Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2016./2017. 1

FIZIKA
Sadraj
Uvod...........................................................................................................................................5
1. Podruja ispitivanja......................................................................................................5
2. Obrazovni ishodi............................................................................................................6
2.1. Matematika i eksperimentalna znanja i vjetine.............................. 6
2.2. Mehanika........................................................................................................... 6
2.3. Termodinamika................................................................................................ 6
2.4. Elektromagnetizam........................................................................................ 6
2.5. Titranje, valovi i optika.................................................................................. 6
2.6. Moderna fizika................................................................................................. 7
3. Struktura ispita...............................................................................................................7
4. Tehniki opis ispita........................................................................................................7
4.1. Trajanje ispita.................................................................................................... 7
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................................................................... 7
4.3. Pribor................................................................................................................... 8
5. Opis bodovanja...............................................................................................................8
5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline............................................................... 8
5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline............................................................ 8
6. Primjeri zadataka s detaljnim objanjenjem...................................................8
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora........................................................ 9
6.2. Primjeri zadataka otvorenoga tipa........................................................... 9
7. Priprema za ispit...........................................................................................................11
7.1. Razrada obrazovnih ishoda....................................................................... 12
7.2. Popis preporuenih pokusa......................................................................23

Uvod
Fizika je na dravnoj maturi izborni predmet.
U Ispitnome katalogu za dravnu maturu iz Fizike
jasno je opisano to e se i na koji nain ispitivati
u ispitu dravne mature iz Fizike u kolskoj godini
2016./2017.
U Ispitnome katalogu iz Fizike navedene su sve
potrebne informacije i detaljna objanjenja o
obliku i sadraju ispita i jasno je odreeno to se od
pristupnika1 oekuje u ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim Nastavnim
planom i programom2 za Fiziku u gimnazijama.
Ispitni katalog sadrava ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim objanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju navedeno je to se
ispituje u ispitu. U prvome su poglavlju navedena
podruja ispitivanja, a u drugome kljuna znanja i
vjetine koje se ispituju ovim ispitom.
Termin pristupnik u ispitnome katalogu podrazumijeva rodnu
1 3. Elektromagnetizam
razliku te se odnosi i na pristupnice i na pristupnike.
2
 lasnik Ministarstva prosvjete i porta, Nastavni programi za
G
gimnazije, broj 1, kolske novine, Zagreb, 1994. Pri sastavljanju
Ispitnoga kataloga iz Fizike za dravnu maturu uzelo se u obzir
da se u praksi poduavanje razlikuje u raznim vrstama gimnazija.
Takoer se uzela u obzir i injenica da postoje dvije inaice
programa. Odlueno je da se na dravnoj maturi ispituju samo
osnovna znanja i vjetine koje su trebali usvojiti i razviti svi uenici,
neovisno o vrsti gimnazije i inaici programa. Zbog toga
e ispit biti jednak za sve uenike.
5
U treemu, etvrtome i petome poglavlju opisani su
nain ispitivanja, struktura i oblik ispita, vrste zadataka
te nain rjeavanja i vrednovanja zadataka i ispitnih
cjelina.
U estome su poglavlju navedeni primjeri zadataka
s detaljnim objanjenjem, a u sedmome poglavlju
objanjeno je na koji se nain treba pripremiti za ispit.
1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Fizike provjerava se u kojoj mjeri pristupnici
znaju, tj. mogu primijeniti:
matematika i eksperimentalna znanja i vjetine u
fizici
osnovne koncepte i zakone iz podruja mehanike
osnovne koncepte i zakone iz podruja
termodinamike
osnovne koncepte i zakone iz podruja elektriciteta i
magnetizma
osnovne koncepte i zakone iz podruja titranja,
valova i optike
osnovne koncepte i zakone iz podruja moderne fizike.
Ispitom iz Fizike provjerava se dostignuta razina znanja
i kompetencija pristupnika u ovim podrujima:
1. Mehanika
2. Termodinamika
4. Titranje, valovi i optika
5. Moderna fizika.
Primjena matematikih i eksperimentalnih znanja
i vjetina podrazumijeva se u svim navedenim
podrujima u fizici.
6
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
navedeni ishodi uenja, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik treba usvojiti ili moi uiniti da
bi ostvario eljeni rezultat u ispitu3 dravne mature iz
Fizike.
2.1. Matematika i eksperimentalna znanja i
vjetine
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
pravilno upotrebljavati fizikalne veliine i njihove SI
mjerne jedinice
osmisliti jednostavne pokuse i mjerenja te prikazati i
protumaiti njihove rezultate
primijeniti osnovna matematika znanja u kontekstu
fizike.
2.2. Mehanika
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
opisati pravocrtna gibanja uz pomo osnovnih
kinematikih veliina
kinematiki i dinamiki opisati jednoliko kruno
gibanje
primijeniti I., II. i III. Newtonov zakon
primijeniti zakon ouvanja energije i zakon ouvanja
koliine gibanja
analizirati sloena gibanja
primijeniti opi zakon gravitacije
opisati i primijeniti osnovne pojmove i zakone
mehanike fluida.
