Ferko Marija FPZ 2015 Zavrs Sveuc

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Marija Ferko
UPRAVLJANJE PROMETNIM TOKOVIMA NA CESTAMA U

IZVANREDNIM SITUACIJAMA
ZAVRNI RAD
Zagreb, 2015.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
ZAVRNI RAD
UPRAVLJANJE PROMETNIM TOKOVIMA NA CESTAMA U

IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Organisation of Road Traffic Flows in Emergency Situations
Mentor: dr.sc. Luka Novako
Studentica: Marija Ferko, 0035182966
Zagreb, rujan 2015.

UPRAVLJANJE PROMETNIM TOKOVIMA NA CESTAMA U IZVANREDNIM
SITUACIJAMA
SAETAK
Izvanrednim se situacijama smatraju situacije za vrijeme ili nakon izvanrednog dogaaja, a

iri pojam od njih je izvanredno stanje. Izvanredne situacije mogu uzrokovati razliite
probleme na kritinoj infrastrukturi i u razliitim gospodarskim djelatnostima te dovode do
potrebe evakuacije stanovnita. Djelovanje u sluaju nastanka odreene situacije regulira se
zakonskim aktima. Za upute operativnim snagama izdaju se prirunici o operativnim
postupcima. Provoenje mjera zatite i spaavanja, meu kojima su i pomo stradalima,
evakuacija, snanacija, uvelike ovise o organizaciji prometnih tokova. Prometnim tokovima
upravlja se tako da dolazi do to manje toaka konflikta. Analizom posebnosti kod
nuklearnih nesrea, poara i poplava i prouavanjem svjetskih modela, zakljueno je da se
upravljanje prometom u kriznim i izvanrednim situacijama zbog posebnih okolnosti
razlikuje od upravljanja u svakodnevnim uvjetima.
KLJUNE RIJEI: izvanredna situacija; mjere zatite i spaavanja; prometni tok;

upravljanje; nuklearna nesrea, poplava, poar, potres
ORGANISATION OF ROAD TRAFFIC FLOWS IN EMERGENCY SITUATIONS
SUMMARY
Unforeseen circumstances are those that occur at the time or after an unplanned event, and
the broader term is the state of emergency. Unforeseen circumstances can cause various
problems on the critical infrastructure in different economic fields, and they lead to an
evacuation of the population. The activities in the case of a certain situation are regulated by
legislative acts. Textbooks on operating procedures are published for operating forces. The
implementation of protection and rescue measures, including victims' assistance, evacuation
and rehabilitation, largely depends on the organization of traffic flows. Traffic flows are
managed in a way that there exist as few points of conflict as possible. By analyzing the
particularities in certain unforeseen circumstances and studying various models in the world,
it was concluded that traffic management in crisis and emergency situations is different from
everyday management due to unforeseen circumstances.
KEY WORDS: unplanned event, traffic flow, traffic management, emergency situation,
unforeseen circumstances
SADRAJ
1. Uvod ................................................................................................................................... 1
2. Zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj ....................................................................... 3
2.1. Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda ...................................................................... 3
2.2. Zakon o zatiti i spaavanju ............................................................................................. 5
2.3. Zakon o sustavu civilne zatite ........................................................................................ 6
2.4. Zakon o kritinim infrastrukturama ................................................................................. 7
2.6. Procjena ugroenosti i Plan zatite i spaavanja Zagrebake upanije............................ 8
2.6.1. Procjena ugroenosti ................................................................................................ 8
2.6.2. Plan zatite i spaavanja ......................................................................................... 10
3. Analiza modela upravljanja izvanrednim situacijama u svijetu ....................................... 14
3.1. Koritenje cestovnih prometnica za evakuaciju u SAD-u ............................................. 14
3.1.1. Koritenje cestovnih prometnica u evakuaciji u nenajavljenim situacijama .......... 15
3.1.2. Koritenje cestovnih prometnica tijekom evakuacije za dogaaje s prethodnom
obavijeu ......................................................................................................................... 17
3.2. Studija iz Bugarske utjecaj prirodnih katastrofa na prometni sustav ......................... 18
4. Posebnosti upravljanja prometnim tokovima na cestovnim prometnicama kod nesrea
nuklearnih elektrana ................................................................................................................. 21
5. Posebnosti upravljanja prometnim tokovima na cestovnim prometnicama kod potresa,
poara i poplava ....................................................................................................................... 24
5.1. Povrine i pravci za evakuaciju stanovnitva Grada Zagreba nakon potresa ............... 26
5.2. Poari i katastrofe izazvane poarima ........................................................................... 27
6. Primjena simulacijskih alata u upravljanju prometnim tokovima u izvanrednim
situacijama ................................................................................................................................ 30
6.1. Mikroskopske simulacije prometnih tokova.................................................................. 33
6.2. Mikrosimulacijski model evakuacije stanovnitva u sluaju nesree na NE Krko kroz
vor Jankomir ....................................................................................................................... 34
7. Prijedlozi poboljanja organizacije prometnih tokova u izvanrednim situacijama u
Hrvatskoj .................................................................................................................................. 38
8. Zakljuak .......................................................................................................................... 41
Literatura .................................................................................................................................. 42
Popis slika ................................................................................................................................ 44
Popis tablica ............................................................................................................................. 44
1. Uvod
Izvanrednim se situacijama smatraju situacije za vrijeme ili nakon izvanrednog

dogaaja koje obino kratko traje te postoji mala vjerojatnost njezinih pojava. 1 Izvanredne
situacije mogu dovesti do izvanrednog stanja, to je opirniji pojam, a odnosi se na stanje
ugroenosti mira, zdravlja ili ivota graana i sigurnosti dravnoga poretka; proglaava ga
organ najvie dravne vlasti da bi u zemlji ili u ugroenom podruju zaveo izvanredne mjere
(ogranienje prometa i potronje roba, mjere pripravnosti i dr.).2 Izvanredne situacije u nekim
se sluajevima mogu jo nazivati i krizne, a najee su uzrokovane elementarnim
nepogodama (kao to su poplave, potresi, poari ili nesree nuklearnih postrojenja) ili
katastrofama.
Izvanredne situacije stohastike su naravi, to znai da se ne mogu vrlo precizno
predvidjeti, odnosno da nemaju neki pravilan oblik pojavljivanja. Zbog toga je vrlo vano
poznavanje nazivlja, zakonskih akata i propisa te tehnike i tehnologije povezanih s
navedenom problematikom. Za upravljanje prometnim tokovima sa strunog je stajalita
potrebno poznavanje teorije i organizacije prometnih tokova.
Svrha zavrnog rada je uoiti povezanost pojava prilikom izvanrednog stanja s

prometnim sustavom te analizirati postojee prakse u Hrvatskoj i svijetu vezane uz
upravljanje prometnim tokovima kod prirodnih, tehniko tehnolokih i drugih katastrofa.
Cilj rada je temeljem izloene tematike zakljuiti o posebnostima upravljanja prometnim
tokovima na cestovnim prometnicama u izvanrednim situacijama. Naslov rada je: Upravljanje
prometnim tokovima na cestama u izvanrednim situacijama. Rad je podijeljen u osam cjelina:
1. Uvod
2. Zakonska regulativa u Hrvatskoj
3. Analiza modela upravljanja izvanrednim situacijama u svijetu
4. Posebnosti upravljanja prometnim tokovima na cestovnim prometnicama kod nesrea
nukelarnih elektrana
5. Posebnosti upravljanja prometnim tokovima na cestovnim prometnicama kod
potresa, poara i poplava
1
http://struna.ihjj.hr/naziv/izvanredna-situacija/23074/
2
http://www.hrleksikon.info/definicija/izvanredno-stanje.html
1
6. Primjena simulacijskih alata u upravljanju prometnim tokovima i izvanrednim
situacijama
7. Prijedlozi poboljanja organizacije prometnih tokova u izvanrednim situacijam au
Hrvatskoj
8. Zakljuak
U ovom zavrnom radu opisana je vanost upravljanja prometnih tokova na cestama

prilikom izvanrednih dogaaja i situacija. Prvo je kratko analizirana zakonska regulativa u
Hrvatskoj uz primjer procjene ugroenosti i plana zatite i spaavanja. U treem poglavlju
prikazani su primjeri iz svijeta koji povezuju promet i izvanredne situacije (emergency
situations). U nastavku se opisuju posebnosti u situacijama povezanih s nesreama nuklearnih
elektrana, potresima, poplavama i poarima. esto poglavlje prikazuje ulogu primjene
simulacijskih alata pri planiranju prometnih tokova. Na kraju je prikazan kratki osvrt na stanje
u Hrvatskoj te dan prijedlog poboljanja postojeeg stanja.
2
2. Zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj
U analizi upravljanja prometnim tokovima na cestovnim prometnicama u izvanrednim

situacijama uzima se u obzir vie zakonskih regulativa kojima se moe urediti nain
postupanja u izvanrednim situacijama, ali i naini planiranja zatite od istih, planiranja
spaavanja te procjene ugroenosti pojedninih podruja. Pojava izvanredne situacije ne utjee
samo na promet, ili na neki konkretni prometni podsustav, ve je najee povezana i s
drugim djelatnostima. Stoga bi analiza samog cestovnog prometnog sustava u kriznim
situacijama bez promatranja meuosvisnosti s drugim sustavima imala vrlo slabo znaenje.
Cilj je zakonske regulacije dobra pripremljenost koja e, ako je mogue, sprijeiti vee
posljedice izvanredne situacije ili njeno nastajanje, a osim toga omoguiti plansko i
pravovremeno reagiranje na nastalu situaciju. To znai da eventualni kvarovi i tete moraju
biti otkonjeni u to kraem vremenu kako bi se povratila funkcija sustava ili podsustava (npr.
prometne mree).
Temeljni zakoni u RH kojima se reguliraju i propisuju mjere zatite, akcije, planiranje,

i sl. u vezi s izvanrednim situacijama su Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda i Zakon o
kritinim infrastrukturama. Osim ovih zakona, do 31. srpnja 2015. godine na snazi je bio
Zakon o zatiti i spaavanju koji je zamijenjen Zakonom o sustavu civilne zatite. Zakoni koji
se vezuju za promet na cestama su Zakon o cestama i Zakon o sigurnosti na cestama. Osim
navedenih zakona, pri djelatnostima vezanim uz izvanredne situacije jo se mogu uzimati u
obzir i neki drugi, kao to su Zakon o prijevozu opasnih tvari, Zakon o zatiti od poara,
Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima, Zakon o seizmolokim poslovima, Zakon o
radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti, i dr., te brojni pravilnici, uredbe i strategije.
2.1. Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda
Kako su elementarne nepogode jedan od glavnih uzronika izvanrednih situacija,

Zakon koji se bavi istima od velike je vanosti za djelovanje u vezi s izvanrednim
situacijama.
Ovim se Zakonom utvruje pojam elementarne nepogode i propisuju temeljne mjere

zatite, prava i dunosti sudionika zatite, procjena nastale tete i nain pruanja pomoi
3
stradalim podrujima. Elementarnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatra se
iznenadna velika nesrea koja prekida normalno odvijanje ivota, uzrokuje rtve, tetu veeg
opsega na imovini i/ili njen gubitak, te tetu na infrastrukturi i/ili okoliu, u mjeri koja prelazi
normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoi. Elementarnu nepogodu
uzrokuju prirodni, tehniki, tehnoloki ili bioloki dogaaji. Elementarnom nepogodom
smatraju se osobito potresi od 7 i vie stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj skali te
olujni i orkanski vjetrovi od 8 i vie bofora. Elementarnom nepogodom smatraju se i poari,
poplave, sue, tua, jaki mrazovi, izvanredno velika visina snijega, snjeni nanosi i lavine,
nagomilavanje leda na vodotocima, odroni zemljita i druge pojave takva opsega koje, ovisno
o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremeaje u ivotu ljudi na odreenom podruju.3
Planovima zatite i spaavanja na razini upanije utvruju se opseg elementarnih

