Drzava je najvaznija drustvena organizacija koja je nastala u odredjenom trenutku drustveno-

istorijskog razvoja. Pojam organizacija podrazumijeva postojanje odredjenog poretka.

Osnovna drustvena organizacija sa najvisom vlascu jeste drzava.
Drzava kao organizacija raspolaze monopolom fizicke sile sa ciljem ocuvanja drzavno-pravnog
poretka i ostvarenja osnovnih drustveno-pravnih vrijednosti.
Sila kojom drzava raspolaze vrsi se na osnovu prava.

Pravo je skup normi cije krsenje sankcionise drzava svojom prinudom.

Sta je pravo

Osnovna nacela drzavne organizacije su:

1. Nacelo hijerarhije - Ne raspolazu svi drzavni organi istom kolicinom drzavne vlasti
2. Nacelo centroperifernog povezivanja - Pojedini drzavni organi se javljaju kao centralni a
pojedini kao periferni a njihov odnos je uredjen pravnim propisima.
3. Nacelo koordinacije - Uspostavljanje kvalitetne saradnje izmedju razlicitih drzavnih organa

Drzavna organizacija je sastavljena od drzavnih organa. Drzavni organi obavljaju drzavne

poslove a njihova nadleznost je uredjena odgovoarajucim propisima. Drzavni organi se sastoje od
fizickih lica.
Sta je drzavni organ
Drzavni sluzbenik je svako lice koje je zaposleno u drzavnom organu. ( Ministar, policajac,
poslanik.)

Svaki drzavni organ ima pravo i duznost da vrsi odgovarajuce drzavne poslove. Skup svih
drzavnih poslova koje vrsi drzavni organ naziva se nadleznost.
Nadleznost drzavnog organa zavisi od pozicije organa u hijerarhiji drzavnih organa. Moze biti:
stvarna, mjesna i funkcionalna.

Stvarna nadleznost oznacava pravo i duznost odredjenog drzavnog organa da vrsi odredjenu
vrstu posla.
Mjesna nadleznost predstavlja pravo i duznost drzavnog organa da svoju stvarnu nadleznost vrsi
na odredjenoj teritoriji.
Funkcionalna nadleznost je pravo i duznost organa da vrsi odredjenu funkciju u nekoj stvari.

Vrste drzavnih organa

Prema oblicima djelatnosti:
- Zakonodavni - Skupstina koja donosi Ustav i zakone
- Izvrsni - Vlada koja izvrsava zakone
- Upravni - Bave se pitanjima od svakodnevno znacaja i donose upravne akte kao pojedinacne
- Sudski - Vrse sudsku vlast, rjesavaju sporove i donose sudske odluke.

Prema vrsti fizicke sile kojom raspolazu:

- Oruzani - Vojska i Policija
- Civilni - Organi koji kontrolisu oruzane organe
Prema nacinu nastanka organa:
- Demokratski - Clanove ovih organa biraju gradjani neposredno na tajnim izborima
- Nedemokratski - Na vlast ne dolaze neposredno izborima vec nasledno ili silom.
(Monarh/Drzavni udar)

Oblici drzave mogu biti:

1. Oblici vladavine: Monarhija i Republika

2. Oblici politickog poretka: Demokratija i Autokratija
3. Oblici drzavnog uredjenja: Unitarna i Slozena drzava
4. Oblici drzavne vlasti: Jedinstvo i Podjela vlasti

Monarhija je oblik vladavine u kojem sef drzave uziva odredjene privilegije vezane za njegovu
licnost.Monarh je pravno i politicki neodgovoran. Pravno jer je njegova licnost iznad zakona a
politicki jer se njegova vlast ne temelji na izbornoj volji naroda vec je nasledna i vremenski
neogranicena.
Republika je oblik vladavine u kojem sef drzave ne uziva nikakve privilegije. On je izabrani
organ jer ga bira narod.pravno i politicki je odgovoran i mandat mu je ogranicen.

Demokratija je vladavina vecine.