2.3. Termodinamika
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
primijeniti plinske zakone i opu jednadbu stanja
idealnoga plina
primijeniti osnove molekularno-kinetike teorije tvari
opisati i primijeniti osnovne pojmove termodinamike
(unutarnja energija, toplina, specifini toplinski
kapacitet, latentna toplina, rad plina)
primijeniti prvi i drugi zakon termodinamike.
2.4. Elektromagnetizam
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
opisati osnovne pojave u elektrostatici
opisati i primijeniti osnovne pojmove i zakone
elektrostatike
opisati i primijeniti osnovne pojmove vezane uz
strujne krugove
analizirati krugove istosmjerne struje
opisati i primijeniti osnovne pojmove vezane uz
magnetske i elektromagnetske pojave
analizirati krugove izmjenine struje.
2.5. Titranje, valovi i optika
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
opisati i primijeniti osnovne pojmove vezane uz
harmoniko titranje
opisati mehaniko i elektrino titranje
opisati postanak i irenje mehanikoga i
elektromagnetskoga vala
primijeniti zakone geometrijske optike
primijeniti zakone valne optike.

3
U poglavlju Priprema za ispit dodatno su razraeni ishodi uenja
kako bi pristupnici provjerili svoja znanja i vjetine.
 7
2.6. Moderna fizika Ispit sadri ukupno 37 zadataka.
Pristupnik treba znati, odnosno moi: Prva ispitna cjelina sadrava zadatke zatvorenoga tipa
primijeniti osnovne ideje i pojmove specijalne teorije (viestrukoga izbora).
relativnosti U tablici 2. prikazana je struktura prve ispitne cjeline.
primijeniti osnovne ideje i pojmove kvantne fizike Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline
primijeniti osnovne ideje i pojmove nuklearne fizike. BROJ BODOVNI
VRSTA ZADATAKA
ZADATAKA UDIO U ISPITU
Zadatci zatvorenoga
3. Struktura ispita
tipa (viestrukoga 25 41,7 %
U tablici 1. prikazani su udjeli podruja ispitivanja. izbora)
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja
Druga ispitna cjelina sadrava zadatke otvorenoga
PODRUJE BODOVNI ZADATCI ZADATCI tipa (dopunjavanja, kratkoga odgovora i produenoga
ISPITIVANJA UDIO OTVORE- odgovora).
NOGA U tablici 3. prikazana je struktura druge ispitne cjeline.
TIPA
Tablica 3. Struktura druge ispitne cjeline
MEHANIKA 25 % 6 3
TERMODINAMIKA 15 % 4 2 BODOVNI
ELEKTROMAGNETIZAM 25 % 6 3 VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA UDIO U
TITRANJE, VALOVI I ISPITU
20 % 6 2 Zadatci otvorenoga
OPTIKA 12 58,3 %
tipa
MODERNA FIZIKA 15 % 3 2
Ukupno 100 % 25 12
4. Tehniki opis ispita
Ispit je vremenski jedinstvena cjelina, a podijeljen je
prema vrstama zadataka. 4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Fizike je pisani i traje ukupno 180 minuta bez
stanke.
Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz ispite
dravne mature te na mrenoj stranici Nacionalnoga
centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.
ncvvo.hr).
8
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
Pristupnici dobivaju sigurnosnu vreicu u kojoj su
dvije ispitne knjiice, knjiica formula, list za odgovore i
listovi za koncept (odvojeni od ispitnih knjiica). Sadraj
listova za koncept nee se bodovati.
Od pristupnika se oekuje da pozorno proitaju upute
koje e slijediti tijekom rjeavanja ispita.
Uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za
rjeavanje. itanje tih uputa je vano jer je u njima
naznaen i nain oznaavanja tonih odgovora.
Pristupnici trebaju pozorno proitati upute i slijediti ih
tijekom rjeavanja ispita.
Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora)
pristupnici rjeavaju oznaavanjem slova tonoga
odgovora meu ponuenima na listu za odgovore. Slova
tonih odgovora oznaavaju se znakom X. Ako pristupnik
za pojedini zadatak oznai vie od jednoga odgovora, taj
e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira je li
meu oznaenim odgovorima i toan odgovor.
Ako pristupnik obiljei vie od jednoga odgovora za
pojedini zadatak, taj e se zadatak bodovati s 0 (nula)
bodova bez obzira na to to je meu obiljeenima i
toan odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (produenoga odgovora)
pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga odgovora
(i postupka ako se u zadatku trai) na predvieno
mjesto u ispitnoj knjiici naznaeno u uputi za rjeavanje.
4.3. Pribor
Tijekom ispita iz Fizike doputena je upotreba
uobiajenoga pribora za pisanje (kemijske olovke
kojom se pie plavom ili crnom bojom), pribora za
crtanje (grafitne olovke, trokuta, ravnala i estara) i
znanstvenoga depnog raunala4.
