UDK 371"712":37:37.017.

93
Pregledni lanak
Primljeno 11/07

ODGOJNO DJELOVANJE SUVREMENE KOLE:

IZAZOVI I MOGUNOSTI ZA RELIGIOZNI ODGOJ

Ruica RAZUM, Zagreb

Saetak
U ovome lanku polazi se od problemskih pitanja vezanih uz promjene koje se do-
gaaju u kolskim odgojno-obrazovnim sustavima u Europi, osobito u Hrvatskoj. Tema
odgoja posvuda je aktualna. Mnogi upozoravaju na opu krizu odgoja i vrijednosti na koji-
ma se temelji suvremeno drutvo i koja se u velikoj mjeri odraava na krizu odgoja unutar
kolskog sustava. U prvom dijelu lanka, istiui temeljnu ulogu obrazovanja u osobnom
i drutvenom ivotu, definiraju se dva temeljna smjera razvoja suvremene kole, koji se
naziru u pozadini rasprava o koli u Hrvatskoj. U drugome dijelu formulirana su neka re-
levantna problemska pitanja koja utjeu na odgojnu djelatnost kole. Posebno se naglaava
vanost cjelovitog odgoja, osobito odgoja koji promie duhovni i moralni razvoj. U treemu
se dijelu problematizira pitanje vrijednosti i odgojnih ciljeva suvremene kole. Polazei od
najnovijih hrvatskih dokumenata, predlau su i elaboriraju neki temeljni odgojni ciljevi. U
definiranju tih ciljeva istiu se izazovi i mogunosti koje ta odgojna djelatnost kole prua
religioznom odgoju.
Kljune rijei: obrazovanje, odgoj, drutvo znanja, vrijednosti, odgojni ciljevi, religiozni od-
goj.

Uvod
Posljednjih desetljea veina europskih zemalja razvija i mijenja svoje od-
gojno-obrazovne sustave. I u Hrvatskoj je u tijeku intenzivan i sloen rad na
unapreenju kvalitete odgoja i obrazovanja prema slinim naelima. Jedno od
kljunih pitanja tih promjena jest pitanje odgoja i vrijednosti. To pitanje izaziva
podosta razliitih i nerijetko oprenih razmiljanja. No, gotovo u svim europskim
obrazovnim sustavima povean je interes za etiku i moralnu perspektivu odgoja
i obrazovanja. U posljednjim se godinama i u Hrvatskoj uoava vei interes za
jaanjem odgojnog djelovanja kole. Prisutnost vjerskog odgoja i obrazovanja
unutar kolskog kurikuluma ini se neizostavnom za postizanje temeljnih odgoj-
nih ciljeva koji se predlau u novijim smjernicama za kolsko odgojno-obrazov-
no djelovanje.

857
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

1. Obrazovanje danas: temeljni izazovi i napetosti

Nae je drutvo, kao i cijela Europa, u fazi dubokih promjena. Suvremeno
drutvo na razliitim podrujima proeto je dubokim promjenama kojima je sve
tee upravljati i kontrolirati ih. Spomenimo samo neka oitovanja promjena ko-
ja su nam dobro poznata: globalizacija; sve vea sloenost i pluralizam drutva;
sloen svijet medija; duboke promjene u obitelji; znanstveni i tehnoloki razvoj;
razliiti oblici netolerancije, ksenofobije i rasizma; meunarodni ekonomski po-
redak itd. Svim tim elementima valja pribrojiti kulturalne promjene koje ozna-
avaju nae vrijeme, a koje su povezane sa zahtjevima modernizma, postmo-
dernizma i medijalnog drutva. Podsjeamo na sljedee: sekularizacija, prevlast
znanstvene racionalnosti, izranjanje subjekta, demokracija, ljudska prava, irenje
slabog identiteta i pripadanja, promjene vrijednosti, novo poimanje vremena.1
Ne samo to: Europa je angairana u potrazi za vlastitim identitetom, vlasti-
tim korijenima, vlastitim projektom buduega ostvarenja. Nalazimo se pred veli-
kim i dubokim promjenama naina razmiljanja i djelovanja koje Europi otvaraju
nova temeljna pitanja glede budunosti: s kakvom emo koncepcijom ovjeka
suoiti toliko problematinu budunosti?2 Brojna iskustva i zahtjevi koji zadiru
u dostojanstvo ljudske osobe ozbiljno prijete slici ovjeka (kloniranje, eutana-
zija, pobaaj ), naputa se cjelokupna moralna povijest ovjeanstva.3 Taj iri
drutveno-kulturni i politiki kontekst snano utjee i na svijet mladih, na njiho-
ve vrijednosti, elje, probleme. Mnogi problemi s kojima se suoavaju uitelji u
kolskome okruju u velikoj su mjeri tek simptomi sloenijih promjena koje se
dogaaju u suvremenom svijetu.

1.1. Aktualne promjene kolskih sustava

Nema kolskog sustava u Europi koji u proteklim godinama nije proao ra-
zliite reforme kurikuluma, strategija, formacije uitelja i sl.4 Mnoge su promje-
ne uvjetovane potrebom da se udovolji razliitim drutvenim, kulturnim i pro-
fesionalnim zahtjevima. Istodobno, zahvaljujui procesu politikog ujedinjava-
nja kontinenta, svugdje se uoava trajni napor oko prilagoavanja nacionalnih
kolskih sustava parametrima definiranim od strane Europske unije i djelovanja
drugih meunarodnih ustanova (kao to je Vijee Europe, UNESCO, OCSE).
1
Usp. E. ALBERICH, Kateheza danas. Prirunik fundamentalne katehetike, KSC, Zagreb, 2002.,
str. 2930.
2
Usp. ISTI, Verso una nuova Europa. Il problema educativo, u: C. NANNI (ur.), Domanda
religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, LAS, Rim, 1993., str. 13.
3
Usp. J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, Verbum, Split, 2005., str. 31.
4
Za osnovnu informaciju o tome dovoljno je vidjeti slubene stranice Europske unije posveene
koli: http://europa/eu/int/; www.eurydice,int.

858
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Svi ti imbenici pridonose redefiniranju ciljeva kolskoga odgojno-obrazovnog

djelovanja i reorganizaciji samih naina/modela pouavanja/uenja. Pridonose
definiranju nove paideie za ovjeka i drutvo sutranjice.
I u Hrvatskoj postoje brojne inicijative s obzirom na promjene kolskoga
odgojno-obrazovnog sustava. Spomenimo tek HNOS koji je izraen kao osnova
za promjene u programiranju i nainu rada u osnovnom kolstvu.5 HNOS ima
viestruku namjenu. Prema Vodiu, ciljevi su HNOS-a sljedei: rastereenje
uenika smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadraja usmjerenih prema za-
pamivanju i reproduciranju; nastava utemeljena na procesu pouavanja umjesto
iskljuivo na predavanju/izlaganju; pouavanje usmjereno prema ueniku, uva-
avajui uenikove sposobnosti i naravne sklonosti; uvoenje uenika u istrai-
vaki usmjerenu nastavu; stjecanje trajnih i uporabljivih znanja; stjecanje spo-
sobnosti i umijea; razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema i donoenje
odluka; razvijanje poduzetnikog duha; osposobljavanje za cjeloivotno uenje;
jaanje odgojne uloge kole; jaanje suradnje kole i lokalne zajednice; stjeca-
nje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti6. S primjenom HNOS-a u svim
osnovnim kolama zapoelo se u kolskoj 2006./2007. godini.7 U izradi je naci-
onalni kurikulum za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazo-
vanje. Vijee za nacionalni kurikulum donijelo je ove godine (2007.) Strategiju
za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje.8
Temeljno se pitanje promjena kolskog sustava odnosi na svrhu i zadae
suvremenog odgoja i obrazovanja. Isticanje opeg cilja odgoja i obrazovanja za-
pravo je iskazivanje cjelokupne mudrosti o tome to drutvo u cjelini oekuje od
svog sustava kolstva. Koje su to dakle vrijednosti koje ine filozofiju naega od-

5
O HNOS-u vidi vie u: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA, Vo-
di kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Zagreb, 2005.; www.mzos.hr.; R. RAZUM,
HNOS i vjeronauk, u: Kateheza, 28 (2006.), br. 3, str. 221234; cijeli 1. broj Lae posveen je
temi HNOS i vjeronauk, vidi: Laa, 1 (2006.), br. 1. O temeljnim smjernicama za provedu pro-
mjena u sustavu odgoja i obrazovanja vidi: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I
PORTA RH, Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., Zagreb, 2005.
6
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA, Vodi kroz Hrvatski nacionalni
obrazovni standard, str. 12.
7
Tijekom k. godine 2005./2006. HNOS se eksperimentalno provodio u 5% osnovnih kola u
Hrvatskoj (ukupno 49 kola). Od kolske godine 2006./2007. sve osnovne kole rade prema no-
vom nastavnom planu i programu izraenom prema elementima HNOS-a u koji su inkorporirani
rezultati i iskustva njegove jednogodinje eksperimentalne provedbe. Vidi: MINISTARSTVO
ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA RH, Nastavni plan i program za osnovnu kolu, Za-
greb, 2006.
8
RH MZO VIJEE ZA NACIONALNI KURIKULUM, Strategija za izradbu i razvoj nacio-
nalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, Zagreb,
2007. (nadalje Strategija).