Neposredna demokratija je oblik vladavine u kojem svi gradjani zajedno odlucuju o pitanjima
od javnog znacaja.
Predstavnicka demokratija je oblik vladavine u kojem gradjani biraju svoje predstavnike koji
ce u njihovo ime vrsiti vlast.
Autokratija - Oblik vladavine u kojem vlast pripada manjem broju ljudi ili pojedincu.

Unitarna drzava je oblik drzavnog uredjenja koji se odlikuje postojanjem jedinstvenog nosioca
drzavne vlasti.
Slozena drzava moze biti Konfederacija ili Federacija.
Konfederacija je savez vise suverenih drzava koji nastaje medjunarodnim ugovorom.
Federacija je cvrsci oblik slozene drzave. To je savezna drzava cije su clanice prihvatile da dio
svog suvereniteta prenesu na saveznu drzavnu tvorevinu. Za razliku od Konfederacije, Federacija
ima Ustav.

Podjela prema oblicima drzavne vlasti zasniva se na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i
sudsku i na postojanju medjuzavisnosti i ravnoteze medju tim vlastima.
Sistem podjele vlasti se ostvaruje na 2 nacina:
1. Predsjednicki sistem - Drzavne vlasti su razdvojene a najvisu izvrsnu vlast ima Sef drzave
2. Parlamentarni sistem - Drzavne vlasti medjusobno saradjuju i kontrolisu jedna drugu
3. Konventski odnosno skupstinski sistem - Izvrsna vlast je u funkciji zakonodavne.

Postupak obuhvata niz radnji koje se moraju preduzeti prilikom stvaranja pravnog akta.
Pravila koja regulisu postupak donosenja pravnih akata utvrdjena su pravnim propisima, pa je
svakom drzavnom organu tacno utvrdjen obavezni nacin donosenja odredjenog pravnog akta.
Materijalizacija pravnih akata predstavlja preduzimanje odredjenih tjelesnih radnji i upotrebu
razlicitih sredstava kojima se pravni akt izrazava. Pravni akt se moze izraziti pismeno.
Forma pravnog akta je po pravilu unaprijed predvidjena zakonom.

Da bi zakon regulisao odnose u drustvu, potrebno je ispostovati tri elemena:

1. Proglasavanje zakona
2. Objavljivanje zakona
3. Stupanje na snagu zakona

Materijalni elementi pravnog akta se sastoje iz glavnog i sporednog elementa.

Glavni materijalni element pravnog akta se definise kao izrazena volja odredjenog subjekta
prava koja izaziva odredjene promjene u pravnom poretku. To su nastanak, promjena ili
prestanak vazenja odredjenih pravnih normi.

Akti kojima se stvaraju pravne norme i koji sadrze te norme su : Ustav, zakoni, presude,
rjesenja, pravilnici i sl.
Akti kojima se postavljaju uslovi za primjenu pravne norme su: tuzba, zalba, odredjeni
zahtjevi, potvrde i sl.

Sporedni materijalni element pravnog akta jeste onaj element koji oznacava pravni akt sa
ciljem odredjivanja njegovog mjesta u pravnom poretku.

U pravnom aktu se navodi:

1. Naziv
2. Vrsta pravnog akta
3. Pravni osnov donosenja pravnog akta
4. Subjekt koji donosi pravni akt
5. Mjesto i vrijeme donosenja pravnog akta
6. Cilj donosenja pravnog akta

S obzirom na vrstu norme koju sadrze, pravni akti se dijele na opste i pojedinacne.
Opsti pravni akti sadrze opste pravne norme i predstavljaju izvor prava, donose se na
neodredjeno vrijeme i odnose se na neodredjen broj lica.(Ustav, zakon, podzakonski akti i sl.)
Pojedinacni pravni akti stvaraju pojedinacne pravne norme i odnose se na jedno lice. (Presuda,
rjesenje, ugovor...)
Sta je pojedinacni pravni akt

Pravni akti moraju imati odgovarajucu pravnu snagu kako bi mogli proizvoditi pravna dejstva.
Pravna snaga pravnih akata zavisi od polozaja koji pravni akt zauzima na hijerarhijskoj
ljestvici.
Iz toga proizlazi da akti nize pravne snage moraju biti u skladu sa aktima vise pravne snage.