nepogoda i njihove mogue posljedice, prema kojima se prosuuju nastale elementarne
nepogode ili izravna opasnost od njihova nastanka u svakom pojedinanom sluaju. Zatita od
elementarnih nepogoda temelji se na naelima samozatite, meusobne suradnje i solidarnosti
graana Republike Hrvatske. Zatita se ostvaruje pravodobnim i usklaenim djelovanjem
graana, pravnih osoba, tijela dravne uprave te jedinica lokalne samouprave i uprave. U
skladu s opsegom moguih posljedica, utvrenih upanijskim planom zatite i spaavanja,
upan moe sam ili na prijedlog naelnika policijske uprave proglasiti elementarnu nepogodu
ili izravnu opasnost od njezina nastanka na podruju upanije. Vlada Republike Hrvatske
moe, prema vlastitoj prosudbi i/ili na prijedlog ministra unutarnjih poslova, proglasiti
elementarnu nepogodu ili izravnu opasnost od njena nastanka na podruju dviju ili vie
upanija ili na cijelom podruju Republike Hrvatske. 4
Mjere zatite i spaavanja jesu: mjere zatite i spaavanja u sluaju izravne opasnosti
od nastanka elementarne nepogode, mjere zatite i spaavanja za vrijeme trajanja elementarne
nepogode, mjere za ublaavanje i uklanjanje posljedica elementarne nepogode. Mjere zatite
u sluaju izravne opasnosti od nastanka elementarnih nepogoda jesu: prikupljanje podataka o
nastajanju opasnosti, organizacija sustava veza i obavjeivanja sudionika zatite,
obavjeivanje i uzbunjivanje graana i odgovornih osoba u pravnim osobama, pokretanje
sustava civilne zatite, obavjeivanje poglavarstva jedinica lokalne samouprave i uprave,
osiguranje javnog reda i mira na mjestu opasnosti. U sluaju izravne opasnosti od nastanka
elementarne nepogode provode se i druge preventivne mjere zatite. Mjere zatite i spaavanja
3
Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda, NN 73/97, 174/04
4
4
za vrijeme trajanja elementarne nepogode jesu: djelatna uporaba snaga i sredstava u zatiti i
spaavanju, samozatitno djelovanje stanovnitva i pravnih osoba, provedba evakuacije,
prihvata i zbrinjavanja ugroenog stanovnitva i imovine, osiguranje prometa i drugih mjera
za zatitu i spaavanje te sprjeavanje irenja opasnosti od nepogoda i njihovih posljedica,
usklaivanje djelovanja svih sudionika zatite jedinica lokalne samouprave i uprave. Mjere za
ublaavanje i uklanjanje izravnih posljedica elementarnih nepogoda jesu: procjena tete i
posljedica, sanacija podruja zahvaenog nepogodom, prikupljanje i raspodjela pomoi
stradalom i ugroenom stanovnitvu, provedba zdravstvenih i higijensko-epidemiolokih
mjera, provedba veterinarskih mjera, organizacija prometa i komunalnih usluga, radi urne
normalizacije ivota.5
2.2. Zakon o zatiti i spaavanju
Zakon o zatiti i spaavanju bio je na snazi do 31. srpnja 2015. godine, a umjesto njega
donesen je Zakon o sustavu civilne zatite. Ovim je Zakonom bio ureen sustav zatite i
spaavanja graana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i veim nesreama; nain
upravljanja, rukovoenja i koordiniranja u aktivnostima zatite i spaavanja u katastrofama i
veim nesreama; prava, obveze, osposobljavanje i usavravanje sudionika zatite i
spaavanja; zadae i ustroj tijela za rukovoenje i koordiniranje u aktivnostima zatite i
spaavanja u katastrofama i veim nesreama, nain uzbunjivanja i obavjeivanja,
provoenje mobilizacije za potrebe zatite i spaavanja te nadzor nad provedbom ovoga
Zakona.6
Na temelju lanka 40. stavka 3. Zakona o zatiti i spaavanju ravnatelj Dravne uprave
za zatitu i spaavanje donosi Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i
planova zatite i spaavanja. Procjenom se razrauju mogua ugroavanja stanovnitva,
materijalnih i kulturnih dobara i okolia od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih
nesrea, potrebna sredstva za zatitu i spaavanje te njihova spremnost za djelovanje u zatiti i
spaavanju. Planovi se donose radi utvrivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava
zatite i spaavanja, preventivnih mjera i postupaka, zadaa i nadlenosti ljudskih snaga i
5
6
Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10
5
potrebnih materijalno-tehnikih sredstava te provoenja urnih mjera zatite i spaavanja do
otklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesrea. Planovi opine, grada, Grada Zagreba,
upanije i Republike Hrvatske sastoje se od planova djelovanja po mjerama zatite i
spaavanja sa zadaama svakog nositelja, ijim ostvarivanjem se osigurava usklaeno
djelovanje operativnih snaga u aktivnostima zatite i spaavanja na odreenom podruju.7
Do stupanja na snagu novih propisa i pravilnika koji e biti doneseni na temelju novog
Zakona o sustavu civilne zatite, na snazi su spomenuti Pravilnik te procjene ugroenosti i
planovi zatite i spaavanja.
2.3. Zakon o sustavu civilne zatite
Zakon o sustavu civilne zatite donesen je 10. srpnja 2015. godine, a propisuje sustav
civilne zatite te mjere i aktivnosti vezane uz istu na podruju RH. Sustav civilne zatite
obuhvaa mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i
financijske) kojima se ureuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova
sustava civilne zatite i nain povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika
koji se meusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te
zatite i spaavanja graana, materijalnih i kulturnih dobara i okolia na teritoriju Republike
Hrvatske od posljedica prirodnih, tehniko-tehnolokih velikih nesrea i katastrofa,
otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Sustav civilne zatite ustrojava se na
lokalnoj, podrunoj (regionalnoj) i dravnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti
sudionika, operativnih snaga i graana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od
katastrofa, pruanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te
ublaavanja posljedica velike nesree i katastrofe.8
Sudionici koji provode mjere i aktivnosti u sustavu civilne zatite su Vlada RH,
sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove civilne zatite, tijela dravne uprave i
druga dravna tijela, Oruane snage RH i policija te jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave. Operativne snage sustava civilne zatite su stoeri civilne zatite, operativne
snage vatrogastva, operativne snage Hrvatskog Crvenog kria i Hrvatske gorske slube
7
Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja. Dravna uprava za zatitu
i spaavanje. Zagreb; 2014.
8
Zakon o sustavu civilne zatite, NN 82/15
6
spaavanja, udruge, postrojbe i povjerenici civilne zatite, koordinatori na lokaciji te pravne
osobe u sustavu civilne zatite. Osim slubenih sudionika, i svaki je graanin (osim nekih
iznimki kojima se ne moe dodijeliti dunost u sustavu civilne zatite) duan brinuti se za
svoju osobnu sigurnost kao i provoditi mjere osobne i uzajamne zatite i sudjelovati u
aktivnostima sustava civilne zatite.9
Aktivnosti u sustavu civilne zatite dijele se na pripremne (provode se kao preventivne

i planske) i operativne (provode se u rasponu od ranog upozoravanja, pripravnosti do
reagiranja). Faze u sustavu civilne zatite su: prevencija, pripravnost, reagiranje.
2.4. Zakon o kritinim infrastrukturama
Ovaj je Zakon donesen 26. travnja 2013., a preuzet je kao pravna steevina Europske
unije sadrana u Direktivi Vijea 2008/114/EC od 8. prosinca 2008. o identifikaciji i
odreivanju europskih kritinih infrastruktura i procjeni potrebe za unapreenjem njihove
zatite. Prema Zakonu, nacionalne kritine infrastrukture su sustavi, mree i objekti od
nacionalne vanosti iji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga moe imati
ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, zdravlje i ivote ljudi, imovinu i okoli, sigurnost
i ekonomsku stabilnost i neprekidno funkcioniranje vlasti. Europska kritina
infrastruktura oznaava kritinu infrastrukturu koja je od interesa za najmanje dvije drave
lanice, ili jednu dravu lanicu, a nalazi se na teritoriju druge drave lanice. Europske
kritine infrastrukture na podruju Republike Hrvatske tite se na isti nain kao i nacionalne
kritine infrastrukture, osim ako je uredbama Europske unije to pitanje drugaije ureeno. 10
Promet je osobito vaan sektor nacionalne kritine infrastrukture, pri emu se razlikuju
cestovni, eljezniki, zrani, pomorski i promet na unutarnjim plovnim putevima. Takoer je
vaan dio drugih sektora koji ne bi mogli funkcionirati bez prometne mree, kao to su
energetika, zdravstvo, komunikacijska i informacijska tehnologija, hrana, rukovanje opasnim
tvarima, javne slube, i slino.
Zakonom o kritinim infrastrukturama propisuje se i analiza rizika kojom se utvruju

ukupni uinci prekida rada kritine infrastrukture. Analiza se provodi uz potivanje
.9 Zakon o sustavu civilne zatite, NN 82/15

10
Zakon o kritinim infrastrukturama, NN 56/13
7
meusektorskih i sektorskih mjerila. Meusektorska mjerila se primjenjuju u analizi rizika
svih kritinih infrastruktura, a ukljuuju ljudske gubitke, gospodarske gubitke i utjecaj na
javnost. Sektorska mjerila odreuju nadlena sredinja tijela dravne uprave u suradnji s
regulatornim agencijama i strukovnim udruenjima za svaki pojedini sektor.
Vlasnici/upravitelji pojedine kritine infrastrukture duni su izraditi analizu rizika, kao
podlogu za izradu Sigurnosnog plana, te Sigurnosni plan vlasnika/upravitelja koji obuhvaa
mjere zatite i osiguranja nastavka poslovanja kritine infrastrukture i isporuke usluga/roba.11
2.6. Procjena ugroenosti i Plan zatite i spaavanja Zagrebake upanije
Kao model upravljanja u izvanrednim situacijama, odnosno primjeri dokumenata

kojima se u Hrvatskoj ureuje procjena stanja ugroenosti od odreene katastrofe koja bi
izazvala izvanrednu situaciju te se planira preventiva i spaavanje, bit e interpretirani
Procjena ugroenosti Zagrebake upanije (donesena u prosincu 2014. godine) te Plan zatite
i spaavanja Zagrebake upanije (donesen u veljai 2015. godine).
Zagrebaka upanija smjetena je u sredinjoj Hrvatskoj te okruuje glavni grad RH.

Granii s Krapinsko zagorskom, Varadinskom, Koprivniko krievakom, Karlovakom,
Sisako moslavakom te s Bijelovarsko bilogorskom upanijom. Dijelom na
sjeverozapadu granii i s Republikom Slovenijom. Jedna je od veih upanija u Republici
Hrvatskoj (5,4% povrine RH), a duljina njenih granica iznosi 648,8 km.
2.6.1. Procjena ugroenosti
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, Zagrebaka upanija broji 317.606

stanovnika na 3.060 km2,, odnosno 103,79 stanovnika na km2. Broj gradova je devet, a opina
25 te naselja 694.12 Evakuaciji u sluaju katastrofe i velike nesree podlijeu sljedee
kategorije stanovnitva: trudnice, majke s djecom do 7 godina starosti (oko 26 000), djeca do
15 godina (oko 51 854), ene preko 60 godina (41 069), mukarci preko 65 godina (19 671),
11
Zakon o kritinim infrastrukturama, NN 56/13
12
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H02_02/H02_02.html
8
bolesne, nemone i invalidne osobe (oko 80 000 osoba). To je na podruju Zagrebake
upanije oko 200 000 stanovnika.13
Procjenom ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia

Zagrebake upanije razrauju se mogua ugroavanja stanovnitva, materijalnih i kulturnih
dobara i okolia od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesrea, potrebna
sredstva za zatitu i spaavanje te njihova spremnost za djelovanje u zatiti i spaavanju.14
Opasnost koja je prisutna na podruju Zagrebake upanije jesu prirodne katastrofe i

velike nesree (poplave, potresi, ostali prirodni uzroci) te tehniko tehnoloke katastrofe i
velike nesree (u gospodarskim objektima, u prometu, prolomi hidroakumulacijskih brana,
nuklearne i radioloke nesree, epidemioloke i sanitarne opasnosti, nesree na odlagalitima
otpada). Takoer se navode nesree u vezi s radnjama s opasnim tvarima te ratna djelovanja i
terorizam. Pod ostalim prirodnim uzrocima podrazumijevaju se sue, toplinski val, olujno i
orkansko nevrijeme, klizita, tue, poledice i snjene oborine. Navedeni uzroci najee
nemaju vee posljedice za funkcioniranje Zagrebake upanije te njenog stanovnitva.15
Podruje Zagrebake upanije u cijelosti pripada vodnom podruju rijeke Dunav,

odnosno podruju s kojeg sve povrinske ili podzemne vode otjeu u Dunav. U hidrolokom
smislu prostor Zagrebake upanije karakterizira vodni sliv rijeke Save i njenih pritoka.
Takoer se na njenom podruju nalazi velik broj prirodnih i umjetnih jezera, movarnih jezera
i ribnjaka. Podlonost poplavama i bujinim vodama ovisi i o klimatskim uvjetima, tj.
koliinama padalina te o godinjem dobu (pogodniji su listopad, studeni, sijeanj te neto
manje svibanj i rujan).16
Podruje Zagrebake upanije, zajedno s gradom Zagrebom predstavlja zonu pojaane

seizmike aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Najvei rizici po ivot
ljudi su u gradovima sa starom jezgrom te u dijelovima gdje radi vei broj ljudi i na mjestima
veeg okupljanja stanovnitva. Najvea ugroenost stoga je u urbanim podrujima upanije
zbog vee gustoe naseljenosti, iako, zbog male povrine podruja, sama ugroenost od
nastanka potresa prisutna je na cijelom podruju upanije. Graevine graene unatrag 50
godina ne e pretrpjeti vee posljedice budui da su graene protupotresno. Ipak, potresi
13
Planovi i Procjene j.d.o.o. Procjena ugroenosti Zagrebake upanije. Zagreb; 2014.
14
15
16
9
mogu dovesti do oteenja kritine infrastrukture, to je za funkcioniranje upanije preteito
prometna infrastruktura, sustavi za transport energije i vode te telekomunikacije. 17
Na podruju Republike Hrvatske ne postoje nuklearna postrojenja, ali u neposrednom