859
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

gojno-obrazovnoga sustava, odnosno koje ocrtavaju sliku ovjeka kakvog elimo

odgojiti? Pitanje o ovjeku, naime, kljuno je pitanje svih odgojno-obrazovnih
ciljeva, sadraja, metoda i obrazovnih reformi. Bez odgovora na to pitanje, nasta-
ju jednostrane koncepcije obrazovanja i reformi.9

1.2. Razliiti smjerovi razvoja suvremene kole

Danas se mogu identificirati razliiti smjerovi razvoja suvremene kole. Neka
budu spomenuta samo dva, ona koja se naziru u pozadini rasprava o koli u Hrvat-
skoj, i u kojima se ocrtavaju dvije strane medalje koju nazivamo globalizacija.10
U suvremenoj se Europi velika vanost pridaje obrazovanju odnosno znanju.
Znanje se smatra temeljnim uvjetom razvoja drutva. To se znanje, meutim,
usko povezuje s razvojem znanosti i tehniko-tehnolokim razvojem drutva.
Znanje se promatra kao klju za konkurentnost, osobito konkurentnost radne sna-
ge, bogatstvo i uspjeh gospodarstva. ini se da obrazovne strategije koje danas
imaju prednost u samoj Europskoj uniji sve vie okreu kolu prema promicanju
funkcionalnih ciljeva unutar jednog kompetitivnog modela gledanja na ovjeka
i na drutvo. Spomenimo tako da je Lisabonska deklaracija utvrdila strateki
cilj kojim se eli ostvariti da Europska unija do 2010. postane najdinaminije i
najkonkurentnije gospodarstvo svijeta, sposobno za odriv razvoj, temeljeno na
znanju, sposobno ponuditi brojnija i bolja radna mjesta te u kojem vlada socijalna
kohezija i okoli je ouvan11. Obrazovanje se sve vie povezuje osobito sa svi-
jetom rada. Model kole koji promie takve obrazovne strategije polazi od jasnih
zahtjeva da sve to kola radi treba biti u funkciji jaanja kompetitivne snage dr-
ave i njezina gospodarstva na globalnome meunarodnom tritu. Takva kola
sve vie postaje ustanova za karijeru.
Drugi model, moemo ga nazvati humanistiko-solidaristikim, shvaa ko-
lu kao mjesto pomoi razvoju pojedinca u njegovu samoostvarenju te u razvoju
humanih odnosa. Rije je o modelu kole koji odbacuje instrumentalizirano shva-
anje obrazovanja, kao procesa usmjerenog na postizanje gospodarskih ciljeva, i
promie obrazovanje kao proces koji istie razvitak potpune osobe.12

9
Usp. S. LELAS, Filozofija, znanost i obrazovanje, cit. u: T. MATULI, Prevladavanje su-
koba izmeu znanja i odgoja, u: M. POLI (ur.), Filozofija i odgoj u suvremenom drutvu,
Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb, 2006., str. 197231, ovdje 208209.
10
Usp. C. NANNI, Globalizzazione e educazione, u: Orientamenti pedagogici, 49 (2002.), br.
294, str. 9911003.
11
Lisabonska deklaracija usvojena je na sastanku Europskog vijea u oujku 2000. godine. Usp.
http://www.entereurope.hr/news.aspx?newsID=53&pageID=141.
12
Vidi, na primjer: J. DELORS, Uenje. Blago u nama. Izvjee UNESCO-u Meunarodnog po-
vjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljee, Educa, Zagreb, 1998.; H. von HENTIG, Hu-
mana kola. kola miljena na nov nain, Educa, Zagreb, 1997.

860
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Ako smatramo da je potrebno usko povezati kolu, trite rada, produktivnost

i uinkovitost imat emo tip kole razliit od onoga koji naglasak stavlja na meu-
ovisnost i potrebu za solidarnou, prava svih za obrazovanjem, vrijednost osobe
prije svega i kvalitetan ivot. Ta dva modela sadre mnoga odgojna proturjeja.
Spomenimo samo neka: trebamo li razmiljati ponajprije o koli znanja ili o ko-
li koja promie socijalizaciju za novo pluralno graanstvo? Trebamo li promicati
kolu kompetencija (know-how znanje) ili je potrebno vie razmiljati o cjelovitom
odgoju i obrazovanju? elimo li stvoriti kvalitetnu kolu koja ponajprije promie
uinkovitost i kolski uspjeh ili kolu koja se zalae za jednakost i iste odgojne mo-
gunosti za sve, prema mogunostima i potrebama svakoga? elimo li uenike koji
e biti dobro informatiki opismenjeni ili one koji e razvijati dobre meusobne
odnose?13 Oito je da je nemogue odluiti se za jedan ili drugi model. ini se da
danas sve vie prevladava gospodarsko-kompetitivni model. Logika trinog gos-
podarstva snano utjee i na kolski sustav. No, potrebno je naporno traiti, gdje
god je to mogue, odnos i-i, iako nam na prvi pogled izgleda da je zbog snano
naglaenih odgojnih proturjeja jedini mogui odnos ili-ili.14
Moemo zakljuiti da promjene hrvatskoga kolstva imaju dvije temeljne
zadae, jednako sloene i zahtjevne. Prva je zadaa usustaviti kolstvo koje e
prema svim odrednicama biti prilagoeno za cjelovit odgoj i obrazovanje mladog
narataja u modernom, demokratskom, poduzetnikom i pluralnom drutvu 21.
stoljea, koje promie vrijednosti svake osobe prije svega i kvalitetan ivot i koje
ne odstupa od temeljnih moralnih i ljudskih vrijednosti. Druga je zadaa ostvariti
takva znanja i kompetencije koje e hrvatskom drutvu i gospodarstvu te svakom
pojedincu dati to bolje mogunosti na globalnom meunarodnom tritu.15

1.3. Drutvo znanja

Danas sva meunarodna tijela govore o novom vremenu znanja, o drutvu
koje ui, drutvu znanja, upozoravajui kako je dolo vrijeme obrazovnog
drutva. Sve se vie istie vanost znanja kao glavnoga razvojnog resursa u 21.
stoljeu.16 Pod pojmom znanja misli se najee na prirodoznanstvena i tehnika

13
Zanimljivo je razmiljanje H. von Hentiga: Moemo zamisliti da e raunala, kao i drugi no-
vi mediji, znatno poveati glad za osobom, za neposrednim odnosima meu ljudima, ali i za
fizikim, osjetilnim i moralnim iskustvom. Jednog emo dana moda slaviti osobu uitelja kao
znaajni didaktiki izum; H. von HENTIG, Humana kola, str. 67.
14
Usp. C. NANNI, Globalizzazione e educazione, str. 34.
15
Usp. A. MIJATOVI, Obrazovna revolucija i promjene hrvatskog kolstva, Hrvatski zemljopis,
Zagreb, 2002., str. 62; Strategija, str. 1112.
16
Usp. HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, Deklaracija o znanju Hrvat-
ska temeljena na znanju i primjeni znanja, 2004., http://www.hazu.hr/Deklaracija.pdf; J. DE-
LORS, Uenje. Blago u nama.

861
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

znanja te na znanja koja se usko povezuje s privredom, poslovanjem i pravom,

potrebnim gospodarskim napretkom i meunarodnim nadmetanjem. U naem
stoljeu takvo e znanje sve vie postajati presudnim imbenikom prevlasti u
znanosti, tehnologijama, informacijskoj tehnici i gospodarstvu. Mnogi smatraju
da e pokretaka snaga gospodarstva u naem tisuljeu biti industrije znanja.
R. Reich istie kako e najvei kapital svake nacije biti znanje i ideje njezinih
graana. Tvrdi da je stvarni izazov za neku zemlju kako poveati potencijalnu
vrijednost onoga to njezini graani mogu pridonijeti globalnoj ekonomiji, po-
veanjem njihovih znanja i sposobnosti te unapreenjem naina na koje e se ta
znanja i sposobnosti povezati sa svjetskim tritima17.
ini se da moderno drutvo precjenjuje nadmo znanstvenoga odnosno pri-
rodoznanstvenog i tehnikog znanja. Gotovo da se precjenjivanjem znanja ele
nadomjestiti brojni problemi s kojima se susree suvremeni ovjek i ljudska za-
jednica. Preteita usmjerenost na poboljanje kvalitete ivota i podizanje materi-
jalnog blagostanja zanemaruje zadovoljenje nunih duhovnih i moralnih potreba
ovjeka. Znanje, naime, samo po sebi, ne mora nuno utjecati na vrijednosni
sustav i ponaanje pojedinca. Znanje se danas, osobito pod snanim utjecajem
raunala, sve vie izjednaava s informacijom, znanje se sve vie kvantificira.
Sve se manje povezuje s razmiljanjem i razumijevanjem, s moralnim vrijedno-
stima. Takvo pak znanje, koje nije povezano, promeditirano i interiorizirano, vie
nije neto to moe mijenjati osobu i okolinu.18
Cilj obrazovanja definiran kao unapreenje gospodarstva i drutva temelje-
nih na znanju19 zahtijeva ozbiljna kritika promiljanja. Nije upitna potreba da
se djecu mora pripremiti za ivot u novom, na znanju utemeljenom i tehnoloki
pokretanom gospodarstvu. Ipak, potrebno je voditi rauna o nekontroliranom ra-
zvoju tehnologije koja stvara kulturu bez moralnog temelja. Tehnologija moe bi-
ti i prijatelj i neprijatelj ljudskog roda. Njezini darovi nisu bez cijene: Ona stvara
kulturu bez moralnog temelja te podriva odreene mentalne procese i drutvene
odnose koji ine ljudski ivot vrijednim.20 U svijetu koji obiluje loim vijestima
postojei oblik obrazovanja, uglavnom kvantitativni, nee pomoi smanjiti broj
loih, a poveati broj dobrih vijesti. Dananji sustav obrazovanja stavlja nagla-
sak na usvajanje znanja nautrb drugih tipova uenja. Nuno je stoga osmisliti
obrazovanje na sveobuhvatniji nain. Znanje tipa znati initi, a osobito znati biti

17
R. REICH, Work of Nations, cit. u: L. STOLL D. FINK, Mijenjajmo nae kole. Kako unapri-
jediti djelotvornost i kvalitetu kola, Educa, Zagreb, 2000., str. 21.
18
Usp. H. von HENTIG, Humana kola, str. 4144.
19
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA, Vodi kroz Hrvatski nacionalni
obrazovni standard, str. 6.
20
N. POSTMAN, Technopoly: the surrender of culture to technology, cit. u: L. STOLL D. FINK,
Mijenjajmo nae kole, str. 173.