Ustav je najvisi pravni akt jedne drzave sa kojim moraju biti usaskladjeni svi ostali pravni akti u
toj drzavi.
Prostorno vazenje akata znaci da drzava ima interes da na svojoj teritoriji primjenjuje pravo
koje vazi za sva lica koja se nalaze na toj teritoriji.
Izuzetak cine odredjene kategorije stranih drzavljana na koje se ne primjenjuje pravo drzave na
cijoj se teritoriji nalaze. (Sefovi stranih drzava, njihovi diplomatski predstavnici i sl).
Vremensko vazenje pravnog akta obuhvata:
- Pocetak vazenja akta, odnosno stupanje na snagu.
- Vrijeme do kada akt proizvodi pravno dejstvo
Pravni akt stupa na snagu od trenutka kada on obavezuje sve subjekte na koje se odnosi da se
ponasaju u skladu sa njim.
Pojedinacni pravni akt cija je zakonitost jednom neopozivo utvrdjena naziva se pravosnaznim i
protiv takvog akta se ne mogu ulagati redovni pravni lijekovi.
Pravosnaznost nastupa kada:
a) Istekne rok za ulaganje redovnog pravnog lijeka
b) Se odrekne ili odustane od redovnog pravnog lijeka
c) Se donese pojedinacni akt u poslednjem stepenu.
Izvrsnost pojedinacnog pravnog akta predstavlja mogucnost izvrsenja datog akta primjenom
drzavne prinude. Izvrsnost znaci da su pravni subjekti duzni da se ponasaju u skladu sa odnosnim
aktom.
Pravosnaznost prethodi izvrsnosti.

Izvori prava mogu biti materijalni i formalni.

Materijalni izvor prava predstavlja uzrok koji izaziva stvaranje prava, tj. okolnost iz koje nastaje
pravo.
Formalni izvori prava predstavljaju oblike u kojima se pojavljuje pravo. Prije svega to su opsti
pravni akti: Ustav, Zakon, podzakonski akti. Osim njih postoje i odredjeni akti kojih nema u svim
pravnim sistemima te kao takvi nemaju snagu izvora prava ali se primjenjuju u praksi, to su:
Ugovor, Sudska praksa, pravna nauka i sl.

Osnovne karakteristike Ustava su

1. To je pisani akt
2. To je jedinstveni akt
3. To je akt najvise pravne snage.

Zakon je akt koji u hijerarhiji pravnih akata dolazi odmah nakon Ustava. Zakon kao i Ustav,
donosi parlament.
Sta je zakon

Faze u donosenju zakona su:

1. Priprema predloga zakona
2. Podnosenje predloga parlamentu
3. Rasprava u parlamentu
4. Potvrda predloga zakona u parlamentu
5. Proglasenje zakona
6. Objavljivanje zakona

Podzakonski pravni akti su opsti pravni akti manje pravne snageod zakona, koje donose
centralni i lokalni drzavni organi. To su uredbe, odluke, naredbe, uputstva i sl. Najznacajniji
podzakonski pravni akt je uredba.
Ugovor predstavlja saglasnost volja dvije ili vise ugovorne strane po pitanju uredjenja njihovih
interesa. Ugovor je pojedinacni pravni akt i kao takav ne moze biti izvor prava. Medjutim postoje
ugovori koji stvaraju opste pravne norme i mogu biti izvor prava, a to su medjunarodni ugovori.

Sudska praksa predstavlja fakticki izvor prava koji vazi samo dok se postuje odnosna praksa.
Pravna nauka predstavlja pomocni izvor prava i nema obavezujucu snagu.

Subjekti prava su fizicka i pravna lica.

Fizicka lica su ljudi od momenta njihovog rodjenja do trenutka smrti.
Pravna sposobnost se stice rodjenjem a prestaje smrcu. Poslovna sposobnost se stice
punoljetstvom.
Pravna sposobnost je sposobnost subjekta prava da bude nosilac prava i obaveza.
Poslovna sposobnost podrazumijeva da fizicko lice ima dovoljno razvijenu svijest i volju da
samostalno vrsi prava i obaveze.

