090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.

2009

9. BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI

Kljune rijei:
Booleova algebra, De Morganova pravila, distribucija, I (engl. AND), ILI (engl. OR), istina (T, 1),
komutacija, la (F, 0), logika algebra, logiki sklopovi, NE (engl. NOT), negacija, tablica stanja,
implikacija, ekvivalencija, tautologija, kontradikcija, normalna forma, NILI (engl. NOR), Ekskluzivno ILI
(engl. XOR), NI (engl. NAND), poluzbrajalo (engl. half adder), potpuno zbrajalo (engl. full adder)
Logika algebra
Logika ili Booleova algebra je sustav teorema koji rabe simboliku logiku da bi opisali skupove
elemenata i odnose meu njima. Booleova algebra dobila je naziv prema svom tvorcu, engleskom
matematiaru George Booleu (1815. 1864.). George Boole je u svom djelu Matematika analiza
Booleova algebra i logiki sklopovi 1

logike elio matematiki obraditi postupke logikog zakljuivanja, pri emu su ulazni podatci
mogli imati samo dva stanja: istinito i lano. Razvojem digitalnih raunala otkriveno je da je Booleova
algebra vrlo dobro primjenjiva u konstruiranju i analizi rada raunala jer takva raunala takoer imaju
samo dva stanja (ukljuen iskljuen, napon maksimalan napon minimalan i sl.). Ponaanje logikih
sklopova unutar digitalnih raunala moe se odlino opisati s pomou Booleove algebre. Booleova
algebra obrauje znatno ire podruje od elektronikih raunala, pa se i izuava kao posebna
disciplina. Ovdje e ukratko biti opisana temeljna naela logike algebre.
Osnovni element logike algebre jest izjava, koja moe biti istinita ili lana. Izjava je npr. Danas je
vedar dan ili Medvednica je via od 1000 metara ili 1+1=3. Pitanja NISU izjave i nisu elementi
logike algebre (npr. Koliko je sati? nije izjava u smislu logike algebre).
Temeljno je svojstvo izjave istinitost ili lanost. Istinitost izjave oznaava se pojmom istina ili engl.
true. Zbog jednostavnosti i kratkoe istinitost izjave esto se oznaava slovom T ili oznakom 1.
Lanost izjave oznaava se pojmom la ili engl. false. Zbog jednostavnosti i kratkoe lanost izjave
esto se oznaava slovom F ili oznakom 0. Katkad se cijela izjava kratko oznaava jednim slovom,
pa se tako npr. moe pisati:
P = Danas je subota (T)
A = Proitao sam knjigu (F)
Slovo P pritom zamjenjuje izjavu Danas je subota, a slovo A izjavu Proitao sam knjigu. Oznake u
zagradama upuuju na istinitost izjava: izjava P je istinita izjava, a A je lana izjava.
Izjave se mogu meusobno kombinirati u logike izraze rabei logike operatore..
Logiki operator NE (engl. NOT)
Logika operacija NE naziva se jo i negacija, a ukljuuje jedan operand i jedan operator. Negacija
izjave nova je izjava, zasnovana na postojeoj izjavi, koja je lana ako je postojea izjava istinita,
odnosno istinita je ako je postojea izjava lana. Primjerice, ako je postojea izjava:
Danas je subota,
onda je njezina negacija:
Danas nije subota.
Operator NE predouje se jednim od simbola: ~ ili ili . U ovoj e se knjizi rabiti simbol . Oznaimo li
zbog kratkoe postojeu izjavu jednim slovom (npr. P = Danas je subota), onda se negacija izjave
oznaava sa P. Dakle:
P je negacija izjave P.
Umjesto opisne odredbe odnosa izmeu izjave i njezine negacije moe se rabiti tzv. tablica istinitosti
ili tablica stanja. Tablica stanja izraava odnose izmeu operanda ovisno o logikoj operaciji. Tablica
stanja definicija je logike operacije i mora sadravati sva mogua stanja operanada i logike
operacije. Istinitost se oznaava slovom T (od engl. true) ili znamenkom 1, a neistinitost ili la slovom
F (od engl. false) ili znamenkom 0. U praksi se rabi samo jedna od te dvije oznake, ovisno o
sklonostima. Tablica stanja ili tablica istine za logiku operaciju NE (negaciju):

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 1

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

P P

0 1

1 0

Logiki operator I (engl. AND)

Logika operacija I naziva se konjunkcija. Ukljuuje dva operanda i jedan operator. Operator I
predouje se jednim od simbola: ili ili . U ovoj e se knjizi rabiti simbol . Rabe li se slova kao
simboliki prikaz izjava, operacija I pie se:
PQ

Booleova algebra i logiki sklopovi 1

i ita P i Q.
Tablica stanja logike operacije I govori da je cjelokupna logika operacija istinita ako i samo ako su
istinite obje izjave ukljuene u tu operaciju. Tablica stanja logike operacije I :

P Q PQ

0 0 0

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Npr. logiki izraz Dan je sunan I Ne pada kia bit e istinit ako su istinite obje izjave od kojih se
sastoji..
Logiki operator ILI (engl. OR)
Logika operacija ILI naziva se inkluzivna disjunkcija, a ukljuuje dva operanda i jedan operator,
Operator ILI predouje se jednim od simbola: U ili Iili +. U ovoj e se knjizi rabiti simbol +.
Operacija ILI pie se simboliki:
P+Q
i ita P ili Q.
Tablica stanja logike operacije ILI govori da je cjelokupna logika operacija istinita ako je istinita bilo
koja izjava ukljuena u tu operaciju. Tablica stanja logike operacije ILI:

P Q P+Q

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 1

Logiki operator implikacije (=>)

Logika operacija implikacije na odreeni nain odgovara veznicima akoonda . Operator
implikacije predouje se simbolom =>. Izraz P=>Q je istinit uvijek osim ako je P istinito, a Q lano.
Izjava P se naziva prednjak, razlog ili antecedenta, a izjava Q posljedak, posljedica ili konzekventa.
Tablica stanja implikacije je:
BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 2
 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

