ODISEJA - Homer

IVOTOPIS:
Ne zna se ni danas nita pouzdano o Homerovu
ivotu, a u 18. se stoljeu pojavila sumnja u njegovo postojanje i u autorstvo
''Ilijade'' i ''Odiseje'' (homersko pitanje).
U vremenskom odreivanju Homera postoji nekoliko kombinacija. Jedni ga
smatraju suvremenikom trojanskog rata (1194.-1184. pr. Kr.), drugi dre da
je ivio 100, a neki 400 godina poslije tog rata.
I vijesti se o pjesnikovoj domovini znatno razilaze. ini se da je ipak
najstarija i u starini najvie rairena vijest po kojoj se kao Homerovo rodno
mjesto navodi eolska Smirna, koja je postala jonskim gradom izmeu 9.-8.
st. pr. Kr.
Homera su zamiljali kao stara, siromana i slijepa pjevaa koji je,
potucajui se iz jednog kraja u drugi, ivio od recitiranja svojih pjesama.

VRSTA DJELA: junaki ep, 24 pjevanja

SADRAJ:

I. Bogovi vijeaju. Atena hrabri Telemaha

Pjesnik, zazvavi Muzu da mu pjeva o Odiseju, pripovijeda kako su se bogovi
u svojem vijeu sami meu sobom sloili da se Odisej napokon vrati u svoje
kraljevstvo, poto ga je Kalipsa veoma dugo zadravala na svojem otoku
Ogigiji. Boica Atena, osobita Odisejeva prijateljica, pohita nakon toga k
Odisejevu dvoru na Itaku. Ondje mnoga mlada gospoda prose Odisejevu
enu Penelopu da se uda za nekog od njih jer, kau, njezin se mu vie nee
vratiti. Atena u ljudskom liku pristupi k Odisejevu sinu Telemahu predstavivi
se da je ona Mento, tafski kralj, pa mu ree neka sutra skupi ljude u
skuptinu i neka u njoj zaprijeti proscima koji mu trate blago na svoje
gozbe, te neka poalje nekoga u Pil k Nestoru i u Spartu k Menelaju da pita
jesu li to uli o njegovu ocu. Dotle se prosci vesele u Odisejevoj kui do
veeri, a zatim se raziu svojim kuama. I Telemah ide spavati.
II. Itaani vijeaju. Telemah odlazi na put
Sutradan se skupili ljudi u skuptini. Telemah im se tui na prosce koji mu
zatiru kuu i moli narod da to proscima zabrani. Antinoje (prosac) ree da
tome svemu nisu krivi prosci, ve Penelopa jer se nee udati ni za jednog. U
visini se pojave dva orla te se ponu boriti; tada starac Haliterso veli da to
sluti na pogibiju prosaca, a Eurimah, takoer prosac, smije se starcu.
Telemah trai da mu daju lau da ide u svijet traiti oca. Mentor podsjea
Itaane kako je Odisej bio dobar kralj, a oni mu nisu zahvalni ni toliko da bi
zabranili proscima da rasipaju njegovo imanje. Na to plane Liokrit (prosac) i
raspusti skuptinu. Telemah ode do mora i k njemu dolazi Atena u liku
Mentora te mu ree da e mu pribaviti lau i obea da e putovati s njim.
Nato se Telemah vrati kui i zapovijedi slukinji Eurikliji da mu spremi
branjenicu za put, ali Penelopi nita ne govori. Atena u liku Mentora izmoli
lau u Noemona, sabere drutvo, i oni se s Telemahom zapute morem.

III. ta se radi u Pilu

Nestor upravo rtvuje s narodom Posidonu rtvu, kad doe Telemah s
Mentorom (Atenom). Nestor ih doeka vrlo lijepo. Telemah ga upita zna li
ita o njegovu ocu, a Nestor, ne znajui nita o njemu, pripovijeda kako je
sam putovao kui od Troje, spominje Agamemnonovu smrt i Orestovu
osvetu, te upuuje Telemaha da ide k Menelaju, da e mu on znati rei neto
o ocu jer se nedavno vratio poto se nalutao kojekuda. Atena predveer
ostavi drutvo i odleti u obliku orla; Nestor ju prepozna i obea rtvovati joj
govedo. Telemah prenoi u Nestorovu dvoru i sutradan u zoru odveze se s
Nestorovim sinom Pizistratom k Menelaju, prespavaju kod Diokleja u Feri i
drugi dan stignu u Spartu k Menelaju.