susjedstvu su dvije NE Krko u Sloveniji te NE Pak u Maarskoj. Na udaljenosti do 1.000
km od podruja Republike Hrvatske, odnosno od njenih najveih populacijskih centara
(Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) u pogonu se nalazi 40 NE. Glavna opasnost pri nuklearnim
postrojenjima je od kvarova koji bi doveli do isputanja radioaktivnih tvari u okoli. Podruja
oko NE Krko podijeljena su u sektore koji se proteu na podruje Hrvatske, Slovenije,
Austrije i Bosne i Hercegovine. Od ukupno 64 sektora, 39 ih see u podruje RH preko
jedanaest upanija, a podruje Zagrebake upanije je u cijelosti obuhvaeno i nalazi se u I. i
II. zoni ugroenosti od NE Krko. upanija nema resurse niti specijalizirane snage za
rjeavanje nuklearne katastrofe. Prema procjeni ugroenosti Zagrebake upanije potrebno je
ustrojiti 5 lakih timova za spaavanje iz ruevina i 2 specijalistika tima za zatitu i spaavanje
iz vode. 18
Prometni tokovi vaan su infrastrukturalni segment Zagrebake upanije. U mreu

europskih cesta ukljueno je 121 kilometara cesta upanije (na paneuropskim koridorima XA,
VB i X), dravne ceste u upaniji su u duljini 231,3 kilometra, 112 upanijske duljine 785,7
kilometara te 216 lokalne ceste ukupne duljine 704 kilometra.19 Pojavljivanje izvanrednih
situacija moe imati znaajne posljedice za prometnu infrastrukturu i odvijanje prometa,
naroito potresi te prometne nesree pri prevoenju opasnih tvari koje mogu dovesti do
eksplozija, poara, istjecanja opasnih tvari, i sl. Za vrijeme izvanrednih situacija pravilno i
optimalno upravljanje prometnim tokovima je od vrlo visoke vanosti.
2.6.2. Plan zatite i spaavanja
Planovi zatite i spaavanja donose se radi utvrivanja organizacije aktiviranja i

djelovanja sustava zatite i spaavanja, preventivnih mjera i postupaka, zadaa i nadlenosti
ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehnikih sredstava te provoenja urnih mjera zatite i
spaavanja do otklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesrea. Planovi zatite i spaavanja
17
18
19
10
donose se na temelju procjene ugroenosti od pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu
izazvati nastanak katastrofe i vee nesree. Dijelovi Plana su: Upozoravanje, Pripravnost,
mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga, Mjere zatite i spaavanja, Grafiki
dio Plana zatite i spaavanja te Plan Civilne zatite.20
Upozoravanje se odnosi na prikupljanje informacija znaajnih za zatitu i spaavanje

od strane institucija kojima je to redovna djelatnost te ostalih sudionika sustava zatite i
spaavanja. Informacije se dostavljaju Dravnoj upravi, koja informacije dostavlja elnicima
lokalne i regionalne samouprave. Dravna uprava za zatitu i spaavanje prikuplja i obrauje
informacije na dravnoj razini o prijetnjama koje mogu izazvati veliku nesreu ili katastrofu,
a te informacije dostavlja putem upanijskog centra 112 Zagreb upanu Zagrebake upanije.
upan nakon obavijesti ima obvezu pravovremeno staviti u pripravnost operativne snage
zatite i spaavanja (u dijelu ili cijelosti) te osigurati rano upozorenje ugroenim kritinim
infrastrukturama i javnim ustanovama. Osim na obavijest Centra 112, upan moe dobiti
obavijest i od pravnih subjekata, sredinjih tijela dravne uprave, zavoda, institucija,
inspekcija, graana kao i neposrednim uvidom u stanje i dogaaje koji bi mogli biti prijetnja
podruju upanije. Informacije, obzirom na mogue prijetnje kojima upozorava stanovnitvo,
operativne snage i druge pravne osobe, upan Zagrebake upanije dostavlja operativnim
snagama, pravnim osobama od interesa za zatitu i spaavanje, jedinicama lokalne
samouprave s podruja upanije, jedinicama susjedne podrune ili regionalne samouprave te
udrugama graana i stanovnitvu. U sluaju nadolazee i neposredne opasnosti, upanijski
centar 112 davanjem priopenja obavjetava stanovnitvo o vrsti opasnosti i mjerama koje je
potrebno poduzeti. Priopenja za stanovnitvo emitiraju se neposredno iza danog znaka za
uzbunjivanje putem sirena, razglasnih ureaja, elektronikih medija te SMS poruka.21
Ugroze koje dovode do izvanrednih situacija mogu biti predvidive, kao to su poplave,
ili nepredvidive (npr. potresi, nuklearne i radioloke nesree). U sluaju predvidivih prijetnji,
upan uvodi pripravnost potrebnih snaga, dok kod nepredvidivih, nakon to se dogode,
aktivira i mobilizira sve potrebne snage zatite i spaavanja. elnici opina, gradova i
upanije mobiliziraju se trenutno, odmah po nastanku dogaaja, te su ujedno odgovorne
osobe koje donose odluke o mobiliziranju kapaciteta. Po prijemu informacije o nadolazeoj i
neposrednoj opasnosti za upaniju, upan e aktivirati Stoer zatite i spaavanja. Stoer
moe pozvati pitem upanijskog centra 112, telefonskim vezama ili koritenjem teklikog
20
Planovi i Procjene j.d.o.o. Plan zatite i spaavanja Zagrebake upanije. Zagreb; 2015.
21
11
sustava. Vatrogasna zapovjednitva i postrojbe su na vrhu prioritetne kategorije te se
mobiliziraju prema dokumentima izraenim prema posebnim propisima. Snage za zatitu i
spaavanje se openito dijele na gotove snage (Prioritet 1) te ostale snage (Prioritet 2 i 3). 22
Mjerama zatite i spaavanja opisuje se postupanje u zatiti i spaavanju za opasnosti i

prijetnje koje mogu dovesti do katastrofa i velikih nesrea. U Planu su navedene sljedee
opasnosti i prijetnje: poplava i prolom hidroakumulacijskih brana, potres, opasnost od
prirodnih uzoraka, tehniko tehnoloke nesree s opasnim tvarima u stacionarnim objektima
u gospodarstvu i prometu, nuklearne i radioloke nesree, epidemije i sanitarne opasnosti,
nesree na odlagalitima otpada te asanacija. Razrauje se i djelovanje jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave u sluaju nastanka velikih poara urbanog i otvorenog
prostora, posebno vezano za provoenje evakuacije ugroenih i zbrinjavanje evakuiranih.23
Tijekom intervencija, organiziranje regulacije prometa i osiguranje podruja vre

pripadnici Policijske uprave Zagrebake, sukladno situaciji. Regulacija prometa vri se
temeljem zahtijeva Stoera za zatitu i spaavanje Zagrebake upanije u suradnji s
pripadnicima PU Zagrebake. upan Zagrebake upanije na temelju utvrenog stanja na
ugroenom podruju i prijedloga Stoera zatite i spaavanja upanije donosi odluku o
evakuaciji, ukljuujui u proces i Zapovjednitvo Civilne zatite upanije. Mjere sklanjanja,
evakuacije i zbrinjavanja opisane su u Planu Civilne zatite Zagrebake upanije. Ukoliko
doe do potrebe za evakuacijom, pripadnici PU Zagrebake izvrit e regulaciju tokova tako
da budu prohodni pravci za evakuaciju stanovnitva od mjesta prikupljanja do mjesta
zbrinjavanja. Evakuacijske pravce unutar pojedine jedinice lokalne samouprave odreuje
Stoer Zatite i spaavanja te iste, dok pravce evakuacije iz jedne jedinice lokalne
samouprave u drugu odreuje Stoer Zagrebake upanije u suradnji s Prometnom policijom
PU Zagrebake ovisno o lokaciji zbrinjavanja kao i mjestu prikupljanja osoba za evakuaciju.
Lokacije zbrinjavanja evakuiranog stanovnitva odreuje Stoer, kao i pravce evakuacije.
Graani mogu birati ele li se evakuirati organiziranim skupnim prijevozom (autobus, vlak) ili
vlastitim automobilom. Ukoliko se uoi da bi evakuacija stanovnika vlastitim vozilima
izazvala prometnu guvu koja bi oteala provedbu evakuacije moe se zapovijediti evakuacija
skupnim vozilima. Osobe koje se evakuiraju vlastitim vozilima dune su pridravati se uputa
o pravcima evakuacije, brzini vonje, i drugo. Vrstu i broj prometnih sredstava za evakuaciju
odredit e upanijski Stoer u suradnji sa Stoerom Zatite i spaavanja ugroene jedinice
22
23
12
lokalne samouprave (ovisno o njenim kapacitetima kao i broju stanovnika predvienog za
evakuaciju).24
24
13
3. Analiza modela upravljanja izvanrednim situacijama u svijetu
U svijetu je shvaanje vanosti prometnog sustava u povezanosti s izvanrednim

situacijama na vrlo visokoj razini jer se eli postii to uinkovitija evakuacija. Velike
katastrofe koje zahtijevaju premjetanje velikog broja ljudi iz ugroenih podruja na sigurna,
esta su pojava. Vano je pronai optimalan model upravljanja postojeom prometnom
infrastrukturom jer je uglavnom rast populacije bri od izgradnje nove infrastrukture. Za
podruja na kojima je vjerojatnija pojava prirodnih ili tehniko tehnolokih katastrofa, a
naroito ako su to velika urbana podruja ili vrlo naseljena podruja, vano je da postoji
ureeno upravljanje u izvanrednim situacijama. Najee su takve situacije izazvane
potresima i poplavama te poarima. Nesree na nuklearnim postrojenjima nisu toliko uestale,
ali zbog razmjera posljedica koje se mogu pojaviti nakon nesree na samom su vrhu kad se
radi o potrebi ureenja upravljanja izvanrednom situacijom.
Iz shvaanja vanosti veze izmeu izvanredne situacije i prometnog sustava, u prvom

redu za potrebe evakuacije, ali i za to bre vraanje u funkciju ukoliko je prometna
infrastrukura stavljena van funkcije, u svijetu esto nastaju prirunici za efektivno planiranje
evakuacije, koritenje cestovnih prometnica, upravljanje odreenom izvanrednom situacijom,
i sl. Razvijaju se i razni modeli upravljanja prema empirijskim i statistikim podacima.
3.1. Koritenje cestovnih prometnica za evakuaciju u SAD-u
Ameriko Ministarstvo prometa (U.S. Department of Transportation) izdalo je

dokument koji sadri smjernice za efektivno planiranje evakuacije koristei sustav cestovnih
prometnica. Taj je dokument u skladu sa slubenim dravnim dokumentima,a nastao je i na
rezultatima brojnih istraivanja i studija koje su uslijedile nakon katastrofalnih incidenata u
kojima je bila potrebna evakuacija. Smjernice bi trebale pomoi lokalnim i dravnim
vlastima, odnosno posluiti im kao alat, pri izvrenju evakuacije. Smjernice su postavljene
posebno za situacije kojima je prethodila obavijest (advance notice) te za situacije nastale bez
prethodnih obavijesti ili s vrlo ogranienom obavijeu (no-notice) kada nije mogue
planiranje unaprijed. Potencijalni uzroci izvanrednih situacija u kojima se mora provesti
14
evakuacija su: potresi, poplave, isputanje opasnih tvari, uragan, tehnoloki uzroci, terorizam,
tornado, iskliznue vlaka, tsunami, poari.
Na evakuaciju za koju se na vrijeme primi obavijest, odnose se etiri faze: spremnost,

aktiviranje, operativna faza te povratak u stanje spremnosti. Pri no-notice evakuacijama faza
spremnosti, tj. pripreme na reagiranje znantno je smanjena ili je uope nema, zbog toga to se
dogaaj ve dogodio, dok je kod advance notice evakuacijama tek objavljena mogunost
pojave nekog prijeteeg dogaaja. Zbog toga to se evakuacija moe odnositi na stotine ili na
stotine tisua ljudi, shvaena je vanost poboljanja postojeih planova evakuacije koja se
odvija kroz koritenje prometne mree. Naglaava se da svi tipovi incidenata vezanih za
sigurnost imaju utjecaj na prometni sustav, a ponekad je uinkovitost prometa znaajnija
prilikom oporavka od situacija, nego tijekom odgovora na nju.
Tijekom evakuacije ili neke druge izvanredne situacije velikih razmjera, bitan element
je i komunikacija. Razlikuju se komunikacija meu entitetima ukljuenih u upravljanje
izvanrednom situacijom te komunikacija izmeu upravljake strukture i ope javnosti. Obje
razine komunikacije ukljuuju razliite ciljeve, alate i izazove. 25
3.1.1. Koritenje cestovnih prometnica u evakuaciji u nenajavljenim situacijama
Situacije koje se dogaaju prije prethodne obavijesti ili nakon djelomine obavijesti
mogu biti malih ili velikih razmjera. Mogu nastati bilo kada i pod raznim okolnostima i
utjecati na razna upravna podruja. Kao takve navode se rizino izlijevanje materijala uslijed
prometne nesree, eksplozija kemijskog postrojenja, teroristiki napad, poar, tsunami, bujica
i potres. No-notice situacija, zakljuuje se, moe biti prirodnog ili ljudskog uzroka te
lokaliziranih ili iroko rasprostranjenih posljedica. Zbog potrebe velike razine koordinacije
subjekata koji sudjeluju u evakuaciji te ogranienog vremena reagiranja na incident prije nego
se zapone evakuacija, teko je izvesti potpuno uspjenu evakuaciju. Kako se evakuacija
moe odnosi na samo zgradu, susjedstvo, dio grada ili pak na cijeli grad, zakljuuje se da se
one pojavljuju gotovo na dnevnoj bazi. Koordinacija izmeu upravljakog tijela za izvanredne
situacije te transportnih tvrtki mora biti zapoeta ve prilikom planiranja upravo zbog
25
USA. U.S.Department of Transportation. Using Highways during Evacuation Operations for Events with
Advance Notice. Washington D.C.: Federal Highway Administration; 2006.
15
nedostatka vremena prilikom dogaaja kojima je prethodila djelomina obavijest ili je uope
nije bilo. Ovisno o broju ljudi zahvaenih evakuacijom, uspjenost iste ovisi o kapacitetima
prometne mree.
U fazi planiranja (Planning and Preparedness) evakuacijskog plana za situacije koje