862
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

te znati ivjeti zajedno kako istie Izvjee UNESCO-va meunarodnog povje-

renstva nedovoljno se ciljano promie unutar naega kolskoga sustava.21 To se
uglavnom preputa sluaju ili se pak jednostavno pretpostavlja da e se ti ciljevi/
vrijednosti razviti kao logina posljedica usvojena znanja. Poznato je, meutim,
iz konkretnog iskustva kako znati jo uvijek ne znai i ponaati se u skladu s tim
znanjem.

2. Potvrivanje odgojne zadae kole

Problem odnosa dviju temeljnih komponenti nastavnog procesa, odgoja i
obrazovanja, nije mogue zanemariti i pretpostaviti da su one, kao i njihov odnos,
poznate, rijeene ili uglavnom jasne odrednice nastavnoga procesa. U suvremenim
razmiljanjima o koli, osobito u razmiljanjima praktiara, esto se istie problem
odgoja kao jednog od najvanijih i najteih zadataka s kojima se uitelji svako-
dnevno suoavaju. Istodobno, u kolama se sve vie potiskuje odgojni aspekt na
raun obrazovnog.22 Istina je da se mnogi nastavnici trude u svojemu radu odgojno
djelovati na djecu i mlade, meutim diktat prenatrpanih nastavnih programa kao i
golem nedostatak jasnoe oko odgojnih ciljeva nae kole ne daje im dovoljno mo-
gunosti i usmjerenja za sustavno i usuglaeno odgojno djelovanje.23
Pod odgojnim djelovanjem kole ne misli se na usputne pozitivne uinke
obrazovnoga djelovanja nego na osmiljen dio svakodnevnog djelovanja radi so-
cijalizacije, usvajanja pozitivnih stavova, opih moralnih i demokratskih vrijed-
nosti. Odgoj, shvaen kao pomo pojedincu i zajednici za razvoj temeljnih sta-
vova/sposobnosti vanih za dostojanstven razvoj i ivot za sve i svakoga, kao to
su savjest, sloboda, istinoljubivost, odgovornost, solidarnost, ne moe ostvariti
svoje ciljeve u nekom kratkoronom razdoblju. Odgoj djeluje na mentalitet. Ne
moe stoga imati izravne i neposredne uinke, odmah uoljive i lako mjerljive.
Neki smatraju da bi kola trebala biti samo obrazovna ustanova koja bi se
trebala ograniiti iskljuivo na intelektualnu formaciju utemeljenu na kompe-
tentnom stjecanju opih aspekata znanja i kulture24. Stav prema kojem bi kola
u odgojnome (vrijednosnome) smislu trebala biti neutralna neprihvatljiv je iz vie

21
Usp. J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 95108.
22
O razliitosti i komplementarnom odnosu odgoja i obrazovanja, te osobito o potrebi vrijednosno
usmjerene kole vidi u: A. PAVLOVI, Putovima vjerskoga odgoja. Obitelj, kola, upna zajed-
nica, Crkva na kamenu, Mostar, 2005., str. 226228.
23
Jedan je od prvotnih ciljeva HNOS-a rastereenje gradiva svih kolskih predmeta. HNOS, ta-
koer, nastoji osnaiti odgojno djelovanje kole. Budui da je k. god. 2007./2008. tek druga
godina provedbe HNOS-a, teko je sada govoriti o rezultatima tog projekta.
24
Vie o tome vidi u: A. HOBLAJ, Vrijednosno usmjereni odgoj u vrijednosno usmjerenoj ko-
li, u: M. POLI (ur.), Filozofija i odgoj u suvremenom drutvu, str. 95122, ovdje 113.

863
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

razloga. Ponajprije, kola u Hrvatskoj jo je uvijek odgojno-obrazovna ustanova,

dakle zbog vjernosti vlastitome identitetu izraenom i u njezinome imenu ona se
ne moe odrei odgojne uloge. Drugo, ne postoji obrazovanje koje bi u vrijedno-
snom smislu bilo neutralno. Nemogue je ostvariti odgojnu neutralnost kole jer
su odgojne vrijednosti, barem na razini skrivenog kurikuluma, uvijek na neki na-
in prisutne.25 Inzistirajui na neutralnosti, nju meutim moemo uzdii na razinu
svjetonazora/ideologije. Potreba odgojne aktivnosti, uostalom, proizlazi iz same
prirodne nude ovjeka. Ljudskom je biu od roenja, da bi se moglo razviti i
nauiti ivjeti na specifino ljudski nain, tj. na nain koji odgovara njegovu ljud-
skom dostojanstvu, potrebna pomo sa strane. Odgojnom djelatnou odgojitelj
odgajaniku, uvaavajui njegove potrebe, mogunosti i zahtjeve, pomae usvaja-
ti ispravne i poeljne vrijednosti koje oblikuju identitet i osobnost odgajanika.26
Nadalje, u nedostatku jasno definiranih vrijednosti postoji realna opasnost da
kola postane poligon za provoenje skrivenih vrijednosnih kurikuluma promo-
viranih od strane razliitih politikih, gospodarskih ili drugih interesnih skupina
kojima nee na prvome mjestu biti dobro uenika.
Odgojna pitanja u modernom svijetu sve vie postaju pitanja ivota i smrti.
Dovoljno je sjetiti se negativne statistike koja je sve prisutnija. Nitko vie ne os-
porava problem moralne krize. Navode se brojne injenice i primjeri, ali uglav-
nom nita se ne poduzima. ak ne postoji ni ozbiljan razgovor o toj problematici.
Dapae, uoava se stanoviti strah i bijeg. Cjeloviti odgoj cjelovito se bavi ovje-
kom, njegovim svijetom, njegovim dananjim problemima, onima materijalne i
onima duhovne naravi.27 Zanimljiva je izjava predsjednika Njemake udruge fi-
lologa koji priznaje: Odgojna zadaa kole danas ima novu i posebnu kvalitetu.
Na svim razinama i u svim nastavnim predmetima kola mora danas nai i vreme-
na i prostora za rasprave o osjeajima, razmiljanjima i raspoloenjima uenika,
mora ih proraditi i analizirati. Dugorono gledano, ova odgojna vrijednost vrijedi
vie nego nuno ispunjenje kognitivnih ciljeva uenja.28

2.1. Kriza odgojnih ustanova

Tradicionalne ustanove odgoja i obrazovanja, kao to su obitelj, kola i Cr-
kva, imaju sve manje stvarnoga utjecaja na djecu i mlade. Nalazimo se pred po-

25
Isto, str. 113.
26
Usp. T. MATULI, Prevladavanje sukoba izmeu znanja i odgoja, str. 210.
27
To je jasno naznaeno i u Zakonu o osnovnom kolstvu u l. 2 (2): kola je duna osigurati
kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i drutvenog bi-
a u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima; Zakon o osnovnom kolstvu (NN 59/90.,
26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 76/05.).
28
Die Hhere Schule, 78 (1993.), u: H. von HENTIG, Humana kola, str. 210.

864
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

sebnim sluajem ope krize, krize procesa odgojne socijalizacije openito. Kod
odraslih primjeujemo veliku prazninu odgojne odlunosti i djelotvornosti. Me-
hanizmi prenoenja vrednota u tradicionalnim odgojnim posrednitvima gube
svoju rjeitost i uinkovitost. Sve veu vanost i utjecaj ima kultura pojedine sre-
dine i sredstva drutvene komunikacije.29 Televizija, novine i film vrlo uinkovito
daju gotove stavove, odluke, vrijednosti, sudove. Na taj nain ovjeka otuuju od
njega samoga.30 Nikome u pedagogiji, politici ili koli nije dovoljno jasno kakve
sve posljedice programa koji djeca redovito prate na televiziji (nasilje, pornogra-
fija, bigbrotherovska vrijeanja ljudskoga razuma i dobrog ukusa ) proizlaze
u odnosu na razvoj pojedinca. Mogu li se takve negativne posljedice preutjeti ili
je potrebno neodgodivo poduzeti barem osnovne mjere za zatitu djece i mladei
kao to se ini u veini razvijenih zemalja?
Postoje brojni odgojitelji koji pokuavaju utjecati na mlade. Sve donedav-
no bile su temeljne tri odgojne ustanove: obitelj, kola, upa.31 Te tri ustanove ko-
ristile su se zajednikim jezikom jer su imale zajednike vrijednosti: posljedino
tomu, mlada osoba mogla je imati jasno usmjerenje kod organiziranja vlastitoga
ivota. Danas su se te ustanove umnoile i nisu jedinstvene u vrijednostima koje
promiu: kola, portsko drutvo, internet, drutvo subotnje veeri, svaki ui-
telj postaje jedan odgojni glas; u kui svaki televizijski ili radijski program
ima vlastitu filozofiju; sve veu ulogu imaju i raunala i sl.32 Moda se ponekad
olako optuuje kolu zbog odgojno-obrazovnih propusta. Skloni smo precijeniti
vanost onoga to pie ili ne pie u kolskim udbenicima. Pritom se zaboravlja
ili namjerno preuuje utjecaj drugih imbenika s kojima djeca dolaze u dodir,
osobito utjecaj televizije i raunala.
Sve se vie kao ideal namee idol lane slobode i uivalakog mentaliteta
koji ponajprije trai osjetilni uitak i ostvarivanje sebinih interesa. Takvi uzo-
ri, svestrano i velikoduno promicani u javnim medijima, svojom bunom i
agresivnom prisutnou ine to da nemoralno postaje sve vie normalno, a mo-
ralno izrazom nazadnjakoga mentaliteta. Nasuprot mnogobrojnim (ne)odgojnim
glasovima mlada je osoba danas dezorijentirana. Uz sve naglaeniju globalizaciju