IV. ta se radi u Lakedemonu

Menelaj upravo eni sina i udaje ki. On prijateljski doeka i ugosti Telemaha
i Pizistrata. Za veerom Helena, Menelajeva ena, razveseli goste koji su se
rastuili uvi iz Menelajevih usta Odisejevu sudbinu. Drugi dan pita Telemah
Menelaja to zna o njegovu ocu, a Menelaj zna vrlo malo rei o Odiseju,
nego pripovijeda svoje doivljaje poslije propasti Troje; izmeu ostalog
pripovijeda kako se sastao s prorokim pomorskim bogom Protejom koji mu
je prorekao sudbinu i otkrio mu neke dogaaje to su ih doivjeli ostali grki
junaci na polasku ispod Troje. U to vrijeme vijeaju prosci kako e ubiti
Telemaha da im vie ne smeta; to Penelopi javlja glasnik Medon, a kraljicu
dvostruko zaboli ta vijest jer jo nije znala da joj je sin otiao u svijet; zaim
se stane moliti Ateni da joj izbavi sina, a Atena poalje Penelopi radostan san
koji ju utjei. Prosci zasjednu na otoku Asteri dok se ne vrati Telemah s puta.

V. Spilja Kalipsina. amac Odisejev

Bogovi drugi put vijeaju. Zeus alje Hermiju nimfi Kalipsi, kod koje boravi
Odisej ve sedam godina, da joj javi Zeusovu volju da pusti Odiseja sa
svojeg otoka. Kalipsi se ta zapovijed ne svia, ali se pokorava i kae Odiseju
neka gradi amac, a kad ga je Odisej nainio, ona mu daje obilnu
branjenicu. Odisej odlazi. Osamnaesti dan njegove plovidbe opazi ga
Posidon i digne oluju, uniti mu lau, te bi Odisej propao da mu se nije
smilovala pomorska boica Leukoteja i dala mu veo da se njime opae, i tako
se izbavi. Odisej se jedva izvue iz vode i ispliva gol i veoma umoran i
izmuen na feaki otok Sheriju.

VI. Odiesj dolazi u Feaku

Boica Atena nagovara u snu Nausikaju, ki kralja Alkinoja, da poe ujutro
na vodu prati rublje. Sutradan Alkinoj dopusti to svojoj keri, te ona ode na
kolima s nekoliko dvorkinja. Djevojke, svrivi posao, stanu se igrati,a
njihova buka probudi Odiseja, koji se nato stane moliti Nausikaji da mu se
smiluje. Ona mu da odijelo, i on se opere i hoe s njom u grad k njezinu ocu,
ali mu Nausikaja ree da ne ide on, stranac, s njom, mladom djevojkom, u
grad da ne bi bilo kuenja, ve neka poslije nje doe u grad i lako e nai
Alkinojeve dvore. Tako Odisej zaostane pred gradom u gaju boice Atene.

VII. Odisej dolazi k Alkinoju

Malo poslije Nausikaje ulazi Odisej u grad feaki; tu se s njim sastane Atena
u liku djevojice, obavije ga mrakom, da ga ne bi nitko vidio, i pokae mu
Alkinojeve dvore. Kad Odisej stupi unutra, nae kralja i kraljicu i najodlinije
Feaane. Odisej se savije kraljici Areti uz koljena i moli ju da mu daju lau
da se vrati kui. Alkinoj ga lijepo doeka i obeava mu da e ga dati otpraviti
u njegovu domovinu. Za veerom kraljica Areta prepoznaje ruho na Odiseju i
pita tko je on i odakle mu to ruho. Odisej ne odgovara tko je, ve samo veli
da putuje od Kalipse i pripovijeda to je sve pretrpio od Kalipsina otoka do
feakoga i kako se sastao s Nausikajom. Nakon toga svi idu na poinak.

