Pitanja iz mehatronike u energetici:

Slajdovi:

1. ta predstavlja koritenje energije?

Koritenje energije predstavlja osnovni preduslov trajnog rasta, razvoja i
dobrobiti savremenog ljudskog ivota.

2. ta su Temeljni ciljevi OECD-a?

unapreivanje privrednog rasta zemalja lanica
poveati ivotni standard u zemljama lanicama
doprinositi razvoju svjetske privrede
pomagati ekonomski napredak u lanicama i nelanicama OECD-a
doprinositi irenju meunarodne trgovine na multilaterarnoj osnovi
teiti poveanju svjetske trgovine

3. Glavne komponente za planiranje koritenja energije?

Raspoloivost, dostupnost, prihvatljiva cijena,Energetska sigurnost
dobave energenata, Energetska efikasnost, Okolinski prihvatljiva.

4. Karakteristike odrivog razvoja u energetici:

Racionalno koritenje svih energetskih izvora
Diverzifikacija izvora sa ciljem poveanja sigurnosti opskrbe i smanjenja
rizika
Ekonominost (/kWh proizvedene proizvedene energije)
Efikasnost na strani opskrbe i potronje
Koritenje obnovljivih izvora
Pristupanost cijena (/kWh prodane energije)
Kontinuirano smanjenje uticaja na okoli

5. est kriterija usklaenosti:

Odrivi energetski sistem moe se definisati u skladu sa est kriterija
usklaenosti:
Usklaenost sa okoliem
Meugeneracijska usklaenost
Usklaenost potronje
Drutveno politika usklaenost
Geopolitika usklaenost
Ekonomska usklaenost

6. Dva osnovna problema vezana za energetiku su:

Stalno poveanje potreba za energijom
Negativne posljedice po okoli, dobivanja, transformacije i potronje
energije
7. Koja su dva osnovna oblika energije?
- Nagomilani
- Prijelazni javlja se u sluajevima kad nagomilani oblik energije prelazi iz
jednog oblika u drugi (energetske transformacije)

8. Konvencionalni izvori energije?

fosilna goriva (ugalj, nafta, gas),
nuklearna goriva (uran,torij),
vodene snage (potencijalna-hidroenergija vode),
kao i vrue izvore

9. Nekonvencionalni izvori energije?

-kinetika energija vjetra,
- potencijalna energija plime i oseke, morskih talasa,
- toplotna energija Zemljine dubine koja se pojavljuje na povrini,
- energija fuzije lahkih atoma,
- energija biomase,
- kao i Suneva energija

10. Kako dijelimo primarne energetske izvore?

Fiziki posmatrano, primarne energetske izvore moemo podijeliti na:
nosioce hemijske energije (drvo, nafta, ugalj, prirodni gas)
nosioce nuklearne energije (nuklearna goriva, lahki atomi za fuziju)
nosioce potencijalne energije (vjetar, talasi, plima i oseka)
nosioce toplotne energije (vrui izvori, toplotna energija mora)
nosioce energije zraenja (Sunevo zraenje)

11. Prema tehno-ekonomskim mogunostima iskoritavanja izvore

energije dijelimo na:
Izvori energije za koje nije tehniki rijeen nain iskoritavanja
unutranja toplina Zemlje, fuzija, morske struje i valovi)
Izvori energije za koje je tehniki rijeen nain iskoritavanja, ali nije
ekonomski isplativo uljni kriljci, toplina mora, Sunevo zraenje, vjetar,
plima i oseka.
Izvori energije za koje je tehniki rjeen nain iskoritavanja, uz
ekonomsku isplativost ugljen, nafta, plin, drvo i otpaci, biomasa, bioplin,
fizija, vrui izvori, vodne snage

