Knjievnost staroga istoka

1. Stara Egipatska knievnost: (3. I 2. Tisuljee pr. Kr.)

Za potrebe obreda
Naglasak na umjetnikom oblikovanju
a) Razgovor razoaranog ovjeka i njegove due
b) Ptahotep: Pouka mudrosti
c) Pjesme s rijeke
d) Himna Nilu
e) Ehnaton: Himna Atonu, bogu Suncu

2. Kineska knievnost:

Knjiga pjesama
Pripisuje se Konfuciju
Izbor najstarijih pjesama koje su razliite vremenom nastanka,
sadrajem i formom

3. Arapska knievnost:

Ku'ran (7. St.)

4. Babilonsko Asirska knjievnost (Mezopotamijska

knjievnost)
Ep o Gilgameu najstariji ep u povijesti (1700. G. Pr. Kr.) Poanta:
Iako je ovjek smrtan, on ipak moe biti stvaraoc (Treba znati
prepriati na str. 210., 211., 212.)

5. Indijska knjievnost:
a)
b)
c)
d)

Vede (zbornih svetih knjiga)

Mahabharata (opseni ep o plemenu Bharata)
Ramajana (Junaki ep)
Panatantra (zbirka pounih pria i basni)

6. Stara Hebrejska knjievnost:

Biblija
Talmud

Nauiti iz knjige o Vedama (str. 208.), Mahabharati (str. 208.), Ramajani (str. 209.)
i Panatantri (str. 209.)

Biblija:
Biblija se sastoji od 73 knjige:
Stari Zavjet (46 knjiga):

Sinajski savez Boga i Izabranog naroda

a) Petoknjije
b) Povijesne knjige
c) Psalmi
d) Mudrosne knjige
e) Proroke knjige
Pisan je Hebrejskim jezikom, a Aramejskim su pisani najstariji djelovi
SZ je pisan od 13. St. Pr. Kr. Do roenja Krista

Novi Zavjet (27 knjiga):

Savez Boga i ovjeka
Obuhvaa:
a) Evanelja
b) Djela apostolska
c) Poslanice apostola Pavla
d) Katolike poslanice
e) Otkrivenje/apokalipsa
grki jezik 1. St. Po. Kr.
Biblija je zbirka knjiga koje Hebreji/idovi i Krani smatraju svetima. Biblija je
stara usmena i pismena predaja idovskog naroda iznimno pisana na Hebrejskom
i Grkom jeziku. Nastajala je tijekom vie od 1000 godina. Najitanija i
najprevoenija knjiga u povijesti knjievnosti. Spremnik povijesti ovjeanstva.
Unoenjem knjige u Grko Rimski svijet, ona ulazi u osnove svjetske kulture i
civilizacije. Biblijski likovi i mitovi ulazu u batinu (knjievnost, glazba, kiparstvo,
slikarstvo...)
Prijevodi Biblije:
Strani jezici:
1. Septuagita (prijevod sedamdesetorice):
Prijevod Starog Zavjeta s Hebrejskog na Grki jezik (3. 2.
St. Pr. Kr.)
2. Vulgata (prijevod se pripisuje Sv. Jeronimu)
Prijevod Biblije u cijelosti na Latinski jezik (4. St. Po. Kr.)
Ovim Biblija postaje dostupna cijeloj Europi
Hrvatski jezik:
1. Bartol Kai (1630. G.):
Preveo Bibliju u cijelosti na Hrvatski jezik, ali je taj prijevod
ostao u rukopisu
2. Matija Petar Katani (1831. G.):
Prvi tiskani potpuni prijevod Biblije na hrvatski jezik

Petoknjije/Nauk/Tora
-

Prvi i temeljni dio Biblije

Religijski shvaena povijest Izraelaca

Donosi poetke ljudskog roda i postanka svijeta te pripreme za ulazak u

Obeanu zemlju
Pripisuje je Mojsiju u 13. St. Pr. Kr.
Sastoji se od:
1. Knjiga postanka:
Donosi ovjekovu sudbinu i odnos dobra i zla. Prikazuje
postanak svijeta, ovjeanstva i povijest zaetnika naroda.
Zastupljeni mitovi o raju, Adamu i Evi, velikom potopu itd.
2. Knjiga izlaska:
Izlazak iz Egipatskoga ropstva. Savez na Sinaju. Izraelska
plemena ine narod, a Mojsije ih preko pustinje (40 godina)
dovodi u Obeanu zemlju.
3. Levitski zakonik:
idovstvo kao religija i obredi povezani s njim
4. Knjiga brojeva:
Donosi povijest naroda i put kroz pustinju. Donosi povijesna
zbivanja i zakonske propise.
5. Ponovljeni zakon:
Donosi obnovljeni savez s Jahvom, zakonske propise, zavrava
Mojsijevom smru.

Znati prepriati Kajin i Abel (str. 214. I 215.), Potop (str. 215. I 216.),
Osloboenje iz Egipta (str. 217.)

Judita
-

2. 1. St. Pr. Kr.

Jedan je od najmlaih djelova Biblije
Pripada povjesnim Biblijskim knjigama
Izmilja fabulu u elji da preuvelia idovstvo i religiju, nepoznati autor i
smjeta sklopove u 6 djelova
Prozni tekst s lirskim umetcima
Izvorno napisan aramejskim i hebrejskim, a kod nas je doao u grkom
prijevodu

Juditu je preuzeo Marko Maruli koji je napisao ep Judita (1501. Napisan ep,
a 1521. Objavljen)

Obiljeja (izvorno):
1. Dramska napetost

2.
3.
4.