Knjiica s formulama potrebnim za rjeavanje ispita
sastavni je dio ispitnoga materijala5. Pristupnicima nije
4
v. 7. Priprema za ispit
5
v. poglavlje Izgled ispita i nain rjeavanja
doputeno donijeti i upotrebljavati nikakve druge listove
s formulama ni digitalne zapise fizikalnih sadraja.
5. Opis bodovanja
Pristupnik moe ostvariti u ispitu 60 bodova.
5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
Prva ispitna cjelina sastoji se od 25 zadataka
viestrukoga izbora.
Svaki tono oznaen odgovor u zadatcima
viestrukoga izbora donosi jedan bod. Uspjenim
rjeavanjem prve ispitne cjeline pristupnik moe
ostvariti maksimalno 25 bodova.
5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Druga ispitna cjelina sastoji se od 12 zadataka
otvorenoga tipa. Uspjenim rjeavanjem druge ispitne
cjeline pristupnik moe ostvariti maksimalno 35 bodova.
Zadatci produenoga odgovora mogu donositi
dva, tri ili etiri boda, to je naznaeno uz zadatak.
Zadatke koji nose 3 ili 4 boda potrebno je rjeavati u
vie koraka i/ili navesti vie odgovora.
Ako su predviena 2 boda, oni se dobivaju za
toan rezultat (brojani odgovor s odgovarajuom
jedinicom) uz fizikalno ispravan postupak. Toan
brojani rezultat bez postupka ili uz fizikalno pogrean
postupak nee donositi bodove.
Ako je postupak u zadatku ispravan, a brojani rezultat
nije, zadatak donosi jedan bod. Ako se postupak u
zadatku sastoji od vie koraka, a pogreka u raunu u
nekome od ranijih koraka utjee na sljedee ispravno
provedene korake, oduzima se bod u prvome
pogrenom koraku, a ostali se koraci boduju kao toni.
Boduje se toan brojani rezultat s pripadajuom
pravilno napisanom mjernom jedinicom.

6. Primjeri zadataka s detaljnim
objanjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
toan odgovor, obrazovni ishod koji se tim konkretnim
zadatkom ispituje te nain bodovanja.
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te najee etiriju
ponuenih odgovora od kojih je jedan toan.
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih
odgovora samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu
za odgovore kemijskom olovkom.
Svaki toan odgovor donosi dva boda.
Tijelo se giba jednoliko ubrzano po pravcu. to od
navedenoga vrijedi za iznos ukupne sile na tijelo
tijekom gibanja?
A. Iznos ukupne sile na tijelo jednoliko raste.
B. Iznos ukupne sile na tijelo jednak je nuli.
C. Iznos ukupne sile na tijelo se jednoliko smanjuje.
D. Iznos ukupne sile na tijelo stalan je i razliit od nule.
TOAN ODGOVOR: D
OBRAZOVNI ISHOD: primijeniti I., II. i III. Newtonov
zakon
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova nema odgovora, netoan odgovor ili ako je
oznaeno vie odgovora
9
6.2. Primjeri zadataka otvorenoga tipa
Zadatci otvorenoga tipa u drugome dijelu ispita mogu
biti zadatci produenoga odgovora.
6.2.1. Primjer zadatka produenoga odgovora
Zadatak produenoga odgovora takoer se sastoji od
upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja
je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti. U zadatcima produenoga odgovora
od pristupnika se moe traiti da prikae i postupak
rjeavanja.
U sljedeim zadatcima na predvienim mjestima
prikaite postupak i upiite odgovor.
Upotrebljavajte iskljuivo kemijsku olovku.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
U magnetsko polje B uleti proton brzinom v okomito
na silnice polja te se u polju nastavi gibati po krunoj
stazi polumjera 5 cm.
Koliki bi bio polumjer staze po kojoj bi se u istome
polju gibala -estica jednakom brzinom?
Masa -estice je etiri puta vea od mase protona,
a naboj joj je dva puta vei od naboja protona.
Polumjer staze -estice iznosio bi _______________.
TOAN ODGOVOR: 10 cm
POSTUPAK:
10
OBRAZOVNI ISHOD: opisati i primijeniti osnovne
pojmove vezane uz magnetske i elektromagnetske
pojave; primijeniti osnovna matematika znanja u
kontekstu fizike.
BODOVANJE: Toan odgovor i toan postupak
donose etiri boda. Tono postavljena jednadba
donosi jedan bod. Ako je tono izraen samo jedan
polumjer dobiva se jedan bod, ako su tono izraena
oba polumjera dobivaju se dva boda, a toan brojani
rezultat donosi jo jedan bod. Boduje se toan
brojani rezultat s pripadajuom pravilno
napisanom mjernom jedinicom.

7. Priprema za ispit
Ispit na dravnoj maturi iz Fizike obuhvaa gradivo
koje se redovitim uenjem obradi do kraja etvrtoga
razreda gimnazije. Literatura za pripremu ispita
iz Fizike su svi udbenici propisani i odobreni od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta tijekom
protekla etverogodinjega razdoblja.