12. Frekventni pretvarai?

Budui da elektromotori troe toliko energije (tako se potroi 66% energije
u industrijskoj primjeni), pogoni promjenjive brzine nude efikasnije
upravljanje ureajima koji troe puno energije poput ventilacije, pumpanja
i ureaja na komprimirani zrak. Ovi proizvodi mogu se instalirati u nove
proizvodne pogone ili se njima moe nadograditi postojea oprema.
13. Pretvorbeni oblici energije su?
Oni oblici koji se odreenom energetskom transformacijom dobiju iz
primarnih oblika, ali se u takvom obliku ne koriste, ve se dalje pretvaraju
u korisne oblike energije. Najei oblici pretvorbe primarnih oblika
energije u pretvorbene:
1. Isplinjavanje pretvorba uglja kojoj je glavni krajnji produkt koks
2. Rasplinjavanje pretvorba uglja u plinove
3. Izgaranje pretvorba hemijske energije u toplinsku energiju
4. Destilacija pretvorba sirove nafte u derivate
5. Nuklearne reakcije nuklearna energija u unutranju energiju
6. Turbinske pretvorbe potencijalna i kinetika energije u mehaniku
energiju
7. Zraenje sunevo isijavanje u toplinsku ili elektrinu energiju

14. Termoenergetska postrojenja?

Termoelektrane su energetska postrojenja koja energiju dobivaju
sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih
postrojenja je proizvodnja pare koja e pokretati turbinu, a potom i
generator elektrine energije.

Danas se oko 80 % elektrine energije u industrijski razvijenim zemljama

dobiva iz termoenergetskih izvora (tu se naravno ubrajaju i plinska, ali i
nuklearna postrojenja). Osim to proizvode elektrinu energiju
termoenergetska postrojenja slue i za proizvodnju topline koja je takoer
itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje.

Prema vrsti pokretaa (ureaj koji u slijedu energetske transformacije prvi

pretvara bilo koji oblik energije u mehaniku energiju) dijelimo ih na:

parna turbinska postrojenja,

plinsko-turbinsko postrojenje i
kombinovana postrojenja

15. Parna turbinska postrojenja?

Princip rada parnog - turbinskog postrojenja: proizvedena para uz pomo
topline, dobivena sagorijevanjem goriva, odvodi se u turbinu gdje
ekspandira stvarajui moment koji slui za proizvodnu elektrine energije u
generatoru. Koristi dinamiki pritisak troenjem vodene pare za okretanje
lopatica turbine.

16. Plinsko turbinsko postrojenje?

Plinsko-turbinsko postrojenje koristi dinamiki pritisak od protoka plinova
za direktno upravljanje turbinom. Sam proces koji se dogaa u plinskoj
turbini nije puno razliit od parne turbine. Razliit je medij koji ekspandira,
postupak dobivanja radnog medija je drugaiji, no sam proces koji se
dogaa u turbini je vrlo slian. Razlika je ta to je pad entalpije u plinskoj
turbini mnogo manji te porast zapremine vei. Vei stepen iskoritenja
trai poveanje temperature medija koji ulazi u turbinu. Tu se javlja
problem hlaenja, pogotovo samih lopatica. Kako bismo ohladili lopatice
koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovoenje zraka za
hlaenje e smanjiti i snagu postrojenja

17. Kombinovano postrojenje?

Kombinovano postrojenje ima oboje: plinske turbine loene prirodnim
plinom, parni kotao i/ili parnu turbinu koja koristi iscrpljeni plin iz plinske
turbine kako bi se proizveo elektricitet, tj. to je ciklus koji se sastoji od
plinsko-turbinskog i parnoturbinskog dijela. Glavni dijelovi su naravno
plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojenja je da se
iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Ispuni plinovi koji
izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 C i
mogu se iskoristiti za proizvodnju vodene pare za parnu turbinu. Time
poveavamo iskoristivost samog procesa poto je toplina koju bi inae
izgubili iskoritena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog
postrojenja dostie i do 60%.