Pripovijedanje
Literarna zaokruenost
Vjera i hrabrost su istaknute kao najvanije odlike kojim se mogu
pobijediti najgori neprijatelji
idovska udovica ubija Holoferna
Znati prepriati na str. 218. i 219.)

Mudrosne knjige
-

Mudrosne knjige pripisuju se Salomonu i to je tzv. Dvorksa literatura tj.

Izreke u kojima je sadrana ivotna mudrost
U mudrosne knjige spadaju:
1. Knjiga o Jobu
2. Mudre izreke
3. Propovijednik
4. Pjesma nad pjesmama
5. Knjiga mudrosti
6. Knjiga Sirahova

Pjesma nad pjesmama

-

Pripisuje se Salomonu u 4. St. Pr. Kr.

To je najljepe djelo ljubavne poezije Staroka istoka
Zbornik narodnih ljubavnih pjesama
Pisana je u obliku lirskog dijaloga s dramskim fragmentima
Stari Zavjet tumaenje:
Zarunik i zarunica = Bog i Izabrani narod
Novi Zavjet tumaenje:
Zarunik i zarunica = Krist i Crkva
1. Prvi Susret
2. Uzajamna ljubav raste
3. Zarunicu dovedu zaruniku
4. Zaruniina ljubav na kunji
5. Pristalost i radost zarunice
1. Proslov enja za zarunikom
2. Epilog pobjeda i trajnost ljubavi
Dramska kompozicija djela

U dijalog zarunika i zarunice ukljuuju se i zbor djevojaka

Inzistira na ljepoti tijela
Pitanje o mediteranskom pejzau
Mjesto je Palestina, pjesma nam prua osjeaj ushienosti, sveanog je
izraza
Glavna figura je usporedba:
Oi kao golubica
Kosa kao stado koza

Zubi kao stado ostrienih ovaca

Usne kao trahigrimiza
Krike mogranja (ipak) kao obraza
Vrat kao kula Davidova
Dvije dojke kao dva laneta
Znati prepriati Pjesma nad Pjesmama (str. 223. i 224.)

Psalmi
Znati prepriati Psalme 19., 123. i 129.
-

Psalmi su nastajali od 11. 4. St. Pr. Kr.

Najvaniji su oblik Hebrejske religijske poezije. To su pjesme koje su se
pjevale uz glazbenu pratnju. Sadri 150 pjesama razliitog karaktera:
Himne
Tubalice
Zahvalnice
Liturgijske pjesme
Pripisuju se kralju Davidu. Dio ih je iz Babilonskog suanjstva iz 6. St. Pr. Kr.
To su lirski zaokruene cjeline u praznim stavcima ili versetima. One se
sadrajno i ritmiki raspadaju na dva djela, pri emu drugi dio razgrauje,
nadopunjuje i ponavlja misao prvoga u obliku antiteze i usporedbe. Vrlo su
vane za razvoj slobodnom stiha u modernoj poeziji

Znati prepriati Izgubljeni sin (str. 227. I 228.), Svjedoanstvo Ivana Krstitelja (str.
229.) i Hvalospjev ljubavi (str. 230.)

Novi Zavjet

1. Evanelja
2. Djela apostolska
3. Poslanice apostola Pavla
4. Katolike poslanice
5. Otkrivenje ili apokalipsa
Evanelje rije gr. Podrijetla = radosna vijest, blagovijest. Prikazuje
ivot i djelo Isusa Krista. Utemeljitelj je zajednitva Boga i ovjeka
Sinoptika (sadraj i izraz Svjetovni)
Matejevo: odnos Starog i Novog zavjeta, Krist kao obeani
Mesija
Markovo: Kristovo kretanje i djela
Lukino: retrospektivno iz perspektive vjernika nakon Kristova
uskrsnua
Duhovno
Ivanovo: Isusov apstraktan groz; simboliziran

Prenoenje usmenim putem, napisani u 1. St.

Evanelje po Ivanu: Proslov:

1. St. Po. Kr., najmlae evanelje

Grki jezik
Kristov duhovni profil
Dogaaji simbolikog znaenja
Tumaenje kroz razraene parade i due govore
Krist = Pastir, Janje, Put, Svjetlost

uvod u 4. Evanelje, a zapravo mu je sinteza i zakljuak

osnovni motivi Ivanova evanelja: LOGOS, RIJE, JEDNOROENI, SVJETLO,
IVOT
evaneoska drama o sukobu: Krista Svjetla i Svijeta Tame
Bog Isus Krist Ivan
Jezik i stil: simbolika rijei: RIJE, IVOT i SVJETLO
Metaforinost stihova
Glagoli: SVJEDOITI, PRIMITI, UPOZNATI, VJEROVATI
Univerzalno znaenje:

Bog je rije, svjetlo, ivot (Rije bijae Bog, u njoj biljee

ivot, svjetlo svjetli u tami)
Isus Krist = Boji sin, unosi u svijet milost i istinu (Rije je tijelom
postala, i nastanila se meu nama, a po Isusu Kristu doe milost i istina)
Nan kao Boji svjedok (Poslan ode Bogu, svjedoi za Svjetlo...)