasili glavni objekt na fotografiji, ali smo istovremeno poveali
osjeaj dubine na fotografiji.
22
Na lijevoj fotografiji vidimo zgodni
grafit na zidu. No mana ove
fotografije je to nema nikakve
dubine. Sve je u jednoj ravnini.
Desna fotografija je mnogo bolja.
Grafit se i dalje vidi, ali smo u prvi
plan dodali i malo trave, tako da je
dubina fotografije izraena, a
istovremeno je fotografija kao da
kae: "Probij se do mene kad me
toliko voli!"
Pogledajmo prvu fotografiju lijevo. Iako je jedrenjak predivan, a odsjaj u moru dodatno pojaava ljepotu, ipak ovoj
fotografiji neto nedostaje.
Druge dvije fotografije pokazuju i to. Primijetite da smo isti jedrenjak snimili na nain da smo u prvi plan postavili
tri amca i mol (srednja fotografija) a na nonom snimku smo u prvi plan postavili metalnu konstrukciju za
vezivanje brodova. Odsjaj osvjetljenog jedrenjaka je "povezao" zadnji i prvi plan i istaknuo dubinu na fotografiji.
Prva fotografija lijevo bila bi jo bolja da smo joj u prvom planu dodali poneki amac, koji ne samo da bi naglasio
dubinu, nego i simboliki prikazao kako je lijep i velik jedrenjak u odnosu na malu barku. Na alost, u trenutku
snimanja fotografije lijevo, u prvom planu nije bilo niti jednog amca. U ovom sluaju mnogi e rei da je fotografija
lijevo ipak najbolja od ove tri. I bit e u pravu. U ovom sluaju ljepota jedrenjaka je ipak najvie dola do izraaja na
fotografiji lijevo, no bitno je shvatiti kako je fotografija uz malo sree (a najee uz malo znanja i panje) mogla biti
jo bitno bolja.
Tri zadnja primjera su jako vani pri komponiranju fotografije!!! Kad god moete pokuajte na slian nain
dobiti dubinu na fotografiji kod motiva koji su sami po sebi "plitki". Postavite im ispred ili iza neki drugi
objekt koji e ih nadopunjavati, uljepati, a istovremeno produbiti fotografiju i nainiti je zanimljivijom.
23
SADRAJ:
24