18. Dijelovi termoenergetskog postrojenja?

Generator pare (kotao, reaktor,...),
Turbina (parna ili plinska),
Generator elektrine energije,
Kondenzator,
Kondenzatorska pumpa,
Napojna pumpa,
Rashladni toranj,
Rezervoar napojne vode,
Pregrijai pare, meupregrijai, ekonomajzeri i sl. (kao sastavni dio
generatora pare)

19. Kompresor?
Kompresori slue kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i
sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka
vri se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno
strujanje na rotorsko kolo. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog
rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najee na istom vratilu.
Komprimirani zrak s plinovima sagorijevanja ini radni medij koji
ekspandira kasnije u turbini

20. Komora sagorijevanja?

Komponenta plinske turbine ili mlaznog motora u kojoj se odvija
sagorijevanje goriva. Sagorijevanjem goriva oslobaa se toplina, zbog
ega dolazi do zagrijavanja komprimiranog zraka pri konstantnom pritisku.
Radni proces u komori sastoji se od procesa izmjene topline, mijeanja
zraka i goriva u uslovima turbulentne difuzije, procesa isparavanja i
sagorijevanja goriva, mijeanja tokova zraka i produkata sagorijevanja

21.Uticaj na okolinu ?
Termoelektrane proizvodima sagorijevanja (dimni plinovi, ljaka, pepeo)
najvie zagauju atmosferu, vodu i tlo. Dimni plinovi u sebi sadre
dostaai, praine i sumpora. Najopasnija je emisija sumpor dioksida SO2.
Pomou visokih dimnjaka, elektrofiltera i postrojenja za odsumporavanje
nastoji se smanjiti ovaj problem. Pepeo se koristi u industriji cementa, dok
se ljaka odlae na deponiju.

22. Generator pare- Kotao?

GENERATOR PARE - KOTAO Za generator pare mogli bismo rei da ini
centralni dio svake termoelektrane. Generator pare, to mu i samo ime
kae, slui za proizvodnju pare s odreenim parametrima (temperature i
pritiska) koja e se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju elektrine
energije. Da bi se obavilo sagorijevanje, gorivo treba pripremiti, dovesti do
temperature paljenja i uz dovoenje kisika izvriti njegovo sagorijevanje.

Priprema goriva ima za cilj poveanje povrine goriva koja e doi u dodir
sa zrakom, to se obino postie rasprivanjem. vrsta goriva sagorijevaju
na reetki (slojno) ili u prostoru.

Kod sagorijevanja na reetki, rukovanje loitem obuhvata tri najvanije

operacije:
- dovod goriva na reetku,
- raspodjela goriva po reetki,
- uklanjanje pepela i ljake

Pri sagorijevanju u prostoru, vrsto gorivo se prvo pomou mlinova usitni

na odreenu finou, a zatim dovodi u loite pomou struje zagrijanog
zraka, putem gorionika. Mjeavina samljevenog uglja i zraka pali se u
loitu. Kod ugljeva male toplotne moi, esto se koristi recirkulacija
dimnih plinova, tako to se dio dimnih plinova iz loita vraa u mlinove.
Na taj nain se vri suenje ugljene praine u mlinovima i postie potrebna
temperatura mjeavine za sagorijevanje.

Prednosti i nedostaci sagorijevanja goriva u prostoru u odnosu na reetki.

Prednosti:
mogu se izraivati loita velikih snaga (jer nema glomaznih reetki),
istovremeno se mogu koristiti goriva razliitih karakteristika,
postie se visok stepen iskoritenja loita (nema propadanja goriva kroz
reetke, potrebno je manje zraka) i
 zrak se moe zagrijati do viih temperatura (nee se ugroziti reetka)
Nedostaci:
velika potronja energije za mljevenje uglja i rad ventilatora koji dovode
svje zrak,
veliko troenje obrtnih dijelova mlinova za ugalj,
neophodna ugradnja filtera za dimne plinove radi uklanjanja estica
pepela i nesagorjelih sastojaka goriva, i
tea mogunost rada kotla sa manjim optereenjem (30-50% naznaene
snage),
opasnostsamozapaljenja ugljene praine.

Kod kotlova sa sagorijevanjem u prostoru, za potpalu i eventualno

odravanje vatre, kao pomono gorivo je obino predvien mazut. Kod
plinskih goriva sagorijevanje se vri pomou plinskih gorionika
(plamenika).

