Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No.

2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

UDK 331.5:364.65-056.26](497.5) Izvorni znanstveni rad.

364.65-056.26:331.5 Primljeno: 27. 05. 2010.
Prihvaeno: 02. 07. 2010.

POLOAJ OSOBA S INVALIDITETOM NA TRITU RADA

REPUBLIKE HRVATSKE
Zdenko Babi i Zdravka Leutar
Pravni fakultet Zagreb
Studijski centar socijalnog rada
Nazorova 51
10 000 Zagreb
e-mail: zbabic@pravo.hr

Saetak
Osobe s invaliditetom su skupina kojoj je potrebna potpora drutva kako bi se u to veoj mjeri uklju-
ile u drutvo i svijet rada. U radu se prikazuje ostvareni napredak zakonodavno-institucionalne
infrastrukture u Republici Hrvatskoj u podruju osiguravanja ljudskih prava osobama s invalidite-
tom ali i prava da postanu aktivni sudionici drutvenih procesa koji svojim angamanom pridonose
razvoju drutva u skladu sa svojim mogunostima. Glavni cilj rada je preko opisa tendencija glavnih
pokazatelja trita rada ocijeniti da li je ostvareni zakonodavno-institucionalni napredak rezultirao
i poboljanjem poloaja osoba s invaliditetom na tritu rada Republike Hrvatske. Nakon prikaza
temeljnih pokazatelja trita rada zakljuuje se da integracija osoba s invaliditetom u svijet rada ipak
znaajno zaostaje za napretkom koji je ostvaren u podruju zakonodavno-institucionalne infrastruk-
ture. Jedan od uzroka takvog zaostajanja nalazi se i u segmentu obrazovanja, neadekvatnih i zastar-
jelih obrazovnih programa koji se pruaju osobama s invaliditetom ali i relativno niske ukljuenosti
u obrazovne programe sveuiline razine.
Kljune rijei: osobe s invaliditetom, zapoljavanje, nezaposlenost, obrazovanje

1. UVOD
U situaciji ekonomske krize kojom su pogoeni brojni pojedinci u Hrvatskoj, o emu
svjedoe podaci o velikom porastu nezaposlenosti, vano je promiljati ali i konkret-
nim mjerama nastojati poboljavati poloaj osoba koje su posebno osjetljive na tritu
rada, a to su svakako osobe s invaliditetom. U ovom kontekstu potrebno je navesti
Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. To je prvi dokument
o ljudskim pravima donesen u 21. stoljeu, kao i najbre donesen dokument u povijesti
meunarodnih propisa. Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju 30. oujka 2007.
godine, ratificirala je 15. kolovoza 2007. godine, dok je Konvencija stupila na snagu 03.
svibnja 2008. godine. Konvencija je usmjerena prema pravima osoba s invaliditetom,
ali ona govori i o drutvu kao cjelini i potrebi osiguravanja mogunosti da svaka osoba

195
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

pridonosi tom drutvu sukladno svojim mogunostima i sposobnostima. Osobama s

invaliditetom osigurava put za uivanje ljudskih prava ravnopravno sa svim graanima
u obrazovanju, zapoljavanju, pristupu graevinama i drugim uslugama te pristupu
pravdi (Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, 2006). U svibnju 2008. imeno-
vana je prva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Tako se
moe iznijeti ocjena da je promatrano zakonodavno-institucionalnu razinu Hrvatska
dostigla standarde najrazvijenijih zemalja. Meutim, moe se iznijeti ocjena da praksa
u Hrvatskoj kao i u veini drugih podruja u bitnome zaostaje za ovim zakonodavno-
institucionalnim napretkom. Posebice se to odnosi na ukljuenost osoba s invaliditetom
u svijet rada. Naime podaci govore o vrlo slaboj zapoljivosti osoba s invaliditetom kako
na otvorenom tritu rada tako i u okviru zatitnih radionica i drugih sustava zapolja-
vanja uz potporu. Rehabilitacija i zapoljavanje osoba s invaliditetom je kompleksno
podruje koje zavreuje posebnu panju s obzirom na injenicu da rad prua osjeaj
osobne, obiteljske i drutvene korisnosti i ukljuenosti. Proces osposobljavanja za rad,
kao i zapoljavanje osoba s invaliditetom predstavlja najbolji oblik njihove zatite. Time
osoba s invaliditetom postie status aktivnog lana drutva koji samostalno ostvaruje
svoj drutveno ekonomski poloaj, a time i aktivno doprinosi cjelokupnom drutvenom
blagostanju. Da bi osobe s invaliditetom uspjele u toj aktivnoj ulozi potrebne su po-
moi drutva koje je duno ispuniti svoj dio obveza. To je znaajan i odgovoran zadatak
svakog drutva, i predstavlja dio socijalne politike i ope politike usmjerene osobama s
invaliditetom.
Cilj rada je uz pomo opisa trendova na tritu rada iznijeti ocjenu o ostvarenim rezul-
tatima na tritu rada u pogledu zapoljavanja i pristupa tritu rada osoba s invalidite-
tom u kontekstu ostvarenog napretka u zakonodavno-institucionalnom okruenju. U
radu se dakle eli odgovoriti na pitanje: da li je ostvareni zakonodavno-institucionalni
napredak u pogledu osiguravanja razliitih vrsta prava i socijalnog ukljuivanja osoba s
invaliditetom rezultirao i adekvatnim napretkom u podruju zapoljavanja i integracije
na tritu rada. Rad je podijeljen na etiri djela. U prvom dijelu rada se prikazuje zako-
nodavno-institucionalni okvir i kretanje zaposlenosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.
U drugom dijelu rada se prikazuju trendovi u nezaposlenosti s obzirom na razliite vrste
invaliditeta. U treem dijelu se daje prikaz trenutnih tendencija u procesu obrazovanja i
osposobljavanja osoba s invaliditetom. U zakljunom dijelu se donose temeljni zakljuci
i preporuke s ciljem poboljanja zapoljivosti osoba s invaliditetom u Hrvatskoj.

2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR I ZAPOLJAVANJE

OSOBA S INVALIDITETOM
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku iz 2001. godine u Hrvatskoj je bilo
429.421 osoba s invaliditetom, to ini 9,7% od ukupnog stanovnitva. Iako nema slu-
benih podataka, procjenjuje se da je oko 40.000 osobaili 9,3% osoba s invaliditetom u
radnom odnosu (Paun-Jarallah, 2008). Krajem 2009. godine u evidenciji HZZ-a bilo je
registrirano 5.839 nezaposlenih osoba s invaliditetom.

196
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

Tablica 1. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba s invaliditetom prema eviden-

ciji HZZ-a.

Indeksi kretanja Indeksi kretanja

Godina Zaposleni Nezaposleni
zaposlenosti nezaposlenosti
2004. 1047 7322 - -
2005. 1034 5892 98 80
2006. 1211 5790 117 98
2007. 1433 5703 118 97
2008. 1267 5579 88 98
2009. 1028 5839 81 106

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje.

Iz podataka prikazanih u tablici 1. razvidno je da do primjetnog porasta zapoljavanja

osoba sa invaliditetom iz evidencije HZZ-a dolazi 2006. godine, 17% u odnosu na
2005. godinu i 2007. godine 37% u odnosu na 2005. godinu, to ukazuje na mogui
pozitivan doprinos novog zakonodavnog i institucionalnog okvira i mjera Fonda za
profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom koji je poeo praktino
funkcionirati 2006. godine. To dodatno potvruje i podatak o kretanju ukupnog broja
nezaposlenih osoba s invaliditetom koji se takoer smanjuje od 2005. godine, ali ipak
neto manjim intenzitetom. Podaci za 2009. godinu pokazuju da je trenutna gospodar-
ska kriza bitno utjecala i na poloaja osoba s invaliditetom na tritu rada. Broj zaposle-
nih osoba s invaliditetom u usporedbi sa 2007. godinu na podruju Republike Hrvatske
se smanjio za vie od 400 osoba te ih je u 2009 godini zaposleno 1028.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02
i 33/05) razlikuje:
a) zapoljavanje pod opim uvjetima - (otvoreno trite rada);
b) zapoljavanje pod posebnim uvjetima koje moe biti:
zapoljavanje u zatitnim radionicama;
samozapoljavanje;
rad u radnom centru.
Zapoljavanje pod opim uvjetima regulirano je tzv. kvotnim sustavom zapoljavanja za
razdoblje od 2005. do 2017. godine. Pod opim uvjetima zapoljavanja smatra se zapo-
ljavanje osoba s invaliditetom po opim propisima koji ureuju podruje rada i zapo-
ljavanja. Dakle, do prije izmjene zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju
osoba s invaliditetom zapoljavanje pod opim uvjetima nazivalo se zapoljavanje na
otvorenom tritu rada. lanak 10. spomenutog zakona (NN 33/05) razrauje detalje
vezane uz kvotni sustav poticanja zapoljavanja na otvorenom tritu.
Svi poslodavci, osim poslodavaca iz lanka 10. stavka 2. ovoga Zakona, a to su oni koji
imaju manje od dvadeset zaposlenih duni su plaati poseban doprinos za poticanje