P Q P => Q

0 0 1

0 1 1

1 0 0

1 1 1

Operacija implikacije pie se simboliki:

P => Q
i ita P implicira Q ili Ako je P onda je Q ili P povlai Q. Matematiki pouci esto se izraavaju
Booleova algebra i logiki sklopovi 1

2 2 2
implikacijom, npr. Pitagorin pouak glasi: Ako je trokut pravokutan onda u njemu vrijedi c =a +b .
2 2 2
Vrijedi i obrat ovog teorema u kojem je takoer implikacija. Ako u nekom trokutu vrijedi c =a +b .onda
je taj trokut pravokutan.
Ako vrijede oba smjera implikacije tj ako P => Q i Q => P onda je rije o novoj logikoj operaciji,
ekvivalenciji.
Logiki operator ekvivalencije ()
Logika operacija ekvivalencije na odreeni nain govori da su izjave P i Q jednako vrijedne i
odgovara veznicima ako i samo ako, akko, (engl. if and only if, iff). Operator ekvivalencije
predouje se simbolom. Izraz PQ je istinit ako su oba izraza ista glede istinitosti tj. ako su i P i Q
istinite izjave ili ako su i P i Q lane izjave. Tablica stanja ekvivalencije je:

P Q PQ

0 0 1

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Operacija ekvivalencije pie se simboliki:

PQ
Sloene logike operacije
Osnovne logike operacije mogu se kombinirati u sloene operacije, pa tako npr. moemo sastaviti
sloenu logiku operaciju:
Danas je sunan dan ILI Danas je oblaan dan I Iz oblaka pada kia.
Ova se logika operacija sastoji od tri operanda i dva operatora. Uoite dva osnovna logika operatora
ILI i I. Zamijene li se izjave slovnim oznakama ta logika operacija poprima oblik:
P+QR
esto je sloene logike operacije mogue pojednostavniti sluei se nizom jednostavnih pravila.
Pojednostavniti logiku operaciju znai smanjiti broj operanada u logikoj operaciji ne mijenjajui
pritom tablicu stanja te operacije. Postoji vie postupaka koji pomau pojednostavnjenju, a mi emo
ovdje rabiti algebarski postupak. Tim se postupkom zamjenjuju dijelovi logike operacije sluei se
skupom pravila za zamjenu. Ovdje su navedena osnovna pravila koja mogu pomoi
pojednostavnjenju, odnosno pretvorbi jednoga logikog oblika u drugi, a da se pritom ne izmijeni
tablica stanja logike operacije. Tako npr. vrijedi:

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 3

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

P0 =0 P+0 =P
PP = P P+P = P
PP = 0 P+P =1
P1 = P P+1 =1
P (P + Q) = P P + (P Q) = P
P (P + Q) = P Q P + (P Q) = P + Q
De Morganova pravila
(P + Q) = P Q
(P Q) = P + Q

Booleova algebra i logiki sklopovi 1

Komutacija
P+Q =Q+P
PQ = QP
Distribucija
P (Q + R) = P Q + P R
(P + Q) (R + S) = P R + P S + Q R + Q S
Ova pravila mogu se dokazati rabei tablicu stanja lijeve i desne strane jednakosti. Pokaimo npr. da
vrijedi prvo De Morganovo pravilo: (P + Q) = P Q.

P Q P+Q P+Q P Q PQ

0 0 0 1 1 1 1

0 1 1 0 1 0 0

1 0 1 0 0 1 0

1 1 1 0 0 0 0

Vidimo da su osjenani stupci jednaki, dokazali smo da vrijedi pravilo. Na taj se nain mogu dokazati i
sva ostala pravila.
Primjer
Pojednostavnimo logiku operaciju A + A B.
Rjeenje: A + A B = A (1 + B) = A 1 = A
Primjer
Pojednostavnimo logiku operaciju A B + A B + A C + C
Do rjeenja se moe doi u 4 koraka:
1. korak (distribucija izluivanje A): A (B + B) + A C + C
2. korak (pravilo B + B = 1): A 1 + A C + C
3. korak (pravilo A 1 = A): A + A C + C
4. korak (distribucija izluivanje A): A (1 + C) + C = A 1 + C = A + C
Primjer

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 4

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Pojednostavnimo logiku operaciju (A + B) C + (A + D) C

Do rjeenja se moe doi u 4 koraka:
1. korak (uklanjanje zagrada): A C + B C + A C + D C
2. korak (izluivanje C): (A + B + A + D) C
3. korak (komutacija): (A + A + B + D) C
4. korak (pravilo A + A = A): (A + B + D) C
Primjer
Pojednostavnimo logiku operaciju A B C + A B C + A B C + A B C
A B C + A B C + A B C + A B C = B C (A + A) + A C (B + B) = B C + A C
Primjer
Booleova algebra i logiki sklopovi 1

Pojednostavnimo logiku operaciju A B C + A B C + A B C + A B C

A B C + A B C + A B C + A B C = B C (A + A) + A C (B + B) = B C + A C
Primjer
Logika operacija implikacije P=>Q moe se zamijeniti logikom operacijom P + Q.
Dokaz :
Tablica stanja za sve vrijednosti ulaznih varijabli jednaka je za oba izraza (sjenan je pomoni
stupac varijable P):