Voda koja se koristi za napajanje parnih kotlova mora se prethodno

pripremiti, jer sirova voda sadri tetne primjese. Naroito je opasan
kotlovski kamenac jer sa jedne strane smanjuje stepen iskoritenja parnih
kotlova zbog male toplotne provodnosti,a sa druge strane dovodi do
pregrijavanja kotlovskog materijala, to moe dovesti do deformacije i
eksplozije parnog kotla. Sirova voda se priprema mehanikim i hemijskim
bistrenjem i filtriranjem ime se dobija demineralizovana voda.

23. Turbinski dio TE postrojenja?

Para iz parnog kotla dospjeva u pregrija pare gdje se pregrijava, a odatle
odvodi u parni vod visokog pritiska i dalje u turbinu. Turbine su toplotni
motori gdje se pretvara toplota u mehaniki rad. Osnovni dijelovi svake
turbine su radno kolo i sprovodni aparat. Radno kolo se sastoji od diska,
radne lopatice i vratila.

Zbog ubrzanja mlaza pare, na lopaticama radnog kola nastaje sila

reakcijskog dejstva. Komponenta reakcijske sile koja djeluje tangencijalno
na rotor turbine je korisna, a druga koja djeluje aksijalno, du vratila
turbine, tetna je. Prema broju stepeni turbine djelimo na jednostepene i
viestepene.

24. Kondenzator?
Kondenzovanjem pare pomou vode za hlaenje smanjuje se pritisak i
temperatura izlazne pare, ime se termiki i opti stepen iskoritenja
parnog postrojenja poveava. Kondenzovana voda je zapravo destilovana
voda koja se kondenz pumpama vraa u parni kotao. Ako ne bi bilo
kondenzatora, postrojenje za pripremu vode bi moralo da priprema
cjelokupnu vodu za napajanje kotla to bi povealo trokove eksploatacije.
Upotrebom kondezatora se dobija zatvoren sistem cirkulacije.

Kondenzator je u osnovi metalni cilindrini sud sa velikim brojem cijevi u

unutranjosti kroz koje protie rashladna voda. Koliina vode je 50 70
puta vea od koliine pare koja se kondenzuje. Postavlja se neposredno
ispod turbine da bi gubici usljed isticanja bili to manji. Rashladna voda se
hladi u rashladnim tornjevima.

25. Rashladni toranj i rashladna voda?

Rashladni toranj je visoka betonska kula ija je unutranjost isprepletena
mreom na koju pada voda dovedena iz kondenzatora. Voda se razbija na
kapljice ime se poveava njena dodirna povrina sa zrakom. Zrak iji je
tok suprotan od vode oduzima toplotu od vode i u vidu toplih isparenja
izlazi iz rashladnog tornja. Rashlaena voda pada u obliku kie i sakuplja
se u bazen i dalje ide pumpama.

26. Transport goriva?

Ugalj koji se kod nas koristi za sagorijevanje u termoelektranama je obino
lignit i ima relativno malu toplotnu mo 6 10 MJ/kg. Zavisno od blizine
rudnika ugalj se od rudnika do termoelektrane prevozi na pokretnim
trakama (transporterima), eljeznicom, kamionima ili brodovima. Kod
eljeznikog transporta da bi se smanjilo vrijeme istovara koriste se obrtai
ili vagoni kod kojih u hodu se otvara dno.

U elektranama se ugalj odlae na skladitu odgovarajueg kapaciteta kako

bi se obezbjedio pun rad elektrane u odgovarajuem periodu (npr. 15
dana) u sluaju problema u dostavi. Ugalj se poslije istovara pomou
transportera dovodi do kotlovskih bunkera. Kapacitet bunkera je obino
dovoljan za desetak sati rada elektrane. Na putu od istovara do kotlovskih
bunkera, vri se selekcija, izdvajanje gvozdenih predmeta iz uglja,
uzimanje uzoraka i mjerenje.