VIII. Odisej meu Feaanima

Alkinoj drugi dan saziva skuptinu i dogovaraju kako e stranca otpremiti
njegovoj kui. Nakon toga je kod Alkinoja gozba, a poslije gozbe sprema se
mlade na rvanje. Meu rvae stupi i Odisej te ih sve nadbaci kolutom.
Nakon toga stane pjeva Demodok pjevati jedan ljubavni dogaaj Aresa i
Afrodite, a mlade igra uz tu pjesmu. Zatim feaka gospoda skupe darove
Odiseju. Opet je gozba i opet Demodok pjeva, ali sada o drvenom konju
kojim su Ahejci prevarili Trojance. Odisej se od mila rasplae jer je u pjesmi
pjeva i njega spominjao. Tada ga Alkinoj upita tko je zapravo on i zato
plae.

IX. Pripovijest o Kiklopu

Odisej pripovijeda kako je otplovio od Troje. Kae da se najprije namjerio na
Kikonce, da im je razorio grad, ali su ga oni ipak odagnali s njegovom
drubom. Brodei otamo baci ga bura k Lotofazima, a otud doplovi do
kiklopskog otoka. Uzme sa sobom dvanaest drugova i poe razgledati
zemlju. Lutajui otokom dou do spilje Kiklopa Polifema, koji je bio
Posidonov sin. Oni uu u spilju, a kad se Kiklop vratio s pae, zatvori se s
njima u spilji i u dva dana pojede estoricu. Odiseju poe za rukom opiti
Kiklopa vinom, pa dok je on pijan spavao, izbije mu Odisej sa svojim
drugovima jedino oko iz glave. Sutradan mu Odisej sretno izmakne, pa kad
bude ve podaleko s drugovima, javi mu se, a Kiklop baci za njim golemi
kamen, no ne pogodi ga.

X. Eol. Lestrigoni. Kirka

Plovei od kiklopske zemlje, doe Odisej s drugovima do otoka na kojem je
kraljevao Eol, kralj vjetrova. Eol se smiluje na Odiseja te mu dade vjetrove
svezane u mijeh; samo Zefir nije bio svezan te on tjerae lau prema Itaci.
Na putu drugovi u zao as razveu mijeh i svi vjetrovi izlete pa lau
potjeraju natrag prema Eolovu otoku, ali Eol Odiseja i drugove otjera od
sebe kao ljude mrske bogovima. Nato krenu na zapad i namjere se na
Lestrigonce, koji mu unite jedanaest laa i dosta drugova. Odiseju ostane
samo jedna laa i on doplovi njome i s etdeset i etiri druga do Eeje, gdje
je ivjela Kirka, koja polovinu njegova drutva, kad dou k njoj, pretvori u
svinje. Odiseju u pomo pritee bog Hermija, koji mu dade nekakvu travu
kao ''protuotrov'' svakoj Kirkinoj aroliji. Tom travom Odisej nadvlada Kirku i
ona mu ''posvinjene'' drugove pretvori natrag u ljude. Kod Kirke proboravi
Odisej godinu dana, a onda mu ona savjetuje da ide u podzemni svijet pitati
proroka Tiresiju o svojoj budunosti. Kad se on s drutvom sprema na put, u
Kirkinim dvorima umre mu jedan od drugova, Elpenor.

XI. Mrtvako carstvo

Vjetar nanese Odiseja k narodu kimerskom, koji je ivio na granici mora i
oceana. Tu nae Odisej ulaz u podzemni svijet i rtvuje rtvu; nato se stanu
skupljati premnoge due, ali Odisej ne da nijednoj srknuti krv rtve prije
negoli se napije Tiresija. Najprije on ugleda Elpenora i obea mu da e mu
sahraniti tijelo, onda ugleda majku Antikliju, zatim Tiresiju, kojega pusti piti,
i on mu onda kazuje to ga jo eka. Nakon toga Odisej pusti svoju majku
da pije, a onda mu ona govori to mu se sve dogodilo u kui nakon njegova
odlaska. Tada dou due mnogih nekadanjih junaka piti krv; doe
Agamemnon, Ahilej, Patroklo, Antiloh i Ajas, sin Telamonov. Tu vidje Odisej i
suca Minoja, Oriona, muenike Titoja, Tantala i Sizifa, napokon i lik Herakla.
Tada se tek Odisej vrati iz tih krajeva.