197
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

zapoljavanja osoba s invaliditetom. Osnovica za obraun posebnog doprinosa jednaka

je osnovici prema kojoj poslodavac ima obvezu obrauna doprinosa za zapoljavanje u
skladu s propisima koji ureuju doprinose za obvezna osiguranja, a visina doprinosa
obraunava se po stopi 0,1%. Poslodavcu koji podlijee obvezi iz lanka 10. stavka 1.
ovoga Zakona to jest zapoljavanju osobe s invaliditetom po sustavu kvota, a nije zapo-
slio osobe s invaliditetom, visina doprinosa obraunava se po stopi od 0,2%.
Pod posebnim uvjetima zapoljavanja smatra se zapoljavanje u ustanovi ili trgovakom
drutvu osnovanom radi zapoljavanja osoba s invaliditetom u zatitnim radionicama,
kao i samozapoljavanje osoba s invaliditetom. Pod posebnim uvjetima zapoljavaju se
osobe s invaliditetom koje se na temelju radnih i opih uvjeta ne mogu pod opim uvje-
tima zaposliti ili zadrati radno mjesto uz primjenu olakica iz lanka 29. spomenutog
Zakona (NN 33/05).
Rad u radnim centrima je relativno noviji oblik radnog aktiviranja osoba s invalidite-
tom. Osobe s invaliditetom angairane na radnim aktivnostima u radnim centrima na-
laze se negdje u prostoru izmeu radne okupacije koju regulira Zakon o socijalnoj skrbi
i radnog odnosa po posebnim uvjetima (zatiene radionice) odnosno opim uvjetima
(otvoreno trite). Radi se o odreenoj vrsti radnog i socijalnog treninga tee zapoljivah
osoba s invaliditetom, koje bi u perspektivi trebale zavriti zaposlene u zatitnoj radioni-
ci, a u konanici s potencijalnim zapoljavanjem na otvorenom tritu (Majsec-Sobota,
2007).
Iako bi dakle idealni put procesa rehabilitacije bio rad u radnom centru zatitna ra
dionica zapoljavanje na otvorenom tritu, jasno je da odreeni broj osoba sa teim
i viestrukim oteenjima nee biti u stanju prijei taj idealni put, neke osobe e zastati
na prvoj toki, neke e doi do zatitne radionice, a velik broj e zavriti zapoljava-
njem na otvorenom tritu. Ipak cilj bi trebao biti maksimizacija zapoljavanja osoba s
invaliditetom na otvorenom tritu rada to zasigurno predstavlja najvii stupanj radne
integracije.
S druge strane zapoljavanje u zatitnim radionicama moe se na prvi pogled initi kao
odreeni oblik izolacije ljudi s invaliditetom. Ipak zbog navedene uloge u procesu re-
habilitacije i mogunosti da zatitna radionica moe biti samo meufaza u pripremi za
zapoljavanje osobe na otvorenom tritu rada, takvo zakljuivanje moe biti pogreno.
Dodatno tomu zbog injenice da zatitne radionice pruaju osjeaj radne i drutvene
korisnosti te sudjeluju u procesu rehabilitacije osoba s invaliditetom, sustav zatitnih
radionica ima znaajnu ulogu u promociji radne aktivacije i integracije u svijet rada
osoba s invaliditetom.
Osim opisanih modaliteta zapoljavanja i radne integracije osoba s invaliditetom, po-
javio se i novi vid programa zapoljavanja uz podrku koji je provodila Udruga za pro-
micanje inkluzije od 2000. godine, preteito namijenjen osobama s intelektualnim
tekoama. Zapoljavanje uz podrku podrazumijeva plaeni rad pri emu osoba s in-
telektualnim tekoama radi u redovnoj radnoj sredini i dobiva podrku u skladu sa
svojim potrebama. U poetku podrku prua radni asistent, a s vremenom se podrka
postepeno smanjuje te jedan od suradnika preuzima ulogu asistenta (www.inkluzija.

198
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

hr). Prema podacima Udruge za promicanje inkluzije koja provodi program zapolja-
vanja uz podrku njime je bilo obuhvaeno oko etrdesetak osoba. Svojim izvjeem
pozvali su hrvatsku Vladu da inkorporira zapoljavanje uz podrku u ope propise na
podruju radnog zakonodavstva da bi se proirila primjena ovog oblika zapoljavanja.
Isto predlae i Ki Glava (2009) u preporukama za poboljanje poloaja i zapoljivosti
osoba s intelektualnim tekoama na tritu rada u Hrvatskoj. Prema Ki-Glava (2009)
zapoljavanje uz potporu kao najuinkovitiji model za poticanje zapoljavanja osoba s
intelektualnim tekoama postoji i primjenjuje se u svijetu ve nekoliko desetljea.
Takoer, 2007. godine UNDP Hrvatska pokrenuo je projekt Pravo na ivot u zajednici:
Socijalno ukljuivanje i osobe s invaliditetom, u okviru kojeg je realiziran i potprojekt:
Utvrivanje spremnosti osoba s invaliditetom za zapoljavanje. Prema dobivenim re-
zultatima pokazalo se da 40% osoba s invaliditetom preferira zapoljavanje u zatitnim
radionicama, dok 60% preferira otvoreno trite rada. Iznenauje veoma visok postotak
ispitanika koje smatraju da je primjereno mjesto rada osoba s invaliditetom u zatienim
uvjetima. Ispitivanje poslodavaca o najprimjerenijem modelu zapoljavanja osoba s in-
validitetom, pokazalo je da 15,7% poslodavaca kao najprimjereniji model zapoljavanja
osoba s invaliditetom dri otvoreno trite rada, 30,3% zatitne uvjete dok je 53,1%
ispitanika navelo da model zapoljavanja ovisi o vrsti i stupnju invaliditeta (UNDP,
2007). Svakako da ovi rezultati upuuju na dodatna istraivanja i obiljeja samih osoba s
invaliditetom koje preferiraju zatitne radionice kao sigurno i dobro mjesto za zapoljava-
nje osoba s invaliditetom. S druge strane 50% poslodavaca navodi vanost vrste i stupnja
invaliditeta. Istraivanje o stavovima graana o zapoljavanju osoba s invaliditetom u Hr-
vatskoj i Europskoj uniji (Najman Himan i sur., 2008) donosi takoer sline rezultate.
Dravne institucije koje igraju bitnu ulogu u promicanju integracije osoba s invalidite-
tom u svijet rada i potiu njihovo zapoljavanje su Fond za profesionalnu rehabilitaciju
i zapoljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatski zavod za zapoljavanje. Fond za profe-
sionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom osnovan je 2003. godine, a
formalno-pravno je poeo sa poslovanjem tek u studenom 2006. godine (Benc, 2007).
Fond je izmeu ostalih akata donio i odluku kojom se ureuju uvjeti i nain ostvariva-
nja prava na poticaje pri zapoljavanju osoba s invaliditetom:
1. poslodavcu koji zapoljava osobe s invaliditetom;
2. osobi s invaliditetom koja se samozapoljava.
Poticaji koji se ostvaruju temeljem spomenute odluke dijele se u dvije skupine, a ine
ih novani poticaji koji se isplauju kontinuirano po uplaenim doprinosima i poticaji
predvieni posebnim ugovorom koji se isplauju po sklopljenom ugovoru izmeu po-
slodavca i Fonda. Dakle, navedeni poticaji koji pripadaju poslodavcu koji zapoljava
osobe s invaliditetom, odnosno osobi s invaliditetom koja se samozapoljava su:
I. novani poticaji u visini uplaenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i
doprinosa za zapoljavanje (l. 3. 7. Odluke),
II. poticaji predvieni posebnim ugovorom o zapoljavanju osobe s invaliditetom sklo-
pljenim s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom
(l. 8. - 27. Odluke):