P Q P => Q P Q P+Q

0 0 1 1 0 1

0 1 1 1 1 1

1 0 0 0 0 0

1 1 1 0 1 1

Tautologija i kontradikcija
Bez obzira na sloenost logike operacije njen konani rezultat je jedan od dva mogua stanja: istina
ili la, T ili F, 0 ili 1. Rezultat ovisi o istinitosti ili lanosti svake od izjava (svakog operanda) i o logikoj
operaciji.
Sloeni logiki izraz iji je rezultat istinit bez obzira na istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se
tautologija. U tablici stanja sloenog izraza rezultat je uvijek istinit (T), tj. ima sve vrijednosti 1.
Sloeni logiki izraz iji je rezultat laan bez obzira na istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se
kontradikcija. U tablici stanja sloenog izraza rezultat je uvijek laan (F) tj. ima sve vrijednosti 0.
Normalne forme
Za logiki izraz koji zadovoljava odreene uvjete kae se da je u normalnoj formi.
Logiki izraz je u konjunktivnoj normalnoj formi ako je to skup logikih izraza meusobno
povezanih operatorom I (konjunkcija, engl. AND). Svaki od povezanih izraza mora biti skup osnovnih
logikih izjava (operanada) ili negacija osnovnih logikih izjava (operanada) povezanih operatorom ILI
(disjunkcija, engl. OR). Primjeri logikih izraza koji su u konjunktivnoj normalnoj formi su:
(A + B) (A + C)
(A + B) (A + B + D) (B + D)
P (Q + R + N + T) (Q + W)

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 5

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Treba uoiti da su osnovne izjave (operandi) meusobno povezani operatorom ILI (+), te da su tako
oblikovani izrazi meusobno povezani operatorom I ().
Rabei konjuktivnu normalnu formu mogue je na temelju tablice stanja pronai logiki izraz koji ta
tablica predstavlja. Postupak je ovaj:
1. Pronai sve retke u tablici stanja u kojima je rezultat logike operacije la (F, 0).
2. U svakom retku u kojima je rezultat logike operacije la (F, 0) napisati logiki izraz koji
opisuje taj redak, a sastoji se od svih operanada povezanih s operatorom ILI (+).
3. U svakom retku u logikom izrazu dobivenom u toki 2. svaki operand koji ima u tablici stanja

Booleova algebra i logiki sklopovi 1

vrijednost istina u tom retku (T, 1) treba negirati (invertirati). Operand koji u tablici stanja u tom
retku ima vrijednost la (F, 0) treba ostaviti netaknutog.
4. Na kraju treba sve tako dobivene logike izraze povezati logikim operatorom I ().
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici. Operandi su A i B, a rezultat logike operacije je Y.
Potrebno je pronai logiki izraz koji odgovara toj tablici stanja, tj. treba napisati logiki izraz
za Y. U stupcu Logiki izrazi konjunktivne normalne forme prikazani su lanovi konjunktivne
normalne forme dobiveni na temelju navedenih pravila.

A B Y Logiki izrazi konjunktivne normalne forme

0 0 0 A+B

0 1 1

1 0 1

1 1 0 A+B

Zadatak se rjeava prema opisanim koracima.

1. U tablici stanja rezultat logike operacije je la Y = 0 u prvom i etvrtom retku pa samo u
tim recima treba napisati logike izraze.
2. U prvom retku tablice stanja operand A = 0, B = 0, pa u logikom izrazu treba ostaviti
operande bez promjene. Logiki izraz u prvom retku, dakle, glasi A + B. U etvrtom retku
tablice stanja operand A = 1, B =1, pa u logikom izrazu treba negirati A i B (svaki za
sebe). Logiki izraz u etvrtom retku, dakle, glasi A + B.
3. Konani rezultat se dobije tako da se izraz iz prvog i etvrtog retka poveu operatorom I
(), pa se dobije izraz: (A + B) (A + B). Taj se izraz moe urediti: (A + B) (A + B) = A A
+ A B + B A + B B = 1 + A B + B A + 1 = A B + A B.
4. Logiki izraz dobiven opisanim postupkom jest Y = A B + A B.
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici. Operandi su A, B i C, a rezultat logike operacije je
Y. Potrebno je pronai logiki izraz koji odgovara toj tablici stanja, tj. treba napisati logiki izraz
za Y. U stupcu Logiki izrazi konjunktivne normalne forme prikazani su lanovi konjunktivne
normalne forme dobiveni na temelju navedenih pravila.

A B C Y Logiki izrazi konjunktivne normalne forme

0 0 0 1

0 0 1 1

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 6

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

0 1 0 0 A+B+C

0 1 1 0 A+B+C

1 0 0 1

1 0 1 0 A+B+C

1 1 0 1

1 1 1 1
Booleova algebra i logiki sklopovi 1

Logiki izraz u konjunktivnoj normalnoj formi prikazan tablicom stanja je: Y= (A + B + C) (A +

B + C) (A + B + C).
Logiki izraz je u disjunktivnoj normalnoj formi ako je to skup logikih izraza meusobno povezanih
operatorom ILI (disjunkcija, engl. OR). Svaki od povezanih izraza mora biti skup osnovnih logikih
izjava (operanada) ili negacija osnovnih logikih izjava (operanada) povezanih operatorom I
(konjunkcija, engl. AND). Primjeri logikih izraza koji su u disjunktivnoj normalnoj formi su:
P Q + W + P W
R+AB+RA+ABR
ABD+BD+DBA+BCE
Treba uoiti da su osnovne izjave (operandi) meusobno povezani operatorom I (), te da su tako
oblikovani izrazi meusobno povezani operatorom ILI (+).
Na temelju tablice stanja mogue je pronai logiki izraz u disjunktivnoj formi. Postupak je ovaj:
1. Pronai sve retke u tablici stanja u kojima je rezultat logike operacije istina (T, 1).
2. U svakom retku u kojima je rezultat logike operacije istina (T, 1) napisati logiki izraz koji
opisuje taj redak, a sastoji se od svih operanada povezanih s operatorom I ().
3. U svakom retku u logikom izrazu dobivenom u toki 2. svaki operand koji ima u tablici stanja
vrijednost la u tom retku (F, 0) treba negirati (invertirati). Operand koji u tablici stanja u tom
retku ima vrijednost istina (T, 1) treba ostaviti netaknutog.
4. Na kraju treba sve tako dobivene logike izraze povezati logikim operatorom ILI (+).
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici. Operandi su A i B, a rezultat logike operacije je Y.
Potrebno je pronai logiki izraz koji odgovara toj tablici stanja, tj. treba napisati logiki izraz
za Y. U stupcu Logiki izrazi disjunktivne normalne forme prikazani su lanovi disjunktivne
normalne forme dobiveni na temelju navedenih pravila.