XII. Sirene, Scila, Haribda, Helijeva goveda

Doavi natrag do Kirke, Odisej sahrani Elpenora, a Kirka mu govori to ga
eka na putu i kako e se moi spasiti od tih stvari. Sluajui njezin savjet
proe on sretno pokraj Sirena, ali kad doe do Scile i Haribde, estoricu mu
drugova proguta Scila. Drugovi ga zatim nagnaju da krene laom prema
trinakom otoku gdje je bog Helij imao svoja goveda i ovce. Vjetrovi im ne
dae dugo ostaviti taj otok i kad drugovima nestane hrane, oni zakolju
nekoliko Helijevih goveda, premda im je Odisej rekao da to nipoto ne uine.
Helij tui Zeusu Odisejeve drugove, a Zeus ih, kad ve otplove od Trinakije,
kazni smru na moru; svi se utope, samo Odisej na dvije grede doplovi
nekako do Kalipsina otoka Ogigije, ali tek nakon devet dana.

XIII. Odisej brodi od Feaana i dolazi na Itaku

Kad ve Odisej ispria svoje doivljaje, feaka ga gospoda opet obdare, a
Alkinoj ga opet poasti. Predveer ue Odisej u lau i feaki ga veslai
odvezu do Itake i ostave ga na itakoj obali, a Odisej ne zna nita jer tvrdo
spava. Veslai otplove od Itake, ali im Posidon blizu Sherije pretvori lau u
kamen. Kad se Odisej probudi, zaudi se gdje je, i tada doe k njemu Atena
u liku mlada pastira. Ona mu ree da je to Itaka; zatim mu se oituje da je
ona Atena, sakrije mu feake darove u spilju i nagovara ga da pobije prosce;
a da ga nitko ne prepozna, pretvori ga u prosjaka.

XIV. Odisej se sastaje s Eumejom

Odisej se zaputi k svinjaru Eumeju, koji ga ne prepozna, ali ipak lijepo
doeka neznana prosjaka i poasti ga svinjetinom i vinom. Prosjak (Odisej)
veli Eumeju i kune se da e se Odisej ubrzo vratiti, ali Eumej to ne vjeruje.
Odisej onda pripovijeda izmiljenu priu o sebi, kako je mnogo lutao i kod
Tesproana uo za Odiseja. Uto dou Eumejovi momci sa svinjama s pae.
Eumej zakolje Odiseju tusto krme za veeru. Poslije veere odu svi spavati, a
Odisej pripovijeda opet o sebi izmiljenu priu i izmoli od Eumeja plat jer je
no hladna. Eumej izie iz kolibe da spava kod svinja.

XV. Telemah dolazi k Eumeju

Atena opominje Telemaha u snu neka se vrati na Itaku. On se ujutro odveze
s Pizistratom dobivi darove od Menelaja i Helene. Kod Pila uzme sa sobom u
lau i Argejca Teoklimena, koji je bio vra, a sada ga gone roaci ovjeka
kojeg je on ubio. U isto vrijeme razgovaraju Eumej i Odisej; Eumej
pripovijeda kako su ga Feniani ugrabili njegovu ocu, kralju u Siriji, i prodali
ga Laertu. Sutradan se ujutro Telemah doveze s drutvom do Itake; drugovi
se odvezu u grad, a on sam ode k Eumeju.

XVI. Telemah prepoznaje oca

Doavi k Eumeju, Telemah se pozdravi s njim i poalje ga svojoj majci u
grad da joj javida se on sretno vratio s puta. Kad Eumej po tom nalogu ode
u grad, Atena pretvori starca prosjaka u junaka kakav je doista bio, i on se
oituje sinu Telemahu. Zatim se njih dvojica stanu dogovarati kako e
osloboditi Penelopu i kuu od prosaca. U grad doplovi laa Telemahovih
drugova, koji takoer alju glasnike k Penelopi da se Telemah vratio. Ubrzo
doplovi i zajednika laa prosaca, koji se ljute zbog uzaludna zasjedanja i
kupe se na dogovor te odluuju ubiti Telemaha. Penelopa uje njihovu
odluku, doe meu njih i estoko navali zbog toga na Antinoja, a Eurimah
onda dvolino uvjerava Penelopu da Telemahu nijedan prosac nee uiniti
nita naao. Eumej se vraa u svoj stan, a Atena opet pretvara Odiseja u
stara prosjaka.