29
Usp. E. ALBERICH, Kateheza danas, str. 26.
30
Usp. M. UZELAC, Obrazovanje usmjereno karijeri i obrazovanje usmjereno osobi, u: M.
MATIJEVI M. PRANJI V. PREVII (ur.), Pluralizam u odgoju i kolstvu, KSC, Za-
greb, 1994., str. 5460, ovdje 55.
31
O temi obitelji, kole i upne zajednice kao tri meusobno povezana mjesta cjelovitoga ope-
ljudskog i vjerskog odgoja djece i mladei vidi u knjizi: A. PAVLOVI, Putovima vjerskoga
odgoja. Obitelj, kola, upna zajednica.
32
Zanimljivo je razmiljanje H. von Hentiga koji istie kako najmoniji odgojitelj nae djece nije
televizija, nije svijet konzumizma i oni koji navode na taj put, nisu ideologije, niti ravnodunost
koja see od porta do diska nego su to ivotne lai odraslih; H. von HENTIG, Humana kola,
str. 20.

865
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

sve je oitija globalna dezorijentiranost kao posljedica gubljenja tradicionalnih

vrijednosti.33 Mlada se osoba nalazi pred tekom dilemom: koga posluati? Nije-
dan pogled na svijet vie nije opeprihvaen; pojedinac moe sve manje raunati
na unaprijed odreene modele ponaanja i razmiljanja koji bi bili prihvaeni
od veine: prisiljen je birati. A svaki izbor ukljuuje i odgovornost. Ta injenica
moe izazvati tjeskobu i strah pred mogunou pogrenoga izbora. Uz izbor je,
zapravo, vezana odgovornost za vlastitu budunost, za sam ivot. To vjerojatno
pridonosi tomu da su dananji mladi, iako izvana izgledaju snani, u stvarnosti
iznimno osjetljivi i ranjivi stoga to su iznutra rascijepani.34
Pravilno i nepravilno, istinito i lano, dobro i zlo vie nisu rezultat sueljava-
nja s objektivnim normama, ne proizlaze iz svijesti prianjanja ili krenja odree-
noga zakona ve su plod neke osobne odluke, najee spontane. U suvremenom
se drutvu sve vie umanjuje pojam razuma. Razumno bi bilo samo ono to se
moe provjeriti pokusom. J. Ratzinger istie kako itavo podruje morala i re-
ligije na taj nain izlazi iz podruja opega razuma i ponovno ulazi u podruje
onoga to je subjektivno. Religija i moral vie ne pripadaju razumu. Ne postoji
vie nikakvo objektivno, ope mjerilo morala. () Na podruju morala trae
se opa pravila. Dobro kao takvo vie ne postoji. Dobro je tek ono to je bolje
od. Meutim, ako je tome tako, onda ne postoji ni neto to je u sebi uvijek zlo.
Dobro i zlo ovise dakle o procjeni posljedica.35
Unutar takve vizije ivota sve je tee odrediti vrsta referentna uporita za
odgojno djelovanje. Relativizam se namee kao jedino prihvatljivo rjeenje. Sve
je bljea granica izmeu dobroga i loega, izmeu prihvatljivoga i neprihvatlji-
voga. Sve je doputeno osim jasnih granica. Sve su istine prihvatljive osim one
apsolutne. Svatko se osjea slobodnim suditi o najveim stvarnostima egzistenci-
je: o ljubavi, ivotu, smrti, smislu ivota. Mladi se sve kritinije ponaaju prema
tradicionalnim odgojnim institucijama i vrijednostima koje one posreduju te se
sve manje s njima poistovjeuju. Jasno je uoljiva odreena selektivnost u pri-
hvaanju temeljnih vrijednosti; istine se prihvaaju na temelju vlastite prosudbe
ili elja.
Jaz izmeu generacija valjda nikada prije nije bio toliko velik kao to je
danas. Roditelji i djeca sve tee nalaze zajednike teme; gotovo da i ne govore
vie istim jezikom. Brze promjene suvremenoga drutva smanjile su ulogu obi-
telji u odgoju djece. Zbog velike uurbanosti emotivne su veze postale povrnije,

33
Usp. PETI SVJETSKI SABOR HRVATSKE MLADEI, Mladi zasluuju vie (ur. D. Gapa-
rovi), u: Glas Koncila, 38 (1999.), br. 29 (1309), str. 8.
34
Vie o profilu mladih danas vidi: V. MANDARI, Profil mladih danas, u: Kateheza, 21
(1999.), br. 1, str. 3244; I. PAIN, Poetak tisuljea kraj odgoja?, u: Dijete i drutvo, 8
(2006.), br 2, str. 491504, ovdje 497498.
35
J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, str. 9293.

866
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

lanovi obitelji sve manje vremena borave zajedno kod kue. Roditelji sve ma-
nje odgajaju svoju djecu.36 Svaki uitelj/odgojitelj zna da se iza gotovo svakoga
djeteta/mladia/djevojke u potekoama odrastanja nalazi situacija nedostatka ili
siromatva uloge roditelja.
U kontekstu govora o krizi tradicionalnih odgojnih ustanova svakako valja
spomenuti i krizu (ili potekoe) suvremene kole. Suvremena je kola postala
mjesto na kojemu djeca i mladi provode jako puno vremena. Istodobno, to su
mjesta koja im nisu previe omiljena. Kao takva, kola tee postie zacrtane ci-
ljeve. ovjeka se, naime, teko moe odgajati i obrazovati protiv njegove volje. A
sadanju kolu mnogi nai uenici, barem kada su u pitanju uenici viih razreda
osnovne kole te srednjih kola, doivljavaju teretom, dosadnom i slabo poveza-
nom sa ivotom. kola u veini sluajeva kod uenika ne uspijeva usaditi ili pro-
dubiti elju za uenjem i uitak u njemu te nedovoljno priprema djecu za ivot.
Sadanja kola s tradicionalnim nainom pouavanja, prenatrpanim programi-
ma, gomilanjem materijalnoga znanja, precjenjivanjem uspjeha (u takvoj koli za
mnoge uenike proi na testu postalo je vanije od uenja), zanemarivanjem kon-
kretnih problema uenika, prevlasti rijei nad iskustvom,37 nepostojanjem kvali-
tetne strune slube, slabe suradnje s roditeljima, nepostojanjem timskoga rada
nastavnika, odgojem u kojemu glavnu rije imaju prava na tetu odgovornosti i
dunosti ini mnoge propuste.
Moda se previe trai od uitelja kad se oekuje da nadomjeste nedostatke
drugih ustanova odgovornih za odgoj djece i mladih. Zahtjevi koji se stavljaju
pred uitelje prilino su veliki i to u vrijeme kada vanjski svijet, osobito putem
medija, sve vie oduzima prostor odgojno-obrazovnom djelovanju kole.38 Zbog
oekivanja koja obrazovanje stvara te zbog kritika koje se, esto neopravdano,
upuuju na raun uitelja, oni se osjeaju izolirano i frustrirano. Ne elei oduzi-
mati odgovornost uiteljima, koji su u velikoj mjeri odgovorni za odgojno-obra-
zovne uspjehe i neuspjehe, ipak valja rei da je za probleme u koli ponajprije
kriv sustav, a ne uitelji: Za neuspjeh nikad nisu krivi radnici.39 Kriv je sustav,
meutim, obrazovanje mogu izmijeniti jedino uitelji.

2.2. Interakcija izmeu drutva i kole

U definiranju ciljeva odgojno-obrazovne djelatnosti ne moemo apstrahira-
ti analizu svijeta u kojemu ivimo, osobito njegove negativne aspekte. Izmeu

36
Usp. M. SZENTMRTONI, Svijet mladih. Psiholoke studije, FTI, Zagreb, 1988., str. 2930.
37
Netko je rekao da su kole mjesta kamo uenici odlaze gledati kako odrasli rade; L. STOLL
D. FINK, Mijenjajmo nae kole, str. 177.
38
Usp. J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 30.
39
W. GLASSER, Nastavnik u kvalitetnoj koli, Educa, Zagreb, 1999., str. 21.

