Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Uiteljski studij: 2. godina

Mentor: dr. sc. M. Radeti Pai, doc.

CEREBRALNA PARALIZA I DODATNA OTEENJA

- seminarski rad

Studenti: Blaevi Marina, Klanar Alen

Sadraj

1. Uvod.................................................................................................................................1

2. Cerebralna paraliza...........................................................................................................2

2.1. Klasifikacija...............................................................................................................3

2.2. Uzrok cerebralne paralize i simptomi........................................................................4

2.3. Karakteristike............................................................................................................5

2.4. Lijeenje cerebralne paralize.....................................................................................5

2.5. kolovanje i cerebralna paraliza................................................................................6

3. Zakljuak..........................................................................................................................8

Literatura..............................................................................................................................9
 1. Uvod

Cerebralna paraliza je stanje (a ne bolest) nastala uslijed oteenja mozga do kojeg moe
doi za vrijeme trudnoe, za vrijeme ili neposredno nakon poroda ili nakon prvog tjedna od
poroda. Po Baxu (1964.) cerebralna paraliza je definirana kao neprogresivan promjenjiv
poremeaj kretanja i dranja, uzrokovan ozljedom ili razvojnim poremeajem ivanog sustava u
rano, razvojno doba. Postoji mnogo definicija o tome to je cerebralna paraliza no vano je
zapamtiti da je cerebralna paraliza stanje, a ne bolest.

Oteenja se, ovisno o jaini, manifestiraju kroz slabije ili jae izraene tekoe pri
kretanju i dranju. Redovitim i pravilnim vjebama moe doi do faze u kojoj e dijete moi
samostalno obavljati neke funkcije, no potpuno izljeenje ne postoji, tovie, vea je mogunost
da e se s godinama djetetove mogunosti smanjivati.

Cerebralna paraliza pojavljuje se kod dvoje do petero djece na tisuu novoroenadi i vrlo
ju je teko uoiti u djetetovu ranom djetinjstvu. Cerebralna paraliza je doivotna, ali njezin
stupanj ovisi o primjerenoj intervenciji. Terapija mora biti timska i integrirana u svakodnevni
ivot

1
 2. Cerebralna paraliza

Kao to smo ve spomenuli cerebralna paraliza je stanje (a ne bolest) nastala uslijed

oteenja mozga do kojeg moe doi za vrijeme trudnoe, za vrijeme ili neposredno nakon
poroda ili nakon prvog tjedna od poroda. Kako postoji cijela lepeza motorikih poremeaja, javlja
se pitanje njihove ukljuenosti i iskljuenosti u samom predmetu cerebralne paralize. Zbog tog
problema Mutch i Hagberg (1992.) postavili su odreene kriterije ukljuivanja motorikih
poremeaja u ovaj entitet. Ti kriteriji su slijedei:

1. cerebralna paraliza zajedniki je naziv za skupinu motorikih poremeaja, pokreta i/ili

poloaja te motorikih funkcija;

2. rezultat je poremeaja funkcije mozga (motorikoga korteksa, kortikospinalnih putova,

bazalnih ganglija, cerebeluma i ekstrapiramidnih putova);

3. poremeaj se kliniki oituje u ranome djetinjstvu, trajan je, ali promjenljiv;

4. oteenje funkcije mozga posljedica je neprogresivnih patolokih procesa najee:

vaskularnih poremeaja, hipoksije, infekcija, te razvojnih poremeaja mozga ukljuujui i
hidrocefalus;

5. navedena oteenja dogaaju se u nezrelome mozgu i/ili mozgu u razvoju.

Cerebralna paraliza klinika je dijagnoza koja se temelji na klinikoj slici, povijesti i

tijeku bolesti.

2
2.1. Klasifikacija
Pri klasifikaciji cerebralne paralize najee se primjenjuje podjela po topografskoj
rasporeenosti i neurolokim simptomima s obzirom na posturalni tonus.

Klasifikacija prema topografskoj rasporeenosti: monoplegija, diplegija, triplegija,

tetraplegija. Za kliniku praksu prikladna je jednostavna klasifikacija koja razlikuje tri osnovna
oblika: spastina, ekstrapiramidna i mijeana.