XVII. Telemah se vraa u grad Itaku

Ujutro poe Telemah u grad i pripovijeda majci ukratko gdje je sve bio. Malo
poslije Eumej i Odisej krenu u grad. Pred gradom se sastanu s kozarom
Melantejom, koji Odiseja izgrdi i udari nogom u bedro. Kad ve dou u
kraljevski dvor, pas Argos u starom prosjaku prepozna svog gospodara
Odiseja i od radosti ugine. Prosci se upravo goste i Odisej poe od jednoga
do drugoga prosei podjelu; svi mu dadu neto, samo Antinoj napadne na
njega i udari ga podnojem. Penelopi to bude jako ao i dade pozvati k sebi
prosjaka da joj kae je li to uo o njezinu muu, a Odisej odvraa da e doi
naveer. Eumej se vraa na polje k svinjama ostavivi Odiseja u kraljevskom
dvoru.

XVIII. Odisejovo rvanje s Irom

U Odisejevu kuu dolazi prosjak Ir, koji eli otjerati drugog prosjaka to ga
nalazi kod prosaca, odnosno Odiseja, no on se ne da otjerati. Nato zaele
prosci da se njih dvojica bore, pa koji bude jai, dobit e dobru veeru. I
tako se oba prosjaka uhvate oko pojasa. Odisej za as svlada Ira i teko ga
ranjena baci pred vrata. Penelopa doe meu prosce i kori sina to je
dopustio tu borbu, a prosce lukavo navede da joj daju darove za udaju.
Poslije toga prosci nastave gozbu, a Odiseja izgrdi slukinja Melanta i prosac
Eurimah, koji baci podnoje na njega, ali ga promai. Napokon se raziu svi
u svoje kue na spavanje.

XIX. Odisej se sastaje s Penelopom. Pranje nogu

Kako su se ve prije dogovorili, Odisej i Telemah sakriju oruje da ga prosci
ne mogu pronai kad im zatreba. Zatim Odisej razgovara s Penelopom, koja
ga, dakako, ne poznaje, a on ju vara rekavi da je Kreanin, sin Deukalionov,
a brat Idomenejev; da je prije dvadeset godina lijepo doekao Odiseja,
kojega je oluja nanijela na Kretu. Dalje kae da je u tesprotskoj zemljiuo za
Odiseja da e ubrzo doi kui. Nato kraljica zapovijedi slukinji Eurikliji da
strancu opere noge; ova odmah prepozna Odiseja po brazgotini na nozi, ali
joj Odisej zaprijeti da nikome ne govori da se on vratio. Penelopa veli da e
sutradan odrediti da se prosci natjeu u streljatvu i udat e se za onoga koji
pobijedi kad vidi da ve ne moe drugaije. Zatim ode spavati i Odiseja
takoer otpravi na poinak.

XX. Dogaaji prije ubijanja prosaca

Nou nevaljale slukinje izlaze iz kue ka proscima na grena djela. Odisej ih
gleda pun gnjeva, ali se opet ustrpi ekajui zgodniji as kad e kazniti sve
te bezakonike. Pred jutro dobije od Zeusa dva povoljna znamena iz kojih
razabire da e mu djelo poi za rukom. Nakon toga doe Eumej sa svinjama,
a Filetije s kozama da imaju prosci to klati za gozbu. Filetije ljubazno govori
s nepoznatim prosjakom i ljuto ali za Odisejem kojeg ve jako dugo nema.
Prosci vijeaju kako e ubiti Telemaha, ali ih u tome preplai jedno znamenje
i oni pou u Odisejevu kuu na gozbu. Ktesip baci na Odiseja kravlju nogu,
ali ga ne pogodi. Proscima Teoklimen prorie teku pogibiju, a oni mu se
smiju. Penelopa dobro uje sve rijei prosaca jer sjedi blizu dvorane gdje se
oni goste.