867
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

drutva i kole postoji sloen odnos interakcije: drutvo utjee na kolu, kola
na drutvo. Budui da odgojno-obrazovni sustav nije izolirano podruje i djelat-
nost, valja voditi rauna o slabim tokama koje proizlaze iz drutva i svijeta u
kojemu ivimo. kola je, naime, sastavni dio drutvene sredine, u njoj i na njoj
reflektiraju se zbivanja u drutvu i utjeu na njezino funkcioniranje.
Dvadeseto je stoljee bilo stoljee velikog gospodarskog i drutvenog napret-
ka, velikih izvanrednih znanstvenih otkria. Istodobno, to je bilo stoljee krika
i bijesa. Moe se rei da je napredak openito donio razoaranje.40 Spomenimo
samo neke razloge toga razoaranja: rastua nezaposlenost, trajna i sve vea ne-
jednakost u stopama razvitka u cijelome svijetu, glad milijuna djece i odraslih,
nove bolesti, prijetnje prirodnom okoliu, ratovi, manipulacije. Unato zavret-
ku hladnoga rata, este su napetosti i sukobi izmeu zemalja te etnikih i drugih
skupina. Gospodarski razvitak koji zanemaruje tradicionalne vrijednosti rezultira
neprihvatljivim plodovima: moralnom krizom te irenjem nasilja i zloina; ras-
padom obiteljskog ivota; otuenou, sukobima zbog nacionalnih i rasistikih
predrasuda i neprihvaanja; nesolidarnou, velikim nejednakostima i sl.
koli se priznaje temeljna uloga u promicanju mira, slobode i drutvene
pravde. Odgojno-obrazovno djelovanje ima temeljnu ulogu u osobnom i drutve-
nom razvitku. Istina je da to djelovanje ne moemo smatrati udotvornim lijekom
koji e otvoriti vrata u jedan savreni svijet. Ipak, odgojno-obrazovno djelovanje
moemo smatrati najvanijim raspoloivim sredstvom za poticanje skladnijeg i
pravednijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromatva, izvlate-
nosti, neznanja, ugnjetavanja i rata41.

3. Vrijednosti i odgojni ciljevi u suvremenoj koli

Za koje vrijednosti elimo odgajati dananju djecu i mlade? Unato oitoj
krizi i slabljenju vjerodostojnosti tradicionalnih vrijednosti, kao i razliitim kon-
cepcijama odgojno-obrazovnih sustava danas prisutnih u suvremenom drutvu,
potreba za odgojem i vrijednostima osjea se u svim europskim kolskim susta-
vima. Na poetku 21. stoljea i hrvatska se odgojno-obrazovna politika suoava s
napetostima koje postoje u svim suvremenim drutvima: lokalno je i nacionalno
nasuprot globalnom i svjetskom, tradicija nasuprot modernosti, kratkorono na-
suprot dugoronom, konkurencija i natjecateljski duh nasuprot postizanju jedna-
kosti i solidarnosti, ubrzano poveanje spoznaja nasuprot ljudskim sposobnosti-
ma usvajanja, duhovno je nerijetko nasuprot materijalnom.42 Sve se vie osjeaju
i napetosti izmeu trinoga gospodarstva i njegova drutvenog okruenja.

40
J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 15.
41
Isto, str. 13.
42
Usp. isto, str. 1618.

868
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

U gotovo svim obrazovnim sustavima uoava se povean interes za etiku

i moralnu perspektivu odgoja i obrazovanja. Vrijednosti se u okviru nacional-
nog kurikuluma obino izriu opim ciljevima dugorone naravi. Takvi su, na
primjer, demokratske vrijednosti, ljudsko dostojanstvo, pravednost, kulturni i
nacionalni duh, domoljublje, znanje, sloboda, mir.43 Vrijednosti na kojima se
temelji odgojna i socijalizirajua uloga hrvatske kole valja sagledavati kao
nove povijesne mogunosti naega nacionalnog, kulturnog i duhovnog iden-
titeta unutar sloenih globalizacijskih procesa. Pitanje identiteta i vrijednosti,
naime, u aktualnim integracijskim i globalizacijskim procesima postaje sve hit-
nije, ozbiljnije i sudbonosnije. U Strategiji se istie da je potreba i obveza
usmjeriti odgoj i obrazovanje djece i mladih na one vrijednosti koje osigura-
vaju ouvanje nacionalne batine, lokalnog i regionalnog kulturnog naslijea,
afirmiranje povijesno-kulturnih steevina u vlastitom ivotnom okruenju te
da ovaj odgojno-obrazovni cilj pretpostavlja koncept sustavnog osposobljava-
nja djece i mladih kako bi stekli osjetljivost za druge i za svoju okolinu, za iri
kontekst ivljenja koji obiljeava pluralizam kultura i religija, viejezinost,
raznolikost moralnih vrijednosti, a zahtijeva i kompetencije za suivot i meu-
sobno razumijevanje.44
Vrijednosti nacionalnog kurikuluma konzistentne su vrijednosti koje se na-
stoje ostvarivati na svim razinama odgoja i obrazovanja. Pogreno je oekivati
da odgovornost za moralne ciljeve imaju samo neki predmeti kao to su, na pri-
mjer, vjeronauk i etika. Vrijednosti i ciljevi nacionalnog kurikuluma zajedniki
su svima te je i odgovornost za ostvarivanje tih ciljeva zajednika.45 Polazei od
vrijednosti definiranih u Strategiji, izdvojimo neke vrijednosti/ciljeve/zadae ko-
je je pozvana ostvarivati suvremena hrvatska kola. Istiemo osobito one za ije
je ostvarenje neizostavan doprinos vjeronauka u koli.

3.1. Promicanje meusobnog poznavanja, uvaavanja i dijaloga

Jedno od goruih odgojno-obrazovnih pitanja, koje je snano isplivalo na
povrinu s poetkom treega tisuljea, odnosi se na interkulturalni odgoj i
obrazovanje. Interkulturalizam, koji je kao koncept politikog i filozofskog
pokreta oblikovan u Vijeu Europe poetkom sedamdesetih godina 20. stoljea,
danas je potaknut velikim migracijama na europskom tlu, kontaktima s drugim
kulturama, razvojem komunikacijskih tehnologija i gospodarskom globalizaci-

43
Usp. D. VICAN L. BOGNAR V. PREVII, Hrvatski nacionalni kurikulum, u: V. PRE-
VII (ur.), Kurikulum: teorije metodologija sadraj struktura, Zavod za pedagogiju/K,
Zagreb, 2007., str. 157204, ovdje 168169.
44
Strategija, str. 12.
45
Usp. D. VICAN L. BOGNAR V. PREVII, Hrvatski nacionalni kurikulum, str. 176.

869
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

jom.46 Suoavanje s drugim i drukijim postalo je naom svakodnevnicom. Na-

uiti ivjeti drutvenu, kulturnu, etniku, religijsku i drugu razliitost sigurno
je jedan od najveih izazova suvremenoga odgoja. Za neko vrijeme na svijetu
nee vie postojati, osobito ne u Europi, podruje etniki homogeno i isto. i-
vot u multikulturalnom, multinacionalnom i multireligijskom kontekstu naa je
stvarnost. Kulturno, politiki, nacionalno, religijski, pa i rasno mijeane sredine
budunost su koja je ve na pragu.
Izvjee UNESCO-va Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za
21. stoljee47 osobito snano istie jedan od etiri potpornja uenja na kojem je
potrebno temeljiti budue obrazovanje: uiti ivjeti zajedno, uiti ivjeti s drugi-
ma (ne zanemarujui, jasno, ostala tri dobro poznata potpornja: znati, znati initi
i znati biti). Kako bismo se uspjeno suoili s izazovima sadanjega i buduega
globalizacijskog svijeta, potrebno je otkrivati i razvijati razumijevanje drugih,
njihove povijesti, njihovih tradicija i duhovnih vrijednosti. Na taj je nain mogu-
e stvarati temelj za jedan novi duh koji e, svjestan rastue meuovisnosti svih
o svima, omoguiti ljudima ostvariti zajednike projekte i suoiti se na kreativan
i miroljubiv nain s neizbjenim sukobima i napetostima.
Upravo je interkulturalno obrazovanje (uiti biti zajedno) nezaobilazan imbe-
nik koji omoguuje djelotvorniji rad na prevladavanju napetosti i sukoba karakte-
ristinih za suvremeni svijet i razvijanje potovanja za druge ljude, kulture, religije
i vrijednosti. Interkulturalni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je initelj u procesu
meusobnog upoznavanja, razumijevanja razliitih kultura i uspostavljanja pozitiv-
nih odnosa. Rije je o odgoju koji daje pravo na razliitost, pridonosi ostvarivanju
jednakih mogunosti i priprema sve uenike za zajedniki ivot u demokratskom
drutvu.48 Za ostvarivanje interkulturalnog obrazovanja, tj. radi ostvarivanja mi-
roljubivog suivota nezaobilazan je vjerski odgoj i obrazovanje. Vjerski odgoj i
obrazovanje moe potaknuti uenike prihvatiti stajalita drugih etnikih ili vjerskih
skupina te moe pridonijeti izbjegavanju nedostatka nerazumijevanja koji izaziva
mrnju i nasilje. Interkulturalnim i interreligioznim dijalogom u Europi promie se
stabilnost, povezanost, razumijevanje i meusobno potovanje.49
ini se da danas u Europi postoji konsenzus s obzirom na potrebu i vanost
religijske formacije i neizbjenu ulogu kole u toj formaciji. Neosporno je po-
stojanje zakonskih pretpostavki koje ne samo da omoguuju nego i zahtijevaju
prisutnost te nastave u kolskom sustavu. U mnogim se dokumentima Vijea Eu-

46
Usp. N. HRVATI, Interkulturalna pedagogija: nove paradigma, u: V. PREVII N. N.
OLJAN N. HRVATI (ur.), Pedagogija. Prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja,
sv. I., HPD, Zagreb, 2007., str. 41.
47
J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 102104.
48
Usp. N. HRVATI, Interkulturalna pedagogija: nove paradigme, str. 45.
49
Vidi: http://www.coe-int/.