Mladji maloljetnici su lica do 14 godina koja nemaju poslovnu sposobnost i za njih pravne
poslove obavljaju roditelji ili zakonksi zastupnici.
Stariji maloljetnici od 14 do 18 godina imaju djelimicnu poslovnu sposobnost koja im
omogucava da samostalno stupaju u jednostavnije pravne poslove manjeg znacaja.
Izuztetno, maloljetno lice moze steci punu poslovnu sposobnost i prije punoljetstva i to kada stupi
u brak sto znaci da nadlezni organ mora prethodno utvrditi da lice ima potrebnu fizicku i
mentalnu zrelost.

Pravno lice je tvorevina sacinjena od ljudi i imovine kojoj se priznaje svojstvo pravnog subjekta.
Pravna lica sticu pravnu sposobnost osnivanjem a gube je prestankom postojanja pravnog lica.
Pravna sposobnost je sposobnost pravnog lica da bude nosilac odreenih prava i obaveza
Poslovna sposobnost je sposobnost pravnog lica da izjavama volje zakljuuje pravne poslove i
preduzima pravne radnje uopte. Ona se stice upisom u odgovarajui registar.

Subjekti prava koji ne izvrse obavezu koja je predvidjena u dispoziciji pravne norme smatrace se
odgovornim za krsenje te dispozicije.

Vrste odgovornosti.
1. Krivicna - Odgovornost lica za ucinjeno kd
2. Disciplinska
3. Gradjanska

Krivicno ce odgovarati ono lice koje je izvrsilo krivicno djelo koje je zakonom predvidjeno kao
takvo. I to samo ono lice koje je u momentu izvrsenja kd bilo uracunljivo.( sposobnost
rasudjivanja i odlucivanja )
Gradjanska odgovornost je odgovornost za naknadu stete pricinjene drugom licu - ugovorena
odgovornost, odgovornost za drugog.
Disciplinska odgovornost je odgovornost zaposlenih lica za povredu radnih obaveza. Ovu
odgovornost utvrdjuje nadlezni disciplinski organ u disciplinsom postupku.
Pravno sredstvo predstavlja zahtjev ovlascenog subjekta putem kojeg se trazi da se ispita
(ne)zakonitost nekog pravnog akta.
Najcesca pravna sredstva u praksi su:prigovor, zalba, tuzba.
Pravna sredstva mogu biti redovna i vanredna.
Redovno pravno sredstvo se koristi protiv akata koji jos nisu postali pravnosnazni (zalba)
Vanredna pravna sredstva se podnose protiv pravosnaznih odluka. (tuzba)

Pravni akt cija se zakonitost ne moze ispitivati redovnim pravnim sredstvima smatra se
pravosnaznim. Pravosnaznost nastupa:1.Propustanjem roka za podnosenje zalbe
2. Odricanjem od prava zalbe

Pravosnaznost se razlikuje od stupanja na snagu.

Stupanje na snagu pravnog akta podrazumijeva obavezu subjekata prava da se od momenta
kada je donijet odredjeni pravni akt ponasa u skladu sa njim.
U momentu kada pravni subjekti postanu obavezni da se ponasaju po odredjenom aktu, taj akt
postaje izvrsan.

Pravni sistem je skup pravnih normi koji je sistematizovan po mjerilima pravne nauke i kao
takav predstavlja jedinstvenu cjelinu.
Cjeline u pravnom sistemu mogu biti:
1.Pravne ustanove - skupovi pravnih normi kojima se regulise jedan odredjeni drustveni odnos.
Pravna ustanova ili institut su brak, usvojenje itd
2.Pravne grane - Vise pravnih ustanova koje regulisu vise srodnih drustvenih odnosa
Npr Porodicno pravo je grana prava koja obuhvata brak, porodicu, odnos izmedju roditelja i djece
3.Pravna oblast - obuhvata u potpunosti vise pravnih grana koje se mogu grupisati u vece cjeline
- MJP, KPP

Ustavno pravo je osnovna grana pravnog sistema.