A B Y Logiki izrazi disjunktivne normalne forme

0 0 0

0 1 1 AB

1 0 1 AB

1 1 0

Zadatak se rjeava prema opisanim koracima.

1. U tablici stanja rezultat logike operacije je istina Y = 1 u drugom i treem retku pa samo u
tim recima treba napisati logike izraze.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 7

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

2. U drugom retku tablice stanja operand A = 0, B = 1, pa u logikom izrazu treba negirati

operand A. Logiki izraz u drugom retku, dakle, glasi A B. U treem retku tablice stanja
operand A = 1, B =0, pa u logikom izrazu treba negirati operand B. Logiki izraz u treem
retku, dakle, glasi A B.
3. Konani rezultat se dobije tako da se izraz iz drugog i treeg retka poveu operatorom ILI
(+), pa se dobije izraz: A B + A B.
4. Logiki izraz dobiven opisanim postupkom jest Y = A B + A B.
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici (stupci A, B, C i Y). Operandi su A, B i C, a rezultat
logike operacije je Y. Potrebno je pronai logiki izraz koji odgovara toj tablici stanja. U
stupcu Logiki izrazi prikazani su lanovi disjunktivne normalne forme dobiveni na temelju
navedenih pravila.

Booleova algebra i logiki sklopovi 1

A B C Y Logiki izrazi dijunktivne normalne forme

0 0 0 1 ABC

0 0 1 1 ABC

0 1 0 0

0 1 1 0

1 0 0 1 ABC

1 0 1 0

1 1 0 1 ABC

1 1 1 1 ABC

Konani je rezultat: Y= A B C + A B C + A B C + A B C + A B C
U primjerima dobivanja logikog izraza u konjunktivnoj i disjunktivnoj normalnoj formi rabila se
ista tablica stanja. Pokaite sreivanjem logikih izraza da je dobiven rezultat u oba sluaja za
istu tablicu stanja isti.
Primjer
Neka je zadana tablica stanja kao na slici (stupci P, Q i P => Q). Operandi su P i Q, a rezultat
logike operacije je P => Q. Na temelju tablice stanja logike operacije implikacije i
pretvorbom u konjunktivnu i disjunktivnu normalnu formu pokazati da vrijedi: P=>Q = P + Q.

P Q P => Q Logiki izrazi za Logiki izrazi za disjunktivnu

konjunktivnu normalnu normalnu formu
formu

0 0 1 PQ

0 1 1 PQ

1 0 0 P+Q

1 1 1 PQ

Za konjunktivnu normalnu formu rezultat je: P + Q.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 8

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Za disjunktivnu normalnu formu rezultat je: P Q + P Q + P Q = P Q + (P + P) Q =

PQ+1Q=PQ+ Q
Primijenimo dva puta operaciju negacije na dobiveni rezultat ime se ne mijenja rezultat
logike operacije. Nakon prve negacije dobije se izraz (P + Q) Q = P Q + Q Q = P Q.
Nakon druge negacije dobije se izraz P + Q ime je dokazano da se u oba sluaja dobije isti
rezultat.
Vjeba 1. Logika algebra (vjeba se nalazi u Radnim listovima i na CD-u)
Logiki sklopovi
Raunalo je elektronika naprava pa svoj rad temelji na elektrikim fizikalnim svojstvima. Obradba
podataka unutar elektronikog sustava, kakvo je raunalo, mogua je samo s pomou elektrikih
veliina: napona i struje. Elektroniko raunalo obraivat e zato samo one podatke koji su predoeni
elektrikim veliinama.
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

Postoji mnogo naina na koje bi se podatci mogli predoiti elektrikim veliinama, ali se pokazalo da je
za elektriki prikaz podataka najpogodniji prikaz s dva stanja. Takav prikaz omoguuje jeftinu
grau pouzdanih elektronikih sklopova.
Sustavi koji mogu imati konaan broj stanja i kod kojih ne postoje meustanja zovu se digitalni
sustavi. Digitalni sustav, primjerice, jest sklopka za paljenje svjetla jer moe biti samo u jednom od
dvaju stanja: ukljueno ili iskljueno. Digitalni sustav jest i prometna svjetlosna signalizacija (semafor),
koji moe biti u jednom od nekoliko stanja (crveno, uto, zeleno, crveno-uto, iskljueno). Za razliku od
digitalnih sustava, postoje i analogni sustavi, koji mogu poprimiti bilo koje stanje izmeu krajnjih
vrijednosti. Primjerice, namjetanje glasnoe kod radioprijamnika jest analogno jer ima beskonano
mnogo moguih stanja.
Kod digitalnih elektronikih raunala, a takva su praktiki sva raunala danas u uporabi, podatci se
predouju s pomou dva mogua stanja: maksimalni napon i minimalni napon (npr. 0 V i 5 V). Zbog
toga to je rije o dvama stanjima, raunala se zovu binarnima, a zbog toga to je rije o odvojenim i
jasno razluivim stanjima, zovu se digitalnima. Digitalna binarna raunala su, dakle, raunala unutar
kojih se podatci predouju samo dvama, i to jasno odvojenim i razluenim stanjima. Kako su velika
veina raunala u uporabi upravo digitalna binarna raunala, to se u svakodnevnom govoru najee
rabi naziv digitalna raunala ili samo raunala.
Zbog jednostavnosti jedno od stanja zove se logika nula i oznaava s 0 ili velikim slovom s
potezom, npr. A (ita se A crtano ili A potez), a pridaje mu se jedna razina napona (npr. 0 V). Drugo se
stanje zove logika jedinica i oznaava s 1 ili velikim slovom, npr. A, a pridaje mu se druga razina
napona (npr. 5 V).
Oita je slinost digitalnoga binarnog raunala i logike algebre. I u jednom i u drugom sluaju
operandi mogu poprimiti jedno od dvaju moguih stanja. To to je kod raunala uobiajeno jedno
stanje oznaivati s 0, a ne sa F (odnosno drugo stanje sa 1, a ne sa T) nije bitna razlika. Naela
logike algebre (operacije, operandi, pravila logikih odnosa) mogu se zato primijeniti i kod
digitalnih binarnih raunala.
Osnovni logiki sklopovi
Sklopovlje elektronikog raunala je vrlo sloeno, ali su osnovni elementi od kojih je graeno raunalo
relativno jednostavni i ogranieni na nekoliko osnovnih tipova. Sloeni sustavi grade se spajanjem vie
osnovnih elemenata. Osnovni se elementi zovu logiki sklopovi ili vrata, a njihovo se ponaanje
opisuje tablicom koja se zove tablica istinitosti ili tablica stanja. Osnovni logiki sklopovi mogu imati
jedan ili vie ulaza i jedan izlaz.