870
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

rope istie kako je dobro razumijevanje religija bitno radi promicanja tolerancije
u Europi u kojoj je sve naglaeniji religijski i kulturni pluralizam. Ako kola pri-
prema djecu i mlade za ivot, potrebno je da ona pripremi sve mlade, vjernike i
nevjernike, za razumijevanje religijske problematike, osobito na antropolokoj,
kulturnoj i drutvenoj razini. Ostaviti mlade u religijskom neznanju i nekompe-
tentnosti u suvremenim pluralistikim drutvima moe imati loih posljedica za
identitet osobe, ali i za zajedniki suivot.
Da bi se pojedinac mogao uspjeno ponaati u susretu s drugima, treba posje-
dovati kognitivnu, afektivnu i ponaajnu dimenziju, tj. treba posjedovati znanje
o drugome, imati vjetine upravljanja interkulturalnim situacijama i izgraene
zrele stavove o drugima i sebi. Interkulturalna kompetencija predstavlja sintezu
intelektualnog, moralnog, emocionalnog i ponaajnog odgoja.50 Za neposredno
provoenje interkulturalnog procesa, potrebno je da uitelj posjeduje interkultu-
ralne kompetencije.
To znai da suvremeno strukturiran kolski kurikulum treba tako artikulirati
sadraje, metode rada i postupke uitelja koji se nee odnositi samo na stjecanje
znanja nego e pridonositi boljem upoznavanju sebe, drugih, otkrivanju slinosti i
razlika, sagledavanju predrasuda, suradnji, ostvarivanju zajednikih ciljeva. kola
prestaje biti samo mjesto stjecanja interkulturalnih spoznaja; uz obrazovnu kom-
ponentu neophodna je i odgojna. Interkulturalni odgoj u kolskome sustavu trebao
bi se oitovati u razvoju interkulturalnih kompetencija kao to su autokritinost,
kreativnost, sposobnost analiziranja vlastitih postupaka u odnosu prema drugome
i drukijem, sposobnost analiziranja etnikih, rasnih, vjerskih i drugih imbenika
drutvene nejednakosti i diskriminacije, odgovornost, potovanje sebe i drugoga.51
Iako se interkulturalizam moe negirati ili gledati sa stanovitom sumnjiavo-
u, ipak u suvremenom svijetu, optereenom mnogobrojnim napetostima, suko-
bima, neprihvaanjima, interkulturalni odgoj i obrazovanje nema alternativu. U
Europi je zbog migracija naruen monokulturalni model drutva. I sama se kola
s dolaskom kulturno drukijih uenika, osobito u nekim europskim zemljama,
suoila s iznimno vanom promjenom u svojoj povijesti, koju je obiljeio prela-
zak iz jedinstvene monokulturalne i nacionalne sredine u kulturno pluralnu sredi-
nu.52 U svakom sluaju, multikulturalnost koju se danas snano potie i podupire

50
Interkulturalnom kompetencijom oznaavamo razliite sposobnosti i karakteristike koje obilje-
avaju svakog pojedinca na individualnoj, osobnoj razini i one se najee grupiraju u tri vane
dimenzije: kognitivne, afektivne i ponaajne. Usp. E. PIRL, Interkulturalna osjetljivost kao dio
pedagoke kompetencije, u: V. PREVII N. N. OLJAN N. HRVATI (ur.), Pedagogija.
Prema cjeloiovotnom obrazovanju i drutvu znanja, str. 277 i 287.
51
Usp. isto, str. 286.
52
N. HRVATI E. PIRL, Kurikulum pedagoke izobrazbe uitelja, u: V. PREVII (ur.),
Kurikulum. Teorije metodologija sadraj struktura, str. 404.

871
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

ne smije znaiti guenje vlastitoga identiteta. Ponekad se, naime, ima utisak da
se naglaavanjem multikulturalnosti namjerno gui ono to je vlastito, i to po-
najprije u nacionalnom, kulturnom i religijskom smislu.53 Pojam interkulturalne
kompetencije usko je povezan s identitetom. Samo svijest o vlastitome identitetu,
o znaenju vlastite kulture doputa prepoznavanje i prihvaanje razliitosti. Po-
treba upoznavanja vlastitoga identiteta te poznavanja i potivanja tuega jasno je
naznaena u Programu katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli.54

3.2. Promicanje osobe, svake osobe

Cilj odgoja i obrazovanja ne moe biti samo jednostrano poticanje konkuren-
tnosti i gospodarstva ve mora omoguiti svakome od nas, bez iznimke i u pot-
punosti, razviti sve nae talente i ostvariti na stvaralaki potencijal, ukljuujui i
odgovornost za vlastite ivote i postignue osobnih ciljeva55. Obrazovanje se ne
moe prepustiti trinim silama. Krajnji je cilj obrazovanja i kulture puni procvat
ljudskog bia kao takvog, a ne kao proizvodnog sredstva. Odgojno-obrazovno
djelovanje u kolama trebalo bi biti usmjereno osobi, a ne toliko ovjeku-ulozi,
tj. obrazovanje usmjereno karijeri. Koliko god je vano naglaavati obrazova-
nje usmjereno prema gospodarskom rastu, odnosno znanosti i tehnologiji, barem
isto toliko vano je naglaavati obrazovanje usmjereno ljudskom, kulturnom i
drutvenom razvitku. Sam gospodarski razvitak jamano nee donijeti sretniju
budunost. Autentian odgojno-obrazovni proces usmjeren je razvijanju cjelo-
vitosti osobe u svim njezinim dimenzijama: intelektualnoj, socijalnoj, moralnoj,
duhovnoj itd. Ravnomjeran razvoj svih ljudskih dimenzija iznimno je vaan kako
bi se izbjegla opasnost parcijalnih odgojno-obrazovnih zahvata koji, svako malo,
privilegiraju na gotovo iskljuiv nain samo neke dimenzije.
Religiozni odgoj sastavni je dio svakog cjelovito shvaenog odgoja. Ideolo-
gije koje su htjele promovirati ovjeka oslobaajui ga od religiozne dimenzije
pridonijele su stvaranju gospodarskih i politikih totalitarizama u kojima je o-

53
J. Ratzinger istie: Ima tu neke udne i bolesne mrnje Zapada na sebe sama. Zapad se, da, na hva-
levrijedan nain pun razumijevanja, pokuava otvoriti i vrijednostima izvana, ali vie ne voli sama
sebe; od vlastite povijesti vidi samo ono to je vrijedno aljenja i ruilako, a da vie nije u stanju
uoiti ono to je veliko i isto. Ako eli preivjeti, Europa treba iznova dakako, kritiki i ponizno
prihvatiti samu sebe; J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, str. 32.
54
HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Program katolikoga vjeronauka u osnovnoj
koli, NKU HBK, Zagreb, 2003., str. 6.
55
J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 19. Istie se u Konvenciji o pravima djeteta, lanak
28: Dijete ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj je usmjeren na razvoj osobnosti, talenata
i sposobnosti, potovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, odgovornoga ivota u slobodnom
drutvu u duhu mira, prijateljstva, razumijevanja, tolerancije i jednakosti, kao i razvijanje osje-
aja potovanja prirodnog okolia.

872
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

vjek postao ili tek djeliak materije ili anoniman graanin zemaljskoga grada.
Religija nije usputna ovjekova stvarnost. Religija nije tranzicijski kulturni fe-
nomen ve trajna vrijednost svake kulture. Religiozna dimenzija namee se kao
konstanta svakoga ljudskog bia, iako ne mora biti njegovana od sviju. Poznavati
religijsku problematiku, koja se odnosi na bitna pitanja ljudske egzistencije, i s
obzirom na nju zauzeti odgovoran stav, sastavni je dio istinskoga odgojnog pro-
cesa i ispravno shvaenoga kolskog programa.
Iz svega dosad reenog moemo ustvrditi da smisao odgojno-obrazovnog
djelovanja nije prvenstveno gomilanje znanja nego razvijanje stavova, vjetina
i sposobnosti za to je mogue smislenije i bogatije oblikovanje ivota. kola
treba voditi rauna o potrebama svakoga pojedinca, njegovim individualnim
potrebama te njegovim talentima, vrednovati pravo svakoga na razliitost.56
Vano je pritom naglasiti nezamjenjivu ulogu roditelja koji imaju pravo odlu-
ivati o odgoju svoje djece.57 Vjerojatno je opravdano govoriti o drutvenom
deliktu nae kole koji se sastoji u tome to se mnogi potencijali djeteta ostav-
ljaju neiskoriteni. To je osobito vidljivo kod nadarenih uenika koji nemaju
mogunost razviti svoje potencijale u koli koja ih prisiljava na prosjenost,
kao i kod uenika koji imaju stanovitih potekoa, problema, trauma i kojima
kola, zbog nedostataka kvalitetne strune slube, ne pomae rijeiti njihov
problem. H. von Hentig istie kako je potrebno uzeti u obzir ivotne probleme
uenika prije nego to ponemo rjeavati njihove probleme s uenjem koje oni
ne bi ni morali imati58.

3.3. Promicanje etike odgovornosti

Na svijet sve je nesigurniji. U utrku u naoruanju, koja ukljuuje i nuklear-
no oruje, vie nije ukljueno samo nekoliko drava; sad su zahvaene i razliite
politike skupine i teroristike organizacije. Iako inicijative za mir i solidarnost
nisu nikada bile tako izraene, nesigurnost glede budunosti sve je vea i osjea-
ju je svi ljudi svijeta. Nakon 20. stoljea, stoljea mnogih rana, podjela i ratova,
novi smjer u kojem se kree povijest nakon 1989., smjer odreen trijumfom

56
Dobar primjer koji govori o osjetljivosti na razliitosti jest govor o uenicima s posebnim odgoj-
no-obrazovnim potrebama. Vidi: MINISTRASTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA,
Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard, str. 14 i 29. Vidi takoer: MINISTARSTVO
ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA RH, Nastavni plan i program za osnovnu kolu,
str. 1516.
57
To pravo roditelja istiu brojni hrvatski i meunarodni dokumenti. Spomenimo samo neke:
Ustav Republike Hrvatske, l. 63; Zakon o osnovnom kolstvu (1990./93./94./96./01./05.), l.
5; Opa deklaracija o ljudskim pravima (1948.), l. 26; Opa deklaracija o temeljnim pravima
(2000.), l. 14 i dr.
58
H. von HENTIG, Humana kola, str. 189.