XXI. Postavljanje luka

Penelopa nagovara prosce da se natjeu tko e napeti Odisejev luk i njim
odapeti strijelu kroz dvanaest u zemlju zabodenih sjekira, i kome to dvoje
poe za rukom, ona e se udati za njega. Neki se prosci natjeu, ali uzalud,
nijedan ne moe napeti luk, zato daju naloiti vatru i donijeti loj da se luk
ugrije i namae ne bi li se mogao lake napeti. Uto iziu Filetije i Eumej iz
kue, a Odisej za njima pa im kae tko je on i neka pozatvaraju vrata da ne
bi koji prosac pobjegao kad ih stane ubijati. Ni Eurimah nije mogao napeti
luk, te doe red na Antinoja, ali on odgodi natjecanje za sutra. Tada zamoli
Odisej da njemu daju da ogleda svoju snagu, a prosci se na to naljute i
jedva mu dopuste nakon to ih Penelopa opomene. Odisej brzo napne luk i
prostrijeli sve sjekire.

XXII. Ubijanje prosaca

Kad Odisej to sretno svri, uperi luk u Antinoja i ubije g, a ostalima vikne da
je on Odisej. Eurimah ga moli da im oprosti, ali uzalud; Odisej i Telemah
ubijaju jednog za drugim, a kozar se Melantej nekako iskrade i donese
proscima oruje iz sobe u kojoj je bilo skriveno, a koju je Telemah zaboravio
zakljuati. Melantej ode po drugi put po oruje, ali ga uhvate Eumej i Filetije
pa ga sveu za stup da im ne pobjegne. Prosci se svojim orujem ne mogu
obraniti jer boica Atena, najprije u liku Mentora, a zatim u obliku lastavice,
gleda boj i svojom boanskom moi navraa pobjedu Odiseju i njegovim
drugovima, koji ubijaju prosce jednog za drugim, a oni jedva neznatno rane
Telemaha i Eumeja. Kad su ve svi prosci bili mrtvi, Odisej zapovijedi svojim
pomonicima da tijela prosaca iznesu iz dvorane, a samu dvoranu oiste od
krvi. Nakon toga objese dvanaest besramnih slukinja i iza estokih muka
ubiju Melanteja. Nakon toga Odisej kadi kuu sumporom da ju oisti od
grijeha i dade pozvati vjerne slukinje, s kojima se vrlo lijepo pozdravi.

XXIII. Penelopa prepoznaje Odiseja

Euriklija ode k Penelopi i javlja joj vijesti kojima ju misli razveseliti, ali ona
ba i ne vjeruje, no ipak se dade nagovoriti, te ode u donje sobe i tu nae
Odiseja, no jo ne vjeruje. Odisej zapovijedi ukuanima da pjevaju i pleu
kako nitko u gradu ne bi otkrio da su prosci pobijeni. Zatim se on okupa, a
Atena ga opet uini jakim i ilim, i kad on ree Penelopi tajnu o njihovoj
branoj postelji, kako je nainjena, onda tek Penelopa povjeruje da je to
Odisej jer nitko drugi nije znao tu tajnu. Njih se dvoje zagrle i odu na
poinak, a isto tako i ostali ukuani odu spavati. Ve je zora, ali Atena
produi no da ono dvoje mogu pripovijedati jedno drugome svoje doivljaje.
Prije nego usnu, Odisej Penelopi pripovijeda ukratko to je doivio otkako je
krenuo od Troje. Ujutro Odisej ustane i ode s Telemahom, govedarom i
svinjarem izvan grada k svom ocu Laertu.

XXIV. Umir
Hermija vodi due prosaca k Aidu, i tu se osim ostalih dua namjere na
Ahilejovu i Agamemnonovu duu. Amfimedonova dua pripovijeda
Agamemnonovoj dui kako se Odisej vratio kui i njih porsce poubijao. U isto
vrijeme doe Odisej s onom trojicom k ocu Laertu, koji ivi izvan grada u
vonjaku. Odisej najprije taji tko je on, ali ubrzo kae da je on njegov sin
Odisej i pripovijeda starcu kako je pobio prosce. Zatim odu otac i sin u kuu,
gdje ih ve eka ruak. Tu se Odisej pozdravi sa starcem Dolijem i njegovim
sinovima. Nakon to zavre s rukom, dolazi gomila Itaana, koje je pobunio
Eupit, ubiti Odiseja koji je toliku momad pogubio. Odisej s vjernim
drugovima izie u boj, njegov otac pogodi i smrtno rani Eupita, i time se boj
zavri jer Atena ne da da se lije krv, te ona pomiri Odiseja s njegovim
narodom.