199
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

Jednokratna materijalna davanja - sredstva za obrazovanje zaposlenih osoba s invalidite-

tom (l. 9. 11. Odluke) i sredstva za obrazovanje nezaposlenih osoba s invaliditetom
u cilju zapoljavanja (l. 12. 14. Odluke)
Sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada (l. 15. 17. Odluke)
Kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili
pribora potrebnog za zapoljavanje osobe s invaliditetom (l. 18. 20. Odluke)
Naknada razlike radi smanjenog radnog uinka (l- 21. 24. Odluke)
Sufinanciranje trokova osobnog asistenta (pomagaa u radu) i radnog terapeuta osobe
s invaliditetom u tijeku rada (l. 25. 27. Odluke)
Pravo na novani poticaj iz l. 3. Odluke ostvaruje se od 15.03.2005. od dana stupa-
nja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji
i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN 33/05), a vri se po prethodnom odobrenju
Fonda. O pravu na poticaje predviene posebnim ugovorima odluuje Upravno vijee
Fonda. Isplata poticaja predvienih posebnim ugovorim vri se po zakljuenju poseb-
nog ugovora temeljem dokaza o izvrenim obvezama. (www.fond.hr)
Uloga Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u promociji, podrci i poticanju zapoljavanja
osoba s invaliditetom definirana je izmjenom zakonskih propisa iz podruja socijalne si-
gurnosti te usvajanjem posebnog Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju
osoba s invaliditetom (NN 143/02). lankom 7. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji
i zapoljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02), propisano je da o pravu na profe-
sionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom odluuje Hrvatski zavod za zapoljavanje
odnosno nadleni regionalni ured. Profesionalna rehabilitacija podrazumijeva niz mjera i
aktivnosti: utvrivanje preostale radne sposobnosti, profesionalno informiranje, savjeto-
vanje i procjenu profesionalnih mogunosti, analizu trita rada, mogunost zapoljava-
nja i ukljuivanja u rad, procjenu mogunosti izvoenja razvoja i usavravanja programa
profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalifikaciju i niz drugih mje-
ra, to dakako podrazumijeva kvalitetan inter-institucionalni pristup. U okviru Odjela za
profesionalno usmjeravanje, Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, od srpnja 2003. godine
djeluje Odsjek za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. Hr-
vatski zavod za zapoljavanje odgovoran je za koordiniranje i provoenje mjera aktivne
politike zapoljavanja te mjera usmjerenih poticanju zapoljavanja osoba s invaliditetom.
Podaci o sudjelovanju osoba s invaliditetom u aktivnim programima zapoljavanja mje-
reni udjelom u ukupnom broju nezaposlenih osoba s invaliditetom koji se kretao od 1,5
do 5 posto nisu ohrabrujui s obzirom na injenicu da nezaposlene osobe s invalidite-
tom osim samog invaliditeta kao drugi faktor oteane zapoljivosti imaju slabiju razinu
obrazovanosti i kvalificiranosti. Stoga se moe zakljuiti da unato pozitivnim pomacima
postoji velik prostor za poboljanje poloaja na tritu rada i prilika za zapoljavanje oso-
ba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Posebice se to odnosi na segment informiranja
i osvjeivanja poslodavaca o novim mogunostima i mjerama za zapoljavanje osoba s
invaliditetom, te na segmente aktivnije promocije mjera aktivnih programa zapoljava-
nja usmjerenih obrazovanju, usavravanju, prekvalifikaciji nezaposlenih, te ohrabrenju i
poticanju radne aktivacije neaktivnih osoba s invaliditetom.

200
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

3. NEZAPOSLENOST OSOBA S INVALIDITETOM

U evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje u travnju 2010. godine bilo je eviden-
tirano 6.424 nezaposlenih osobe s invaliditetom. Tijekom 2009. godine iz evidencije
nezaposlenih zaposleno je 1.028 osoba s invaliditetom. Uzroci oteanog zapoljavanja
osoba s invaliditetom su sljedei:
a) Suficitarnost steenih zvanja (npr. zvanja iz podruja tekstilne i grafike struke, odno-
sno ostala zvanja koja se slabije trae na tritu rada);
b) Nia formalna razina obrazovanja u odnosu na ostatak populacije (u HZZ-u u lipnju
2008. godine evidentirano je 21.4% osoba s invaliditetom bez i sa zavrenom osnov-
nom kolom, 64% osoba s invaliditetom sa zavrenom srednjom kolom u trajanju od 3
godine, 12,4% sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom, te svega 2,2% osoba
s invaliditetom sa zavrenom viom/visokom kolom);
c) Nedostatak radnog iskustva (43,9% bez radnog iskustva);
d) Dugotrajna nezaposlenost (78,2% osoba s invaliditetom u evidenciji nezaposlenih
due je od 1 godine); (Paun Jarallah, 2008).
Struktura nezaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji HZZa s obzirom na vrstu
oteenja pokazuje kako je najvie osoba s intelektualnim potekoama (31%), slijede
osobe s tjelesnim invaliditetom (23%), nakon toga osobe s kombiniranim smetnjama
(22%), te osobe oteena sluha i s poremeajima govorno glasovne komunikacije, oso-
be oteena vida te ostale kategorije. Najmanji udjel nezaposlenih osoba s invaliditetom
ine osobe s kroninim bolestima.
U istraivanju na prigodnom uzorku od 468 ispitanika u Hrvatskoj (Leutar, Mili Ba-
bi, 2008) rezultati pokazuju da najvie zaposlenih ima meu osobama oteena sluha i
govora (17%), oteena vida 11%, 10% osoba s tjelesnim oteenjem, dok osoba s inte-
lektualnim tekoama i viestrukim oteenjima nema meu zaposlenima u ovom uzor-
ku. Gotovo identine podatke navode Crnkovi Pozai (2002) i Soka (2003; prema:
Skoi Mihi, 2004). Najnovije istraivanje u Hrvatskoj o socijalnom poloaju osoba s
invaliditetom provedeno na uzorku od 689 ispitanika pokazuje ponovo najvei postotak
zaposlenih s oteenjima sluha i govora 26%, tjelesni invaliditet 16%, oteenja vida
10%, osobe s intelektualnim tekoama 2,8%, te osobe s viestrukim oteenjima s
4,4% (Izvjee MOBIMS, 2009). U istom istraivanju u statusu nezaposlenih se izrazilo
80% s intelektualnim tekoama i 50% s oteenjima sluha, dok osobe s drugim vrsta-
ma oteenja (vid, motorika i viestruka oteenja) daju nii postotak nezaposlenosti te
naglaavaju teki stupanj invaliditeta kao jedan od faktora nemogunosti zapoljavanja.
Rezultati Hrvatskog zavoda za zapoljavanje kao i navedenih istraivanja u proteklom
desetljeu upuuju na najloiju zaposlenost osoba s intelektualnim tekoama, zatim
osoba s viestrukim oteenjima. Najee se zapoljavaju osobe s oteenjima sluha.
Odnosno, openito stupanj invaliditeta igra znaajnu ulogu. Stoga bi prilikom kreiranja
mjera politike zapoljavanja trebalo uzeti u obzir pristupanje zapoljavanju s obzirom
na vrstu oteenja.
Osobe s invaliditetom iz evidencije HZZa imaju u prosjeku nii stupanj strune spre-
me u usporedbi s opom populacijom nezaposlenih. U njihovoj kvalifikacijskoj struk-

201
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

turi na NKV i NSS radnike bez zanimanja otpada 22%, dok 64% nezaposlenih osoba s
invaliditetom ima PKV odnosno KV. Najee se zapoljavaju u sljedeim zanimanjima:
pomoni kuhar, istaica, skladini radnik, runi pakirer, radnik na proizvodnoj liniji,
kuhinjski radnik, radnik bez zanimanja, radnik niskogradnje, administrativni slube-
nik i pomoni stolar. Openito, rije je najee o zanimanjima nie obrazovne razine
(MajsecSobota, 2008). Ranije spomenuto istraivanje (Izvjee MOBIMS, 2009) daje
upravo identine podatke o veini osoba s invaliditetom da je najvie osoba s invalidi-
tetom s nekim od pomonih zanimanja kao to su pomoni kuhar, pomoni stolar i sl.