Najei oblik je spastina cerebralna paraliza koja uzrokuje krutost ili potpunu
mlohavost parnih miia u isto vrijeme, umjesto naizmjence kako je to kod zdravih ljudi te to
onemoguava kretanje. Postoji vie oblika spastine cerebralne paralize, meu kojima
razlikujemo:

1. Spastina hemiplegija: zahvaena je samo jedna strana tijela.

2. Spastina diplegija: spasticitet je jae izraen kod donjih udova, a znatno manje
kod gornjih.

3. Spastina kvadriplegija: spasticitet je izrazito jako izraen kod svih udova i obino
je kod ovog oblika imamo mentalnu retardaciju, epilepsiju i mikrocefaliju
(djetetova glava je neproporcionalno malena naspram tijela).

4. Spastina paraplegija: zahvaeni su samo donji udovi.

5. Spastina monoplegija: zahvaen je samo jedan ud.

6. Spastina triplegija: zahvaena su tri uda.

Ekstrapiramidna cerebralna paraliza obino je posljedica oteenja motorikog sustava.

Prepoznaje se po nekontroliranim kretnjama, poremeaju ravnotee, neuobiajenom tonusu
miia i sl.

Oteenja koja se javljaju na senzorikom podruju najee ukljuuju: oteenje vida,

oteenje sluha, poremeaj govora, poremeaj panje, poremeaj ponaanja, grevi-konvulzije,
hiperaktivnost i mentalnu retardaciju.

3
2.2. Uzrok cerebralne paralize i simptomi
S obzirom na vrijeme nastanka oteenja razlikujemo:

1. prenatalno oteenje: uzrokovano nekom infekcijom tokom trudnoe kao to su

rubeola, sifilis, hepatitis B, herpes i citomegalovirus. Povijest cerebralne paralize u
obitelji, kromosomske abnormalnosti; konzumiranje alkohola, lijekova i puenje
takoer poveavaju opasnost od cerebralne paralize.

2. perinatalno oteenje: uzrokovano nedostatkom kisika u bebinom mozgu

prilikom poroda, tekim oblikom perinatalne utice, konvulzije, meningitis i razni
metaboliki poremeaji.

3. postnatalno oteenje: nedostatak kisika, oteenje glave, infekcije te stvaranje

tumora.

Kod simptoma najee se uoava da neto nije u redu kada je dijete staro ve nekoliko
mjeseci te bitno zaostaje u kretnjama i razvoju naspram svojim vrnjaka. Osim motorikih tegoba
neki od simptoma cerebralne paralize mogu biti: pretjerano slinjenje, poremeaji hranjenja,
epileptini napadaji te usporen razvoj govora i tekoe pri uenju. Oteenja se manifestiraju kroz
slabije ili jae izraene tekoe pri kretanju i dranju. Sam problem nije u miiima, ve upravo u
centru u mozgu koji zbog oteenja ne moe procesuirati informaciju kako bi dijete pomaknulo
udove ili uzdiglo glavu.

Na internetskom portalu Trudnice.hr savjetuje se budue roditelje da ukoliko primijete

neke od slijedeih simptoma da se obrate pedijatru: ako vaa beba nakon 12.-15. tjedna starosti i
dalje ne pokuava samostalno drati glavicu u zraku; nakon navreno 8.mjeseca starosti beba jo
ne moe samostalno sjediti; dijete se ne smije; dijete ne proizvodi nikakve zvukove osim plaa;
jednu stranu tijela dijete slabije koristi; djetetovi miii su ili izrazito mlohavi ili vrlo napeti.

2.3. Karakteristike
Karakteristike motorikog razvoja kod djeteta sa cerebralnom paralizom definira se u
odstupanju od normalnog razvoja. Odstupanje moe biti karakterizirano lokalizacijom oteenja u

4
sredinjem ivanom sustavu koje odreuje tip oteenja, topografsku rasporeenost i ostale
potekoe.

Poremeaji posture i motorike kod cerebralne paralize ukljuuje sljedee: poremeaji

tonusa, zaostajanje primitivnih reakcija, nazonost asociranih i patolokih reakcija, abnormalne
obrasce pokreta. Moe se javiti nedostatak: ekvilibrijskih reakcija, reakcija uspravljanja, zatitnih
reakcija, antigravitacijskih reakcija, obrazaca posturalne stabilnosti i mobilnosti.