e nastati bez prethodne obavijesti vano je utvrditi odnose izmeu modova transporta i
elemente prometne mree, znati osnovne podatke i karakteristike stanovnitva podruja na
koje se plan odnosi, znati koje e agencije biti ukljuene u evakuaciji, koje su potencijalne
opasnosti te broj i vrstu resursa na raspolaganju (zaposlenici, vozila, komunikacijski centri,
centri za upravljanje prometom, i sl.). ona objedinjuje aktivnosti koje su dio svakodnevne
spremnosti za mogunost evakuacije.
Uspjena no-notice evakuacija oslanja se na efektivnu zapovjednu strukturu. Iako

postoji mogunost razliitih komponenti zapovjedne strukture, postoje sveobuhvatni
standardi. To su Nacionalni incidentni sustav upravljanja NIMS (National Incident
Managment System) te Sustav zapovjedanja u incidentima ICS (Incident Command System)
koji je dio NIMS-a. Osoblje koje je ukljueno u potporu i izvrenje evakuacije je iz brojnih
agencija, vladinih i privatnih organizacija, volonterskih organizacija, medija, organizacija
pruatelja transportnih usluga, a predstavlja mnoge discipline. Od njih se oekuje da e
suradnjom uspjeti obaviti efektivnu evakuaciju. Takoer se rauna na to da je mogue da e
dosta potrebnih resursa biti ogranieno, to onda moe oslabiti uinkovitost provoenja
evakuacije.
Uloga prometnih dunosnika i agencija je kljuna tijekom procesa evakuacije i

sukladno tome imaju aktivnu ulogu pri planiranju procesa. Od njih se oekuje da imaju
informacije o veliini prometa, kapacitetima prometnica, konstrukciji cesta, krianjima s
drugim granama prometa i potrebne zemljovide te da posjeduju znanja i vjetine za uinkovito
upravljanje prometom. Osim toga, posjeduju i alate koji su korisni pri upravljanju tokovima,
kao to su neki simulacijski alati. Oni u suradnji s upraviteljima izvanrednim situacijama
koristei razne metode (tempiranje svjetlosnih signala, zatvaranje i otvaranje rampi i branika,
i dr.) odabiru taktiku upravljanja prometom, ovisno o vremenu koje imaju na raspolaganju za
poetak procesa. Pri odabiru ruta i taktika, iznimno je vaan podatak o eventualnim
oteenjima na potrebnoj infrastrukturi.
16
Faza spremnosti (Readiness Phase) u no-notice evakuaciji rijetko se pojavljuje i
kratko traje. To je vrijeme kada ujedno i informacije o incidentnom dogaaju postaju
raspoloive, iako je to esto djelomino, pa odgovorni za donoenje odluka moraju donijeti
odluke i prije nego su u potpunosti upoznati sa situacijom. Stoga je vano da prometni
dunosnici imaju pristup ve ranije spomenutim informacijama (kapaciteti prometnica i ostale
infrastrukture, sigurnost, mogue rute evakuacije, itd.) i da budu u toku s promjenama na
prometnoj infrastrukturi.
Faza aktiviranja (Activation Phase) obuhvaa sve radnje koje vode do same evakuacije
graana. U ovoj fazi zadueni prometni dunosnici i ostali nositelji evakuacije moraju biti
spremni za njeno izvrenje. Zapovjedna struktura sloena je prema ICS standardima i sve
ostale komponente spremne su za provoenje evakuacije.
Operativna faza dijeli se na dio u kojem se stanovnici evakuiraju iz pogoenog

podruja (Tier 1 Operations) i na dio gdje se oni vraaju u prethodno evakuirano podruje
(Tier 2 Operations). U operativnom dijelu u kojem se vri evakuacija za prometne je
dunosnike najvanija kontrola prometa te upravljanje incidentima u prometu.
Povratak u fazu spremnosti (Return to Readiness Phase) je prijelaz iz operativnog

stanja u stanje pripremljenosti i planiranja. Vano je prouiti rezultate obavljene evakuacije i
primijeniti novo znanje u situacijama u budunosti.26
3.1.2. Koritenje cestovnih prometnica tijekom evakuacije za dogaaje s prethodnom

obavijeu
Za izvanredne situacije za koje se zna unaprijed, tj. za koje postoje informacije o

incidentu, planiranje evakuacije provodi se detaljnije i to je najvaniji dio z aprovoenje
uspjene evakuacije. Analiziraju se sva podruja i resursi ukljueni u proces evakuiranja
stanovnitva zbog dostatnih informacija o cjelokupnom stanju na podruju zahvaenom
incidentom (opskrba dodatnim suplementima, prometne slube, hitne slube, komunikacijski
centri, itd.). Kod takvih situacija postoji prilika boljeg implementiranja prometa i transporta u
proces evakuiranja, kvalitetnija komunikacija izmeu upravitelja zaduenog za izvanrednu
26
USA. U.S. Department of Transportation. Using Highways for No-notice Evacuations. Washington D.C.:
Federal Highway Administration; 2007.
17
situaciju i evakuaciju te prometnog sustava. Planovi i pripremljenost za advance notice
situacije lake se izvravaju budui da postoje sve etiri faze evakuacije (spremnost,
aktiviranje, operativna faza, povretak u fazu spremnosti), a oekuje se da je koordinacija i
komunikacija izmeu subjekata vrlo uspjena.
U planiranju evakuacijskih operativnih radnji, upravitelji u izvanrednim situacijama,

prometni dunosnici i ostali sudionici trebali bi napraviti organizacijski okvir CONOPS
(Concept of Operations) koji, pojednostavljeno, odgovara na pitanja tko e, gdje, kad, kako,
zato i koji zadatak morati izvriti. Tako se usklauju razloiti sudionici na razliitim
razinama procesa evakuacije i u njenim razliitim fazama, nakon to je posebna agencija
ustvrdila koje se sve aktivnosti moraju obaviti i koji su resursi pri tome potrebni.
Planiranje ruta evakuacije ne moe se potpuno finalizirati dok nisu utvrene posljedice
katastrofe, no planeri trebaju odrediti rute koje imaju visoku razinu funkcionalnosti, sigurnost
koritenja, bre se mogu ponovno dovesti u funkciju, dobar strateki poloaj, a manju
mogunost pojave nekih prirodnih barijera ili uskih grla. Planeri ruta moraju odrediti i
kapacitet prometnice te uzeti u obzir prolazak vozila koja e prevoziti stanovnike s posebnim
potrebama, ranjene, i sl. U obzir se treba uzeti i ljudski faktor, odnosno injenica da se nee
svi htjeti pravovremeno evakuirati ili da e htjeti koristiti njima poznatije rute. Rjeavanje
takvih situacija takoer je jedan od bitnih segmenata upavitelja izvanrednom situacijom.
Nakon to je jednom evakuacijski plan razvijen, o njemu se obavijetava javnost kako bi znala
na koji nain postupiti kad se izda zapovijed o poetku evakuacije. 27
3.2. Studija iz Bugarske utjecaj prirodnih katastrofa na prometni sustav
Ekstremni vremenski uvjeti, odnosno prirodne katastrofe, utjeu na prometni sustav,

ukljuujui prometnu infrastrukturu. Studije istrauju promjene u praksi i politici koje bi
uinile bugarski prometni sustav vie prilagodljiv izvanrednim situacijama.
Utjecaj prirodnih katastrofa na, izmeu ostalih, prometni sustav u Bugarskoj vrlo je
velik. Kao najvee prijetnje pokazale su se poplave koje nastaju zbog velikih koliina
27
USA. U.S.Department of Transportation. Using Highways during Evacuation Operations for Events with
Advance Notice. Washington D.C.: Federal Highway Administration; 2006.
18
padalina, topljenja snijega i pijavica i jakih vjetrova (30,6% prirodnih katastrofa u 2008.
godini). Osim toga, u Bugarskoj postoji 40 brana koje esto poplavljuju te dolazi i do pucanja
nasipa, a neke poplave posljedica su potresa. Kao ostali krizni dogaaji navode se klizita,
snijeni nanosi, poledice, potresi, poari (uslijed prirodnih pojava ili ljudske pogreke), i
ostalo. Zbog velikih poplava u Bugarskoj 2005. godine (u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu),
uvia se potreba za prouavanjem i razvojem strategija i modela za reagiranje u takvim
situacijama, a naroito zbog injenice da se poplave mogu barem djelomino, ako ne u
cijelosti, predvidjeti te treba znati pravovremeno i na pravi nain reagirati. Karakteristine
skupine poplava mogu se u Bugarskoj predvidjeti i nekoliko tjedana unaprijed, oslanjajui se
na godinje doba i prosjenu vremenski prognozu.
Prema statistikim podacima, oteena cestovna infrastruktura dijeli se na tetu na

nacionalnoj cestovnoj mrei i tetu po opinama. Oteenu infrastrukturu ine ceste, mostovi,
zatitni zidovi i ograde, nasipi, itd. to izaziva velike ekonomske gubitke zbog potrebnog
odravanja, popravaka ili zamjena dijelova. Direktne posljedice su i porast cijena skladitenja,
smanjenje kapaciteta prometnica, odgode pri dostavi, smetnje u opskrbnom lancu, oteenje
ili gubici dobara. To je razlog zbog kojeg se sve vie radi na prevenciji i reduciranju
posljedica, a to ukljuuje vie mjera, kao to su istrage, analize, procjena rizika.
Krizni menadment ili upravljanje u kriznim (izvanrednim) situacijama je skup

aktivnosti koje obavljaju nadlene vlasti za prevenciju izvanrednih situacija i razvoja kriza. U
tu je svrhu izgraen Nacionalni sustav za krizni menadment (National System for Crisis
Management). On prua ocjenu rizika od krizne situacije, odravanje analiza pripremljenosti
za krizne situacije, dijeljenje informacija, efektivnu upotrebu dostupnih resursa te
koordinaciju snaga potrebnih za odgovor na situaciju. Podijeljen je na centralnu i regionalne
razine i ukljuuje upravljaka tijela, kontrolne centre, informacijsko komunikacijski sustav i
snage za odgovor na krizu (Slika 4.).
19
Slika 1. Grafiki prikaz komponenti NCMS-a
Izvor: Karagyrozov K, Razmov T, Todorova M, Varadinova J, Dzhaleva-Chonkova A.
Impact of Natural Disasters on Transport Systems Case Studies form Bulgaria. Sofia: Todor
Kableshkov University of Transport; 2012.
Komunikacija s nacionalnim hitnim slubama provodi se kroz centre za hitne pozive

prema jedinstvenom europskom broju 112. Nacionalne slube koje su ukljuene su
Nacionalni medicinski koordinacijski centar, centri za hitnu medicinsku pomo, policija,
vatrogasci, opa uprava Nacionalne slube civilne zatite te Gorska sluba spaavanja
bugarskog Crvenog kria.28
28
Karagyrozov K, Razmov T, Todorova M, Varadinova J, Dzhaleva-Chonkova A. Impact of Natural Disasters
on Transport Systems Case Studies form Bulgaria. Sofia: Todor Kableshkov University of Transport; 2012.
20
4. Posebnosti upravljanja prometnim tokovima na cestovnim
prometnicama kod nesrea nuklearnih elektrana
Nuklearne nesree su neeljeni dogaaji u kojima se pojavljuje ionizirajue zraenje i

njegov tetni utjecaj na okoli i ljude. Iako se nuklearne nesree mogu dogoditi i tijekom
obrade, skladitenja ili prijevoza nuklearnih materijala, najveu opasnost predstavljaju nesree
na energetskim reaktorima. Zbog prisutnosti velikih koliina radioaktivnih tvari, posljedice
takvih nesrea mogu biti znatne i manifestirati se na irokom podruju. Nesrea u nuklearnom
postrojenju moe nastupiti kao rezultat kvarova i uslijed ljudskih greaka ili moe biti
prouzroena vanjskim utjecajima kao to su potres, poplava, ekstremni meteoroloki uvjeti ili
teroristiki napad. Slika 7. pojednostavljeno prikazuje posljedice nesree u nuklearnoj
elektrani. U sluaju nesree moe doi do isputanja radioaktivnog materijala iz postrojenja u
okoli (atmosferu, povrinske vode, tlo). Nakon eventualnog isputanja radionuklida iz
postrojenja u atmosferu, formira se tzv. radioaktivni oblak koji se zatim iri pod utjecajem
atmosferskih procesa pa je prva prijetnja udisanje radioaktivnih estica i plinova iz oblaka. U
kasnijim fazama znaajniji je negativni uinak estica nataloenih u tlu i vodi te
konataminirane hrane.29
Slika 2. Ilustracija posljedica isputanja radioaktivnog materijala iz NE