Slika 1. Nezaposlene OSI prema stupnju obrazovanja, lipanj 2008.

Izvor: Paun Jarallah, A., 2008.

Slika 1. prikazuje obrazovnu strukturu nezaposlenih osoba s invaliditetom iz koje je

vidljivo da najvei broj osoba s invaliditetom, njih 64% ima zavrenu srednju kolu u
trajanju od tri godine, to je u skladu sa ve prije reenim, odnosno da se osobe s invali-
ditetom najee koluju za pomona i slina zanimanja. Velik broj nezaposlenih osoba s
invaliditetom ima nezavrenu i tek zavrenu osnovnu kolu (21,4%), oekivano, ali ipak
poraavajui je broj onih sa zavrenoj viom i visokom kolom (2,2%).
Najnovije istraivanje (Izvjee MOBIMS, 2009) o socijalnom poloaju osoba s in-
validitetom u Hrvatskoj pokazuje da postoje statistiki znaajne razlike s obzirom na
obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba s invaliditetom (Hi kvadrat=52,51; df=5,
P=0,00), Zaposleni su ee obrazovaniji 25% ih je zavrilo fakultet ili viu kolu te
37% etverogodinju srednju kolu, dok nezaposlene osobe s invaliditetom su loije
obrazovane, 39% ih ima trogodinju srednju kolu, a 32% osnovnu kolu, dok onih

202
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

s viom i visokom kolom u statusu nezaposlenih je 4,4%. Isto istraivanje govori kao
i dosadanja istraivanja (Soka, 2003; Leutar i Mili Babi, 2008) da je najvei udio
zaposlenih osoba s invaliditetom onih koji su zavrili redovnu kolu.
Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i spomenutih rezultata istrai-
vanja mogue se sloiti o vanosti obrazovanja za zapoljavanje openito, pa tako i osoba
s invaliditetom. Osobe s invaliditetom koje su integrirane u redovne programe imaju
veu naobrazbu, lake se zapoljavaju i obrnuto: osobe s niim obrazovanjem i nekon-
kurentnim programima obrazovanja su nezaposlene. Ovakvi rezultati upuuju ponovo
na mjere kreiranja politike zapoljavanja u smjeru poticanja integracije uenika s teko-
ama u redovne programe obrazovanja te sustavno planiranog specijalnog obrazovanja s
recentnim zanimanjima i poeljnim na tritu rada.
Promatrajui pojedine skupine nezaposlenih osoba s invaliditetom prema trajanju neza-
poslenosti prednjae osobe s kombiniranim oteenjima (meu njima je puno osoba
i s intelektualnim tekoama) s 20% onih koji posao ekaju od 5 do 8 godina, te 26%
onih koji su nezaposleni vie od 8 godina. Prate ih osobe s intelektualnim tekoama
meu kojima je njih 32% nezaposleno due od 8 godina. Tome treba pribrojiti i njih
12% koji posao ekaju od 5 do 8 godina. Slijede osobe oteena sluha i s poremeajima
govorno - glasovne komunikacije meu kojima je 13% onih koji posao ekaju od 5 do
8 godina, a 30% onih koji ekaju dulje od 8 godina. Slijede osobe s tjelesnim invali-
ditetom i oteenjem vida s ukupno 39% onih koji su nezaposleni due od 5 godina
(ukljuivo i one s vie od 8 godina ekanja na posao), a prate ih osobe s psihikim
i organskim poremeajima s udjelom od 37,5% onih koji su nezaposleni due od 5
godina (ukljuivo i one s vie od 8 godina ekanja na posao); (MajsecSobota, 2008).
Dugotrajna nezaposlenost predstavlja ozbiljan problem koji upuuje na potrebu stalnog
aktivnog djelovanja mjera zapoljavanja kako bi se sama pojava umanjila i time pobolj-
ala ravnopravnost osoba s invaliditetom na tritu rada.
Situacija po upanijama pokazuje kako je najvei broj nezaposlenih osoba s invalidite-
tom prijavljen u evidenciji nezaposlenih u gradu Zagrebu i Zagrebakoj upaniji (ak
37%), a zatim slijede vei gradovi, tj. upanije: Osjeko-baranjska i Splitsko-dalmatin-
ska to istovremeno ne mora znaiti da je stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom
vea u ovim upanijama. Naime, za sada ne postoje do kraja precizni podaci za izraun
upanijskih stopa nezaposlenosti za osobe s invaliditetom te bi na temelju iznesenih
apsolutnih pokazatelja bilo pogreno zakljuivati da je trite rada u Zagrebu i Zagre-
bakoj upaniji zatvorenije za osobe s invaliditetom, situacija je vjerojatno suprotna.
O tome svjedoe i podaci o kretanju zaposlenosti. Tako se u gradu Zagrebu i zapoljava
najvei broj osoba s invaliditetom. Naime, od ukupnog broja zaposlenih osoba s inva-
liditetom u Republike Hrvatske u razdoblju od 1. sijenja do 31. srpnja 2007. godine
iz evidencije HZZa (917 osoba s invaliditetom), ak 40% su osobe s podruja Grada
Zagreba i Zagrebake upanije. Razlog tome lei u veoj dinaminosti trita, veim
obrazovnim mogunostima odnosno kvalitetnijoj suradnji obrazovnog sustava i tri-
ta rada, te intenzivnijem angamanu jedinica lokalne samouprave i udruga koje skrbe
o osobama s invaliditetom (Soka, Neki, 2007). Nakon sagledavanja nezaposlenosti

203
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

osoba s invaliditetom detaljnije e se analizirati dva najnovija istraivanja provedena u

Hrvatskoj 2008. (Hrvatski zavod za zapoljavanje) i 2009. (Ministarstvo obitelji, bra-
nitelja i meugeneracijske solidarnosti) koja donose rezultate o zapoljavanju osoba s
invaliditetom u Hrvatskoj.
U Anketi poslodavaca za 2008. godinu koju je proveo Hrvatski zavod za zapoljavanje
(HZZ) uzorkom je obuhvaeno 14.805 poslodavaca (trgovakih drutava, obrtnika,
ustanova), a sudjelovanju u anketi odazvalo se 11.339 poslodavaca (76,6%), od ega
9.417 trgovakih drutava i ustanova, te 1.922 obrtnika. Obuhvat broja zaposlenih kod
anketiranih poslodavaca bio je 44,1% (691.160 radnika) u odnosu na uzorak 37,5% u
odnosu na ukupnu zaposlenost u Republici Hrvatskoj. Svrha istraivanja je uspjenije
djelovanje trita rada kroz usklaivanje ponude i potranje radne snage. Kod anketi-
ranih je poslodavaca iskazana i namjera zapoljavanja 135 osoba s invaliditetom, to je
0,2% od ukupnoga prognoziranog zapoljavanja. Vei broj tih radnika planiraju zapo-
sliti poslodavci iz privatnog sektora (79 ili 58,5%), a 54 osobe s invaliditetom planiraju
zaposliti tvrtke iz dravnog ili javnog sektora. Prema djelatnosti NKD-a zapoljavanje
osoba s invaliditetom najee je planirano u preraivakoj industriji (30 radnika ili
22,2%), obrazovanju i trgovini (po 20 radnika ili 14,8%) te zdravstvenoj i socijalnoj
skrbi (19 radnika ili 14,1%), a gledano po upanijama: 20 osoba (14,8%) u Primorsko-
goranskoj upaniji, 15 osoba (11,1%) u Gradu Zagrebu te 13 osoba (9,6%) u Osjeko-
baranjskoj upaniji (Anketa poslodavaca za 2008. godinu rezultati provedbe).
Podaci anketiranih poslodavaca signaliziraju lou situaciju zapoljivosti osoba s inva-
liditetom. Iznenauje podatak veeg preferiranja zapoljavanja osoba s invaliditetom
poslodavaca iz privatnog sektora. Ovdje bi valjalo dalje ispitivati koji motivi potiu
privatni sektor da bi se odluio ee za zapoljavanje osoba s invaliditetom, radi li
se tu o predvienim poticajima? Razlike po upanijama takoer upuuju na potrebu
intenzivnijeg informiranja i senzibiliziranje poslodavaca u upanijama koje su pokazale
manju otvorenost za zapoljavanje osoba s invaliditetom.
Najnovije istraivanje Socijalni poloaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj provedeno
2009. godine na prigodnom uzorku od 689 ispitanika sluajno odabranih 28 centara
za socijalnu skrb u Hrvatskoj, koje je provelo Ministarstvo obitelji, branitelja i me-
ugeneracijske solidarnosti, dalo je sljedee rezultate po pitanju zapoljavanja osoba s
invaliditetom. Zaposlena je 81 osoba ili 11,9%, a nezaposlenih je 286 ili 42% osoba s
invaliditetom. Ostali ispitanici su umirovljenici 36% ili primatelji nekih prava iz sustava
socijalne skrbi. Zaposlene osobe su podjednako zastupljene mukarci i ene, glede dobi
postoje statistiki znaajne razlike (2= 27,35; df=5 i p=0,00), mlae osobe su ee
nezaposlene S obzirom na vrijeme nastupanja invaliditeta u statusu zaposlenih su ee
osobe kod kojih je invaliditet kasnije nastupio, a u kategoriji nezaposlenih ee su osobe
u koji je invaliditet nastupio samim roenjem (2=25,09; df=2; p=0,00). Samoprocjena
stupnja invaliditeta nije znaajna kada je u pitanju zapoljavanje osoba s invaliditetom.
Svakako da je najmanji udio onih s tekim invaliditetom (13%), s manjim stupnjem in-
validiteta je vei postotak, a tako je i kad su u pitanju nezaposlene osobe s invaliditetom,
one s tekim stupnjem invaliditeta su navodili i esto vlastiti invaliditet kao zapreku i