2.4. Lijeenje cerebralne paralize

Kao to smo ve napomenuli cerebralna paraliza se ne smatra boleu ve oteenjem, pa
ju stoga nije mogue ni izlijeiti. No, uz pravilnu terapiju i lijekove koji u teim sluajevima
smanjuju bolove i olakavaju disanje mogue je ostvariti napredak. Uz odlazak pedijatru koji e
usmjeriti dijete na daljnje lijeenje, vrlo je vano uspostaviti odnos roditelji - dijete koji e
djetetu pomoi da ostvari napredak.

Sa lijenicima se treba savjetovati koje su igrake primjerene za dijete, koji je najbolji

poloaj za spavanje i dranje djeteta te koje su vjebe primjerene kako bi se stupanj
hendikepiranosti smanjio na najmanju moguu razinu, kako maksimalno iskoristiti postojee
djetetove motorike mogunosti i kako ga potaknuti da koristi sva svoja ula i time ih razvija.

Postoje tri pristupa terapiji:

1. mehaniki tretman: temelji se na miinoj snazi, pokretljivosti zglobova,

gravitaciji, masi i posturalnoj stabilnosti.

2. neuroloki tretman: temelji se na razliitim aspektima neurologije.

Budui da nema dva ista djeteta s cerebralnom paralizom potreban je individualni

program tretmana. Fizikalni terapeut, radni terapeut i govorni terapeut nastojat e poboljati
djetetov posturalni tonus, pokrete i govor. Uinkovitost fizikalnog tretmana ovisi o teini
oteenja mozga i o postojanju drugih oteenja te o samom tretmanu tj. vremenu kada je
zapoet, koliko je ciljan i kakvim se intenzitetom provodi. Potrebe djeteta, vjetine terapeuta,
socijalni, kulturni i financijski imbenici odredit e koja je terapija prava za koje dijete.
5
 Za fizioterapeuta su od velike vanosti senzoriki poremeaji kako bi znao planirati i
ukljuiti dijete u tretman. Timski rad sa djetetom oboljelim od cerebralne paralize, ima veliku
vanost jer je to preduvjet za dobivanje dobrih rezultata u terapiji.

2.5. kolovanje i cerebralna paraliza

Roditelji moraju prihvatiti svoje dijete kao osobu kojoj se dogodilo da ima cerebralnu
paralizu, a ne kao cerebralno paralizirano dijete. Najvaniji terapeuti u tretmanu su roditelji. S
rastom djeteta individualna terapija postaje nedovoljna. Dijete je podvrgnuto ii u vrti, a kasnije
u kolu, te nastojati osigurati integraciji ovih osoba kroz osobni rad ili rad u razliitim
radionicama, a prema njihovim sposobnostima i mogunostima.

Potrebe djece i mladih s cerebralnom paralizom u osnovnom kolovanju iste su kao i kod
druge djece njihove dobi, no u sto postoje i dodatne potrebe uvjetovane razvojnim
specifinostima ove populacije uenika u podruju motorike, perceptivnih sposobnosti, razini
intelektualnog, socijalnog i emocionalnog razvoja, mogunostima glasovne govorne
komunikacije i drugo.

Specifinosti u motorikom razvoju najee su u populaciji osoba s cerebralnom

paralizom. Oituju se razliito: od blage motorike nespretnosti do vrlo tekih poremeaja
pokreta i poloaja tijela koji su naroito izraeni kod teih oblika spastine tetrapareze, atetoze i
ataksije; i mogu uzrokovati potpunu ovisnost o pomoi druge osobe u obavljanju aktivnosti
svakodnevnice.

Pedagoki standard treba osigurati osnovne pretpostavke za ukljuivanje uenika s

motorikim smetnjama u kolu kao to su: prilagodbu kolskog namjetaja, po potrebi osobnog
asistenta, nabavu posebnih pomagala i sl. Uitelji u radu s uenicima s motorikim smetnjama
trebaju prilagoditi sadraje, metode i sredstva rada njihovim posebnim potrebama: oteano
kretanje, usporenost, nepreciznost, oteano grafiko izraavanje. Na poetku kolovanja treba
omoguiti ueniku pisanje/crtanje sukladno s njegovim mogunostima; ako uenik govori treba
mu omoguiti da odgovara usmeno ili pismene zadae diktira na kasetu, koje uenik uva kao
dokument, zadau ili test. Ako uenik ima samo probleme pisanja (disgrafiju) raunalo moe biti

6
izuzetno dobro pomagalo jer uenik poznaje slova (zna ih proitati) na tipkovnici pa nam je
osnovni problem da svlada autodiktat i naui koristiti tipkovnicu i program za pisanje da bi
mogao pisati, a ne mora znati ispisati grafem i snalaziti se u prostoru biljenice to mu je osnovni
problem.