Predmet ustavnog prava predstavlja organizacija vlasti i uredjivanje osnovnih prava i sloboda u
jednoj drzavi.
Kod ustava u materijalnom smislu bitna je njegova sadrzina a ne forma a kod ustava u
formalnom smislu bitna je i sadrzina i oblik pisanja.
Cvrsti ustav je onaj koji se mijenja po proceduri slozenijoj od procedure za izmjenu zakona a
meki ustav je onaj koji se mijenja po istom postupku kao i zakon.

Osnovni instituti upravnog prava su:

1. Upravna stvar je predmet u kojem se resava o pravima i obavezama pojedinca ili pravnih lica
u pojedinim slucajevima
2. Upravni postupak je vrsta pravnog postupka u kojem se resava o upravnim stvarima i donose
upravni akti
3. Upravni akt je pojedinacni pravni akt koji donosi uprava prilikom primjene zakona u
konkretnim slucajevima
4. Upravna radnja je radnja koja obuhvata posao upravnog organa u cilju izvrsenja pravnih
akata
5. Upravni spor je posebna vrsta spora ciji je predmet zakonitost upravnog akta.

Gradjansko pravo je grana prava koju cini vise cjelina i to:

-Stvarno pravo
-Obligaciono pravo
-Pravo intelektualne svojine

Gradjanska prava se mogu podijeliti na apsolutna i relativna

Apsolutna prava su stvarna, licna i prava intelektualne svojine.
Za razliku od apsolutnih prava koja djeluju prema svima, relativna gradjanska prava djeluju
izmedju tacno odredjenih lica.
Porodicno pravo je grana prava koju cini skup pravila kojima se uredjuju porodica i porodicni
odnosi. Sadrzina porodicnog prava se dijeli na bracno, roditeljsko i starateljsko pravo.
Bracno pravo uredjuje brak i bracne odnose.Osnovni institut bracnog prava je brak.
Brak je pravni institut kojim se regulise poseban odnos izmedju dva lica u svrhu zajednickog
zivota i odgajanja potomstva.

Uslovi za zakljucivanje braka su:

1. Razlicitost polova
2. Saglasnost volja
3. Zajednica zivota izmedju supruznika
4. Odgovarajuca forma za sklapanje braka pred drzavnim organima

Zabranjeno je sklapanje braka licima koja su vec u braku, licima koja nemaju sposobnost
rasudjivanja i odlucivanja, licima u odredjenom stepenu srodstva, pod zabludom ili prinudom.

Brak prestaje smrcu, razvodom i ponistenjem braka.

Roditeljsko pravo uredjuje odnose izmedju roditelja i djece, uredjuje isntitucije materinstva,
ocinstva,, usvojenja, vrsenja i lisenja roditeljskog prava itd
Starateljsko pravo obuhvata odredbe o zastiti maloljetnih lica i drugih lica koja nisu u
mogucnosti da se staraju o svojoj licnosti

Krivicno pravo je grana prava koja stiti osnovna dobra i vrijednosti u drustvu.
Opsti dio krivicnog prava proucava osnovna nacela i institute krivicnog prava a posebni dio
proucava sva krivicna djela.

Krivicno djelo predstavlja djelo covjeka koje je zakonom odredjeno kao krivicno djelo, koje je
protivpravno i za koje je utvrdjena krivica.

Da bi se izrekla sankcija za ucinjeno kd treba utvrditi krivicnu odgovornost.

Krivicna odgovornost ima dva elementa: uracunljivost i vinost
Uracunljivost je sposobnost pojedinca da ispravno rasudjuje i odlucuje.
Neuracunljivost postoji onda kada lice nije moglo shvatitiznacaj svog djela niti je moglo
upravljati svojim postupcima.
Vinost je psihiki odnos uinioca prema svom djelu i izraava se u postojanju svijesti o radnji i
posledici i njihovom meusobnom odnosu. Vinost ima dva oblika:umisljaj i nehat.