204
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

stoga se ni ne smatraju nezaposlenim osobama jer izraavaju da nisu sposobni obavljati

neke poslove. Redovnu kolu po redovnom programu je zavrilo 85% zaposlenih osoba
s invaliditetom, a ostalih 15% su zavrili specijalne kole ili kolu po posebnom progra-
mu. Osnovnu kolu je zavrilo 12% zaposlenih osoba, trogodinju kolu 25% osoba,
37% zaposlenih osoba s invaliditetom je zavrilo etverogodinju srednju kolu, a 24%
viu ili visoku kolu.
Zaposlene osobe su ee u braku, njih 54,3%, dok onih koji su neoenjeni 43,2%.
Inae je u ukupnom uzorku kao i u opoj populaciji vie neoenjenih (51%) osoba s
invaliditetom. Svoje materijalne prilike zaposlene osobe samoprocjenjuju boljima, pri-
mjerice loe materijalne prilike procjenjuje 11% zaposlenih, a 37% nezaposlenih osoba
s invaliditetom. Objektivni pokazatelji potvruju njihove samoiskaze jer su prosjena
mjesena primanja u kuanstvu do 3500 kuna kod 48% nezaposlenih osoba s invalidi-
tetom, dok zaposleni u 19% sluajeva imaju prosjena mjesena primanja do 3500 Kn,
dok veina ostalih zaposlenih ostvaruje via primanja.
Zaposlene osobe su u ovom istraivanju pokazale znatno veu ukljuenost u ivot lokal-
ne zajednice, kulturna dogaanja, koritenje slobodnog vremena, informiranijima, ima-
ju iru socijalnu mreu, vie ukljuene u politiki ivot i jae doivljavaju svoju okolinu
kao podravajuu. Nezaposlene osobe su ee izloene fizikom i materijalnom nasilju
od zaposlenih osoba s invaliditetom. Navedeni rezultati upuuju na zapoljavanje kao
izrazito vaan faktor socijalnog ukljuivanja i integracije osoba s invaliditetom u razliite
sustave u drutvu. Podaci jasno upuuju zapravo na reciprocitet u drutvu, primjerice,
integracija u redovne sustave obrazovanja povoljno utjee na faktor zapoljivosti osoba
s invaliditetom. Zaposlenost je vaan faktor da se osoba kasnije ukljui u sve druge se-
gmente drutva: politiku, kulturna dogaanja, stvara bogatiju socijalnu mreu itd. Isto
tako osoba koja se ne obrazuje ili se obrazuje u neprimjerenom segregacijskom sustavu,
ee nailazi na teu zapoljivost u svijetu rada, vie je socijalno iskljuena iz svih dome-
na sustava u drutvu, a ee izloena razliitim oblicima nasilja.
Sve ovo upuuje na potrebu sustavnog pristupa u planiranju politike zapoljavanja i po-
duzimanje razliitih mjera od same rane intervencije, integracije u sustave obrazovanja,
planiranja obrazovanja za djecu s razliitim vrstama tekoa i kombiniranih smetnji i
planiranja uinkovite pripreme i projekata u zatitnim radionicama i zapoljavanja uz
podrku kod osoba s intelektualnim tekoama koje se prema ranije navedenim podaci-
ma najloije zapoljavaju na otvorenom tritu rada. Vano je takoer raditi na mjerama
podrke zapoljavanju i kroz razliite programe smanjivanja stigmatizacije i predrasuda
u drutvu o osobama s invaliditetom.

4. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE OSOBA S

INVALIDITETOM
Unato trendu priznavanja jednakih mogunosti osposobljavanja i zapoljavanja osoba
s invaliditetom u redovnim uvjetima, sustav osposobljavanja za rad i zapoljavanje jo
uvijek funkcionira po zastarjelom modelu (Ergovi, 2006). Primjerice u Zagrebu, ali i

205
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

u ostalim dijelovima Republike Hrvatske, djeca i mladi s tekoama u razvoju mogu se

nakon zavretka osnovnog kolovanja osposobljavati za samostalan rad u vrlo ograni-
enom broju zanimanja koja su prilino neprilagoena potrebama suvremenog trita
rada. Osposobljavaju se primjerice za zanimanje pomonog kuhara - slastiara, pomo-
nog krojaa, pomonog obuara, pomonog pletaa, pomonog autolimara, pomonog
autolakirera ili pomonog vodoinstalatera. Mogue je jo osposobljavanje za pomonog
vrtlara ili cvjeara, pomonog grafiara - kartonaera ili knjigoveu, te pomonog sobo-
slikara. U centru za odgoj i obrazovanje djece i mladei Dubrava djeca i mladi s ra-
zliitim oblicima i stupnjevima potekoa i invaliditeta se mogu obrazovati u sljedeim
programima: program ope gimnazije; ekonomist, upravni referent, grafiki tehniar
pripreme (tijekom 4 ili 5 godina); odjevni tehniar, tekstilni tehniar, obuarsko-ga-
lanterijski tehniar, tehniar za finomehaniku (tijekom 4 ili 5 godina za SSS); kroja,
pleta, galanterist, urar (tijekom 4 godine za SSS); pomoni kroja, pomoni pleta,
pomoni obuar, pomoni galanterist, pomoni grafiar za unos teksta (tijekom 3 go-
dine za NSS); (www.centar-dubrava.htnet.hr/programi.html). Slijepa djeca jo i danas
se u Hrvatskoj osposobljavaju se za telefoniste - zanimanje koje je tehnologija uinila
suvinim te se ionako skupina teko zapoljivih osoba obrazuje za zanimanje koje danas
nikomu ne treba, pa im se tako obrazovanjem zapravo ne pomae u njihovom osnai-
vanju, osamostaljivanju i na kraju aktivnom participiranju u drutvu kroz svijet rada.
kolovanje i radno osposobljavanje osoba s intelektualnim tekoama provodi se u Hr-
vatskoj u ustanovama domskog tipa, specijalnim kolama ili u redovitim kolama prema
specijalnom programu. kolovanje uenika sa odreenim manjim stupnjem oteenja
provodi se po prilagoenim programima u redovitim kolama. Bitno je istaknuti da in-
stitucionalni model kolovanja nerijetko moe rezultirati odreenim oblikom socijalne
iskljuenosti. Dogaa se da nakon to se djeca smjesta u institucije takvog tipa, slabe
njihove emocionalne i socijalne veze s obitelji i lokalnom zajednicom. Sam proces njiho-
vog obrazovanja takoer zbog zastarjelih programa obrazovanja koji se izvode u takvim
ustanovama ne vodi dovoljno rauna o njihovoj potencijalnoj zapoljivosti. Tako ishod
ukupnog procesa moe biti izuzetno nepovoljan, posebice u onim sluajevima kada se
nakon viegodinjeg izbivanja mlada osoba nakon procesa obrazovanja treba vratiti u
obiteljsku sredinu koja joj je zbog godina odvajanja postala potpuno strana te nastaju
nove traume i potekoe za ionako traumatizirane i osjetljive mlade osobe.
Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom (2007) procjenjuje
da je razina edukacijske integracije nezadovoljavajua unato dobrim propisima zbog
niza uzroka, od materijalno organizacijskih (niska stopa izdvajanja za obrazovanje, pro-
storne prepreke, loi prostorni i materijalni uvjeti rada, neujednaena mrea ustanova)
do onih vezanih uz ljudske resurse (nedostatni i nedovoljno educirani radnici, negativ-
ni stavovi drutva)1. Sa druge strane noviji nacionalni strateki dokumenti u podruju
obrazovanja upuuju na odreena poboljanja u pristupu inkluzivnom obrazovanju, te