Popis odobrenih udbenika moe se nai na mrenoj
stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
(www.mzos.hr). Popis obrazovnih ishoda za svaku
ispitnu cjelinu pristupniku moe sluiti za provjeru
usvojenoga znanja. U tekstu koji slijedi razraeni su
svi obrazovni ishodi kako bi pristupnicima bilo jasnije
to pojedini obrazovni ishod podrazumijeva. Uz ispitni
katalog priloena je i knjiica s formulama koju e
pristupnici dobiti u ispitnim materijalima.
Dobro poznavanje naina ispitivanja znatno e pomoi
pristupniku da uspjeno rijei zadatke u ispitu.
Pristupniku se savjetuje:
prouavanje podruja ispitivanja te
primjera zadataka
rjeavanje provedenih ispita.
Izvoenje pokusa je vrlo vano u nastavi Fizike i
oekuje se da su pristupnici tijekom etverogodinje
nastave imali prilike sudjelovati u izvoenju
demonstracijskih pokusa i nekih elementarnih
mjerenja.
Zbog postojeih znaajnih razlika meu kolama u
opremljenosti eksperimentalnim priborom, kao i u
broju sati Fizike, nisu propisani obvezatni pokusi koje
11
svaki pristupnik treba izvesti tijekom kolovanja, a ni
njihov broj.
Naveden je popis pokusa koji se preporuuju izvesti,
ali koji se mogu zamijeniti i drugim pokusima prema
mogunostima pojedine kole i izboru nastavnika
Fizike. U ispitu se nee provjeravati poznavanje
navedenih pokusa, ali e se u pojedinim zadatcima
provjeravati kompetencije koje se primarno stjeu
eksperimentalnim radom, npr. obrada i tumaenje
rezultata mjerenja, razumijevanje znaenja pogreke
mjerenja, kontrola varijabla itd.
Jedinice, oznake i nazivlje u ispitnome katalogu i ispitu
usuglaeni su sa Zakonom o mjernim jedinicama,
NN 58/93.
Tijekom ispita doputeno je upotrebljavati depno
raunalo tipa Scientific koje smije imati:
eksponencijalnu funkciju (tipka 10x)
logaritamsku funkciju (tipka log x)
trigonometrijske funkcije (tipke sin, cos, tan).
Depno raunalo ne smije imati mogunost:
beinoga povezivanja s drugim ureajem
upotrebe memorijske kartice
simbolikoga raunanja programiranja
grafikoga rjeavanja (npr., u nazivu Graphic ili ima
tipku GRAPH)
deriviranja i integriranja.
Deurni nastavnik e tip (naziv i oznaku) depnoga
raunala koje je pristupnik upotrebljavao tijekom ispita
upisati na list koji slui za popisivanje svih depnih
raunala koje pristupnici upotrebljavaju.
12
7.1. Razrada obrazovnih ishoda
7.1.1. Matematika i eksperimentalna znanja i vjetine u fizici

OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?

poznavati fizikalne primijeniti simbole i SI mjerne jedinice fizikalnih veliina
veliine i njihove razlikovati skalarne i vektorske veliine
SI mjerne jedinice pretvarati mjerne jedinice
upotrebljavati zapis broja uz pomo potencije broja 10
poznavati i ispravno upotrebljavati dekadske prefikse mjernih jedinica (piko, nano, mikro, mili,
centi, deci, deka, hekto, kilo, mega)
primijeniti elementarne osmisliti jednostavne pokuse i mjerenja
eksperimentalne vjetine odrediti srednju vrijednost rezultata mjerenja
odrediti maksimalnu apsolutnu pogreku mjerenja
iskazati rezultat mjerenja s pripadajuom pogrekom
grafiki prikazati meuovisnost izmjerenih veliina
evaluirati i protumaiti rezultate mjerenja
primijeniti osnovna oitati vrijednosti veliina iz grafa
matematika znanja u nacrtati graf meuovisnosti dviju veliina na temelju podataka
kontekstu fizike odrediti koeficijent smjera pravca i protumaiti njegovo znaenje u sluaju linearne ovisnosti
dviju veliina
upotrebljavati osnovna matematika znanja u fizikalnim problemima:
upotrebljavati depno raunalo
koristiti tablice i dijagrame
nacrtati grafove iz zadanih podataka
interpretirati grafove
pretvarati decimalne razlomke u postotke i obrnuto
odrediti srednje vrijednosti i protumaiti njihovo znaenje
transformirati matematiki izraz
rijeiti sustav linearnih jednadba s vie nepoznanica
rijeiti kvadratnu jednadbu s jednom nepoznanicom
primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost
zbrajati i oduzimati vektore
upotrebljavati trigonometrijske funkcije
upotrebljavati logaritamske i eksponencijalne funkcije
izraunati povrinu i opseg trokuta, kruga i pravokutnika
izraunati oploje i obujam kvadra, valjka i kugle
 13
7.1.2. Mehanika
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
opisati pravocrtna gibanja objasniti znaenje referentnoga sustava i pojma materijalne toke
uz pomo osnovnih p  repoznati i ispravno upotrebljavati pojmove: poloaj, vremenski interval i vremenski
kinematikih veliina trenutak
primijeniti pojmove pomaka, puta, putanje, srednje brzine, trenutane brzine, srednje
akceleracije i trenutane akceleracije pri jednolikome i jednoliko ubrzanome gibanju po