Umisljaj je tezi oblik vinosti za koji se uvijek kaznjava.Kod djela izvrsenog sa umisljajem,
ucinilac je bio svjestan svog djela i htio je njegovo izvrsenje.
Nehat postoji onda kada je ucinilac bio svjestan da usled njegovog cinjenja ili necinjenja moze
nastupiti neka zabrnajena posledica ali je olako drzao da ce je moci sprijeciti ili da ona nece
uopste nastupiti. Kod nehata ucinilac nije htio izvrsenje djela.

Nuzna odbrana je odbrana koja je neophodna da bi se od sebe ili drugog odbio istovremeni
neskrivljeni protivpravni napad.
Kranja nuzda postoji u slucaju kada je djelo ucinjeno kako bi se od svog ili tudjeg dobra
otklonila istovremena opasnost koja se nije mogla otkloniti na drugi nacin.

Osnovni principi ustavnog uredjenja su:

1. Crna Gora je gradjanska drzava

Nosilac suvereniteta je gradjanin. Ustav garantuje jednaka prava i slobode svim gradjanima bez
obzira na njihovo nacionalno ili drugo opredeljenje.

2. Crna Gora je ekoloska drzava

Ovaj princip ima za cilj da obaveze drzavu Crnu Goru kao i sva fizicka i pravna lica na njenoj
teritoriji da postuju prirodna bogatstva Crne Gore i da se odgovorno ponasaju prema zivotnoj
sredini. Ova obaveza podrazumijeva i obrazovanje institucija za upravljanje prirodnim resursima
i donosenje mjera kojima se zabranjuje zagradjivanje i unistavanje zivotne sredine.

3. Crna Gora je drzava socijalne pravde

4. Crna Gora je drzava vladavine prava

Princip vladavine prava predstavlja ideju da se drzavna vlast mora ograniciti u cilju ocuvanja
sloboda i prava pojedinaca. Ljudska prava i slobode su prirodna i neotudjiva. Drzava ih ne daruje
nego garantuje. Vlast se ogranicava Ustavom i valjanim zakonima.

Osnovna svojstva zakona su:

1. Opstost - Zakon treba da sadrzi opsta pravila
2. Odredjenost - jasnost i razumljivost zakona, izbjegava se upotreba neodredjenih pojmova
3. Pravednost - Da bi zakon bio valjan mora biti pravedan, sto nije uvijek jednostavno urediti
4. Postojanost - Postojanje pravne sigurnosti gradjana u pogledu trajnosti zakona

5. Princip primata medjunarodnog prava

Medjunarodni ugovori i opsta pravila medjunarodnog prava imaju primat i neposredo se

primjenjuju kada odnose uredjuju drugacije od unutrasnjeg zakonodavstva. Cl. 9 Ustava Crne
Gore

Skupstina je organ zakonodavne vlasti. Sastav parlamenta se bira neposrednim i tajnim glasanjem
na osnovu opsteg i jednakog birackog praava. Skupstinu CG cini 81 poslanik, mandat skupstine
traje 4 godine. Mandatt Skupstini moze prestati ranije raspustanjem skupstine ili skracenjem
mandata. Na prijedlog Predsjednika Crne Gore, Vlade ili 25 poslanika skupstina moze skratiti
mandat.
Skupstina se raspusta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od kada Predsjendik drzave prvi put
predlozi mandatara. Ako skupstina duze vrijeme ne ovablja svoje Ustavom utvrdjene nadleznosti,
Vlada moze uz misljenje predsjednika skupstine i predjsednika poslanickih klubova raspustiti
skupstinu.
Poslaniku moze prestati mandat prije isteka vremena na koje je biran i to: podnosenjem ostavke,
ako je odlukom suda osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje 6 mjeseci
ako je lisen poslovne sposobnosti
prestankom crnogorskog drzavljastva

Skupstina ima 1 predjsendika i vise potpredjsednika.