Izvor: http://cms.dzrns.hr/aktivnosti/pripravnost/nuklearne_nesrece/faze_nesrece
U ranim fazama nesree poduzimaju se hitne zatitne mjere i dugotrajne zatitne

mjere. Najvanije hitne zatitne mjere su zaklanjanje, evakuacija i jodna profilaksa, a
29
http://cms.dzrns.hr/aktivnosti/pripravnost/nuklearne_nesrece/faze_nesrece
21
najznaajnije dugotrajne zatitne mjere su privremeno preseljenje, trajno preseljenje, mjere
vezane za prehrambene proizvode i mjere u poljoprivredi. U Republici Hrvatskoj postoji
Nacionalni sustav pripravnosti za sluaj nuklearnih i radiolokih nesrea, a glavni ukljueni
sudionici su Dravni centar 112, Krizni stoer Dravnog zavoda za radioloku i nuklearnu
sigurnost, Dravna uprava za zatitu i spaavanje te operativne snage i specijalni timovi. Za
upravljanje u nuklearnoj nesrei zaduena je Dravna uprava za zatitu i spaavanje koja
donosi odluke o primjeni zatitnih mjera te organizira i nadzire njihova provedbu. Putem
Dravnog centra 112 se 24 sata dnevno vri izmjena informacija. Krizni stoer je vodee
potporno tijelo u sluaju nuklearne nesree. On mora prikupiti, obraditi i distribuirati potrebne
informacije, pripremiti strune podloge neophodne za donoenje odluka o zatitnim mjerama
te aurno i tono informirati javnost. Mjere koje su odreene provode operativne snage i
specijalni timovi. Operativne snage ine profesionalne postrojbe tijela dravne uprave i
lokalne samouprave, vatrogastva, civilne zatite i specijaliziranih tvrtki. Specijalni timovi su
posebno uvjebani i opremljeni kako bi mogli obavljati odreene zadatke (dekontaminacija,
sanacija oteenja, uspostava radiolokog monitoringa).30
Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost upravlja Sustavom pravodobnog

upozoravanja na nuklearnu nesreu (SPUNN). On omoguuje alarmiranje u sluaju poviene
radioaktivnosti u okoliu i osigurava ulazne podatke za procjenu doza za stanovnitvo.
SPUNN se satoji od 33 mjerne postaje i centralne jedinice u kojoj se prikupljau, obrauju i
pohranjuju rezultati mjerenja. Iz svake mjerne postaje mjerni podaci se alju u centralnu
jediniciu na kraju svakog mjernog ciklusa. Ukoliko se uoe poviene vrijednosti, djelatnik
Zavoda je automatski alarmiran kako bi utvrdio razloge odstupanja. Svi prikupljeni izmjereni
podaci se kontinuirano alju u sustav Europske komisije EURDEP u kojem participira najvei
broj europskih drava. Neovisno o tom sustavu temeljem bilateralnih ugovora radioloki
mjerni podaci se razmjenjuju sa Slovenijom i Maarskom.31
Ukoliko nadlene slube odlue da je potrebno provesti evakuaciju, ona se mora

provesti to bre i organiziranije. Zbog ozbiljnosti posljedica koje nesrea u nuklearnoj
elektrani moe imati, iznimno je vano da je provedba evakuacije u potpunosti efikasna i
uspjena. Upravljanje prometnim tokovima pri tom je kljuan imbenik. Uzevi to da e
razina paninog ponaanja kod ljudi biti na visokom nivou kao oteavajuu okolnost,
zakljuuje se da e evakuacija biti uspjenija to je vea pravilna informiranost ljudi o
30
http://cms.dzrns.hr/aktivnosti/pripravnost/sustav_pripravnosti
31
http://cms.dzrns.hr/aktivnosti/pripravnost/pravodobno_upozoravanje
22
postupcima koje u odreenom trenutku trebaju poduzeti. Ono to moe biti olakotna okolnost
je da prometna, odnosno cestovna, infrastruktura uglavnom ostaje neoteena (osim ako nije u
pitanju vea eksplozija). Kako je infrastruktura u funkciji, upravljanje prometnim tokom na
samoj prometnici je lake. Iz navedenog se zakljuuje da se upravljanje promentim tokovima
moe promatrati na dvije razine upravljanje kroz izdavanja obavijesti i naredbi putem
medija i fiziko upravljanje na samoj prometnici.
Pri odreivanju pravaca evakuacije uzima se u obzir stanje atmosferskih pojava

(pogotovo vjetar i kia), kapaciteti prometnica i prometnih vorita, meusobna udaljenost
vanih vorita, broj i vrsta vozila kojima e se evakuacija vriti, kritine toke ulijevanja na
glavnu prometnicu, itd. Za svaku ugroenu infrastrukturu kao i ugroena podruja trebao bi
postojati plan evakuacije za vie moguih scenarija i ishoda. Danas u pripremi plana i
njegovoj provedbi uvelike mogu pomoi simulacijski alati te pokazne vjebe evakuacije, kao i
pravovremeno i tono informiranje javnosti o ponaanju i postupcima ukoliko doe do
izvanredne situacije izazvane nesreom nuklearne elektrane.
23
5. Posebnosti upravljanja prometnim tokovima na cestovnim
prometnicama kod potresa, poara i poplava
Sustav upravljanja prometnim tokovima u izvanrednim situacijama ne temelji se na

jednokratnim podacima, ve mora biti u mogunosti na odgovarajui nain pratiti promjene
uvjeta kroz vrijeme. Ulazni parametri mogu biti djelomino unaprijed odreeni (broj
stanovnika, broj vozila, kapacitet prometnica, i sl.), ali veina vanih podataka izvlai se
tokom trajanja izvanredne situacije, to znai da nisu deterministike prirode. Upravljanju u
takvim stohastikim uvjetima slue i daljnjim razvojem sve e vie sluiti ITS sustavi
(Intelligent Transport Systems) koji bi trebali upravljakoj strukturi prikazati realne uvjete na
prometnicama.
U izvanrednim situacijama izazvanim potresima i poplavama dolazi do znatne i

katastrofalne tete na prometnoj i ostaloj gospodarskoj infrastrukturi. Izravna posljedica
potresa su ruevine koje ometaju funkcionalnost sustava i prouzrouju ljudske rtve. Poplave,
kao to im samo ime kae, tetu nanose plavljenjem objekata i okolia, pri emu se takoer
mogu pojaviti ljudske rtve. Nije iskljueno da e i poplava uzrokovati pojavu ruevina ako je
silina vode dovoljno velika.
Provedba evakuacije u izvanrednoj situaciji izazvanoj poplavom uglavnom se moe

provesti prije samog incidenta jer se u sluaju praenja vodostaja rijeka i koliine oborina
takva situacija moe predvidjeti. Sluaj pucanja nasipa ili proloma hidroakumulacijske brane
najee nije predvidiv. Nakon nastanka poplave, izvjesno je da se neke cestovne prometnice
ne e moi koristiti pa e trebati pristupiti spaavanju koristei amce i druga pogodna
prijevozna sredstva. Ukoliko se pravovremeno odrede podruja koja bi mogla biti pogoena
poplavama, mogue je osigurati potrebne prometne koridore (npr. konstrukcijska rjeenja
prilikom planiranja gradnje prometnice ili trenutna izgradnja privremenih nasipa) kako bi bili
funkcionalni za potrebe akcija spaavanja i evakuiranja stanovnitva.
Potres kao uzronik izvanredne situacije takoer najee nije predvidiv. Uvjeti na
infrastrukturi nakon potresa i poplava glavna su smjernica za upravljanje prometnim
tokovima prilikom evakuacije. Iako se ona treba izvriti po pripremljenom evakuacijskom
planu, plan se treba usavravati kako se dobivaju podaci sa samog terena. Osim upravljanja
tokovima koji su pravci evakuacije, prilikom poplava i potresa naroito je bitno odravanje
pravaca kojima se koriste snage spaavanja stradalih osoba i hitne medicinske pomoi
24
prohodnim. Evakuacijskim se planom moraju odrediti glavni pravci kretanja i mjesta
okupljanja ljudi, kritine toke na pravcima, evakuacijske povrine i lokacije za prihvat
osobaza evakuaciju.
Ranjivost infrastrukture prilikom potresa u gradovima rezultat je neprikladnog

koritenja zemljita i nedostatka pravilne gradnje (transportna mrea, urbane instalacije).
Kriteriji prema kojima se jo moe procijeniti osjetljivost urbanog podruja jesu funkcija
grada, vrsta koritenja zemljita, geomorforloka procjena smjeaja grada, vremenski
kontinutitet koritenja podruja, i dr. Najranjivija su stambena podruja, zatim zdravstveni
centri, sjedita za pomo i spaavanje, obrazovne ustanove te na kraju otvoreni urbani
prostori. Smjetaj grada obzirom na tektonske faktore (pukotine, vrsta tla) takoer je vrlo
vaan. Podruja koja se koriste kontinuirano u vremenu (round the clock) su najpodlonija
stradavanju ljudi prlikom potresa. U prvom redu to su kue i stambeni kompleksi koji se
kontinuirano koriste, a zatim i bolnice i policijske postaje. Trgovaka, poslovna ili
institucionalna podruja manje su ranjiva obzirom na potres jer je aktivnost prisutna
uglavnom samo danju. Vrste zgrada i njihov meusobni smjetaj u naselju takoer su faktor
kritinosti u sluaju potresa. Fizike karakteristike zgrada (starost, materijali fasade i
izgradnje, broj katova, vrsta konstrukcije) primarne su vanosti pri determiniranju osjetljivosti
zgrade.32
Urbana infrastruktura kao to je transportna mrea ima bitan uinak u smanjenju

osjetljivosti grada na posljedice od potresa. To se oituje u sposobnosti prometne mree da
ispuni kriterij pristupa najkritinijim dijelovima (stambene zgrade, kole, bolnice, itd.). Moe
se postii pravilnom hijerarhijom prometnica. Raspoloivost prometnica je kljuna za
efektivno djelovanje hitnih slubi nakon nastanka potresa. Podrazumijeva se prepoznavanje
kljunih ruta prilikom planiranja spaavanja koje e ostati funkcionalne i nakon potresa.
Funkcionalnije e biti ako je struktura pristupnih cesta jednostavnija i ako su one krae i
direktne. Vaan je i odnos irine prometnice u odnosu na njen smjetaj u prostoru (nasip,
most, usjek, itd.). to je vea gustoa naseljenosti potencijalno pogoenog podruja, vea je
vjerojatnos pojave preoptereenja prometnice, usporava se premjetaj stanovnitva, a
produljuje vrijeme evakuacije. Zbog toga je za gradove bitna i pravilna i razumljiva primjena
fizike podjele putem ulica, susjedstva, naselja i kvartova. Od velike je vanosti postojanje
otvorenih prostora izmeu iskoritenih parcela kako bi se smanjio meusobni utjecaj dijelova
32
Alvecheh H.I., Zarabadi Z.S.S., Sarraf H.A. Integrating Civil Defense Emergency Management of Cities.
International Journal od Architecture and Urban Development. 2013 Spring; Vol. 3, No. 2.
25
infrastrukture. Pojednostavljeno, kompaktnija podruja s mnogo zgrada kritinija su od
razdvojenih, ali pravilno formiranih gradskih naselja s dovoljno otvorenog prostora. Vaan
imbenik je i smjer proirenja gradova, tj. iri li se grad vie u visinu (vertikalno) ili
horizontalno. Vertikalno proirenje openito poveava osjetljivost na posljedice potresa.33
Iz navedenog se zakljuuje da je i kod potresa i poplava vano odrediti zone

evakuacije u skladu s prometnicama koje e ostati u funkciji i tijekom izvanredne situacije.
Prometni koridori trebaju se unaprijed planirati te odravati vitalnim koristei konstrukcijske
zahtjeve, pravilno odravanje i prikladan smjetaj u prostoru u odnosu na drugu
infrastrukturu.
5.1. Povrine i pravci za evakuaciju stanovnitva Grada Zagreba nakon potresa
Ured Grada Zagreba za upravljanje hitnim situacijama temeljem procjena ugroenosi