Logika vrata Engl. naziv Oznaka

NE NOT

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 9

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

I AND

ILI OR

Iskljuivi ILI Exclusive OR

Booleova algebra i logiki sklopovi 2

NI NAND

NILI NOR

NE vrata (logiki sklop invertor, engl. inverter)

NE vrata su najjednostavnija logika vrata sa samo jednim ulazom i jednim izlazom. Na ulazu se moe
pojaviti 0 ili 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti prema tablici.

A Y

0 1

1 0

NE vrata zovu se jo i invertor jer obru stanje ulaza. NE vrata su graena tako da oponaaju logiku
operaciju negacije, pa su im zato tablice stanja jednake. Sukladno oznakama uvedenim kod logike
algebre, odnos stanja izlaza i ulaza logikih NE vrata moe se pisati:
Y=A
Stanje izlaza logikih vrata moemo zamisliti kao istinitost ili lanost logike operacije (rezultat)
predoene tim vratima.
I vrata (logiki sklop I engl. AND)
I vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ili vie ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti prema
tablici.

A B Y

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 10

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

0 0 0

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Oito je iz tablice stanja da je izlaz 1 samo ako su oba ulaza 1.

Treba uoiti slinost I vrata s logikom operacijom I. Vrata su graena tako da oponaaju logiku
operaciju I. Moe se zato pisati:
Y=AB
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

NI vrata (logiki sklop NI engl. NAND)

NI vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ili vie ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti prema
tablici.

A B Y

0 0 1

0 1 1

1 0 1

1 1 0

Oito je iz tablice stanja da je izlaz 0 samo ako su oba ulaza 1.

Treba uoiti da je izlaz NI vrata isti kao da se na izlaz I vrata nadoveu NE vrata (invertor). Kao logiki
izraz NI vrata se mogu pisati ovako:
Y=AB
ILI vrata (logiki sklop ILI engl. OR)
ILI vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ili vie ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti prema
tablici.

A B Y

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 1

Oito je iz tablice stanja da je izlaz 1 ako je bilo koji od ulaza (ili oba) 1.
Treba uoiti slinost ILI vrata s logikom operacijom ILI. Vrata su i graena tako da oponaaju logiku
operaciju ILI. Moe se zato pisati:
Y=A+B
NILI vrata (logiki sklop NILI engl. NOR)

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 11

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

NILI vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ili vie ulaza i jednim izlazom. Na ulazima se mogu
pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti prema
tablici.

A B Y

0 0 1

0 1 0

1 0 0

Booleova algebra i logiki sklopovi 2

1 1 0

Oito je iz tablice stanja da je izlaz 1 samo ako su oba ulaza 0.

Treba uoiti da je izlaz NILI vrata isti kao da se na izlaz ILI vrata nadoveu u NE vrata (invertor). Kao
logiki izraz NILI vrata se mogu pisati ovako:
Y=A+B

Iskljuivo ILI vrata (logiki sklop iskljuivo ILI engl. exclusive OR, XOR)
Iskljuivo ILI vrata su logiki sklop ili logika vrata s dvama ulazima i jednim izlazom. Na ulazima se
mogu pojaviti bilo koje kombinacije 0 i 1. Stanje izlaza ovisno je o stanju ulaza i moe se odrediti
prema tablici.

A B Y

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 0

Iskljuivo ILI vrata oponaaju istoimenu logiku operaciju (ta operacija nije spomenuta kod logikih
operacija). Operand logike operacije oznaava se simbolom pa se operacija simboliki moe
prikazati:
Y=A B
Sloeni logiki sklopovi
Meusobnim spajanjem osnovnih logikih sklopova mogue je sagraditi sloene logike sklopove koji
sadravaju stotine, tisue, a u suvremenim raunalima i milijune osnovnih logikih sklopova. Bez
obzira na sloenost, uvijek je mogue sastaviti tablicu stanja logikog sklopa koja se temelji na
tablicama stanja svakog ugraenoga osnovnoga logikog sklopa.
Postupak ili algoritam grae sloenoga logikog sklopa na temelju logike operacije jest:
5. Pojednostavniti logiku operaciju to je vie mogue postupcima opisanim kod logikih
operacija.
6. Podijeliti logiku operaciju na dva dijela, tako da je izmeu ta dva dijela jedan od osnovnih
logikih operatora.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 12

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

7. Predoiti logiku operaciju logikim vratima s jednim izlazom i dvama ulazima, pri emu je
izlaz cjelokupna logika operacija, jedan ulaz je jedan od dva dijela logike operacije, a drugi
ulaz drugi dio logike operacije.
8. Ponoviti postupak za svaki od ulaza tako dobivenoga logikog sklopa promatrajui logiki izraz
toga ulaza kao posebnu logiku operaciju.
9. Postupak ponavljati za svaki ulaz sve dok na ulazu logikog sklopa ne bude samo jedan
osnovni logiki operand.
Primjer
Treba izraditi sloeni logiki sklop koji je opisan logikim izrazom: A B + C
Rjeenje
Podijelimo logiki izraz u dva dijela odijeljena osnovnim logikim operatorom:
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

Prvi dio: Y = A B
Drugi dio: C
Operand: + (operand ILI)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su ILI vrata (jer je logiki
operand izmeu dva lana ILI).