Kako bi uenicima s motorikim potekoama bilo lake u praenju nastave neophodno

je, osim sadraja, prilagoditi i namjetaj i pribor:

a) radni stol/ploha: najpovoljniji bi bio radni stol kod kojega je mogue prilagoavanje
visine i nagiba radne plohe, koji ima titnike sa svih strane kojima se sprjeava padanje
knjiga/pribora i sl.

b) sjedalica: moe biti kolski stolac, prilagoeni stolac ili kolica koja omoguavaju
ueniku oslonac leima na naslon; i sve ostale prilagodbe koje mu omoguavaju da se osjea
ugodno i osposobljeno za rad.

c) pribor/pomagala za grafike aktivnosti: u njih spadaju rukohvati na stolovima, proteze

za uenika sa malformacijama ruku, bez (djela) ruku, pomagala za pisanje glavom ili nogom,
pisai i crtai pribor veeg obujma koji olakava hvat; geometrijski pribor sa protu-kliznim
trakama i sl.

U radu s uenicima s cerebralnom paralizom kod kojih postoji znaajno zaostajanje u

intelektualnom funkcioniranju treba koristiti posebne programe za uenje, teom i tekom
mentalnom retardacijom uvaavajui njihove motorike, perceptivne, govorne, emocionalne,
socijalne, vidne i slune specifinosti. Nastavnik treba uenika to ee dovoditi u situaciju
uspjeha kako bi bio motiviraniji za daljnje usvajanje sadraja, ojaao svoje samopotovanje,
emu e potpomoi i maksimalna podrka u razvoju sposobnosti kojima je uenik obdaren.

7
 3. Zakljuak

Cerebralna paraliza je stanje koje se javlja u obliku oteenja sredinjeg ivanog sustava,
te iji je tretman mukotrpan i dugotrajan proces u kojem nema brzo postignutih rezultata ve je
potrebno uloiti puno strpljenja, ljubavi, znanja, optimizma i upornosti kako bi se postigli eljeni
rezultati.

Ovom problemu se pristupa na temelju dobro postavljenog plana i programa terapije, te se

treba pridravati naela kontinuiranog djelovanja, praktinosti, dobre organizacije timskog rada,
imajui na umu sveukupni aspekt tretmana. Bitno je terapiju provoditi svakodnevno te se bazirati
na ono to dijete umije raditi, a ne na ono to dijete ne moe raditi.

Pedagoki standard treba osigurati osnovne pretpostavke za ukljuivanje uenika s

motorikim smetnjama u kolu, dok uitelji u radu s uenicima s motorikim smetnjama trebaju
prilagoditi sadraje, metode i sredstva rada njihovim posebnim potrebama.

Cerebralna paraliza utjee na cjelokupan razvoj djeteta kao i na njegovu okolinu, stoga je
neophodno u terapijski program ukljuiti strunjake iz svih podruja.

8
Literatura
1. BesplatniSeminari: Cerebralna paraliza
(http://www.besplatniseminarskiradovi.com/MEDICINA/Cerebralna-paraliza.htm) (25052013)

2. CeDePe - Drutvo osoba s cerebralnom i djejom paralizom Zagreb: Novija klasifikacija

cerebralne paralize (http://cedepe.hr/cerebralna-paraliza/hrvatska/sto-je-cerebralna-paraliza)
(25-05-2013)

3. CeDePe - Drutvo osoba s cerebralnom i djejom paralizom Zagreb: Pristupi u terapiji

cerebralne paralize (http://cedepe.hr/cerebralna-paraliza/hrvatska/sto-je-cerebralna-paraliza)
(25-05-2013)

4. Kolari, D. (2011). Rije strunjaka Cerebralna paraliza.

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Citiranje_radova#.C4.8Clanak_u_.C4.8Dasopisu) (25-05-2013)

5. Udruga osoba s cerebralnom i djejom paralizom Rijeka: to trebamo znati o cerebralnoj

paralizi (http://cdp-ri.hr/cerebralna-paraliza.htm#uzroci) (25-05-2013)

6. Wikipedia: Cerebralna paraliza) (http://hr.wikipedia.org/wiki/Cerebralna_paraliza) (25-05-

2013)