Testovi mogua pitanja:

1. U TE Tuzla proces sagorijevanja se obavlja kao ?
Sagorijevanje u letu

2. ta predstavalja proces sagorijevanja?

Proces transformacije hemijske energije u unutranju
3. Proces koji se odvija u parnim turbinama nazivamo?
Ekspanzija pare

4. Imamo li koritenja obnovljivih izvora energije u BiH (ako ima,

navesti primjer)?
Sekretarijat Energetske zajednice je priznao BiH uee od 34 posto
obnovljivih izvora energije.
Na sistem elektroprivrednih preduzea u Sarajevu i Mostaru prikljuene su
34 privatne hidroelektrane.Izgraena vetroelektrana VE Motre 1. a
planirano jo 34 (preteno u Hercegovini).
Izgraena prva solarna elektrana Eko Energija u Kalesiji a nakon te jo
nekolicina irom BiH.

5. Pod kogeneracijom se podrazumijeva?

Istovremena proizvodnja toplinkse i elektrine energije

6. Navesti koji je zadatak dnevnog dijagrama optereenja?

Predstavlja zavisnost snage optereenja od vremena u toku dana.
Dijagram optereenja je onaj koji pokazuje kakokupac/grupa kupaca
koriste elektrinu energiju u toku dana/mjeseca/godine na bazi mjerenja
svakog sata (15min). Utvrivanje dijagrama optereenja je krajnje precizna
studija o praksi po kojoj kupci koriste elektrinu energiju.

7. Navesti najvanije dijelove parnog kotla?

Ispariva, pregrija pare, meupregrija, zagrija vode i zraka

8. Odabrati faktore koji utiu na efikasnost parnog procesa?

Temperatura ulazne pare u turbinu i pritisak ulazne pare u turbinu

9. ta su toplifikacioni ciklusi?
Ciklusi kojima se proizvodi elektrina i toplotna energija

10. Plinska energetska postrojenja rade prema?

Rade prema Joule- Braytonovom ciklusu

11. Osnovni zadatak EES?

EES je tehniki sistem iji je osnovni zadatak da osigura kvalitetnu
isporuku elektrine energije uz minimalne trokove u EES. Tehnoloski
proces u EES sastoji se iz 4 faze:
-obezbijediti dovoljnu kolicinu primarnih oblika energije
-proizvodnja elektricne energije
-prenos i distribucija elektricne energije do konacnih potrosaca
-potrosnja elektricne energije

12. Termo elektrane velikih snaga su?

One ija je snaga preko 1000MW
13. Prema vrsti hlaenja TE mogu biti?
Protono i povratno hlaenje

14. Unutranji ili indicirani stepen iskoritenja parne turbine je?

Odnos iskoritenog stvarnog toplotnog pada i raspoloivog toplotnog pada
na turbini

15. ta su tornjevi za hlaenje?

Rashladni toranj se najee koristi za odbacivanje topline kod vodom
rashlaenog kondenzatora sistema hlaenja, klimatizacije, i sistema u
procesnoj industriji. Rashladni tornjevi se dijele prema tipu strujanja
(prirodna ili mehanika cirkulacija) i prema smjeru strujanja zraka (krino ili
protusmjerno).

16. U proizvodnji el energije instalisani kapaciteti TE i HE u BiH su

u odnosu?
49:51

17. Elektrina energija se proizvodi u?

Toplanama

18. ta je elektrina energija?

Predstavlja usmjereno proticanje elektrona kroz vodi ili najplemenitiji
oblik energije jer je mogua njena efikasna konverzacija u mehaniku
toplotnu svjetlosnu i hemijsku energiju.

19. ta nazivamo loitima parnih kotlova? (sa stanovita

energije)
Postrojenja i ureaje za neposrednu upotrebu unutranje energije

20. Koji je najrelevantniji parametar u TE sa stanovita snage?

Instalisana snaga

21. Parna energetska postrojenja rade prema kojem ciklusu?

Clausius - Renkinovom ciklusu

22. ta podrazumijeva ciklus sa meupregrijanjem pare?