1 Vlada Republike Hrvatske. (2003). Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom 2003-
2006.

206
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

se predlau ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje. Tako Plan razvoja sustava odgoja i obra-
zovanja od 2005. do 2010. godine Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta naglaava
opredijeljenost za inkluzivnost obrazovanja. Inkluzivno obrazovanje ukljuujue, obra-
zovanje, obrazovanje sviju ukljuuje sve ljude (djecu, mlade, odrasle) u razliite stupnjeve
i oblike obrazovanja radi olakavanja njihova socijalnog ukljuivanja i razvoja njihovih
potencijala, odnosno radi smanjivanja vjerojatnosti njihova socijalnog iskljuivanja (To-
pping i sur., 2005).
Mjere se odnose na potrebu osuvremenjivanja i rastereivanja nastavnog programa, pri-
lagoivanje programa potrebama ciljanih skupina, uvoenje standardiziranih postupaka
vrednovanja, uvoenje novih naina pouavanja posebice se to odnosi na potrebu dalj-
nje izobrazbe nastavnika i uitelja za podizanje kvalitete obrazovanja uenika s poseb-
nim potrebama.
Dokument Nacionalne strategije izjednaavanja mogunosti za osobe sa invaliditetom
od 2007. do 2015. godine predvia izradu novog nastavnog plana i programa za osnov-
nu kolu, donesenim 2006. godine, kojim se predviaju fleksibilne sadrajne ponude i
oblici rada u korist integriranog kolovanja uenika s tekoama u razvoju, te se predlae
niz mjera za poboljanje procesa integracije djece s tekoama u sustav redovitog inte-
grativnog obrazovanja.
Proces financiranja i upravljanja obrazovanjem djece tekoama u razvoju odvija se kroz
dvije dravne uprave a to su Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta i Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi to rezultira s potekoom u vidu injenice da se informacijski
sustav i podaci ne nalaze na jednom mjestu za cijelu zemlju, pa je zapravo vrlo teko
doi do realnih financijskih pokazatelja po ueniku. Podaci u tablici prikazuju situaciju
i oblik obrazovanja uenika s tekoama u razvoju uRepublici Hrvatskoj. U koloni 1,
prikazani su uenici u posebnim programima koji se odvijaju u 38 ustanova od kojih
je pola ustanova pod ingerencijom uprave jednog ministarstva a pola pod ingerencijom
drugog ministarstva.

Tablica 2. kolovanje uenika s posebnim potrebama u osnovno-kolskom obrazovanju.

PREMA VRSTI PROGRAMA 06./07.
VRSTE PROGRAMA I USTANOVA
Prilagoeni
Ukupno

Kombinirani posebni program u

Posebni program
i prilagoeni program redovitim
kolama
38 posebne ustanova 64 odjela u redovitim
Broj ustanova
(19 MZO + 19 MZSS) kolama
Broj uenika 2.865 1.208 9.642 13.715
u% 20.9% 8.8% 70.3% 100

Izvor: MZO, 2007.

207
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

Iz tablice 2. razvidno je da se od ukupno 13.715 uenika s tekoama u razvoju u

kolskoj godini 06/07. najvei broj njih 9.642. odnosno vie od 70% bilo ukljueno
u integrirani pristup prilagoenog programa u redovitim kola, 1.208 uenika ili oko
9% je bilo ukljueno u kombiniranom i posebno prilagoenom programu djelo-
mina integracija, te 2.865 ili oko 21% uenika u posebnim ustanovama. Trenutno u
sustavu predkolskog odgoja i naobrazbe ima oko 149.300 polaznika, od ega je 3.576
integrirane djece s tekoama u razvoju (Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
za 2008. godinu); dok je u sustavu osnovnog odgoja i obrazovanja 2007. godine bilo
385.535 uenika, od ega je integrirano 11.943 djece s tekoama u razvoju. I razvoj
strukovnog obrazovanja za kvalifikacije temeljene na kompetencijama treba podravati
jaanje mogunosti profesionalnog i osobnog razvoja osoba s invaliditetom, s ciljem
poveavanja njihove zapoljivosti (Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s
invaliditetom, 2007).
Iako je oigledno da su na zakonodavnoj razini uinjeni znaajni pomaci ipak u samoj
provedbi zakona i strategija ostaje dosta prostora za poboljanje uvjeta za integrirano
obrazovanje i openito obrazovanje djece i uenika s tekoama u razvoju. injenice
govore da je ostao jo veliki broja kola u kojima je potrebno ukloniti prostorne prepre-
ke, te zaposliti dodatno struno osoblje pedagoge, psihologe, defektologe i organizirati
dodatnu edukaciju nastavnog osoblja kako bi se podignula kvaliteta kolskog okruenja
te time i obrazovnog procesa u integrativnom obrazovanju. Potrebno je osim zapolja-
vanja i edukacije strunog osoblja osigurati prilagoene nastavne programe i planove,
nastavne metode te neophodnu kvalitetnu opremu i nastavna sredstva kako bi se omo-
guila individualizacija nastave u modelu integriranog obrazovanja djece s posebnim
potrebama u redovnim kolama. Trebalo bi se poraditi i na novim usmjerenjima kojima
bi kompetencije ovih osoba bile potrebne u drutvu, i tek tada bi se moglo govoriti o
potpunijoj integraciji u svijet obrazovanja, pa na osnovu toga i zapoljavanja. Stvaranje
mogunosti za sudjelovanje osoba s invaliditetom u redovnom obrazovanju jest cilj koji
bi se trebao postii i u praksi, a ne samo u teoriji, a ono je vano i za osobe bez invali-
diteta jer e na taj nain imati prilike upoznati se sa razliitostima meu ljudima. Osim
toga, dugoronu korist moe imati i cijelo drutvo jer se upravo kroz integraciju i upo-
znavanje sa problemima i specifinostima ove populacije moe, barem dijelom, podii
razina svijesti drutva u kojem ivimo.
U Hrvatskoj ne postoje pouzdani podaci o broju studenata s invaliditetom. Prema gru-
bim procjenama (primarnoj evidenciji udruga studenata s invaliditetom), na Sveui-
litu u Zagrebu, na kojem godinje studira preko 65.000 studenata, svega je oko 200
studenata s invaliditetom. U perspektivi bi trebalo poraditi na snanijem ukljuivanju
osoba s invaliditetom na sveuiline programe obrazovanja, zbog injenice da sveuili-
no obrazovanje nudi bolje mogunosti za zapoljavanje kako u opoj populaciji tako i
meu osobama s invaliditetom. Osim velikog broja prepreka objektivnih, za ukljui-
vanje u visokokolsko obrazovanje veeg broja studenata s invaliditetom, glavni razlog
sadanjem stanju vjerojatno lei u neprimjerenoj pripremi uenika s invaliditetom za
studij, zastarjelim, rigidnim i s potrebama trita rada i suvremenim tehnologijama neu-