Osnovne nadleznosti skupstine su:

Skupstina:
- Donosi Ustav i zakone
- Donosi druge propise i opste akte
- Potvrdjuje medjunarodne ugovore
- Proglasava ratno i vanredno stanje
Donosi budzet i zavrsni racun budzeta
- Bira i razjesava predsjednika i clanove Vlade, Predsjendika Vrhovnog suda, Predsjendika i
sudije Ustavnog suda.guvernera Centralne banke -
- Donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane
- Vrsi nadzor nad vojskom i bezbjednosnim sluzbama

U Crnoj Gori postoji republikanski oblik vladavine a vlast je organizovana u okviru

parlamentarnog sistema. Predjsednika Crne Gore biraju gradjani na nposrednim izborima.
Za predjsednika Crne Gore moze se birati samo crnogorski drzavljanin koji ima prebivaliste
unutar granica Crne Gore najmanje 10 godina.u poslendijh 15 Predsjednik se bira na period od 5
godina.Izbore za predsjendika drzave raspisuje predsjednik skupstine.
predjseniku drzave funkcija moze prestati istekom vremena na koje je biran ostavkom, ukoliko je
trajsno spreijecen da vrsi duznost ili razrjesenjem Predsjedika moze razrijesiti skusptina ako
ustavni sud utvrdi da je predjsednik povrijedio ustav. ukoliko je sprijecen da obalvja duznost
onda ce duznost obavljati predsjendik skupstine.

Nadleznosti predsjednika.
Predsjedik predstavlja drzavu u zemlji i inostranstvu, komaduje vojskom, raspisuje izbore za
skupstinu, predlaze skupstini mandatara za sastav vlade, proglasava zakone nakon sto ih
skusptina izglasa.

Vlada Crne Gore je nosilac izvrsne vlasti. Vladu cine predsjendik jedan iliv ise potpredjsednika i
ministri. Izbor vlase se vrsi u skupstini crne gore.Pre3djsednik Crne Gore predlaze mandatara za
sastav vlade nakon obalvjenih rzagovora sa predjsednicima parlamentarnihs tranaka Mandatar u
skupstini iznosi program i predlaze sastav Vlade O predlogu valde skusptina odlucuje vecinom
svih psolanika.glasova
Vladi prestaje mandat prestankom mandata skupstine podnosenjemostavke, ako ne predlozi
budzet do 31 marta Skupstina moze izglasatinepovjerenje vladi istom veicnom kojom je vladu i
izabrala.
Nadleznost vlade:Vlada vodi unutrasnju i spoljnu politiku, izvrsava zakone id ruge propise,
predlaze razvoni plan budzet i zavrsni racunm predlaze ambasadore, zakljucuje medjunarodne
ugovore, donosi uredbe, odluke id ruge akte za izvrsavanje zakona

Ustavom je predvidjeno da poslove drzavne upravevrse ministarstva i drugi organi uprave:

uprave, agencije, zavodi...
Ministarstvo je organ uprave koje se osniva za jedan ili vise povezanih upravnih poslova u
zavinsosti od prirode obima i znacaja posla.
Uprave su organi kojineposredno izvrsavaju zakone i druge propise i odlucuju o pravima i
obavezama fizikiuh i pravnih lica. sekretarijati
Sekretarijati obavljaju strucne poslove uz mogucnost rjeseavanja odredjenih upravnih i drugih
poslova
Zavodi vrse strucne poslove i sa njima povezane poslove uz primjenu naucnih metoda i znanja.
Direkcije obavljaju pretezno strucne i sa njima povezane poslove koji se uglanvomodnose na
oblast privrede.
Agencije - sto su

Osnovna uloga sudova kao nosioca sudske vlasti jeste primjena opstih pravnih normi na
pojedinacne slucajeve.
Osnovni principi pravosudja uredjeni ustavom
1. Princip zastite
2. Prava i sloboda gradjana
3. Princip nezavisnosti - Sud je duzan da sudi na osnovu Ustava i zakona i medjunarodnog
ugovora cime je iskljucen svaki vid samovolje.
4.Princip stalnosti sudske funkcije
5. Princip javnosti - Sudski postupak je po praivlu javan ali se izuzetno moze iskljuciti javnost.
6.Princip samostalnosti - Sud je samsotalan u svomr adu, imaju mu se obezbijediti uslovi za takav
neometan rad
7. Princi zbornosti znaci da sud sudi u vijecu osimkada je zakonom odrejdeno da sudi sudija
pojedinac.