Snienje vlanosti u posljednjim stepenima turbine i povea stepena
iskoritenja

23. U parnim turbinama sa aspekta pritiska odvija se ?

Snienje pritiska dovedenoj pari

24. Blok termoelektrane predstavlja?

Turbina, kotao, generator i kondenzator
25. U odnosu na konzum termoelektrana postoje 2 osnovna tipa
termoelektrana?
Kondenzacione i kogenracijske elektrane. Kondenzacione su za proizvodnju
samo elektine energije, postavljeni su preteno na izvorima toplotne
energije. Prednost ovakvih TE sastoji se u mogunosti koncentracije
proizvodnje velikih koliina elektrine energije na izvorima fosilnih goriva.
Nedostatak: nizak stepen iskoritenja (oko 41%).
Kogeneracijske su ustavri toplane i industrijske TE za kombinovanu
proizvodnju elektrine energije i pare koja se upotrevljava za tehnoloke
procese i grijanje (kombinovana proizvodnja el. Energ. I pare moe se
ostavriti i s plinskim turbinama). Stepen iskoritenja 85%.

26. Definisati ukupni stepen iskoritenja termoelektrane?

Ukupni stepen iskoritenja TE ( nazvan jo apsolutni elektrini stepen
iskoritenja TE)
u=v pr =t k c i m g pp pe

27. Navesti osnovnu podjelu kotlova prema radnim

karakteristikama?
Konvencionalni kotlovi sa kombinovanim gorivom - tehnoloki zastarjeli
Konvecionalni kotlovi sa koritenjem jednog goriva
Niskotemperaturni kotlovi
Kondenzacijski kotlovi
Kotlovi za koritenje biomase

28. Navesti podjelu TE prema pogonskom agregatu?

Parna turbina, Plinska turbina, sa kombiniranim ciklusom, sa SUS motorom,
sa gorivim elijama, parni motor, stirling motor, Dizelske, TE sa plinskim
rotorom

29. ta je energija?
Sposobnost vrenja rada na raun dovedene energije ili akumulirani rad ili
sposobnost sistema da kroz odrene procese obavi rad ili preda toplotu.

30. Procesom sagorijevanja se ?

Oslobaa toplina i isparava voda

31. Proces sagorijevanja se odvija?

U loinom dijelu kotlova

32. Objasniti podjelu kotlova u energetici?

- prema mediju koji zagrijavaju: toplovodni, vrelovodni, parni, uljni
- prema materijalu izrade: lijevani, elini, aluminijski, kombinirani
- prema radnom nadpritisku: kotlovi niskog pritiska, kotlovi visokog priticka
- prema toplinskom uinku (snazi) : mali, srednji, veliki
- prema konstrukciji i vrsti goriva: kotao na kruta goriva, plinski kotao, uljni
kotao, kombinirani, elektrini kotao,
u novije doba razvijeni su posebno kotlovi za biomasu: kotao na sjeku,
pirolitiki kotao za brikete, kotao za pelete..
- prema izvedbi i nainu rada plamenika: kotao sa atmosferkim
plamenikom, kotao sa veltilatorskim plamenikom

33. ta predstavljaju dizalice topline?

Su ureaji koji rade na termodinamikom naelu. Dizalice topline dovode
energiju s nie temperaturne razine na viu uz dodatnu energiju (rad)
pomou ljevokretnog krunog procesa, prikladnog radnog medija te mogu
posluiti kao izvori toplinskog i rashladnog uinka i sistemima grijanja,
odnosno hlaenja i klimatizacije.