208
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

sklaenim obrazovnim profilima (nastavnim programima) u srednjokolskom, naroito

posebnim programima obrazovanja (Ki-Glava, 2008). Znaajniji institucionalni i in-
frastrukturni iskorak u poticanju i olakavanju ukljuivanja u akademsko obrazovanje
studenata s invaliditetom uinilo je Sveuilite u Zagrebu osnivanjem Ureda za studente
s invaliditetom 2007. godine, osnovanog pri Sveuilitu u Zagrebu.
Koliko je vano poticati ukljuenost osoba s invaliditetom pokazuju podaci o zapo-
ljivosti osoba s invaliditetom koji kontinuirano pokazuju da je upravo kvalitetno i
odgovarajue obrazovanje za dananje potrebe trita rada temeljni preduvjet za pove-
anje njihove zapoljivosti. Takoer, prethodno navedeni podaci govore u prilog tezi
da se vee ukljuivanje osoba s invaliditetom u visoko obrazovanje ali i u svijet rada
nee dogoditi samo po sebi nego je za to potrebno kreirati preduvjete. Jedan od temelj-
nih preduvjeta je svakako pravovremena i odgovarajua rehabilitacijska intervencija od
najranije dobi za rizine skupine djece. Da bi se to dogodilo potrebno je poveati
financijski ali i materijalne i ljudske resurse usmjerene u to podruje. Primjerice, na
podruju grada Zagreba (kojem gravitira vie od milijun stanovnika) postoji samo jedna
adekvatno opremljena dvorana za vjebe djece sa problemima senzorike integracije,
prema kazivanju roditelja ali i osoblja centra Goljak potrebe djece su tako velike da
djeca ekaju po 6 mjeseci da bi bila ukljuena u program. Kada se ukljue u program
vjebi zbog velikog broja djeca vjebaju intenzitetom od 1h tjedno umjesto optimalnih
1h dnevno. S druge strane za izgradnju i opremanje takve dvorane nisu potrebni tako
veliki iznosi koji su uloeni primjerice u rukometne dvorane, koje sada mnoge stoje
neiskoritene. Ovo je samo jedan primjer koji pokazuje kako sustav u praksi ne funkcio-
nira od najranije dobi. Drugi preduvjet koji se naglaava u veini radova (Ergovi 2006;
Ki-Glava, 2008) o sustavu obrazovanja djece i mladih s tekoama u razvoju je potreba
izmjene i prilagodbe zastarjelih srednjokolskih obrazovnih programa koji kvalitetno ne
pripremaju djecu i mlade s invaliditetom za sudjelovanje u svijetu rada ali takoer niti
za daljnje obrazovanje. To je svakako znaajan propust u radu s osobama djecom i
mladima s razvojnim tekoama i to se prije krene u njegovo rjeavanje prije se mogu
i oekivati konkretni pozitivni rezultati. Za vee ukljuivanje mladih s invaliditetom u
studijske programe svakako je nuna institucionalizacija usluga od strane drave te vea
suradnja dravnog sektora i nevladinih organizacija na stvaranju to boljih uvjeta za
studiranje kao to je asistent u nastavi; prijevoz; pristupanost; pomaue tehnologije za
pojedine vrste invaliditeta.

5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Na radnoj konkurentnosti osoba s invaliditetom potrebno je raditi ve od samog na-
stanka invaliditeta to podrazumijeva ponajprije njegovo rano otkrivanje, a nakon toga
zajednike i koordinirane napore svih segmenata drutva u cilju njihove radne i socijalne
integracije. Osim, iznimno bitne podrke obitelji i same osobe s invaliditetom potrebno
je i usklaeno djelovanje sustava zdravstva i socijalne skrbi, obrazovanja i zapoljavanja,
udruga osoba s invaliditetom te raznih drugih organizacija i strunjaka koji mogu do-

209
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

prinijeti ruenju postojeih prepreka na koje nailaze osobe s invaliditetom u svakodnev-

nom ivotu, a naroito kada je rije o obrazovanju i zapoljavanju.
Izneseni podaci o kretanjima zaposlenosti i nezaposlenosti osoba s invaliditetom u Hr-
vatskoj upuuju na odreene pozitivne pomake posljednjih godina a koji su rezultat
stvaranja zakonodavno-institucionalne infrastrukture u skladu s najviim svjetskim
standardima u podruju socijalne integracije i ukljuivanja osoba s invaliditetom u dru-
tvo, ali i veeg izdvajanja sredstava za poticanje njihovog zapoljavanja preko Fonda za
rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom. Ipak, podaci ukazuju i na injenicu
da je gospodarska kriza sa svoje strane oteala integraciju osoba s invaliditetom na trite
rada. Vano je stoga pristupiti kreiranju posebnih programa zapoljavanja namijenjenih
ovoj populaciji u situaciji ekonomske recesije.
S druge pak strane podaci o broju nezaposlenih osoba s invaliditetom i njihovoj strukturi
posebice s obzirom na stupanj i profil obrazovanja te trajanje nezaposlenosti su upozo-
ravajui, te upuuju na i dalje u velikoj mjeri prisutne neadekvatne i zastarjele programe
obrazovanja u kojima sudjeluju osobe s invaliditetom. Spomenuti programi obrazovanja
ne da ne osnauju njihovu ionako ranjivu poziciju u smislu konkurentnosti na otvo-
renom tritu rada nego je nerijetko ine i jo ranjivijom. Takoer sustav srednjokolskog
ali i osnovnokolskog obrazovanja ne priprema mlade osobe s invaliditetom dovoljno kva-
litetno za sudjelovanje u viim razinama obrazovanja na sveuilitu o emu svjedoi niska
stopa upisa osoba s invaliditetom u sveuiline programe. Dodatni faktor koji oteava
ukljuivanje osoba s invaliditetom u sveuiline programe nalaze se u prostornim pre-
prekama ali i nedostupnosti literature primjerice za slijepe i slabovidne osobe u brojnim
znanstvenim podrujima. Dakle, uklanjanje prostornih prepreka te osiguravanje literature
i nastavnih pomagala adekvatnih za proces obrazovanja za pojedine vrste invaliditeta su
osnovica za ukljuivanju osoba s invaliditetom u veem broju u sveuiline programe.
Kreiranju mjera politike zapoljavanja osoba s invaliditetom potrebno je sustavno pri-
stupiti i raditi na projektima socijalnog ukljuivanja u svim razvojnim razdobljima djece
s tekoama i mladih s invaliditetom. Programi umreavanja sustava u drutvu za po-
drku zapoljavanja trebaju biti sveobuhvatni i integrativni ukljuujui ve samu ranu
intervenciju, razliite oblike kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja u konkurentnim
zanimanjima na tritu rada. Vano je voditi rauna o kvalitetnom srednjokolskom
obrazovanju u redovnim kolama uenika s tekoama u razvoju. Mjere zapoljavanja
nuno trebaju ukljuivati i sustavno informiranje i uklanjanje predrasuda o osobama
s invaliditetom. Potrebno je uiniti daljnji iskorak te od kvalitetne (za sada uglavnom
deklarativne) zakonske regulative ka stvarnoj implementaciji trajnom evaluacijom uin-
kovitosti rada nacionalne politike zapoljavanja.
Zakljuno, vee ukljuivanje osoba s invaliditetom u visoko obrazovanje ali i u svijet
rada nee se dogoditi samo po sebi niti sluajno nego je za to potrebno kreirati preduvje-
te. Da bi se to dogodilo potrebno je poveati financijske ali i materijalne i ljudske resurse
usmjerene u podruje osnaivanja poloaja osoba s invaliditetom openito u drutvu
te posebice na tritu rada. U suprotnom snani pomaci zakonodavno-institucionalne
infrastrukture nee pratiti i pomaci u stvarnom ivotu i poboljanju ivotnih uvjeta i
stvarne integracije osoba s invaliditetom u drutvo i svijet rada.