materijalnih i kulturnih dobara Grada Zagreba zakljuuje da potres predstavlja najveu
opasnost za graane. Potencijalni potres na podruju Grada mogao bi iznositi od 6,3 do 6,5
stupnjeva po Richteru, a procjena je da bi smrtno stradalo oko 3000 stanovnika dok bi oko
15000 bilo ranjeno. Na irem podruju Grada potencijalno bi se uruilo oko 50000 zgrada, a
najvie bi stradali objekti koji nisu graeni prema protupotresnim standardima.34
Utvreni su pravci evakuacije (u smjeru istok zapad i sjever jug), trinaest kritinih
toaka na pravcima evakuacije, 47 lokacija za prihvat stanovnitva te dvadeset lokacija za
postavljanje 35 atorskih naselja (prema meunarodnim standardima svako atorsko naselje
prima 1000 ljudi). Ured za upravljanje u hitnim situacijama (UHS) kao edukacijski materijal
izdaje informativne letke o ponaanju u sluaju potresa, na ijoj poleini su navedene i
lokacije evakuacije kao i glavni prometni prvaci (primjer letka na Slici 6.).35
33
Alvecheh H.I., Zarabadi Z.S.S., Sarraf H.A. Integrating Civil Defense Emergency Management of Cities.
International Journal od Architecture and Urban Development. 2013 Spring; Vol. 3, No. 2.
34
Gaparovi D. Povrine i pravci za evakuaciju Grada Zagreba. Zagreb: Ured za upravljanje u hitnim
situacijama; 2011.
35
http://www.zagreb.hr/
26
Slika 3. Poleina letka kojeg izdaje UHS
Izvor: http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=72927
5.2. Poari i katastrofe izazvane poarima
U Republici Hrvatskoj poari su klasificirani u pet klasa. Poarni razredi oznaeni su

slovnom oznakom: A poari krutina, B poari tekuina ili rastaljenih krutina, C poari
plinova, D poari metala, F poari biljnih ili ivotinjskih ulja i masti u ureajima za
prenje s uljima i mastima kao i drugom kuhinjskom opremom.36 Da bi dolo do zapaljenja
potrebno je postojanje tri uvjeta. To su kisik, toplina i goriva tvar. Slika prikazuje shematski
meuovisnost tih uvjeta. Oduzimanjem jedne od te tri komponente gorenje prestaje i na tom
naelu se temelji gaenje poara.
36
http://www.upvh.hr/index.php/taktika/sredstva-za-gasenje/99-nova-europska-klasa-pozara /
27
Slika 4. Shematski prikaz uvjeta gorenja
Izvor: izradio autor
Iako nesree s poarima nemaju nuno katastrofalne razmjere po cestovnu

infrastrukturu, vatra je vrlo destruktivna i brzo moe doi do znaajnog broja rtava. Poar je
specifian u odnosu na potrese i poplave. Njegovo djelovanje nije trenutno, kao to je to kod
potresa, ve se iri ovisno o vremenskim uvjetima i prisutstvu zapaljivih tvari. Osim same
vatre, poar tetno djeluje i zbog proizvodnje velike koliine topline i plinova i para nastalih
uslijed izgaranja. Ono to je naglaeno u izvanrednim situacijama izazvanim poarom je
pojava panike ili trenutka psiholoke paralize kada osoba nema sposobnost logikog
razmiljanja, nego se vodi instinktivnim reakcijama.37
Ukoliko poar prijeti urbanom ili drugom naseljenom podruju, nastao je na

naseljenom podruju i bro se iri ili nije pod nadzorom, nadlena sluba ili osoba mora
narediti organiziranje evakuacije. Zbog brzine irenja poara i moguih posljedica po ljude,
pravilna evakuacija je krucijalna. U usporedbi s prethodno opisanim izvanrednim situacijama,
evakuacija prilikom poara najslinija je onoj pri nuklearnim nesreama. U oba sluaja vana
je brzina i tonost izvedbe evakuacije. Kao i u prije spominjanim izvanrednim situacijama,
upravljanje prometom i prometnim tokovima u evakuaciji odgovoran je i vaan posao. Dobro
upravljani prometni tokovi pogoduju pravovremenom prijevozu stradalih osoba. Olakotna
37
Masellis M, Ferrara M.M., Gunn S.W.A. Fire Disaster and Burn Disaster: Planning and Management, Annals
of Burns and Fire Disasters - vol. XII - n 2. 1999 Jun
28
okolnost za cestovne prometnice je to one nee biti devastirane prilikom poara, a ne kao to
je kod poplava i potresa gdje je esto zahvaena infrastruktura na podruju cijelog grada ili
njegovog velikog dijela. Vane prilazne ceste za potrebe gaenja nadzire zaduena vatrogasna
sluba. Vatrogasci svojim oznakama ili pomou osobe na terenu upravljaju tokovima,
odnosno upuuju vozila iz ugroenog podruja i ograniavaju podruje kretanja.
29
6. Primjena simulacijskih alata u upravljanju prometnim tokovima u
izvanrednim situacijama
Primjena simulacijskih alata prilikom planiranja evakuacije i upravljanja prometnim

tokovima u izvanrendim situacijama je u porastu. Upotreba takvih alata moe uvelike olakati
posao planiranja jer se kroz vjerni prikaz modela potencijalne situacije i simuliranje realnih
uvjeta moe postii jasnije razumijevanje situacije i samim time efektivnija priprema. U tu
svrhu se posljednjih nekoliko godina razvijaju softveri za modeliranje prometnih tokova u
izvanrednim situacijama. Premjetanje velikog broja ljudi, do ega dolazi prilikom
evakuacija, zahtijeva znaajno planiranje. Simulacijski softveri slue kao alat pri procesu
donoenja odluka kada se ugroeno stanovnitvo treba prevesti na sigurno podruje i koriste
poveanju efektivnosti evakuacije. Koritenjem simulacijskih alata, odnosno modeliranjem
prometnih situacija, dobivaju se i podaci koji govore o uspjenosti koritenja ruta planiranih u
evakuaciji, vrednuje se konstrukcijska izvedba ceste, a moe se i optimizirati vrijeme
putovanja prema zadanim rutama. Simulacija prometa u izvanrednim situacijama, ali i
prilikom izgradnje ili prenamjene infrastrukture, koristan je alat za testiranje pretpostavki i
alternativa i procjenu njihovih prednosti i nedostataka.
Programski paketi kao to su OREMS (Oak Ridge Evacuation Modeling System),

DYNEV (Dynamic Network Evacuation) i ETIS (Evacuation Traffic Information System)
specijalizirani su za modeliranje prometnih tokova prilikom evakuacije. Oni situaciju
prikazuju detaljno te su pogodni za meusobnu usporedbu. Koriste se i programski paketi
ope namjene za modeliranje prometa, kao to su CORSIM i VISSIM. Ilustrativni prikaz
simulacije u programu VISSIM dan je na Slici 5. i Slici 6. Paketi imaju neke zajednike
osobine, kao to su zahtijevanje informacija rute, informacije o evakuiranim osobama, i sl., ali
su takoer primjenjivi za odreene situacije pojedinano.38
38
Moriarty KD, Ni D, Collura J. Modeling Traffic Flow under Emergancy Svacuation Situations: Current
Practice an Future Directions, Amherst: University of Massachusetts Amherst; 2006.
30
Slika 5. VISSIM 3D simulacija iz ptije perspektive
Izvor: http://www.traffic-inside.com/tag/3d/
Slika 6. VISSIM 3D simulacija iz perspektive vozaa

Izvor: http://www.traffic-inside.com/tag/3d/
31
Softveri koji se koriste za modeliranje prometa prilikom evakuacija slue za tri
osnovne svrhe: analizu prethodnog planiranja (pre-planning analysis) , operativne postuke u
stvarnom vremenu (real-time operation) te analizu postupaka nakon planirane procedure
(post-planning procedure). Analiza prethodnog planiranja najee se primjenjuje za
modeliranje prometa u izvanrednim situacijama. Dobivene informacije se koriste za
odreivanje ruta koje minimiziraju ukupno vrijeme evakuacije te za razvoj strategije za
irenje informacija ugroenom stanovnitvu u vezi postupaka u evakuaciji. Real-time
simulacijski modeli mogu se kontinuirano aurirati kroz koritenje automatskih sustava za
otkrivanje na cestama. Tim postupkom se dobivaju stvarna izvjea o stanju na svakoj
evakuacijskoj ruti. Analiza obavljenih postupaka simulacijskim modelom slui za
vrednovanje uspjenosti evakuacije, a model nastao na temelju prikupljenih podataka vrlo je
koristan i uinkovit u buduem planiranju intervencija.39
Simulacija se moe provoditi na vie razina, ovisno o stupnju detaljnosti prikaza

prometnih tokova pa su tako definirani mikroskopski, mezoskopski i makroskopski model.40
Makroskopska simulacija prometa analizira tok na mrei linkova. Rezultat je brzo dostupan i
to za veliko podruje s visokim zahtjevima na prometni sustav. Mikroskopski modeli
simulacije prometa analiziraju tok pojedinanih vozila i karakteristike vozaa i vozila kao i
ureaje za kontrolu prometa. Iako je analiza na mikroskopsoj razini sporija, detaljnija je pa su
izlazni podaci precizniji.41
Prometni modeli evakuacije koji su razvijeni u velikoj se mjeri temelje na

konvencionalnom modelu potranje putovanja od etiri koraka. U analizu modela ukljueni su
odreivanje rute, raspodjela ruta, razdvajanju modova i svrha putovanja. Evakuacijski
prometni modeli imaju tri temeljna ulazna podatka ili inputa: informacije o ruti (pravcu),
informacije o ugroenom stanovnitvu i ostale vanjske informacije. Informacije o pravcu su
geometrija kolnika, zone analiziranja, raspored vonji javnog prometa i usklaenost vremena
prolaska kroz razkrija i krianja. Kao informacije o ljudstvu koje je na ugroenom podruju
podrazumijevaju se broj ljudi, broj vozila po domainstvu i preferirajue destinacije. Koje je
39
40
Dowling R, Skabardonis, A, Alexiadis V. Traffic Analysis Toolbox Volume III: Guidelines for Applying
Traffic Microsimulation Modeling Software. Georgetown Pike: Federal Highway Administration FHWA; 2004.
41
32
doba dana i kakvi su vremenski uvjeti vanjske su informacije. Programi za modeliranje u
prometu nastoje se to vie razviti kako bi se pri simulaciji moglo proraunati to vie
razliitih incidentnih i izvanrednih situacija. Osim toga, eli se unaprijediti mogunost
ukljuivanja razliitih obrazaca ljudskog ponaanja (neuobiajeno ponaanje, panika, utjecaj
mobilnih telefona ili drugih ureaja i putnika na vozaa, itd.). Oekuje se i sve vea tonost
podataka dobivenih simulacijama situacija u prometu koji e se moi koristiti u planiranju i
izvoenju uspjene evakuacije na cestovnim prometnicama. Implementacija informacija u
stavrnom vremenu preko ITS detektora ve se koristi u urbanim podrujima, ali jo treba biti
proirena na cestovne prometnice koje prolase nenaseljenim ili ruralnim podrujima. Podaci
tako prikupljeni dovode do dinamikog modeliranja koje prua i bolji uvid u ljudsko
ponaanje i tako pojaava uinak svih prije navedenih zadaa i prednosti modeliranja
prometnih tokova.42
6.1. Mikroskopske simulacije prometnih tokova
Mikroskopska simulacija je stohastiko (pojavljuju se sluajne varijable) i dinamiko

(promjenjivo u analiziranom vremenu) modeliranje kretanja pojedinanih vozila u razliitim
sustavima prometnih mrea. Svako se vozilo kree kroz mreu u danom vremenskom periodu
ovisno o njegovim tehnikim znaajkama (duljina, maksimalno ubrzanje, itd.), osnovnim
zakonima gibanja te pravilima ponaanja vozaa. Simulacija kretanja vozila ostvaruje se u
serijama unaprijed zadanih vremenskih koraka, a na kraju svakog vremenskog koraka biljei
se pozicija, brzina i ubrzanja/usporenje vozila. Model koji rauna poziciju vozila nekoliko
puta u sekundi precizniji je od onog koji to radi jednom svake sekunde. To je osobito vano
pri analizi kretanja vozila velikim brzinama. Pri generiranju vozila u mreu svakom vozilu se
sluajno dodjeljuje tip vozila i tip vozaa prema unaprijed zadanoj strukturi prometog toka i
udjelima pojedinih tipova vozaa. Tip vozila odreuje se na temelju dimenzija, maksimalne
brzine, ubrzavanja i usporenja.
Nakon to je model izraen i provjerene su mogue greke, potrebno je provesti

kalibracijski postupak. Bez kalibriranja modela, upitna je kvaliteta izlaznih podataka i
prognoze budueg odvijanja prometnih tokova na mrei. Kalibracijom se prilagoavaju
42
33
parametri modela kako bi se unaprijedila njegova mogunost reproduciranja lokalnog
ponaaja vozaa i karakteristike prometnog toka.
Izlazni rezultati mikrosimulacija su animacije i numeriki podaci. Animacijski 2D ili

3D prikaz pokazuje kretanja pojedinanih vozila kroz prometnu mreu u simulacijskom
vremenu. Numeriki podaci mogu se promatrati za svako vozilo detaljno ili kao prosjek
podataka cijele mree ili nekog njenog dijela.43
6.2. Mikrosimulacijski model evakuacije stanovnitva u sluaju nesree na NE

Krko kroz vor Jankomir
Kao dio projekta Pripremljenost za evakuaciju u sluaju nuklearne nesree

podupiranog od strane Europske unije (sudjeluju opina Krko, gradovi Zagreb i Cernavoda u
Rumunjskoj) prezentirana je simulacija evakuacije stanovnika podruja Krkog pri emu se
kao primjer koristio vor Jankomir na ulazu u grad Zagreb.
vor Jankomir izgraen je 1979. godine kao raskrije izvan razine oblika djeteline
bez jedne indirektne rampe. Nalazi se na zapadnom ulazu u grad Zagreb na sjecitu autocesta
A2 (Zagreb Macelj) i A3 (Bregana Lipovac), odnosno europskih cesta E59 (Prag Be
Maribor Zagreb) i E70 (A Coruna Bordeaux Lyon Torino Verona Trst Ljubljana
Zagreb Beograd Temivar Bukuret Varna) . vor Jankomir je i dio paneuropskog
koridora X (Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Ni - Skopje - Veles Thessaloniki) i
njegove grane Xa (Graz - Maribor Zagreb).
43
Novako L, Manduka S, Petrovi M. Application of Microscopic Simulation of Traffic Flows in Developing
Evacuation Plans for Inhabitants. Journal of Civil Engineering and Architecture. 2014 Jul; Volume 8, No.7, pp.
920-927
34
Slika 7. Prikaz vora Jankomir
Izvor: https://www.google.hr/maps/
Mikrosimulacijski prikaz vora Jankomir izraen je pomou programskog alata PTV

VISSIM 5.40 08. u tri razliita scenarija regulacije prometnih tokova. S obzirom da
programski alat ne moe simulirati ponaanje vozaa u sluajevima panike, poveana je
agresivnost vozaa koritenjem Wiedemann-ovog 74 modela kako bi se to realnije prikazala
situacija evakuacije. Zbog ogranienja licence u dozvoljenoj duini linkova od 10 km nije bilo
mogue utvrditi tone duljine repova ekanja s obzirom da su prema rezultatima one prelazile
udaljenost od 10 km. Isto tako u simulaciji nije uzet u obzir utjecaj vora Luko koji zbog
svoje blizine moe znatno utjecati na poveanje evakuacijskog vremena na voru Jankomir.
Broj evakuiranih vozila u simulaciji utvren je pod konstantnim vrnim prometnim
optereenjem koje prelazi kapacitet vora kako bi se mogao analizirati protok vozila i
ponaanje vozaa prilikom prestrojavanja i uplitanja u tokove.
Analiza prometnih tokova u sluaju evakuacije stanovnitva nakon nesree NE Krko

prikazana je kroz tri razliita scenarija. Pretpostavljena je manja ili vea prijevozna potranja
te zauzee vozila od 2,5 osoba. Prijevozna potranja, odnosno broj evakuiranih osoba,
dobivena je iz opine Krko. Za svaki je scenarij evakuacije kroz vor Jankomir analizirano
35
vrijeme evakuacije kao i broj evakuiranih vozila u polusatnim intervalima. Takoer su
odreena vremena putovanja kroz vor te prosjena vremena kanjenja. Prosjena vremena
putovanja i kanjenja raunata su od ulaska vozila u vor do naputanja vora. Od ukupnog
broja stanovnika na udaljenosti 25 kilometara od NE Krko (240 000) u prvom i drugom
scenariju prilikom vee potranje evakuira se 90 000 stanovnika u 24 000 osobnih vozila te
600 autobusa, a prilikom manje transportne potranje 45 000 stanovnika u 12 000 osobnih
vozila te 300 autobusa. U teem scenariju ukupnom broju dodano je jo 100 000 stanovnika
grada Zagreba koji gravitiraju voru Jankomir pa tako vea potranja iznosi 125 000, a manja
62 000 stanovnika. Pri tom se koristi 38 000 osobnih vozila i 600 autobusa za veu potranju
te 18 800 osobnih vozila i 300 autobusa za vrijeme manje potranje.
U prvom scenariju regulacije prometa (dozvoljeni smjerovi: zapad jug i sjever jug)
vozila iz smjera Bregane i iz smjera Maribora proputala bi se kroz 4 prometna traka za svaki
smjer vonje, odnosno dio vozila preusmjeravao bi se na trakove koji su inae predvieni za
suprotni smjer vonje. U sluaju primjene ove regulacije, ukupan broj vozila evakuirao bi se
izmeu 2 i 2,5 sata.
U drugom scenariju dozvoljeni su smjerovi zapad jug, sjever jug (samo preko dva
prometna taraka) i zapad sjever (preko indirektne rampe). Kod primjene ove regulacije
prometa, nakon uvoenja novog evakuacijskog koridora, vrijeme evakuacije zadrava se u
granicama izmeu 2 i 2,5 sata za veu potranju.
Trei scenarij omoguuje evakuaciju i stanovnika zagrebakih etvrti koje gravitiraju

voru Jankomir (Jankomir, Preko, pansko i Malenica). Dozvoljeni smjerovi su: zapad
jug, sjever jug i istok jug. U ovom sluaju prema analizi rezultata mikrosimulacije vrijeme
evakuacije produljuje se na izmeu 3 i 3,5 sata za visoku potranju, a za nie potranje
iznosilo bi oko 2 sata. Na temelju tih podataka zakljuuje se da je potreban detaljan plan
evakuacije stanovnitva grada Zagreba.44
Razni parametri su analizirani prilikom mikrosimulacija, iji je zbirni prikaz u Tablici

1. Promatranjem dobivenih rezultata primjeuje se da je najpovoljnija primjena drugog
scenarija.
44
Novako L, Manduka S, Petrovi M. Application of Microscopic Simulation of Traffic Flows in Developing
Evacuation Plans for Inhabitants. Journal of Civil Engineering and Architecture. 2014 Jul; Volume 8, No.7, pp.
920-927
36
Tablica 1. Zbirni prikaz parametara u razliitim scenarijima evakuacije
Izvor: Izraeno prema: Novako L, Manduka S, Petrovi M. Application of Microscopic

Simulation of Traffic Flows in Developing Evacuation Plans for Inhabitants. Journal of Civil
Engineering and Architecture. 2014 Jul; Volume 8, No.7, pp. 920-927
37
7. Prijedlozi poboljanja organizacije prometnih tokova u izvanrednim
situacijama u Hrvatskoj
Voenje prometnih tokova moe se definirati kao informiranje sudionika u prometu o

ciljevima kretanja. Na usmjerenje prometnih tokova, odnosno na odluke sudionika u prometu
u odabiru odreenih itinerera utjeu usmjerenost prometne mree (jednosmjerne ulice),
zabrane i obaveze izraene prometnom signalizacijom i informacije (znakovi obavjetavanja,
iskustva i edukacija sudionika u prometu. Prilikom voenja prometnih tokova treba teiti
smanjenju broja konfliktnih toaka (smanjenje broja nepotrebnih pretjecanja). Smanjenje
negativnih odnosa izmeu prometnih tokova misao je vodilja u organizaciji prometa
openito.45 To dovodi do zakljuka da e u vrijeme trajanja izvanredne situacije meusobni
negativni uinci prometnih tokova biti jo naglaeniji obzirom na okolnosti (stanje
infrastrukture, pojava paninog ponaanja, greke u komunikaciji).
Informativna sredstva posebno znaajna za voenje prometnih tokova su:

informativni prometni znakovi, odnosno vizualne i druge informacije koje voza ili sudionik u
prometu neposredno dobiva od okoline i koje mogu utjecati na odluku vozaa o odabiranju
njegove putanje prema cilju i prethodne informacije, kao i edukacije su takoer izuzetno
znaajne za odabiranje putanja od strane vozaa.46
Za oekivati je da spomenuta vizualna informativna sredstva i razina edukacije kod

graana u izvanrednoj situaciji ne e biti dostatna za uinkovito provoenje evakuacije. Stoga
se oekuje da e prometnim tokovima i fiziki upravljati djelatnici MUP-a te da e dodatne
informacije dobivati kroz medije i druga obavjetajna sredstva.
Iako je u Hrvatskoj vjerojatnost pojave izvanrednih situacija relativno mala,

pripremljenost na njihovu eventualnu pojavu ne smije se zanemarivati. Ekonomske posljedice
situacije esto daleko nadmauju trokove preventivnih akcija. Od moguih uzronika
izvanrednih situacija, u Hrvatskoj prednjae poari (preteito umski). Kako su oni esta
pojava u podrujima blizu turistikih mjesta gdje ljeti obitava velik broj ljudi, pravovremena
reakcija i pravilna organizacija prometa prilikom gaenja ili eventualne evakuacije su
najbitniji imbenici uspjenosti akcije. Velik broj poplava u 2014. je pogodio RH, od ega su
45
Dadi I, suradnici. Teorija i organizacija prometnih tokova. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2014.
46
Dadi I, suradnici. Teorija i organizacija prometnih tokova. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti; 2014.
38
najvee i trajanjem najdue bile poplave u svibnju u istonoj Hrvatskoj (probijanje nasipa uz
rijeku Savu nakon to je dostigla rekordu razinu), a posljedice su bile sve samo ne zanemarive
i jo e se neko vrijeme osjeati. To je samo jo jedan od dokaza da zemlja kao to je
Republika Hrvatska, koja lei na vodi, mora puno ulagati u preventivne mjere i mjere zatite i
spaavanja.
Svjetski modeli pokazuju pametan pristup pri izgradnji mjera zatite i spaavanja kao i
kod pripreme evakuacijskih planova, to bi se trebalo primijeniti i u Hrvatskoj. esto se
pokreu istraivanja ili izvode studije nakon pojave neke katastrofe ili izvanredne situacije.
Takvim pristupom dobivaju se realni podaci i rezulati iz prve ruke. Analizama, anketama,
opaanjem, i druge metodama istraivanja, dolazi se do zakljuaka na temelju kojih se uviaju
greke u prijanjim sustavima organizacije upravljanja u kriznim i izvanrednim situacijama.
Zakljuci istraivanja mogu se jednostavno usporediti sa zakljucima iz drugih zemalja te se
uvia gdje postoji mjesto za napredak i ija je praksa kvalitetnija. Osim toga, pomou takvih
istraivanja i studija, budui planovi zatite i spaavanja temelje se na praktinim, a ne samo
teorijskim podacima. Mnogi korisni podaci mogu se generirati i iz raunalnih simulacija, ali
podaci iz situacije koja se zaista dogodila su najvrjednija pomo za unaprijeenje postojeih
praksi.
Republika Hrvatska ima vrlo rasprostranjenu mreu cestovnih prometnica i razvijen

cestovni promet openito, daleko napredniji od nekih drugih transportnih modova. Ta
injenica govori da bi potencijalna vea evakuacija stanovnitva trebala biti uspjena,
pogotovo uz pravilnu organizaciju prometnih tokova. Treba iskoristiti prednost to je u ovo
vrijeme vrlo razvijena mobilna i raunala tehnologija. Putem raznih medija se stanovnitvo
moe pravovremeno i masovno informirati to je do prije 60-ak godina bilo mogue jedino
putem radija. Osim za informiranje o postupcima u izvanrednoj situaciji, mediji trebaju sluiti
i za edukativno informiranje i podizanje svijesti svih stanovnika u vezi s potencijalnim
katastrofama, incidentnim dogaajima i izvanrednim situacijama.
Iako je upravljanje prometnih tokovima u izvanrednim situacijama privremenog

karaktera, temelji se na istim naelima kao i organizacija prometa u normalnim okolnostima.
Miljenja struke stoga se svakako trebaju uzeti u obzir prilikom upravljanja prometnim
tokovima na cestama u izvanrednim situacijama, pogotovo ukoliko se provodi evakuacija
ugroenog stanovnitva. Veina institucija i nadlenih zakonodavnih i izvrnih tijela shvaa
vanost uloge prometa u izvanrednim situacijama, ali to kroz zakonsku regulativu te
39
prirunike i upute nije dovoljno naglaeno niti pojanjeno. Evakuacijski planovi za odreena
podruja ili gradove trebaju biti jasniji i dostupniji svim stanovnicima. Uz redovito praenje
kretanja stanovnika i stanja infrastrukture, odravanja infrastrukture, praenje kretanja broja
osobnih vozila i vozila dostupnih za skupnu evakuaciju, sigurno bi i upravljanje samim
tokovima u izvanrednoj situaciji bilo uinkovitije i jednostavnije za provesti.
40
8. Zakljuak
Upravljanje prometnim tokovima na cestama u izvanrednim situacijama sloena je

djelatnost koja ovisi o statistikim podacima i promjenjvim podacima u realnom vremenu.
Karakteristikama nesree koja izaziva izvanrednu situaciju prilagoava se nain upravljanja
prometnim tokom. Rute ili pravci prilikom evakuacije ovise o stanju kritine infrastrukture,
poloaju evakuacijskih lokacija, broju i strukturi stanovnitva, broju osobnih i vozila za javni
prijevoz, poloaju glavnih prometnica, i drugo. Sukladno odabranoj ruti vodit e se i prometni
tokovi. O metodama i nainu provoenja upravljanja tokovima trebaju odluke donositi osobe
upoznate s osnovama teorije i organizacije prometnih tokova. Poznavanje karakteristinosti
izvanredne situacije preduvjet je za daljne djelovanje kad doe do iste. Prilikom planiranja
evakuacijskih ruta i upravljanja prometnim tokovima, potrebno je razmotriti posebnosti
potencijalnih izvanrednih situacija.
Analizom studija povezanosti prirodnih i drugih katastrofa s prometom dolazi se do

zakljuka da je prometna infrastruktura dio kritine infrastrukture jer su prilikom neke
izvanredne situacije efekti uvijek u veem ili manjem dijelu prisutni i na infrastrukturi. ti
efekti mogu biti samo poveanje gustoe prometa i zaguenje prometnih tokova ili fiziko
oteenje prometnica i drugih infrastrukturalnih objekata.
Prometnice i ostale objekte vano je redovito odravati, a kod gradnje primijeniti

protupotresne, protupoarne i druge standarde. Time se poveava pouzdanost i raspoloivost
same infrastrukture u sluaju da doe do pojava koje uzrokuju izvanrednu situaciju. U sluaju
pouzdanih prometnica, voenje tokova se moe kvalitetno unaprijed isplanirati.
U Republici Hrvatskoj postoji prostor za poboljanje djelovanja u izvanrednim

situacijama, ukljuujui izradu evakuacijskih planova i organizaciju prometnih tokova. Iako je
zakonska regulativa opirna, graani su relativno slabo educirani o potencijalnim izvanrednim
situacijama i o njihovim obvezama ukoliko doe do nekog izvanrednog dogaaja ili stanja.
Kroz analize i znanstvene studije prolih izvanrednih dogaaja, moe se planirati efikasno
djelovanje u potencijalnim buduim izvanrednim situacijama.
Primjena simulacijskih alata u organizaciji prometnih tokova u znantnom je porastu.

Prepoznata je vrijednost modeliranja tokova na cestovnim prometnicama prilikom izrade
planova spaavanja i planova evakuacije.
41
Literatura
1. http://struna.ihjj.hr/naziv/izvanredna-situacija/23074/
2. http://www.hrleksikon.info/definicija/izvanredno-stanje.html
3. Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda, NN 73/97, 174/04
4. Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10
5. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje. Zagreb; 2014.
6. Zakon o sustavu civilne zatite, NN 82/15
7. Zakon o kritinim infrastrukturama, NN 56/13
8. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H02_02/H02_02.html
9. Procjena ugroenosti Zagrebake upanije. Zagreb: Planovi i Procjene j.d.o.o; 2014
10. Plan zatite i spaavanja Zagrebake upanije. Zagreb: Planovi i Procjene j.d.o.o.;
2015.
11. Plan Civilne zatite Zagrebake upanije. Zagreb: Planovi i Procjene j.d.o.o.; 2015.
12. USA. U.S.Department of Transportation. Using Highways during Evacuation
Operations for Events with Advance Notice. Washington D.C.: Federal Highway
Administration; 2006.
13. USA. U.S. Department of Transportation. Using Highways for No-notice Evacuations.
Washington D.C.: Federal Highway Administration; 2007.
14. Karagyrozov K, Razmov T, Todorova M, Varadinova J, Dzhaleva-Chonkova A.
Impact of Natural Disasters on Transport Systems Case Studies form Bulgaria.
Sofia: Todor Kableshkov University of transport; 2012.
15. http://cms.dzrns.hr/aktivnosti/pripravnost/nuklearne_nesrece/faze_nesrece
16. http://cms.dzrns.hr/aktivnosti/pripravnost/sustav_pripravnosti
17. http://cms.dzrns.hr/aktivnosti/pripravnost/pravodobno_upozoravanje
18. Alvecheh H.I., Zarabadi Z.S.S., Sarraf H.A. Integrating Civil Defense Emergency
Management of Cities. International Journal od Architecture and Urban Development.
2013 Spring; Vol. 3, No. 2.
19. Gaparovi D. Povrine i pravci za evakuaciju Grada Zagreba. Zagreb: Ured za
upravljanje u hitnim situacijama; 2011.
20. http://www.zagreb.hr/
21. http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=72927
42
22. http://www.upvh.hr/index.php/taktika/sredstva-za-gasenje/99-nova-europska-klasa-
pozara /
23. Masellis M, Ferrara M.M., Gunn S.W.A. Fire Disaster and Burn Disaster: Planning
and Management, Annals of Burns and Fire Disasters - vol. XII - n 2. 1999 Jun
24. Moriarty KD, Ni D, Collura J. Modeling Traffic Flow under Emergancy Svacuation
Situations: Current Practice an Future Directions, Amherst: University of
Massachusetts Amherst; 2006.
25. Novako L, Manduka S, Petrovi M. Application of Microscopic Simulation of
Traffic Flows in Developing Evacuation Plans for Inhabitants. Journal of Civil
Engineering and Architecture. 2014 Jul; Volume 8, No.7, pp. 920-927
26. https://www.google.hr/maps/
27. http://www.traffic-inside.com/tag/3d/
28. Dowling R, Skabardonis, A, Alexiadis V. Traffic Analysis Toolbox Volume III:
Guidelines for Applying Traffic Microsimulation Modeling Software. Georgetown
Pike: Federal Highway Administration FHWA; 2004.
29. Dadi I, suradnici. Teorija i organizacija prometnih tokova. Zagreb: Fakultet
prometnih znanosti; 2014.
43
Popis slika
Slika 1. Grafiki prikaz komponenti NCMS-a ......................................................................... 20

Slika 2. Ilustracija posljedica isputanja radioaktivnog materijala iz NE ................................ 21
Slika 3. Poleina letka kojeg izdaje UHS ................................................................................ 27
Slika 4. Shematski prikaz uvjeta gorenja ................................................................................. 28
Slika 5. VISSIM 3D simulacija iz ptije perspektive ............................................................... 31
Slika 6. VISSIM 3D simulacija iz perspektive vozaa ............................................................ 31
Slika 7. Prikaz vora Jankomir ................................................................................................. 35
Popis tablica
Tablica 1. Zbirni prikaz parametara u razliitim scenarijima evakuacije ................................ 37
44
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
10000
Zagreb
Vukelieva
4
METAPODACI
Naslov rada: Upravljanje prometnim tokovima na cestama u izvanrednim situacijama
Autor: Marija Ferko

Mentor: dr. sc. Luka Novako
Naslov na drugom jeziku (engleski):

Organisation of Road Traffic Flows in Emergency Situations
Povjerenstvo za obranu:
izv. prof. dr. sc. Dubravka Hozjan , predsjednik

dr. sc. Luka Novako ,mentor
dr. sc. Hrvoje Pilko , lan
prof. dr. sc. Sadko Manduka , zamjena
Ustanova koja je dodjelila akademski stupanj: Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu
Zavod: Zavod za cestovni promet
Vrsta studija: sveuilini
Naziv studijskog programa: Promet
Stupanj: preddiplomski
Akademski naziv: univ. bacc. ing. traff.
Datum obrane zavrnog
rada: 15.9.2015.
45
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih
znanosti
10000 Zagreb
Vukelieva 4
IZJAVA O AKADEMSKOJ ESTITOSTI I SUGLASNOST
Izjavljujem i svojim potpisom potvrujem kako je ovaj zavrni rad

iskljuivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraivanjima i oslanja se na
objavljenu literaturu to pokazuju koritene biljeke i bibliografija.
Izjavljujem kako nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen nain, niti je prepisan iz
necitiranog rada, te nijedan dio rada ne kri bilo ija autorska prava.
Izjavljujem takoer, kako nijedan dio rada nije iskoriten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj
visokokolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.
Svojim potpisom potvrujem i dajem suglasnost za javnu objavu zavrnog rada
pod naslovom Upravljanje prometnim tokovima u izvanrednim situacijama
na internetskim stranicama i repozitoriju Fakulteta prometnih znanosti, Digitalnom akademskom

repozitoriju (DAR) pri Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu.
Student/ica:
U Zagrebu, 7.9.2015
(potpis)
46

Ferko Marija FPZ 2015 Zavrs Sveuc

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ferko Marija FPZ 2015 Zavrs Sveuc

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

UPRAVLJANJE PROMETNIM TOKOVIMA NA CESTAMA U

Fakultet prometnih znanosti

UPRAVLJANJE PROMETNIM TOKOVIMA NA CESTAMA U

Organisation of Road Traffic Flows in Emergency Situations

Mentor: dr.sc. Luka Novako

Studentica: Marija Ferko, 0035182966

Zagreb, rujan 2015.

Izvanrednim se situacijama smatraju situacije za vrijeme ili nakon izvanrednog dogaaja, a

KLJUNE RIJEI: izvanredna situacija; mjere zatite i spaavanja; prometni tok;

ORGANISATION OF ROAD TRAFFIC FLOWS IN EMERGENCY SITUATIONS

Izvanrednim se situacijama smatraju situacije za vrijeme ili nakon izvanrednog

Svrha zavrnog rada je uoiti povezanost pojava prilikom izvanrednog stanja s

U ovom zavrnom radu opisana je vanost upravljanja prometnih tokova na cestama

U analizi upravljanja prometnim tokovima na cestovnim prometnicama u izvanrednim

Temeljni zakoni u RH kojima se reguliraju i propisuju mjere zatite, akcije, planiranje,

2.1. Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda

Kako su elementarne nepogode jedan od glavnih uzronika izvanrednih situacija,

Ovim se Zakonom utvruje pojam elementarne nepogode i propisuju temeljne mjere

Planovima zatite i spaavanja na razini upanije utvruju se opseg elementarnih

2.2. Zakon o zatiti i spaavanju

2.3. Zakon o sustavu civilne zatite

Aktivnosti u sustavu civilne zatite dijele se na pripremne (provode se kao preventivne

2.4. Zakon o kritinim infrastrukturama

Zakonom o kritinim infrastrukturama propisuje se i analiza rizika kojom se utvruju

.9 Zakon o sustavu civilne zatite, NN 82/15

2.6. Procjena ugroenosti i Plan zatite i spaavanja Zagrebake upanije

Kao model upravljanja u izvanrednim situacijama, odnosno primjeri dokumenata

Zagrebaka upanija smjetena je u sredinjoj Hrvatskoj te okruuje glavni grad RH.

2.6.1. Procjena ugroenosti

Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, Zagrebaka upanija broji 317.606

Procjenom ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia

Opasnost koja je prisutna na podruju Zagrebake upanije jesu prirodne katastrofe i

Podruje Zagrebake upanije u cijelosti pripada vodnom podruju rijeke Dunav,

Podruje Zagrebake upanije, zajedno s gradom Zagrebom predstavlja zonu pojaane

Na podruju Republike Hrvatske ne postoje nuklearna postrojenja, ali u neposrednom

Prometni tokovi vaan su infrastrukturalni segment Zagrebake upanije. U mreu

2.6.2. Plan zatite i spaavanja

Planovi zatite i spaavanja donose se radi utvrivanja organizacije aktiviranja i

Upozoravanje se odnosi na prikupljanje informacija znaajnih za zatitu i spaavanje

Mjerama zatite i spaavanja opisuje se postupanje u zatiti i spaavanju za opasnosti i

Tijekom intervencija, organiziranje regulacije prometa i osiguranje podruja vre

U svijetu je shvaanje vanosti prometnog sustava u povezanosti s izvanrednim

Iz shvaanja vanosti veze izmeu izvanredne situacije i prometnog sustava, u prvom

3.1. Koritenje cestovnih prometnica za evakuaciju u SAD-u

Ameriko Ministarstvo prometa (U.S. Department of Transportation) izdalo je

Na evakuaciju za koju se na vrijeme primi obavijest, odnose se etiri faze: spremnost,

3.1.1. Koritenje cestovnih prometnica u evakuaciji u nenajavljenim situacijama

U fazi planiranja (Planning and Preparedness) evakuacijskog plana za situacije koje

Uspjena no-notice evakuacija oslanja se na efektivnu zapovjednu strukturu. Iako

Uloga prometnih dunosnika i agencija je kljuna tijekom procesa evakuacije i

Operativna faza dijeli se na dio u kojem se stanovnici evakuiraju iz pogoenog

Povratak u fazu spremnosti (Return to Readiness Phase) je prijelaz iz operativnog

3.1.2. Koritenje cestovnih prometnica tijekom evakuacije za dogaaje s prethodnom

Za izvanredne situacije za koje se zna unaprijed, tj. za koje postoje informacije o

U planiranju evakuacijskih operativnih radnji, upravitelji u izvanrednim situacijama,

3.2. Studija iz Bugarske utjecaj prirodnih katastrofa na prometni sustav

Ekstremni vremenski uvjeti, odnosno prirodne katastrofe, utjeu na prometni sustav,

Prema statistikim podacima, oteena cestovna infrastruktura dijeli se na tetu na

Krizni menadment ili upravljanje u kriznim (izvanrednim) situacijama je skup

Komunikacija s nacionalnim hitnim slubama provodi se kroz centre za hitne pozive

Nuklearne nesree su neeljeni dogaaji u kojima se pojavljuje ionizirajue zraenje i