873
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

neumoljive gospodarske logike utemeljene na zakonu najjaeg i podvrgnut dik-

tatima bezdunog neoliberalizma, ini nunim potrebu za ponovnim buenjem
savjesti moralnog preporoda kako bi se rijeilo najvanije drutveno pitanje
pogoranja nejednakosti u svijetu59. Nae je stoljee suoeno s velikim izazo-
vom, izazovom ponovne izgradnje ljudskih zajednica.
Izgradnja ljudskih zajednica zadatak je i kole. kola mora prestati biti tek
sastavnicom gospodarske politike koja gnjei krhke veze ljudske solidarnosti.
Obrazovanje, koje je pod diktatom gospodarske politike, nuno potie obrazovna
naela koja ohrabruju konkurenciju meu uenicima, meusobnu borbu i rat; pod
utjecajem snage trita i u koli se sve vie potiu samo one sposobnosti koje se
mogu najbolje unoviti, koje se mogu najbolje prodati.60
Nasuprot rairenoj koncepciji ivota koja se temelji na samodostatnosti, nar-
cizmu, zatvorenosti, nacionalizmu i rasizmu, kola je pozvana promicati odgoj
koji potie otvaranje meusobnom prihvaanju i uvjerenju da se ovjek ne moe
do kraja ostvariti ako se ne otvara drugima. Odgojno-obrazovno djelovanje kole
ima zadau graditi mostove izmeu pojedinaca i drutva. kola svojim sadra-
jem, a jo vie nainima pouavanja treba pomoi mladima nauiti ivjeti zajed-
no, treba stvarati mree drutvenih odnosa i raditi zajedno u drutvu za zajedni-
ko dobro. Sve ono to je plemenito: sloboda, pravednost, posao, napredak svih
naroda, bratska pomo za siromane narode, treba biti prisutno u odgojnom planu
kole. Na taj nain promiemo odgovorne osobe.61
Osobito stoga valja usmjeriti pozornost prema odgoju za toliko potrebnu so-
lidarnost. Tu solidarnost ne treba, meutim, shvatiti samo kao milosre i ljubav
prema drugomu, prema siromanima ve kao pitanje pravde i, na kraju, pitanje
svjetskoga mira. Posebnu brigu zahtijeva pitanje siromatva i drutvene nepravde
(npr. ivi se kao da problem Afrike gotovo i ne postoji). O tome se uglavnom ne
govori. Televizija nam redovito prikazuje dramatine slike nasilja, siromatva i
nepravde i tako nas navikava na pasivnost i izaziva cinizam kojim se zakljuuje
kako se za silnu bijedu koja postoji na ovome svijetu ionako ne moe nita uini-
ti. Postoji opasnost da se ovjek navikne na tu prisutnost problema te da zauzme
stav kako je nemogue neto uiniti u cilju izgraivanja pravednijega drutva.

59
J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 230.
60
Usp. E. VERHACK, Kako evangelizirati obrazovanjem u kontekstu gospodarske konkurenci-
je?, u: A. STOJI (ur.), Katolika kola pred izazovima drutvenih promjena, Salezijanska kla-
sina gimnazija, Rijeka, 2003., str. 127. Carl Sagan istie: Ako se moramo natjecati, natjeimo
se u odstranjivanju korupcije u naim dravama. Priredimo natjecanje u potenosti. Natjeimo
se u iznalaenju naina kako omoguiti milijardi najsiromanijih stanovnika svijeta da sami pro-
izvode dovoljno hrane za svoje potrebe.
61
Usp. KONGREGACIJA ZA KATOLIKI ODGOJ, Vjerska dimenzija odgoja u katolikoj koli,
KS, Zagreb, 1989., br. 45.

874
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Valja odgajati nae mlade da se suprotstave tom fatalizmu ili, bolje, hladnom
cinizmu.62
Odgojni prijedlog odraslih pozvan je biti kreativno poticajan, afirmativan,
sposoban podrati hrabre izbore kod mladih. Radi se o tome da se ohrabre oni
mladi koji su, iako tiho i nenametljivo, raspoloeni izraziti i pokazati solidarnost,
sudjelovanje i dijeljenje prema siromanima, marginaliziranima, najslabijima.63
Koliko god to bilo neugodno i nepopularno, valja imati hrabrosti postaviti smjela
pitanja u vezi s podjelom bogatstva, unitenjem okolia, vrijednostima ljudskog
ivota od zaea do smrti, smislom ljudskog ivota, trkom za naoruanjem te
nepravednim ratovima, podreenim poloajem ena u mnogim zemljama svijeta,
siromatvom i bijedom velikog broja djece i odraslih, sve veom usamljenou i
otuenou modernoga ovjeka te opasnim posljedicama globalizacije.64 Uloga
vjeronauka u promicanju etike odgovornosti nezamjenjiva je. Bilo bi, meutim,
neopravdano oekivati da su tu etiku pozvani promicati samo neki predmeti u
koli. Odgovornost za ostvarenje tih ciljeva zajednika je svima.
Pouavanje ne moe biti u suprotnosti s onim to se eli pouiti. Svojim
uzorom nastavnici e, naime, na najbolji nain omoguiti uenicima prihvaanje
i ivljenje tih vrijednosti. Kako bi pomogli mladima razviti se u zrele, odgovor-
ne i moralne osobe a samo takve mogu stvarati bolju budunost potrebni su
pozitivni uzori ili svjedoci vrijednosti.65 Uitelj koji eli svoje uenike odgojiti u
cjelovite osobnosti i sam mora biti takav. Teko da mladi mogu prepoznati i pri-
hvatiti vanim i vrijednim neto to se takvim ne pokazuje u konkretnome ivotu
odrasle osobe, roditelja, odgojitelja i uitelja, koja predstavlja konkretan model i
uzor koji se, svjesno ili nesvjesno, imitira.

3.4. Promicanje domoljublja, kulturnog i nacionalnog duha

U dananjemu globalizacijskom svijetu, u kojemu je na djelu snano mije-
anje razliitih kultura, svjetonazora i religija ljudi trebaju postati graanima
svijeta, a pritom ne izgubiti vlastite korijene, vlastitu kulturnu batinu, jezik,
religiju, drugim rijeima, ne izgubiti vlastiti identitet. Napetost izmeu globalnog

62
Usp. G. DANNEELS, Verso il futuro: possibilit, limiti e risorse di un cammino europeo, u:
C. NANNI (ur.), Domanda religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, str. 185196,
ovdje 194195.
63
Usp. R. MION, I giovani dinanzi ai valori e alle prospettive emergenti, u: C. NANNI (ur.),
Domanda religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, str. 68.
64
Usp. E. VERHACK, Kako evangelizirati obrazovanjem u kontekstu gospodarske konkurenci-
je?, str. 136137.
65
O vanosti svjedoka vrijednosti za vrijednosno usmjereni odgoj vidi u: A. HOBLAJ, Vrijedno-
sno usmjereni odgoj u vrijednosno usmjerenoj koli, str. 115119.

875
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

i lokalnog, izmeu potrebne otvorenosti svijetu i uvanja vlastitih korijena sve se

snanije osjea.66 Jedna od vanih zadaa suvremene kole jest promicanje odgo-
ja koji pridonosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture. Suvremena
kola ima zadatak promicati njegovanje, uvanje i promicanje kulturne batine
kao dijela nacionalnoga i kulturnoga identiteta, te osvjeivanje vrijednosti kul-
turne batine u globalizacijskim procesima. Jedan od temeljnih razloga uvoenja
vjeronauka u kole jest upravo potreba upoznavanja, uvanja i razvijanja vla-
stitoga te upoznavanje i potivanje tuega kulturnog, nacionalnog i religioznog
identiteta.67
Ispravno shvaen odgojno-obrazovni proces pomae pojedincima da posta-
nu svjesni svojih korijena kao uporinih toaka koje im omoguuju odrediti svoje
mjesto u svijetu, ali ih ujedno pouavaju potovanju za druge kulture. Promicanje
domoljublja, kulturnog i nacionalnog duha usko je povezano s promicanjem in-
terkulturalnih kompetencija.

3.5. Razvijanje kritinog stava

U dananjemu je drutvu sredite ovjeka premjeteno iz dubine na povri-
nu. A na povrini se nalazi ono to moemo nazvati stilom ivota koji se temelji
na imatikonzumiratipokazati se. U dananjemu svijetu preobilja prolaznih in-
formacija i emocija oita je prevlast povrnog i trenutanog. Neposredni proble-
mi koji su stalno u sreditu zanimanja onemoguavaju postojanje zanimanja za
dugorone ciljeve.
Valja promicati odgoj koji pridonosi stvaranju kritikoga i konstruktivnoga
stava prema suvremenome drutvu. kola je pozvana razvijati sposobnosti pro-
suivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnoga djelovanja, osobito sposob-
nosti kritike prosudbe razliitih ponuda suvremenoga svijeta. Bez razvijenoga
kritikog duha mladi e sve vie postajati rtvama razliitih modernih totalitari-
zama, osobito onog liberalistiko-materijalistiko-konzumistike matrice.
Pred krane izranja velika zadaa. J. Ratzinger istie kako je zadaa krana
odbaciti svoenje razuma na podruje injenja, na podruje tehnologije i materi-
jalnoga napretka svijeta. Dananji krani imaju zadau uiniti da razum funkci-
onira u potpunosti, osobito to se tie njegove sposobnosti dokuiti istinu i prepo-
znati dobro, to je uvjet prava i pretpostavka mira u svijetu: Mi dananji krani
imamo zadau postii da na pojam Boga ne ostaje izvan rasprave o ovjeku.68

66
J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 17.
67
Usp. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Plan i program katolikoga vjeronauka u
osnovnoj koli, NKU HBK MINISTARSTVO PROSVJETE I PORTA RH, Zagreb, 1998.,
str. 45; ISTI, Program katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli, str. 6.
68
J. RATZINGER, Europa. Njezini sadanji i budui temelji, str. 9495.