Jedan od ulaza logikog sklopa jest osnovni operand (C), pa je za taj ulaz postupak zavren.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logiku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: A
Drugi dio: B
Operand: (operand I)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su I vrata (jer je logiki
operator izmeu dva lana I).

Prikazani logiki sklop predouje navedenu logiku operaciju.

Primjer
Treba izraditi sloeni logiki sklop koji je opisan logikim izrazom: Y = A B + C + A D + C D
Rjeenje
Sluei se pravilima za pojednostavnjenje, moe se logiki izraz pojednostavniti:
Y= A B+ A D+ A D+ C + C DY = A (B + D) + C (1 + D)
Y = A (B + D) + C
Podijelimo logiki izraz u dva dijela odijeljena osnovnim logikim operatorom:
Prvi dio: Y = A (B + D)
Drugi dio: C
Operand: + (operand ILI)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su ILI vrata (jer je logiki
operand izmeu dva lana ILI).

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 13

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Jedan od ulaza logikog sklopa jest osnovni operand (C), pa je za taj ulaz postupak zavren.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logiku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: B + D
Drugi dio: A
Operand: (operand I)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su I vrata (jer je logiki
operator izmeu dva lana I).

Booleova algebra i logiki sklopovi 2

Jedan od ulaza logikog sklopa jest osnovni operand (A), pa je za taj ulaz postupak zavren.
Za drugi ulaz ponovno rastavimo logiku operaciju na dva dijela:
Prvi dio: B
Drugi dio: D
Operand: + (operand ILI)
Logika vrata koja predouju ovako rastavljenu logiku operaciju su ILI vrata (jer je logiki
operator izmeu dva lana ILI).

Prikazani logiki sklop predouje navedenu logiku operaciju. Valja primijetiti da je logiku
operaciju bilo mogue rastaviti i na drugaiji nain, pa bi tada sloeni logiki sklop izgledao
drugaije. U oba bi sluaja, meutim, ponaanje cjelokupnoga logikog sklopa bilo istovjetno.
Time je zadatak rijeen.
Primjer
Treba izraditi sloeni logiki sklop koji je opisan logikim izrazom: Y = A (B + C) + D
Navedena logika operacija ne moe se pojednostavniti, pa se primjenjujui navedeni
postupak, dobiva sloeni logiki sklop kao na slici.

Primjer
Treba napisati tablicu stanja i logiki izraz za logiki sklop prema slici.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 14

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

U tablici stanja treba popunjavati stupce ovim redom:

a) Najprije popuniti stupce A,B i C tako da su zastupljene sve mogue kombinacije stanja.
b) Popuniti stupac Y1 = A + B.
c) Popuniti stupac Y2 = Y1.
d) Popuniti stupac Y = Y2 + C.

A B C Y1 = A + B Y2 = Y1 Y = Y2 + C
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

0 0 0 0 1 1

0 0 1 0 1 1

0 1 0 1 0 0

0 1 1 1 0 1

1 0 0 1 0 0

1 0 1 1 0 1

1 1 0 1 0 0

1 1 1 1 0 1

Pri izradi tablice stanja treba krenuti s lijeva i popunjavati vrijednosti za izlaze pojedinih
logikih sklopova udesno tako da svaki idui sklop udesno ima ve rijeena stanja za svoje
ulaze.
Logiki izraz za sklop se moe dobiti ovako
a) Krenuti s desne strane, od izlaza logikog sklopa i napisati logiki izraz za logika vrata
kojima pripada taj izlaz: Y = Y2 + C.
b) Za svaki lan tog izraza koji NIJE osnovni operand napisati logiki izraz pripadnih logikih
vrata: Y = (Y2) + C = (Y1) + C = (A + B) + C = A B + C. U zadnjem koraku je primijenjeno
De Morganovo pravilo.

Primjer
Treba napisati tablicu stanja i logiki izraz za logiki sklop prema slici.

U tablici stanja treba popunjavati stupce ovim redom:

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 15

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

e) Najprije popuniti stupce A,B i C tako da su zastupljene sve mogue kombinacije stanja.
f) Popuniti stupac Y1 = B.
g) Popuniti stupac Y2 = B + C.
h) Popuniti stupac Y3 = A + Y1.
i) Popuniti stupac Y = Y2 Y3.

A B C Y1 = B Y2 = B + C Y3 = A + Y1 Y = Y2 Y3

Booleova algebra i logiki sklopovi 2

0 0 0 1 0 1 0

0 0 1 1 1 1 1

0 1 0 0 1 0 0

0 1 1 0 1 0 0

1 0 0 1 0 1 0

1 0 1 1 1 1 1

1 1 0 0 1 1 1

1 1 1 0 1 1 1

Pri izradi tablice stanja treba krenuti s lijeva i popunjavati vrijednosti za izlaze pojedinih
logikih sklopova udesno tako da svaki idui sklop udesno ima ve rijeena stanja za svoje
ulaze.
Logiki izraz za sklop se moe dobiti ovako
c) Krenuti s desne strane, od izlaza logikog sklopa i napisati logiki izraz za logika vrata
kojima pripada taj izlaz: Y = Y2 Y3.
d) Za svaki lan tog izraza koji NIJE osnovni operand napisati logiki izraz pripadnih logikih
vrata: Y = (Y2) (Y3) = (B + C) (A + Y1) = (B + C) (A + B) = B A + B B + C A + C B
= A B + A C + B C.
Primjer Treba napisati tablicu stanja i logiki izraz za logiki sklop prema slici.