O DJELU:
''Odiseja'' je dobila ime po glavnom junaku Odiseju. Nakon desetogodinjeg
ratovanja pod Trojom, on luta deset godina po svim morima i doivljava
mnogo opasnih pustolovina. Izgubivi sve prijatelje u brojnim opasnostima,
Odisej se vraa na Itaku, gdje se uz pomo sina Telemaha osveuje proscima
koji su opsjedali njegovu enu Penelopu i na gozbama upropatavali njegov
imutak.
Okosnicu ''Odiseje'' ine Odisejev povratak i osveta proscima. Ti su motivi
obogaeni prikazom prijanjih junakovih desetogodinjih lutanja, a
pripovijeda ih sam Odisej na dvoru feakog kralja Alkinoja. Osim toga, u ep
je umetnut i motiv o sinu koji ide u potragu za ocem. Pjesnik je u moralnom
pogledu produbio priu o Odiseju time to je s pustolovnim putovanjima
povezao motiv o povratku mua koji izbavlja svoju obitelj iz nevolje.
Kompozicija je prepletenija od one u ''Ilijadi''. Sve su epizode u slubi
temeljnog motiva, a jedinstvo je izraeno u strastvenoj elji junaka da se
vrati u domovinu i obitelj.
Radnja Odiseje traje po jednima 41, a po drugima 40 dana; a tu se ne
raunaju Odisejevi doivljaji koji traju deset godina, a pripovijeda ih sam
Odisej na dvoru feakog kralja Alkinoja.
Najvea je razlika izmeu ''Ilijade'' i ''Odiseje'' u religijskom shvaanju. U
''Odiseji'' su bogovi veinom zatitnici pravnih i moralnih odnosa meu
ljudima. Od bogova se samostalnom djelatnou istie samo Atena, i to kao
zatitnica. U njezinu je liku sabrano mudro, pravedno i dobro djelovanje. Kao
takva, javlja se ona i u snovima, osobito u drugom dijelu ''Odiseje'' (nakon
Odisejeva povratka na Itaku). Neprijateljski bogovi Posidon i Helij podosta su
bezlini. Njihova je srdba opravdana zbog toga to su i Odisej i njegovi
prijatelji prekoraili doputenu mjeru. Sudbina je u ''Odiseji'' iskljuena kao
pokretni motiv,a u ''Ilijadi'' joj se pokoravaju i sami bogovi.

O LIKOVIMA:
Odisej je mu mudre i lukave pameti. Opreznost, hladnokrvno rasuivanje i
prijevara sapaavaju ga iz svih opasnosti. Radoznalost i nekoristoljubiva e
za novim saznanjima najplemenitije su crte njegove linosti. On je moralno
produbljen lik. Brana vjernost i ljubav prema domovini daju mu snagu da
strpljivo podnosi sve opasnosti i ponienja.
Uz Odiseja, najvie se istie njegova ena Penelopa kao uzor brane
vjernosti. Nju rese mudrost i osjeanje osobnog dostojanstva.
Novina su mladenaki likovi: Telemah i Nausikaja. U srcu krasne Nausikaje
budi se prvi osjeaj prema mukarcu, gotovo vie potovanje negoli ljubav.
Nausikaja je bez sumnje najdraesniji lik grke poezije.

Uz grupu karaktera majka - sin, javljaju se i grupe otac - sin, otac - ki,
gospodari - sluge.
Poalji ovo e-potom Blogiraj ovo! Podijeli na usluzi Twitter Podijeli na usluzi Facebook
Podijeli na Pinterestu

Broj komentara: 5 :

1.

Anonimno02:11

JAKO KUL

Odgovori

2.

Anonimno08:06

kvalitetan saetak :)

Odgovori