876
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

U suprotnome, bez te apsolutne uporine toke ovjekovo djelovanje gubi se u

nesigurnosti i neizbjeno postaje preputeno hirovitostima sila zla69.

3.6. Promicanje duhovne dimenzije formacije

Napredak, koji se redovito povezuje s podizanjem materijalnog blagosta-
nja i koji uglavnom zanemaruje duhovnu dimenziju ovjekova ivota, podlo-
an je kritici. U suvremenim promiljanjima o nunim promjenama odgojno-
-obrazovnog sustava sve se ee istiu znanja i spoznaje povezane uz kvalitetu
ivota i ravnoteu duhovne i materijalne kulture. Pitanje duhovnog i moralnog
razvoja postaje sve vanijim pitanjem u bogatim i siromanim drutvima. U ve
spomenutom Delorsovu izvjeu istie se kako opstanak ovjeanstva ovisi o
tom razvoju.70
Suvremeni se svijet suoava s napetou izmeu duhovnog i materijalnog.
Usmjerenost suvremenog ovjeka i drutva na podizanje ivotnog standarda, po-
veanje osobnih primanja, poboljanje kvalitete ivota zahtijeva novu kvalitetu
obrazovanja koje mora pomoi raanju novog humanizma, onog koji sadri bit-
nu etiku sastavnicu i pridaje prilinu vanost poznavanju i potovanju kultura i
duhovnih vrijednosti razliitih civilizacija, kao silno potrebna protutea globali-
zaciji koju bi se u protivnom moglo proglasiti iskljuivo gospodarskom i tehno-
lokom pojavom71.
Ta duhovna dimenzija ne odnosi se ponajprije na specifinu religioznu di-
menziju. Rije je o duhovnoj dimenziji koja se oituje u rastu i razvoju unutra-
njega ovjeka, ovjeka koji ne daje vrijednost samo izvanjskim stvarima, kon-
zumistikim dobrima, tritu ve ponajprije duhovnome ivotu, unutranjemu
dijalogu, razmiljanju o znaenjima, sposobnosti za divljenje i sluanje, smislu,
nadi.72 To je osobito vano imajui pred oima prevlast povrnoga i trenutanoga,
preobilje prolaznih informacija i emocija koje nas udaljavaju od nas samih i ko-
je nam oteavaju imati vrsta ivotna uporita. Nedostatak tih ivotnih uporita
pridonosi porastu dezorijentiranosti, izgubljenosti i besmisla dananjega ovjeka.
Opravdana tenja za materijalnim dobrima ne smije potisnuti razvoj duhovne
dimenzije, odnosno unutranjeg ovjeka koji se ne pita samo za korisnost i ispla-
tivost. U postizanju tih ciljeva osobito neki predmeti imaju vanu ulogu. Osim,

69
Isto, str. 94.
70
Vanost duhovnog i moralnog razvoja sve se vie istie. Usp. A. MIJATOVI, Obrazovna re-
volucija i promjene hrvatskog kolstva, str. 27; J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 18; D.
VICAN L. BOGNAR V. PREVII, Hrvatski nacionalni kurikulum, str. 168169.
71
J. DELORS, Uenje. Blago u nama, str. 54.
72
Usp. M. PELLEREY, Valori e religione nella formazione dei giovani europei u: C. NANNI
(ur.), Domanda religiosa e educazione ai valori nella nuova Europa, str. 162163.

877
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

jasno, vjeronauka, svakako valja spomenuti i bavljenje umjetnou glazbenom,

likovnom, dramskom.73

Zakljuak
Mogui su razliiti smjerovi razvoja suvremene kole. Unutar aktualnih pro-
mjena koje se dogaaju u suvremenim kolskim odgojno-obrazovnim sustavima,
tema odgoja postaje sve aktualnijom. Obrazovanje se danas vie no ikad mo-
ra suoiti s mnogim problemima s kojima se suoava dananje drutvo i svijet.
Odgojno djelovanje suvremene kole ne moemo smatrati udotvornim lijekom
kojim e se rijeiti ti problemi. Ono ipak ostaje jedno od najvanijih raspoloivih
sredstava za cjelovitiji i skladniji razvitak ovjeka pojedinca i drutva.
Radi postizanja cjelovitijeg i skladnijeg razvitka pojedinca i ljudske za-
jednice potrebno je obrazovanje osmisliti na sveobuhvatniji nain, naputajui
sustav obrazovanja koji stavlja naglasak na usvajanje znanja nautrb drugih
tipova uenja. Autentian odgojno-obrazovni proces usmjeren je razvijanju cje-
lovitosti osobe u svim njezinim dimenzijama. Religiozni je odgoj, koji ukljuu-
je potrebu poznavanja religijske problematike, sastavni dio istinskoga odgoj-
nog procesa i dio ispravno shvaenoga kolskog programa. Odgojna dimenzija
religioznog odgoja izraava se u doprinosu toga predmeta cjelovitom razvoju
osobnosti uenika. Neosporan je doprinos toga odgoja promicanju temeljnih
vrijednosti kao to su ljudsko dostojanstvo, pravednost, domoljublje, solidar-
nost, mir i dr. Predstavlja, nadalje, vanu uporinu toku odgoja za suivot i
dijalog u suvremenom pluralnom drutvu, u kojemu ive ljudi razliitih religija,
kultura i nacionalnosti.

73
W. Glasser istie da se, na alost, uenike rijetko ili nikad ne savjetuje da se umjetnostima oz-
biljno bave. S druge pak strane, milijune uenika se savjetuje, pa i prisiljava, da ue teorijske
predmete kao to su matematika i povijest. Osim to se od njih oekuje da poloe zavrne te-
stove, malo e uenika te predmete ozbiljno ili kvalitetno uiti. Za veinu su ljudi matematika
i povijest, ak i slabo nauene, vanije od umjetnosti. To je alosno, jer u stvarnom svijetu ima
puno poslova vezanih uz umjetnost; W. GLASSER, Nastavnik u kvalitetnoj koli, str. 88.

878
 BS 77 (2007.), br. 4, str. 857880

Summary
EDUCATIONAL ACTIVITIES OF THE MODERN SCHOOL: CHALLENGES AND
OPPORTUNITIES FOR RELIGIOUS UPBRINGING

This article starts with a problematic issue related to changes occurring in educa-
tional institutions in Europe, particularly in Croatia. In the past few decades the majority
of European countries have developed and changed their education systems. In Croatia
too, intensive work is being invested in advancing the quality of the education system and
harmonising them to European standards. One of the key issues of these changes is the
question of education and values. Many are warning of a general crisis in education and
values upon which modern society rests and which largely reflect the education crisis with
the school system.
The first part of the article stresses the fundamental role of education on personal
and social life. It defines two fundamental directions of developing contemporary schools
that seem to be emerging in various debates about schools in Croatia. Special attention
is being given to knowledge as a value that is highlighted as one of the main resources
for development in the 21st century. The significance of knowledge is undoubted however
it is worth knowing that knowledge itself need not necessarily influence the value system
or individual behaviour.
The second part of the article formulates some relevant problematic issues that af-
fect the educational activities of schools. It is not possible to ignore the question of the
relations between two fundamental components of the teaching process, these being up-
bringing and education. Contemporary thought about schools often stress the problems
of upbringing as one of the most important and most difficult tasks that teachers are
faced with every day. At the same time there is a significant level of ignoring the aspect
of upbringing at the expense of educating. The question of upbringing is observed in the
context of the crisis in educational institutions. We are faced with a special general cri-
sis, a crisis of the process of education of socialisation in general. The mechanisms of
transferring values in traditional education media lose their effect. Special emphasis is
placed on the wholeness of education, particularly upbringing which promotes spiritual
and moral development.
The third part deals with the problematic question of objectives of values and up-
bringing in contemporary schools. Starting for the latest Croatian documents some fun-
damental objectives of upbringing are being highlighted and debated: promoting mutual
introduction, valuing and dialogue; promoting the person, each person; promoting ethics
of responsibility; promoting patriotism, cultural and national spirit; developing critical
attitudes; promoting a spiritual dimension to formation. When defining these objectives,
challenges and opportunities are highlighted that education activities in schools offer
through Religious Instructions. Religious Instructions include the need to become famil-
iar with the issue of religion which is a constitutional part of a true process of upbringing
and part of correctly comprehending school programmes. The dimension of upbringing
in Religious Instructions is expressed in the contribution that subject has in complete
development of the personality of the student. The contribution of that promotion of fun-
damental values like human dignity, justice, patriotism, solidarity, peace and so on is

879
R. Razum, Odgojno djelovanje suvremene kole: izazovi i mogunosti za religiozni odgoj

undoubted. It further presents the important focal point of co-existence and dialogue in a
contemporary, plural society in which people of various religions, cultures and nationali-
ties exist side by side.
Key words: education, upbringing, society of knowledge, values, objectives of upbring-
ing, religious upbringing.

880