A B Y1 = B Y2 = A Y3 = Y1 + A Y4 = Y2 + B Y = Y3 Y4

0 0 1 1 1 1 1

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 16

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

0 1 0 1 0 1 0

1 0 1 0 1 0 0

1 1 0 0 1 1 1

Y = Y3 Y4 = (Y1 + A) (Y2 + B) = (B + A) (A + B) = B A + B B + A A + A B = A B + A
B.
Sklop za zbrajanje binarnih brojeva
Sklop za zbrajanje binarnih brojeva je primjer primjene logikih sklopova u raunalu. To je sloeni
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

slijedni logiki sklop iji izlaz odgovara zbroju dva binarna broja na ulazu.
Pravilo za zbrajanje dva binarna broja je:

0 + 0 = 0

0 + 1 = 1

1 + 0 = 1

1 + 1 = 0 i 1 dalje

Ako prvi pribrojnik oznaimo s A, drugi s B, rezultat s Y i prijenos s C tablica stanja logikog sklopa za
zbrajanje dva jednoznamenkasta binarna broja ima oblik:

A B Y C

0 0 0 0

0 1 1 0

1 0 1 0

1 1 0 1

Zanemarimo za trenutak prijenos i pronaimo disjunktivnu normalnu formu logikog izraza koji
odgovara tablici stanja za zbroj:

A B Y Logiki izrazi za disjunktivnu normalnu formu

0 0 0

0 1 1 AB

1 0 1 AB

1 1 0

Disjunktivna normalna forma logikog izraza je: Y = A B + A B. Logiki sklop koji odgovara tom
izrazu je:

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 17

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Na isti se nain moe nai disjunktivna normalna forma logikog izraza za prijenos:

Booleova algebra i logiki sklopovi 2

A B C Logiki izrazi za disjunktivnu normalnu formu

0 0 0

0 1 0

1 0 0

1 1 1 AB

Disjunktivna normalna forma logikog izraza je: Y = A B. Logiki sklop koji odgovara izrazu je:

Poveu li se ta dva sklopa u jedan dobije se sklop:

Izlaz sklopa na slici odgovara zbroju dva jednoznamenkasta binarna broja A i B. Rezultat zbroja je Y,
a prijenos je C. Sklop na slici poznat je pod nazivom poluzbrajalo (engl. half adder).
Ako se eli zbrajati dva vieznamenkasta binarna broja tada treba uzeti u obzir prijenos (vidi pravila
zbrajanja vieznamenkastih binarnih brojeva). To znai da treba zbrojiti tri binarne znamenke pri
zbrajanju znamenki na pojedinom teinskom mjestu binarnih brojeva (dvije znamenke binarnih brojeva
i prijenos sa susjednih znamenaka nie teinske vrijednosti). Tablica stanja za zbrajanje tri binarna
broja A + B + C je:

A B C Y C1 Logiki izrazi za Logiki izrazi za

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 18

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

disjunktivnu disjunktivnu
normalnu normalnu
formu za Y formu za C1

0 0 0 0 0

0 0 1 1 0 ABC

0 1 0 1 0 ABC

0 1 1 0 1 ABC ABC

1 0 0 1 0 ABC
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

1 0 1 0 1 ABC ABC

1 1 0 0 1 ABC ABC

1 1 1 1 1 ABC ABC

Disjunktivna normalna forma logikog izraza za zbroj je: Y = A B C + A B C + A B C + A B C

+ A B C + A B C + A B C. Nakon sreivanja izraz glasi: Y = A B C + B C + C.
Disjunktivna normalna forma logikog izraza za prijenos je: C1 = A B C + A B C + A B C + A
B C. Nakon sreivanja izraz glasi:C1 = A C + B C. Logiki sklop koji odgovara navedenim izrazima
je:

Takav je sklop poznat pod nazivom potpuno zbrajalo (engl. full adder).
Postoje i brojne druge mogunosti konstrukcije logikog sklopa koji e obavljati istu funkciju. Jedna od
mogunosti je npr. drugaije srediti logike izraze disjunktivne normale forme. Druga mogunost je
rabiti poluzbrajalo kao dio potpunog zbrajala.
Mogue je izraditi logiki sklop koji zbraja vieznamenkasti binarni broj. Napiimo dva binarna
vieznamenkasta broja u obliku:
A = A2 A1 A0

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 19

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

B = B2 B1 B0
I rezultat njihovog zbroja u obliku:
Y = Y3 Y2 Y1 Y0
Gdje su s indeksom nula oznaene krajnje desne znamenka, s indeksom jedan susjedne itd.

C3 C2 C1 C0 Prijenos

A2 A1 A0 Pribrojnik A

Booleova algebra i logiki sklopovi 2

B2 B1 B0 Pribrojnik B

Y3 Y2 Y1 Y0 Rezultat

Zbrajanje vieznamenkastog binarnog broja mogue je spajanjem vie punih zbrajala prema slici:

Y0
A0
Puno zbrajalo
B0

C0 Y1
0 Puno zbrajalo

A1

C1 Y2
B1
Puno zbrajalo

A2

C2
B2 Y3
Puno zbrajalo

A3

B3 C3

Krajnje desne znamenke pribrojnika A i B su oznaene s indeksom 0. Znamenke lijevo do njih

indeksom 1 itd. Krajnje desna znamenka rezultata Y je oznaena indeksom 0. Znamenka lijevo od nje
indeksom 1 itd. Kako kod krajnje desnih znamenki pribrojnika nema prijenosa trea je znamenka kod
potpunog zbrajala koje zbraja krajnje desne znamenke pribrojnika jednaka 0. Kako je u tom sluaju
rije o zbrajanju samo dva binarna jednoznamenkasta broja umjesto potpunog zbrajala na tom se
mjestu moe rabiti i poluzbrajalo. Prijenos pojedinog zbrajanja je oznaen slovom C i odgovarajuim
indeksom.
I ovakav se zadatak moe rijeiti na mnogo naina. Npr. tako da se napie tablica stanja i iz nje izvedu
normalne forme logikih izraza i zatim na temelju toga konstruira logiki sklop. Ovisno o odabranim
normalnim formama logikog izraza i o nainu sreivanja izraza mogu se dobiti razliiti logiki sklopovi
koji e obavljati istu zadau. Postoje postupci kojima je mogue pronai takav izraz za koji je potrebno
utroiti najmanje logikih sklopova a da cjelokupan sklop jo uvijek obavlja istu zadau.
Slijedni logiki sklopovi
Izlaz svih do sad opisanih logikih sklopova ovisi samo o stanju ulaza. Ako je poznato stanje ulaza na
temelju tablice stanja moe se sa sigurnou ustanoviti i stanje izlaza. Drugim rijeima da bi se
ustanovilo stanje izlaza dovoljno je znati stanje ulaza. Za isto stanje ulaza i izlaz e biti isti.
Slijedni ili sekvencijalni logiki sklopovi su takvi logiki sklopovi kod kojih izlaz ovisi o stanju ulaza ali i
o trenutnom stanju logikog sklopa. To znai da takvi sklopovi mogu biti u vie razliitih unutarnjih
stanja. Da bi se ustanovilo stanje izlaza slijednog logikog sklopa treba znati stanje ulaza ali i
unutarnje stanje sklopa. To znai da za isto stanje ulaza izlaz sklopa moe biti razliit, ovisno o
unutarnjem stanju sklopa.
Slijedni sklopovi nuno moraju imati memoriju tj. sposobnost pamenja stanja u kojem se nalaze.
Primjer jednostavnog slijednog sklopa je bistabil. To je sklop koji moe biti u jednom od dva stanja.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 20