pravcu
analizirati gibanje iz zapisa gibanja (npr., vrpca elektromagnetskoga tipkala, stroboskopska
snimka)
na temelju jednoga prikaza gibanja napraviti drugi prikaz (tablica-graf, graf-graf, graf-formula)
kinematiki i dinamiki skicirati vektor brzine u bilo kojemu poloaju tijela pri jednolikome kruenju
opisati jednoliko kruno primijeniti pojmove perioda i frekvencije kruenja kod jednolikoga krunoga gibanja
gibanje primijeniti izraz za obodnu i kutnu brzinu pri jednolikome kruenju
primijeniti izraz za iznos akceleracije tijela pri jednolikome kruenju
odrediti smjer sile pri jednolikome krunome gibanju u bilo kojoj toki putanje
navesti primjere centripetalnih sila
primijeniti II. Newtonov zakon na kruno gibanje
primijeniti I., II. i III. odrediti hvatite, pravac djelovanja i orijentaciju sile te prikazati silu odgovarajuim vektorom
Newtonov zakon odrediti grafiki i raunski rezultantnu silu kada su dvije ili vie sila na istome pravcu
grafiki odrediti rezultantnu silu za sluaj dviju sila na razliitim pravcima te raunski odrediti
iznos rezultante dviju okomitih sila
grafiki rastaviti silu na dvije komponente (sastavnice) pod bilo kojim kutem, a za meusobno
okomite komponente odrediti i raunski
nacrtati dijagram sila na tijelo
primijeniti Newtonove zakone gibanja
objasniti i primijeniti pojmove sile tee, teine, elastine sile i sile trenja
analizirati slobodni pad tijela
razlikovati inercijske sustave od akceleriranih sustava
razlikovati stvarne sile od inercijskih sila u primjerima akceleriranih sustava za pravocrtna
i kruna gibanja
14
primijeniti zakon odrediti impuls sile u sluaju djelovanja stalne sile
ouvanja energije i zakon odrediti impuls sile iz (F,t) grafikoga prikaza
ouvanja koliine gibanja primijeniti pojam koliine gibanja
primijeniti vezu impulsa sile i promjene koliine gibanja
primijeniti zakon ouvanja koliine gibanja
primijeniti izraz za rad u sluaju djelovanja stalne sile
odrediti rad iz grafa ovisnosti sile o pomaku
primijeniti vezu rada i promjene kinetike energije
iskazati i primijeniti zakon ouvanja energije
primijeniti izraz za snagu
primijeniti izraz za gravitacijsku potencijalnu energiju blizu povrine Zemlje
primijeniti izraz za kinetiku energiju
primijeniti izraz za elastinu potencijalnu energiju
odrediti korisnost nekoga ureaja
analizirati sloena gibanja primijeniti naelo neovisnosti gibanja u sloenim gibanjima
skicirati putanju vodoravnoga hitca te nacrtati vektore sile, akceleracije i brzine u proizvoljnoj
toki putanje
skicirati putanju vertikalnoga hitca te nacrtati vektore sile, akceleracije i brzine u proizvoljnoj
toki putanje
analizirati vodoravni hitac odrediti domet, poloaj, brzinu i akceleraciju
analizirati vertikalni hitac odrediti domet, poloaj, brzinu i akceleraciju
primijeniti opi zakon iskazati i primijeniti opi zakon gravitacije (opis gibanja planeta i satelita, ubrzanje
gravitacije slobodnoga pada, prva svemirska brzina)
objasniti silu teu kao poseban sluaj gravitacijske sile
primijeniti osnovne primijeniti izraz za gustou tvari
pojmove i zakone primijeniti izraz za tlak
mehanike fluida objasniti i primijeniti pojam hidraulikoga tlaka
primijeniti Pascalov zakon
objasniti i primijeniti pojmove hidrostatskoga tlaka i uzgona
objasniti i primijeniti pojam atmosferskoga tlaka
primijeniti izraze za hidrostatski tlak i uzgon
primijeniti Arhimedov zakon
objasniti plutanje, lebdjenje i tonjenje tijela u fluidu
primijeniti jednadbu kontinuiteta (neprekidnosti)
primijeniti Bernoullijevu jednadbu
 15
7.1.3. Termodinamika
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
primijeniti plinske zakone navesti fizikalne veliine uz pomo kojih opisujemo stanje plina
i opu jednadbu stanja primijeniti zakone izotermne, izobarne i izohorne promjene stanja plina
idealnoga plina grafiki prikazati izohoru, izobaru i izotermu u (p,T), (p,V) i (V,T) dijagramima
primijeniti opu jednadbu stanja plina
primijeniti Avogadrov zakon
primijeniti osnove primijeniti izraz za toplinsko rastezanje tijela
molekularno-kinetike navesti osnovne pretpostavke modela idealnoga plina
teorije tvari objasniti podrijetlo tlaka u plinu
navesti i objasniti primjere koji govore u prilog molekularno-kinetikoj teoriji plinova
(difuzija, Brownovo gibanje)
primijeniti vezu srednje kinetike energije nasuminoga gibanja molekula plina i temperature
objasniti i primijeniti opisati i primijeniti pojam unutarnje energije
pojmove unutarnje primijeniti izraz za unutarnju energiju idealnoga plina