34. Objasniti sisteme grijanja u domainstvima?

Imamo grijanje sa koritenjem fosilnih goriva, grijanje na koritenje
elektrine energije. Kod lokalnog (individualnog) grijanja se samo loite
nalazi u prostoriji koja se grije i na taj nain se omoguava direktno
zagrijavanje prostorije iz izvora topline koji je u njoj smjeten (kamin,
tednjaci, pei, zagrijai zraka, grijalice, elektrino podno grijanje). Kod
centralnog grijanja imamo samo jedan ogrijevni kotao za sve prostorije
jedne zgrade cesto postavljen u podrumu zgrade, dok se po pojedinim
prostorijama postavljaju ogrevne povrine razliitih vrsta te se kod njega
omoguava posredno zagrijavanje prostorije pomou ogrevnih tijela.
Daljinsko grijanje koristi samo jednu toplanu za jednu ilivie zgrada, za
cijeli stambeni blok ili ak dio grada. Osim ovih postoje i sistemi za grijanje
toplotnimpumpama kao i sistemi za grijanje sunevom energijom.

35. Hidroelektrane su elektrane koje koriste?

Energiju vodnih snaga

36. Navesti glavne dijelove HE?

Brana ili pregrada, Zahvat vode, Dovod vode, Vodostan ili vodena komora,
Tlani cjevovod, Vodene turbine, Generator, Strojarnica, Rasklopno
postrojenje, Odvod vode

37. ta se postie meupregrijavanjem pare u parnim

energetskim postrojenjima?
Poveava se toplotna iskoristivost, smanjuje se vlanost pare na izlazu iz
turbine, toplotna iskoristivost parnog krunog procesa sa
meupregrijavanjem pare.

38. Objasniti glavne dijelove NE?

- Nuklearni reaktor u nuklearnim elektranama je naprava u kojoj se odvija
kontrolirana lanana reakcija nuklearne fisije.
- Tlanik je naprava kojom se osigurava konstantan tlak primarnog kruga.
- Parogenerator je naprava koja se nalazi u nuklearnim elektranama s
tlakovodnim reaktorima.
- Parne turbine koje se koriste u nuklearnim elektranama su vrlo sline
onima u klasinim termoelektranama na ugljen.
- Elektrini generatori u upotrebi u nuklearnim elektranama su najee 4-
polni sinkroni generatori.
- Kondenzator je izmjenjiva topline u kojem se para koja je prola kroz
turbine kondenzira, kako bi se mogla vratiti u parogenerator i zatvoriti
sekundarni krug.

39. Nabrojati uticaje osnovnih termikih faktora na ekonominost

rada termoenergetskih postrojenja?
Ekonominost rada jednog termoenergetskog postrojenja uglavnom ovisi o
slj faktorima: pritisku i temperaturi svjee pare na ulazuu turbinu,
toplinskog radnog ciklusa pregrijanom parom, meupregrijavanja pare
izmeu visokotlanog i nikotlanog dijela turbine, visine vakuma na izlazu
pare iz turbine te regenerativnog zagrijavanja napojne vode parom
oduzetom turbini.

40. Navesti stepene iskoritenja kod kondenzacionog i kod

kogenracijskog postrojenja?
Kondenzaciona predstavlja odnos izmeu proizvedene enrgije i energije
koja je predata pari
( i1i2 ) (i 4 i 3) ioii np
t = = Kogenracijska stepen iskoristenja
i 1i 4 q

toplofikacionog ciklusa moze se raunati prema izrazu: gdje je A-mehaniki

rad, Q2-toplota odvedena potroaima toplotne energije
A+Q2
=
Q

41. ta su mali sistemi kogeneracije?

Mali sistemi kogeneracije imaju snagu od 5kW do nekoliko MW (8-10).
Meutim,mali sistemi kogenracije mogu imati snagu i do 15 MW kada se
radi o malim toplifikacionim sistemima. U pravilu,za snage do 1 MW, kao
pogonske maine koriste se klipne maine sa unutranjim sagorijevanjem,
a preko 1 MW koriste se gasne turbine zbog energetske efikasnosti i
trokovne prihvatljivosti.

42. ta predstavljaju split klima ureaji?

Split klima ureaji sastoje se od dvije odvojene jedinice. Unutarnje koja se
vjea na zid prostorije koja se eli klimatizirati, te vanjske koja slui za
izabcivanje topline van prostorije. Meusobno jedinice su spojene plinskim
ili elektrinim instalacijama. Dolaze u vise oblika: Mono (jedna unutranja i
valnjska jedinica) i Multi ( jedna vanjska i dvije ili vie unutarnjih ejdinica).
Kod malih sistema kogenracije istovremeno se proizvodi toplotna i
elektricna energija.Kod sistema kogenracije koriste se razne tehnologije:
motori sa unutranjim sagorijevanjem, Strilingov motor, parni motor,
gorive celije...