210
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

LITERATURA

Benc, D. (2007). Metodologija i naini suradnje fizikih i pravnih osoba s Fondom za

profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom-pravni aspekt. U:
Iveti, V. (ur.) Aktualnosti i perspektive zapoljavanja osoba s invaliditetom u duhu
UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Struni skup. Zagreb: URIHO. str.
78-84.
Dravni zavod za statistiku. (2001). Popis stanovnitva: Stanovnitvo prema spolu, starosti
i uzroku invalidnosti, po gradovima/opinama. URL: http//www.dzs.hr/ (3.6.2009.)
Ergovi, J. (2006). Potivanje prava, kvaliteta i zadovoljstvo ivotom osobe s invaliditetom.
Magistarski rad. Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2007). Izvjee o OSI u RH 2007. URL: http://www.
hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/invalidi08.pdf (3.6.2009.)
Hrvatski zavod za zapoljavanje. (2008). Godinjak 2007 (datoteka s podacima). URL:
http://www.hzz.hr/DocSlike/Godisnjak2007-HR-web.pdf (3.6.2009.)
Hrvatski zavod za zapoljavanje, sredinja sluba. (2008). Anketa poslodavaca za 2008.
godine - rezultati provedbe. URL: http://www.hzz.hr/DocSlike/Anketa-poslodavaca-
2008-rezultati-provedbe-RH.pdf (3.6.2009.)
Ki-Glava, L. (2002). Profesionalna rehabilitacija osoba s posebnim potrebama. U:
Znaor, M. (ur.) Zbornik radova 1. meunarodnog strunog simpozija Aktualnosti i
perspektive zapoljavanja osoba s invaliditetom. Zagreb. str. 40-50.
Ki-Glava, L. (2009). Spremnost osoba s intelektualnim tekoama na zapoljavanje.
Revija za socijalnu politiku, 16(3):299-309.
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Fakultativni protokol uz Konvenciju. (2006).
Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, Ministar-
stvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti.
Leutar Z., Mili Babi M. (2008). Pravo na rad i osobe s invaliditetom u RH. Sociologija
i prostor, 180(2):161-187.
Lukai, Lj. (2007). Zapoljavanje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. U:
Propisi o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom. Zagreb:
Osvit. str. 21-32.
Majsec-Sobota, V. (2008). Radna dijagnostika - iskustva, potrebe i mogunosti. U: Paun
Jarallah, A. (ur.) Zbornik radova simpozija, obrazovanje i zapoljavanje osoba s invali-
ditetom iskustva, novi smjerovi. Zagreb: Hrvatski zavod za zapoljavanje. str. 51-58.
Majsec-Sobota, V. (2007). Komparacija Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-
ljavanju osoba s invaliditetom sa Zakonom o organizacijama udruenog rada za
profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida i Zakona o poduzeima za za-
poljavanje invalida. U: Propisi o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom. Zagreb: Osvit. str. 7-19.
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. (2009). Socijalni polo-
aj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Zagreb. (neobjavljeno izvjee).

211
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. (2009). Predkolski odgoj i naobrazba u Repu-

blici Hrvatskoj, Podaci za 2008. godinu. URL: http//:www.mzos.hr/ (08.02.2010.)
Nacionalni program za poboljanje kvalitete ivljenja osoba s invaliditetom. (1999). Za-
greb: Vlada Republike Hrvatske, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i
mladei.
Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.
(2003). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, povjerenstvo Vlade Republike Hrvat-
ske za osobe s invaliditetom, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske
solidarnosti.
Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do
2015. godine. (2007). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, povjerenstvo Vlade Re-
publike Hrvatske za osobe s invaliditetom, Ministarstvo obitelji, branitelja i meu-
generacijske solidarnosti.
Najman Himan, E., Leutar, Z. i Kancijan, S. (2008). Stavovi graana prema osobama
s invaliditetom u Hrvatskoj u usporedbi s Europskom unijom. Socijalna ekologija:
asopis za ekoloku misao i sociologijska istraivanja okoline, 17(1)71-93.
Odluka o nainu ostvarivanja poticaja za osobe s invaliditetom. Narodne Novine, br.
141/05.
Odluka o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s inva-
liditetom. Narodne novine, br. 116/03, 48/04
Paun Jarallah, A.(2008). Aktivnosti hrvatskog zavoda za zapoljavanje u obrazovanju
i zapoljavanju osoba s invaliditetom. U: Paun Jarallah, A. (ur.) Zbornik radova
simpozija, obrazovanje i zapoljavanje osoba s invaliditetom iskustva, novi smjerovi.
Zagreb: Hrvatski zavod za zapoljavanje. str. 31-35.
Skoi Mihi, S. (2004). Tekoe pri zapoljavanju i radu osoba s invaliditetom percipirane
od strane poslodavaca. Magistarski rad, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet.
Soka, K., KiGlava, L., Sobota, I., Majsec Sobota, V. (2007). Pravo na ivot u zajed-
nici: Socijalno ukljuivanje i osobe s invaliditetom; Osobe s invaliditetom i zapolja-
vanje - rezultati pilot istraivanja. URL: http://www.hzz.hr/DocSlike/Stavovi.pdf
(11.01.2009.)
Soka, K., Neki, M. (2007). Profesionalna rehabilitacija i poticaji zapoljavanja osoba
s invaliditetom uloga i aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. U: Zbornik
radova/3.STRUNI SKUP Aktualnosti i perspektive zapoljavanja osoba s invalidite-
tom u duhu UN Konvencije o osobama s invaliditetom. Zadar. str. 91-94.
Udruga za promicanje inkluzije. URL: www.inkluzija.hr.Posjeeno (20.01.2010.)
Topping, K., Maloney, S. (ur.) (2005). Inclusive Education. London: RoutledgeFalmer.
UNDP. (2008). Zapoljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom. URL: http://www.undp.
hr/upload/file/204/102043/FILENAME/nezaposleni_web.pdf (11.1.2008.)
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom. NN, 143/02.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju
osoba s invaliditetom. NN, 33/05.

212
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

POSITION OF PEOPLE WITH DISABILITIES IN CROATIAN LABOR

MARKET
Zdenko Babi and Zdravka Leutar

Summary
People with disabilities are a group that requires the support of society in order to get more involved in
society and the labor market. The paper examines the progress of the legislative and institutional infrastruc-
ture of the Republic of Croatia in ensuring human rights of people with disabilities, as well as their rights
to become active participants in social processes by contributing to the development of society within the
limits of their abilities. The main aim of the paper is to look at the tendencies and main indicators of the
labor market in order to see whether the accomplished legislative and institutional progress resulted in the
improvement of the position of people with disabilities in the Croatian labor market. After the review of the
key indicators of the labor market is given, it is concluded that the integration of people with disabilities in
the labor market still falls significantly behind the progress made in the legislative and institutional infra-
structure. One of the reasons for such shortcomings can be found in the educational system, inadequate and
outdated educational programs that are offered to people with disabilities, as well as the low inclusion into
educational programs at the university level.

Key words: people with disabilities, employment, unemployment, education

DIE LAGE VON BEHINDERTEN MENSCHEN AUF DEM

ARBEITSMARKT DER REPUBLIK KROATIEN
Zdenko Babi und Zdravka Leutar

Zusammenfassung
Personen mit Behinderung sind eine Gruppe, die die Untersttzung der Gesellschaft braucht, um sich
in mglichst hohem Mae in die Gesellschaft und in die Welt der Arbeit einschlieen zu knnen. In der
vorliegenden Arbeit wird der realisierte Fortschritt der gesetzgebenden Institutionen der Republik Kroatien
dargestellt, hinsichtlich Sicherung der Menschenrechte behinderter Personen, aber auch des Rechts, dass
diese Menschen aktive Teilnehmer an allen gesellschaftlichen Prozessen werden, und dass sie mit ihrem
Einsatz der Entwicklung der Gesellschaft nach ihren Mglichkeiten beitragen. Das Hauptziel der Arbeit
ist, durch Darstellung von Tendenzen der wichtigsten Arbeitsmarktindikatoren zu beurteilen, ob sich aus
dem erreichten Fortschritt der gesetzgebenden Institutionen eine Verbesserung der Lage von behinderten
Personen auf dem Arbeitsmarkt der Republik Kroatien ergeben hat. Nach der Darstellung von grundlegen-
den Arbeitsmarktkennzahlen kommt man zum Schluss, dass die Integration von behinderten Personen in
die Arbeitswelt doch wesentlich hinter dem Fortschritt bleibt, der im Bereich der gesetzgebenden instituti-
onellen Infrastruktur verwirklicht ist. Eine der Ursachen dafr befindet sich im Bereich der Bildung mit
inadquaten und veralteten Bildungsprogrammen fr behinderte Personen, aber auch weil diese Menschen
im relativ niedrigen Mae in Bildungsprogramme der Universittsebene eingeschlossen sind.

Schlsselwrter: Personen mit Behinderung, Anstellung, Arbeitslosigkeit, Bildung

213
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2
Zdenko Babi i Zdravka Leutar: Poloaj osoba s invaliditetom na tritu rada RH

214