energije, topline, primijeniti pojmove termikoga kontakta sustava (tijela) i termodinamike ravnotee sustava
specifinoga toplinskoga objasniti i primijeniti pojam topline
kapaciteta, latentne odrediti izmijenjenu toplinu pri zagrijavanju ili hlaenju tvari kada tvar ne mijenja
topline i rada plina agregatno stanje
objasniti i primijeniti pojam specifinoga toplinskoga kapaciteta
objasniti i primijeniti pojam latentne topline pri promjeni agregatnoga stanja
navesti naine prijenosa topline i kvalitativno objasniti toplinsku vodljivost i toplinsku
izolaciju
primijeniti izraz za rad plina pri stalnome tlaku
odrediti rad plina iz (p,V) grafa
primijeniti prvi i drugi navesti i primijeniti prvi zakon termodinamike
zakon termodinamike objasniti pojmove povratnoga i nepovratnoga procesa
k valitativno objasniti rad toplinskih strojeva u krunome procesu te primijeniti pojam
korisnosti
kvalitativno opisati Carnotov kruni proces te primijeniti izraz za korisnost toga procesa
navesti i primijeniti drugi zakon termodinamike
analizirati jednostavne krune procese
16
7.1.4. Elektromagnetizam

OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?

opisati osnovne pojave u
navesti vrste elektrinoga naboja i nositelje elementarnoga naboja
elektrostatici navesti nain na koji se odvija elektriko meudjelovanje razliito nabijenih tijela
objasniti elektriziranje trenjem, dodirom i influencijom za vodie i izolatore
primijeniti osnovne primijeniti zakon ouvanja naboja
pojmove i zakone navesti i primijeniti Coulombov zakon u vakuumu i u sredstvu
elektrostatike objasniti i primijeniti definiciju elektrinoga polja i izraz za elektrino polje tokastoga naboja
objasniti i primijeniti definiciju elektrinoga polja i izraz za elektrino polje usporednih
elektriki nabijenih ploa
primijeniti naelo superpozicije za elektrinu silu i elektrino polje
silnicama prikazati elektrino polje jednoga naboja, elektrino polje dvaju istoimenih ili
raznoimenih naboja te elektrino polje izmeu usporednih elektriki nabijenih ploa
primijeniti pojmove elektrostatske potencijalne energije, elektrinoga potencijala i napona
objasniti pojam elektrinoga kapaciteta tijela te primijeniti izraz za kapacitet ploastoga
ravnog kondenzatora
odrediti ekvivalentni kapacitet serijski i paralelno spojenih kondenzatora
opisati gibanje naboja u homogenome elektrinom polju (kvalitativno i kvantitativno)
primijeniti izraz za energiju elektrinoga polja u ploastome kondenzatoru
opisati i primijeniti primijeniti definiciju elektrine struje
osnovne pojmove vezane opisati i primijeniti pojmove napona i pada napona u strujnome krugu
uz strujne krugove navesti elemente jednostavnoga strujnog kruga
sastaviti jednostavni strujni krug
primijeniti izraz za elektrini otpor
analizirati krugove primijeniti Ohmov zakon za dio strujnoga kruga i za cijeli strujni krug
istosmjerne struje primijeniti I. i II. Kirchhoffovo pravilo
odrediti ekvivalentni otpor serijski i paralelno spojenih otpornika
primijeniti izraze za rad i snagu elektrine struje
 17
opisati i primijeniti navesti osnovna svojstva magneta
osnovne pojmove vezane kvalitativno opisati magnetsko polje Zemlje
uz magnetske i skicirati vektor magnetskoga polja u bilo kojoj toki prostora oko magneta, silnicama
elektromagnetske pojave prikazati magnetsko polje jednoga magneta, silnicama prikazati magnetsko polje dvaju
magneta
objasniti Oerstedov pokus
skicirati magnetske silnice oko ravnoga vodia kojim tee struja te za strujnu petlju i zavojnicu
primijeniti izraz za magnetsko polje ravnoga vodia, petlje i zavojnice kojima tee struja
primijeniti izraz za magnetsku silu na vodi kojim tee struja i odrediti smjer magnetske sile
primijeniti izraz za Lorentzovu silu i odrediti smjer Lorentzove sile
opisati kvalitativno i kvantitativno gibanje elektriki nabijene estice u homogenome
magnetskom polju
primijeniti izraz za magnetsku silu izmeu dviju paralelnih ravnih ica kojima tee struja
primijeniti definiciju magnetskoga toka
opisati pojavu elektromagnetske indukcije
objasniti i primijeniti Faradayev zakon elektromagnetske indukcije
objasniti i primijeniti Lenzovo pravilo
primijeniti izraz za inducirani napon na krajevima ravnoga vodia koji se giba u magnetskome
polju
objasniti elektromagnetsku indukciju u petlji (zavojnici) koja se vrti u homogenome
magnetskom polju te nastanak izmjenine struje
analizirati krugove grafiki prikazati vremensku ovisnost izmjenine struje i napona
izmjenine struje primijeniti izraz za snagu izmjenine struje
primijeniti izraze za efektivne vrijednosti napona i jakosti izmjenine struje