43. Nabrojati ureaje za lokalno (sobno) grijanje s koritenjem

fosilnih goriva i biomase?
Loita na kruto gorivo ili plinovito, kamini, trajno aree pei, plinske pei,
uljne pei.

44. Koji su osnovni dijelovi friidera i po kojem principu radi?

Dijelovi kompresorskog hladnjaka su: kompresor, kondenzator, tlani
velntil, upariva, hlaeni prostor, motor, spremink sa rashladnim plinom.
Friider je ureaj koji u svojoj unutranjosti zadrava niu temperaturu od
temperature okoline. Kompresor potiskuje i tjera na kruenje sredstvo za
hlaenje u hladnjaku. Kondenzator je sistem cijevi na stranjoj starni
friidera odakle zrana struja odvodi toplinu rashladnog sredstva u okolni
prostor. Ispariva je sistem cijevi koji omoguava irenje i isparavanje
sredstva za hlaenje.

45. Ukratko opisati podjelu HE?

Mogu se podijeliti: premapadu, nainu koritenja vode, volumenu
akumulacijskog bazena, prema smjetaju strojarnice i prema instaliranoj
snazi.
- Prema visini pada razlikuju se: niskotlane HE (pad do 25m)
srednjetlane HE (25-200m)
visokotlane (preko 200m)
- S obzirom na nain koritenja vode: protone HE u kojima se voda
iskoritava kako dotie
akumulacijske HE
- Prema udaljenosti stojarnice od brane : pribranske (strojarnica smjetena
neposredno uz branu)
derivacijske
- Prema smjetaju strojarnice hidroektrane se dijele na:
nadzemne, kod kojih je strojarnica smjetena iznad razine tla
podzemne, kod kojih je strojarnica smjetena ispod razine tla.
- Prema vrsti akumulacijskog bazena: HE s dnevnom akumulacijom
HE sa sezonskom akumulacijom
HE s godinjom akumulacijom
- Posebne vrste HE predstavljaju: crpno-akumulacijske HE
HE koje iskoritavaju plimu i oseku
- Prema instalisanoj snazi: velike
male
mikro
piko

46. Vodne turbine mohu biti?

Peltonova, Kaplanova, Fancisova

47. Razlika izmeu TE i HE, razlika u stepenu iskoritenja?

- Hidroelektrana ili hidrocentrala je elektrino postrojenje koje za
proizvodnju elektrine energije koristi vodu.
- Termoelektrana ili termocentrala je postrojenje za proizvodnju elektrine
energije kod koga se, umesto vode, za proizvodnju elektrine energije
koristi gorivo.
- Proizvodnja elektrine energije u hidroelektranama je jeftinija nego u
termoelektranama, a ima i manji negativni uticaj na ivotnu sredinu.
48. Nuklearno postrojenje je?
Po toplotnoj emi slino TE

49. U zavisnosti od vremena rad TE se dijele?

Bazne (vie od 6000h rada godinje u energetskom sistemu)
polubazine (4000-6000h)
poluvrne (2000-4000h)
vrne ( manje od 2000h rada)

50. Najznaajniji stepeni iskoritenja u TE?

- termiki steoen iskoritenja idealnog ciklusa
- unutranji stepen iskoritenja parne turbine
- apsolutni unutranji stepen iskoritenja turbinskog ciklusa
- mehaniki stepen iskoritenja turbine
- efektivni Stepen iskoritenja turbine
- stepen iskoritenja generatora
-stepen iskoritenja kotla
- stepen iskoritenja cjevovoda
- stepen iskoritenja transf. Energije
- stepen iskoritenja pomone potronje elektrine enrgije
- el.stepen sikoritenja turboagregata