Prema prirodi sporova sudovi mogu biti

Sudovi opste nadleznosti i sudovi posebne nadeleznosti
Sudovi osptenadleznosti su
Osnovni sudovi
Visi sudovi
Apelacioni sud
Vrhovni sud
Sudovi psoebne nadleznosti su privredni i upravni.
Prema instanciranoj nadleznosti sudovi mogu biti prvostepeni, drugostepeni, trecestepeni.

Osnovni sud rjesava o krivicnim predmetima za kd za koja je propisana novcana kazna ilikazna
zatvora do 10 godina Rjesava i o brancimsporovima, licnopravnim sporovima
Visi sud odlucuje o kd za koja je proisana kazna zatvora u trjanju preko 10 godina kao i za djela u
vezi sa odavanjem drzavne tajne izazvanje nacionalne rasne i vjerske netreljivosti. U Crnoj Gori
Visi sudovi postoje u Podgorici i Bijelom Polju.S
Apelacioni sude se osniva za citavu teritoriju Crne gore i odlucuje o zalbama protiv prvostepenih
odluka visihs udova.
Vrhovni sud je najvisi sud u zemlji sa sjedistem u Podgorici. Nadlezan je da odlucuje o
predmetim kojima se osporavaju oluke nizih sudova i rjesava sukobe nadleznosti izmedju sudova.

Privredni sud je sud posebne nadleznosti koji rjesava privredne sporove.

Upravni sud je sud psoebne nadleznosti koji rjesava o upravnim stvarima o zakonitosti konancih
upravnih akata.

Pravosudje cine sudstvo, tuzilastvo i advokatura.

Tuzilastvo je samsotalni drzavni organ uspsotavljen sa ciljem gonjenja ucinioca krivicnih djela za
koje se goni po sluzbenoj duznosti.
Funkciju tuzilastva vrse
1.VDT Vrhovni drzavni tuzilac
2.Visi drzavni tuzilac
3. Osnovni drzavni tuzilac.

Ustavni sud Crne Gore je sud koji stiti ustavnost i zakonitost. Cini ga 7 sudija koje na predlog
predjsednika drzave bira skupstina ne period od 9 godina.

Prava i slobode gradjana su Ustavom Crne Gore garantovana u clanovima od 17 do 81

Ljudska prava se dijele na

1.Licna prava i slobode - Najstarija, prirodna, neotudjiva prava - pravo na zivotm na licnu
slobodu, kretanje itd
2. Politicka prava se garantuju ustavom - biracko pravo, sloboda misli i stampe, sloboda
okupljanja i udruzivanja
3. Ekonomsk socijalna i kulturna prava - pravo svojine, praova rad, pravo skolovanja to su rpava
novijeg datuma

Lokalna samouprava predstavlja pravo gradjana da u svojoj zajednici, nepsoredno ili preko svojih
predstavnika odlucuju o pitanjima od zajednickog interesa a istovremeno je to i osnovni oblik
teritorijalne organizacije drzave.
Organi lokalne samouprave su skupstina i predjsednik opstinea poslovi lokalne samouprave
mogu se podijeliti na sopstvene, povjerene i prenesen.

Prvi pisani izvori ustavnog prava pojavljuju se krajem XVIII i poetkom XIX vijeka, a ogledaju
se u pravnim aktima-zakonicima, kakvi su Stega, iz 1796. godine, Zakonik obi crnogorski i
brdski iz 1798. godine i Opti zemaljski zakonik iz 1855. godine
Donoenjem prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, poinje istorija crnogorske pisane
ustavnosti. Ovaj Ustav je znaajan po tome to se njime ograniava knjaevska vlast, garantuje
vea lina i imovinska sigurnost graana, uvruje zakonitost
19. oktobra 2007. godine donesen je Aktuelni cnrogorski ustav.