primijeniti izraze za induktivni i kapacitivni otpor te impedanciju
primijeniti Ohmov zakon za serijski spoj otpornika, kondenzatora i zavojnice u krugu
izmjenine struje
18
7.1.5. Titranje, valovi i optika
OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
opisati i primijeniti opisati periodiko gibanje i mehaniko titranje
osnovne pojmove vezane kvalitativno objasniti uzroke titranja (objasniti ulogu povratne sile)
uz harmoniko titranje o  pisati i primijeniti pojmove ravnotenoga poloaja, elongacije, amplitude, titraja, perioda, faze,
frekvencije i razlike u fazi
opisati mehaniko i m  atematiki opisati te grafiki prikazati ovisnost elongacije, brzine i akceleracije titranja o
elektrino titranje vremenu
primijeniti odnos izmeu akceleracije i elongacije te povratne sile i elongacije
primijeniti izraz za vlastitu frekvenciju te period harmonijskoga oscilatora
k valitativno opisati i grafiki prikazati vremensku promjenu kinetike energije, potencijalne
elastine energije te ukupne energije harmonijskoga oscilatora
odrediti energiju tijela koje titra
opisati jednostavno njihalo i uvjet pod kojim ono izvodi harmonijsko titranje
primijeniti izraz za vlastitu frekvenciju te period jednostavnoga njihala
opisati LC-titrajni krug i njegovu analogiju s mehanikim harmonijskim oscilatorom
primijeniti izraz za vlastitu frekvenciju te period titranja LC-titrajnoga kruga
opisati pojavu rezonancije
opisati postanak i objasniti postanak i irenje vala u sredstvu te prijenos energije valom
irenje mehanikoga i razlikovati transverzalne od longitudinalnih valova
elektromagnetskoga vala iskazati i primijeniti definicije veliina kojima se opisuje val (elongacija, amplituda,
valna duljina, period, frekvencija titranja, brzina vala)
primijeniti izraz za brzinu vala
kvalitativno opisati i primijeniti ovisnost brzine vala o svojstvima sredstva
odrediti fazu toke vala i razliku faza dviju toki vala
primijeniti jednadbu ravnoga sinusnog vala
g  rafiki prikazati ovisnost elongacije o vremenu i poloaju za sinusni val te iz grafa odrediti
elongaciju, amplitudu, period i valnu duljinu
iskazati i primijeniti zakon odbijanja valova, opisati odbijanje vala na vrstome i slobodnome kraju
primijeniti zakon loma valova
o  pisati superpoziciju valova te konstruktivnu i destruktivnu interferenciju (navesti, objasniti i
primijeniti uvjete konstruktivne i destruktivne interferencije)
opisati stojni val i objasniti njegov nastanak te navesti i objasniti primjere stojnoga vala
odrediti osnovnu frekvenciju i vie harmonike za stojni val
opisati svojstva i spektar elektromagnetskih valova
opisati nastajanje i nain rasprostiranja elektromagnetskih valova
opisati nastanak i svojstva zvuka
navesti frekventno podruje zvuka te objasniti pojmove infrazvuka i ultrazvuka
o  bjasniti i primijeniti pojmove intenziteta zvuka, praga ujnosti, razine intenziteta zvuka
i visine tona
objasniti i primijeniti Dopplerov uinak (kod zvuka)
 19
primijeniti zakone navesti i primijeniti zakon pravocrtnoga irenja svjetlosti
geometrijske optike opisati kako se paralelni snop svjetlosti odbija od neuglaane, a kako od uglaane povrine
(zrcala)
navesti i primijeniti zakon odbijanja svjetlosti
geometrijski konstruirati sliku predmeta u ravnome i sfernome zrcalu te navesti njezina
svojstva
objasniti i primijeniti pojmove realne i virtualne slike
navesti i primijeniti zakon loma svjetlosti
objasniti pojavu totalne refleksije
opisati spektralni sastav bijele svjetlosti
opisati ovisnost boje svjetlosti o frekvenciji svjetlosti
opisati pojavu disperzije svjetlosti
navesti i razlikovati osnovne vrste lea (konvergentne i divergentne lee) i njihove uinke
na paralelni snop svjetlosti
primijeniti jednadbu lee i sfernoga zrcala
konstruirati sliku predmeta nastalu uz pomo lee i opisati svojstva te slike
kvalitativno objasniti nastajanje slike u oku te pogreke i naine korekcija vida
primijeniti zakone valne navesti pojave koje govore u prilog valnoj slici svjetlosti
optike opisati pojavu interferencije svjetlosti
odrediti i razlikovati geometrijski i optiki put svjetlosti
objasniti nastanak interferentne slike tijekom Youngova pokusa
k valitativno objasniti promjenu interferentne slike ovisno o promjeni meusobnoga razmaka
izvora, valnoj duljini i udaljenosti zastora
protumaiti ogib svjetlosti na pukotini i niti
objasniti nastanak spektra svjetlosti pri ogibu svjetlosti na optikoj reetci
primijeniti jednadbu optike reetke
opisati pojavu polarizacije svjetlosti
primijeniti Brewsterov zakon
20

7.1.6. Moderna fizika

OBRAZOVNI ISHOD TO SVE PODRAZUMIJEVA OVAJ OBRAZOVNI ISHOD?