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

Izlaz bistabila ovisi o stanju u kojem se nalazi i o stanju na svojim ulazima. Analiza rada slijednih
logikih sklopova je mnogo sloenija od analize do sad spomenutih logikih sklopova i nee biti ovdje
opisana.
Vjeba 2. Logiki sklopovi (vjeba se nalazi u Radnim listovima i na CD-u)

Saetak
Logika ili Booleova algebra sustav je teorema koji rabe simboliku logiku da bi
opisali skupove elemenata i odnose meu njima. Razvojem digitalnih raunala
otkriveno je da je Booleova algebra vrlo dobro primjenjiva u konstruiranju i analizi
rada raunala.
Logike operacije su: NE (engl. NOT), I (engl. AND) i ILI (engl. OR), implikacija i
ekvivalencija.
Tablica stanja izraava odnose meu operandima ovisno o logikoj operaciji.
Tablica stanja definicija je logike operacije i mora sadravati sva mogua stanja
operanada i logike operacije.
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

Sloeni logiki izraz iji je rezultat istinit bez obzira na istinitost izjava od kojih se
sastoji naziva se tautologija. Sloeni logiki izraz iji je rezultat laan bez obzira na
istinitost izjava od kojih se sastoji naziva se kontradikcija.
Osnovne logike operacije mogu se kombinirati u sloene operacije. esto je
sloene logike operacije mogue pojednostavniti sluei se nizom jednostavnih
pravila.
Za logiki izraz koji zadovoljava odreene uvjete kae se da je u normalnoj formi
(disjunktivnoj ili konjunktivnoj).
Kod digitalnih elektronikih raunala, a takva su praktiki sva raunala danas u
uporabi, podatci se predouju s pomou dva mogua stanja: maksimalni napon i
minimalni napon. Logiki sklopovi predouju logike operacije uporabom
elektrikih veliina i osnovni su element elektronikih raunala. Naela logike
algebre (operacije, operandi, pravila logikih odnosa) mogu se primijeniti i kod
digitalnih binarnih raunala.
Sklop za zbrajanje dva binarna broja naziva se poluzbrajalo (engl. half adder), a
sklop za zbrajanje tri jednoznamenkasta binarna broja potpuno zbrajalo (engl. full
adder).
Pitanja za provjeru znanja
1. Koje su osnovne logike operacije?
2. to je tablica stanja?
3. to je osnovni element logike algebre?
4. Kako je uobiajeno oznaivati dva mogua stanja izjava (sudova) logike
algebre?
5. to su operatori, a to operandi logike algebre?
6. Koji su osnovni operatori logike algebre?
7. to je i emu slui tablica stanja?
8. Koja je logika operacija tautologija, a koja kontradikcija?
9. Koje uvjete mora zadovoljavati logiki izraz da bi bio u disjunktivnoj, a koje
da bi bio u konjunktivnoj normalnoj formi?
10. Koji se simboli koriste za logike operatore: NE, I, ILI, iskljuivo ILI?
11. to su logiki sklopovi?
12. Koja je temeljna razlika izmeu digitalnih i analognih sustava?

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 21

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

13. Kakva su to digitalna binarna raunala?

14. Koji su osnovni logiki sklopovi?
15. Koji se shematski simboli rabe za osnovne logike sklopove?
16. Koko se iz tablice stanja moe konstruirati logiki sklop koji odgovara toj
tablici?
17. Moe li se na temelju iste tablice stanja konstruirati vie razliitih logikih
sklopova koji se ponaaju sukladno tablici stanja?
18. emu slue logiki sklopovi koji se nazivaju poluzbrajalo (engl. half adder) i
potpuno zbrajalo (engl. full adder).
Zadatci za vjebu
1. Napiite tablicu stanja za sljedee logike operacije:
a. Y = A + B,
b. Y = A (B + C),
c. Y = A B C + D,
d. Y = (A + B) (C + D),

Booleova algebra i logiki sklopovi 2

e. Y = A + B C + A C.
f. Y = A B + A C + A D,
2. Pojednostavnite sljedee logike operacije:
a. Y = A B + A B + A C + B D,
b. Y = A (B + C) + B (A + D) + C (A + D),
c. Y = X (Q + P) + X P + Q.
3. Nacrtajte logiki sklop koji predouje sljedee logike operacije:
a. Implikaciju
b. Ekvivalenciju
c. Y = A (B + C) + B,
d. Y = A B + A C + B C,
e. Y = X + Q (P + X) + Q P,
f. Y = V (W + Z + R) + W (Z + R) + R.
4. Napisati tablicu stanja i logiki izraz za ove logike sklopove:

a.

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 22

 090_BLG_Booleova_algebra_20090212_02 12.2.2009

b.

c.
Booleova algebra i logiki sklopovi 2

BOOLEOVA ALGEBRA I LOGIKI SKLOPOVI 23