primijeniti osnovne navesti i objasniti naelo relativnosti i stalnost brzine svjetlosti
ideje specijalne teorije opisati pojave kontrakcije duljine i dilatacije vremena te primijeniti odgovarajue izraze
relativnosti primijeniti izraze za energiju mirovanja i ekvivalentnost mase i energije
primijeniti osnovne ideje i primijeniti Stefan-Boltzmannov i Wienov zakon
pojmove kvantne fizike kvalitativno opisati ovisnost intenziteta zraenja apsolutno crnoga tijela o valnoj duljini
objasniti i primijeniti Planckovu kvantnu hipotezu i koncept fotona
o pisati i objasniti pojavu fotoelektrinoga efekta (Einsteinovo objanjenje) te primijeniti
odgovarajue izraze
opisati valnu i estinu sliku svjetlosti
opisati de Broglievu ideju o valno-estinoj prirodi tvari
iskazati i primijeniti de Broglievu relaciju
opisati i primijeniti Bohrov model vodikova atoma
objasniti i primijeniti pojam energijskih nivoa atoma
objasniti nastanak linijskih spektara uz pomo energijskih nivoa
objasniti nastanak vodikova spektra
n avesti i primijeniti osnovne ideje kvantno-mehanikoga modela atoma (Heisenbergove
relacije neodreenosti)
primijeniti osnovne ideje i navesti i opisati osnovne sile u prirodi
pojmove nuklearne fizike opisati grau atomske jezgre i pribline dimenzije jezgre atoma
objasniti i primijeniti pojmove nukleona, atomskoga broja, masenoga broja i izotopa
objasniti i primijeniti energiju vezanja jezgre
opisati pojavu radioaktivnosti
nabrojiti osnovne vrste radioaktivnoga zraenja i njihova svojstva (sastav, naboj, doseg)
primijeniti zakon radioaktivnoga raspada
primijeniti zakone ouvanja naboja i masenoga broja tijekom nuklearnih reakcija
objasniti fisiju i fuziju jezgra atoma
21
22
 23
7.2. Popis nekih preporuenih pokusa
1. Snimanje gibanja na vrpcu uz pomo elektromagnetskoga tipkala i analiziranje zapisa
2. Odreivanje gustoe papira
3. Odreivanje odnosa ubrzanja, sile i mase
4. Rastavljanje sile na komponente
5. Odreivanje statikoga faktora trenja klizanja
6. Odreivanje poetne brzine tijela kod horizontalnoga hitca
7. Odreivanje konstante elastinosti opruge
8. Mjerenje perioda i frekvencije kruenja
9. Odreivanje gustoe vrstoga tijela uz pomo uzgona u tekuini
10. Odreivanje gustoe tekuine uz pomo U-cijevi
11. Odreivanje specifinoga toplinskog kapaciteta
12. Provjeravanje Boyle-Mariotteova zakona
13. Odreivanje otpora serijski i paralelno spojenih otpornika uz pomo ampermetra i voltmetra
14. Odreivanje unutarnjega otpora elektrinoga izvora
15. Odreivanje kapaciteta kondenzatora
16. Odreivanje induktiviteta zavojnice
17. Odreivanje akceleracije slobodnoga pada uz pomo jednostavnoga njihala
18. Odreivanje brzine irenja zvuka u zraku
19. Provjera zakona odbijanja svjetlosti na ravnome zrcalu
20. Odreivanje apsolutnoga indeksa loma stakla
21. Odreivanje arine daljine lee
22. Odreivanje valne duljine svjetlosti uz pomo optike reetke
23. Odreivanje apsolutnoga indeksa loma sredstva uz pomo Brewsterova zakona
24. Odreivanje valne duljine laserske svjetlosti uz pomo dviju pukotina
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja