ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

IZMJENE I DOPUNE
ODLUKE O DONOENJU
GENERALNOGA URBANISTIKOG PLANA
GRADA ZAGREBA

NESLUBENI PROIENI TEKST

(Slubeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13)

___________________________________________________________________________
Zagreb, travanj 2013
 -2-

Na temelju lanka 346. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 76/07,
38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) lanka 38. toke 7. Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik
Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - proieni tekst 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09,
25/09, 10/10 i 4/13), Gradska skuptina Grada Zagreba, na 48. sjednici, 21. oujka 2013.
donijela je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o donoenju
Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba

I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1

Donosi se Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (u nastavku teksta: Generalni

urbanistiki plan), to ga je izradio Gradski zavod za prostorno ureenje 2007. godine.
Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (u
nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), to ih je izradio Zavod za prostorno
ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko
planiranje i razvoj Grada 2009.
Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba (u
nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), to ih je izradio Zavod za prostorno
ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno
ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2013. godine.

lanak 2

Generalnim urbanistikim planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog

ureenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvruje se temeljna
organizacija prostora, zatita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, koritenje i namjena
povrina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova ureenja.
Generalni urbanistiki plan sadri nain i oblike zatite i koritenja, uvjete i smjernice
za ureenje i zatitu prostora, mjere za unapreivanje i zatitu okolia, podruja s posebnim i
drugim obiljejima, te druge elemente vane za grad Zagreb.

POLAZITA I CILJEVI

lanak 3

Podruje Grada Zagreba razvijat e se i obnavljati usporedno i u meuzavisnosti s

uravnoteenim i ravnomjernim razvojem Republike Hrvatske, podrujem regije i podrujem
to ga obuhvaa Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske. U sveukupnom razvoju
Grada Zagreba razvijat e se i obnavljati i njegov urbani dio.
Cilj prostornog ureenja grada Zagreba je urbana obnova i konsolidacija njegova
urbanog podruja to e se poticati sljedeim planskim mjerama:
- dopunjavanjem (poguivanjem) izgraenog podruja;
- rehabilitacijom izgraenoga urbanog tkiva;
 -3-

- ouvanjem i ureenjem neizgraenih povrina;

- poboljanjem urbane mree i komunikacijskih sustava, posebice javnog prometa;
- unapreivanjem sustava urbanog ureenja, gospodarenja gradskim prostorom i
ukupne urbane reprodukcije grada i to posebno planskim otkupom i ureenjem
zemljita za potrebe stanovanja i ostale gradske funkcije, te planskim otkupom
zemljita uz vane gradske poteze:
gradske autoceste i vanije gradske ulice;
prigradsku eljeznicu;
poteze uz Savu;
uz znaajne graevine koje se grade iz prorauna;
- ouvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i
sanacijom ugroenih vrijednosti povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog
identiteta grada, reljefne raznolikosti, uma i park-uma.

lanak 4

Generalni urbanistiki plan donosi se za dio podruja Grada Zagreba utvren

Prostornim planom Grada Zagreba i obuhvaa njegovo ue gradsko podruje izmeu
medvednike ume i zagrebake obilaznice, sa oko 220 km 2, ukljuujui i njegovo povijesno
sredite.
Granice Generalnoga urbanistikog plana prikazane su na kartografskim prikazima iz
lanka 5. toke B ove odluke.

lanak 5

Plan sadran u elaboratu Generalni urbanistiki plan grada Zagreba sastoji se od:
A Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom "Generalni urbanistiki plan grada
Zagreba",
B Grafikog dijela koji sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5000, i to:
1) KORITENJE I NAMJENA PROSTORA
2) MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI
3) PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA
3a) Promet
3b) Energetski sustav, pota i telekomunikacije
3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom
4) UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA
4a) Urbana pravila
4b) Procedure urbano - prostornog ureenja
4c) Zatieni i evidentirani dijelovi prirode
4d) Nepokretna kulturna dobra
Generalni urbanistiki plan iz stavka 1. toaka A i B ovoga lanka, ovjeren peatom
Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba,
sastavni je dio ove odluke.
Plan sadran u elaboratu Izmjena i dopune Generalnoga urbanistikog plana grada
Zagreba sastoji se od:
A Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom 'Izmjene i dopune Generalnoga
urbanistikog plana grada Zagreba 2013.'
B Grafikog dijela koji sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5000, i to:
1) KORITENJE I NAMJENA PROSTORA - izmjene i dopune 2013.
 -4-

2) MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI - izmjene i

dopune 2013.
3) PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA
3a) Promet - izmjene i dopune 2013.
3b) Energetski sustav, pota i telekomunikacije - izmjene i dopune 2013.
3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2013.
4) UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA
4a) Urbana pravila - izmjene i dopune 2013.
4b) Procedure urbano-prostornog ureenja - izmjene i dopune 2013.
4c) Zatieni i evidentirani dijelovi prirode - izmjene i dopune 2013.
4d) Nepokretna kulturna dobra - izmjene i dopune 2013.
C Obveznih priloga
Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana iz stavka 2. toaka A i B ovoga
lanka, ovjeren peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske
skuptine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.
Elaborati:
- GENERALNI URBANISTIKI PLAN - KONZERVATORSKA PODLOGA - Opi
i posebni uvjeti zatite i ouvanja nepokretnih kulturnih dobara, Knjiga 1. i mapa,
ZATIENI I EVIDENTIRANI DIJELOVI PRIRODE S MJERAMA ZATITE I
UREENJA, Knjiga 2., Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode rujan
2004. - rujan 2008.;
- GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA,
KONZERVATORSKA PODLOGA, Opi i posebni uvjeti zatite i ouvanja
nepokretnih kulturnih dobara, zatiene prirodne vrijednosti s mjerama zatite,
revizija 2010., dopuna 2012.;
- NOVI RETKOVEC - PROPOZICIJE ZA GRADNJU I UREENJE PROSTORA,
Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia, sijeanj 1999.;
- Grafiki prikaz: PLAN ZONA UGROENOSTI GRADA ZAGREBA, 1:25000,
Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia, prilog su Generalnom
urbanistikom planu grada Zagreba.

lanak 6

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedee znaenje:
1. balkoni, loe, istaci i sl. - dijelovi graevine u viim etaama, konzolno izbaeni
izvan graevnog pravca prizemlja;
- balkoni su otvoreni dijelovi graevine;
- loe su otvoreni natkriveni dijelovi graevine;
- istaci su zatvoreni dijelovi graevine izvan graevnog pravca, ukupna duina istaka
moe biti do treine duine pripadajueg ulinog proelja graevine, istaknuto do 1 m,
s tim da se to manje suava pravo na pogled susjednim graevinama;
2. blok - dio gradskog prostora definiran sa svih strana ulinom mreom ili drugom
javnom gradskom povrinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);
3. dijelovi (etae) graevine:
3.1. Podzemne etae
Podrum (Po) je dio graevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan vie od 50% svog
volumena u konano ureeni zaravnani teren i prostor kojeg se nalazi ispod poda
prizemlja, odnosno suterena.
Iznimno ispod etae suterena (S) ili prizemlja (P) mogue je izvesti tehniki podrum
bez namjene, ako ga zahtijeva geomehaniki izvjetaj za gradnju graevine (tehniki
 -5-

podrum se ne uraunava u iskaz GBP-a, ali uz uvjet da je potpuno ukopan u postojei

teren)." U svim graevinama ija se gradnja omoguuje ovom odlukom mogua je
izgradnja podzemnih etaa, ukoliko se ne navodi drugaije ili je gradnja podzemnih
etaa onemoguena na temelju posebnih zakona ili propisa. Na kosom terenu u
podsljemenskom podruju graevina moe imati samo jednu podzemnu etau visine
do 3,0 m (mjereno od poda do poda), izuzev graevina javne namjene, poslovne
namjene (K1) i donje stanice Sljemenske iare (IS); iznimno ispod podzemne etae
mogue je izvesti tehniki podrum bez namjene, ukoliko ga zahtijeva geomehaniki
izvjetaj za gradnju graevine (tehniki podrum se ne uraunava u iskaz GBP);
3.2. nadzemne etae - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk),uvueni kat.
Potkrovlje oblikovano kosim ili zaobljenim krovom moe imati najveu visinu
nadozida 120 cm. Potkrovlje oblikovano kosim krovom moe imati maksimalni nagib
35o.
Uvueni kat je najvii kat oblikovan ravnim krovom iji zavoreni ili natkriveni dio
iznosi najvie 75% povrine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih
nadzemnih dijelova graevine.
4. DPU - detaljni plan ureenja;
5. dvorina graevina - graevina u unutranjosti bloka iza postojee ili planirane
uline graevine bez obzira na to nalazi li se na ulinoj ili dvorinoj graevnoj estici;
6. garae za potrebe bloka - garae u bloku, u pravilu podzemne;
7. Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - prostorni plan
koji se, u skladu sa zakonom, donosi za graevno podruje naselja grad Zagreb (dio)
granice kojega su odreene Prostornim planom Grada Zagreba;
8. grad Zagreb - oznaava naselje Zagreb sa statusom grada;
9. Grad Zagreb - oznaava Zagreb, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne
samouprave s poloajem upanije;
10. gradska robna kua - trgovaki sadraj tipologijom i ponudom prilagoen lokalnim
uvjetima, uz uvjet da se najvie jedna treina potrebnih PGM-a moe osigurati na
razini terena;
11. gradski projekt - sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za Grad,
u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji bilo da je vlasnik zemljita bilo da je
ve uloio ili e tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, openito, u neku novu
gradsku kvalitetu;
12. Graevinska (bruto) povrina - GBP zgrade - zbroj povrina mjerenih u razini
podova svih dijelova zgrade (Po, S, P, K, Pk) ukljuivo povrine loa, vanjskih
stubita, balkona i terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje
se uraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.
13. graevna estica - estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu koja je
izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i
povrinom od jedne ili vie estica zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno
urediti;
14. individualna gradnja - gradnja individualnih graevina;
15. individualna graevina - graevina najvee visine tri nadzemne etae, pri emu se
trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
16. interpolacija - gradnja na graevnoj estici koja se nalazi u preteito izgraenom
ulinom potezu, odnosno preteito dovrenom predjelu;
17. izgraenost graevne estice - odnos tlocrtnih povrina svih graevina na graevnoj
estici i ukupne povrine graevne estice izraen u postocima;
18. izvorni urbanistiki planovi - planovi prema kojima se gradilo naselje;
 -6-

19. koeficijent iskoristivosti graevne estice (ki) - odnos graevinske (bruto) povrine i
povrine graevne estice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) se izraunava s
omjerom GBP-a samo nadzemnih etaa, ne raunajui podzemne etae;
20. konsolidirano podruje - podruje s dovoljno razvijenom mreom ulica, mreom
drugih javnih povrina i prepoznatljivom fizikom strukturom; prostor se ureuje sa
ciljem dopune i unapreivanja stanja, nova gradnja i ureenje (izgraenoga i
neizgraenoga) se interpolira;
21. koridor ulice:
- za gradsku autocestu i gradske avenije te za sve novoplanirane ulice osnovne
uline mree, prema kartografskim prikazima: prostor unutar kojeg se osniva
graevna estica ulice, ije se regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama
koridora,
- za postojee ulice osnovne uline mree: postojee stanje izvedenosti prometne
povrine;
22. krovna kuica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe;
ukupna duina krovnih kuica moe biti do treine duine pripadajueg proelja
graevine;
23. lokalni uvjeti - su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i
vrijednosti kao to su:
- reljef, voda, zelenilo;
- posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslijea i kulturno-povijesnih graevina i
cjelina;
- karakteristini i vrijedni pogledi i slike mjesta;
- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine graevine;
- trgovi, ulice i druge javne povrine;
- veliina i izgraenost graevnih estica, nain gradnje te visina i povrina postojeih
graevina;
- opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;
- komunalna oprema;
- druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri izradi detaljnijih prostornih zahvata treba
voditi rauna.
Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvruju lokalni uvjeti je ulini potez ili dio
ulinog poteza koji ini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeenu javnom
povrinom, ako je urbanim pravilima odreena transformacija prostora;
24. mjeovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih graevina;
25. nadstrenica - graevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada
se postavlja uz glavnu, pomonu graevinu, potporni zid ili meu susjedne graevne
estice);
26. niska gradnja - gradnja niskih graevina;
27. niska graevina - graevina visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
28. niskokonsolidirano podruje - podruje na kojem ne postoji ni ulina mrea niti
mrea drugih javnih povrina ili je postojea mrea toliko deficitarna da nije mogua
gradnja bez planiranja novih ulica i drugih prateih javnih povrina; urbana podruja u
koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter podruja (morfologiju, postojee
estice, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);
29. niz - graevna cjelina od najmanje triju meusobno prislonjenih graevina priblino
jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja i rekonstrukcija koje uvjetuje cjelovito
rjeenje graevne cjeline;
 -7-

29a. nositelj izrade upravno tijelo Grada Zagreba odgovorno za postupak izrade i
donoenja dokumenta prostornog ureenja i sudjeluje u provoenju mjera provedbe
plana odreene ovom odlukom;
30. paviljon - graevina koja natkriva prostor u funkciji javnog koritenja neizgraenih
povrina (Z, Z1, Z2);
31. poluugraena graevina - graevina kojoj se jedna strana nalazi na mei graevne
estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu
povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;
32. pomona graevina - graevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu
graevinu (prostori za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije to
slue za redovnu uporabu graevine); visina najvie dvije nadzemne etae, pri emu je
druga etaa potkrovlje bez nadozida (visina prve nadzemne etae do 3,0 m, osim ako
urbanim pravilima nije drugaije odreeno), uz mogunost gradnje jedne podzemne
etae;
33. postojea graevina - graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili
drugoga odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je s njom izjednaena prema
Zakonu o prostornom ureenju i gradnji;
34. postojea katastarska estica - estica evidentirana katastarskim planom;
34.a postojee stanje izvedenosti prometne povrine - prometna povrina koja se kao
takva u naravi koristi, odnosno: katastarska estica prometne povrine evidentirana u
katastarskom operatu, dio druge katastarske estice na kojemu je kao stvarni nain
uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna povrina ili prometna povrina
ucrtana u odgovarajuoj geodetskoj podlozi;
34b.prometna povrina - povrina javne namjene, nerazvrstana cesta, povrina u
vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti
prolaza za pristup do graevne estice;
35. prirodni teren - neizgraena povrina zemljita (graevne estice), ureena kao
zelena povrina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena,
teniskih igralita i sl.;
36. program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su
regulirane posebnim propisima kao to su: kole, vrtii, vjerske graevine, zdravstvene
ustanove, graevine s posebnim tehnolokim zahtjevima i sl.;
36.a rezervacija proirenja postojee ulice - prostor rezerviran za proirenje postojee
prometne povrine - ulice, unutar kojega je do proirenja ulice mogue osigurati
pristup graevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije.
Prostor rezervacija proirenja postojee ulice na graevnoj estici ne ukljuuje se u
propisanu povrinu prirodnog terena odreenu urbanim pravilima ove odluke.
irina prostora rezervacije proirenja postojee ulice odreena je odredbama lanka
38. ove odluke ili kartografskim prikazima.
37. samostojea graevina - graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor
(vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena
pomona graevina;
38. tlocrtna povrina (TP) - povrina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih,
otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova graevine osim balkona na
graevnu esticu, ukljuujui nadzemni dio podzemne etae i nadstrenicu prema
lanku 34. ove odluke i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne
etae;
39. ugraena graevina - graevina kojoj se dvije strane nalaze na meama graevne
estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu
povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;
 -8-

40. UPU - urbanistiki plan ureenja;

41. urbana matrica - mrea javnih povrina, ulica, trgova i drugih povrina neophodnih
za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;
42. vijenac graevine - gornja kota stropne konstrukcije najvie etae graevine izuzev
uvuenoga kata i potkrovlja kod kojih se uzima gornja kota atike ili nadozida;
43. visina etae - maksimalna visina etae za obraun visine graevine, mjerena od poda
do poda, iznosi:
- za stambene etae do 3,5 m (izuzev potkrovlja oblikovanog kosim krovom),
- za poslovne etae (uredi) do 4,0 m,
- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina
etae prizemlja iznosi do 4,5 m.
Etae graevine mogu biti i vie od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena graevine,
ali visina graevina ne moe prijei maksimum odreen urbanim pravilom. Broj etaa
na kosom terenu odreuje se na najnioj strani;
44. visina graevine (h) - visina graevine od konano zaravnanog i ureenog terena uz
proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije
zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;
45. visoka gradnja - gradnja visokih graevina;
46. visoka graevina - graevina visine etiri i vie nadzemnih etaa (najmanje suteren ili
prizemlje, te tri kata);
47. visokokonsolidirano podruje - stabilno podruje s obzirom na fiziku strukturu i
aktivnosti; morfoloke i programske promjene su najstroe kontrolirane (povijesno
naslijee) ili nisu niti mogue, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgraene i
neizgraene strukture; to su gradska podruja koja imaju status povijesnog naslijea,
gradska podruja koncipirana po principima moderne, dovrena nova naselja, cjeloviti
kompleksi jedne namjene;
48. vodno dobro - zemljite definirano Zakonom o vodama.
49. zamjenska graevina - nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini
mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, uz uvjet
da se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje
graevine

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

1. UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIENJA POVRINA JAVNIH I DRUGIH

NAMJENA

1.1. Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene

lanak 7

Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene u Generalnome

urbanistikom planu su:
- temeljna obiljeja prostora Zagreba i ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja grada;
- valorizacija postojee prirodne i izgraene sredine;
- odrivo koritenje i kvaliteta prostora i okolia i unapreivanje kvalitete ivota;
- postojei i planirani broj stanovnika;
- poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;
- ravnomjernije poveavanje broja radnih mjesta na gradskom podruju;
 -9-

- racionalno koritenje infrastrukturnih sustava.

1.2. Koritenje i namjena prostora

lanak 8

Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i oznaene bojom i planskim znakom

na kartografskom prikazu 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000, i to:
1. Stambena namjena (uta) S
2. Mjeovita namjena (naranasta) M
mjeovita- preteito stambena M1
mjeovita - preteito poslovna M2
3. Javna i drutvena namjena (crvena) D
- upravna D1
- socijalna D2
- zdravstvena D3
- predkolska D4
- kolska D5
- visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi D6
- kulturna D7
- vjerska D8
- povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene namjene
(sve navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV,
politike organizacije, diplomatska predstavnitva s
mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni
centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i
odrivi razvoj, portsko- rekreacijske dvorane i sl.)
D
4. Gospodarska namjena (ljubiasta) G
- proizvodna namjena I
- poslovna namjena K1
- trgovaki kompleksi K2
- ugostiteljsko-turistika namjena T
- povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene G
5. portsko - rekreacijska namjena (zelena)
- port s gradnjom R1
- port bez gradnje R2
6. Javne zelene povrine (zelena)
- javni park Z1
- gradske park - ume Z2
- tematski park Z3
- javne gradske povrine - tematske zone Z4
7. Zatitne zelene povrine (zelena) Z
8. Posebna namjena (ljubiasta) N
9. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela) IS
10. Groblje (znak)
11. Vode i vodna dobra (svijetloplava)
- povrine pod vodom V1
- povrine povremeno pod vodom V2
12. Koridor posebnog reima potoka (svijetloplava)
 - 10 -

13. Koridor posebnog reima dalekovoda (svijetlosiva)

Ovom je odlukom predviena mogunost daljnjeg razgranienja unutar namjena iz
ovoga lanka izradom provedbenih dokumenata prostornog ureenja.

1.2.1. Stambena namjena - S

lanak 9

Povrine stambene namjene su povrine na kojima su postojee i planirane graevine

stambene.
Na povrinama stambene namjene mogu se graditi i ureivati prostori i za pratee
sadraje:
- prodavaonice robe dnevne potronje najvee GBP 500 m2;
- predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice), kole;
- ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi;
- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne
usluge, sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, diplomatska
predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, manji portsko-
rekreativni sadraji i povrine i sl.);
- parkovi i djeja igralita.
Pratei sadraji mogu biti u sklopu stambene graevine, uz uvjet da unutar jedne
graevne estice mogu biti povrine do najvie 150 m2 GBP-a za individualnu i nisku gradnju,
a najvie 10% GBP-a za visoku gradnju. Postojei pratei sadraji vei od propisanih mogu se
zadrati, ali bez poveavanja. U zonama individualne i niske gradnje pratei sadraji mogu
biti i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici.
Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu biti: prodavaonice robe dnevne
potronje, predkolske ustanove, kole, ustanove zdravstvene zatite, domovi umirovljenika,
vjerske graevine i manje elektoenergetske i komunalne graevine, igralita, portsko-
rekreacijske povrine i manji parkovi, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja
rezidencijalne graevine i kongresni centri.
Na povrinama stambene namjene ne mogu se graditi graevine za proizvodnju,
skladita, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadraji koji bukom, mirisom i prometnim
intenzitetom ometaju stanovanje. Postojei takvi sadraji mogu se zadrati, bez mogunosti
irenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.
Na povrinama stambene namjene postojee se garae ne mogu prenamijeniti.

1.2.2. Mjeovita namjena - M

lanak 10

Na povrinama mjeovite namjene mogue je graditi i ureivati prostore iz mjeovite -

preteito stambene namjene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2.
Provedbenim se dokumentima prostornog ureenja odreuje preteitost mjeovite
namjene - M1 ili M2.
Preteitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na graevnu esticu.
Na povrinama mjeovite namjene, (M1 i M2) potrebno je osigurati povrine igralita
za djecu uzrasta:
- do 6 godina - 4 m 2 po djetetu, na podrujima gdje je predviena obveza izrade
provedbenog dokumenta prostornog ureenja;
- od 7 do 18 godina - 2 m2 po djetetu, na svim niskokonsolidiranim podrujima za
koje se predvia nova regulacija na neizgraenom prostoru.
 - 11 -

Iznimno, na podrujima transformacije, definirat e se programom za izradu

provedbenog dokumenta prostornog ureenja, nakon provedene analize ireg prostora o
zadovoljenju potreba djece navedenih uzrasta, potujui mjere zatite i smjernice nadlenog
tijela zatite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra.

Mjeovita - preteito stambena namjena - M1

Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene postojee i planirane
graevine preteito su stambene, a mogui su i poslovni sadraji koji ne ometaju stanovanje.
Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske graevine (stambene, javne i
drutvene i iznimno poslovne namjene) te manji parkovi na zasebnim graevnim esticama
veliine do 1 ha.
Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, mogu se graditi i ureivati
prostori za:
- prodavaonice robe dnevne potronje;
- predkolske ustanove, kole;
- ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi;
- tihi obrt i usluge domainstvima;
- politike, drutvene organizacije i sadraje kulture, vjerske zajednice;
- pote, banke i sl.;
- posebnu namjenu;
- port i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledalita;
- portsko - rekreacijska igralita;
- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge,
poslovni prostori, uredi i sl.);
- ugostiteljsko - turistiku namjenu, hotel;
- javne garae;
- parkove i djeja igralita;
- trnice.
Pratei sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a u
zonama individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici. U
zonama individualne i niske gradnje povrina prostora za pratee sadraje moe biti do
najvie 30% GBP-a na graevnoj estici.
Na zasebnim graevnim esticama mogu se graditi prodavaonice robe dnevne
potronje, graevine javne i drutvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turistike
namjene, hoteli, javne garae, diplomatska predstavnitva s mogunou gradnje
rezidencijalne graevine, portsko-rekreacijske povrine i igralita, manje elektroenergetske i
komunalne graevine, te javne i zatitne zelene povrine.
Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene ne mogu se graditi novi
trgovaki centri, obrti, proizvodne graevine, skladita i drugi sadraji koji zahtijevaju
intenzivan promet ili na drugi nain ometaju stanovanje.
Postojei sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja s
tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

lanak 11

Mjeovita - preteito poslovna namjena - M2

Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene postojee i planirane graevine
su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo
i sadraji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).
 - 12 -

Na tim se povrinama mogu graditi i jednonamjenske graevine (poslovne, javne i

drutvene, iznimno stambene namjene). Povrine za preteito poslovnu namjenu smjetene su
uz znaajnije gradske poteze i u sredinjim gradskim prostorima.
Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, mogu se graditi i ureivati
prostori za:
- stanovanje;
- pratee sadraje;
- javnu i drutvenu namjenu;
- trnice, gradske robne kue, hotele;
- rad s komplementarnim sadrajima;
- port i rekreaciju;
- javne garae;
- parkove i djeja igralita;
- posebnu namjenu;
- i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.
Iznimno, na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene mogu se graditi i
benzinske postaje.
U gradskom sreditu unutar zatiene povijesne cjeline posebnim e se mjerama
osigurati zatita stanovanja.
Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni
centri s otvorenim parkiralitem, skladita kao osnovna namjena i graevine za preradu
mineralnih sirovina.

1.2.3. Javna i drutvena namjena - D

lanak 12

Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi graevine za javnu i

drutvenu namjenu i pratee sadraje.
Graevine za javnu i drutvenu namjenu su:
- upravne D1
- socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi) D2
- zdravstvene D3
- predkolske D4
- kolske D5
- za visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi D6
- za kulturu D7
- vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji) D8
- povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene namjene
(sve navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV,
politike organizacije, diplomatska predstavnitva s
mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni
centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i
odrivi razvoj, portsko - rekreacijske dvorane i sl.)
D
U svim graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati prostori koji
upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama.
Na povrinama vjerske namjene mogu se graditi i graevine predkolske i kolske
namjene.
 - 13 -

Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, mogu se graditi hoteli i na

zasebnim graevnim esticama kao pratei sadraji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni,
te visokim uilitima.
Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, na lokaciji Palae Jelai u
Demetrovoj ulici, moe se zadrati stambena graevina u postojeim gabaritima.
Na povrinama i graevnim esticama za javnu i drutvenu namjenu mogue je
ureenje parkova i djejih igralita, a ne mogu se graditi stambene i poslovne graevine.
Iznimno, unutar cjelina tehnolokih parkova mogu se, kao pratei sadraji, graditi
stambene i poslovne graevine, uz uvjet da se grade istovremeno ili nakon gradnje
tehnolokih parkova.
Na povrinama i graevnim esticama javne i drutvene namjene, izuzev predkolske i
kolske, mogua je postava kioska za trgovinu na malo i uslunu djelatnost. Oblikovni i
prostorni uvjeti za postavljanje kioska odreeni su Pravilnikom koje donosi gradonaelnik
Grada Zagreba.

1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovaki kompleksi i ugostiteljsko -

turistika) - G

lanak 13

Povrine gospodarske namjene odreene su za:

- proizvodnu namjenu I
- poslovnu namjenu K1
- trgovake komplekse K2
- ugostiteljsko-turistiku namjenu T
- povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene G
Na povrinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene, te na
povrinama za trgovake komplekse, smjetaju se gospodarski sadraji koji ne smetaju
gradskom okoliu.
Proizvodna namjena - I su industrijski, obrtniki, zanatski, gospodarski pogoni svih
vrsta ukljuivo i eljezniku tehniku putnu stanicu u Vukomercu, skladini prostori,
poslovne, upravne, uredske i trgovake graevine.
Poslovna namjena - K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovaki i usluni sadraji,
gradske robne kue, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoli, komunalno-servisni i
pratei skladini prostori, hoteli.
Na povrinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:
- prodavaonice, izlobeno - prodajni saloni i slini prostori i graevine;
- ugostiteljske graevine i graevine za zabavu;
- prometne graevine, javne garae, portske graevine i povrine i rasadnici;
- uredski prostori, istraivaki centri i graevine javne i drutvene namjene i drugi
sadraji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;
- benzinske postaje.
Iznimno, na prostorima odreenima za malo poduzetnitvo mogue je graditi najvie
jedan stan na jednoj graevnoj estici, iskljuivo u sklopu poslovne graevine.
Iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istono od eljeznike pruge omoguuje se
gradnja kompleksa URIHO, to ukljuuje polivalentni rehabilitacijski centar i proizvodni
pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale pratee sadraje, a na preostalom dijelu zone
K1 - gradskoga projekta istono od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i
 - 14 -

zapadno od Zagrebakog velesajma, omoguuje se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih

graevina.
Trgovaki kompleksi - K2 su veliki trgovaki centri i veliki trgovaki pogoni koji
bitno utjeu na urbanistiki razvoj svojom vrstom, poloajem i opsegom.
Na povrinama trgovakih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve graevine poslovne
namjene (K1).
Iznimno, na podruju prostora Blato - Lanite omoguuje se gradnja i stambeno -
poslovnih graevina.
Ugostiteljsko-turistika namjena - T su hoteli, izletita, moteli, ugostiteljske i
portske graevine, kongresni centri i sl.

1.2.5. portsko-rekreacijska namjena - R

lanak 14

portsko - rekreacijska namjena sadri povrine za port i rekreaciju.

Ovisno o poloaju u gradu i vrsti porta i rekreacije, povrine se dijele na one na kojima
je mogua gradnja portskih graevina (oznaka R1) i one na kojima je mogue samo ureenje
otvorenih povrina za port i rekreaciju (oznaka R2).
portsko-rekreacijska namjena - port s gradnjom - R1
Na tim se povrinama mogu graditi portske dvorane i stadioni i druge zatvorene i
otvorene portske graevine, s gledalitem ili bez gledalita, te drugi prostori to upotpunjuju
i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim povrinama i u graevinama. Najvea
ukupna povrina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgraenog
GBP-a osnovne namjene, osim za stadione, gdje udio moe biti i vei.
Iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Doma portova i Stadiona u
Maksimiru omoguuje se izgradnja i ureenje portskih i prateih sadraja (poslovne namjene
i trgovaki kompleksi, ugostiteljsko-turistike, javne i drutvene te druge namjene); pri emu
odnos portskih i prateih sadraja moe biti i drugaiji od propisanoga prethodnim stavkom.
portsko - rekreacijska namjena - port bez gradnje - R2
Na tim se povrinama mogu ureivati otvorena igralita te manji pratei prostori.
Mogua je gradnja graevina to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti (garderobe,
sanitarije, manji ugostiteljski sadraji), ukupnoga GBP-a do 1000 m2/ha cjelovite ureene
portsko-rekreacijske povrine graevne estice, a proporcionalno manje na manjim. Ukupni
GBP ne moe biti vei od 5000 m2.
Otvorena igralita iz prethodnog stavka mogu se sezonski natkriti.
Pratei se sadraji mogu graditi istodobno ili nakon ureenja otvorenih portsko-
rekreacijskih igralita.
Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na lokaciji Srednjokolskog
igralita u Klaievoj ulici.

1.2.6. Javne zelene povrine

lanak 15

Javni park - Z1 je javni neizgraeni prostor oblikovan planski rasporeenom

vegetacijom i sadrajima temeljno ekolokih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana.
Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne
namjene i potreba za formiranjem ekoloko, edukativno estetskih i rekreativnih povrina, pa
 - 15 -

se parkovi tipoloki dijele na gradske parkove, parkove etvrti ili susjedstva, trgove,
edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.
Tipoloki oblik parka odreuje nain i razinu opremljenosti sadrajima, graevinama i
drugom opremom, to se odreuje urbanim pravilima ove odluke.
Gradnja graevina, sadraja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane
parkovne povrine u cjelini, a odreena je urbanim pravilima ove odluke.
Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na dijelu povrine Trga dr.
Franje Tumana.
Gradske park - ume - Z2 su ume posebne namjene funkcionalno oblikovne
karakteristike kojih su odreene njihovim prirodnim obiljejima. Gradske park - ume mogu
se oblikovati kao parkovne povrine, a gospodarenjem se zadrava njihova izvorna struktura
ume, uz mogunost opremanja samo onim sadrajima koji e od ope korisnih funkcija ume
imati naglaeniju rekreativnu funkciju. Povrinu park - ume koja e se ureivati i razinu
opremanja odreuju tijela nadlena za upravljanje umama i za zatitu posebno vrijednih i
zatienih dijelova prirode na gradskom podruju. Mogue intervencije na prostoru gradskih
park - uma odreene su urbanim pravilima ove odluke.
Tematski park - Z3 je prostor ije su oblikovne karakteristike zadane sadrajem
(temom) te nema nuno naglaeno vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadrajna
struktura tematskog parka, opremljenost graevina opremom te drugi uvjeti realizacije parka
odreeni su urbanim pravilima ove odluke ili e se odrediti provedbenim dokumentima
prostornog ureenja. U zoni tematskog parka potrebno je osigurati barem 50% povrina s
vegetacijskom komponentom (zelenih povrina).
Javne gradske povrine - tematske zone - Z4 su povrine niskog intenziteta
izgraenosti koje se planiraju kao:
- novi parkovi i trgovi izmeu eljeznike pruge i rijeke Save;
- neizgraeni koridori gradskih infrastruktura (potoka, gradskih ulica, eljeznice);
- prostori obnove nestalih poljoprivrednih kultura (vinogradi i dr.).
U tematskim zonama mogu se graditi graevine za:
- znanost, kulturu i rekreaciju;
- ugostiteljstvo;
- vjerske sadraje, uz uvjet da kin zone nije vei od 0,2 i podzemne garae iji GBP ne
ulazi u ki.
U zonama javnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati stambene
i gospodarske te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom
utvrene kao osobito vrijedne.

1.2.7. Zatitne zelene povrine - Z

lanak 16

Zatitne zelene povrine oblikovane su radi potrebe zatite okolia (zatite reljefa,
nestabilne padine, erozija, voda, potone doline, tradicionalni krajolici, zatita od buke, zatita
zraka i druge zatitne zone).
Na povrinama zatitnog zelenila, mogu se oblikovati rasadnici.
Iznimno, unutar zatitnih zelenih povrina mogu se graditi i manje graevine javne i
drutvene, ugostiteljske i stambene namjene, klijeti, kompostane i groblje kunih ljubimaca,
postavljati skulpture i spomen-obiljeja, kada je to odreeno urbanim pravilima ove odluke.
Mjere ouvanja i zatite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih
povrina, i mogue intervencije odreene su urbanim pravilima ove odluke.
 - 16 -

U zonama zatitnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati

stambene i gospodarske, te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su
ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim graevinama mogui su
iskljuivo u skladu s propozicijama nadlenog tijela zatite.

1.2.8. Posebna namjena - N

lanak 17

Povrine posebne namjene odreene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva

unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ureuju se prema posebnim propisima.

1.2.9. Povrine infrastrukturnih sustava - IS

lanak 18

Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi komunalne

graevine i ureaji i graevine infrastrukture na posebnim prostorima i graevnim esticama,
te linijske i povrinske graevine za promet.
Na povrinama predvienima za gradnju komunalnih graevina i ureaja i graevina
infrastrukture na posebnim prostorima grade se:
- ureaji za proiavanje otpadnih voda;
- spremnici za vodu;
- ureaji za kanalizaciju;
- trafostanice 380/110 kV, 220/110 kV i 110/xkV;
- toplane i elektrane;
- graevine i ureaji alternativnih izvora energije;
- plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice, skladita plina, plinske
regulacijske, odorizacijske, razdjelne i blokadne stanice te ispostave za deurne
slube;
- komutacijske graevine;
- vodna crpilita;
- graevine za predobradu i obradu otpada;
- graevine za druge komunalne i sline djelatnosti.
Na povrinama predvienima za linijske, povrinske i druge infrastrukturne prometne
graevine grade se i ureuju:
- ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije;
- mostovi:
- parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa;
- tramvajska mrea;
- tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima;
- eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji, ukljuivo lokoteretni i kontejnerski
kolodvor;
- mrea biciklistikih staza i traka;
- pjeake zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.;
- benzinske postaje s prateim sadrajima;
- autobusni kolodvori s prateim sadrajima;
- spremita autobusa i tramvaja;
- stanice iare s prateim sadrajima;
- javne gradske povrine - tematske zone.
 - 17 -

Iznimno, i na zasebnim graevnim esticama, mogu se graditi i poslovne graevine

(uredske i pratee) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti.
Mogua je izgradnja iznad prometnih povrina ako je opravdanost izgradnje provjerena
kroz provedbeni dokument prostornog ureenja, a iznimno mogua je i gradnja ispod
infrastrukturnih povrina na podruju UPU Buzinski Kri - Ranirni kolodvor jug.
Iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omoguuje se realizacija sadraja
sukladno utvrenoj prometnoj studiji i rezultatima po njoj provednoga javnog natjeaja.
Na povrinama iz ovoga lanka ne mogu se graditi stambene graevine, a iznimno se
omoguuje zadravanje u prostoru graevina uz sjevernu stranu Samoborske ceste, prema
zateenom stanju na dan stupanja na snagu ove odluke.

1.2.10. Groblje

lanak 19

Groblja su povrine na kojima se, osim ureenja ukopnih mjesta, mogu graditi pratei
sadraji koji slue osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvanice i
sl.).
Postojea gradska groblja su Mirogoj s Gajem urni, Miroevec, estine, Graneina,
uerje, Remete, Markuevec, Graani, Resnik, Stenjevec, Gornje Vrape, Sveta Klara i
Jakuevec.
Postojea manja groblja mogu se poveati u okviru lokalnih potreba i prostornih
mogunosti.
Ureenje novih groblja predvia se na podruju zapadno od Mirogoja i istono od
Miroevca.

1.2.11. Vode i vodna dobra

lanak 20

Povrine pod vodom - V1 su povrine rijeke Save, stajaih voda, potoka i akumulacija
na potocima Medvednice, a odravat e se i ureivati odravanjem reima i propisane
kvalitete voda.
Na tekuim i stajaim vodama i u njihovom neposrednom okoliu treba ouvati
postojee biljne i ivotinjske vrste.
Potoci se ureuju, preteito, otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim podrujima
ureuju se pejsano.
Povrine povremeno pod vodom - V2 obuhvaaju odteretni kanal "Odra", ureene i
neureene inundacije rijeke Save, retencije na potocima Medvednice, kanale uz rijeku Savu i
druge povrine koje ine vodno dobro.
Te se povrine mogu koristiti kao parkovne povrine i otvorena igralita za port i
rekreaciju. Iznimno, u prostoru vodnog dobra, a izvan granica stogodinjega vodnog vala i
retencije, mogu se graditi graevine u funkciji osnovne namjene iz ovoga lanka.
Na povrinama vode i vodnog dobra (u rijenom koritu i u inundaciji), u zoni 500 m
nizvodno od Mosta mladosti, omoguuje se pristup rijeci i postava plutajuih objekata veih
od 35 m, a za brodove do 35 m i na tradicionalnim privezitima uz mostove, prema
postojeem stanju lokacije i graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu propisani.
 - 18 -

1.2.12. Povrine svih namjena

lanak 22.

Na povrinama svih namjena to su utvrene Generalnim urbanistikim planom mogu

se graditi ulice, trgovi, djeja igralita, biciklistike staze, pjeake staze, infrastrukturna
mrea, manje infrastrukturne graevine i ureaji i mjerne postaje za praenje kakvoe zraka.
Postava reklamnih i info panoa omoguuje se na povrinama svih namjena, a u skladu
s posebnom gradskom odlukom.

1.3. Razgranienja namjena povrina

lanak 23.

Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena povrina i urbanih pravila , granice

kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se provedbenim
dokumentima prostornog ureenja ili urbanistiko tehnikim uvjetima za zahvat u prostoru.
Graevna estica za odreeni zahvat u prostoru moe se temeljem razgranienja
oblikovati od jedne ili vie katastarskih estica uz uvjet da je vei dio graevne estice unutar
osnovne namjene.
Iznimno, graevna estica moe biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne
manjim od polovice minimalne povrine graevne estice odreene urbanim pravilom.
Graevna se estica moe oblikovati temeljem razgranienja, ukoliko se preostali dio
graevne estice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R1, R2, Z1, Z2, Z3, Z4 i Z s
time da se izuzimaju zelene povrine Z2 u sustavu zatite A, B i Z2 unutar podruja ekoloke
mree, uz uvjet da se glavna graevina smjesti na povrinu na kojoj je gradnja doputena.
Urbanistiki parametri za graevnu esticu oblikovanu temeljem detaljnog
razgranienja odreuju se prema minimalnoj graevnoj estici definiranoj urbanim pravilom,
ili u odnosu na dio graevne estice u osnovnoj namjeni ako je on vei od minimuma
propisanog urbanim pravilom.
Detaljnim razgranienjem pojedinih namjena povrina ne moe se osnovati graevna
estica iza graevne estice uz ulicu (drugi red gradnje).

2. UVJETI UREENJA PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA

DRAVU I GRAD ZAGREB

lanak 24.

Graevine i zahvati od vanosti za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb - prometne,

energetske, vodne, proizvodne, portske, graevine za gospodarenje otpadom, nepokretna
kulturna dobra, graevine javne i drutvene namjene i graevine posebne namjene grade se,
dograuju, nadograuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora, posebnim propisima i
urbanim pravilima ove odluke.
Graevine i zahvati od vanosti za Dravu i Grad Zagreb mogue je smjestiti na
povrinama mjeovite, javne i drutvene, gospodarske, portsko-rekreacijske i posebne
namjene, na povrinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim povrinama -
 - 19 -

tematskim zonama, unutar vodnog dobra, na povrinama za budui razvoj i, iznimno, na

javnim i zatitnim zelenim povrinama.

3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

lanak 25.

Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama gospodarske

namjene - G, proizvodne namjene - I, poslovne namjene - K1, trgovakih kompleksa - K2,
turistiko-ugostiteljske namjene - T, mjeovite - preteito poslovne namjene - M2 i mjeovite
- preteito stambene namjene - M1.
Smjetaj graevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit e se s mjerama zatite
okolia, s tim da su doputene samo djelatnosti obzirne prema okoliu koje nisu energetski
zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, poeljno
je da imaju neka od obiljeja tradicionalne zagrebake proizvodnje i usluga.
Na povrinama mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne
namjene - M2 ne mogu se smjestiti graevine i ureivati prostori koji zbog buke, praine,
mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju
stanovanje.
Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti odreeni su u urbanim pravilima
ove odluke i na kartografskim prikazima 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, 2.
MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

4. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI

lanak 26.

U Generalnome su urbanistikom planu osigurani prostorni uvjeti smjetaja i razvoja

sustava drutvenih djelatnosti: predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, visokih
uilita, znanstvenih institucija, graevina kulture i porta, zdravstvenih i socijalnih ustanova,
vjerskih graevina i drugih graevina javnog interesa.
Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti odreuju se mreom graevina za svaku
djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
Graevine drutvenih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama javne i drutvene,
stambene, mjeovite - preteito stambene, mjeovite - preteito poslovne, gospodarske i
portsko-rekreacijske namjene, te na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama i na
javnim i zatitnim zelenim povrinama.
Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima ove
odluke i na kartografskim prikazima - 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, 2.
MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.
 - 20 -

4.1. Predkolske ustanove, osnovne i srednje kole

lanak 27.

Predkolske ustanove (djeje jaslice i vrtii), osnovne i srednje kole planiraju se tako
da pokriju potrebe odreenog podruja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska podruja za
svaku graevinu, a prema mrei za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
Gravitacijska udaljenost za predkolske ustanove u pravilu iznosi 200-400 m, iznimno
do maksimalno 1000 m, a za osnovne kole 400-600 m, ovisno o gustoi naseljenosti.
Potrebe za predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama odreuju se na
temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.
Prigodom gradnje predkolskih ustanova primjenjuju se sljedei normativi:
- broj djece predkolske dobi odreuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat
predkolskim ustanovama 76%;
- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura, u pravilu, 30 m2 graevnog
zemljita po djetetu, a iznimno 15 m 2 po djetetu, uzimajui u obzir lokalne uvjete, te ako se
zemljite nalazi uz ureene javne zelene povrine na kojima je mogue organizirati siguran
boravak djece;
- prostorni kapaciteti graevine odreuju se optimalno za 10 odgojnih skupina, odnosno
200 djece, a maksimalni kapaciteti za 17 - 20 odgojnih skupina s 340 - 400 djece. Djeji vrti
s podrunim odjelima optimalno ima 30 odgojnih skupina s ukupno 600 djece.
Predkolske ustanove se grade kao jednoetane, dvoetane, iznimno kao troetane u
gusto naseljenim podrujima, uz mogunost gradnje podzemne etae. Najmanja veliina
graevne estice za gradnju predkolske ustanove iznosi 2000 m2.
Prigodom gradnje osnovnih kola primjenjuju se sljedei normativi:
- broj djece kolske dobi odreuje se sa 10% broja stanovnika;
- broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika;
- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 30 m 2 po ueniku, a iznimno
2
20 m po ueniku, u ve izgraenim gusto naseljenim podrujima, odnosno u ve formiranim
naseljima;
- prostorni kapacitet osnovnokolske graevine odreuje se najvie za 896 uenika u
najvie 32 razredna odjela ako se radi o dvjema smjenama, te 560 uenika u 16 - 20 razrednih
odjela ako se radi o jednoj smjeni, to se utvruje kao standard koji se eli postii.
Prigodom gradnje srednjih kola primjenjuju se sljedei normativi:
- prostorni kapacitet srednjokolske graevine odreuje se za najvie 32 razredna odjela,
odnosno do 800 uenika u koli;"
- optimalni kapacitet srednjokolske graevine je od 16 do 20 razrednih odjela, odnosno
400 - 500 uenika;
- broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika;
- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 20 - 40 m 2 po ueniku,
uzimajui u obzir lokalne uvjete.
Osnovni standard kolskog prostora, u pravilu, treba osigurati rad kole u jednoj
smjeni, a iznimno, do stvaranja potrebnih uvjeta, u dvije smjene.
Prilikom planiranja osnovnih i srednjih kola na niskokonsolidiranome gradskom
podruju - prostorima urbane obnove (3. 1.) i nove regulacije na neizgraenom prostoru (3.
2), potrebno je osigurati rad kola u jednoj smjeni.
Iznimno, za gradnju i ureenje kolskog kompleksa s vie srednjih kola na lokaciji u
Vlakoj ulici, mogue je odstupanje od normativa iz prethodnog stavka radi karakteristika i
ogranienja lokacije u gradskom sreditu i postojeih graevina na graevnoj estici.
 - 21 -

Prigodom odreivanja lokacija za predkolske ustanove, osnovne i srednje kole mora

se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza te sigurnost kretanja djece. Graevina mora biti
planirana na kvalitetnom terenu.

4.2. Visoka uilita, znanstvene institucije, graevine za kulturu i port

lanak 28.

Razvoj i irenje visokih uilita u Zagrebu temeljit e se na postojeoj situaciji i

dugorono utvrenim potrebama pojedinih znanosti i ustanova u skladu s njihovim razvojem i
potrebama stanovnitva.
Znanstvene institucije i graevine za kulturu i port gradit e se prema potrebama i na
lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora, odnosno u skladu s mreom
tih graevina.

4.3. Zdravstvena i socijalna skrb

lanak 29.

Postojee graevine za zdravstvo i socijalnu skrb proirivat e se i adaptirati u skladu s

prostornim mogunostima, a gradnja novih odredit e se prema potrebama, u skladu s
posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora.

4.4. Vjerske graevine

lanak 30.

Postojee vjerske graevine proirivat e se i adaptirati u skladu s prostornim

mogunostima, a nove graditi prema potrebama i na lokacijama u skladu s planom koritenja i
namjene prostora.
Manje kapelice, krievi i sl. mogu se graditi i na neizgraenim zelenim povrinama,
predvienima planom koritenja i namjene prostora.

4.5. Drugi sadraji drutvenog interesa

lanak 31.

Drugi sadraji drutvenog interesa (uprava, pravosue, udruge graana, politike

stranke, diplomatska predstavnitva, HTV), planiraju se prema potrebama i u skladu s
posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora.
Spomenici, spomen - obiljeja i sl. mogu se graditi i na zelenim povrinama.
 - 22 -

5. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA

5.1. Uvjeti gradnje stambenih graevina

lanak 32.

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predvia se u zonama stambene - S,

mjeovite - M, mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne
namjene - M2, dok je u nekim zonama drugih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao
pratei sadraj.
Stambene graevine planiraju se kao visoke, niske i individualne.
Visoka stambena graevina: najmanje visine etiri nadzemne etae (najmanje
suteren ili prizemlje, te tri kata); pojedinana nova graevina mora biti usklaena s
karakteristinom kvalitetnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje.
Niska stambena graevina: visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.
Individualna stambena graevina: visine do najvie tri nadzemne etae, pri emu se
trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.
Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema
lanku 38. ove odluke, prikljuaka na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za
odvodnju otpadnih voda.
Iznimno, individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana mogu se
graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u
nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku.
Omoguuje se rekonstrukcija i gradnja zamjenskih graevina prema odgovarajuim
urbanim pravilima na izgraenim graevnim esticama, iako nemaju neposredan pristup s
ulice ili pristupnog puta.

5.2. Nain gradnje stambenih graevina

lanak 33.

Ovisno o lokalnim uvjetima, morfologiji i stupnju konsolidacije prostora definirani su

uvjeti i nain gradnje stambenih graevina.
Stambene graevine mogu se graditi kao:
- samostojee graevine;
- poluugraene graevine;
- ugraene graevine;
- graevine u nizu.
Nain gradnje nove graevine odreuje se prema veliini i obliku graevne estice,
odnosno prema zateenoj urbanoj matrici i tipologiji gradnje i urbanim pravilima ove odluke.
Ako graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, od te estice mora biti
udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugaije odreeno.
Kada urbana pravila ove odluke doputaju, graevina moe biti udaljena manje od 3,0
m, ali ne manje od 1,0 m od mee susjedne graevne estice (ne odnosi se na meu prema
javnoj povrini). U tom se sluaju na graevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj
graevnoj estici.
Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke i otvori s
neprozirnim staklom veliine do 60 x 60 cm.
 - 23 -

Ako je na postojeoj graevini uz meu izveden svjetlarnik, prigodom gradnje nove

graevine na susjednoj graevnoj estici treba predvidjeti svjetlarnik na istom mjestu i,
najmanje, istih dimenzija.
Terase, otvorena stubita, balkoni, loe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti
manjoj od 3,0 m od susjedne graevne estice.
Ureenje prostora i nain gradnje stambenih i drugih graevina odreeni su urbanim
pravilima ove odluke.
Odredbe iz stavaka 4., 5.,6. i 8. odnose se na gradnju niskih i individualnih graevina
svih namjena.
Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje
postojee ulice.

5.3. Nain gradnje pomonih graevina

lanak 34.

Na graevnim esticama niskih i individualnih graevina mogu se, osim graevine

za stanovanje ili stambeno-poslovne graevine, graditi pomone graevine s prostorima za
rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije i, iznimno, nadstrenice.
Pomona graevina moe biti samostojea, poluugraena i ugraena, visine najvie
dvije nadzemne etae, pri emu je druga etaa potkrovlje bez nadozida. Graevni pravac
pomone graevine je, u pravilu, iza graevnog pravca glavne graevine.
Iznimno, na strmom terenu, garaa se moe graditi uz rubnu liniju rezervacije proirenja
ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati
proirenje.
Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici za njih vrijede
ista pravila kao i za stambene graevine.
Nadstrenica je namijenjena za natkrivanje parkiralita, terasa, stubita, ulaznih
prostora, otvorenih povrina graevne estice i sl., najvee ukupne povrine 25 m 2 na
graevnoj estici, a na njezin smjetaj primjenjuju se pravila za pomone graevine.
Nadstrenice i pomone graevine ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice
rezerviranom za proirenje postojee ulice.

5.4. Ureenje graevne estice

lanak 35.

Graevna estica namijenjena preteito stanovanju ureivat e se na tradicionalan nain

ureenja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu
autohtonoga biljnog materijala.
Prigodom visoke stambene gradnje graevna se estica ne moe ograivati.
Graevna estica za gradnju niskih i individualnih graevina oblikuje se prema urbanim
pravilima ove odluke.
Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obiljejima naselja.
Predvrtovi iz urbanih pravila ove odluke planiraju se najmanje u irini jedne treine
graevne estice uz rubnu liniju rezervacije proirenja ulice, odnosno uz regulacijsku liniju
ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje te se hortikulturno ureuju
visokim i niskim zelenilom.
Na graevnoj se estici mogu graditi: bazen, tenisko igralite i sl., a koji se ne
uraunavaju u izgraenost graevne estice.
 - 24 -

Uline ograde se izrauju u kombinaciji vrstog materijala i ivice, visine do 1,5 m.

Ograde izmeu graevnih estica su visine do 2,0 m, mjereno od nie kote konano
zaravnanog terena.
Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pjeake rampe za pristup
graevinama, bazeni, teniska igralita, potrebna parkiralina mjesta i prirodni teren odreen
urbanim pravilima ove odluke, kao i ostali elementi ureenja graevne estice, ne mogu se
smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice.
Na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice mogue je
urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije, te minimalni potrebni pristup graevini.

6. UVJETI UTVRIVANJA TRASA I POVRINA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE

lanak 36.

Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori infrastrukturnih

sustava i to za:
- prometni sustav;
- telekomunikacije i pote;
- vodnogospodarski sustav;
- energetski sustav.
Postojee i planirane trase vodova komunalne infrastrukture, ovisno o lokalnim i
tehnikim uvjetima, vodit e se u pravilu oznaenim koridorima u skladu s odrednicama
lanaka 22., 56., i 104. ove odluke. Lokalne i tehnike uvjete za realizaciju komunalne
infrastrukture utvruju nadlene slube.
Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne
infrastrukture prikazani su naelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3b Energetski sustav, pota i
telekomunikacije i 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3c
Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Njihov detaljni poloaj odredit e se
provedbenim planovima (DPU, UPU) i/ili lokacijskom dozvolom.
Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni najmanje
20,0 m od vanjske noice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Odra".
Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te
odredbama ove odluke.

6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

lanak 37.

Dugoroni cilj je da se najmanje dvije treine svih dnevnih putovanja odvija javnim
prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja.
Na povrinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i
ureivati:
- ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije;
- parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa;
- tramvajska mrea;
- tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima;
 - 25 -

- eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji ukljuivo lokoteretni i kontejnerski

kolodvor;
- mrea biciklistikih staza i traka;
- pjeake zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.;
- benzinske postaje s prateim sadrajima;
- autobusni kolodvori s prateim sadrajima;
- spremita autobusa i tramvaja;
- stanice iare s prateim sadrajima;
- javne gradske povrine - tematske zone.
U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREA - 3a Promet odreeni su koridori za ulina i eljezniko-ulina vorita, a detaljni
visinski odnosi odreivat e se provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili detaljnijim
rjeenjima ulica.

6.1.1. Ulina mrea i trgovi

lanak 38.

Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje osnovne uline

mree, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklaen razvoj javnoga,
pjeakog i biciklistikog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje
nove mree javnih urbanih prostora.
U planiranju, projektiranju, gradnji i ureenju trgova i uline mree osigurat e se
propisane mjere zatite okolia.
Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje trgova kao vanih
fokusa prometnih tokova, te arita otvorenoga javnog urbanog prostora.
Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja mostova kao prometnih
graevina i kao graevina iznimnog znaenja za formiranje identiteta grada na rijeci.
Uz zadravanje i rekonstrukciju postojeih, Generalnim se urbanistikim planom
predvia gradnja deset novih mostova, od kojih est kolno-pjeako-biciklistikih, dva kolno-
pjeaka i dva pjeako-biciklistika mosta.
Osnovna ulina mrea
Osnovna ulina mrea sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih
avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica.
Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proirenje postojee ulice
irine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju irine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku
ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m.
Iznimno, planirana Blizneka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, irine
koridora ili rezervacije proirenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske,
produena Vrapanska i korpikova ulica uvrtene su u kategoriju gradske avenije.
U podsljemenskom podruju (sjeverno od linije Aleja Bologne, Ilica, Vlaka,
Maksimirska, Avenija G. uka, Oporoveka) koridori novih ili rezervacije za proirenje
postojeih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i ui od
26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori ve postojeih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i
u drugim dijelovima grada.
U pravilu, irina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3.25
m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.
Sva su raskrija na gradskoj autocesti denivelirana.
Raskrija na drugim dijelovima osnovne uline mree mogu biti denivelirana ako to
zahtijevaju prometne potrebe, a doputaju prostorne mogunosti.
 - 26 -

Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se mogu

planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica.
Osnovna ulina mrea ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.
Novoplanirane ulice
Novoplanirane ulice ne mogu biti ue od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to
zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine.
Planirana slijepa ulica moe biti najdua do180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno
okretite za komunalna i druga vozila.
Planirana pristupna cesta do graevne estice je najmanje irine 5,5 m ako se koristi za
kolni i pjeaki promet, s tim da je najdua 75 m i na nju se vee najvie pet individualnih
stambenih graevina s najvie po tri stana.
Iznimno, planirana pristupna cesta do graevne estice je najmanje irine 3,5 m ako se
koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako se koristi za pjeaki promet, s
tim da je najdua 50 m i na nju se mogu prikljuiti samo dvije individualne stambene
graevine s najvie po tri stana.
Postojee ulice
Postojeim ulicama koje nisu u osnovnoj ulinoj mrei ucrtanoj na kartografskom
prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet,
potrebno je osigurati prostor rezervacije proirenja postojee ulice koji iznosi najmanje 4,5 m
od osi prometne povrine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz
ulicu grade individualne graevine.
Omoguuje se rjeenje prikljuka graevne estice na prometnu povrinu prema
postojeem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proirenja postojee ulice prema prethodnom
stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena irina u naravi nije manja od:
- 3,5 m za individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana;
- 5,5 m za ostale individualne i niske graevine, osim graevina u zonama G, I, K1,
K2;
- 9 m za visoke graevine i graevine u zonama G, I, K1, K2.
U ve izgraenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske
linije ulice ne moe biti manji od 2,75 m od osi prometne povrine za dvosmjerni promet,
odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet.
Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojee pjeake stube.
Iznimno, kod postojeih slijepih ulica moe se zadrati postojea duina, te postojea
irina ako nije manja od 5,5 m.
Mjere provedbe
Ulice se mogu graditi etapno i po duini i irini. Etapna irina ograniavajui je faktor
za izgradnju graevina i u odnosu na nju odgovarajue se primjenjuju odredbe ove odluke
koje odreuju maksimalnu visinu i kapacitet graevina.
Graevna estica ulice moe biti i ira od koridora ulice, zbog prometno - tehnikih
uvjeta kao to su: formiranje raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka
za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Graevna estica ulice moe biti ua od planiranog
koridora ulice.
Raspored povrina unutar profila ulice odreivat e se na temelju potreba i
mogunosti, te prema odredbama ove odluke.
Osim trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina ucrtanih na kartografskom
prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet
omoguuje se gradnja i ureenje i drugih trgova, uline mree te prometnih graevina i
povrina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog ureenja.
 - 27 -

Prigodom gradnje trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina iz prethodnog

stavka ovoga lanka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donoenja
provedbenog dokumenta prostornog ureenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30%
povrine od povrine obuhvata provedbenog dokumenta prostornog ureenja tako da se
osigura irenje mree gradskih trgova koji slijede glavne pjeake putanje gradskog podruja
na udaljenostima u pravilu od 500 - 900m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje.
Ureenje kolnih ulaza u blok ili graevinu osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i
irine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugroavanja
sigurnosti pjeaka arhitektonskim barijerama.
.

6.1.2. Parkiralita i garae

lanak 39.

Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu u
visokokonsolidiranim i konsolidiranim gradskim predjelima propisan je urbanim pravilima
ove odluke.
Potreban broj PGM-a kada to nije odreeno urbanim pravilom ove odluke, odreuje se
na 1000 m2 graevinske (bruto) povrine, ovisno o namjeni prostora u graevini:

Namjena prostora Prosjena vrijednost Lokalni uvjeti

Stanovanje (ukoliko nije 15 13-17
propisano urbanim pravilom)
Proizvodnja, skladita i sl. 8 6-10
Trgovine 40 30-50
Drugi poslovni sadraji 20 15-25
Restorani i kavane 50 40-60
Fakulteti i znanstvene ustanove 15 10-20

U bruto izgraenu povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i

jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti,
ne moe odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga lanka, odredit e se po jedan PGM za:
- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;
- motele na svaku sobu;
- kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;
- portske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400
mjesta;
- ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta;
- kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu djece;
- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;
- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena
u smjeni;
- vjerske graevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.
Na podruju Gornjeg grada i Kaptola i na dijelu Donjeg grada omeenog
Drakovievom, eljeznikom prugom, Runjaninovom, Frankopanskom, Ilicom i Mesnikom
ulicom mogue je uplatiti za nedostajua parkiralino-garana mjesta koja nije mogue
osigurati na parceli objekta za sve namjene osim stambene. Isto se odnosi i na podruje izvan
opisanoga u prethodnom stavku, a unutar visokokonsolidiranog podruja oznaenog s 1.2. na
kartografskom prikazu 4a.
 - 28 -

Kod prenamjene i rekonstrukcije sagraenih objekata, u sredinjem dijelu grada, a

unutar visokokonsolidiranog podruja oznaenog s 1.1., 1.2. i 1.6. na kartografskom prikazu
4a. Urbana pravila, iznimno se omoguuje uplata za nedostatna parkiralina mjesta ukoliko se
ne mogu osigurati na parceli objekta.
Iznimno, za graevine javne i drutvene namjene u visokokonsolidiranom podruju
oznaenom s 1.1., 1.2. i 1.7. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, potreban broj
PGM-a odreuje se prema mogunostima lokacije, uzimajui u obzir vrijednosti i ogranienja
u prostoru.
Pri odreivanju broja potrebnih PGM iznimno se mogu smanjiti normativi kod gradnje,
dogradnje i nadogradnje objekata, i to:
a) u sredinjem dijelu grada, u ve sagraenim dijelovima grada, vodei pri tom rauna
o vrijednostima i ogranienim mogunostima prostora.
Pri odreivanju broja PGM moe se predvidjeti isto PGM za razliite vrste i namjene
objekata i razliito vrijeme njihova koritenja,
b) u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni gradski promet ili gradnja
javnih garaa,
c) u prostorima grada s objektima razliitih namjena, vodei pri tome rauna o
potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju vei broj PGM.
Postojee se garae ne mogu prenamijeniti u druge sadraje, a parkiralita samo
iznimno, uz osiguravanje alternativnog smjetaja vozila.
Gradnja javnih garaa nije mogua na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na prostoru
omeenom: ulicama Vlakom, Bauerovom, Trgom Petra Kreimira IV., Hrvojevom,
Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, junim rubom Botanikog
vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Krnjavoga, Kaievom i Ilicom, radi
ogranienja motornog prometa u sreditu grada.
U toj je zoni mogua gradnja garaa iskljuivo za potrebe stanovanja, i to prema
normativu najvie 1GPM/1 stan.
Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na lokaciji Srednjokolskog
igralita.
Iznimno, za garae u Hribarovom prilazu u Dugavama omoguuje se prenamjena u
poslovni prostor prema izvedenom stanju, uz osiguranje alternativnog smjetaja vozila.
Parkiranje je mogue na svim ulicama osim gradskim avenijama, ovisno o lokalnim
uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloivom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj
preglednosti, prolazima za pjeake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoi i sl.).
Ako se parkiralita grade uz glavni kolnik glavne gradske ulice, tada moraju biti kosa (30 ili
45), a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti uzduna, kosa i okomita. Ako se
parkiralita grade uz kolnik glavne gradske ulice ili gradske ulice, doputena brzina kretanja
za motorna vozila ne smije biti vea od 50 km/h.
Graevna estica u stambenoj i mjeovitoj, preteito stambenoj namjeni moe imati
iznimno dva ulaza na parkiralite, odnosno garau
Odobravanju gradnje novih javnih garaa prethodi prometna studija.
Uz stajalita i terminale javnog gradskog prijevoza omoguuje se gradnja parkiralita za
"park and ride".
 - 29 -

6.1.3. Mrea tramvajskog i eljeznikog prometa

lanak 40.

Postojea tramvajska mrea, trase za proirivanje tramvajske mree i gradnju

lakotranike eljeznice oznaene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.
Tramvaj, iara i lakotranika eljeznica mogu se graditi i na trasama koje nisu
oznaene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mree, ako e to pridonijeti
poboljanju prometa. Uvjeti za takvu gradnju utvrdit e se detaljnijom prostorno planskom
dokumentacijom.
U Generalnome urbanistikom planu odreeno je da se omoguuje gradnja tramvajskih
pruga, u pravilu, u prostoru odvojenom od kolnika. Kada se omoguuje gradnja tramvajskih
pruga uz plonik, za tramvajsku prugu je potrebno osigurati prostor irine 3,0 m. Kad se
omoguuje gradnja tramvajskih pruga na prostoru odvojenom od ulice, potrebno je osigurati
prostor irine 15,0 m, a najmanje 9,0 m.
Okretita javnog prijevoza i javna parkiralita uz stajalita i terminale javnog prijevoza
mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima.
Lokacije postojeih stajalita javnog prijevoza mogu se mijenjati ako se poboljava
javni prijevoz. Za novoplanirane trase tramvaja i lakotranike eljeznice lokacije stajalita
odredit e se detaljnijim prometnim rjeenjima.
Povrine za gradnju novih spremita autobusa i tranikih vozila javnog prijevoza
predviene su u Jakuevcu, Savskoj Opatovini i Blatu.
Povrina za gradnju autobusnog terminala predviena je istono od raskrija Selske
ceste i Savske ceste.
Prostori za razvoj eljeznikog prometa odreeni su i oznaeni u kartografskom prikazu
3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.
Planira se modernizacija zagrebakoga eljeznikog vora i dogradnja dijelova
eljeznike mree te osposobljavanje eljeznice za daljnje ukljuivanje u sustav javnoga
gradskog i prigradskog prijevoza putnika.
Planirani koridori omoguuju zadravanje postojeih niveleta pruga ili podizanje na
plus prvu razinu. Podizanje eljeznikih pruga na plus prvu razinu, zamjena nasipa
vijaduktima i smjetaj primjerenih sadraja unutar infrastrukturnog pojasa eljeznike pruge
definirat e se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.
Stajalita u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi
i na lokacijama koje nisu oznaene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljanju
javnog prijevoza.
Generalnim urbanistikim planom je predvieno da se tzv. zapadna obilazna pruga
Ranirni kolodvor - Zaprei, na dionici od Ranirnog kolodvora do Gornjeg Blata, moe
graditi na dvjema trasama: dogradnjom postojee pruge Ranirni kolodvor - Klara -
Remetinec - Blato ili na novoj trasi poloenoj uz gradsku obilaznu autocestu. Za obje su
varijante osigurane povrine, a procjenom utjecaja na okoli i studijom izvodljivosti odredit
e se optimalna varijanta.
Tehniko-putniki kolodvor gradit e se u Vukomercu.
Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim povrinama gospodarske namjene.
Planira se rekonstrukcija i produivanje postojee sljemenske iare do tramvajskog
okretita na Dolju. Za gradnju nove donje stanice iare, s parkiralitem za motorna vozila,
osigurava se prostor izmeu Kvintike ulice i Graanske ceste.
 - 30 -

6.1.4. Mrea biciklistikih staza i traka

lanak 41.

Biciklistike staze i trake mogu se graditi i ureivati odvojeno od ulica kao zasebna
povrina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pjeake staze obiljeen prometnom
signalizacijom.
Biciklistike staze i trake obvezno se grade i ureuju na potezima oznaenima na
kartografskom prikazu, a mogu se graditi i ureivati i na drugim povrinama.
Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan smjer vonje je 1,0 m, a za
dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistika staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se
zatitna irina od 0,75 m.
Iznimno, zatitna irina nije obvezna ako je u ulici trajno ograniena brzina kretanja
motornih vozila na 50 km/h.
Uzduni nagib biciklistike staze ili trake, u pravilu, ne moe biti vei od 8%.

6.1.5. Pjeake zone, putovi i drugo

lanak 42.

Za kretanje pjeaka mogu se graditi i ureivati, osim plonika, trgova i ulica, pjeaki
putovi, pothodnici, nathodnici, stube i preaci, te prolazi i etalita. Osim pjeake zone u
gradskom sreditu ureivat e se i manje pjeake zone u drugim gradskim dijelovima.
U podsljemenskom predjelu mogu se graditi i ureivati preaci (pjeaki putovi, stube,
staze, etnice) kao veze izmeu usporednih ulica, s tim da su preaci meusobno udaljeni
najvie 600 m.
Povrine za kretanje pjeaka moraju biti kontinuirane i dovoljne irine, u pravilu, ne ue
od 1,5 m.
Iznimno, a ovisno o prostornim ogranienjima, mogu biti i ue, ali ne manje od 1,2 m.
Pri izradi provedbenih planova za nova stambena naselja i zone vee od 1 ha, irina
pjeakog hodnika kod visokogradnje ne moe biti manja od 2, 25.
Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake,
bicikliste i osobe s tekoama u kretanju, moraju se ugraditi sputeni rubnjaci.

6.1.6. Benzinske postaje

lanak 43.

Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MREA - 3a Promet prikazane su postojee i planirane benzinske postaje. Lokacije
planiranih benzinskih postaja su naelne. Benzinske se postaje mogu graditi i na drugim
lokacijama pod uvjetom da su smjetene:
- u mjeovitoj - preteito poslovnoj namjeni, veliine graevne estice do 2000 m, s
tim da se obvezno 20% prirodnog terena graevne estice uredi kao cjelovita zelena
hortikulturna povrina prema postojeim ili planiranim graevinama susjednih
graevnih estica;
- u gospodarskoj namjeni;
- u povrinama infrastrukturnih sustava.
 - 31 -

Na podruju II. zone vodozatite zabranjuje se izgradnja skladita nafte i naftnih

derivata i benzinskih postaja.
Rekonstrukcija i gradnja novih benzinskih postaja u koridorima prometnica, mogua je
uz miljenje Gradskog zavoda za prostorno ureenje.
Postojee i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da
se osigura:
- sigurnost svih sudionika u prometu;
- zatita okolia ureenjem najmanje 20% graevne estice kao cjelovite
hortikulturne povrine, uz idejno rjeenje oblikovanja pojasa zatitnog zelenila.
Benzinske postaje mogu imati pratee sadraje u funkciji ulinog prometa.
Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za
gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila.

6.1.7. Helidromi
lanak 43.a

Omoguuje se gradnja helidroma na povrinama svih namjena utvrenih Generalnim

urbanistikim planom, izuzev stambene i mjeovite - preteito stambene namjene, na
lokacijama na kojima to doputa konfiguracija terena, pravci vjetrova, mogunost prilaza i
odleta, sukladno posebnim propisima.
Helidromi se mogu graditi i na ravnim krovovima graevina koje zadovoljavaju
spomenute propise.

6.2. Telekomunikacije i pote

lanak 44.

Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za rekonstrukciju i

gradnju:
- distributivne kanalizacije;
- telefonskih centrala;
- graevine Udaljenog pretplatnikog stupnja (UPS-a);
- radioodailjakih postaja i koridora;
- mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvaraa, odailjaa i veza HRT-a;
- potanskih ureda.
Postojee i planirane graevine i mree telekomunikacije prikazane su na kartografskom
prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3b Energetski
sustav, pota i telekomunikacije. Simboli koriteni u kartografskim prikazima oznaavaju
naelnu lokaciju.
Generalnim urbanistikim planom omoguuje se poboljanje pokrivanja, poveanje
kapaciteta mrea i uvoenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih
komunikacija.
Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojee antenske
stupove omoguuje se unutar zona oznaenih sa G, K1, K2, I, IS i Z, ali na udaljenosti ne
manjoj od visine stupa u odnosu na najbliu zonu stambene namjene (S) i mjeovite namjene
(M, M1, M2). Smjetaj samostojeih antenskih stupova je mogu i u zonama javne i
drutvene namjene, osim predkolske i kolske.
Omoguuje se smjetaj sklopova pokretnih komunikacija krovnim prihvatima na
graevinama, u skladu s posebnim propisima.
 - 32 -

Gradnja i postavljanje elektronike komunikacijske infrastrukture i antenskih prihvata,

odredit e se imajui u vidu ogranienja u odnosu na MJERE OUVANJA I ZATITE
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA.

6.3. Vodnogospodarski sustav

lanak 45.

Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za:

- vodoopskrbni sustav;
- sustav odvodnje voda;
- sustav ureenja potoka i voda;
- postupanje s otpadom.
Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje
s otpadom. Simboli koriteni u kartografskim prikazima oznaavaju naelnu lokaciju.

6.3.1. Graevine i ureaji za opskrbu vodom

lanak 46.

Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine za ureenje i zatitu

vodocrpilita, vodosprema, crpnih stanica i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda.
Grad Zagreb se opskrbljuje vodom iz savskog aluvija i iz izvora.
Za opskrbu vodom za pie koristit e se postojea crpilita: Mala Mlaka, Sanjak,
Petruevec, Stara Loza, Bundek - Zaprue, Selska, Zagorska, Daniieva, Preko, Horvati,
Kruge, Drieva, itnjak I. i II., Vrbik i planirano vodocrpilite rnkovec.
Vodozatitna podruja i reimi zatite reguliraju se odlukama o zonama izvorita,
drugim posebnim propisima i vodopravnim dozvolama i Prostornim planom Grada Zagreba.

6.3.2. Graevine i ureaji za odvodnju voda

lanak 47.

Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za gradnju graevina

i ureaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, tako da se:
- preteito grade graevine i ureaji mjeovite javne kanalizacije, a graevine
i ureaji razdjelne kanalizacije samo tamo gdje je to odreeno i gdje je u skladu s
Vodnogospodarskom osnovom i Odlukom o odvodnji voda na podruju Grada
Zagreba;
- odvodnja otpadnih voda tamo gdje nije sagraen javni sustav odvodnje ili se
ne planira njegova gradnja zbog lokalnih uvjeta i specifinosti sustava odvodnje
(reljef, mala gustoa naseljenosti, veliki investicijski trokovi i dr.) rjeava u skladu s
Odlukom o odvodnji voda na podruju Grada Zagreba i Vodnogospodarskom
osnovom;
- otpadne vode, prije uputanja u recipijent, proiuju na centralnom ureaju
za proiavanje otpadnih voda na lokaciji itnjak - istok;
- svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni;
 - 33 -

- glavni odvodni kanal planira se nadsvoditi na dijelu od Slavonske avenije do

pruge H ulinec - Velika Gorica;
- grade crpne stanice;
- grade preljevne graevine;
- grade retencijski bazeni;
- grade ispusti u prijemnik i druge graevine za javnu odvodnju otpadnih
voda.

6.3.3. Graevine i ureaji za ureenje potoka i voda

lanak 48.

Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za:

- gradnju retencija za zatitu od tetnog djelovanja potonih voda;
- ureenje postojeih potoka, posebno bujinih voda, prema Zakonu o vodama,
odnosno odreeni su pojasi posebnog reima koritenja zbog odravanja vodnog
reima;
- zatvaranje i prespajanje potoka Kustoak u zatvoreni potok rnomerec;
- novo zajedniko otvoreno korito potoka Trnava - uerska Reka;
- zatvaranje i prespajanje potoka Dubravica u potok Medpotoki, juno od eljeznike
pruge;
- realizaciju vienamjenske vodne stepenice HE Preko, te gradnja infiltracijskih
graevina.
Na povrinama za gradnju to granie s vodotokom, planiranom ili postojeom
regulacijskom i zatitnom vodnom graevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu
sprjeavanja pogoravanja vodnog reima, ne mogu se graditi graevine niti podizati ograde
na udaljenosti manjoj od 10,0 m od obale postojeeg, odnosno planiranoga potonog korita.
Pojas s obje strane potoka u kojem nije doputena gradnja ureuje se kao zelena
povrina u kojoj se osiguravaju uvjeti za revitalizaciju potoka, te se ureuju, u pravilu, kao
pjeake, a ovisno o lokalnim uvjetima i biciklistike komunikacije.
Prostori uz potoke su mogui pravci drutvenog i gospodarskog razvoja i integriranja
grada osobito kada slue tercijarnim i kvartarnim djelatnostima - odmoru i rekreaciji.
Preduvjet razvoja je ureenje pjeakih komunikacija i prostora ugodnih za boravak ljudi na
otvorenome..

6.4. Postupanje s otpadom

lanak 49.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za grad Zagreb predvien je kao sustav podloan
promjenama i unapreivanjima, te se njegov prostorni aspekt Generalnim urbanistikim
planom odreuje naelno. Lokacije graevina i opreme utvruju se provedbenim
dokumentima prostornog ureenja, urbanistiko - tehnikim uvjetima odreenima za zahvat u
prostoru, Programom mjera za unapreivanje stanja u prostoru i programom zatite okolia.
Radi unapreivanja sustava gospodarenja otpadom, Generalnim urbanistikim planom
je utvrena lokacija postrojenja za termiku obradu otpada, kao i razmjetaj reciklanih
dvorita - oporabita. Osim utvrenih lokacija, Generalnim urbanistikim planom se
omoguuje formiranje reciklanih dvorita - oporabita i na drugim lokacijama u gusto
 - 34 -

naseljenim prostorima (npr. jedno reciklano dvorite u svakom naselju ili jedno za nekoliko
susjednih naselja).

6.5. Energetski sustav

lanak 50.

Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za razvoj

energetskog sustava:
- elektrine energije;
- toplinske energije;
- prirodnog plina.
Postojee i planirane graevine i mree energetskog sustava prikazane su na
kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA -
3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije. Simboli koriteni u kartografskim prikazima
oznaavaju naelnu lokaciju.
Ureaji i graevine za koritenje obnovljivih izvora energije mogu se postavljati u
skladu s urbanim pravilima ove odluke i pravilima struke u svim namjenama.

6.5.1. Graevine za opskrbu elektrinom energijom

lanak 51.

Opskrba grada elektrinom energijom i njezino koritenje osigurat e se odgovarajuim

koritenjem prostora i odreivanjem koridora za gradnju:
- HE Preko;
- TE - TO i EL - TO;
- trafostanice 110/xkV, 10(20)/0,4 kV i mree koja se napaja iz elektroenergetskog
sustava Republike Hrvatske i vlastitih gradskih izvora;
- prijenosnih elektroenergetskih ureaja i mree viih naponskih razina (400 kV i 220
kV) na rubnim gradskim podrujima.
Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se
sljedei koridori posebnog reima koritenja:
- DV 110 kV, irine koridora najmanje 20 m;
- DV 220 kV, irine koridora najmanje 25 m;
- DV 400 kV, irine koridora najmanje 30 m.
Unutar koridora posebnog reima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije
mogua.
Koridori dalekovoda kroz umska podruja formiraju se prema najveoj visini drvea
tako da, u sluaju pada drveta, drvo ne dosegne vodie.
Iznimno, postojee i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV, s
pripadajuim koridorom posebnog reima, ovisno o lokalnim i tehnikim uvjetima moe se
voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom u skladu s odredbama lanaka
22. i 56. ove odluke.
Gradnja i postavljanje ureaja alternativnih izvora energije, odredit e se tehnikim
uvjetima za tu vrstu graevina i ureaja imajui u vidu ogranienja u odnosu na MJERE
OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA, te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na
susjedstvo.
 - 35 -

6.5.2. Graevine za opskrbu toplinskom energijom

lanak 52.

Opskrba grada toplinskom energijom i njezino koritenje osigurat e se odgovarajuim

koritenjem prostora i odreivanjem koridora za:
- dogradnju distribucijske mree;
- povezivanje mrea TE - TO i EL - TO;
- gradnju crpnih stanica;
- postavljanje parovoda pod zemlju;
- gradnju novih graevina na lokaciji TE - TO i EL - TO;
- upotrebu geotermalne energije;
- gradnju graevina radi pasivnog koritenja suneve energije, energije vjetra i
bioplina;
- upotrebu energije od budueg postrojenja za termiku obradu otpada;
- u dijelovima grada gdje uz CTS postoje ili se planiraju i drugi izvori energije
koristit e se izvor energije koji je prihvatljiviji za potroae.
Uz uvjet da nemaju negativni utjecaj na susjedstvo omoguuje se gradnja i postavljanje
ureaja za koritenje suneve energije, imajui u vidu ogranienja u odnosu na MJERE
OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA.

6.5.3. Graevine za opskrbu prirodnim plinom

lanak 53.

Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za gradnju:

- magistralnoga visokotlanog plinovoda 600, tlaka 75 bara, koji e se graditi za
potrebe INA-e, uz postojei VT plinovod du gradske obilaznice, od Lukog do
nove PPMRS - istok, Ivanja Reka, za koji treba osigurati koridor 30 m obostrano od
osi plinovoda;
- plinskih primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica;
- magistralnoga visokotlanog plinovoda Ivanja Reka - TE-TO Zagreb u nadlenosti
Gradske plinare Zagreb te distribucijskih visokotlanih plinovoda;
- plinskih regulacijskih stanica (PRS) te razdjelnih (RS) i blokadnih stanica (BS).
Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili podzemne graevine. Oko njih se po
potrebi izvan zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Do njih se polau
visokotlani plinovodi (VTP) ili srednjotlani plinovodi (STP), a iz njih do potroaa vode
srednjotlani plinovodi (STP) ili niskotlani plinovodi (NTP). Lokacija PRS mora imati
pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za povremeno
parkiranje osobnog ili teretnog vozila.
Razvodne (RS) i blokadne stanice (BS) se grade nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan
zone ugroenosti od eksplozije postavlja zatitna ograda. Lokacija RS i BS mora imati
pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom za povremeno
parkiranje osobnog ili teretnog vozila.
Plinovodi se polau podzemno na dubini s nadslojem do kote ureenog terena, u naelu
minimalno 1 m.
 - 36 -

Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina iznosi za:

- magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda;
- RS, BS, PRS 10 m, a do javnoprometne povrine 3 m;
- VTP 10 m;
- STP 2 m;
- NTP 1 m.
Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih graevina za VTP, STP i NTP
mogu se u iznimnim i opravdanim sluajevima smanjiti uz primjenu posebnih mjera zatite i
suglasnost Gradske plinare Zagreb.
U dijelovima grada gdje uz distribucijsku plinsku mreu postoje ili se planiraju i drugi
izvori energije upotrebljavat e se izvor energije koji je prihvatljiviji za potroaa.
Iznimno, postojei i planirani plinoopskrbni vodovi mogu se voditi, u pravilu, istom
trasom, na povrinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehnikim uvjetima, u skladu s
odredbama lanaka 22. i. 56. ove odluke

7. UVJETI UREENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUJA

I CJELINA

7.1. Posebno vrijedna podruja i cjeline

lanak 54.

Generalnim urbanistikim planom, radi zatite i ouvanja, utvrena su posebno

vrijedna i osjetljiva podruja i cjeline, i to: dijelovi prirode, vode i njihove obale, posebno
vrijedna izgraena podruja te su odreeni uvjeti i mjere njihove zatite.
Posebno vrijedni dijelovi prirode
Gradske park-ume, zatieni krajobrazi i krajobrazne cjeline, parkovna arhitektura
kojih se ureuju:
Gradske park - ume:
Grmoica, Lisiina, Zamorski breg, estinski dol, Mirogoj - rleni jarek, Remetski
kamenjak - Remete, Dotrina, Miroeveina, Dankoveina, ulineina, Oporovec,
Novoselina;
Krajobrazi:
dolina potoka Dubravica i krajobraz uz Zelenu magistralu, Jagodie, Goljaki breg,
Dolje - Bizek, Lisiina, dolina Medpotoki - Oreje, Perjavica, dolina potoka Vrapak,
Jakovina, dolina potoka Kustoaka s livadama Gorenci, Krvarii i Zavrje, Mllerov breg,
dolina velikog potoka (potok rnomerec) s livadama dolina potoka Ribnjak i Okrugljak,
dolina potoka Kuniak, obronci zapadno od Poljaaka, Kulmerove livade, dolina Fukov
potok, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak, dolina Zeleni dol, Gornji Bukovac - Brezinak,
dolina potoka Bliznec, dolina potoka tefanovec, dolina potoka Trnava, dolina potoka
uerska reka, Deevec, Jalevec - uerje, priobalje Save (obuhvaa krajobraze: Savska
Opatovina, Mladoles, Jarun, SRC Mladost, Hipodrom, Bundek, Komersko - itnjaka uma i
Poloj).
Vrijedni pojedinani dijelovi prirode:
Bizek; vrtae Bizek; Petrinjska ulica 42, stablo divljeg kestena; Petrinjska ulica 53,
stablo divljeg kestena; Bukovaka cesta 190/192, stablo hrasta.

Parkovna arhitektura
Zapad:
 - 37 -

Aleja Seljake bune 7, vrt sanatorija; Podsusedski trg 28, stablo lipe; Dvoriek 22, vrt
kurije Dvoriek; Podsusedski trg, park; Vrapanska cesta 165, crkva sv. Barbare - stablo lipe;
Jankomir 11, kompleks bolnice Jankomir; Gajnice - Ul. kerestinekih rtava - Ul. M.
Gandhija - Ul. hrvatskih iseljenika, Park F. G. Lorce; trg u Stenjevcu, stablo lipe; Samoborska
ulica 3, vrt restorana "Norin"; pansko 53 i 55, dva stabla lipe; Maranii 2 i 2A, park;
Maranii - ul. pansko, stablo lipe; Preko 37, stablo lipe; Tijardovieva ulica, park;
Ljubljanska avenija - juno (zapadno i istono od Ul. J. Slavenskog); Macanovieva ul. -
Prosenikova ul., park; Ul. M. Puteka 1, O Alojzija Stepinca; ulica Oranice - Medarska ul.,
groblje Oranice; Zagrebaka ul. 78-80; Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuka Pavlovia 1-15;
Vinkovaka ul. 1, O Voltino; ul. Voltino 1-15; Voltino 1,3 - Voltino 2,4 - Batijanova 94,
park; Konavoska ul. - Ul. Dragutina Golika - Batijanova ul., igralite Vie tehnike kole -
park; Ul. Dragutina Golika - Konavoska ul. - korito potoka Kustoaka, park; Moenika ul.
2-16 te Veprinaka ul. 1-15, park izmeu stambenih objekata - naselja Istrana i invalida;
Loinjska - Pazinska - Vitezieva ul., park; Krapinska ul., dvoredni drvored platana ispred
zgrade "Tesla - Ericsson"; park naselja I. hrvatske tedionice na Trenjevki; Ozaljska -
Nehajska ulica, Park stara Trenjevka; Selska cesta - Zagorska ulica, park; Tratinska ulica -
Nova cesta - Ul. grada Vukovara, park; Ul. B. Adije 12-18, park; Ul. B. Adije 16/i, restoran
"UP Sava" - 7 stabala lipe; Nova cesta 92, O kralja Tomislava; Nova cesta 133, O Julija
Klovia; Ljubljanska avenija 2, Studentski dom Ante Starevia; Srednjaci - Kikieva ul. - Ul.
Vincenta od Kastva, stablo vrbe; Omika ul. 10, crkva Marije Pomonice na Kneiji, stabla
platane; Kneija - Ul. Tina Ujevia - Roglieva ul., Park hrvatskog proljea; Jarunska cesta 2,
Studentski dom Stjepana Radia; Horvaanska 6, O Horvati; Savska ul. 183, tri stabla bijele
topole kod Veslakog kluba; Odranska 8, Studentski dom Cvjetno naselje; Ilica 222, pivovara
- grupacija kestena; Prilaz baruna Filipovia 28 - Cankareva - Preernova ul., 15 stabala lipe;
Selska cesta 5 a, b, c, d, park; Selska cesta nasuprot brojevima 5a i 7a, dva stabla platane u
kompleksu vojarne; Selska cesta 7 a,b,c - Prilaz baruna Filipovia, park; Ilica 154, grupacija
stabala lipe i divljeg kestena; Ilica 132, dva stabla lipe; park Trg Francuske Republike;
Vinogradi 26, vrt ljetnikovca; Bosanska ulica od broja 10 do 24, park; Buconjieva ul. 9,
stablo lipe; vrt; Bosanska ul. 44, vrt; Hercegovaka ulica 68-76, park; Ilica 109/111, stablo
platane; Ilica 85, park Akademije likovne umjetnosti; Kaieva ul. 22, stablo lipe; blok
graevina: Klaieva - Primorska - Kaieva - Prilaz Gj. Deelia, park uz igralite unutar
bloka; Hochmannova ul. - Jukieva ul., park.
Centar:
Trg F. D. Roosevelta 5, 5 stabala platane zapadno od objekta muzeja "Mimara"; Trg
marala Tita 14, stablo platane ispred zgrade rektorata Sveuilita; Savska - Jukieva ulica, tri
stabla platane; Savska 39, Ministarstvo unutarnjih poslova; Kukuljevieva ul. - Radniki dol,
park; Pantovak 2-8, park; Pantovak 178, vrt; Pantovak 184, vrt; Pantovak 198, vrt;
Nazorova ul. 51, Pravni fakultet (bivi Samostan magdalenki); Nazorova ul. 61, Ministarstvo
mora, turizma, prometa i razvitka; Zamenhoffova 1, vrt; Zamenhoffova 17, vrt; Tukanac 17,
vrt; Tukanac 80, vrt; Tukanac 90, vrt; Tukanac 100, Jakinov posjed; Gornje Prekrije 71,
vrt; Gornje Prekrije 82, vrt; estinski vijenac 54 i 56, vrt; estinska cesta - estinski vijenac,
grupacija kestena; estinski vijenac 1, crkva sv. Mirka - grupacija lipa; estinska cesta bb,
dva stabla lipe uz restoran "estinski lagvi"; Isce 33a, crkva sv. Mihaela; Jandrieva ul. 68,
vrt vile Kaline; Ksaverska cesta 14, Djeji vrti "Vjeverica"; Radievo etalite; ul. Radievo
etalite 19 i 21, grupacija platana zapadno od stambenih graevina; Medveak 89, park;
Medveak 100, park; Mallinova ul. 7, vrt; Mallinova ul. 11, vrt; Jurjevska ul. 31, vrt; park
Rokov perivoj; Jurjevska ul. 63a, vrt; Jurjevska 65, vrt; Ul. I. G. Kovaia 17, vrt; Ul. I. G.
Kovaia 25, vrt; Rokov perivoj 2, vrt vile Frange; Rokov perivoj 8, vrt; Kapucinske stube
br. 1, vrt; padine Ilice; Visoka 8, vrt vile Gvozdanovi; Visoka 22, vrt palae Pongratz;
Krlein Gvozd 23, vrt; Demetrova 7, vrt palae Jelai; Vrazovo etalite s Ilirskim trgom;
 - 38 -

Radieva 30, stablo divljeg kestena; Koarske stube - Mlinarska ulica 6, park; Kaptol 2,
stablo divljeg kestena; Kaptol 7, (nekadanja kanonika kurija), vrt; Kaptol 16, O "Miroslav
Krlea" - tri stabla platane i kesten; Kaptol 20, vrt; Nova Ves 64a, crkva sv. Ivana Krstitelja,
vrt; Gajeva ul. 13, atrij Arheolokog muzeja - stabla divljeg kestena; Gajeva ul. 22, vrt (2
stabla gingko biloba); Gajeva ul. 32, stablo paulovnije; Gajeva ul. 36, vrt; Ul. A. Hebranga
19, vrt; orieva 16-18, park; Preradovieva 14, vrt; Preradovieva 21-23, stablo medvjee
lijeske; Gundulieva 25 i 27, dva stabla ginka; Ul. A. Kovaia 3, stablo lipe; Ul. baruna
Trenka 11, vrt; Frankopanska 15, 17, park crkve sv. Vinka Paulskoga; Frankopanska 13,
stabla kestena u dvoritu restauracije Zagorac; Trg marala Tita 14, Rektorat Sveuilita -
park; park Trg T. Roosevelta; Vodnikova 5-11, park unutar blokova; Ul. G. Ninskog 1,
drvored divljeg kestena uz restoran "Euroturist"; Ul. G. Ninskog 5, grupacije divljeg kestena
uz objekt Crvenog kria; ugao Palmotieve 26 i orieve ul., stablo hibiskusa; Trg Josipa
Langa; Ul. Baltazara Dvorniia 7, vrt; Suhinova ul. 1, vrt; Suhinova ul. 3, vrt; Bijenika
cesta 46-54, Institut Ruera Bokovia i Institut za fiziku; Voarska ul. 106, Djeako
sjemenite, dvoredni drvored lipa; Voarsko naselje; kompleks Bolnice alata; Jurkovieva -
Posilovieva ul., park; Martieva ul. 14d-f, park; Martieva - Vojnovieva ul., 4 stabla
koele; Ul. kralja Zvonimira 10-16, stabla boikovine uz Ministarstvo obrane; Trg rtava
faizma; Trg rtava faizma 11, Studentski dom "Ivan Starevi", park; Biankinijeva -
Barieva - Breenskoga - Vojnovieva ul., park; Branimirova ul. - Trg kralja Petra
Kreimira IV., grupacija platana i katalpi uz trnicu; Savska ul. - Krnjavoga 1, park uz Hotel
"Intercontinetal"; Savska ul. 37, park; Ulica grada Vukovara, grupacije stabala i drvoredi; Ul.
grada Vukovara 35 i 35a, park; Ul. grada Vukovara 37, park (ispred objekta
"Elektroprivrede"); Vranieva, Bonjakova, Stoirova, Alagina i Ruikina ul.; Ulica grada
Vukovara 58 a,b, park; Trg S. Radia 1, vijenica; Savska ul. 41, "Zagrepanka"; Savska ul.
77, Pedagoka akademija; Gagarinov put, park; Zeleni trg; Krka ul. 3, O Davorina
Trstenjaka; Vukovarska ul. 228-236.
Istok:
Olibska ulica, park; Botiev trg; Radnika cesta 16, 18, 16a, 18a - Botiev trg 1,2 -
Hektorovieva ul. - Plinarsko naselje, grupacije divljeg kestena; Radnika cesta 16-22;
Radnika cesta - Drieva avenija, park; Ulica kneza Lj. Posavskog 10, centar Suvag;
ubieva ul. 12, park unutar stambenog bloka; ubieva - Dereninova - Zvonimirova ulica,
park ubievac; Trg Bartola Kaia; blok Martieva - Heinzelova - Makaneva, dvoredni
drvored divljeg kestena; Trg Otokara Kerovanija; Petrova ulica 70-79 - Medovieva ul. -
Kovaevieva ul., Gogoljin brijeg, park; Labudovac, Krijesnice i Zajeva ulica, park;
Lainska cesta 32, Studentski dom Laina; Lainska cesta 87 (oko objekta Vodovoda);
Vrhovev vijenac, park; Rim 84, vrt vile "Olga"; Bukovaka cesta 55, Umirovljeniki dom
Zaklade Lavoslava varca; Bukovaka cesta 123, vrt ljetnikovca; Bukovaka cesta 254, vrt
ljetnikovca; Bukovaka cesta 316, Samostan sestara Noterdam, vrt; Bukovaka cesta 341, vrt
ljetnikovca; Gornji Bukovac 147, vrt; Ulica J. esmikoga 1, crkva Uznesenja Blaene
Djevice Marije; Markuevaka cesta 203, crkva svetog imuna Jude Tadeja s grobljem; Aleja
Antuna Augustinia 4, Djeji vrti "Maksimir"; Trg Augustina Kaotia; Zoriiev trg;
Branimirova ul. od Heinzelove do Mandlove; Heinzelova ulica 55, Veterinarski fakultet;
Heinzelova ulica 64, uz objekte "Zagrepanke" i klaonica; Ul. K. . alskoga 29, O
"Dobria Cesari"; Voloderska - Ludinska - Kutinska ul., Moslavaki trg, Getaldieva ul. 5,
Optika industrija "Marin Getaldi"; Getaldieva ul. 4, Tehnika kola "Ruer Bokovi";
Ferenica I. bb, Djeji vrti "Duga"; Ferenica II. bb, O Augusta Cesarca; Lastovska ul. 2-
16, park; Avenija M. Dria 79, 79a,b i 81, 81a,b; Ul. Milke Trnine 2-16 i Gavellina ulica,
park; Bachova - Gavellina ulica, park; Saborska - Foanska - Kapucinska - Kijevska ul., park;
Ul. Hrvatskog proljea 24, vrt vile Burek; Groblje Miroevac; Trg sv. Marije uerske 2,
crkva Pohoda Blaene Djevice Marije; Ljevakovieva ulica 5-15 i Dankoveka ulica,
 - 39 -

grupacija platana; naselje Studentski grad, Ul. Vile Velebita i ogranci; I. Resnik 70, crkva
Uznesenja Blaene Djevice Marije i groblje.

Jug:
Ulica Savezne Republike Njemake, Park Vjekoslava Majera; Avenija Dubrovnik;
Avenija V. Holjevca 15, Geodetska tehnika kola i Graditeljska tehnika kola, drvored
srebrnolisnog javora; Avenija V. Holjevca 20, Brodarski institut; Trnsko - Siget, Park
mladenaca; Trnsko 25, 30, O Trnsko; Buzin, Buzinska ul. 1, uz kapelicu - dva stabla
movarnog empresa; Buzin, Buzinska ul., park; Sv. Klara, Mrkina ul. 67, crkva sv. Klare,
tri stabla jasena.
Drvoredi u ulicama
Zapad:
Podsusedska aleja, Aleja Seljake bune, korpikova, korpikova - Odvojak - drvored
jablana uz skladini prostor "avria", Ljubljanska avenija - sjeverna strana od ul. Savska
Opatovina do ul. Jankomir - drvored jablana, Ul. M. Reetara, uz Ljubljansku aveniju
(zapadno i istono od Ul. J. Slavenskog), Ul. Josipa Slavenskog, Hrgovii, Jarun, rnomerec,
Sv. Duh, Domobranska, Ilica, Prilaz baruna Filipovia, Ulica grada Mainza, Batijanova,
Puljska, Trakoanska, Krapinska, Loinjska, Ul. Andrije aje, Adijina, Badaliina,
Srednjaci, Ul. Tina Ujevia, Krklecova, Horvaanska.
Gornji grad i Kaptol:
Jurjevska, Tukanac, Dubravkin put, Demanov prolaz, Kaptol.
Donji grad:
anieva, Reljkovieva, Hanueva, Ul. Republike Austrije, Taloveva, Pantovak,
Prilaz Gjure Deelia, Trg marala Tita (Rektorat Sveuilita), Klaieva, Krnjavoga,
Jagieva, Jukieva, Hebrangova, Vukotinovieva, Bokovieva, Katanieva, erjavieva, Ul.
baruna Trenka, Ul. Pavla Hatza, Crnatkova, Vodnikova, Perkoveva, Savska, Ul. V. Tenere,
Branimirova, Drakovieva, Juriieva, Gajeva, Ul. G. Ninskog, Medveak, Ksaver,
Mirogojska, Rakoga, Ul. kneza Mislava, Ul. kneza Borne, Ul. kneza Vieslava, Ul. kralja
Drislava, Krianieva, Domagojeva, Hrvojeva, Tvrtkova, Erddyjeva, vearova,
Trpimirova, Ul. kneza Borne, Ul. kraljice Jelene, Trg kralja Petra Kreimira IV., Kruieva,
Ul. kralja Zvonimira, Martieva, Tomaieva, Lopaieva, Bulieva, Ul. A. Breenskog,
Barieva, Vojnovieva, Bauerova, Vlaka, Voninina, Gotoveva, Biankinijeva, Vrbanieva,
Tukanova, Makaneva, Stanieva, Ul. kneza Ljudevita Posavskog, Ul. Crvenog kria,
irolina, Bogiieva, Banjavieva, Zavrtnica.
Istok:
Buanova, Heinzelova, Radnika, Oegovieva, ulekova, Harambaieva,
igrovieva, Kulanova, erinina, Livadieva, Rusanova, Petrova, Srebrnjak, Lainska,
Bukovaka, Maksimirska, Barutanski jarak, Ul. K. . alskoga, Jakieva, Vidrieva,
Albrechtova, Aleja Antuna Augustinia, Zapoljska, Turopoljska, Grianska, Aleja Blaa
Juriia, Lovrakova, Dubeka (Dubec).
Jug:
Prisavlje, Savski nasip, Veslaka, Cvjetna aleja, Trnjanska, Bosutska, Miramarska,
Drieva, Rakuina, Laurenieva, Ul. Damira Tomljanovia - Gavrana, Ul. Savezne
Republike Njemake, Islandska, Vatikanska, Ul. sv. Mateja, Ul. Baanske ploe,
Brezovaka.

Ureenje - gradskih park-uma:

Ureenje gradskih park-uma provodi se temeljem lanaka 66. i 78. ove odluke.
 - 40 -

Ureenje krajobraza i krajobraznih cjelina:

Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti uvat e se i tititi osobito:
- njegovanjem specifinosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i
karakteristinih slika prostora uvjetovanih prirodnim obiljejima i kulturno -
povijesnim naslijeem;
- ouvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;
- zatitom podruja prirodnih biotopa;
- osiguranjem ravnotee i sklada izmeu urbaniziranih gradskih dijelova i njihova
prirodnog okruenja (ume, kultivirani krajolik).
Ureenje krajobraznih cjelina na podruju grada provodit e se:
Podsljemenski prostor:
- ouvanjem karakteristine konfiguracije prostora, osobito dolina potoka i istaknutih
reljefnih toaka s kvalitetnim vizurama;
- ouvanjem neizgraenih povrina, te struktura i primjerenog mjerila izgraenog
okolia.
Savska ravnica:
- ouvanjem temeljnih krajobraznih obiljeja, osobito svih oblika vode, te
obnavljanjem starih rukavaca i meandara (Savica, Bundek), kao prostora izravne
bioloke raznolikosti;
- ouvanjem kvalitete podzemnih voda, racionalnim planiranjem povrina u
vodozatitnim podrujima.

Ureenje vrijednoga pojedinanog dijela prirode provodi se:

- kontinuiranim uvanjem i zatitom pojedinanog dijela prirode;
- ouvanjem okolia od degradacije koja bi mogla ugroziti njegova obiljeja i
vrijednosti;
- strunom valorizacijom osigurat e se to kvalitetnija zatita, odravanje i ouvanje
pojedinanog dijela prirode.

Ureenje parkovne arhitekture:

Ureenje parkovne arhitekture provodi se temeljem lanaka 66. i 78. ove odluke.

Mjere ouvanja, zatite i ureenja ostalih javnih zelenih povrina, zatitnih zelenih
povrina i drugih neizgraenih povrina odreene su i urbanim pravilima ove odluke.
Nain zatite, ureenja i koritenja park-uma, zatienih krajolika, spomenika prirode
i spomenika parkovne arhitekture odreen je odredbama toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.
Vode i vodno dobro
Povrine rijeke Save, stajaih voda, potoka i akumulacija na potocima Medvednice
odravat e se i ureivati tako da se odre reim i propisana kvaliteta voda, prema
kategorizaciji povrinskih voda.
Potoci se, preteito, ureuju otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim
podrujima ureuju se pejsano.
Povrine to su povremeno pod vodom, kao to su odteretni kanal "Odra", inundacije i
retencije na potocima Medvednice, ureivat e se i odravati.
Povrine povremeno pod vodom mogu se koristiti kao parkovne povrine i otvorena
igralita za port i rekreaciju.
Posebno vrijedna izgraena podruja
 - 41 -

U posebno vrijednim izgraenim podrujima prigodom gradnje mora se voditi rauna

o povijesnim, umjetnikim i ambijentalnim vrijednostima znaajnih graevina i prostora,
vanima za prepoznavanje pojedinih gradskih predjela.
Nain zatite, ureenja i koritenja park-uma, zatienih krajolika, spomenika prirode
i spomenika parkovne arhitekture odreen je odredbama toke 9. Mjera ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.
Nain zatite, ureenja i koritenja nepokretnih kulturnih dobara - povijesnih
graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i graevina, etnoloke, memorijalne i arheoloke
batine odreen je odredbama toke 9. Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih
vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.
Zatita, ureenje i koritenje zatienih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara
provodi se prema propozicijama nadlenog tijela zatite.

7.2. Posebno osjetljiva podruja i cjeline

lanak 55.

Posebno osjetljiva podruja i cjeline u kojima je ugroen okoli su:

- prostori u kojima je zagaen zrak (sredinji gradski prostor);
- prostori u kojima je poveana buka (sredinji gradski prostor, potezi uz znaajnije
ulice i uz djelatnosti koje su izvor buke);
- prostori u kojima je ugroeno tlo (zbog nestabilnosti tla, zagaivanja tla i voda iz
nepropisno izvedenih septikih i sabirnih jama, nepostojanja graevina i ureaja za
odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i sl.);
- potoci, rijeka Sava te stajae vode;
- podzemne i prilivne vode pojedinih crpilita;
- prostor odlagalita otpada Jakuevec i njegov neposredni okoli;
- prostori i graevine u kojima se obavljaju djelatnosti to poveavaju opasnost od
eksplozije, poara i zagaivanja podzemnih voda, tla i zraka;
- prostori koncentrirane bespravne gradnje.
Na posebno osjetljivim podrujima i cjelinama treba osigurati propisane mjere zatite
okolia.
8. URBANA PRAVILA

8.1. Ope odredbe

lanak 56.

Urbana pravila odreena su u skladu s prirodnim i urbanistiko-arhitektonskim

nasljeem, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti podruja te s koritenjem i
namjenom prostora.
Prema kriterijima prostornog ureenja i stabilnosti urbane matrice razlikuju se tri
podruja konsolidacije:
- visokokonsolidirana podruja;
- konsolidirana podruja;
- niskokonsolidirana podruja.
Urbanim pravilima se odreuju propozicije za ureenje prostora i lokacijski uvjeti za
gradnju, osim za prostore gradskih projekata.
Urbana pravila su prikazana na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE,
UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.
 - 42 -

Na povrinama namjene Z, Z1 i Z2, koje urbanim pravilima nisu posebno izdvojene

primjenjuju se urbana pravila iz lanaka 66., 67., 78. i 79. ove odluke, ovisno o stupnju
konsolidiranosti tih povrina. Na povrinama namjene R1, R2, IS i groblja koje urbanim
pravilima nisu posebno izdvojene primjenjuju se urbana pravila iz lanka 77. ove odluke.
Na povrinama pod umom, ne moe se graditi, osim infrastrukture i graevina u
funkciji umarstva, a u skladu sa Zakonom o umama i Zakonom o zatiti prirode. Iznimno,
omoguuje se proirenje Gaja urni prema posebnim uvjetima.
Omoguuje se gradnja i postavljanje ureaja za koritenje obnovljivih izvora energije uz
uvjet da nemaju negativan utjecaj na kvalitetu stanovanja, imajui u vidu i ogranienja u
odnosu na MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA.
Gradnja helidroma, reciklanih dvorita, manjih komunalnih baza i drugih manjih
komunalnih graevina odredit e se tehnikim uvjetima za tu vrstu graevina, bez obzira na
propozicije iz urbanih pravila.
Prigodom osnivanja graevne estice gradnja je mogua i na graevnoj estici
povrine do 5% manje od povrine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio
katastarske estice prikljuuje planiranoj ulici ili pristupnom putu, s tim da se kvantifikacija
odnosi na propisanu esticu.
Na gradnju zamjenske graevine, te rekonstrukciju graevine kojom se utjee na
ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu, a kojom se bitno ne mijenja usklaenost
postojee graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena, namjena kojih je
sukladna namjeni utvrenoj Generalnim urbanistikim planom, ne primjenjuju se ovom
odlukom propisani uvjeti pristupa s prometne povrine, broja parkiralinih mjesta i odvodnje
otpadnih voda.
Uline ograde i ograde izmeu graevnih estica za namjene koje nisu stambene
odreuju se prema normativima osnovne namjene i nije ih mogue smjestiti unutar rezervacije
proirenja postojee ulice.
Unutar prostora rezervacije proirenja postojee ulice do realizacije proirenja ulice
mogue je osigurati pristup graevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije.
Prostor rezervacija proirenja postojee ulice na graevnoj estici ne ukljuuje se u
propisanu povrinu prirodnog terena odreenu urbanim pravilima ove odluke.
Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema
lanku 38. ove odluke, prikljuaka na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za
odvodnju otpadnih voda i s potrebnim brojem parkiralinih mjesta, u skladu s odredbama ove
odluke.
Iznimno, individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana mogu se
graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u
nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku.
Smjetaj graevine na graevnoj estici odreen je urbanim pravilima ove odluke.
Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje
postojee ulice. Propisane udaljenosti od mea graevne estice, ne odnose se na meu prema
javnoprometnoj povrini, javnom parku ili povrini rezerviranoj za proirenje postojee
prometnice i meu uz koju je graevina prislonjena.
Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od mea
pripadajue graevne estice, osim od onih mea na koje je prislonjena, javnoprometnih
povrina (ulica, trg, eljeznika pruga), povrina rezerviranih za proirenje postojee
prometnice i javnog parka, ako detaljnim urbanim pravilima ove odluke nije odreeno
drugaije. Provedbenim dokumentima prostornog ureenja odnosno javnim natjeajem (iz
lanka 101. ove odluke) moe se odrediti drugaija meusobna udaljenost graevina.
 - 43 -

Kod planiranja gradnje stambenih i stambeno-poslovnih graevina osigurati minimalne

sanitarne standarde: da svaki stan ima za ljetnog solsticija direktno sunevo osvjetljenje od
minimalno 2 sata na dan.
Provedbenim dokumentima prostornog ureenja osigurati da se kod planiranja novih
stambenih odnosno stambeno-poslovnih susjedstva u skladu s pravilima struke, osigura
koritenje obnovljivih izvora energije, barem minimalni standard prateih sadraja naselja, da
svaka urbanistika cjelina, u pravilu, ima svoj trg, igralite i parkovnu povrinu kao i spoj na
gradsku prometnu mreu, a to odgovara konanom broju korisnika tog prostora.
U zonama niske i visoke izgradnje potrebno je osigurati preduvjete za zdravi ivot
djece ureenjem prateih sadraja - parkova i igralita u skladu s pravilima struke bilo u
sklopu predvrtova, dvorita bloka bilo javnih gradskih prostora - ulica, trgova ili parkova.
U gradnji niskih i individualnih graevina na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije
proirenja prometne povrine, balkoni, loe, istaci i sl. dubine do 1,0 m mogui su iznad
javnoprometne povrine ili prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za
proirenje najmanje irine 12,0 m.
U gradnji visokih graevina na regulacijskoj liniji ili na rubu rezervacije proirenja
prometne povrine, balkoni, loe, istaci i sl. mogui su iznad javnoprometne povrine ili
prostora rezervacije, ako je koridor ulice ili prostor rezerviran za proirenje najmanje irine
15,0 m.
Balkoni, loe, istaci i sl. iz prethodnih stavaka mogu se planirati najnie u razini poda
druge nadzemne etae.
Najvea visina graevine je devet nadzemnih etaa.
Graevine vie od devet nadzemnih etaa
Graevina s vie od devet nadzemnih etaa ili vee visine moe se graditi, ako je to
nuno zbog djelatnosti koja se u njoj obavlja (silosi, vodotornjevi, tornjevi odailjaa i
prijemnika, industrijski i komunalni ureaji, vjerske graevine i drugo).
Poslovne graevine, hoteli i graevine javne i stambene namjene mogu se graditi i s
visinama viim od devet nadzemnih etaa kada je to predvieno ovim planom, odnosno
potvreno provedbenim dokumentima prostornog ureenja.
Osim u zonama zabrane gradnje graevina viih od 9 etaa odreenim lankom 92. ove
odluke, zabrana gradnje graevina viih od 9 etaa protee se i na one lokacije koje ne
zadovoljavaju sljedee uvjete:
- smjetaj uz gradske avenije ili glavne gradske ulice;
- prihvatljiv ukupan utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na zatiene dijelove grada;
- blizinu sustava javnog prometa;
- zadovoljavajuu prometnu propusnost okolnih ulica;
- poboljanje gradske infrastrukture u iroj zoni;
- dodatno ureenje javne povrine oko graevine, u pravilu, ispred graevine, a to se
dokazuje postupkom izrade i prihvaanja programa za povoenje natjeaja odnosno
postupkom izrade i donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja.
Izgradnja graevina viih od devet nadzemnih etaa eventualno i veeg ki nadzemno od
3,5 omoguava se u zonama visoke gradnje oznake 2.9 posebno tamo gdje je takva gradnja
preduvjet saniranja nekog gradskog podruja, gdje se renoviraju enklave substandardne
gradnje ili gdje takva gradnja rjeava neki drugi gradski problem.
Najvea visina graevina viih od 9 etaa je 100 m odnosno 25 nadzemnih etaa, osim
za graevine visina kojih se odreuje provedbenim dokumentima prostornog ureenja,
odnosno za koje je do stupanja na snagu ove odluke proveden javni natjeaj.
Mogunosti izgradnje graevina viih od 9 etaa i visina viih od 100 m preispituje se
samo postupcima izrade i donoenja dokumenta prostornog ureenja koji su posebno istaknuti
programskim smjernicama za izradu tog plana u ovoj odluci.
 - 44 -

Specifini oblikovni, sadrajni i tehniki zahtjevi kao i mjere zatite od moguih

nepovoljnih utjecaja na strukturu i nain koritenja tog dijela grada odreuju se programom
javnog natjeaja koji se provodi po proceduri iz lanka 99. ove odluke, a to znai da se osim
uvjeta koje mora zadovoljavati lokacija trai usklaenost s osnovnim zahtjevima u vezi sa
sigurnou i tehnikim uvjetima gradnje, koritenjem, odravanjem i eventualno uklanjanjem
graevine i u pravilu javno koritenje prizemlja.
Stambene i stambeno poslovne graevine vie od devet nadzemnih etaa mogu se
graditi uz ki nadzemno maksimalno 2,5 i uz ispunjavanje uvjeta iz prethodnog stavka.
Iznimno vei ki nadzemno od 2,5 omoguuje se na podruju prostora Zagrepanke,
kao prostora od interesa za Grad Zagreb, kompleksa URIHO - zona istono od planirane
prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog velesajma, prostora
kongresnog centra na lokaciji bloka Savska - Jukieva i prostora poslovno stambenog
kompleksa na lokaciji Ilica 212-214, te uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do
Heinzelove kao ve nastalog podruja koncentrirane gradnje visokih graevina i na prostoru
uz krianje Avenije M. Dria i produene ulice Prisavlje za potrebe naglaavanja vizure
ulaza i izlaza u grad novoizgraenom Sarajevskom ulicom.
Graevine vie od devet nadzemnih etaa ne mogu se graditi u podsljemenskom
predjelu, sjeverno od Aleje Bologne, Karanika, Bolnike, Ilice, Vlake, Maksimirske i ulice
Dubrava, sjeverno od eljeznike pruge izmeu Trga Francuske Republike na zapadu i
Heinzelove ulice na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel i prostora kongresnog centra na
lokaciji bloka Savska - Jukieva i prostora poslovno stambenog kompleksa na lokaciji Ilica
212-214.
Graevine vie od devet nadzemnih etaa ne mogu se graditi ni unutar prostornih
koridora navedenih u lanku 92. ove odluke.
Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, parkova, biciklistikih staza, pjeakih staza, te
komunalne infrastrukture omoguuje se na itavom gradskom podruju bez obzira na
propozicije iz urbanih pravila.
Gradnja poslovnih graevina iz lanka 18. i graevina u funkciji osnovne namjene iz
lanka 20. ove odluke treba biti usklaena s lokalnim uvjetima.
Zatitne zone povrina posebne namjene
Unutar zatitnih zona povrina posebne namjene:
- nije doputena izgradnja skladinih i slinih prostora za odlaganje goriva,
eksplozivnih i slinih tvari koje mogu izazvati negativne uinke na okoli;
- za izgradnju graevina bilo koje vrste unutar zatitne zone potrebno je prethodno
pribaviti suglasnost nadlenog ministarstva;
- prilikom izrade provedbenih dokumenata prostornog ureenja koji dijelom ili u
cijelosti zahvaaju zatitnu zonu potrebno je prije donoenja plana ishoditi suglasnost
nadlenog ministarstva;
- za izgradnju svih graevina viih od 25 m potrebno je prethodno pribaviti suglasnost
MORH-a.

8.2. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora

lanak 57.

Gradska se podruja koriste, ureuju i tite u skladu s posebnostima prostora:

1. VISOKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
Zatita i ouvanje povijesnih graditeljskih cjelina (1.1.)
Zatita, ureenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (1.2.)
 - 45 -

Zatita, ureenje i dogradnja osobito vrijednoga sredinjeg dijela podsljemenskog

podruja (1.3.)
Zatita i ureenje vrijednog prostora individualne gradnje (1.4.)
Zatita i ureenje vrijednog prostora niske gradnje (1.5.)
Zatita i ureenje dovrenih naselja (1.6.)
Zatita i ureenje prostora visoke gradnje (1.7.)
Zatita i ureenje cjelovitih kompleksa jedne namjene (1.8.)
Zatita, odravanje i njegovanje parkova i gradskih park-uma (1.9.)
Odravanje i njegovanje zatitnih zelenih povrina (1.10.)
2. KONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
Zatita, ureenje i dogradnja najsjevernijeg dijela podsljemenskog podruja (2.1.)
Zatita, ureenje i dogradnja zapadnoga, sredinjeg i istonog dijela podsljemenskog
podruja (2.2.)
Zatita, ureenje i dogradnja zapadnog i istonog dijela podsljemenskog podruja -
povijesna urbana cjelina i kontaktno podruje (2.3.)
Ureenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.4.)
Sanacija, ureenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.5.)
Ureenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje (2.6.)
Ureenje i urbana obnova prostora niske gradnje (2.7.)
Ureenje i urbana obnova prostora mjeovite gradnje (2.8.)
Ureenje i urbana obnova prostora visoke gradnje (2.9.)
Ureenje, zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene (2.10.)
Ureenje javnih zelenih povrina (2.11.)
Ureenje zatitnih zelenih povrina (2.12.)
Gradnja na graevnim esticama najmanje povrine 5000 m2 (2.13.)
Ureenje rijeke Save (2.14.)
3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA
Urbana obnova (3.1.)
Nova regulacija na neizgraenom prostoru (3.2.)

8.2.1. VISOKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA

lanak 58.

Zatita i ouvanje povijesnih graditeljskih cjelina (1.1) - prostori: Gornji grad i

Kaptol s kontaktnim podrujem.
Opa pravila:
- zatita, odravanje i ureenje povijesnih cjelina;
- zadravanje postojee urbane matrice bez uvoenja novih ulica;
- gradnja i ureenje prostora prema detaljno utvrenim uvjetima;
- prigodom uline gradnje dubinu graevine ili dvorinih krila poluugraenih i
ugraenih graevina uskladiti s preteitom dubinom gradnje poteza;
- zadravanje raznolikosti namjena i postojeeg omjera graevina namijenjenih za
stanovanje, javne i drutvene i druge namjene;
- zatita stanovanja; mogua prenamjena samo substandardnoga stambenog prostora u
neku drugu namjenu (podrumski prostori, prostori u dvorinim izvorno pomonim
graevinama i sl.);
- u Vlakoj i Tkalievoj ulici zadravanje mjeovitosti namjena i ureenje podruma i
prvih dviju etaa ulinih i dvorinih graevina te dvorinih otvorenih prostora za
javno koritenje;
 - 46 -

- onemoguavanje gradnje u parkovima i na drugim kvalitetnim javnim zelenim

povrinama i ispod njih;
- uvanje postojeih slobodnih povrina i obvezna zatita kvalitetnih pojedinanih
stabala;
- onemoguavanje provoza vozila kroz povijesni prostor;
- stimuliranje pristupa javnim prometom primjerenim povijesnom prostoru;
- za stambenu namjenu 1 PGM/1 stan;
- onemoguavanje gradnje javnih garaa;
- za novu ulinu gradnju, za sve nove graevine javne i drutvene namjene i za
ureenje javnih otvorenih prostora obvezan je javni natjeaj;
- iznimno, na lokaciji Palae Jelai u Demetrovoj ulici za rekonstrukciju, dogradnju,
nadogradnju i novu gradnju graevina i sadraja javne namjene nije potrebno
provesti javni natjeaj, uz mogunost zadravanja stambene graevine u postojeim
gabaritima;
- iznimno, omoguuje se realizacija javne namjene 'Muzej osjeta Zagreb'
(revitalizacija postojeeg tunela Gri), uz uvjet da se realizira unutar prostora tunela
Gri, bez kompleksnijih zahvata i izgradnje u okolnome podzemnom i nadzemnom
prostoru, osobito na prostoru Vranicanijeve poljane koja je arheoloki lokalitet;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE
OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.

lanak 59.

Zatita, ureenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (1.2.) -

prostori: Donji grad - zapad, Donji grad - istok, Ilica - Britanski trg, Vlaka - Petrova,
Maksimirska - Petrova i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- zatita, odravanje, ureenje i dogradnja povijesnih cjelina;
- zadravanje postojee urbane matrice i tipologije gradnje bez dijeljenja blokova novim
ulicama;
- zadravanje postojee raznolikosti visina ulinih graevina, posebno imajui u vidu
vrijednost i oblikovnu dovrenost graevina;
- onemoguavanje gradnje u parkovima i na drugim kvalitetnim javnim zelenim povrinama i
ispod njih;
- uvanje i obnova postojeih drvoreda; mogunost sadnje novih drvoreda;
- neizgraene kvalitetne zelene povrine i kvalitetna pojedinana stabla obvezno sauvati;
- ureenje dvorita tako da je u unutranjosti bloka mogua rekonstrukcija, gradnja
zamjenskih graevina, gradnja novih graevina i garaa za potrebe bloka, kod gradnje
zamjenskih i novih graevina, u svrhu sanacije i afirmacije vrijednosti bloka u cjelini,
obavezno je cjelovito rjeenje graevne estice; mogue je zadrati i planirati vie graevina
razliitih namjena na istoj graevnoj estici; pristup s javnoprometne povrine preko uline
graevne estice, odnosno kroz kolni prolaz uline graevine;
- gradnja javnih garaa nije mogua na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na prostoru
omeenom ulicama: Vlakom, Bauerovom, Trgom Petra Kreimira IV, Hrvojevom,
Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, junim rubom Botanikog
vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Krnjavoga, Kaievom i Ilicom, radi
ogranienja motornog prometa u sreditu grada. U toj zoni mogua je gradnja garaa
iskljuivo za potrebe stanovanja, i to prema normativu najvie 1GPM/1 stan. Iznimno,
 - 47 -

omoguuje se gradnja javne podzemne garae s prateim sadrajima na lokaciji

Srednjokolskog igralita."
- unutar blokova Donjeg grada mogua je izgradnja garaa samo za potrebe stanovnika bloka
kapaciteta do maksimalno 100 PM, maksimalne dubine 2 (dvije) podzemne etae, i to
prema normativu najvie 1 PGM/1 stan. Odobravanju gradnje garaa, prethodi izrada
prometne studije kojom se utvruje prometna usklaenost s uom (blok) i irom zonom
obuhvata (kontaktni blokovi);".
- za novu ulinu gradnju na itavom prostoru od Zapadnog kolodvora do Heinzelove ulice na
istoku, te na objema stranama uz Maksimirsku ulicu i zapadnu stranu Bukovake ulice
obvezan je javni natjeaj, a za cjelovito ureenje javnih prostora (trgova, parkova i pjeake
zone) obvezan je javni natjeaj;
- iznimno za blokove oznaene na grafikom prikazu 4a) Urbana pravila, 4b) Procedure
urbano prostornog ureenja i 4d) Nepokretna kulturna dobra, prostorno rjeenje odredit e
se provedbenim dokumentima prostornog ureenja. Za te se blokove omoguuje razrada
prostornih rjeenja detaljnijom valorizacijom - detaljna konzervatorska podloga za cjelinu
bloka, koju izrauje nadleno tijelo zatite (lanak 91. ove odluke) uz uvjet zadravanja
preteite visine u odnosu na blok tako da k in ne bude vei od Za sve blokove Donjeg grada
na kojima se planiraju kompleksni zahvati ureenja kojima se bitno mijenja njihova
postojea prostorna i graevinska struktura / morfologija bloka potrebno je izraditi
provedbeni dokument prostornog ureenja, uz uvjet da kin ne bude vei od 3,0;
- do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja mogua je gradnja samo
pojedinane uline interpolacije i rekonstrukcija ulinih graevina prema odredbama ovog
lanka, a u dvoritima rekonstrukcija graevina, koje su prema namjeni u skladu s
namjenom utvrenom GUP-om, prema pravilima za dvorinu gradnju iz ovog lanka;
- provedbeni dokumenti prostornog ureenja izrauju se prema opim pravilima ovog lanka,
detaljnim konzervatorskim podlogama i programskim smjernicama za svaki od navedenih
blokova. Ureenje prostora i opseg mogueg zahvata definirat e se detaljnim
konzervatorskim propozicijama za izradu provedbenog dokumenta prostornog ureenja, a
grafiki prikaz - kategorizacija graevnog fonda sastavni je dio konzervatorske podloge za
izradu detaljnijeg plana ureenja;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I
ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH
KULTURNIH DOBARA ove odluke.

Programske smjernice:
3. DPU Ilica - Medulieva - Deelieva - Kaieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene sjevernog dijela bloka i mjeovite
preteito stambene namjene junog dijela; visina prema detaljnim pravilima ovog lanka;
revitalizacija dvorita; prenamjene u prostore javnog koritenja - trgovine, ugostiteljstvo,
kultura i slino; rekonstrukcije, ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju
stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; pjeaki
prolazi - otvoreni i natkriveni osobito u sjevernom dijelu unutranjosti bloka; zatita i
ureenje djeje ustanove s igralitima i postojeeg zelenila u junom dijelu bloka; najvei k i
uskladiti s preteitim ki bloka; obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
4. DPU Ilica - Frankopanska - Dalmatinska - Medulieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; zadravanje i ureenje kazalita i
okolnog prostora s pjeakom vezom prema Ilici; revitalizacija dvorita prenamjenom u
prostore javnog koritenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slino; rekonstrukcije, ruenje i
nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne
 - 48 -

vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; prolazi kroz blok - otvoreni i natkriveni;
zatita djejeg i koarkakog igralita i kvalitetne zelene povrine jugozapadnog dijela bloka;
najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visina prema detaljnim pravilima ovog lanka;
obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
5. DPU Ilica - Gundulieva - Varavska - Frankopanska
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; revitalizacija dvorita prenamjenom
u prostore javnog koritenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slino; zadravanje kole i
ureenje vanjskog prostora kole s proirenjem prema sjeveru; zadravanje i ureenje
Satirikog kazalita, Glazbenog zavoda i Muzike kole; rekonstrukcija i ureenje gostionice
uglovnice Frankopanska-Varavska i zatita kvalitetnog zelenila u dvoritu; rekonstrukcije,
ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne
vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; pjeaki prolazi kroz blok - otvoreni i
natkriveni; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visina prema detaljnim pravilima ovog
lanka; obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
6. DPU Ilica - Preobraenska - Preradoviev trg - Varavska - Gundulieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; rekonstrukcija dvorine gradnje uz
ruenje i novu gradnju uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne
vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; prenamjene u prostore javnog koritenja -
kultura, trgovine, ugostiteljstvo i slino, otvaranje pjeakih prolaza kroz blok i stvaranje
kvalitetnih mikroprostora; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visinu graevine uskladiti
s preteitom visinom gradnje u bloku; obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili
studije bloka.
8. DPU Berislavieva - Gajeva - Hebrangova - Preradovieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; revitalizacija dvorita; prenamjena;
rekonstrukcija, ruenje, nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne
i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; prolazi kroz blok - otkriveni i
natkriveni; zatita kvalitetnog zelenila i parkovne arhitekture u dvoritima uz Hebrangovu,
Gajevu i Berislavievu ulicu; ureenje djejeg igralita u Berislavievoj; najvei k i uskladiti s
preteitim ki bloka; visina i izgraenost prema detaljnim pravilima ovog lanka: obveza izrade
detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.
9. DPU Trg bana Jelaia - Petrinjska - Amrueva - Praka
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka; definiranje lokacije javne i
drutvene namjene u Prakoj; revitalizacija dvorita; prenamjene u prostore javnog koritenja
- trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slino; u dvoritu rekonstrukcije, ruenje i nova gradnja uz
prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka,
odnosno pojedinih graevina, djelomino natkrivanje dvorita i povezivanje s okolnim
ulicama prolazima kroz blok - otkrivenim i natkrivenim; najvei k i uskladiti s preteitim ki
bloka; visina prema detaljnim pravilima ovog lanka; obveza izrade detaljne konzervatorske
podloge ili studije bloka.
12. DPU Krnjavoga - Kaieva - Jukieva
Zadravanje mjeovite preteito poslovne namjene bloka i dovrenje bloka novom gradnjom
uz Kaievu ulicu; ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te
povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina stambeno -
poslovnih, ili poslovnih graevina u istonom dijelu bloka; obvezno planirati drvored uz
zapadnu stranu Kaieve; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visinu graevine uskladiti
s preteitom visinom gradnje u bloku; obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili
studije bloka.
13. DPU Hebrangova - Preradovieva - erjavieva - Gundulieva
Mjeovita preteito poslovna namjena bloka revitalizacija dvorita; prenamjena;
rekonstrukcije, ruenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne
 - 49 -

i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina; prolazi kroz blok - otkriveni i
natkriveni; zatita zelenila - vrtova u erjavievoj i Preradovievoj i parkovne arhitekture u
Hebrangovoj 19; najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visina i izgraenost prema
detaljnim pravilima ovog lanka; obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili studije
bloka.
14. DPU Vlaka - ubieva - Martieva - Dereninova
Zadravanje mjeovite namjene; ureenje i dovrenje, uz ruenje i novu gradnju uz prethodnu
integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno
pojedinih graevina; zatita i obnova zgrada bive tvornice Badel iz doba razvoja zagrebake
industrije; prenamjena u poslovno prodajne prostore i prostore kulture, primjerene gradskom
sreditu; nova gradnja javne, stambene, trgovake, poslovne namjene; najvei ki uskladiti s
preteitim ki bloka; obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka; ureenje
prostora prema gradskom projektu.
15. DPU Bornina - Erddyjeva - Branimirova - Domagojeva
Zadravanje postojee preteito stambene namjene; ureenje i dovrenje i nova gradnja uz
prethodnu integralnu valorizaciju stanja, te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka,
odnosno pojedinih graevina; nova gradnja uz Borninu i Branimirovu i u sredinjem dijelu
bloka, stambene, javne, ugostiteljsko-turistike i poslovne namjene primjerene stanovanju;
najvei ki uskladiti s preteitim ki bloka; visinu graevine uskladiti s preteitom visinom
gradnje u bloku; obveza izrade detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka.

Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja ugraenih, poluugraenih i samostojeih graevina;
- povrina uline graevne estice u pravilu je postojea;
- u granicama Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba sustava zatite A, ne mogu se spajati
graevne estice uz ulicu, osim za javnu namjenu;
- u sklopu cjelovitog rjeenja ureenja i sanacije prostora bloka omoguava se promjena
oblika i veliine, odnosno dubine ulinih graevnih estica ("skraivanje" ili "produenje");
- u unutranjosti bloka mogua je promjena oblika i veliine graevne estice;
- najvea izgraenost uline graevne estice je 60%, a na uglovima 80%, najvea
izgraenost dvorine graevne estice je 30%, osim za graevine javne i drutvene
namjene; u blokovima najuega gradskog sredita (oznaeno na grafikom prikazu 4a-
Urbana pravila) mogua je i vea izgraenost graevne estice, ali ne vea od 80%, u cilju
javnog koritenja unutranjosti bloka i stvaranja javnih pjeakih povrina i prolaza;
- najvei GBP uline gradnje uskladiti s preteitim GBP ulinog poteza;
- najvei ki uline graevine uskladiti s preteitim ki poteza ili bloka, ali ne moe biti vei od
3,0 nadzemno, osim za javnu namjenu - kulturu;
- dubinu uline graevine ili dvorinih krila uskladiti s preteitom dubinom gradnje poteza;
- najveu visinu uline graevine uskladiti s preteitom visinom u ulici;
- najvea visina dvorine graevine je etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa
potkrovlje bez nadozida; iznimno, za graevine javne i drutvene namjene etiri nadzemne
etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, uz uvjet zadravanja
preteite visine u odnosu na blok;
- iznimno dvorina graevina moe biti i via, ali ne via od postojee dvorine graevine uz
koju se prislanja;
- parkiralina mjesta za stambenu ulinu i dvorinu gradnju osigurati u pravilu u bloku,
prioritet podzemno, i to najvie 1 PGM/1 stan;
- graevni pravac uline graevine je postojei, osim kad se zadrava postojee kvalitetno
zelenilo;
 - 50 -

- uline graevine su ugraene, osim, iznimno, ako je razmak potreban prema lokalnim
uvjetima; razmak izmeu uline i nove dvorine graevine ne moe biti manji od zbroja
polovica njihovih visina do vijenca;
- rekonstrukcija se izvodi prema pravilima za novu gradnju;
- prigodom rekonstrukcije i gradnje nove graevine umjesto postojee postojei parametri
vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja, osim za izgradnju dizala;
- iznimno, u bloku Baruna Trenka - Trg kralja Tomislava, zadrava se u prostoru zgrada
Zagrebakog kazalita lutaka u izvedenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, ostali lokacijski
uvjeti nisu propisani;
- iznimno, sjeverozapadni ugao Martieve i Dereninove ulice omoguava se gradnja
stambeno-poslovne graevine, najvea izgraenost do 90%, najvea visina sedam
nadzemnih etaa, kin 6,0, promet u mirovanju na graevnoj estici minimalno 35%.

b) u zoni javne i drutvene namjene, ugostiteljsko-turistike namjene i u zoni

infrastrukturnih sustava:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne
namjene;
- urbanistike parametre uskladiti s vrijednostima prostora;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju.

lanak 60.

Zatita, ureenje i dogradnja osobito vrijednoga sredinjeg dijela

podsljemenskog podruja (1.3.) - prostori: Pantovak - Tukanac, Pantovak - Prekrije,
Nova Ves - Medvedgradska, Medveak - alata - Voarska, Ksaver i drugi prema grafikom
prikazu.
Opa pravila:
- zatita i ureenje predjela grada koji ima vrijednost zatienih prirodnih i
graditeljskih cjelina;
- nova gradnja mogua je jedino uz ulicu, iznimno pristupni put;
- prenamjena postojeih graevina u proizvodne i servisne namjene nije mogua, niti
je mogua gradnja novih graevina takve namjene;
- onemoguavanje gradnje u parkovima te na drugim javnim zelenim povrinama i
ispod njih;
- onemoguavanje osnivanja novih graevnih estica prenamjenom zatienih vrtova i
zelenih okunica postojeih graevina;
- kvalitetna pojedinana stabla obvezno sauvati;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA ove odluke.
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja samostojeih graevina, iznimno, samo kao dovretak postojee strukture,
gradnja poluugraenih i ugraenih graevina;
- najmanja povrina graevne estice je 700 m2, najmanja irina graevne estice uz
ulicu je 20,0 m;
- najvea izgraenost graevne estice je 25%;
- najvei GBP je 500 m2;
 - 51 -

- najvei ki 0,7;
- najmanji prirodni teren je 40% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
- najvea visina graevine je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat;
- sva potrebna garano-parkiralina mjesta osigurati na graevnoj estici, ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice, i to 2 PGM/1 stan (najmanje 50% u garaama), a za
druge namjene prema normativima ove odluke;
- graevni pravac za glavnu i pomone graevine, najmanje 5,0 m udaljen od rubne
linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili
nije potrebno osigurati proirenje, iznimno, na strmim terenima garae se mogu locirati uz
rubnu liniju rezervacije proirenja ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ako za ulicu nije
planirano ili nije potrebno osigurati proirenje; u interpolacijama mogue je graevni pravac
uskladiti s graevnim pravcem postojeih graevina u ulici;
- najmanja udaljenost glavne graevine od mee susjedne graevne estice je 4,0 m;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija na
esticama jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju osim
irine graevne estice uz ulicu i udaljenosti od mee susjedne graevne estice koja je
najmanje 3,0 m, s tim da se postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez
poveanja;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija i na
graevnim esticama, manjim od 700 m2, uz uvjet da je najvei GBP 500 m2 i najvei ki 0,7;
najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni
kat; najmanje 1 PGM/1 stan; najmanja udaljenost glavne graevine od mee susjedne
graevne estice 3,0 m, iznimno postojea, osim kod interpolacije; ako je postojea graevina
poluugraena ili ugraena i nova graevina moe biti kao postojea, drugi lokacijski uvjeti
nisu ogranieni; u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojeih, GBP, ki i visina
vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja; u interpolacijama graevna estica
ne moe biti manja od 500 m2 za slobodnostojee, a 400 m2 za poluugraene graevine, 2
PGM/1 stan, a ostalo prema pravilima za rekonstrukciju, dogradnju i gradnju nove graevine
umjesto postojee;
- iznimno ovisno o lokalnim uvjetima uz ulice u kontaktnoj zoni Ilice, Vlake i
Petrove - Ribnjak, Medveak, poetak Grkovieve i Voarske, Medvedgradska, Nova Ves,
Radniki dol, Kukuljevieva, poetak Pantovaka, kao dovretak tipologije gradnje
omoguuje se gradnja novih i rekonstrukcija samostojeih, poluugraenih i ugraenih
graevina viih, veega GBP-a, TP-a i veega ki, ali ne viih i veih od veine postojeih
graevina u ulici; dubinu graevine ili dvorinih krila u poluugraenim ili ugraenim
graevinama uskladiti s preteitom dubinom gradnje poteza; obvezno je smjetanje svih
potrebnih PGM-a (najmanje 1 PGM/1 stan) na vlastitoj graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno na sjevernom dijelu Pantovaka, od odvojka Donje Prekrije prema sjeveru i
na Gornjem Prekriju, od odvojka Jurjevske prema sjeveru, mogu se graditi iskljuivo
samostojee graevine na graevnim esticama, najmanje povrine 1000 m2, najmanje irine
graevne estice uz ulicu 20 m i najveeg GBP-a 500 m2, najveeg ki 0,4; najvea visina tri
nadzemne etae, pri emu je trea etaa potkrovlje bez nadozida; graevni pravac najmanje
10,0 m od rubne linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu
nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje na Pantovaku, a najmanje 15,0 m na
Gornjem Prekriju; najmanja udaljenost glavne graevine od mee susjedne graevne estice
je 5,0 m; najvea izgraenost graevne estice je 25%; 2 PGM/1 stan (sva vozila u garaama,
ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice), obvezno parkovno ureenje predvrta;
 - 52 -

rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija mogua je i na

postojeim manjim graevnim esticama, za interpolacije graevna estica ne moe biti
manja od 700 m2, uz najvei ki 0,4 i najveu visinu tri nadzemne etae, pri emu je trea
etaa potkrovlje bez nadozida; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji i
gradnji nove graevine umjesto postojee postojea izgraenost graevne estice, GBP ki i
visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- iznimno, u ulici Pantovak zapadna strana, do visine krianja s Pavlinovievom,
prema grafikom prikazu, omoguava se zadravanje izvedene graevine ukoliko je visinom
usklaena s urbanim pravilom, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, u Vinkovievoj ulici i u ulici Pantovak, sjeverno od Mandekievih stuba
omoguava se zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- iznimno, u Jurjevskoj ulici - zapadna strana, prema grafikom prikazu, omoguava se
zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se
mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija graevina prema programu i normativima
osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;
- drugi lokacijski uvjeti (izgraenost graevne estice, GBP, ki, visina graevine i
prirodni teren) nisu ogranieni;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju.
c) u zoni ugostiteljsko-turistike namjene i zoni portsko-rekreacijske namjene - port
s gradnjom - R1:
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina prema programu i normativima osnovne
namjene i u skladu s vrijednostima prostora;
- visinu graevine uskladiti s visinama okolne gradnje, ali ne vie od etiri nadzemne
etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez nadozida;
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- najmanji prirodni teren je 30% graevne estice i nije ga mogue planirati unutar
rezervacije proirenja postojee ulice;
- postojea izgraenost graevne estice i visina vee od propisanih mogu se zadrati,
ali bez poveanja;
- ki i GBP nisu uvjetovani;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju;
- iznimno, na prostoru zone ugostiteljsko - turistike namjene uz Jurjevsku ulicu,
najmanji prirodni teren je 20%, visina 4 nadzemne etae, ostali lokacijski uvjeti nisu
ogranieni.

lanak 61.

Zatita i ureenje vrijednog prostora individualne gradnje (1.4.) - prostori:

Maksimir, eljezniarsko naselje Maksimir, Volovica, Borongajski lug, Gornja Dubrava,
Donja Dubrava, Dubec, Novi Retkovec, Novi ulinec, Kanal, Cvjetno naselje, Murtersko
naselje, naselje Istrana, naselje I. hrvatske tedionice, Ljubljanica i drugi prema grafikom
prikazu.
Opa pravila:
- zatita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;
- uvanje, odravanje i ureenje osobito vrijednih graevina, parkova, drvoreda, ulica,
trgova i postojeeg oblika i veliine graevnih estica i tipologije gradnje;
 - 53 -

- gradnja graevina na postojeim graevnim esticama interpolacijama i zamjenama

tronih graevina, te rekonstrukcija graevina, uz uvjet usklaenosti s okolnom gradnjom u
pogledu gabarita i oblikovnih karakteristika;
- onemoguavanje gradnje graevina gospodarske namjene (bilo kao samostalnih ili u
sklopu stambene graevine), osim za dnevnu opskrbu, osobne usluge i manje uredske
prostore;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- u pravilu se zadravaju postojee graevne estice; ne mogu se dijeliti postojee
graevne estice radi oblikovanja dviju ili vie graevnih estica;
- izgraenost graevne estice odreena je postojeom izgraenou okolnih
graevnih estica, ali ne moe biti vea od 30% za samostojee, 40% za poluugraene i 50%
za ugraene graevine; u gradnji interpolacija, rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji dubina
tlocrta graevine, osobito poluugraene i ugraene, moe biti najvie do dubine susjedne
graevine u dvorinom dijelu;
- najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili
uvueni kat;
- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske graevine postojea izgraenost graevne
estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- ako se rekonstrukcija planira za poluugraene graevine ili graevine u nizu, pravilo
kojim se definira najvei gabarit odnosi se na sve jedinice koje ine spomenutu cjelinu;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
- obvezno zadravanje postojeeg predvrta;
- najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove odluke;
- zadrava se kontinuirani graevni pravac postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice 3,0 m; postojea
manja udaljenost moe se zadrati u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji;
- arhitektonsko oblikovanje graevine mora biti usklaeno s okolnom gradnjom,
osobito kod poluugraenih graevina i graevina u nizu;
- iznimno, za naselje Dr. Ante Starevi u Dubravi maksimalna dubina graevine
iznosi 15,0 m; a za naselje individualne izgradnje sjeverno od Borongajske ceste na Volovici
maksimalna dubina graevina 12 m, a za podruje itarjevske ulice, maksimalna dubina
graevina je 16,0 m;
- iznimno, na prostoru Trnja u Murterskom naselju najvea visina graevine je tri
nadzemne etae, pri emu je trea etaa potkrovlje bez nadozida; u naselju Kanal uz ulini
potez na sjevernoj strani Supilove i u Zoranievoj ulici etiri nadzemne etae, pri emu je
etvrta etaa potkrovlje bez nadozida; na preostalom dijelu Kanala etiri nadzemne etae, pri
emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, izgraenost 50%, povrina
prirodnog terena 30%, najmanje 1 PGM/1 stan, najmanja udaljenost graevine od mee
susjedne graevne estice je 3,0 m; postojea manja udaljenost moe se zadrati u
rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji, ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni; obvezno
zadravanje transparetne ograde, predvrta i postojee parcelacije u Cvjetnom naselju, uz
prethodno pribavljeno miljenje nadlenog tijela zatite, te predvrta u Murterskom naselju;;
zadrava se kontinuirani graevni pravac postojeih graevina; najmanje 1 PGM/1 stan; druge
namjene prema normativima ove odluke; poveanje broja stanova mogue je samo ukoliko se
 - 54 -

mogu osigurati parkiraline potrebe na vlastitoj parceli (ne unutar rezervacije proirenja
postojee ulice); najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice; izgraenost na
graevnim esticama prvi red uz Rapsku ulicu mogua je do 40%;, s tim da udaljenost
uglovnih graevina od mea susjedne graevne estice iznimno moe biti i manja, ali ne
manja od postojee najmanje udaljenosti graevine na susjednoj estici, graevni su pravci u
pravilu postojei;
- iznimno, i za dio naselja I. hrvatske tedionice sjeverno od Krapinske ulice najvea
visina je etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez nadozida, osim uz
ulicu Munjarski put, gdje se omoguava pet nadzemnih etaa pri emu je peta etaa potkrovlje
bez nadozida; ostali parametri prema detaljnim pravilima;
- iznimno, i za naselje I. hrvatske tedionice juno od Krapinske ulice najvea visina
je tri nadzemne etae, s tim da se izvodi kosi krov prema ulici uz zadravanje izvorne visine
sljemena; ostali parametri prema detaljnim pravilima i konzervatorskim uvjetima nadlenog
tijela zatite;
- iznimno, na prostoru Maksimira i Peenice, sjeverno i juno od Zvonimirove,
obavezno zadravanje predvrta i postojee parcelacije, najvea visina je etiri nadzemne
etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez nadozida, iznimno moe biti i via, ali ne via
od izvedene visine etvrte etae graevine uz koju se prislanja; najvea izgraenost uglovnih
graevnih estica je do 60%, najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice ako se
parkiraline potrebe rjeavaju na parceli u potpuno ukopanoj garai sa ozelenjenim krovom,
ostali parametri prema detaljnim pravilima i uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog
tijela zatite; kod nadogradnji, rekonstrukcija i gradnji novih graevina umjesto postojeih
koje su visinom usklaene s prethodnim uvjetima mogu se zadrati postojee udaljenosti od
mea;
- iznimno, neposredno uz Heinzelovu, Zvonimirovu i Oporoveku ulicu u Dubravi,
etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
najvea izgraenost uglovnih graevnih estica je 40%, najmanji prirodni teren je 20%
povrine graevne estice ako se parkiraline potrebe rjeavaju na parceli u potpuno ukopanoj
garai sa ozelenjenim krovom, ostali parametri prema detaljnim pravilima; iznimno za k..br.
4898 k.o. Centar omoguuje se izgradnja potpuno ukopane garae unutar itave povrine
graevne estice;
- iznimno, na prostoru Ljubljanice i ulinog poteza Batijanove ulice, primjenjuju se
urbana pravila iz lanka 74. ove odluke;
- iznimno, za prostor Novog Retkovca urbana pravila se utvruju prema elaboratu
"Novi Retkovec - propozicije za gradnju i ureenje prostora", Zagreb, sijeanj 1999., to ga je
izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu okolia;
- iznimno, za prostor zatiene graditeljske cjeline naselja Istrana omoguuje se
rekonstrukcija u postojeim gabaritima;
- iznimno, za naselje Trstik, najvea visina graevina je etiri nadzemne etae, pri
emu se etvrta oblikuje kao potkrovlje, usklaeno s postojeom gradnjom u nizu.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i na gradnju graevina svih namjena koje se
mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene i portsko-rekreacijske namjene - port s
gradnjom:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne
namjene i vrijednostima prostora;
- najvea izgraenost graevne estice je 30%;
- najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa potkrovlje bez
nadozida;
 - 55 -

- najmanji prirodni teren 40% povrine graevne estice, parkovno ureen, i nije ga
mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
- u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice i visina, vee od propisanih,
mogu se zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren moe biti postojei;
- iznimno u zoni portsko-rekreacijske namjene - port s gradnjom gradnja novih
graevina prema javnom natjeaju.

lanak 62.

Zatita i ureenje vrijednog prostora niske gradnje (1.5.) - prostor Trnovice.

Opa pravila:
- zatita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;
- uvanje, odravanje i ureenje parkova, ulica, trgova i postojeeg oblika i veliine
graevnih estica i tipologije gradnje;
- gradnja graevina na postojeim graevnim esticama interpolacijama i zamjenama
tronih graevina, te rekonstrukcija graevina, uz uvjet usklaenosti s okolnom
gradnjom u pogledu gabarita i oblikovnih karakteristika;
- onemoguavanje gradnje graevina poslovne namjene (kao samostalnih ili u sklopu
stambene graevine), osim za dnevnu opskrbu, osobne usluge i manje uredske
prostore.
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja (interpolacija) i rekonstrukcija uz zadravanje postojee tipologije
gradnje;
- zadravaju se, u pravilu, postojee graevne estice; ne mogu se spajati dvije
graevne estice uz ulicu ako svaka od njih moe biti samostalna graevna estica; u
rubnim dijelovima naselja mogu se formirati graevne estice tako da je najmanja
povrina graevne estice za gradnju samostojee graevine 500 m2, poluugraene
300 m2, a za gradnju ugraene graevine 180 m2;
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- visina graevine odreena je preteitom visinom izgraenoga ulinog poteza, a
najvie do etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili
uvueni kat; iznimno, u postojeim nizovima u Trnovici mogua je interpolacija i
nadogradnja graevine visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske graevine postojea izgraenost graevne
estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati ali bez poveavanja;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice; hortikulturno ureen;
- postojei predvrt obvezno je zadrati;
- najmanje 1 PGM/1 stan, drugo prema normativima ove odluke;
- obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici(ne unutar rezervacije proirenja
postojee ulice);
- iznimno, mogu se graditi pomone graevine visine jedne nadzemne etae iza
graevnog pravca glavne graevine;
- zadrava se postojei kontinuirani graevni pravac;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
postojea manja udaljenost moe se zadrati u rekonstrukciji, dogradnji i
nadogradnji;
 - 56 -

- arhitektonsko oblikovanje graevine mora biti usklaeno s okolnim graevinama,

osobito s poluugraenim graevinama i graevinama u nizu.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se mogu
graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne
namjene i vrijednostima prostora;
- najvea izgraenost graevne estice je 30%;
- najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat;
- najmanji prirodni teren je 40% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
- u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice i visina, vee od propisanih,
mogu se zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren moe biti postojei;
- gradnja novih graevina prema javnog natjeaju.

lanak 63.

Zatita i ureenje dovrenih naselja (1.6.) - prostori: Voltino, Srednjaci, Jarun,

Gredice, Kneija, Rude, Vrbani, Preko, pansko, Malenica, Gajnice, Sredie, Zaprue,
Savski gaj - sjever, Trnsko, Siget, Sredie - istok, Sopot, Utrine, Travno, Slobotina - istok,
Dugave, Ravnice, Volovica, Folnegovievo, Klaka, Grana, Studentski grad, Poljanice,
Borovje, Poljane, Sigeica, Savica, Kanal, Martinovka, Brezje, Cvjetno naselje, prostor juno
od Autobusnog kolodvora, Remetineki gaj i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- zatita i ureenje urbanistikih cjelina naselja preteito visoke gradnje;
- poboljavanje kvalitete stanovanja dovretkom postojeih i uvoenjem novih
sadraja prema koncepciji urbanistikog rjeenja po kojem je naselje graeno;
- uvanje i odravanje urbane matrice, ulica, trgova i osobito postojeih ureenih
parkovnih povrina;
- gradnja parkiralita i garaa uz obvezno ouvanje ureenih parkovnih povrina;
- ouvanje izvorne tipologije i oblikovanja graevina, elemenata identiteta i slike
naselja;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
Detaljna pravila
a) u zoni stambene, mjeovite i poslovne namjene:
- gradnja i rekonstrukcija u skladu s urbanom matricom i tipologijom gradnje
graevina izvedenih prema izvornoj koncepciji urbanistikog rjeenja po kojem je
zapoeta gradnja naselja, u smislu potivanja preteite visine te meusobne
razdaljine graevina a u skladu s urbanim pravilima iz lanaka 74. i 76. Nerealizirani
sadraji mogu se dovriti u korist poveanoga zajednikog standarda stambenog
susjedstva, bez mogunosti naknadne prenamjene novih javnih sadraja;
- gradnja graevina uz gradske avenije mogua je na temelju javnog natjeaja;
- najmanje 1PGM/1 stan, za druge namjene prema normativima ove odluke;
parkiralita i garae smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na tetu ureenih
parkovnih povrina;
 - 57 -

- poveane parkiraline potrebe u pravilu rjeavati na postojeim parkiralinim

povrinama gradnjom nove etae, ako ne smeta stanovanju;
- gradnja na graevnim esticama s postojeim kvalitetnim visokim zelenilom i na
ureenim zelenim povrinama nije mogua;
- prenamjena ureenih javnih zelenih povrina i igralita nije mogua;
- javne zelene povrine i igralita planirana izvornim urbanistikim planom potrebno
je privesti namjeni i nije ih mogue prenamjenjivati;
- rekonstrukcija postojeih graevina mogua je, uz uvjet ouvanja osnovnoga
arhitektonskog oblikovanja graevine kod rekonstrukcije postojeih graevina za
nedostatak parkiralino-garanih mjesta koja nije mogue osigurati na postojeim
parkiralitima, mogue je izvriti uplatu u skladu s lankom 39. ove odluke;
- sanacija ravnog krova izvedbom krova nagiba do 6 skrivenoga u vijencu, da se ne
narui izvorno arhitektonsko oblikovanje graevine;
- zamjena dotrajalih graevina je mogua ako se zadovolje parkiraline potrebe koje
ne smiju biti na tetu ureenih parkovnih povrina;
- za individualne graevine u naseljima Siget, Travno i Utrine mogua je
rekonstrukcija cijelog niza na postojeim graevnim esticama; dogradnja do 20%
tlocrtne povrine i nadogradnja do visine tri nadzemne etae;
- iznimno, za cjelovite prostore individualne izgradnje a koji su dijelovi starih naselja
Gajnice, pansko (izmeu Korajeve i Stulieve ulice, izmeu ulica Matije
Divkovia i Dobrie Cesaria i du ulica pansko, Maranii, Kaljska i Kotarnica),
Malenica, Rude, Preko, Jarun te dio naselja Borongaj, Volovica, gradnja i
rekonstrukcija omoguuje se prema urbanim pravilima iz lanka 71. ove odluke, u
naselju Preko, uz Odakovu ulicu, omoguuje se dovrenje gradnje na k..br. 5738/9,
k.o. Vrape u zateenom gabaritu;
- iznimno, radi obnove poteza prostora niske gradnje za dio Donadinijeve ulice od
Ulice Matije Divkovia, gradnja i rekonstrukcija graevina omoguuje se prema
urbanim pravilima iz lanka 74. ove odluke;
- iznimno, za dio starog naselja Jarun u potezu uz Ul. J. Vogrinca, za rekonstrukciju,
dogradnju i nadogradnju i interpolacije najvea izgraenost graevne estice je 50%,
najvea visina graevine je etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje
kao potkrovlje ili uvueni kat, najvei GBP je 650 m 2, najmanje 1 PGM/1 stan, uz
obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici, udaljenost graevnog pravca glavne
graevine od regulacijske linije ulice u skladu s kontinuiranim graevnim pravcem
postojeih graevina, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, uz junu stranu Tijardovieve ulice mogua je gradnja novih graevina uz
uvjet da je kin do 2,5, izgraenost 50 %, visina pet nadzemnih etaa, povrina
prirodnog terena 20 %, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se mogu
graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene, ugostiteljsko-turistike namjene i portsko-
rekreacijske namjene - port s gradnjom:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne
namjene;
- potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici i/ili uz ulicu, uz obvezno
ouvanje postojeih ureenih zelenih povrina;
- rekonstrukcija postojee graevine, uz uvjet ouvanja izvornoga arhitektonskog
oblikovanja;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju;
 - 58 -

- iznimno, za postavljanje montanog kazalita "Baraka" nije potrebno provesti javni

natjeaj.

lanak 64.

Zatita i ureenje prostora visoke gradnje (1.7.) - prostori: Ulica grada Vukovara,
Ulica Ivana Luia (Sveuilina avenija) i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- zatita i ureenje urbanih poteza visoke gradnje i ureenih javnih i zelenih povrina;
- ouvanje izvornog oblikovanja arhitektonski vrijednih graevina moderne
arhitekture, karakteristinih vizura, elemenata identiteta i slike poteza;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
Detaljna pravila:
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju;
- najmanje 1PGM/1 stan, za druge namjene prema normativima ove odluke;
parkiralita i garae smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na tetu ureenih
parkovnih povrina;
- poveane parkiraline potrebe rjeavati na postojeim parkiralinim povrinama
gradnjom nove etae, ako ne smeta stanovanju;
- gradnja na graevnim esticama s postojeim kvalitetnim visokim zelenilom i na
ureenim zelenim povrinama nije mogua;
- rekonstrukcija postojeih graevina mogua je uz uvjet ouvanja osnovnoga
arhitektonskog oblikovanja graevine;
- gradnja visokih objekata nije doputena uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora
definiranog postojeim graevinskim pravcima objekta Vukovarska 35 (arh. Gali)
na sjeveru i Vukovarska 52 (arh. Fabris) na jugu; isto i za prostor Miramarske ulice
definiran objektima Miramarska 22 i Miramarska 23;
- radi afirmacije morfolokih i strukturalnih obiljeja prostora ureenih prema
regulatornoj osnovi iz 1953., koju karakterizira izgradnja soliternih objekata
okruenih zelenilom, omoguuje se ureenje ovih prostora iskljuivo izgradnjom
slobodnostojeih objekata s hortikulturno ureenim okolnim prostorom gdje pretee
autohtono visoko zelenilo.

lanak 65.

Zatita i ureenje cjelovitih kompleksa (1.8.) - prostori: SC Mladost, Studentski

centar, RC Jarun, Autokamp Jarun, Zabavni park Savska Opatovina, Velesajam, estinski
lagvi, groblje Mirogoj, alata, "Ruer Bokovi", Rebro, Svetice, Heinzelova, KB Dubrava,
Grad mladih, Klaka, MUP - Savska, kompleks Pedagoke akademije, dvorana "Vatroslav
Lisinski", Kemijski kolski centar, Srednjokolski centar u Drievoj, NSK i HRT, MUP -
Ilica, Brodarski institut, Rockefellerova i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- zatita, uvanje i ureenje vrijednosti kompleksa kao cjeline;
 - 59 -

- ouvanje izvornog oblikovanja graevina, karakteristinih vizura, elemenata

identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i ureenih zelenih povrina (parkova i park -
uma);
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
- obvezno je ureenje prostora Jaruna prema UPU RC Jarun.
Detaljna pravila:
- gradnja (interpolacija) novih graevina samo iznimno, u funkciji osnovne
namjene, uz zadravanje ureenih zelenih povrina i prema programu i normativima
osnovne namjene;
- parkiraline potrebe rjeavati prema normativima ove odluke; parkiralita i garae
smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na tetu ureenih zelenih povrina;
- visinu graevine uskladiti s preteitom visinom gradnje unutar kompleksa;
- gradnja (interpolacija) novih graevina prema javnom natjeaju, osim autokampa na
RC Jarun;
- rekonstrukcija graevina mogua u funkciji osnovne namjene i uz zadravanje
ureenih zelenih povrina;
- iznimno, za prostor RC Svetice promet u mirovanju mogue je rjeavati u
kontaktnoj zoni, a pri odreivanju broja PGM moe se raunati na preklapanje u
koritenju.
- iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Stadiona u Maksimiru
omoguuje se izgradnja i ureenje portskih i prateih sadraja (poslovne namjene i
trgovaki kompleksi, ugostiteljsko-turistike, javne i drutvene te druge namjene);
pri emu odnos portskih i prateih sadraja nije propisan;
- iznimno, za prostor Zagrebakog velesajma mogue je uvesti nove namjene koje
svojim karakterom ne mijenjaju kvalitetu i organizaciju kompleksa kao urbanistike i
arhitektonske cjeline;
- iznimno, unutar groblja Mirogoj mogua je gradnja upravne zgrade i proirivanje
arkada prema javnom natjeaju, sukladno odredbama iz toke 9. MJERE
OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke, omoguiti optimalnu
spomeniku prezentaciju nepokretnoga kulturnog dobra - graditeljskog sklopa
Kompleksa groblja Mirogoj, odnosno uklanjanje uzroka i posljedica ugroenosti na
prostoru du zapadne strane Aleje Hermanna Bollea. Za prostor zapadno od Aleje
Hermanna Bollea obuhvaen urbanim pravilima 1.8. i 2.11. i prostornim meama
kulturnog dobra, propisuje se obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog
ureenja UPU Hermanna Bollea - zapad;
- iznimno, zapadno od RC Jarun mogue je ureenje autokampa;
- iznimno, mogue je ureenje Zabavnog parka Savska Opatovina.

lanak 66.

Zatita, odravanje i njegovanje parkova i gradskih park-uma (1.9.) - prostori

postojeih parkova i gradskih park-uma Zelengaj - Tukanac, Jelenovac, Pantovak,
Vrhovec, Cmrok, Mallinov park, Ribnjak, parkovi - trgovi Donjeg grada i Trnja, umski
kompleksi Remeta, Dotrina, Miroeveina, Dankoveka, Oporoveka i Novoseleka uma,
ulineina, Resniina, parkovi Novog Zagreba, parkovi naselja i drugi prema grafikom
prikazu.
 - 60 -

Opa pravila:
Parkovi:
- odravanje, njegovanje i zatita parkova, potujui njihova oblikovna, ekoloka,
edukativna i rekreativna obiljeja;
- odravanje staza i putova te ureenje novih, ako nisu u koliziji s postojeom
vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeu matricu parternog ureenja parka;
- zamjena i dopuna postojee parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;
- rekonstrukcija i prenamjena postojeih graevina u skladu s funkcionalno-
oblikovnim karakteristikama parka;
- gradnja graevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrenice za
sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne graevine i TS,
manje graevine to su u funkciji parka);
- onemoguavanje gradnje ispod parkovnih povrina, osim, iznimno, podzemne
garae ispod koarkakog igralita "Cibona" u Tukancu.
Gradske park-ume:
- njegovanje, odravanje i zatita park-uma za koje je izraen Program za
gospodarenje umama provodi se na temelju programa sukladno Zakonu o umama;
- odravanje i rekonstrukcija postojeih putova, staza, graevina i rekreativnih
sadraja u gradskim park-umama te oblikovanje odmorita i postava higijensko-
sanitarnih graevina mogua je samo bez sjee ume;
- iznimno, u gradskoj park-umi Tukanac mogua je rekonstrukcija i restitucija ljetne
pozornice Tukanac.
Iznimno, u gradskim park-umama i parkovima mogu se zadrati postojee stambene i
gospodarske, te druge graevine, kad su zatiene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom
utvrene kao osobito vrijedne; u gradskim park-umama i parkovima mogu se zadrati
postojee ureene povrine i graevine s pravnim statusom.
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.
Javna i drutvena namjena:
- rekonstrukcija graevina prema propozicijama nadlenog tijela zatite, a gradnja
novih graevina prema urbanim pravilima 1.8. ove odluke.
portsko rekreacijska namjena - port bez gradnje - R2:
- ureenje prostora prema propozicijama nadlenog tijela zatite;
- iznimno, omoguuje se gradnja podzemne garae na lokaciji koarkakog igralita
"Cibone" u Tukancu.

lanak 67.

Odravanje i njegovanje zatitnih zelenih povrina (1.10.) - prostori: zatitno

zelenilo Okrugljak, vinogradi Oporovca, Novoselca, zatitno zelenilo dolina potoka i drugi
prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- odravanje, njegovanje i zatita kultiviranog krajobraza (tradicionalno obraivani
vinogradi, vonjaci, oranice i povrtnjaci);
- gradnja i rekonstrukcija graevina iskljuivo u funkciji zatite nestabilnih padina,
vodocrpilita, povrina drugih namjena uz ulice i drugih zatitnih zelenih povrina
(potporni zidovi, zdenci, infrastruktura vodocrpilita, zatitni zidovi od buke i
drugih zagaivanja, graevine za zatitu od visokih voda i sl.);
- gradnja staza za etnju i rekreaciju;
 - 61 -

- postava skulptura i spomen-obiljeja;

- na podrujima zatienih vinograda moe se graditi klijet kao jednoetana
graevina s podrumom, najveeg GBP-a 20 m2 u vinogradu povrine najmanje 700
m2;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;
- iznimno, na prostoru Jagodia mogue je ureenje golfskog terena.

8.2.2. KONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA

lanak 68.

Zatita, ureenje i dogradnja najsjevernijeg dijela podsljemenskog podruja (2.1.)

- prostori: Gornji i Donji Jarek, Bizek, Dubravica (sjever), Borec, Gornje Vrape, Mikulii -
Lukii, estine - sjever, estinski Kraljevec, Graani - Bliznec, Graani - Isce, Baun,
Markuevec, Markueveka Dubrava, Jalevec, Slanovec, uerje i drugi prema grafikom
prikazu.
Opa pravila:
- zatita i ureenje vrijednosti prostora, osobito park-uma, parkova i pejsanih i
zatitnih zelenih povrina;
- uvanje graditeljskog naslijea, posebno sredita starih sela;
- gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita na velikim graevnim
esticama i gradnja prateih graevina javne i drutvene namjene;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja samostojeih graevina;
- najmanja povrina graevne estice je 800 m2;
- najvea izgraenost graevne estice je 20%;
- najvei GBP je 400 m2;
- najvei ki 0,5;
- najmanji prirodni teren je 60% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar prostor rezerviran za proirenje postojee ulice;
- najvea visina je dvije nadzemne etae, pri emu se druga etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat;
- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice - vei dio u glavnoj graevini ili u izdvojenoj
garai); druge namjene prema normativima ove odluke;
- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine, iznimno, na
strmom terenu, garaa se moe graditi na rubnoj liniji rezervacije proirenja ulice,
odnosno na regulacijskoj liniji ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati
proirenje;
- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije
proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije
 - 62 -

potrebno osigurati proirenje, najmanje je 5,0 m, iznimno, moe i manje u skladu s

kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost stambene graevine od mee susjedne graevne estice je u
pravilu 3,0 m;
- obvezno je ureenje predvrta zelenilom;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih na esticama
jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se
postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija
samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina iskljuivo kao dovrenje
postojee tipologije, i na graevnim esticama manjim od 800 m2, uz uvjet da je
najvei ki 0,5, najvea visina dvije nadzemne etae, pri emu se druga etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, udaljenost graevine od mee susjedne
graevne estice prema lokalnim uvjetima, ali ne manje od 1,0 m; najmanje 1
PGM/1 stan uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici u garai; u gradnji
nove graevine umjesto postojee postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se
zadrati, ali bez poveavanja; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, u ulicama Krvari, Dugane, Kosinci i Goli, prema grafikom prikazu
omoguava se zadravanje izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu
povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i graevine, drugi
lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
- iznimno, na k..br. 1653/1 k.o. estine omoguuje se gradnja graevine s pristupom
na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta,
drugi lokacijski uvjeti prema detaljnim pravilima;
- iznimno, uz ulicu Trdice, estinsku cestu i Mlinove, Graansku, Markueveku,
Slanoveku, Ulicu Vida Roia, ulicu tefanovec i uersku cestu primjenjuju se
urbana pravila lanka 69. ove odluke.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se mogu
graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene i ugostiteljsko-turistike namjene:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima
osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;
- najvea izgraenost graevne estice je 30%,;
- visina graevine najvie tri nadzemne etae, pri emu je trea etaa potkrovlje bez
nadozida;
- najmanji prirodni teren je 40% graevne estice i nije ga mogue planirati unutar
rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;
- GBP i ki nisu propisani;
- u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee graevine, postojea
izgraenost graevne estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati, ali bez
poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju.
- Iznimno u ugostiteljsko-turistikoj namjeni izgraenost graevinske estice je
40%, a visina graevine najvie tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje
kao potkrovlje ili uvueni kat; uz mogunost gradnje dviju podzemnih etaa na
lokaciji Graani Dolje.
 - 63 -

lanak 69.

Zatita, ureenje i dogradnja zapadnoga, sredinjeg i istonog dijela

podsljemenskog podruja (2.2.) - prostori: Podsused, Dubravica, Perjavica, Gornje Vrape,
Donje Vrape, Bijenik, Fraterica, Vrhovec - Jelenovac, estine, Graanska, Mirogoj -
Remetska, Donje Prekrije i Kraljevec, Mlinovi, Remete, Bukovac, Poarinje, Jazbina,
tefanovec, Miroevec, Orehoveki brijeg, Dankovec, Degidovec, Graneinski Novaki,
Slanovec, Branovec, Oporovec i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- zatita i ureenje vrijednosti predjela kao cjeline, osobito park-uma, parkova i
pejsanih i zatitnih zelenih povrina;
- uvanje graditeljskog naslijea;
- gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita i prateih graevina javne i
drutvene namjene;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, a ugraenih iskljuivo kao
dovretak postojee tipologije gradnje;
- najmanja povrina graevne estice je 600 m2;
- najvea izgraenost graevne estice je 30%;
- najvei GBP 400 m2 za samostojee, a 300 m2 za poluugraene graevine;
- najvei ki 0,6;
- najmanji prirodni teren je 40% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
- najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat;
- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (50% u
glavnoj graevini ili u izdvojenoj garai, ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice),
druge namjene prema normativima;
- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine, iznimno na strmom
terenu garaa se moe graditi na rubnoj liniji rezervacije proirenja ulice, odnosno na
regulacijskoj liniji ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje;
- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati
proirenje, najmanje 5,0 m, iznimno, moe i manje u skladu s kontinuiranim graevnim
pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
- obvezno je ureenje predvrta zelenilom;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih na esticama
jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei
parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija na
graevnim esticama manjim od 600 m2, uz uvjet da je koeficijent iskoristivosti do 0,6,
najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni
kat, udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je u pravilu 3,0 m, iznimno
manje, ali ne manje od 1,0 m, ako je postojea graevina poluugraena ili ugraena i nova
graevina umjesto postojee moe biti kao postojea, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan
 - 64 -

smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice i 50% u
garai); u rekonstrukciji, zamjeni i gradnji nove graevine umjesto postojee postojei k i i
visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja; drugi lokacijski uvjeti nisu
ogranieni;
- iznimno, uz ulicu Karanik istono i zapadno od Ulice Medpotoki kod raskrija sa
Gospodskom uz Lainsku ulicu gradnja novih graevina i rekonstrukcija najvee visine etiri
nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; najvei k i je
1,2; najmanji ozelenjeni prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue
planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; udaljenost graevine od mee susjedne
graevne estice je u pravilu 3,0 m, iznimno manje, ali ne manje od 1,0 m; najmanje 1 PGM/1
stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, u ulici II. Gajniki vidikovac, prema grafikom prikazu omoguava se
zadravanje izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem
stanju izvedenosti ulice, te ukoliko je visinom usklaena s urbanim pravilom, a drugi
lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, uz Novaku ulicu, ulicu ret i ulicu Pataii prema grafikom prikazu
omoguuje se zadravanje izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu povrinu prema
postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i graevina, a drugi lokacijski uvjeti nisu
ogranieni;
- iznimno, uz Kustoijansku ulicu, u drugom redu ulice mogue je prikljuenje estice
na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti;
- iznimno, uz ulicu Gorice u drugom redu, prema grafikom prikazu, omoguuje se
gradnja na minimalnoj graevnoj estici prema urbanom pravilu, uz mogunost prikljuenja
graevinske estice na javnoprometnu povrinu, prema postojeem stanju izvedenosti
pristupa;
- iznimno, uz junu stranu Prilinove ulice, prema grafikom prikazu, najvei GBP
2
600 m za samostojee graevine;
- iznimno, na k..br. 3074, k.o. Remete i k..br. 1805/7, k.o. Dubrava omoguuje se
zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima i izvedenosti
pristupnog puta, ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, za zonu sjeverno od ulice estinski vrh prema grafikom prikazu utvruje
se obveza provedbe javnog natjeaja za izgradnju jedne stambene graevine, najvei k i 0,6,
najvei GBP nije propisan, najmanji prirodni teren 50%, broj PGM prema lanku 39. Odluke,
ostalo prema detaljnim pravilima;
- iznimno na prostorima stambene i mjeovite namjene: Branoveina, Lektrica,
Oporovec, prema grafikom prikazu, omoguuje se izgradnja zgrada stambene namjene
prema tlocrtnim gabaritima zateenim na dan stupanja na snagu ove odluke i ako su visinom
usklaene s detaljnim pravilom, s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem
stanju izvedenosti pristupnog puta i rezervacijom za proirenje postojee prometne povrine
prema prostornim mogunostima; nova gradnja prema detaljnim pravilima.
- iznimno uz ulicu Jurja ves omoguuje se gradnja novih graevina i rekonstrukcija
postojeih na esticama povrine najmanje 500 m2, a ostalo prema detaljnim pravilima.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se
mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
 - 65 -

b) u zoni javne i drutvene namjene, poslovne namjene K1 i ugostiteljsko -

turistike namjene:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne
namjene;
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- najvea visina je etiri nadzemne etae;
- mogua je izgradnja podzemne etae;
- iznimno za poslovnu namjenu (K1) graevina moe imati vie podzemnih etaa ako
se koriste samo za garae;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;
- GBP i ki nisu propisani;
- u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee postojea izgraenost
graevne estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja; najmanji
prirodni teren je postojei;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju;
- iznimno, za dovrenje kompleksa samostana Svete Klare u Kvaternikovoj ulici,
gradnjom novih graevina, nije potrebna provedba javnog natjeaja;
- iznimno, za izgradnju i rekonstrukciju vatrogasnog doma DVD Dankovec prema
grafikom prikazu omoguuje se gradnja prema zateenom stanju izvedenosti pristupnog
puta, bez obveze primjene propisane udaljenosti od mea i povrine prirodnog terena i
provedbe javnog natjeaja, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, za zonu namjene K1 uz Graansku cestu prema grafikom prikazu najvea
izgraenost estice 60%, najmanji prirodni teren 15%, visina graevine etiri nadzemne etae,
pri emu je etvrta etaa djelomino izgraena paviljonima (kao u susjednom obuhvatu -
iara), drugi lokacijski uvjeti prema detaljnim pravilima.

lanak 70.

Zatita, ureenje i dogradnja zapadnog i istonog dijela podsljemenskog podruja

- povijesna urbana cjelina i kontaktno podruje (2.3.) - prostori: Sv. Duh, Vrhovec -
Vinogradska, estinski dol, Srebrnjak - Laina i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- zatita i ureenje vrijednosti predjela kao cjeline, osobito vrijednih graevina, te
park-uma, parkova i pejsanih i zatitnih zelenih povrina i komunalne opreme;
- uvanje graditeljskog naslijea;
- gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita s prateim javnim i
drutvenim sadrajima;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, a ugraenih iskljuivo kao
dovretak postojee tipologije gradnje;
- najmanja povrina graevne estice je 600 m2;
 - 66 -

- najvea izgraenost graevne estice je 30%;

- najvei GBP je 600 m2 za samostojee, 450 m2 za poluugraene graevine;
- najvei ki 1,0;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
- najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat;
- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice, 50% u glavnoj graevini ili izdvojenoj garai),
druge namjene prema normativima;
- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine, iznimno, na strmom
terenu garaa se moe graditi na rubnoj liniji rezervacije proirenja ulice, odnosno na
regulacijskoj liniji ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje;
- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje 5,0 m, iznimno moe i manje u skladu s kontinuiranim
graevnim pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m osim za
poluugraenu graevinu;
- obvezno je ureenje predvrta zelenilom;
- rekonstrukcija graevina i gradnja novih graevina umjesto postojeih na esticama
jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se
postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija i na
graevnim esticama manjim od 600 m2, uz uvjet da je najvei koeficijent
iskoristivosti 1,0; najvei GBP poluugraene graevine do 450 m2; najvea visina tri
nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je u pravilu 3,0 m, iznimno
manje, ali ne manje od 1,0 m; ako je postojea graevina poluugraena ili ugraena i
nova graevina umjesto postojee moe biti kao postojea najmanje 1PGM/1 stan uz
obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici u garai (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji i
gradnji nove graevine umjesto postojee postojea GBP, ki i visina vei od
propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- iznimno, u ulicama Vinogradska, Nad lipom, Mandaliina, Kuniak i rnomerec
omoguuje se, ovisno o lokalnim uvjetima, gradnja novih, rekonstrukcija i
interpolacija samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina uz kin do 2,0, s tim
da visina i dubina ne prelazi visinu i dubinu ulinog poteza; najmanje 1,0 PGM/1
stan uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja
postojee ulice, vei dio u garai); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, uz estinski dol do Podfuaka, uz sjevernu stranu Petrove ulice osim
izmeu Medovieve i Kovaevieve, te uz junu stranu Petrove ulice izmeu ulica
B. ikoa do Duknovieve ulice, omoguuje se gradnja novih graevina,
rekonstrukcija i interpolacija mjeovite tipologije (samostojee, poluugraene i
ugraene graevine); najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; dubina nadzemnih etaa do 16,0 m; najvei
kin 1,5; najmanje 1 PGM/1 stan uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne
unutar rezervacije proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, uz ulice Srebrnjak, Zajeva, Lainska i Jordanovac omoguuje se gradnja
novih graevina i rekonstrukcija mjeovite tipologije (samostojee, poluugraene i
 - 67 -

ugraene graevine); najvea visina etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; najvei kin 1,2; najmanje 1 PGM/1 stan uz
obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja
postojee ulice); uz junu stranu Petrove ulice izmeu ulica B. ikoa do
Duknovieve ulice obavezno zadravanje predvrta i postojee parcelacije bez
znaajnih promjena dubine izgradnje; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- dovretak zapoetih nizova prema propozicijama po kojima je niz graen, s tim da
se nove graevine mogu interpolirati, ali ne i nastavljati iza posljednjih graevina,
osim poluugraene graevine na kraju niza;
- iznimno, na prostoru omeenom Medovievom, Petrovom, Kovaevievom i
Filipovievom intervencije su mogue uz detaljne propozicije nadlenog tijela
zatite;
- iznimno, uz ulicu rnomerec prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje
izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju
izvedenosti pristupnog puta i graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, uz ulicu Bademovac prema grafikom prikazu omoguuje se zadravanje u
prostoru graevina u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima s pristupom na
javno-prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i
prostorom rezerviranim za proirenje postojee prometne povrine prema prostornim
mogunostima; nova gradnja prema detaljnim pravilima;
- iznimno, uz ulicu Klanji i Topniku ulicu prema grafikom prikazu omoguuje se
zadravanje u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima s
pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti
pristupnog puta i graevine, ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni."

Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se mogu
graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
- gradnja i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne namjene;
- drugi lokacijski uvjeti (izgraenost graevne estice, GBP, k i, visina graevine i
prirodni teren) nisu ogranieni;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju.

lanak 71.

Ureenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.4.) - prostori: Rude,

Susedsko polje, Samoborska, Stenjevec, Grmoica, Staglie, Ciglenica, Kustoija, Juna
Kustoija, Oporoveka - Miroevec, Klin, Donja Dubrava, Borongajski lug, Planinska,
Trnava, Sopnica, Savica, Botinec, Trokut, Savski gaj i Hreli - sjever, Kruge i drugi prema
grafikom prikazu.
Opa pravila:
- obnova i dovretak naselja gradnjom individualnih, preteito stambenih graevina
manjih gabarita i prateih javnih i drutvenih sadraja;
- uvanje graditeljskog naslijea, posebno sredita starih sela;
- gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;
 - 68 -

Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
- najmanja povrina graevne estice je za samostojeu 350 m2, za poluugraenu 220
m2, a za ugraenu graevinu 132 m2;
- najvea izgraenost graevne estice je za samostojeu 30%, poluugraenu 40%, a za
ugraenu graevinu 50%;
- najvei ki za samostojeu graevinu 1,0, za poluugraenu i ugraenu 1,2;
- najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice;
- najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili
uvueni kat;
- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice); druge namjene prema normativima ove odluke;
- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine; na graevnoj estici
mogua je gradnja samo jedne pomone graevine;
- u Novom Zagrebu gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, najvei GBP 400
m2, ostalo prema detaljnim pravilima;
- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno moe i manje u skladu s kontinuiranim
graevnim pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih na esticama jednakim
ili veim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei
parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija
mogua je i na graevnim esticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da
je ki 1,0, najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat, udaljenost graevina od mee susjedne graevne estice
postojea, ali ne manje od 1,0 m za nove graevine; potreban broj PGM osigurati na
graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); drugi lokacijski
uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji, i gradnji nove graevine umjesto postojee
postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- iznimno, uz Ilicu, Zagrebaku, produenu Medarsku, Aleju Bologne, Remetineku,
produenu Ulicu Ivane Brli-Maurani, produenu arengradsku ulicu, Branimirovu i
Aveniju Dubrava mogua je gradnja novih graevina, rekonstrukcija i interpolacija
najvee visine pet nadzemnih etaa, pri emu se peta etaa oblikuje kao potkrovlje ili
uvueni kat, dubine nadzemnih etaa najvie 16,0 m, najvei kin 2,0, najmanje 1
PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, uz ulicu I. Trnava, Resniki put, Vukomeriku, produenu Vukovarsku,
ulicu Klin, produenu Jarunsku, Aninu, Jezersku, Rudeku ulicu, produenu
Batijanovu ulicu, produenu Kranjevievu ulicu i na podruju Hrelia; gradnja
graevina prema urbanim pravilima iz lanka 74. ove odluke;
- iznimno, na podruju Botinca potrebno je uvati urbanu matricu, mogua je
rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija, uz najvei k i
1,2 sa ciljem poveavanja arhitektonske kvalitete graevine; postojee graevne estice
 - 69 -

ne mogu se dijeliti i spajati; rekonstrukcija uline mree uz poveanje PGM-a, ostali

parametri prema detaljnim pravilima;
- iznimno, na podruju Malenice kao dovretak poteza gradnje uz Ulicu Ante Topia
Mimare i ulicu Malenica omoguuje se gradnja novih graevina, rekonstrukcija i
interpolacija najvee visine pet nadzemnih etaa, pri emu je peta etaa potkrovlje bez
nadozida, najvei ki 1,7, najmanji prirodni teren je 20%; najmanje 1 PGM/1 stan, uz
obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee
ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, na podruju Sigeice uz Rapsku ulicu omoguuje se izgraenost graevnih
estica do 60%; a na zapadnom dijelu krianja Rapske i Ugljanske ulice izgraenost
graevne estice 80%, ugostiteljsko-turistika namjena, visina podrum, tri etae i
potkrovlje (bez bunih sadraja i poveanog prometa u odnosu na okolnu gradnju, tako
da sadraj ne ometa stanovanje);
- iznimno, uz Ilirsku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje
izvedene graevine u skladu s izvedenim stanjem;
- iznimno, uz Bijeljinsku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje
izvedene graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, a drugi lokacijski
uvjeti nisu propisani;
- iznimno, uz Vojakovaku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje
izvedene graevine najvee visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, a drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, u ulici Gredice, kao uglovnica Jarunske ulice i ulice Gredice, omoguava se
zadravanje izvedene graevine najvee visine tri etae, ostali parametri nisu propisani;
- iznimno, uz ulicu 6. Trokut, a prema grafikom prikazu omoguuje se zadravanje u
prostoru izvedene graevine prema sljedeim uvjetima: smjetaj graevine na nain
kako je evidentirana u katastru i visina prema urbanom pravilu, drugi lokacijski uvjeti
nisu ogranieni;
- iznimno, uz junu stranu Avenije Dubrava i uz Trpanjsku ulicu, prema grafikom
prikazu, omoguava se zadravanje izvedene graevine - uglovnice na k..br. 6373 k.o.
Dubrava i na k..br. 4101/16 k.o. Rude, prema postojeem stanju izvedenosti
pristupnoga puta i graevine;
- iznimno, na prostorima stambene i mjeovite namjene sjeverno od Oporoveke i juno
od kampusa Borongaj, prema grafikom prikazu, omoguuje se izgradnja zgrada
stambene namjene prema tlocrtnim gabaritima zateenim na dan stupanja na snagu ove
odluke i ako su visinom usklaene s detaljnim pravilom, s pristupom na javnoprometnu
povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i prostorom rezerviranim
za proirenje postojee prometne povrine prema prostornim mogunostima; nova
gradnja prema detaljnim pravilima.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se mogu
graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.

b) u zoni javne i drutvene namjene:

- gradnja novih graevina i rekonstrukcija, prema programu i normativima osnovne
namjene;
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, parkovno ureen;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;
- GBP, ki, visina graevine nisu propisani;
 - 70 -

- u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee postojea izgraenost

graevne estice vea od propisane, moe se zadrati, ali bez poveavanja; najmanji
prirodni teren je postojei;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju.
- iznimno, za izgradnju montane portske graevine juno od Dugavske ulice u Rudeu,
prema kartografskom prikazu, nije propisana izgraenost graevne estice, povrina
prirodnog terena, ne primjenjuje se propisana udaljenost visoke graevine od granica
graevne estice i nije potrebna provedba javnog natjeaja.

lanak 72.

Sanacija, ureenje i obnova prostora individualne gradnje (2.5.) - prostori: Vrinice,

VII. Retkovec, Kozari bok, Kozari putevi, Struga, Bogdani, itnjak, Burievo naselje,
Proveno polje, Horvatovo naselje, Podbreje i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- revalorizacija podruja gradske periferije s karakteristikama substandardne stambene,
preteito bespravne gradnje;
- podizanje standarda podruja sanacijom, dogradnjom i transformacijom postojeih
naselja, rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove prometne mree, i osiguravanje
prostora za realizaciju nuno potrebnih prateih sadraja koji e poveati urbanitet
naselja;
- poticanje transformacije slike naselja estetsko-oblikovnim komponentama (kvalitetnija
gradnja u tehnolokom i oblikovnom smislu).
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja novih samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
- najmanja povrina graevne estice za samostojee je 350 m 2, za poluugraene 220 m2,
za ugraene 132 m2;
- najvea izgraenost graevne estice je 40% za samostojeu i poluugraenu, a 50% za
ugraenu graevinu;
- najvei ki 1,2;
- najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice;
- najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili
uvueni kat;
- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove odluke;
- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine, na graevnoj estici
mogua je gradnja samo jedne pomone graevine;
- u Novom Zagrebu gradnja samostojeih i poluugraenih graevina, najvei GBP 450
m2; ostalo prema detaljnim pravilima;
- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno, moe i manje u skladu s kontinuiranim
graevnim pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
- najmanja udaljenost graevine koja je preteito ili iskljuivo namijenjena poslovnoj
namjeni ili radu ne moe biti manja od 3,0 m od mee susjedne graevne estice;
 - 71 -

- rekonstrukcija na esticama jednakim ili veim od propisanih izvodi se po pravilima

za novu gradnju s tim da se postojei parametri vei od propisanih mogu zadrati, ali
bez poveanja;
- rekonstrukcija i interpolacija na graevnim esticama manjim od propisanih za novu
gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,2, najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se
trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat i udaljenost graevine od mee
susjedne graevne estice je postojea, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj PGM-a
osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); drugi
lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji postojei ki i visina, vei od
propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- iznimno na prostorima stambene i mjeovite namjene: Svete Klare - zvanih Burievo 2.
i Horvatovo naselje, staro naselje Sveta Klara, Blato, Botinec, Vrinice, VII. Retkovec,
Kozari bok, Kozari putevi, Struge, Bogdani, itnjak i Petruevac, prema grafikom
prikazu, omoguuje se gradnja zgrada stambene namjene prema tlocrtnim gabaritima
zateenim na dan stupanja na snagu ove odluke i ako su visinom usklaene s detaljnim
pravilom, s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti
pristupnog puta i rezervacije proirenja postojee prometne povrine prema prostornim
mogunostima; nova gradnja prema detaljnim pravilima.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena osim javne i
drutvene koje se mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene. Gradnja graevina javne
i drutvene namjene prema pravilima za zonu javne i drutvene namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija, prema programu i normativima osnovne
namjene;
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, parkovno ureen;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m;
- GBP, ki i visina graevine nisu propisani;
- u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice vea od propisane moe se
zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei.

lanak 73.

Ureenje i obnova rubnih prostora individualne gradnje (2.6.) - prostori: Stari

Retkovec, Resnik, Petruevec, Otoec, Remetinec, Blato, Otok, Horvatovo naselje, Stari
Jakuevec, Klara i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- revalorizacija podruja nekadanjih ruralnih naselja u procesu funkcionalne i
morfoloke transformacije;
- podizanje standarda podruja mjeovitom gradnjom, rekonstrukcijom postojee i
gradnjom nove prometne mree i komunalne infrastrukture te osiguravanjem prostora
za pratee sadraje;
- ouvanje i dopunjavanje slike naselja, vodei pri tome rauna o graditeljskom naslijeu
(osobito sredita starih sela) i razvojnim potrebama naselja;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.
 - 72 -

Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
- najmanja povrina graevne estice za samostojeu graevinu je 500 m 2, za
poluugraenu 300 m2, a za ugraenu graevinu 180 m2;
- najvea izgraenost graevne estice za samostojeu i poluugraenu je 40%, a 50% za
ugraenu graevinu;
- najvei ki 1,0;
- najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar prostora rezerviranog za proirenje ulice;
- najvea visina je tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje
ili uvueni kat;
- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove odluke;
- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine;
- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno, moe i manje, u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3,0 m, iznimno
moe biti i manja ali ne manja od 1,0 m;
- najmanja udaljenost pomone graevine koja je preteito ili iskljuivo namijenjena
gospodarskoj namjeni ne moe biti manja od 3,0 m od mee susjedne graevne estice;
- rekonstrukcija i gradnja zamjenske graevine na esticama jednakim ili veim od
propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei parametri vei
od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
- rekonstrukcija i interpolacija na graevnim esticama manjima od propisanih za novu
gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,0; najvea visina tri nadzemne etae, pri emu se
trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; udaljenost graevina od mee
susjedne graevne estice je postojea, ali ne manje od 1,0 m, postojea udaljenost
manja od navedene moe se zadrati; udaljenost graevina od mee za interpolaciju i za
poslovnu glavnu i pomonu graevinu ne moe biti manja od 3,0 m; potreban broj
PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice),
drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji postojei k i i visina, vei od
propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- iznimno, uz Branimirovu i produenu Koledineku ulicu primjenjuju se urbana pravila
iz lanka 74. ove odluke;
- iznimno, na prostoru stambene namjene, juno od Zdihovske ulice u Blatu, veliina
estice za slobodnostojeu graevinu najvie 500 m 2, a za poluugraenu najvie 400 m 2,
visina tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni
kat, najvei ki 1,0, najvea izgraenost 30% za slobodnostojee graevine, 40% za
poluugraene graevine, najmanji prirodni teren hortikulturno ureen 30%, najvei
GBP 400 m2, najmanje 1PGM/1 stan, udaljenost graevnog pravca graevine od rubne
linije rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije
planirano ili nije potrebno osigurati proirenje, najmanje je 3 m, najmanja udaljenost od
mee susjedne graevne estice 3,0 m, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, na prostorima stambene i mjeovite namjene: Svete Klare - zvanih Burievo
2. i Horvatovo naselje, staro naselje Sveta Klara, Blato, Botinec, Otok, Jakuevec,
Retkovec, itnjak i Petruevac, prema grafikom prikazu, omoguuje se gradnja zgrada
 - 73 -

stambene namjene prema tlocrtnim gabaritima zateenim na dan stupanja na snagu ove
odluke i ako su visinom usklaene s detaljnim pravilom, s pristupom na javnoprometnu
povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i rezervacijom proirenja
postojee prometne povrine prema prostornim mogunostima; nova gradnja prema
detaljnim pravilima.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se mogu
graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija, prema programu i normativima osnovne
namjene;
- gradnja samostojeih, a iznimno poluugraenih graevina;
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, parkovno ureen;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m za
poluugraenu graevinu iznimno moe biti i manja, ali ne manje od 3, 0 m;
- GBP, ki i visina graevine nisu propisani;
- u rekonstrukciji postojea izgraenost vea od propisane moe se zadrati, ali bez
poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
- odobravanju gradnje novih graevina prethodi javni natjeaj.
c) u zoni poslovne namjene:
- gradnja prema urbanim pravilima iz lanka 77. ove odluke.

lanak 74.

Ureenje i obnova prostora niske gradnje (2.7.) - prostori: korpikova ulica -

zapad, Donji Stenjevec, Ciglenica, Trenjevka - centar, Ravnice, Konjinska ulica, Kajzerica,
Otok, Hrelji - jug, Jakuevec, Klara, Blato, Stari Botinec, Podbreje, Horvatovo naselje,
Remetinec - Lanite i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- obnova i dovretak naselja omoguavanjem promjena oblika i veliine graevnih
estica, gradnjom novih graevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i postupnom
zamjenom tronih graevina;
- ouvanje elemenata identiteta naselja;
- podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove uline mree
i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za pratee sadraje;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
Detaljna pravila
a) u zoni stambene i mjeovite namjene:
- gradnja novih samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
- najmanja povrina graevne estice je 500 m2 za samostojeu, 300 m2 za
poluugraenu, 180 m2 za ugraenu graevinu;
- najvea izgraenost graevne estice je 30% za samostojeu, 40% za poluugraenu,
a 50% za ugraenu graevinu;
- najvei ki 1,2;
 - 74 -

- najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
na dijelu graevne estice unutar rezervacije proirenja postojee ulice, hortikulturno
ureen;
- najvea visina je etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat;
- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove
odluke;
- pomone graevine su iza graevnog pravca glavne graevine;
- u mjeovitoj preteito stambenoj namjeni u Novom Zagrebu pomone graevine
poslovne namjene grade se odvojeno od glavne graevine s time da je najvei ukupni
GBP pomonih graevina na parceli 150 m2;
- udaljenost graevnog pravca glavne graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno moe i manje u skladu s
kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mee graevne estice je 3,0 m;
- rekonstrukcija i gradnja zamjenske graevine na esticama jednakim ili veim od
propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei parametri
vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja;
- rekonstrukcija i interpolacija na graevnim esticama manjim od propisanih za
novu gradnju, uz uvjet da je najvei ki 1,2, najvea visina etiri nadzemne etae, pri
emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; udaljenost graevina od
mee susjedne graevne estice je postojea, ali ne manja od 1,0 m, postojea
udaljenost manja od navedenih moe se zadrati; udaljenost graevina od mee za
interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomonu graevinu ne moe biti manja od 3,0
m; potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni; u rekonstrukciji
postojei ki i visina, vei od propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- iznimno, na prostoru Kajzerice najmanja povrina graevne estice za
slobodnostojee 350 m2, za poluugraene 220 m2, a za ugraene graevine 132 m2;
najvea izgraenost graevne estice je 40% za slobodnostojee i poluugraene, 50%
za ugraene graevine; u rekonstrukciji, dogradnji, nadogradnji, zamjeni, gradnji
nove graevine umjesto postojee i interpolaciji na esticama jednakim ili veim od
propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojei parametri
vei od propisanih mogu zadrati, ali bez poveanja; a na manjim graevnim
esticama najvea izgraenost graevne estice je 50%; najvea visina graevine je
etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni
kat, najvei GBP je 650 m2; uz Ulicu R. Cimermana visina graevine je najvie pet
nadzemnih etaa, pri emu se peta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat,
najvei GBP 800 m2; potreban broj PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, na potezu mjeovite namjene uz produenu Vatikansku ulicu u Klari, uz
Ulicu Republike Njemake u Otoku, uz Sarajevsku i Vatikansku ulicu u Jakuevcu,
uz Aveniju V. Holjevca, na prostoru Klare zapadno od Avenije Veeslava Holjevca,
te na prostoru Remetinca, Blata i Botinca uz Ulicu dr. Luje Naletilia, najmanja
povrina graevne estice je 1000 m2; najvea izgraenost je 40%, najvei kin 2,0;
visina graevine izmeu tri i est nadzemnih etaa; na zahvate rekonstrukcije,
dogradnje, nadogradnje i interpolacija na graevnim esticama manjim od prethodno
propisanih primjenjuju se detaljna pravila iz ovog lanka;
 - 75 -

- iznimno, na prostoru sredita Trenjevke (uz uline poteze Selske - istok,

Sokolgradske, Ozaljske ulice, Dobojske, Krapinske, Trakoanske, ulice Duice,
Nehajske ulice i produene Crikvenike, te Ljubljanske avenije) najvea izgraenost
graevne estice je 50%, najvei kin 2,5, visina u skladu s visinom poteza, te uz Novu
cestu gdje je najvei kin 2,5 , a najvea visina je pet nadzemnih etaa, pri emu se peta
etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan
smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice),
druge namjene prema normativima ove odluke; na prostoru Trenjevke uz II.
Vranduku ul. omoguuje se dovrenje gradnje stambeno-poslovne zgrade na k..br.
4559, k.o. Trenjevka u zateenim gabaritima; na k..br. 4286 k.o. Trenjevka
omoguuje se izgradnja poluugraenog objekta na sjevernoj mei u cijeloj dubini
iznimke;
- iznimno, na prostoru Kneije najvea izgraenost graevne estice je 50%, k in 2,5;
visina u skladu s visinom poteza; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila
na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene
prema normativima ove odluke;
- iznimno, na prostoru Ciglenice (uz uline poteze Zagorske, Klanjeke, Selske -
zapad, Ul. I. B. Maurani - jug i planirane produene Kranjevieve ulice) i Trnave
najvea izgraenost graevne estice je 50%, najvea visina je pet nadzemnih etaa,
pri emu se peta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, najvei kin je 2,0,
najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove odluke;
- iznimno, na prostoru mjeovite namjene u Blatu, juno od Zdihovske ulice, najmanja
povrina graevne estice je 500 m2 za samostojeu, 300 m2 za poluugraenu, 180 m2
za ugraenu graevinu; najvea visina graevine etiri nadzemne etae, pri emu se
etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, kin 1,4, a u zoni irine 100 m uz
eljezniku prugu visina graevine pet nadzemnih etaa, pri emu se peta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, najvei kin je 1,8, najmanji prirodni teren je
30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja
postojee ulice, hortikulturno ureen; najvea izgraenost 40%, najmanje 1 PGM/1
stan, udaljenost graevnog pravca graevine od rubne linije rezervacije proirenja
ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno
osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, najmanja udaljenost od mee susjedne
graevne estice 3,0 m, a u zoni uz eljezniku prugu h/2, na jednoj graevnoj estici
mogue je graditi vie graevina; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, na prostoru mjeovite namjene u Botincu, najvea visina graevine etiri
nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa izvodi kao potkrovlje ili uvueni kat,
najvei kin je 1,2, najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga
mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice, hortikulturno ureen;
najvea izgraenost za slobodnostojee graevine 30%, za poluugraene 40%,
najmanje 1 PGM/1 stan, udaljenost graevnog pravca graevine od rubne linije
rezervacije proirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano
ili nije potrebno osigurati proirenje, najmanje je 3,0 m, najmanja udaljenost od mee
susjedne graevne estice 3,0 m, na jednoj graevnoj estici mogue je graditi vie
graevina; drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;".
- iznimno, uz Sokolgradsku ulicu, na k..br. 4210 k.o. Trenjavka prema grafikom
prikazu omoguuje se zadravanje u prostoru graevina u zateenim tlocrtnim i
visinskim gabaritima s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju
pristupnog puta i graevina; ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
 - 76 -

- iznimno, uz Pakotansku ulicu prema grafikom prikazu omoguava se zadravanje

u prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, na postojeoj
graevnoj estici s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju
pristupnog puta i graevine; ostali lokacijski uvjeti nisu ogranieni;".
- iznimno na prostorima stambene i mjeovite namjene: Svete Klare - zvanih Burievo
2. i Horvatovo naselje, staro naselje Sveta Klara, Blato, Botinec, Otok, Jakuevec,
Vrinice, VII. Retkovec, IV. Trnava, Resniki gaj, Struge, Bogdani, prema grafikom
prikazu, omoguuje se gradnja zgrada stambene namjene prema tlocrtnim gabaritima
zateenim na dan stupanja na snagu ove odluke i ako su visinom usklaene s detaljnim
pravilom, s pristupom na javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju
izvedenosti pristupnog puta i rezervacijom proirenja postojee prometne povrine
prema mogunostima prostora; nova gradnja prema detaljnim pravilima.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se
mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene namjene:
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija, prema programu i normativima
osnovne namjene;
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, parkovno ureen;
- najmanja udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 5,0 m;
- GBP, ki i visina graevine nisu propisani;
- u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice vea od propisane, moe se
zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju.
c) u zoni poslovne namjene:
- gradnja prema urbanim pravilima iz lanka 77. ove odluke;
- iznimno u zoni poslovne namjene K1 uz Gospodsku ulicu, a prema grafikom
prikazu, omoguava se zadravanje izvedene graevine prema postojeem stanju
izvedenosti, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.

lanak 75.

Ureenje i obnova prostora mjeovite gradnje (2.8.) - prostori: Stenjevec - sjever,

Oranice, Zagorska - Selska, Petrine - upanii, ulineka, Tvornica RIZ, Peenica - sjever,
Tvornica Fotokemika, Dubec, Volovica, Vrbik, Kanal, Njivice i drugi prema grafikom
prikazu.
Opa pravila:
- obnova i dovretak urbane matrice gradnjom novih graevina, interpolacijom,
rekonstrukcijom i zamjenom tronih graevina;
- ouvanje elemenata identiteta i memorije naselja (postojei trgovi, ulice, parkovi,
karakteristini urbani potezi, izvorno oblikovanje graevine);
- podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove uline mree i
komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za pratee sadraje;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;
- obvezno je ureenje prostora prema UPU Vrbik - Sredinji prostor;
- obavezno je ureenje prostora prema UPU Zagrebaka - Golikova.
 - 77 -

Detaljna pravila:
- u nedovrenim prostorima individualne, niske i visoke gradnje, omoguuje se
dovretak postojee tipologije, primjenjuju se urbana pravila iz lanaka 71., 74. i 76.
ove odluke. Promjena tipologije mogua je ako se formiraju nove prostorne cjeline ili
urbani blok - zona omeena javnim prostorom (ulicom ili parkom), te na povrinama
na kojima je propisana obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog ureenja;
- odnos prema susjedstvu i mjera osiguravanja javnog interesa propituje se i odreuje
u postupku prihvaanja programa za izradu plana;
- pojedinana transformacija prostora individualne ili niske gradnje u prostor visoke
gradnje nije mogua;
- iznimno ureenje prostora Petrine-upanii prema UPU Petrine upanii;
- iznimno, na krianju Gospodske ulice i Aleje grada Bologne, prema grafikom
prikazu omoguuje se zadravanje izvedene graevine s pristupom na javnoprometnu
povrinu prema postojeem stanju izvedenosti;
- iznimno, uz ulicu Trebe prema grafikom prikazu omoguuje se zadravanje u
prostoru graevine u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima s pristupom na
javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju pristupnog puta i graevine; ostali
lokacijski uvjeti nisu ogranieni

lanak 76.

Ureenje i obnova prostora visoke gradnje (2.9.) - prostori: Trenjevka - centar,

Voltino - sjever, rnomerec - jug, Avenija Dubrava, Mandlova - Maksimirska, ulica Svetice,
Brezje, Savska - Veslaka, Vrbik, Chromos - Radnika, Zagrepanka - Heinzelova,
Heinzelova - Vukovarska - sjever, J. Gredelj, Zagrebaki velesajam - istok, URIHO -
Drieva, Radnika - TE, Slobotina, Remetinec - Lanite, blok Kreimir i drugi prema
grafikom prikazu.
Opa pravila:
- obnova i dovretak urbane matrice gradnjom novih graevina, interpolacijom,
rekonstrukcijom i zamjenom tronih graevina uz omoguavanje promjena oblika i
veliine graevnih estica;
- Na podruju Zagrepanka - Heinzelova, J. Gredelj, Zagrebaki velesajam - istok,
URIHO - Drieva, preispitat e se i mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ouvanje elemenata identiteta (elementi urbane matrice s naglaskom na vrijednim
neizgraenim prostorima i pjeakim pravcima, ambijentalna obiljeja i prostorni
doivljaji, izvorne graditeljsko-oblikovne karakteristike i sl.);
- podizanje urbanog standarda rekonstrukcijom postojee i gradnjom nove uline
mree i komunalne infrastrukture, te obaveznim osiguravanjem prostora za pratee
sadraje;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke;
- obvezno je ureenje prostora prema: UPU Oporoveka - sjever, UPU Vrbik - Savska
- Slavonska, UPU Kra, UPU Gradianska - Cankareva - Prilaz baruna Filipovia,
UPU Franck, DPU Savska - Vukovarska, UPU Brezje - zona jug;
- za blokove na podruju rnomerca, oznaene na grafikom prikazu 4b - Procedure
urbano - prostornog ureenja, prostorno rjeenje odredit e se provedbenim
 - 78 -

dokumentima prostornog ureenja, odnosno javnim natjeajem; do donoenja

provedbenog dokumenta prostornog ureenja, odnosno provedbe javnog natjeaja,
mogua je gradnja samo pojedinane uline interpolacije i rekonstrukcija ulinih
graevina prema odredbama ovoga lanka, a u dvoritima rekonstrukcija graevina
koje su prema namjeni u skladu s namjenom utvrenom GUP-om prema odredbi
ovog lanka "iznimno na prostoru rnomerca".
Detaljna pravila:
a) u zoni stambene i mjeovite namjene
- gradnja samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
- na jednoj graevnoj estici mogue je graditi vie graevina;
- izgraenost graevne estice je do 50% osim za gradske projekte do 90%;
- najvei je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 3,0 za poslovnu, stambenu i
stambeno-poslovnu namjenu;
- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 1,5, osim za graevine javne i
drutvene namjene;
- najmanji prirodni hortikulturno ureen teren je 20% osim za gradske projekte
najmanje 10%;;
- za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja irina koridora ulice je 15,0 m;
- potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata urbanistikog plana ureenja ili
lokacijske dozvole, na vlastitom zemljitu, graevnoj estici ili esticama, odnosno
prometnicama u neposrednom kontaktu s graevnom esticom ili esticama;
- rekonstrukcija se izvodi uz obvezu zadovoljenja PGM;
- iznimno, na prostoru rnomerca i kontaktnom prostoru Trenjevke s Donjim
gradom, oznaeno na grafikom prikazu 4a - Urbana pravila izuzev prostora
oznaenih kao gradski projekti, a kao nastavak postojee tipologije gradnje,
omoguuje se:
- formiranje graevnih estica prema karakteristikama prostora;
- najvea izgraenost uline graevne estice je 60%, a na uglovima 80%;
- najvea izgraenost dvorine graevne estice je 30%;
- najvea visina uline graevine je preteita visina poteza (bloka);
- najvei GBP usklaen s preteitim GBP-om poteza;
- dubinu graevine ili dvorinih krila graevine uskladiti s preteitom dubinom
gradnje poteza;
- najvei je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 3,0 za poslovnu, stambenu i
stambeno-poslovnu namjenu;
- najmanji prirodni teren dvorinih estica je 20%, hortikulturno ureen;
- najvea visina dvorine graevine je etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, ali ne via od kontaktne uline graevine;
postojee vie dvorine graevine mogue je zadrati, ali ne i poveavati; iznimno
dvorina graevina moe biti i via, ali ne via od postojee dvorine graevine na
koju se prislanja;
- parkiralina mjesta za ulinu i za dvorinu gradnju obvezno osigurati na graevnoj
estici (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice), prioritet je podzemno,
pristup s javnoprometne povrine;
- graevni pravac je preteito postojei;
- uline graevine su ugraene, osim iznimno, ako je razmak potreban, prema
lokalnim uvjetima, razmak izmeu uline i nove dvorine graevine ne moe biti
manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca; pristup dvorinoj graevini s
javnoprometne povrine preko uline graevne estice, odnosno kroz kolni prolaz
uline graevine;
 - 79 -

- graevni pravac uz junu stranu Ilice, zapadno od ulice rnomerec, pomaknuti

prema jugu i planirati drvored;
- u ulici Sveti Duh, u kontaktnom prostoru zgrade nekadanje Mitnice, omoguuje se
udaljenost visoke graevine od mee graevne estice manja od polovice njene
visine i dubina gradnje vea od preteite dubine poteza;
- obvezno sauvati kvalitetno visoko zelenilo;
- rekonstrukcija i gradnja novih graevina umjesto postojeih i interpolacija izvode se
prema pravilima za novu gradnju; u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto
postojee postojea izgraenost graevne estice, ki i visina, vei od propisanih,
mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- unutar obuhvata UPU Frank zadravanje preteito stambene namjene bloka (M1),
prenamjena i ureenje dvorita u funkciji stanovanja; propozicije ureenja bloka
prema detaljnim pravilima 'iznimno na podruju rnomerca'; rekonstrukcije, ruenje
i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne
vrijednosti bloka, odnosno pojedinih graevina;
- iznimno, na prostoru Trnja, istono od Veslake ulice oznaenom na grafikom
prikazu 4a. Urbana pravila, najvea visina moe biti pet nadzemnih etaa;
- iznimno, na prostoru Trnja, za k..br. 4614/1, k.o. Trnje, omoguava se gradnja
podzemne etae na cijeloj povrini estice na dubini veoj od 3,0 m ispod kote
ureenog terena;
- iznimno, na prostoru mjeovite namjene zapadno od Avenije Veeslava Holjevca u
Klari kao tampon prostor prema zoni individualne gradnje, najvea visina graevine
4 nadzemne etae, najmanja udaljenost od mee susjedne graevne estice h/2,
ostalo prema detaljnim pravilima;
- iznimno, na podruju UPU Banjavieva - Heinzelova - Branimirova - Zavrtnica
omoguuje se rjeavanje parkiralinih potreba zahvata M21 djelomino unutar
zahvata M26;
- iznimno, na dijelu prostora uz Boidarevievu ulicu, Benkovievu ulicu, te izmeu
Bukovake ulice i Duknovieve ulice, najvea visina graevina je pet nadzemnih
etaa, pri emu se peta etaa izvodi kao potkrovlje ili uvueni kat; u rekonstrukciji i
gradnji novih graevina umjesto postojeih moe se zadrati postojea udaljenost od
mea manja od propisane, ali ne manja od 3 m, ostali parametri nisu propisani;
- iznimno, za lokaciju Zavoda za rehabilitaciju i ortopedska pomagala u
Boidarevievoj 1 omoguuju se uvjeti i nain gradnje prema pravilima za zonu
javne i drutvene, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene;
- iznimno, u zoni mjeovite-preteito stambene namjene M1 uz Gospodsku ulicu i uz
Heinzelovu ulicu, a prema grafikom prikazu, omoguava se zadravanje izvedene
graevine u Gospodskoj 84-86 i na k..br. 1978/3 k.o. Peenica prema postojeem
stanju izvedenosti, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, za lokaciju Remize ZET-a u Ozaljskoj ulici, do preseljenja na novu
lokaciju, mogua je rekonstrukcija, manja dogradnja i nadogradnja radi redovitog
odravanja i funkcioniranja.
Opa i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju graevina svih namjena koje se
mogu graditi u zoni stambene i mjeovite namjene.
b) u zoni javne i drutvene, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene:
- gradnja i rekonstrukcija mogua je prema programu osnovne namjene;
- drugi lokacijski uvjeti (izgraenost graevne estice, GBP, ki, visina graevine i
prirodni teren) nisu ogranieni;
- gradnja novih graevina prema javnom natjeaju;
 - 80 -

- iznimno, za postavljanje montanog kazalita "Baraka" nije potrebno provesti javni

natjeaj;
- iznimno, za izgradnju kompleksa HZZO u Gradianskoj ulici, prema grafikom
prikazu, omoguuje se izgradnja bez obveze primjene propisane udaljenosti visoke
graevine od granica graevne estice, ostali parametri prema detaljnim pravilima.

lanak 77.

Ureenje, zatita i obnova kompleksa jedne namjene (2.10.) - prostori javne i

drutvene namjene (Aleja G. uka, Klin, Jankomir, bolnice), zona gospodarske namjene
(Klara, Radnika cesta, itnjak, Slavonska avenija - sjever, Ravnice, Oporoveka ulica, Prilaz
baruna Filipovia, Ilica, anci, Dugave - jug, Slobotina - jug, Blato - Lanite, URIHO,
Avenija Veeslava Holjevca - zapad, istok, Delci, Jakuevec - jug, Novi Petruevec i
Jankomir), malo poduzetnitvo (Servisna zona Retkovec, Savica - anci, Melitice), portsko-
rekreacijska namjena s gradnjom (RC Veslaka, RC Chromos - Savica, Kruge, Cvjetno,
Hipodrom, Termalno kupalite Blato, RC Jakuevec, RC Siget, RC Slobotina), portsko
- rekreacijska namjena bez gradnje (Mrzlo polje, dolina potoka Bliznec, dolina potoka
tefanovec, Trokut, Otoec, Klara, Dugave, Jakuevec, Golf centar Zagreb), posebna
namjena, infrastrukturni sustavi (Resnik, TE-TO, Petruevec, Autobusni kolodvor), groblja i
drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- ureenje cjelina, vrijednih graevina i zelenih povrina, te komunalne opreme;
- dovretak prostora novom gradnjom i ureenje otvorenih povrina u funkciji osnovne
namjene;
- u svim namjenama omoguuje se gradnja vie graevina na jednoj graevnoj estici;
- na povrinama javne i drutvene, gospodarske, portsko-rekreacijske, posebne namjene
te na povrinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se mogu graditi i vie od 1,50
m radi zatite graevine ili naina njezina koritenja;
- omoguuje se zadravanje postojeih graevina kojih namjena nije u skladu s
planiranom namjenom i njihova rekonstrukcija u postojeim gabaritima bez mogunosti
poveanja;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;
- obvezno je ureenje prostora prema: DPU proirenje groblja Mirogoj, DPU Groblje
Miroevec - jug i DPU Groblje Miroevec - istok, DPU Groblje Sv. Klara, DPU Groblje
uerje, DPU Groblje estine, DPU Groblje Stenjevec, DPU Groblje Jakuevec, DPU
Termalno kupalite Blato.
Detaljna pravila
a) javna i drutvena namjena:
- gradnja novih graevina;
- graevna estica oblikuje se prema normativima za odreenu namjenu (kole, djeje
ustanove i sl.);
- najvea izgraenost graevne estice je 40%;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja postojee ulice, parkovno ureen;
- najvea visina je est nadzemnih etaa; graevina moe imati i vei broj etaa ako je to
vezano uz funkciju graevine ili lokalne uvjete;
- novu gradnju nije mogue planirati na postojeim hortikulturno-ureenim povrinama;
 - 81 -

- obvezan je smjetaj vozila na graevnoj estici prema normativima ove odluke (ne
unutar rezervacije proirenja postojee ulice);
- najmanja udaljenost graevine od mea graevne estice je h/2 (polovica visina), osim
od postojee ili planirane javnoprometne povrine;
- za gradnju novih graevina obvezan je javni natjeaj;
- rekonstrukcija i interpolacija mogua je prema pravilima za novu gradnju, bez
obaveze natjeaja; u rekonstrukciji i gradnji nove graevine umjesto postojee postojea
izgraenost graevne estice i visina, vee od propisanih, mogu se zadrati, ali bez
poveavanja; najmanji prirodni teren je postojei;
- iznimno, za gradnju graevine Zagreb arene na lokaciji u Blatu drugi lokacijski uvjeti
nisu ogranieni;
b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovaki kompleksi i ugostiteljsko
- turistika namjena)
- gradnja novih i rekonstrukcija postojeih graevina;
- najmanja graevna estica je 1000 m2, osim prigodom rekonstrukcija i interpolacija na
postojeim manjim graevnim esticama;
- omoguuje se gradnja slobodnostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina;
- najvea izgraenost graevne estice je 50%;
- najmanji prirodni teren je 20% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice;
- najvei kin za proizvodnu namjenu i trgovake komplekse 1,2, a 2,0 za poslovnu
namjenu; kin moe biti i vei ako je to rezultat razrade prostora provedbenim
dokumentima prostornog ureenja;
- visina i broj etaa graevine odreuje se ovisno o tehnologiji i namjeni;
- obvezan smjetaj vozila na graevnoj estici prema normativima ove odluke za
odreenu namjenu (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice);
- osiguravanje neposrednog pristupa s javnoprometne povrine;
- graevni pravac u skladu s kontinuiranim graevnim pravcem postojeih graevina;
- najmanja udaljenost graevine od mea graevne estice je h/2, ali ne manje od 3,0 m,
osim od javnoprometne povrine ili povrine rezervirane za proirenje postojee ulice;
- za proizvodnu namjenu i trgovake komplekse planirati zelenu tampon zonu irine
minimalno 10 m prema ostalim namjenama, osim prema javnoprometnim povrinama;
- u gradnji nove graevine umjesto postojee postojea izgraenost graevne estice, ki i
visina vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja; najmanji prirodni teren
je postojei;
- arhitektonska kompozicija i oblikovanje graevina moraju biti primjereni karakteru
zone, osobito na potezima uz gradske avenije koji definiraju ulaz u grad;
- prigodom prenamjene (restrukturiranja) i promjene prostorne organizacije veih
postojeih radnih kompleksa mogua je prenamjena dijela ili cjeline u razliite prostore
uredskog poslovanja, trgovine, kulture, znanosti, zabave, rekreacije i hotele; na
lokacijama postojeih industrijskih pogona mogu se smjestiti i trgovaki centri koji
moraju biti prilagoeni urbanom prostoru tipologijom i ponudom "gradske robne kue"
(trgovaki kompleksi K2 su iskljueni), te s parkiralitem na povrini terena koje
osigurava najvie treinu potreba za parkiranjem (ostatak potrebnih PGM-a podzemno
ili u sklopu graevine); eventualno, dijeljenje na manje cjeline mogue u skladu s
propozicijama za gradnju novih i rekonstrukciju postojeih graevina, uz uvjet da se ne
moe graditi na ureenim zelenim povrinama;
- iznimno, na prostoru zone planske oznake I. u Vukomercu, omoguuje se gradnja
tehniko-putnikog kolodvora prema detaljnim pravilima za infrastrukturne sustave
ovog lanka;
 - 82 -

- iznimno, na prostorima odreenima za malo poduzetnitvo (Servisna zona Retkovec,

Savica - anci i Melitica) najmanja povrina graevne estice je 500 m 2, a najvea
3.000 m2; najvea visina graevine je etiri nadzemne etae, pri emu je etvrta etaa
potkrovlje bez nadozida; na istoj graevnoj estici mogue je planirati jedan stan
najvee bruto - stambene povrine do 150 m2; ostalo prema detaljnim pravilima;
- iznimno, za novu gradnju u zonama poslovne namjene uz Ulicu Republike Njemake,
Heinzelovu, Slavonsku aveniju, Ulicu grada Gospia i Aveniju V. Holjevca najmanje je
visine pet nadzemnih etaa, ostalo prema detaljnim pravilima;
- iznimno u zoni gospodarske namjene dio Perjasike ulice, dio produene Hermanove
ulice, dio Sisake ceste I. odvojka i dio Saljske ulice odreen je za malo poduzetnitvo,
namjene preteno uslune djelatnosti, najmanja povrina parcele 350 m2; najvea visina
graevine je etiri nadzemne etae. Na istoj graevnoj estici mogue je planirati jedan
stan najvee bruto povrine 150 m2, najmanja udaljenost od mee h/2, iznimno 1,0 m,
ostalo prema detaljnim pravilima;
- iznimno, za gradnju graevine Zagreb arene u prostoru planske namjene oznake K2 u
Lanitu drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- iznimno, na preostalom dijelu povrine u podruju prostora Blato - Lanite, prema
lokalnim uvjetima Gradskog zavoda za prostorno ureenje, omoguuje se gradnja
stambeno-poslovnih, javnih i drutvenih graevina i viih od devet nadzemnih etaa bez
obaveze primjene lanka 101. ove odluke, te trgovakog centra, s tim da je najvea
izgraenost graevne estice 60%; najvei kin je 2,2 za sve namjene; a najmanji prirodni
teren 15%;
- iznimno, izmeu Zagrebake avenije i Ulice hrvatskih branitelja i na lokaciji u
Jankomiru, prema grafikom prikazu omoguuje se najvea izgraenost graevne
estice 70% i najvee kin 2,2, ostalo prema detaljnim pravilima.;
- iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istono od eljeznike pruge omoguuje se
gradnja kompleksa URIHO, to ukljuuje polivalentni rehabilitacijski centar i
proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale pratee sadraje, a na
preostalom dijelu zone K1 - gradskoga projekta istono od planirane prometnice,
sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog velesajma, omoguuje se
gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih graevina.
c) portsko-rekreacijska namjena - port s gradnjom
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija;
- graevna estica povrine, u pravilu, najmanje 5.000 m2; iznimno, moe se zadrati
manja povrina ako je graevna estica cijela u zoni odreenoj kartografskim prikazom
1) KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, ali ne manja od 2.000 m2;
- najvea izgraenost graevne estice 40%;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, osim u kontaktnom podruju priobalja rijeke Save i
u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% graevne estice mora biti prirodno tlo
(ureena zelena povrina);
- visina graevine uvjetovana je specifinim zahtjevima vrste porta; graevina (ili njezin
dio) u kojoj je smjeten pratei sadraj moe biti via od graevine osnovne namjene;
- u ukupnom GBP-u portski sadraji moraju biti zastupljeni s najmanje 70%, drugo
mogu biti pratei sadraji, osim za stadione, gdje udio prateih sadraja moe biti i vei;
- iznimno, za gradnju i ureenje prostora Hipodroma obvezna je prethodna izrada
krajobrazne studije; ostali parametri prema detaljnim paravilima;
- iznimno, za gradnju u priobalju Save uz Veslako naselje, najmanja graevna estica je
4000 m2, a rekonstrukcije su mogue na postojeim manjim esticama;
 - 83 -

- iznimno, na podruju Nova bolnica - zapad (termalno kupalite Blato) omoguuje se

izgradnja i ureenje turistikih i javnih sadraja; odnos portskih i prateih sadraja
moe biti i drugaiji od propisanoga kao rezultat razrade prostora DPU-om Termalno
kupalite Blato;
- iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Doma sportova omoguuje se
izgradnja i ureenje portskih i prateih sadraja, pri emu odnos portskih i prateih
sadraja moe biti i drugaiji od propisanoga; ostali lokacijski uvjeti nisu propisani;
- u rekonstrukciji, nadogradnji i gradnji novih graevina umjesto postojeih postojea
izgraenost graevne estice vea od propisane moe se zadrati, ali bez poveavanja;
najmanji prirodni teren je postojei;
- za gradnju graevina portsko-rekreacijske namjene na istaknutim lokacijama povrine
vee od 1,0 ha obvezan javni natjeaj.
d) portsko-rekreacijska namjena - port bez gradnje
- graevna estica povrine, u pravilu, najmanje 5000 m 2; iznimno, moe se zadrati
manja povrina ako obuhvaa cijelu zonu odreenu kartografskim prikazom: 1)
KORITENJE I NAMJENA PROSTORA;
- na ovim se prostorima mogu ureivati otvorena igralita te graditi manje pratee
graevine koje upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji
ugostiteljski sadraji i sl.), ukupan GBP do 1000 m 2/ha cjelovite ureene portsko-
rekreacijske povrine - graevne estice, a proporcionalno manje na manjim; ukupni
GBP ne moe biti vei od 5000 m2; otvorena igralita mogu se sezonski natkriti; pratei
se sadraji mogu graditi istodobno ili nakon ureenja otvorenih portsko-rekreacijskih
igralita;
- najmanji prirodni teren je 30% povrine graevne estice i nije ga mogue planirati
unutar rezervacije proirenja ulice, osim u kontaktnom podruju priobalja rijeke Save i
u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% graevne estice mora biti prirodno tlo
(ureena zelena povrina).
e) posebna namjena
- povrine posebne namjene ureuju se prema posebnim propisima;
- unutar povrina posebne namjene mogu se graditi i rekonstruirati graevine i postavljati
ureaji koji slue osnovnoj namjeni;
- visina graevina uvjetovana je specifinim zahtjevima osnovne namjene uz obvezu
potivanja lokalnih uvjeta.
f) infrastrukturni sustavi
- gradnja novih graevina i rekonstrukcija;
- veliina graevne estice, graevine i prateih sadraja odreeni su tehnolokim
zahtjevima;
- potovati mjere zatite okolia; to je mogue vie sadraja smjestiti podzemno;
neizgraene dijelove graevne estice hortikulturno urediti;
- rubove graevnih estica prema drugim namjenama treba urediti kao zatitni
vegetacijski pojas najmanje irine 10 m;
- gradnja i ureenje tramvajskih, autobusnih i eljeznikih terminala s prateim
sadrajima prema javnom natjeaju;
- iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omoguuje se realizacija sadraja
sukladno utvrenoj prometnoj studiji i rezultatima po njoj provedenog javnog natjeaja.
g) groblje
- prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne povrine kvalitetnim parkovno-
pejsanim rjeenjima i osiguravanjem standarda najmanje povrine po grobnom mjestu
u skladu s Pravilnikom o grobljima;
 - 84 -

- na prostorima groblja mogu se graditi pratee graevine, tj. graevine koje slue
osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvanice i sl.), te
komunalna infrastruktura;
- ureenje svih groblja, gradnja prateih graevina, te oblikovanje opreme to se na
groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, ureenosti i tradiciji takvih
prostora;
- uz granicu groblja, a unutar povrine groblja, treba osigurati zatitni vegetacijski pojas
najmanje irine 10,0 m;
- ureenje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i drugim posebnim propisima;
- gradnja novih groblja prema javnom natjeaju uz obavezu izrade DPU - a.

lanak 78.

Ureenje javnih zelenih povrina (2.11.) - prostori: Bundek, dolina potoka Ribnjak -
Graani, Podrebernica, Kulmerove livade, Park estine, Gornji Luki, Pongratzov park, Park
Mikulii, Park rnomerec, Park Gornje Prekrije, Park Vrhovec, Pantovak - Zelengaj, Park
Pepeljarka, Martinovka - dio, Park Babonieva - alata, Park Jurkovieva, Trg S. Radia i
potez sredinje osi, Park Botinec, Park Remetineki gaj, parkovi u Klari, Park u Slobotini,
Park u Dugavama, Park u Jakuevcu, Park uerje, Park Markuevec, Park Kozjak, Park
ulinec, Park Resnik i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila
Parkovi:
- formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama, sadrajima i opremom
zadovolje potrebe koritenja kao rekreacijski, edukativni, ekoloki i estetski gradski
prostori;
- ureenje sukladno postojeim obiljejima, planiranom nainu koritenja, zatitnoj
funkciji i ouvanju postojeeg zelenila;
- ureenje parkovnih povrina ponajprije odravanjem i sadnjom visokog zelenila;
- ureenje putova, biciklistikih staza, rekreacijskih povrina, oblikovanje i
rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme;
- iznimno, mogu se graditi graevine koje su u funkciji koritenja parka kao to su
paviljoni i odmorita, manje javne ili ugostiteljske graevine, komunalne graevine,
graevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice, do ukupno 500 m2 GBP-a;
- gradnja graevina iz prethodne alineje mogua je na svakih najmanje 2 ha ureene
parkovne povrine uz obavezu izrade krajobrazne studije i ne moe se graditi na ve
vegetacijom oblikovanim prostorima; postojee graevine i ureene povrine mogu
se zadrati ;
- program za izradu krajobrazne studije, odnosno krajobraznu studiju izrauje Zavod
za prostorno ureenje Grada Zagreba ili druga ovlatena osoba, a verificira nositelj
izrade plana, a za one od strateke vanosti za razvoj grada (konstitucijske prirodne
elemente identiteta grada: Medvednica i Sava) Gradski ured za strategijsko
planiranje i razvoj Grada. Krajobraznom se studijom utvruje ukupni maksimalni
GBP graevina;
- iznimno, na prostoru Bundeka mogua je izgradnja prateih sadraja do 1500 m 2
GBP-a;
- iznimno, na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama (Z4) na Krugama,
Trnjanskoj Savici, zoni juno od Autobusnog kolodvora i Racinjaka mogu se graditi
graevine za kulturu, znanost, rekreaciju i vjerske graevine, uz uvjet da k in zone
nije vei od 0,2;
 - 85 -

- iznimno u zoni Z4 juno od Strossmayerovog etalita mogu se graditi ugostiteljske i

druge pratee graevine u funkciji obnove prostora nestalih poljoprivrednih kultura
(vinograda i dr.) uz uvjet da kin zone nije vei od 0,2, uz obavezu izrade krajobrazne
studije. Program za izradu krajobrazne studije, odnosno krajobraznu studiju izrauje
Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba ili druga ovlatena osoba, a verificira
nositelj izrade plana;
- obvezno je ureenje prostora prema UPU Graanski Ribnjak;
- iznimno omoguuje se podzemna garaa na dijelu povrine Trga dr. Franje
Tumana uz Reljkovievu ulicu;
- - iznimno, uz Aleju Hermanna Bollea prema grafikom prikazu omoguava se
zadravanje izvedene graevine s poslovnim prostorom i pristupom na
javnoprometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog puta i
graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni. Radi optimalne spomenike
prezentacije nepokretnoga kulturnog dobra - kompleksa groblja Mirogoj i uklanjanja
uzroka i posljedica ugroenosti ovog graditeljskog sklopa, za prostor zapadno od
Aleje Hermanna Bollea obuhvaen urbanim pravilima 1.8. i 2.11. propisuje se
obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog ureenja UPU Hermanna Bollea -
zapad (s krajobraznom studijom i konzervatorskom podlogom).
Gradske park-ume:
- zadravanje izvorne strukture vegetacije prema vrstama i obraslosti gradskih park-
uma te gospodarenje u skladu sa umsko-gospodarskim planovima;
- gospodarenje se provodi ponajprije s ciljem uzgoja i zatite, a u skladu s odrivim
gospodarenjem umama, unapreenjem bioloke i krajobrazne raznolikosti te
zatitom ekolokog sustava;
- ureenje umske infrastrukture i/ili graevina za potrebe umarstva, livada, staza,
putova, gradnja vidikovaca, paviljona, nadstrenica, higijensko-sanitarnih graevina
ili druge opreme park-ume odredit e se provedbenim dokumentima prostornog
ureenja i projektnom dokumentacijom, vodei rauna o tome da se ne ugrozi
njihova prirodi bliska struktura i druge opekorisne funkcije temeljne namjene.
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

lanak 79.

Ureenje zatitnih zelenih povrina (2.12.) - prostori: Vinovrh, Kulmerov dvor,

dolina potoka Bliznec i dolina potoka Reka, Botinec - jug, Prudinec, Glogovec, Brodie,
vinogradi Brezinaka i Gornjeg Bukovca i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- onemoguavanje gradnje na povrinama zatitnog zelenila, na klizitima, strminama,
vodocrpilitima i uz vodotoke, osim graevina koje slue zatiti kao to su potporni
zidovi, nasipi, retencije, ograde i slino;
- na postojeim zatitnim zelenim povrinama mogu se zadrati postojee graevine i
ureene povrine;
- ureenje, sukladno postojeim obiljejima, planiranom nainu koritenja, funkciji
zatite i odravanja slike karakteristinih poljodjelskih krajobraza;
- ureenje povrina za rekreaciju na otvorenom, putova, staza, paviljona i nadstrenica,
tako da njihova ukupna povrina ne prelazi 5% povrine zahvata;
- postava skulptura i spomen-obiljeja;
 - 86 -

- na podrujima zatienih vinograda mogu se graditi klijeti kao jednoetane graevine s

podrumom, najvei GBP-a 20 m2 u vinogradu povrine najmanje 700 m2;
- iznimno na povrinama povremeno pod vodom (V2), omoguuje se gradnja i ureenje
prostora u skladu s lankom 20. ove odluke;
- iznimno, na prostoru Gornjeg Bukovca mogue je preseljenje postojeih klijeti junije
u odnosu na postojeu lokaciju;
- iznimno, na prostoru istono od park-ume ulineina mogu je smjetaj groblja
kunih ljubimaca;
- iznimno, na lokaciji izmeu Botinca i june zagrebake obilaznice za potrebe udruge
Krila mogue je izgraditi halu, nadstrenice, talu, sjenik i alatnicu;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

lanak 80.

Gradnja na graevnim esticama najmanje povrine 5000 m2 (2.13.), na zatitnim

zelenim povrinama - prostori: Zavrje, Mllerov breg, Mikulii, Lukii, estine, Mlinovi,
Jelenovac, Fukov jarek, Remete, Miroevec i drugi prema grafikom prikazu.
Na zatitnim zelenim povrinama, osim u umi i na umskom zemljitu, a sukladno
karakteristikama krajolika, mogu se graditi manje graevine javne i drutvene namjene,
turistiko - ugostiteljske ili stambene graevine s najvie tri stana na graevnoj estici,
povrine najmanje 5000 m2 tako da GBP ne prelazi 400 m 2, a visina je, najvie, podrum, jedna
etaa i potkrovlje ili uvueni kat s tim da je na graevnoj estici mogue smjestiti jednu
glavnu graevinu.
Iznimno na Gornjem Prekriju - sjeverna strana prema grafikom prikazu, omoguuje
se gradnja stambene graevine na graevnoj estici povrine najmanje 2500 m 2, visina i GBP
prema prethodnom stavku.
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i zatite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

lanak 81.

Ureenje rijeke Save (2.14.)

Ureenje rijeke Save s priobaljem, ukljuujui i sustav odteretnih kanala vodnih

stepenica i dr., provodit e se tako da se zadre prirodna obiljeja prostora i osigura zatita
podzemnih voda.
Na vodnom dobru koje se povremeno nalazi pod vodom mogu se ureivati otvorena
igralita za port i rekreaciju bez sadnje visoke vegetacije, graditi infrastrukturne graevine, te
ureivati vodotoci sukladno posebnim propisima o koritenju vodnog dobra.
Na povrinama vode i vodnog dobra (u rijenom koritu i u inundaciji), u zoni 500 m
nizvodno od Mosta mladosti, omoguuje se pristup rijeci i postava plutajuih objekata veih
od 35 m, a za brodove do 35 m na tradicionalnim privezitima uz mostove, prema postojeem
stanju lokacije i graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu propisani.
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA ove odluke.
 - 87 -

8.2.3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUJA

lanak 82.

Urbana obnova (3.1.) - prostori: Sv. Duh, Heinzelova, Ferenica, Branimirova,

Njivice - Pile, Martinovka, Kruge, Brezje, Staro Trnje, Sigeica, Vrbik (Ul. I. Luia),
sredinji dio Savice (Ujevieva - Jeutova), industrijska batina u Trnju (Paromlin, Plinara,
biva industrija uz Radniku cestu), Cvjetno naselje (istono od HRT-a), prostor izmeu Save
i ulice Prisavlje, Istoni kolodvor, Tvornica autobusa, Ulica grada Gospia, Ciglana, podruje
Glavnog kolodvora s kontaktnim prostorom Trnja, Ul. kneza Lj. Posavskog - Heinzelova -
Branimirova, Kruge, Tvornica cementa u Podsusedu, Oranice, Savska - arengradska,
sredite Trenjevke, NK Zagreb Kranjevieva, Klanjeka - Tomislavova, Studentski kampus
Borongaj i drugi prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- uklanjanje i zamjena gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu adekvatni poloaju
u gradu;
- promjena postojee namjene i morfologije te definiranje nove uline mree i urbane
strukture;
- obvezno je donoenje provedbenog dokumenta prostornog ureenja;
- programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog ureenja definirat e se
osnovni urbanistiki parametri za koritenje prostora, nain koritenja i ureenja
povrina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i drutvenim potrebama, potujui
vrijednosti i specifinosti podruja za koje se izrauje provedbeni dokument
prostornog ureenja;
- na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi graevine
za kulturu, znanost, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske graevine, uz uvjet da k in zone
nije vei od 0,2 i podzemne garae kojim GBP ne ulazi u obraun ki, udaljenost
graevine od susjedne mee nije propisana;
- do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja mogui su zahvati u
skladu lankom 104. ove odluke;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
Programske smjernice:
1. UPU Ulica Lj. Posavskog - Zavrtnica - Branimirova - Crvenog kria
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda stambeno-poslove namjene;
- gradnja i ureenje prema interpretaciji urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz
mogunost gradnje i samostojeih visokih graevina; ureenje javnog parka i
otvorenih portskih igralita, ureenje i dopuna uline mree i javnih prostora.
2. UPU Banjavieva - Heinzelova - Branimirova - Zavrtnica
- transformacija u prostor preteito poslovne namjene visokoga urbanog standarda;
- prostor visoke gradnje interpretacijom urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz
mogunost gradnje i samostojeih graevina;
- ureenje i dopuna uline mree, javnih prostora i zelenila.
3. UPU Ciglana
- transformacija zone "stare industrije" u prostor visokoga urbanog standarda;
- ureenje novih zona mjeovite i poslovne namjene, javnih parkova, te ureenje
terminala javnog prijevoza;
 - 88 -

- ureenje i dopuna uline mree, javnih prostora i sustava gradske infrastrukture;

- nova gradnja visokih, odnosno niskih graevina ovisno o usklaenju s postojeom
okolnom izgraenom strukturom;
- izgradnja trga;
- ouvanje prostora posebnih prirodnih i graditeljskih vrijednosti, ouvanje i ureenje
jezera i parka;
- izgradnja portske - polivalentne dvorane i zatvorenog bazena;
- afirmacija poteza uz Ilicu;

4. UPU Sveti Duh

- zatita, ureenje i dogradnja zapadnog dijela podsljemenskog predjela kao cjeline,
osobito pejsanih i zatitnih zelenih povrina i komunalne opreme
- u zoni mjeovite namjene, gradnja preteito stambenih graevina manjih gabarita;
- u zoni javne i drutvene namjene gradnja prema programu i normativima osnovne
namjene i u skladu s okolnom gradnjom, a prema javnom natjeaju, dio terena
parkovno ureen;
- osigurati poprene pjeake veze.
5. UPU Savska - arengradska - jug
- ureenje prostora mjeovite namjene preteito visokom gradnjom i portsko-
rekreacijske zone; ureenje prostora u kontekstu povezivanja gradskog tkiva sa
sjeverne i june strane rijeke;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje prostora od vanosti za itav grad;
- transformacija postojee izgraene strukture u prostor visokoga urbanog standarda,
-definiranje fizionomijskih elemenata slike grada;
- afirmacija prostora ispod pruge i uz nju.
6. UPU Savska - arengradska - sjever
- povrine mjeovite namjene;
- ureenje prostora preteito visoke gradnje;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje prostora od vanosti za itav grad;
- studija mogunosti poprenog povezivanja sa ostalim prostorom Trenjevke
pjeakim i kolnim prolazima ispod pruge.
7. UPU Savska ulica - Prisavlje
- ureenje prostora mjeovite namjene i planiranje preteito visoke gradnje;
- transformacija postojee izgraene strukture u prostor visokoga urbanog standarda;
- sadrajno, funkcionalno i oblikovno usklaenje s okolnim visokokonsolidiranim
prostorom.
9. UPU NK Zagreb
- povrine mjeovite i portsko - rekreacijske namjene;
- ureenje prostora preteito visoke gradnje; ureenje prostora gradskog znaaja;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda;
- prometno, sadrajno i funkcionalno povezivanje s prostorom Donjeg grada;
10. UPU podruja nekadanje Tvornice cementa u Podsusedu
Za povrinu poslovne namjene te javne i drutvene namjene izmeu planirane ulice
Karanik i Aleje Bologne (juni dio) predvia se:
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, oblikovanjem i sadrajima
prilagoen znaenju zapadnog ulaza u grad;
- omoguiti integraciju stambene namjene visine do 5 etaa, kao i supstituciju
objekata cementare javnim i poslovnim sadrajima;
 - 89 -

- omoguiti poboljanje komunalne infrastrukture - osobito odvodnje kao preduvjeta

sanacije klizita;
- preispitati mogunosti dreniranja i koritenje podzemnih voda.
U irem podruju nekadanje Tvornice cementa, sjeverno od planirane ulice Karanik
(sjeverni dio plana):
- planirati povrine gospodarske, stambene, mjeovite, portsko-rekreacijske
namjene i drutvene namjene;
- preduvjet gradnje u utjecajnoj zoni klizita je provedena sanacija klizita;
- ureenje reciklanog dvorita za graevni otpad i odlaganje zemlje, u funkciji
sanacije klizita;
- tipologiju gradnje sjeverno od planirane ulice Karanik prilagoditi gradnji u
kontaktnoj zoni.
11. UPU Oranice - TEP - Tematski park
- ureenje prostora uz transformaciju postojee izgraene strukture;
- artikuliranje poteza uz planiranu gradsku aveniju ulicu Oranice;
- ureenje prostora mjeovitom gradnjom, u pravilu visokom, niskom, uz mogunost
individualne gradnje;
- afirmacija vodotoka kao prirodnog elementa u urbanoj matrici;
- ureenje prostora javne zelene povrine - tematskog parka kao portsko-rekreacijske
zone u skladu s vanou prostora za budui gradski identitet te u skladu s
oekivanom transformacijom i prenamjenom okolnog prostora;
- obvezan javni natjeaj za podruje tematskog parka.
12. DPU ureenja stambenog naselja na lokaciji bive vojarne pansko - Oranice
- povrina mjeovite - preteito stambene namjene;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, uz potivanje postojee
vegetacije i afirmaciju vodotoka.
13. UPU Tvornica autobusa
- transformacija nekadanje industrijske strukture u novu stambeno-poslovnu zonu
visokoga urbanog standarda;
- ureenje prostora uz mogunost planiranja preteito visoke gradnje;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje novih javnih prostora, gradske infrastrukture i odgovarajuih prateih
sadraja;
- povezivanje s okolnim stanovanjem u homogenu cjelinu.
14. UPU Ferenica - zapad
- transformacija postojee strukture uz glavne gradske prometnice u zonu mjeovite
stambeno-poslovne namjene visokoga urbanog standarda;
- ureenje prostora uz mogunost planiranja preteito visoke gradnje;
- mogunost sanacije dijela postojee gusto izgraene strukture odabirom
odgovarajue tipologije (niska i individualna gradnja);
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- afirmacija poteza uz Ulicu grada Vukovara i Donje Svetice.
15. UPU Ferenica - istok
- transformacija postojee strukture u zonu mjeovite stambeno-poslovne namjene
visokoga urbanog standarda;
- ureenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;
- mogunost sanacije dijela postojee gusto izgraene strukture odabirom
odgovarajue tipologije (niska i individualna gradnja);
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
16. UPU Istoni kolodvor:
 - 90 -

- transformacija nekadanje industrijske zone u prostor mjeovite namjene visokoga

urbanog standarda;
- ureenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- afirmacija prostora uz Heinzelovu ulicu i ulicu Svetice;
- istraivanje mogunosti povezivanja s prostorom sjeverno od eljeznike pruge.
17. UPU Studentski kampus Borongaj
- transformacija zone bive vojarne Borongaj u zonu javne i drutvene namjene -
Studentski kampus, obrazovno-znanstveno-istraivaki centar sa svim prateim
sadrajima;
- ouvanje postojeeg kvalitetnoga visokog zelenila i postojeeg vodotoka;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- planiranje parkovnih povrina;
- planiranje portsko - rekreacijskih povrina i sadraja.
18. UPU Ulica grada Gospia - sjeveroistok
- transformacija industrijske zone u prostor mjeovite namjene visokoga urbanog
standarda;
- ureenje nove stambeno-poslovne zone;
- ureenje prostora planiranjem preteito visoke gradnje uz respektiranje kvalitetne
parkovne vegetacije;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospia;
- u obuhvatu plana omoguiti gradnju stambenih i poslovnih graevina viih od devet
nadzemnih etaa, tlocrtne izgraenosti nadzemnih etaa do 40%, uz osiguranje
prirodnog terena minimalno 30%, drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
19. UPU Ulica grada Gospia - jugozapad:
- transformacija industrijske zone i zone postojee individualne gradnje u prostor
mjeovite namjene;
- ureenje nove stambeno-poslovne zone;
- ureenje prostora planiranjem preteito visoke gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- mogunost sanacije dijela postojee gusto izgraene strukture odabirom
odgovarajue tipologije (niska i individualna gradnja);
- afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospia.
20. UPU Peenica sjever - trigina
- transformacija postojee strukture u prostor mjeovite namjene;
- ureenje nove stambeno-poslovne zone planiranjem visoke i niske gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- povezivanje planirane strukture s kvalitetnom stambenom gradnjom uz Zvonimirovu
i Buanovu ulicu u homogenu cjelinu.
21. UPU - Svetice
- strukturalna i sadrajna preobrazba prostora;
- ureenje zona stambene i mjeovite namjene;
- dovrenje i oblikovanje naselja u mjerilu usklaenom s postojeom kvalitetnom
gradnjom (visokom, niskom i individualnom);
- povezivanje ulica u gradsku mreu;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
22. UPU Radnika - Domovinski most:
- strukturalno-funkcionalna transformacija u poslovnu zonu visokoga urbanog
standarda;
 - 91 -

- ureenje prostora planiranjem visoke gradnje;

- afirmacija prostora na jugoistonom ulasku u grad, odabirom primjerenih volumena
kvalitetnog oblikovanja;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
23. UPU Heinzelova - Radnika - eljeznika pruga
- transformacija postojee izgraene strukture vodei rauna o zatienome kulturnom
dobru;
- ureenje povrine mjeovite namjene planiranjem preteito visoke gradnje;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje novih javnih prostora.
24. UPU Martinovka - zona istok
- povrine mjeovite i javne namjene te javne gradske povrine - tematske zone;
- ureenje prostora planiranjem preteito visoke gradnje, a ureenje javne gradske
povrine - tematske zone prema opim pravilima za niskokonsolidirana gradska
podruja;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- preispitat e se opcije realizacije projekta Sveuilina aleja;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.
25. UPU Martinovka - zona zapad
- ureenje prostora mjeovite namjene;
- transformacija postojee izgraene strukture;
- promjena postojee parcelacije;
- ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje.
27. UPU Potez uz Savu juno od ulice Prisavlje
- ureenje povrina javne i drutvene namjene;
- ureenje prostora i planiranje niske i visoke gradnje uz obvezno planiranje veih
otvorenih javnih povrina, a ureenje javne gradske povrine - prema opim
pravilima za niskokonsolidirana gradska podruja;
- planirati graevine drutvene i javne namjene od vanosti za grad i dravu;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vanog za identitet grada;
- osigurati kontinuitet zelene povrine uz rijeku Savu;
- planiranje zone za port i rekreaciju port s gradnjom R1 na potezu istono od
Mosta Slobode.
28. UPU Sredinjeg prostora Brezja
- ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje u zonama mjeovite i
drutvene namjene, a ureenje javne gradske povrine - tematske zone prema opim
pravilima za niskokonsolidirana gradska podruja;
- radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske
zajednice graevine ne mogu biti vie od visine vijenca Nacionalne i sveuiline
knjinice;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vanog za identitet grada.
29. UPU Kruge
- povrina mjeovite namjene;
- ureenje prostora i planiranje visoke i niske gradnje;
- radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru objekti uz Ulicu Hrvatske bratske
zajednice ne mogu biti vii od visine vijenca Nacionalne i sveuiline knjinice;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vanog za identitet grada.
30. UPU Njivice
- povrina mjeovite namjene i javne gradske povrine - tematske zone;
 - 92 -

- ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje, a ureenje javne gradske

povrine - tematske zone prema opim pravilima za niskokonsolidirana gradska
podruja.
31. UPU Sigeica
- povrina mjeovite namjene;
- ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje;
- transformacija industrijske zone u prostor visokoga urbanog standarda.
32. UPU Cvjetno naselje za zonu istono od HRT-a
- povrina mjeovite namjene;
- ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, s interpolacijom javnih i
drutvenih sadraja;
- definiranje lokacije Dravnog arhiva;
- radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske
zajednice graevine ne mogu biti vie od visine vijenca Nacionalne i sveuiline
knjinice.
33. UPU Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica V. Rudjaka - planirana
Strojarska
- povrina mjeovite namjene i mjeovite - preteito poslovne namjene;
- ureenje prostora i planiranje visoke, niske i individualne gradnje;
- radi zatite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske
zajednice graevine ne mogu biti vie od visine vijenca Nacionalne i sveuiline
knjinice;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vana za identitet grada;
- zatita identiteta i strukture Starog Trnja.
34. UPU Savica - sredinja zona
- povrina mjeovite namjene;
- ureenje prostora i planiranje preteito visoke gradnje;
- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.
35. UPU Klanjeka - Tomislavova
- povrine mjeovite i stambene namjene;
- ureenje prostora niske i visoke gradnje;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje nove stambeno - poslovne zone;
- komunalno opremanje zemljita i uvoenje prometne mree.
36. UPU Preko - istok
- povrine mjeovite namjene;
- ureenje prostora preteito visoke gradnje;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- transformacija izgraene strukture u prostor viega urbanog standarda.
37. UPU Rude
- povrine mjeovite namjene;
- ureenje prostora visoke gradnje;
- komunalno opremanje zemljita i uvoenje prometne mree.
38. UPU Munja
- transformacija industrijske zone u prostor mjeovite namjene visokoga urbanog
standarda;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- ureenje prostora planiranjem javnih sadraja.
 - 93 -

39. UPU Vukomerec

- transformacija zone u prostor mjeovite namjene visokoga urbanog standarda;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- ureenje prostora planiranjem javnih sadraja;
40. UPU "TOZ"
- planiranje novoga stambenog naselja s prateim sadrajima;
- definiranje interne prometne mree koja e zajedno s postojeim i planiranim
prometnim pravcima izvan podruja obuhvata initi funkcionalnu prometnu mreu
ovog dijela grada;
- osmiljavanje prostornog koncepta naselja kao podruja visokog urbaniteta, u okviru
kojega e se definirati mrea javnih prostora (trgovi i pjeake povrine, parkovi,
djeja igralita i dr., te obavezno prostor za gradnju djeje ustanove).
41. UPU Radnika - Slavonska avenija
- ureenje nove zone gospodarske namjene;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa radi stvaranja i
oblikovanja poteza otvorenih gradskih prostora koji su sastavni dio veze naselja park
Maksimir, kampus Borongaj do naselja Savica - anci, osobito do nove sportsko-
rekreacijske zone uz jezera Savica;
- afirmacija prostora uz Slavonsku aveniju i Radniku cestu.
42. UPU Laina
- transformacija studentskog doma u dio stambenog naselja Laina;
- zadravanje postojee kvalitetne vegetacije i povezivanje u park naselja;
- planiranje dijela naselja potujui smjernice odrivog razvoja i energetske
uinkovitosti;
- strukturiranje naselja potujui konfiguraciju terena;
- planiranje prateih sadraja naselja (trg, djeji vrti, park);
- planiranje drvoreda uz Lainsku ulicu i Dobri dol;
- planiranje pjeake veze izmeu Lainske ulice i Dobrog dola.
43. UPU Elka
- transformacija industrijske zone u zonu mjeovite namjene;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- povezivanje s okolnim prostorom u homogenu cjelinu;
- zadravanje postojee kvalitetne vegetacije.
44. UPU Zagorska, Selska, Merieva
- povrina mjeovite - preteito stambene namjene;
- gradnja i ureenje prema interpretaciji i zatiti postojee urbane matrice, mogunost
gradnje samostojeih graevina;
- ureenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje;
- afirmacija prostora uz prugu;
- intervencije u prostoru prema propozicijama nadlenog tijela zatite.

lanak 83.

Nova regulacija na neizgraenom prostoru (3.2.) - prostori: Trnava, Gajnice -

zapad, korpikova ulica - istok, Jankomir, Oranice, Savska Opatovina, Preko, Vrbani,
Grmoica, Degidovec, Dankovec, Slanovec, Oporovec, Zabavni park - istok, Dubrava -
centar, Slavonska - sjever, ulineka - zapad, Resnik, Savica - anci, Borovje, Savica -
Petruevec, Grana, RC Graneina, Mladoles I., Mladoles II., petlja Luko - sjever, petlja
Luko - jug, Blato - jug, Botinec - zapad, Savski park - istok, Savski park - zapad, Remetinec
 - 94 -

rotor - istok, Remetinec rotor - zapad, Zagrebaki velesajam - zapad, Otoec - istok, Klara,
Podbreje, Buzinski Kri, Dugave - jug, Savski park - istok (Sanitarno odlagalite Jakuevec),
Jakuevec, park Novi Zagreb, Racinjak (Zaprue - sjever), Sredie - zapad, Graani - Dolje i
drugo prema grafikom prikazu.
Opa pravila:
- gradnja uline mree, mree javnih prostora i graevina te ureenje neizgraenih
povrina prema provedbenom dokumentu prostornog ureenja;
- obvezno je donoenje provedbenog dokumenta prostornog ureenja;
- programom za izradu provedbenog dokumenta prostornog ureenja definirat e se
osnovni urbanistiki parametri za koritenje prostora, nain koritenja i ureenja
povrina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i drutvenim potrebama, potujui
vrijednosti i specifinosti podruja za koje se izrauje provedbeni dokument
prostornog ureenja;
- potrebno je osigurati minimalno 3 m2 javne parkovne povrine po stanovniku na
podrujima gdje se planira stambena gradnja ukoliko postotak zelenila nije definiran
u pojedinom urbanom pravilu koje se primjenjuje za konkretno podruje;
- u zonama javnih gradskih povrina - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi
graevine za kulturu, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske graevine, uz uvjet da k in
zone nije vei od 0,2 i podzemne garae kojih GBP ne ulazi u obraun ki;
- do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja mogui su zahvati u
skladu s lankom 104. ove odluke, osim ako programskim smjernicama ovog lanka
nije odreeno drugaije;
- na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u
ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. Mjere ouvanja i
zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove
odluke.
Programske smjernice:
1. DPU Graani - Dolje
- ureenje infrastrukturnih sadraja od znaenja za itav grad, posebno terminala
javnog prijevoza, na preteito neizgraenom prostoru na "ulazu" u Park prirode
Medvednica;
- ureenje prostora s tramvajskim i autobusnim terminalom i stanicom iare u
Graanima s prateim sadrajima uz maksimalno mogue potivanje topografije i
uklapanje u postojee kvalitetne izrazite pejsane vrijednosti podruja i lokalne
uvjete;
- gradnju garano-parkiralinih mjesta - javne garae preporua se rjeavati podzemno
s "ozelenjenim krovom" uklopljenim u cjelovito krajobrazno rjeenje i dio povrine
rijeiti parkovno;
- intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadlenog tijela zatite;
- javni natjeaj za gradnju i ureenje terminala javnog prijevoza s prateim
sadrajima.
2. UPU Dubrava - centar
- artikuliranje sredinjeg prostora Dubrave;
- definiranje odgovarajueg mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- povezivanje postojeih i planiranih sadraja u homogenu cjelinu.
3. UPU Preko - jug
- povrine stambene namjene;
- ureenje prostora visoke gradnje;
- ureenje neizgraenoga komunalno neureenog prostora u novu stambenu zonu.
 - 95 -

4. UPU Stara Loza - Donje Preko I.

- definiranje potreba za sadrajima javne i drutvene namjene irega gravitirajueg
podruja i UPU-a Stara Loza - Donje Preko II. prema kapacitetima zone i posebnim
propisima kojima se odreuje standard sadraja javne i drutvene namjene.
4a. UPU Stara Loza - Donje Preko II.
- javne zelene povrine - tematski park;
- gradnja infrastrukturnih graevina;
- ureenje (sadrajna struktura, opremljenost graevinama i drugo) u skladu s
obiljejima prirodnog krajolika i karakteristikama ekolokog sustava, ogranienjima
prostora - vodocrpilite i vanou prostora - Savski park;
- teme parka planirati kao nastavak srodnih portsko - rekreacijskih sadraja na potezu
prema Jarunskom jezeru;
- intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadlenog tijela zatite.
5. UPU portski park Jarun
- javne zelene povrine - tematski park;
- ureenje prostora tematskog parka kao portsko-rekreacijske povrine, odnosno kao
nastavak i sadrajnu dopunu RC Jarun;
6. UPU Vrbani III.
- povrine mjeovite namjene i portsko-rekreacijske namjene;
- ureenje prostora preteito visoke gradnje i portsko-rekreacijska namjena prema
pravilima za ureenje, zatitu i urbanu obnovu kompleksa jedne namjene;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje komunalno neopremljenoga i preteno neizgraenoga osobito vrijednoga
kontaktnog prostora sa RC Jarun.
7. UPU Savska Opatovina
- povrine mjeovite namjene;
- ureenje prostora preteito visoke gradnje;
- ureenje komunalno neopremljenoga i preteno neureenoga prostora uz gradsku
aveniju;
- ureenje nove poslovne - stambeno zone.
8. UPU Dubravica - Karanik
- organizacija prostora i razgranienje namjene izmeu povrina porta i rekreacije i
mjeovite namjene;
- udio povrine mjeovite namjene do 60% povrine podruja;
- uz ulicu Karanik predvia se dopunjavanje poteza individualne gradnje, a za novo
naselje tipologija visoke gradnje prilagoena prirodnim karakteristikama prostora i
potezu zapadnog ulaza u grad;
- ureenje povrina za port i rekreaciju prema urbanim pravilima za ureenje
kompleksa jedne namjene;
- definiranje nove prometne mree te njeno povezivanje s postojeom mreom naselja
Gajnice i mreom na prostoru nekadanje Tvornice cementa u Podsusedu.
9. UPU Remetinec rotor - istok
- ureenje i transformacija prostora niskoga urbanog standarda u podruje visokoga
urbanog standarda iznimne vanosti za identitet grada, u dijelu mjeovite - preteito
poslovne namjene;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- omoguiti prometno povezivanje, kolno i pjeako, prostora u obuhvatu plana i
prostora Kajzerice (na istoku, izvan obuhvata plana) povezivanjem postojeih
prometnih koridora i planiranjem novih;
 - 96 -

- planirati postaju putnikoga prigradskog i gradskog prometa s prostorom 'park and

ride' terminala i intermodalnu stanicu;
10. UPU Remetinec rotor - zapad
- ureenje i transformacija prostora u podruje visokoga urbanog standarda iznimne
vanosti za identitet grada, u dijelu mjeovita - preteito poslovna namjena;
- ureenje gospodarske namjene - poslovne, visokom i niskom gradnjom, ureenjem,
zatitom i urbanom obnovom kompleksa jedne namjene;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje javne zelene povrine u skladu s osnovnim hidrotehnikim obiljejima,
obiljejima prirodnog krajolika, karakteristikama ekolokog sustava;
11. UPU Savski park - istok
- ureenje i transformacija prostora za budui razvoj u podruje visokoga urbanog
standarda iznimne vanosti za identitet grada na Savi;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje mjeovitom - preteito stambenom namjenom orijentiranom prema rijeci
Savi i poslovnom namjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Ureenje i
oblikovanje savske etnice, osiguranje pjeakih veza s naseljem Lanite preko
(ispod) Jadranske avenije, afirmacija prostora inundacije za urbane funkcije;
12. UPU Savski park - zapad
- ureenje i transformacija prostora za budui razvoj u podruje visokoga urbanog
standarda iznimne vanosti za identitet grada na Savi;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- ureenje mjeovitom - preteito stambenom namjenom orijentiranom prema rijeci
Savi i poslovnom namjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Ureenje i
oblikovanje savske etnice, osiguranje pjeakih veza s naseljem Lanite preko
(ispod) Jadranske avenije, afirmacija prostora inundacije za urbane funkcije;
13. UPU Slobodne carinske zone Jankomir
- organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgranienje izmeu
podvrsta gospodarske namjene;
- ureenje komunalno neopremljenoga i preteito neizgraenoga prostora i njegovo
povezivanje s gradskom prometnom mreom.
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
14. UPU Jankomir - Malenica
- plansko ureenje i komunalno opremanje preteito neizgraenog prostora uz
transformaciju u prostor visokoga urbanog standarda, s posebnim naglaskom na
povrine u javnoj upotrebi;
- ureenje povrina mjeovite namjene u pravilu tipologijom visoke gradnje;
- u zonama javne i drutvene namjene planirati povrine za djeju ustanovu, osnovnu
kolu i policijsku postaju.
15. UPU Jankomir - Prisavie
- konsolidacija neizgraenoga prisavskog prostora definiranjem namjene, naina
gradnje i ureenja prostora, uz respektiranje prirodnih obiljeja krajolika i
definiranje odnosa prema Savi.
16. UPU Mladoles I.
- javna zelena povrina - tematski park;
- ureenje (sadrajna struktura, opremljenost graevinama i drugo) u skladu s
osnovnim hidrotehnikim obiljejima, obiljejima prirodnoga krajolika,
karakteristikama ekolokog sustava;
- obavezna izrada krajobrazne studije;
- obavezna izrada studije utjecaja na okoli.
 - 97 -

17. UPU Mladoles II.

- javna zelena povrina - tematski park;
- ureenje (sadrajna struktura, opremljenost graevinama i drugo) u skladu s
osnovnim hidrotehnikim obiljejima, obiljejima prirodnoga krajolika,
karakteristikama ekolokog sustava;
19. UPU Sredie - zapad
- afirmacija sredinjeg podruja Novog Zagreba mjeovite i javne namjene u prostor
najviega urbanog standarda;
- ureenje i urbana obnova prostora preteito visoke gradnje.
20. UPU Park Novi Zagreb
- ureenje javne zelene povrine - javni park u sredinji otvoreni prostor Novog
Zagreba, u skladu sa vanou prostora za identitet grada, na nain ureenja javnih
zelenih povrina;
- sadrajna struktura, opremljenost graevinama i dr. u skladu sa vanou prostora za
identitet grada;
21. UPU Petlja Luko
- ureenje komunalno neopremljenoga, djelomino izgraenog podruja
infrastrukturnih sustava.
22. UPU Petlja Luko - sjever
- ureenje komunalno neopremljenoga, iznimno prometno dostupnoga, neizgraenog
podruja gospodarske namjene - proizvodna namjena ureenje, zatita i urbana
obnova kompleksa jedne namjene.
23. UPU Petlja Luko - jug
- ureenje komunalno neopremljenoga, iznimno prometno dostupnoga, neizgraenog
podruja gospodarske namjene - proizvodna namjena ureenje, zatita i urbana
obnova kompleksa jedne namjene.
24. UPU Blato - jug
- plansko aktiviranje neizgraenoga rubnog podruja naselja - konsolidacija urbanog
teritorija definiranjem namjene, naina gradnje i ureenja prostora.
25. UPU Botinec - zapad
- ureenje i plansko aktiviranje neizgraenoga rubnog podruja naselja - konsolidacija
urbanog teritorija mjeovite namjene, naina gradnje i ureenja prostora;
- unutar obuhvata potrebno je planirati povrine drutvenih (zdravstvenih, kolskih,
predkolskih i kulturnih), javnih (javni park) i portsko-rekreacijskih sadraja.
26. UPU Otoec - istok
- plansko aktiviranje novoga stambenog naselja;
- ureenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje i ureenje i urbana
obnova prostora niske gradnje.
27. UPU Klara
- plansko aktiviranje neizgraenoga rubnog podruja naselja Sv. Klara;
- konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, naina gradnje i ureenja
prostora.
28. UPU Podbreje
- plansko aktiviranje neizgraenog prostora mjeovite - preteito stambene namjene
ureenjem prostora visoke gradnje.
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
29. UPU Dugave - jug
- plansko aktiviranje atraktivno pozicioniranog podruja gospodarske namjene -
poslovna namjena;
- ureenje, zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene.
 - 98 -

30. UPU Buzinski Kri - Ranirni kolodvor jug

- plansko aktiviranje rubnoga neizgraenoga gradskog podruja omeenog jakim
infrastrukturnim koridorima, uz naglasak na kvalitetno oblikovanje primjereno
poloaju;
- ureenje i urbana obnova prostora visoke, niske i individualne gradnje, ureenje
javnih zelenih povrina.
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
31. UPU Jakuevec
- plansko aktiviranje zone poslovne namjene s naglaskom na definiranje odnosa
prema Vatikanskoj aveniji;
- plansko aktiviranje mjeovite namjene s naglaskom na definiranje odnosa prema
naselju Jakuevec;
- ureenje, zatita i urbana obnova kompleksa jedne namjene, ureenje i urbana
obnova prostora niske i visoke gradnje.
32. UPU Sajam automobila
- formiranje fizionomijski i identitetski raspoznatljive zone poslovne namjene,
uvoenjem visokih sadrajnih i oblikovnih standarda graenja, ureenja i opremanja
prostora;
- preispitat e se mogunost gradnje graevina viih od 9 etaa;
- osmiljavanje zone javnog koritenja s naglaskom na definiranje odnosa i
pristupanosti rijeci Savi.
33. UPU Savski park - istok (Sanitarno odlagalite Jakuevec)
- ureenje javne zelene povrine tematskog parka i njegove kontaktne zone, u skladu s
osnovnim obiljejima prirodnog krajolika, karakteristikama ekolokog sustava,
ekolokom i vizualnom sanacijom;
- odravanje i gradnja postrojenja iskljuivo u svrhu sanacije sanitarnog odlagalita;
- obvezna izrada studije utjecaja na okoli;
34. UPU Slanovec
- ureenje novog dijela naselja uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
- ureenje prostora uz mogunost planiranja gradnje individualnih stambenih
graevina, osim uz Slanoveku i Miroeveku cestu, gdje je mogue planirati
gradnju niskih stambenih graevina;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- uz postojee ulice, do donoenja plana, mogua je rekonstrukcija i interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 68. i lanka 69. ove odluke.
35. UPU Degidovec
- ureenje novog dijela naselja uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
- ureenje prostora uz mogunost planiranja gradnje individualnih stambenih
graevina, osim uz uersku cestu, gdje je mogue planirati gradnju niskih
stambenih graevina;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- uz postojee ulice, do donoenja plana, mogua je rekonstrukcija i interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 68. i lanka 69. ove odluke.
36. UPU Dankovec
- ureenje novog dijela naselja uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
- ureenje prostora uz mogunost planiranja gradnje individualnih stambenih
graevina;
 - 99 -

- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;

- uz postojee ulice, do donoenja plana, mogua je rekonstrukcija i interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 68. ove odluke
37. UPU Oporovec - jug
- ureenje zone javne namjene uz potivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza
karakteristinog za podsljemenski prostor;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
38. UPU ulinec - Trnava
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
39. UPU ulineka - zapad
- ureenje nove zone gospodarske namjene;
- afirmacija prostora uz ulineku ulicu.
40. UPU ulineka cesta - produena Vukovarska
- ureenje nove zone poslovne namjene na krianju glavnih gradskih ulica;
- mogunost ureenje prostora za razvoj malog poduzetnitva.
41. UPU Trnava
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
41a. UPU Trnava II.
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
41.b UPU Trnava III.
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene radi podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
41.c UPU Trnava IV.
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene radi podizanja urbanog standarda,
povezivanja i
dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture
42. UPU Resnik I.
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- uz postojee ulice do donoenja plana, mogua je rekonstrukcija i interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 71. ove odluke.
43. UPU Resnik II.
- organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgranienje izmeu
podvrsta gospodarske namjene;
 - 100 -

- ureenje komunalno neopremljenog i neizgraenog prostora i njegovo povezivanje s

gradskom prometnom mreom.
44. UPU Resnik III.
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture;
- uz postojee ulice do donoenja plana, mogua je rekonstrukcija i interpolacija
prema urbanim pravilima iz lanka 71. ove odluke.
45. UPU Savica - anci istok
- konsolidacija neizgraenoga prisavskog prostora definiranjem namjene, naina
gradnje i ureenja prostora, uz respektiranje prirodnih obiljeja i krajolika i
definiranje odnosa prema Savici;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima;
- definiranje nove prometne mree i prelaska preko Savice.
46. UPU Savica - anci sredinja zona
- planiranje graevina mjeovite - preteito stambene namjene i mjeovite - preteito
poslovne namjene;
- obavezno je planiranje osnovne kole i djejeg vrtia;
- mogue je planiranje individualne i niske stambene graevine;
- omoguavanje zadravanja postojeih graevina i izgraenosti;
- definiranje nove prometne mree;
- definiranje ureenja i sadraja javnog parka;
- promjena postojee parcelacije.
47. UPU Borovje - istok
- ureenje novog dijela naselja u cilju podizanja urbanog standarda te povezivanja i
dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- ureenje prostora planiranjem gradnje preteito visokih graevina;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
48. UPU Borovje - sjeverna zona
- plansko aktiviranje zone mjeovite namjene u zonu mjeovite - preteito stambene
namjene;
- planiranje otvorenoga javnog prostora parkova i vee pjeake povrine;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje (visine graevina do devet
nadzemnih etaa);
- definiranje nove prometne mree.
49. DPU Borovje - zona jug
- plansko aktiviranje prostora mjeovite - preteito stambene namjene;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje (visine graevina do devet
nadzemnih etaa);
- planiranje zone porta i rekreacijske;
- planiranje veih parkovnih povrina;
- definiranje nove prometne mree.
50. UPU Grana
- ureenje nove zone poslovne namjene;
- mogunost ureenje prostora za razvoj malog poduzetnitva;
- ureenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.
51. UPU Savie
- ureenje prostora za nove gradske programe;
 - 101 -

- definiranje sadraja, tipologije i formata gradnje.

52. UPU itnjak
- ureenje prostora za nove gradske programe;
- definiranje sadraja, tipologije i formata gradnje.
54. UPU BRANOVEINA I.
- planiranje i definiranje sadraja uz maksimalno respektiranje zateenih prirodnih
vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka uerska reka i livada Oporovca na
kontaktnom podruju dubravske visoravni i podbreja Medvednice;
- podruje Krajobraza potoka uerska reka formira se kao cjelovita zona javnog
parka koja se ureuje prema urbanim pravilima iz lanka 78. ove Odluke;
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog
standarda, povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- ureenje zona javne i drutvene namjene - predkolske i kolske i zone rekreacijske
namjene sjeverno od zone javnog parka;
- ureenje zone mjeovite namjene uz Oporoveku ulicu visokoga urbanog i
oblikovnog standarda;
- definiranje sadraja i intenziteta ureenja;
54.a Branoveina II.
- planiranje i definiranje sadraja uz maksimalno respektiranje zateenih prirodnih
vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka uerska reka i livada Oporovca na
kontaktnom podruju dubravske visoravni i podbreja Medvednice;
- podruje Krajobraza potoka uerska reka formira se kao cjelovita zona javnog
parka koja se ureuje prema urbanim pravilima iz lanka 78. ove Odluke;
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- ureenje zone javne i drutvene namjene - predkolske i kolske;
- definiranje intenziteta ureenja
55. UPU Eko park Savica - Petruevec - jug
- ouvanje prirodnih vrijednosti prostora, a osobito u odnosu na zatitu vodocrpilita;
- ureenje tematskog parka u cilju promoviranja edukacije o zatiti okolia;
- formiranje krajolika u skladu s fizionomijom ravniarskoga prisavskog prostora i
kontaktne zatiene zone Savice.
56. UPU Eko park Savica - Petruevec - sjever
- ureenje tematskog parka s ciljem ponude kvalitetnih programa vezanih uz kulturu
koritenja slobodnog vremena, promociju zagrebake i hrvatske graditeljske i
prirodne batine i zatitu okolia (edukacija, port i rekreacija i drugi kompatibilni
sadraji);
- ouvanje prirodnih vrijednosti prostora i zatita vodocrpilita;
- formiranje kvalitetno oblikovanoga kultiviranog krajolika s elementima kulturnog u
skladu s fizionomijom ravniarskoga prisavskog prostora i kontaktne zatiene zone
Savice.
57. UPU Park Graneina sa portsko - rekreacijskom zonom
- ureenje parka i rekreacijskog centra u dolini potoka Trnava u cilju poveanja
kvalitete stanovanja u okolnim naseljima;
- ureenje prostora uz respektiranje zateenih prirodnih vrijednosti.
58. UPU portsko - rekreacijski centar Kosniko
- ouvanje prirodnih vrijednosti prostora;
- ureenje portsko-rekreacijskog parka kao dijela Savskog parka.
59. UPU Grmoica
- ureenje centra porta i rekreacije i javnog parka od vanosti za itav grad;
 - 102 -

- nova gradnja zatvorenih i otvorenih portskih graevina, s gledalitem ili bez njega i
drugih prostora to slue osnovnoj djelatnosti porta, odnosno parka;
- zatita ambijentalnih i prirodnih vrijednosti i posebnosti.
60. UPU Millerov breg
- konsolidacija neizgraenog prostora Mllerovog brega stambenom izgradnjom uz
potivanje prirodnih obiljeja krajolika;
- definiranje novih javnih prostora i prateih sadraja naselja (portska dvorana,
dvorana za kulturu), osigurati transformaciju u prostor visokog urbaniteta;
- poboljati prometnu integraciju ovog dijela grada.
61. UPU "Preko - zapad"
- planiranje novoga stambenog naselja s prateim sadrajima;
- osmiljavanje prostornog koncepta naselja kao podruja visokog urbaniteta, u okviru
kojega e se definirati mrea javnih prostora (trgovi i pjeake povrine, parkovi,
djeja igralita i dr., te povrine za gradnju graevina javne namjene).
62. UPU imunska
- balansiranje drutvene namjene s mjeovitom namjenom prema konzervatorskoj
podlozi nadlenog tijela zatite.
63. UPU Stara Loza - zapad
- usklaivanje razvoja s prirodnim resursima i ogranienjima, potujui poloajnu
vrijednost.

64. UPU Melinite

- planiranje javnih sadraja, planiranje dijela naselja potujui smjernice odrivog
razvoja i energetske uinkovitosti;
- planiranje rahle strukture paviljonskoga tipa u parkovnom okruenju;
- potivanje konfiguracije terena i postojee vegetacije;
- minimiziranje kolnog prometa osobnim vozilima.
66. UPU Resnik - Krevine
- ureenje novog dijela naselja mjeovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda,
povezivanja i dovrenja postojeeg naselja kao homogene cjeline;
- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje;
- ureenje novih javnih prostora, ustanove drutvenog standarda i gradske
infrastrukture potujui i potrebe kontaktnoga substandardnog prostora stambene gradnje;
- planiranje naselja potujui smjernice odrivog razvoja i energetske uinkovitosti.
67. UPU Jamine - Oreje
- izgradnja novoga stambenog naselja individualnih graevina uz mogunost
planiranja poteza niskih viestambenih graevina u cilju formiranja novih javnih otvorenih
prostora s prateim sadrajima;
- definiranje mree javnih prostora, posebno poveznice ulica Jamine-Oreje te pristupa
okolnim parkovnim povrinama;
- evidentiranje i valoriziranje zateenog zelenila i odreivanje mjera zatite.

9. MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH

VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

lanak 85.
 - 103 -

Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih

dobara propisane su zakonom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a sadrane
su u elaboratu GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA,
KONZERVATORSKA PODLOGA, Opi i posebni uvjeti zatite i ouvanja
nepokretnih kulturnih dobara, zatiene prirodne vrijednosti s mjerama zatite,
revizija 2010., dopuna 2012. iz lanka 5. ove odluke.

9.1. Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

lanak 86.

Za potrebe Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba izraen je popis prirodnih

vrijednosti zatienih na temelju Zakona o zatiti prirode (Narodne novine br. 70/05., 139/08 i
57/11). Obavljena je sistematizacija i prikaz u tabelama za dijelove prirode po kategorijama te
kartografski prikaz.
Djelatnost zatite prirode u Hrvatskoj zasniva se na odredbama Zakona o zatiti prirode.
Prema odredbama tog zakona priroda je kao cjelina pod zatitom, samo odreeni dijelovi ive
i neive prirode, koji su zbog znanstvene, kulturno-obrazovne, povijesne ili estetske
vrijednosti od posebnog znaenja za Hrvatsku, stavljaju se pod posebnu zatitu.
Zakonom o zatiti prirode ureen je sustav zatite i cjelovitog ouvanja prirode kao
sveukupnosti bioloke i krajobrazne raznolikosti.
Suvremeni pristup zatite temelji se na ouvanju prirodnih, krajobraznih i kulturno-
povijesnih vrijednosti polazei od pretpostavke sveobuhvatne, tj. integralne zatite nedjeljivih
elemenata graditeljske i prirodne, odnosno prostorne batine.

A Zatiene prirodne vrijednosti na temelju Zakona o zatiti prirode:

1. spomenik prirode;
2. znaajni krajobraz;
3. spomenik parkovne arhitekture.

A2 Podruja ekoloke mree, odnosno podruja vana za divlje svojte i stanine tipove
na temelju Uredbe o proglaenju ekoloke mree.

B Prirodna podruja koja se predlau za zatitu na temelju Zakona o zatiti prirode:

1. krajobraz;
2. ume;
3. parkovna arhitektura.

C Dijelovi prirode koji se tite mjerama Generalnoga urbanistikog plana grada

Zagreba:
1. gradske park-ume;
2. krajobrazi i krajobrazne cjeline;
3. parkovna arhitektura.

Ureenje i zatita dijelova prirode koji se tite mjerama GUP-a odreeni su lankom 54.
ove odluke.
Za sve zahvate i radove unutar podruja zatienih na temelju Zakona o zatiti prirode i
Uredbe o proglaenju ekoloke mree potrebno je ishoditi mjere i uvjete zatite prirode od
nadlenog tijela.
 - 104 -

lanak 87.

A ZATIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI UNUTAR OBUHVATA GUP-a PO

KATEGORIJAMA S MJERAMA ZATITE I UREENJA
SPOMENIK PRIRODE
- Prilaz Gj. Deelia 51, STABLO PUSTENASTE PAULOVNIJE (412)*
ZNAAJNI KRAJOBRAZ
- Savica
SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
- Junkoviev put 2, Dvorac Junkovi, park (650)*
- Jurjevska ulica 27, vrt (26)*
- Jurjevska ulica 30 (630)*
- Trg N. . Zrinjskog (634)*
- Trg J. J. Strossmayera (636)*
- Trg kralja Tomislava (635)*
- botaniki vrt PMF (647)*
- botaniki vrt FBF (591)*
- Park Ribnjak (628)*
- Mlinovi 72, Leustekov park (92)*
- Mallinov park (31)*
- park Maksimir (172)*
- Prilaz Gj. Deelia 14, VRT (881)*
- Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)*
- Perivoj srpanjskih rtava (904)*
- park Opatovina (911)*
- Trg kralja Petra Kreimira IV. (910)*
- Trg kralja Petra Svaia (912)*

A2 PODRUJA EKOLOKE MREE odnosno podruja vana za divlje svojte i

stanine tipove na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o proglaenju ekoloke mree
(Narodne novine 109/07):
1. Medvednica;
2. termalni izvori kod Podsuseda;
3. livada Vrhovec;
4. uma Maksimir;
5. Sava;
6. rijeka Sava.

SPOMENIK PRIRODE
Zakon o zatiti prirode (Narodne novine broj 70/05, 139/08 i 57/11) definira kategoriju
spomenika prirode kao pojedinani neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova ive i neive
prirode, koji ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.
Spomenik prirode koji se nalazi na podruju upanije ili Grada Zagreba proglaava
upanijska skuptina ili Gradska skuptina Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost
Ministarstva kulture.
Akt o proglaenju objavljuje se u 'Narodnim novinama', a zatiene prirodne vrijednosti
upisuju se u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, koji se vodi u Ministarstvu kulture.
Spomenici prirode mogu biti: geoloki, geomorfoloki, hidroloki, botaniki, prostorno
mali botaniki i zooloki lokalitet i dr.
 - 105 -

Kriterij za utvrivanje ove kategorije je izvornost i ouvanost, tj. neizmijenjenost dijela

ili skupine dijelova prirode.
Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja je sastavni dio zatienog
podruja nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednost.
Mjere zatite i ureenja
Spomenicima prirode upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja
koji se provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i promicanja zatienog
podruja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju pitanja i propisuju mjere zatite,
ouvanja, unapreenja i koritenja.
Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete
zatite prirode nadlenog tijela.

ZNAAJNI KRAJOBRAZ
Prema Zakonu o zatiti prirode, lanku 16. znaajni krajobraz je prirodni ili kultivirani
predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioloke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti,
ili krajobraz ouvanih jedinstvenih obiljeja karakteristinih za pojedino podruje, namijenjen
odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvren sukladno Zakonu.
U znaajnom krajobrazu nisu doputeni zahvati i radnje koje naruavaju obiljeja zbog
kojih je proglaen.
Znaajnim krajobrazima upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan
upravljanja koji se provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i promicanja
zatienog podruja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju pitanja i propisuju
mjere zatite, ouvanja, unapreenja i koritenja.
Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete
zatite prirode nadlenog tijela.

Mjere zatite i ureenja temelje se na odrednicama:

- zadrati postojei prostorni odnos prirodnih zajednica uma, vodotoka, livada, vlanih
stanita u odnosu na poljodjelske povrine oranica, vonjaka, vinograda i manjih povrina
vrtova,
- prema mogunostima i nainu gospodarenja obnoviti nekadanje povrine livada koje
nestaju zbog irenja izgradnje ili zbog promjene naina ivota u prigradskim selima i
naseljima,
- izraditi detaljnu valorizaciju biolokih, geolokih, kulturnih i estetskih svojstava
svakoga pojedinog krajolika,
- kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specifinost u odnosu
na biljne zajednice, floru i faunu,
- prilikom ureivanja korita vodotoka ouvati prirodne tokove s prateom vegetacijom,
- sprijeiti daljnje oneienje medvednikih vodotokova od otpadnih i fekalnih voda
izgradnjom kanalizacijske mree,
- ouvanje karakteristinih i vrijednih vizura,
- objekti se mogu graditi i dograivati samo unutar graevinskog podruja, nova
izgradnja ne smije prelaziti karakteristine gabarite naselja, odnosno njegove povijesne
strukture,
- treba izbjegavati unoenje volumena, oblika i graevinskog materijala koji nisu
primjereni ambijentu i tradiciji gradnje,
- nova izgradnja i sadraji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na
degradaciju i zagaenje krajobraza tako da mijenjaju njegova obiljeja zbog kojih je zatien,
- udoline potoka treba ouvati u cijelosti s maksimalnom zatitom od izgradnje,
 - 106 -

- mogunosti izgradnje u zatienom krajoliku treba prethoditi izrada krajobrazne

studije.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

Prema Zakonu o zatiti prirode spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani
prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i
parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinano stablo ili skupina stabala, koja ima estetsku,
stilsku, umjetniku, kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu vrijednost.
Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji je
sastavni dio zatienog podruja nisu doputeni zahvati ni radnje, kojima bi se mogle
promijeniti ili naruiti vrijednosti zbog kojih je zatien.
Spomenik parkovne arhitekture koji se nalazi na podruju upanije ili Grada Zagreba
proglaava upanijska skuptina ili Gradska skuptina Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost
Ministarstva kulture.
Akt o proglaenju objavljuje se u 'Narodnim novinama', a zatiene prirodne vrijednosti
upisuju se u Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, koji se vodi u Ministarstvu kulture.
Po nainu vrtnog i parkovnog oblikovanja spomenik parkovne arhitekture oblikovan je
kao perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinano stablo i dr.
Temeljni kriteriji za zatitu i utvrivanje spomenikih vrijednosti pojedinog objekta
parkovne arhitekture su ouvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i
izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojega drugog oblika
parkovnog oblikovanja, estetska ouvanost i vrijeme nastanka.
Znatno su ire odreivani kriteriji zatite parkovne batine u talijanskoj povelji
ICOMOS-IFLA o povijesnim vrtovima koji se oituju u uvodnoj definiciji povijesnog vrta:
'Povijesni vrt je arhitektonska i biljna kompozicija koja sa stajalita povijesti ili
umjetnosti ima opedrutveno znaenje i kao takav smatra se spomenikom.'
Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zatite i
ouvaju autentini prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja i
dogaanja. Parkovno oblikovani prostori su integralna cjelina sa spomenicima arhitekture i
dio su kulturno povijesne batine.

Mjere zatite i ureenje:

- povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba ouvati u cijelosti, a doputeni su
samo oni zahvati koji ne naruavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno-povijesne
vrijednosti;
- perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge
potrebe;
- obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici, izvornim
biljnim vrstama drvea i grmlja na temelju prethodno izraene povijesne studije, koja e
odrediti metode obnove parka, perivoja, vrta;
- vrijedne skupine, kao i pojedinane vrste drvea vee starosti, potrebno je sanirati
najsuvremenijom metodom;
- zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne naruavajui prvotnu
povijesnu kompoziciju prostora;
- nuno je ukloniti sve sadraje koju su interpolirani unutar parkovne povrine, a
naruavaju povijesnu kompoziciju prostora.
Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zatite prirode nadlenog tijela.

EKOLOKA MREA
Za podruja ekoloke mree propisuju se sljedee mjere i uvjeti zatite prirode:
 - 107 -

1. Medvednica
- ouvati vodena stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi revitalizirati ih;
- osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim stanitima koja je nuna za opstanak
stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- gospodarei umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade, panjaci i dr.) i
umske rubove, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih kontrolnih
sredstava ('control agents'), te osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea s
obzirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje umske zajednice;
- u svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih)
stabala, osobito stabala s dupljama.
2. Termalni izvori kod Podsuseda
- ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme;
- sanirati izvore oneienja koji ugroavaju nadzemne i podzemne krke vode;
- sanirati odlagalita otpada na slivnim podrujima speleolokih objekata;
- ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta i drugih
ljudskih utjecaja) u speleolokim objektima;
- ouvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, koliinu vode i vodni reim ili ih
poboljati ako su nepovoljni;
- ouvati sigovine, ivi svijet speleolokih objekata, fosilne, arheoloke i druge nalaze;
- ne mijenjati stanine uvjete u speleolokim objektima, njihovom nadzemlju i
neposrednoj blizini.
3. Livada Vrhovec
- odravati stanite;
- zatititi podruje u kategoriji posebnog rezervata.
4. uma Maksimir
- osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih i oborenih) stabala, osobito
stabala s dupljama.
5. Savica
- ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi ih
revitalizirati;
- osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna za
opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati ako su nepovoljna
za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita;
- ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu movarnih stanita;
- paljivo provoditi turistiko-rekreacijske aktivnosti.
6. Rijeka Sava
- osigurati proiavanje otpadnih voda;
- ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi ih
revitalizirati;
- osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna za
opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati ako su nepovoljna
za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta;
- ouvati povezanost vodnoga toka;
- ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme;
 - 108 -

- izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog reima vodenih i movarnih

stanita ako to nije neophodno za zatitu ivota ljudi i naselja;
- odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita;
- ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu movarnih stanita.

lanak 88.

B PRIRODNA PODRUJA KOJA SE PREDLAU ZA ZATITU NA TEMELJU

ZAKONA O ZATITI PRIRODE

Evidencijom i valorizacijom u prostoru evidentirana su prirodna podruja koja po

svojim biolokim, ekolokim, estetskim, stilskim, te umjetnikim i kulturno-povijesnim
odlikama predstavljaju kvalitetu za zatitu na temelju Zakona o zatiti prirode i upis u Upisnik
zatienih prirodnih vrijednosti. Navedena podruja predlau se za zatitu u kategorijama:
znaajnog krajobraza, park-uma i spomenika parkovne arhitekture.

KRAJOBRAZ
- dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca,
- dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;

UMA
- Jelenovac - Vrhovec
- park-ume centra,
- Tukanac - Dubravkin put - Cmrok,
- Zelengaj, Kraljevec, Pantovak, Prekrije;

PARKOVNA ARHITEKTURA
- park Gri
- Strossmayerovo etalite,
- Ul. M. Jandria 21, perivoj crkve sv. Ksavera,
- Lainska cesta 77, vrt Oi,
- Trg marala Tita,
- Trg I., A. i V. Maurania,
- Trg Marka Marulia,
- Trg Ante Starevia,
- groblje Mirogoj s krematorijem.

PARK-UME
Park uma je prirodna ili saena uma vee pejsane vrijednosti, a namijenjena je
odmoru i rekreaciji. U park-umi doputene su samo radnje i mjere potrebne za odravanje i
ureenje, tj. radovi koji su u skladu s njenom namjenom - lanak 8. Zakona o zatiti prirode.
Park-umu proglaava zatienom Gradska skuptina Grada Zagreba na temelju
strunog obrazloenja na koje je potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva zatite okolia i
prostornog ureenja.
Akt o proglaenju objavljuje se u slubenom glasilu Grada Zagreba, a nakon toga se
donosi rjeenje o upisu u Upisnik zatienih dijelova prirode, koji se vodi centralno za itavu
Republiku Hrvatsku u Ministarstvu kulture.
Mjere zatite za ovu kategoriju propisuje gradonaelnik Grada Zagreba uz suglasnost
Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja.
 - 109 -

Park-ume su logian slijed prirodnih umskih zajednica koje se rasprostiru na

odgovarajuim stanitima i to je vrlo vano, one su prirodne klimatogene zajednice koje
trebaju imati poseban postupak i zatitu.
Zagrebake park-ume sastoje se od vie umskih zajednica. Najrasprostranjenija je
uma hrasta kitnjaka s obinim grabom. Tu umu nalazimo u svim park-umama pribreja od
Podsuseda do Sesveta. U neto viim poloajima hrastu kitnjaku i obinome grabu pridruuje
se obina bukva tvorei submontansku umu s trepaviastim aem. U zagrebakoj nizini
nalazimo u park-umama umu hrasta lunjaka i obinog graba te umu hrasta lunjaka i
velike utilovke dok uz Savu nalazimo umu vrba i topola.
Park-ume svojim poloajem i izgledom zadovoljavaju naziv opekorisne funkcije
svrstane u ekoloke (zatitne) i drutvene (socijalne) funkcije. Ekoloke funkcije uma
moemo diferencirati na hidroloke, proituerozijske, klimatske, protuimisijske, vjetrobrane i
za zatitu prometnica, kao i ume razliitih izvora zatite. Ekoloku funkciju ima uma
integriranih zatitnih funkcija, koja zbog toga stjee veu vrijednost sa socijalnog stajalita jer
je znaajno ekoloko uporite koje uvjetuje stabilnost prostora.
Drutvene (socijalne) funkcije diferenciraju se na turistike, estetske, rekreacijske i
zdravstvene.
Estetska funkcija uma uvjetuje u krajoliku sklad i ljepotu. Ta funkcija dolazi najvie do
izraaja u urbanim zonama, tj. samim naseljima ili neposredno u njihovu okruenju.
Rekreacijska funkcija ume je vea to je blia urbanim zonama jer je pristupanija te je i
njezina upotrebna vrijednost vea.
S obzirom na zagaenja neposrednog okolia u urbanim zonama, sve je vei broj
stanovnika, koji rekreativno boravi u umskim kompleksima. Stoga je potrebno njihovo
ureenje provoditi u skladu s njenom namjenom. To se ponajprije odnosi na ureenje staza i
putova, livadnih povrina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i dr.
Opekorisne funkcije ume ne mogu se osigurati konzervacijom zateenog stanja, nego
odravanjem trajne dinamike ravnotee prirodnih umskih ekosistema.
S obzirom na iznimnu vanost takvih uma, koje su utkane u sve dijelove grada,
znaajni su prirodni resursi, koji zahtijevaju poseban i intenzivniji tretman u vezi sa
zahvatima njege, obnove i odravanje.
Park-umama upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja koji se
provodi godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i promicanja zatienog podruja.
Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju pitanja i propisuju mjere zatite, ouvanja,
unapreenja i koritenja.
Za sve eventualne zahvate na zatienom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete
zatite prirode nadlenog tijela.

Mjere zatite i ureenja

- u park-umama doputeni su samo oni zahvati i radnje svrha kojih je njezino
odravanje i ureenje. Radovi njege park-uma mogu se podijeliti u ove faze: radovi s tlom
radi poboljanja edafskih uvjeta postojeem i buduem mladom narataju (rahlenje tla,
unitavanje korova, odvodnja i dr.);
- zatita mlade sastojine od razliitih tetoina (biljaka, ivotinja, mikroorganizama i
dr.) i nepovoljnih ekolokih imbenika (mraz, ega, sua i dr.); njega podmlatka nakon
dovrnih sjea; njega sastojina ienjem; njega sastojina proredom, ostali zahvati koji
poveavaju estetsku i proizvodnu vrijednost stabala i sastojina u park-umi (rezanje grana,
oblikovanje kroanja, podsaivanje i dr.);
- izraditi fitocenoloku kartu i Program gospodarenja s posebnom namjenom za umske
povrine predviene za zatitu. To se odnosi uglavnom na privatne ume, dok za ume u
dravnom vlasnitvu postoji umsko-gospodarska osnova u skladu sa Zakonom o umama;
 - 110 -

- ume ne mogu imati druge namjene nego se trebaju ouvati u sadanjim povrinama,
stoga treba izraditi kartu umskih povrina te predvidjeti i irenje uma na ogoljelim umskim
povrinama i na izvornim umskim stanitima;
- nije doputena izgradnja na potencijalnim umskim povrinama i u umi;
- cilj i smjernice gospodarenja odreuju se u skladu s namjenom, a to je ponajprije
odmor i rekreacija;
- ophodnju treba poistovjetiti s fiziolokom zrelou stabala;
- uvati prirodni integritet ume i poduzimati mjere njege za odravanje zdravstvenog
stanja umskih sastojina (ienje i pravilan uzgoj podmlatka);
- degradirane dijelove ume treba obnoviti zadovoljavajui estetske uvjete;
- rubne zone park-ume u blizini naselja treba oistiti od razliitog otpada;
- na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmatka i prizemnog raa,
potrebno je obavljati uzgojne zahvate na pomlaivanju ume;
- urediti putove i staze te opremiti parkovnim elementima;
- sprijeiti svako daljnje irenje izgradnje unutar umskih povrina.

KATEGORIJE ZNAAJNOG KRAJOBRAZA I SPOMENIKA PARKOVNE

ARHITEKTURE opisane su u prethodnom dijelu teksta (lanak 87.).
Izrada strune podloge kojom se utvruju vrijednosti podruja, koja se predlau za
zatitu, na temelju lanka 22. Zakona o zatiti prirode u nadlenosti je Dravnog zavoda za
zatitu prirode.
Evidentirane prirodne vrijednosti imaju neospornu vrijednost koju treba i nadalje
ouvati osmiljenom i racionalnom namjenom prostora. Navedene prirodne vrijednosti, do
donoenja zatite, potrebno je i nadalje tititi mjerama GUP-a, osobito gdje su naruene
estetske i prirodne osobitosti krajobraza, a radi spreavanja neracionalnog koritenja prirodnih
resursa.
Osnova za ouvanje evidentiranih prirodnih vrijednosti u obuhvatu Generalnoga
urbanistikog plana grada Zagreba proizlazi iz Zakona o potvrivanju Konvencije o
europskim krajobrazima te Konvencije o biolokoj raznolikosti.
Temeljni ciljevi Konvencije su ouvanje i unapreenje postojee bioloke i krajobrazne
raznolikosti te razumno koritenje prirodnih dobara na naelima odrivosti. Zatita i ouvanje
postojeih krajobraznih i prirodnih vrijednosti Grada Zagreba provode se na temelju Zakona o
zatiti prirode i mjerama GUP-a.

lanak 89.

C Dijelovi prirode koji e se tititi mjerama Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba
odreeni su lankom 54. tokom 7.1. ove odluke.

9.2. Mjere zatite i ouvanja nepokretnih kulturnih dobara

lanak 90.

U Generalnome urbanistikom planu odreen je nain zatite i ouvanja nepokretnih

kulturnih dobara provedbom mjera zatite prema utvrenom sustavu zatite za odreenu vrstu
kulturnog dobra:
1. Arheoloka batina:
1.a. Arheoloko podruje
 - 111 -

1.b. Arheoloki pojedinani lokalitet

2. Povijesna graditeljska cjelina:
2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb
2.b. Gradsko naselje
2.c. Seosko naselje
3. Povijesni sklop i graevina:
3.a. Graditeljski sklop
3.b. Civilna graevina
3.c. Sakralna graevina
4. Memorijalna batina:
4.a. Memorijalno i povijesno podruje
4.b. Spomen (memorijalni) objekt
5. Etnoloka batina:
5.a. Etnoloko podruje
5.b. Etnoloka graevina
Ope mjere zatite:
- Radnje koje bi mogle prouzroiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj
neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle naruiti cjelovitost kulturnoga dobra, mogu se
poduzimati uz prethodno odobrenje nadlenog tijela.
- Gradnja i postavljanje ureaja alternativnih izvora energije, postavljanje elektronike
komunikacijske infrastrukture, antenskih prihvata, ureaja za pasivno koritenje suneve
energije i sl. na prostoru nepokretnoga kulturnog dobra mogue je jedino uz prethodno
odobrenje nadlenog tijela zatite.
- Za provedbene dokumente prostornog ureenja iz lanka 99. ove odluke, koji se
odnose na prostore nepokretnog kulturnog dobra, sukladno lanku 56. Zakona o zatiti i o
uvanju kulturnih dobara, nadleno tijelo izrauje konzervatorsku podlogu koja sadri ope i
posebne uvjete zatite i ouvanja kulturnih dobara u podruju obuhvata plana.
- Za javne natjeaje iz lanka 99. ove odluke, koji se odnose na prostore nepokretnoga
kulturnog dobra, sukladno odredbama Zakona o zatiti i o uvanju kulturnih dobara,
konzervatorske propozicije nadlenog tijela zatite moraju biti ugraene u program za
provedbu natjeaja.

1. Arheoloka batina
lanak 91.

Ovim je planom obuhvaena arheoloka batina - arheoloka podruja i arheoloki

pojedinani lokaliteti na prostoru obuhvata Plana.
Arheoloka batina su vrijedna arheoloka podruja i arheoloki pojedinani lokaliteti
na podruju kojih se pretpostavlja, odnosno oekuje ili je provedenim arheolokim
istraivanjima i/ili sluajnim nalazima, pronaena vrijedna arheoloka graa znaajna za
prouavanje kulturno-povijesnog kontinuiteta i duge naseljenosti prostora od prapovijesti,
antike do srednjeg i novog vijeka.
Zbog velikog znaenja arheoloke batine, ali i nunih daljnjih arheolokih istraivanja
ubiciranih arheolokih podruja i pojedinanih arheolokih lokaliteta, ovom konzervatorskom
podlogom obuhvaena je i evidentirana arheoloka batina na podruju Plana.

1.a. Arheoloko podruje

Arheoloko podruje je prostor na kojem se, na temelju ireg povijesno-kulturolokog

konteksta mogu oekivati arheoloki nalazi.
 - 112 -

Zatiena arheoloka podruja na podruju obuhvata Plana:

Blato; Botinec; uerje - Gradina; Gornji grad, Nova Ves, Kaptol, Vlaka; Graani -
Graanska cesta; Graani - Isce; Ilica; Remete - Gradie; Resnik; Savska cesta.

Mjere zatite:
- pri izvoenju graevinskih radova koji zadiru u slojeve pod zemljom, a izvode se na
prostoru koji je na kartama oznaen kao evidentirano arheoloko podruje, obvezan je
arheoloki nadzor nadlenog tijela;
- u sluaju arheolokog nalaza pri izvoenju radova oni se moraju prekinuti i o nalazu
izvijestiti tijelo nadleno za zatitu kulturnih dobara;
- u sluaju arheolokog nalaza obvezno je provesti daljnja arheoloka istraivanja uz
posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
- po potrebi izraditi plan istraivanja i zatite arheolokih podruja osobito onih gdje se
mogu oekivati arheoloki nalazi;
- za sve zahvate unutar granica zatienoga arheolokog podruja potrebno je ishoditi
prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.

1.b. Arheoloki pojedinani lokalitet

Arheoloki pojedinani lokalitet je obiljeen nalazom arheolokih struktura ili se na

njemu s velikom vjerojatnou pretpostavlja i/ili oekuje arheoloki nalaz.
Zatieni arheoloki pojedinani lokaliteti na podruju obuhvata Plana:
Bakaeva kula; Banjavieva, Banjavieva 3 -15; Blato - Karlovaka cesta; Borongaj -
aerodrom; Bosutska; Botinec; uerje - kamenolom; Demanov prolaz; Dotrina; Drieva;
Dubrava - Auto Dubrava; Dubrava - Remiza; Gornje Vrape - Vrapanska cesta; Graanska
cesta (do br. 88); Horvati; Ilica 312; Jarun; Jarunsko jezero; Kruge 4; Kustoija; Maksimir;
Markuevec - Gradinjak; Markuevec: rna voda - kamenolom; Mirogojska cesta; Muzej
grada Zagreba; Nova Ves 9; Opatovina 9; Peenica; Petrinjska, Petrinjska 9; Podsused -
Banski vinogradi; Podsused - Goljak; Podsused - rukavac Save; Podsused - Sv. Martin;
Prirodoslovni muzej; Savska, Savska cesta 56, 56A / Vukovarska; Stenjevec - Dolje;
Stenjevec - upna crkva; Susedgrad; Sv. Duh; Sv. Klara; pansko; tefanovec; Trnava; ue
Lainaka - Radnika cesta; Vranicanijeva poljana; Vrape - Bolnika; Vrape - Vrapanska;
Vukomerec - potok tefanovec; Zagorska.

Mjere zatite:
- prije izvoenja graevinskih radova na podruju evidentiranoga pojedinanog
arheolokog lokaliteta obvezno je provesti arheoloka istraivanja uz posebne uvjete i
prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
- provedba istraivanja i zatite arheolokih lokacija, gdje se s velikom vjerojatnou
pretpostavlja i/ili se oekuje arheoloki nalaz, osobito na lokalitetima koji se spominju kao
najstarije upe Zagrebake biskupije;
- za sve zahvate unutar granica zatienoga arheolokoga pojedinanog lokaliteta
potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.

2. Povijesna graditeljska cjelina

lanak 92.
 - 113 -

Ovim su planom obuhvaene zatiene povijesne graditeljske cjeline na podruju Plana:

zatiena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, te zatiene povijesne graditeljske cjeline
gradskih i seoskih naselja.
U postupku zatite povijesnih graditeljskih cjelina provedena je valorizacija po principu
ouvanosti i vrijednosti prostorne i graditeljske strukture, te zoniranje podruja kulturnog
dobra na zone zatite 'A' i 'B'.
Mjere zatite povijesnih graditeljskih cjelina s ucrtanim prostornim meama kulturnog
dobra i utvrenim zonama zatite 'A' i 'B', prikazane su na kartografskom prikazu 4d)
Nepokretna kulturna dobra.
Zona zatite 'A'
Potpuna konzervatorska zatita odnosi se na povijesnu graditeljsku cjelinu ili njezine
dijelove koja sadri iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom
mjera zatite u ovoj zoni utvruju se mjere cjelovite zatite i ouvanja svih kulturno-
povijesnih vrijednosti uz najvee mogue potivanje tradicije, namjene i sadraja prostora. Na
podruju ove zone strogo se kontrolira unoenje novih struktura i sadraja neprikladnih
sauvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagoavanje postojeih povijesnih funkcija i
sadraja suvremenim potrebama moe se prihvatiti uz minimalne intervencije u povijesne
strukture. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske
rekonstrukcije i prezentacije.
Zona zatite 'B'
Djelomina konzervatorska zatita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske cjeline
koja sadri vrijedne elemente povijesnih struktura razliitog stupnja ouvanosti. Sustavom
mjera zatite u ovoj zoni, utvruju se zatita i ouvanje osnovnih elementa povijesno-planske
matrice i karakteristinih skupina graevina, pojedinih graevina i drugih, za ukupnost
odreene povijesne graditeljske cjeline vanih vrijednosti, a prije svega oblika graevine i
sklopova, gabarita i povijesnih sadraja. Na podruju ove zone doputaju se intervencije u
smislu prilagoavanja funkcija i sadraja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena
sauvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije,
rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije radi povezivanja povijesnih s novim
strukturama i sadrajima, koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Inventarizacija i kategorizacija graevinskog fonda na podruju povijesnih

graditeljskih cjelina
Valorizacija graevnog fonda unutar zatienih povijesnih cjelina provodi se radi
ouvanja graevina kao predmeta zatite, koji prezentira prepoznatljivi povijesni identitet
sredine, te da se primjenom odgovarajuih mjera zatite i konzervatorskih propozicija stvore
pretpostavke za optimalnu spomeniku prezentaciju kako same graevine tako i zatiene
prostorne cjeline.
Kao osnovno naelo utvreno je da je svaka povijesna graevina jedan od glavnih i
bitnih elemenata u strukturi povijesnog prostora i nositelj njegovih specifinih obiljeja, uvar
i prezentant njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti, odnosno
dokumentira i upotpunjuje povijesnu matricu grada.
Radi zatite i ouvanja sveukupnih kulturno-povijesnih vrijednosti, povijesne matrice i
identiteta prostora te povijesnih graevina, unutar zatienih povijesnih cjelina da bi se
stvorili uvjeti za obnovu i afirmaciju tih vrijednosti, utvruje se:

Kategorizacija graevnog fonda:

Kategorija Z/A
 - 114 -

Povijesne graevine koje su pojedinano zatiena kulturna dobra i graevine za koje e

se provesti postupak utvrivanja svojstva kulturnog dobra.

Kategorija B0
Povijesne graevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja ouvanosti izvornih
obiljeja, a koje u bitnome odreuju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne
karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini.

Kategorija B1
Povijesne graevine odreene arhitektonske kvalitete i stupnja ouvanosti izvornih
obiljeja; graevine koje utjeu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost predjela i
interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko-tipoloke osobitosti
pripadajue sredine.

Kategorija B2
Povijesne graevine djelominog stupnja ouvanosti i izraenosti izvornih obiljeja;
graevine odreenoga povijesnog sloja gradnje koje u odreenoj mjeri upotpunjuju povijesnu
fizionomiju prostora i tvore segmente specifine ambijentalnosti; graevine bez osobitih
arhitektonskih vrijednosti.

Kategorija C
Povijesne graevine kojima su bitno izmijenjena izvorna obiljeja, bez osobitih su
arhitektonsko-graditeljskih obiljeja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno
gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno znaenje u povijesnoj strukturi
naselja i koja nije formativna komponenta cjeline.

Kategorija D
Recentna produkcija koja ne podlijee konzervatorskom vrednovanju - graevine
sagraene od 70-tih godina 20. stoljea.

Detaljne mjere zatite provedene kategorizacije povijesnih graevina unutar zatienih

povijesnih graditeljskih cjelina sadrane su u konzervatorskoj podlozi koja je sastavni dio
Elaborata Plana.
Kategorizacija graevnog fonda povijesnih graevina unutar zatienih povijesnih
graditeljskih cjelina sustavno e se ugraivati u konzervatorsku podlogu.

2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb

Povijesnu urbanu cjelinu Grad Zagreb kao kulturno dobro karakterizira povijesna
slojevitost i razliitost morfolokih, tipolokih, prostornih i ambijentalnih obiljeja pojedinih
predjela, te razliitost stupnja vrijednosti i ouvanosti povijesne strukture.
S obzirom na navedena obiljeja zonirana je Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, te
su odreeni sustavi zatite:

'A'- Podruje izuzetno dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Primjenjuje se na prostorne i graevne strukture izraenih urbanistiko-arhitektonskih,

kulturno-povijesnih, pejsanih ili ambijentalnih vrijednosti, naglaenog znaenja za sliku
grada, te s graevnom supstancom visoke spomenike vrijednosti, koja kao graditeljsko
nasljee Zagreba definira njegovu povijesnu urbanu matricu.
 - 115 -

Ovim sustavom zatite obuhvaeni su:

- povijesna jezgra Gornjeg grada i Kaptola s povijesnim podgraima i sredinjim
gradskim trgom, podruje Nova Ves - Medvedgradska, podruje Donjeg grada planirano i
preteno dovreno do kraja 19. st., podruja planske rezidencijalne izgradnje na
podsljemenskom pobreju nastala krajem 19. stoljea te izmeu dvaju svjetskih ratova,
podruja nastala irenjem grada na istok krajem 19. i poetkom 20. stoljea te izmeu dvaju
svjetskih ratova, prostorna cjelina sredinjega gradskog groblja Mirogoj, te prostorna cjelina
Predsjedniki dvori - vila Weiss.
Ovoj zoni odgovara reim potpune konzervatorske zatite povijesne urbane strukture,
pejsanih obiljeja te pojedinanih graevina, unutar koje je potrebno ouvati sva bitna
obiljeja prostorne i graevne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom
supstancom te raznolikou namjena i sadraja.
Zatitu koja proizlazi iz spomenikih svojstava povijesne urbane strukture, pejsanih i
ambijentalnih vrijednosti, te pojedinano zatienih kulturnih dobara, potrebno je provoditi
cjelovito, to podrazumijeva ouvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i
posljedica ugroenosti te osiguranje optimalne spomenike prezentacije kulturnog dobra.

Opi uvjeti zatite:

- sanacija i odravanje u povijesnom kontinuitetu ouvane urbane matrice, mjerila i
slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza te postojee
- ouvane povijesne parcelacije;
- sanacija i odravanje svake zgrade koja je sauvala izvorna graditeljska obiljeja;
- odravanje i ureivanje neizgraenih povrina i pripadajue urbane opreme, vodei
rauna o njezinim autentinim elementima kao to su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna
rjeenja, oblikovanje i opremanje parkovnih povrina, ureivanje parcela te predvrtova i
karakteristinih ograda;
- sprjeavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih
adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;
- ouvanje karakteristinih rjeenja krovova i sprjeavanje bitnih promjena gabarita i
oblikovanja, jer su dio autentinoga arhitektonskog rjeenja i mjerodavni kao peta fasada u
karakteristinoj slici naselja;
- postojeu kvalitetnu gradnju u dvoritu bloka ili parcele, koja je izgraena sukladno
ranijim propisima, mogue je zadrati, a principom postupnosti treba omoguiti odgovarajuu
rekonstrukciju i uklanjanje degradirajuih elemenata i sadraja;
- nije doputena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s
autentinim elementima gradnje;
- u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zateeni kao devastirani ili
nedovreni, mogua je interpolacija i gradnja zamjenskih objekata, uz potivanje mjerila i
ostalih lokalnih uvjeta te uz prethodnu valorizaciju lokacije;
- za novu gradnju kao i za ureivanje gradskih trgova, preporua se provedba javnog
natjeaja;
- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog
tijela za zatitu kulturnih dobara,
- za sve kompleksne zahvate ureenja pojedinih blokova na podruju Donjeg grada
kojima se bitno mijenja njihova postojea prostorna i graevinska struktura/morfologija bloka
potrebno je izraditi provedbeni dokument prostornog ureenja.

Posebni uvjeti zatite za podruje 1. GORNJI GRAD I KAPTOL, prema

grafikom prikazu:
 - 116 -

Na podruju povijesnoga gradskog sredita kao potpuno morfoloki i strukturalno

definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom
potivanja ouvanih vrijednosti i uklapanja u takav povijesno uvjetovani ambijent;
- obveza ouvanja i sanacije pojedinanih kulturnih dobara,
- obveza ouvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je
po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim,
morfolokim i tipolokim obiljejima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i
prezentant povijesnih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje
fizionomiju prostora,
- nije doputeno uklanjanje pojedinanih kulturnih dobara, kao i graevina koje su po
svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolokim
i tipolokim obiljejima, povijesni sloj gradnje vrijedan ouvanja kao nositelj i
prezentant prostornih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje
fizionomiju prostora,
- iznimno, takav je zahvat mogu iskljuivo prema uvjetima iz lanka 64. Zakona o
zatiti i ouvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-
oblikovnih i graditeljskih obiljeja graevine,
- mogunost izgradnje novih objekata kao interpolacija u definiranome povijesnom
tkivu, odnosno mogunost zamjenske gradnje, uz ouvanje karakteristine
povijesne parcelacije, ograniena je iskljuivo na minimalan broj lokacija za koje se
detaljnijom konzervatorskom obradom utvrdi mogunost uklanjanja postojee
graditeljske strukture koja ne posjeduje spomeniku, kulturno-povijesnu,
ambijentalnu i graditeljsku vrijednost; odnosno ne posjeduje obiljeja graditeljske
strukture vrijedne ouvanja kao povijesnog sloja izgradnje koji upotpunjuje
povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifine ambijentalnosti, s
obzirom na arhitektonske, graevinske, graditeljsko-tipoloke karakteristike,
znaajne povijesne funkcije i namjene,
- nova odnosno zamjenska izgradnja, treba u svim elementima - morfoloki,
mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obiljejima
lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje, a nije doputena gradnja za namjene
koje zahtijevaju intenzivan promet vozila,
- za novu izgradnju potrebno je provesti javni natjeaj, kojem treba prethoditi
detaljnija konzervatorska obrada i arheoloka istraivanja,
- Rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, karakteristinih etaa, prizemlja i
podruma;
- rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je provoditi radi sanacije,
ureenja, afirmacije i optimalne prezentacije izvornih povijesnih, ambijentalnih,
morfolokih i strukturalnih obiljeja prostora i graditeljske strukture; mjerila i
ouvane karakteristine povijesne parcelacije, uklanjanja degradirajuih elemenata
sadraja; maksimalnim ouvanjem izvorne stambene namjene; te uspostavom onih
namjena koji doprinose revitalizaciji ambijenta; a prema specifinim obiljejima
svake pojedine lokacije,
- nisu doputene rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje, kao intervencije na
povijesnoj graditeljskoj strukturi koja je nositelj karakteristine povijesne matrice, a
kojima se bitno utjee i mijenjaju izvorna/postojea kvalitetna graditeljska i
oblikovna obiljeja, mjerilo i gabariti,
- iznimno, ovi zahvati su mogui na pomonim objektima na parceli,
rekonstrukcijom kojih i eventualno minimalnim poveanjem volumena se
omoguava istovremeno uklanjanje ostale nekvalitetne izgradnje na parceli;
- Adaptacije tavana
 - 117 -

- na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristinim povijesnim prospektima

grada, posebno na povijesnim palaama na liniji bedema Gradeca, kanonikim
kurijama na Kaptolu, kao i na zgradama koje svojim krovitem odreuju sliku trga
ili ulice, nisu doputene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utjee na integritet
povijesne strukture i mijenja izraajnost i izvornost krovne konstrukcije, te
kontinuitet krovnih kosina s karakteristinom vrstom pokrova - crijepom, kao pete
fasade grada,
- adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, iskljuivo unutar
postojeeg/izvornog gabarita, mogua je na graevinama koje po svojoj tipologiji
(graanske i obrtnike kue 18. i 19. st) tradicionalno koriste krovita, uz uvjet da
takav zahvat bude u funkciji procesa revitalizacije povijesne jezgre, potuje osnovni
tip i gabarit krovita, te omogui graevinsku sanaciju i seizmiku zatitu
graevine,
- Adaptacije karakteristinih etaa
- adaptacije su mogue u okvirima koji omoguavaju ouvanje izvornoga
karakteristinoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i
obrtnikih karakteristika i materijala interijera,
- Adaptacije prizemlja i podruma
- nisu doputene adaptacije prizemlja u poslovne prostore namjena kojih nije
primjerena spomenikoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora (skladita,
autolimarije, graevinske bravarije i sl.),
- u ulinim i pomonim dvorinim objektima mogue su adaptacije prizemlja i
podruma u lokale namjena kojih je primjerena povijesnom gradskom sreditu, uz
uvjet da se ouvaju karakteristina izvorna graditeljska i oblikovna obiljeja
prostora (konstrukcija, proelje), uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji
korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja
na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na
rjeenje reklamnih natpisa,
- ulaze u te prostore osigurati iz vee, hodnika ili dvorita pripadajueg objekta, a
izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska
obiljeja graevine, posebno proelja,
- nije doputeno rastvaranje ulinih proelja kao i intervencije u plohu plonika -
pjeakih povrina (usijecanja, gradnja pristupnog stubita) radi izvedbe ulaza u te
prostore,
- u potpunosti treba ouvati i u maksimalnoj mjeri omoguiti prezentaciju izvornoga
tradicijskoga konstruktivnog sustava - svoene konstrukcije,
- obvezna dokumentacija za utvrivanje posebnih uvjeta je arhitektonski snimak
postojeeg stanja graevine ili dijela graevine na kojem se planira zahvat, s
prikazima karakteristinih detalja, prijedlog zahvata te opis radova,
- za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adaptacije koje zadiru u konstruktivni
sustav povijesnih graevina, posebno onih spomenike vrijednosti, obvezna je
provedba detaljnijih istranih radova (konzervatorskih, restauratorskih, arheolokih) i
statika ekspertiza graevinsko-konstruktivnog stanja i ugroenosti od vlage,
- promet - radi prometnog rastereenja prostora potrebno je maksimalno reducirati
mogunost parkiranja na javnim povrinama, posebno tamo gdje je onemogueno
pjeako komuniciranje, oko glavnih povijesnih arita, reprezentativnih graevina i
prostora koji su nositelji identiteta prostora te omoguiti gradnju odgovarajueg broja
garano-parkiralinih mjesta na lokacijama izvan ove zone.

Posebni uvjeti zatite za podruje 2. DONJI GRAD, prema grafikom prikazu:

 - 118 -

Na podruju povijesnoga gradskog sredita kao potpuno morfoloki i strukturalno

definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom
potivanja i afirmacije vrijednosti prostora - elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice,
povijesne graditeljske strukture, te uklapanja zahvata u takav povijesno uvjetovani ambijent.

Karakteristini elementi urbanog koncepta i povijesne matrice:

- obveza ouvanja karakteristine mree komunikacija, trgova, trgova-parkova i
perivoja, njihovih trasa, izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske i
graevne linije, parterne i hortikulturne obrade, te svih elemenata vrijedne
povijesne urbane opreme;
- obveza ouvanja prostornih i funkcionalnih arita i simbola kontinuiteta ivota, te
povijesne organizacije prostora;
- obveza ouvanja karakteristinih, do danas ouvanih, prostornih jedinica - insula i
blokova, ouvanjem njihova formata, morfologije, dimenzije, graevne linije,
karakteristine parcelacije i organizacije prostora, mjerila i dipozicije objekata,
parternog ureenja slobodnih povrina i kvalitetnog zelenila;
- zatita karakteristinog mjerila - visine izgradnje, radi ouvanja homogenosti
strukture i povijesne slike grada, posebno raznolikosti visina ulinih graevina, to
pretpostavlja da se pri interpolacijama i rekonstrukcijama treba slijediti
preteito/karakteristino mjerilo podruja odnosno ambijenata, te uklapanje u
odreeni povijesni ambijent tako da se odri itljivost povijesne matrice;
- obveza ouvanja i sanacije pojedinanih kulturnih dobara;
- obveza ouvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je
po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim,
morfolokim i tipolokim obiljejima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i
prezentant povijesnih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje
fizionomiju prostora;
- mogunost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obiljeja
povijesne graditeljske strukture vrijedne ouvanja, radi poveanja kvalitete objekata
i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;
- nije doputeno uklanjanje pojedinanih kulturnih dobara te graevina koje su po
svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolokim
i tipolokim obiljejima, povijesni sloj gradnje vrijedan ouvanja kao nositelj i
prezentant prostornih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje
fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat mogu je iskljuivo prema uvjetima iz
lanka 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju
arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obiljeja graevina;
- mogunost i obvezu uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez
bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog znaenja u povijesnoj strukturi Donjeg
grada, odnosno koji predstavljaju izrazitu degradaciju povijesnih i ambijentalnih
vrijednosti prostora.

Gradnja novih objekata

- nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom
povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenika obiljeja,
odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizionomiju
prostora ili tvori segmente specifine ambijentalnosti; treba u svim elementima -
morfoloki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim
obiljejima lokacije - ulinog poteza, odnosno bloka; i kvalitetno arhitektonsko
ostvarenje;
 - 119 -

- za novu ulinu gradnju, za sve nove graevine javne i drutvene namjene te za

cjelovito ureenje javnih prostora (trgova, parkova i pjeake zone) obvezan je
javni natjeaj;
- na perimetru (obodu) bloka mogunost gradnje novih objekata, odnosno zamjenske
gradnje, odreena je kao:
- mogunost popunjenja neizgraenih graevnih parcela,
- zamjena dotrajalih i nekvalitetnih graevina koje nemaju utjecaja na fizionomiju
prostora, ili kao cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostorne jedinice - bloka, radi
poveanja njihove prostorne, graditeljske i sadrajne kvalitete; uz obvezu
ouvanja postojee i dovrenja karakteristine koncepcije, morfolokih i
strukturalnih obiljeja i mjerila bloka - poteza, potivanja karakteristine zateene
parcelacije; te kao kvalitativni doprinos i afirmacija sveukupnih vrijednosti
prostora;
- unutar prostora bloka, radi dovrenja nedefiniranih ili sreivanja degradiranih
obiljeja prostora ili zateene graditeljske strukture, mogue je interpolirati nove
graevine koje svojim volumenom, pozicijom i oblikovanjem, afirmiraju postojee
i stvaraju nove kvalitete, elemente ureenja i oblikovanja prostora; pri emu ti
volumeni svojim gabaritima i oblikovanjem ne smiju onemoguiti percepciju
povijesnog ambijenta neposredne okoline i optimalnu spomeniku prezentaciju
povijesne strukture;
- blokovi oznaeni u grafikom prikazu (Martieva - Smiiklasova - Trg rtava
faizma - Tomaieva, blok Cesareva, Preradovieva - Hebrangova - Gajeva -
Berislavieva, erjavieva - Gundulieva - Hebrangova - Preradovieva, Ilica -
Frankopanska - Prilaz Gj. Deelia - Medulieva, Ilica - Kaieva - Prilaz Gj.
Deelia - Kaieva, Klaieva - Krajika - Prilaz Gj. Deelia - Primorska, Ilica -
Gundulieva - Varavska - Frankopanska, Trg bana Jelaia - Praka - Teslina -
Gajeva, Trg bana Jelaia - Petrinjska - Amrueva - Praka, Frankopanska -
Varavska - Gundulieva - Masarykova, Gundulieva - Varavska - Preradovieva -
Masarykova, Bogovieva - Gajeva - Teslina - Preradovieva, Teslina - Gajeva -
Berislavieva - Preradovieva, Vlaka - Voninina - Rubetieva - Schlosserove
stube), odreeni su za prioritetnu izradu detaljnih konzervatorskih propozicija i
studija bloka.

Gradnja visokih objekata (viih od 9 etaa) nije doputena:

- na prostoru sjeverno od eljeznike pruge, izmeu Trga Francuske Republike na
zapadu i Heinzelove na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel prostora
kongresnog centra na lokaciji bloka Savska - Jukieva i prostora poslovno-
stambenog kompleksa na lokaciji Ilica 212-214, za koje e se parametri gradnje
definirati konzervatorskim propozicijama za program natjeaja, odnosno posebnim
uvjetima;
- unutar prostornog koridora Sredinje osi, izmeu zgrade NSK i Trnjanske ulice,
odnosno unutar vizurnih linija Most slobode, crkva sv. Marka i Most slobode,
Katedrala;
- unutar prostornog koridora Savske ceste, odnosno izmeu vizurnih pravaca
Jadranski most, crkva Krista Kralja na Mirogoju, te Jadranski most i Iliki neboder;
- radi ouvanja i afirmacije urbane morfologije i matrice, isto se odnosi i na prostor
uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora definiranog postojeim graevinskim
pravcima objekata Vukovarska 35 (arh. Gali), na sjeveru i Vukovarska 52 (arh.
Fabris) na jugu;
 - 120 -

- u preostalom prostoru omoguava se gradnja visokih objekata pozicioniranih, u

pravilu, uvueno od postojeih graevnih pravaca, s tim da je s obzirom na mogui
utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na sredinji dio povijesne jezgre, pozicija,
format i volumen takve izgradnje uvjetovan obvezom prethodne detaljnije analize
svake pojedine lokacije.

Rekonstrukcije - adaptacije, nadogradnje i dogradnje na povijesnoj graditeljskoj

strukturi

Rekonstrukcije - adaptacije
- Rekonstrukcije - adaptacije graevina potrebno je provoditi radi sanacije, ureenja i
optimalne prezentacije izvornih povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostorne i
graditeljske strukture; uklanjanja degradirajuih elemenata i sadraja; maksimalnog
ouvanja izvorne namjene; te uspostave onih namjena koji doprinose afirmaciji
vrijednosti graevine i ambijenta.
- Adaptacije tavana
- na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristinim povijesnim prospektima
grada, na graevinama koje svojim krovitem odreuju fizionomiju prostora, sliku
trga ili ulice, te na pojedinanim kulturnim dobrima, nisu doputene adaptacije i
prenamjene kojima se bitno utjee na integritet povijesne strukture i mijenja
izraajnost i izvornost krovne konstrukcije,
- na ostalim graevinama mogunost adaptacije uvjetovana je obvezom ouvanja
postojeeg/izvornog gabarita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih elemenata krovita,
te omoguavanjem graevinske sanacije i seizmike zatite graevina.
- Adaptacije karakteristinih etaa
- adaptacije su mogue u okvirima koji omoguavaju ouvanje izvornoga
karakteristinoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i
obrtnikih karakteristika i materijala interijera.
- Adaptacije prizemlja i podruma
- nisu doputene adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u poslovne prostore
namjena kojih nije primjerena spomenikoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora i
graditeljske strukture (skladita, autolimarije, graevinske bravarije i sl.),
- u ulinim i dvorinim graevinama mogue su adaptacije i prenamjene prizemlja i
podruma u lokale namjena kojih je primjerena gradskom sreditu, uz uvjet da se
ouvaju karakteristina izvorna graditeljska i oblikovna obiljeja prostora
(konstrukcija, proelje), te uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji
korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja
na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na
rjeenje reklamnih natpisa,
- ulaze u te prostore osigurati iz vee, hodnika ili dvorita pripadajueg objekta, a
izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska
obiljeja graevine, posebno proelja,
- nije doputeno rastvaranje ulinih proelja kao i intervencije u plohi plonika -
pjeakih povrina (usijecanja, gradnja prilaznog stubita i sl.) radi izvedbe ulaza u
te prostore,
- u potpunosti treba ouvati i u maksimalnoj mjeri omoguiti prezentaciju izvornoga
konstruktivnog sustava (svoene konstrukcije podruma i prizemlja).
Nadogradnje
- nisu doputene nadogradnje pojedinanih kulturnih dobara i povijesne graditeljske
strukture koja je po oblikovnoj dovrenosti, arhitektonskim, graditeljskim,
 - 121 -

kulturno-povijesnim, morfolokim i tipolokim obiljejima povijesni sloj izgradnje

kao nositelj i prezentant povijesnih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome
odreuje fizionomiju prostora,
- nadogradnje kao mogui oblik intervencije prihvatljive su na pojedinim niim
graevinama koje su uokvirene viom izgradnjom, a same ne posjeduju znaajna i
kvalitetna arhitektonsko-graditeljska obiljeja odreenoga povijesnog sloja
izgradnje. U sluaju nadogradnje potrebno je ostvariti oblikovnu usklaenost
nadograene etae s ukupnim volumenom objekta i ambijentalnim osobitostima
predjela.
Dogradnje
- nisu doputene dogradnje kojima se bitno mijenja izvorna/zateena koncepcija i
definirani gabariti graevine,
- iznimno, dogradnja kao oblik intervencije mogua je na temelju detaljnog
elaboriranja stanja i potreba za ouvanje vitalnih funkcija graevine i kvalitete
stanovanja.
Promet
- radi prometnog rastereenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogunost
parkiranja na javnim povrinama, posebno tamo gdje je onemogueno pjeako
komuniciranje, oko glavnih povijesnih arita, reprezentativnih graevina i
prostora, koji su nositelji identiteta prostora, te omoguiti gradnju javnih garaa na
lokacijama izvan ove sredinje zone.
Gradnju garaa za potrebe postojee, odnosno nove gradnje, mogue je predvidjeti
unutar bloka.

Posebni uvjeti zatite za 3. PODRUJE PLANSKI REGULIRANE

REZIDENCIJALNE IZGRADNJE DO POLOVICE 20. STOLJEA, prema grafikom
prikazu
- obveza ouvanja karakteristinih elemenata urbanog koncepta, povijesne matrice i
fizionomije;
- obveza ouvanja karakteristinih morfolokih i strukturalnih prostornih obiljeja,
mjerila i tipologije gradnje, ambijentalnih i prirodnih vrijednosti predjela, te
prirodne konfiguracije terena;
- obveza ouvanja i sanacije pojedinanih kulturnih dobara;
- obveza ouvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je
po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim,
morfolokim i tipolokim obiljejima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i
prezentant specifinih ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje fizionomiju
prostora;
- mogunost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obiljeja
povijesne graditeljske strukture vrijedne ouvanja, u svrhu poveanja kvalitete
objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;
- nije doputeno uklanjanje pojedinanih kulturnih dobara te graevina koje su po
svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfolokim
i tipolokim obiljejima, povijesni sloj gradnje vrijedan ouvanja kao nositelj i
prezentant prostornih obiljeja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreuje
fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat mogu je iskljuivo prema uvjetima iz
lanka 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju
arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obiljeja graevina;
 - 122 -

- mogunost uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga

ambijentalnog ili funkcionalnog znaenja u povijesnoj strukturi predjela, odnosno
koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora;
- nova ili zamjenska gradnja treba u svim elementima - morfoloki, mjerilom,
gabaritima i namjenom, biti u skladu s kulturno-povijesnim i ambijentalnim
obiljejima lokacije, te kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;
- pri izgradnji novih ili rekonstrukcije postojeih graevina objekata, radi ouvanja
homogenosti i ambijentalnih vrijednosti predjela, potrebno je omoguiti uklapanje
novog volumena u odreeni povijesni ambijent tako da se odri itljivost povijesne
matrice, omogui oblikovanje hortikulturno ureenje slobodnih povrina
(predvrtova i vrtova) i ouvanje kvalitetnog zelenila; te sukladno tom maksimalno
prilagodi nain rjeavanja prometa u mirovanju; nije doputeno ukupne garano-
parkiraline povrine predvidjeti izvan gabarita osnovne graevine.

'B' - Podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture

Primjenjuje se na dio Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, s vrijednom prostornom i

graevnom strukturom te preteno ouvanom kvalitetnom graevnom supstancom, odnosno
gradske predjele unutar kojih su cjelovito zaokruene njegove temeljne prostorno-urbane i
arhitektonsko-graditeljske karakteristike.
Ovim sustavom zatite obuhvaeni su:
- obodno podruje Donjeg grada u granicama njegova planskog irenja na zapad,
ukljuujui prostorne cjeline ilikih vojarni, te na istok izmeu Petrove,
Zvonimirove i Vrbanieve ulice, s june strane prostor do eljeznike pruge, s
vizurnim koridorima Savske ceste i 'Sredinje osi', te sjeverni predjeli izmeu
Jelenovca, Pantovaka, Prekrija, Okrugljaka te predjel izmeu Mlinova i
Graanske ceste.
Ovoj zoni odgovara reim zatite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i
pejsanih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinanih povijesnih graevina, unutar koje je
potrebno ouvati sva bitna obiljeja te strukture.

Mjere zatite:
Za dijelove podruja kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, za koja
je utvren sustav zatite 'B', pri planiranju ureenja prostora, gradnje novih ili rekonstrukcije
postojeih graevina, navedene mjere zatite primjenjuju se adekvatno stupnju vrijednosti i
ouvanosti prostorne i graditeljske strukture:
- potpuna zatita odnosi se na ouvanje fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih
interijera i sl., uz mogunost nunog prilagoavanja postojee supstance
suvremenim potrebama;
- unutar prostornog koridora Savske ceste i 'Sredinje osi' potpuna zatita odnosi se
na ouvanje glavnih ekspozicija, karakteristinih vizura i slike povijesne jezgre, te
sukladno tome odreivanje gabarita nove gradnje;
- u sluaju zamjenske gradnje ili pojedinane interpolacije, kao i rekonstrukcije
postojeih zgrada, svi elementi relevantni za odreivanje zahvata u prostoru - oblik
i veliina graevinske parcele, namjena, veliina i oblikovanje graevine te njezin
smjetaj na parceli, ureenje parcele, nain prikljuenja parcele i objekta na
javnoprometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti
ogranienjima i obvezama koje proizlaze iz urbanistikih i arhitektonskih
specifinosti svakoga pojedinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima;
 - 123 -

- za gradnju ulinih objekata, za sve nove graevine javne i drutvene namjene te za

ureivanje gradskih trgova obvezan je javni natjeaj;
- za sve kompleksne zahvate ureenja blokova: Blok 'Badel', Branimirova -
Domagojeva - Ul. kneza Borne - Erddyjeva, Ul. I. Krnjavoga - Kaieva -
Pierottijeva - Jukieva, Vlaka - Voninina - produena Jurkovieva - Jurkovieva -
Petretiev trg, blok 'Frank', Hanueva - Ul. Republike Austrije -Taloveva kojima
se bitno mijenja njihova postojea prostorna i graevinska struktura/morfologija
bloka potrebno je izraditi provedbeni dokument prostornog ureenja.

2.b. Gradska naselja

Zatita gradskih naselja podrazumijeva ouvanje njihove autentinosti i potivanje

izvornih urbanistiko-arhitektonskih zamisli, te se mogue intervencije u njima ponajprije
odnose na sanaciju i odravanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine graevine,
potujui primijenjenu karakteristinu tehnologiju i graevinske materijale.

Zatiena gradska naselja na podruju obuhvata Plana:

- Dio naselja - povijesna jezgra Podsuseda, Z-1529;
- Dio naselja - povijesna cjelina Cvjetno naselje, Z-1543;
- Dio naselja - povijesna cjelina naselja 'eljeznika kolonija', Z-1530.;
- Dio naselja 'Prva hrvatska tedionica' na Trenjevci, Z-1542;
- Dio naselja - arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici, Z-1544;
- 'Zelena potkova' urbanistiko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova, Z-1536.

Zatiena gradska naselja su ouvanja vrijedne prepoznatljive prostorne urbanistiko-

arhitektonske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrene zone
zatite 'A' i 'B'.

Zona zatite 'A' - podruje iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne
strukture
Zona zatite 'A' valorizacijom je utvrena za gradska naselja ili njihove dijelove
izraenih urbanistiko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsanih ili ambijentalnih
vrijednosti, naglaenog znaenja za uu i iru sliku grada, s ouvanom graditeljskom
strukturom visoke spomenike vrijednosti.
Na podruju zone zatite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zatita povijesne
urbane strukture, prostornih i pejsanih obiljeja te pojedinanih graevina;

Zona zatite 'B' - podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture

Zona zatite 'B' valorizacijom je utvrena za gradska naselja ili njihove dijelove s
vrijednom prostornom i preteno ouvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.
Na podruju zone zatite 'B' primjenjuje se konzervatorska zatita ouvanih elemenata
povijesne urbane strukture i pejsanih vrijednosti te ouvanih pojedinih skupina i
pojedinanih povijesnih graevina.

Mjere zatite
Mjere zatite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar podruja zatienih
gradskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrenoj zoni zatite, povijesnoj matrici
naselja, urbanistiko-arhitektonskim i graditeljskim specifinostima, te karakteristinoj
tipologiji izgradnje:
 - 124 -

- sanacija i odravanje ouvane povijesne urbane matrice i parcelacije, mjerila i slike

naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih poteza i graevina, radi
kvalitetne spomenike prezentacije;
- ouvanje izvornosti i autentinosti prostora formiranjem cezura oko najvrjednijih
dijelova naselja uz odvajanje novih zona za gradnju i spreavanje njihova
pretvaranje u amorfnu preizgraenost gradskog prostora;
- sanacija i odravanje svake graevine ouvanih izvornih graditeljskih obiljeja;
- odravanje i ureivanje neizgraenih povrina i urbane opreme naselja vodei
rauna o zateenim vrijednostima i obiljejima prostora kao to su zelenilo i
hortikulturna rjeenja, oblikovanje i opremanje parkovnih povrina, urbana oprema;
- odravanje i ureivanje predvrtova s karakteristinim ogradama i slino;
- sprjeavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptacija graevina kojima se bitno
mijenja njihova izvorna arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje i stilske
karakteristike;
- ouvanje izvorne i karakteristine tipologije krovova, koji znaajno utjeu na sliku
naselja i vizure unutar i izvan njega;
- nije doputena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s
autentinim elementima gradnje;
- postojeu izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomenikih svojstava mogue je
zadrati, uz uklanjanje neprimjerenih elemenata i sadraja te njenim usklaivanjem
sa spomenikim i ambijentalnim vrijednostima mikrolokacije;
- za nove izgradnje, kao i za ureivanje gradskih trgova, preporua se provedba
javnog natjeaja;
- u zoni zatite 'A' iznimno je mogua interpolacija i gradnja zamjenskih graevina
uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i
usklaivanje s postojeim spomenikim i ambijentalnim vrijednostima;
- u zoni zatite 'B' u sluaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije
pojedinanih graevina svi elementi relevantni za odreivanje zahvata u prostoru
moraju se podrediti ogranienjima i obvezama koje proizlaze iz izvornih
urbanistikih i arhitektonskih specifinosti svakoga pojedinog naselja (oblik i
veliina graevinske parcele, namjena, veliina i oblikovanje graevine, materijal,
ureenje parcele i smjetaj graevine na parceli, nain prikljuenja parcele i
graevine na javnoprometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu);
- za sve zahvate unutar granica zatienih gradskih naselja potrebno je ishoditi
posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara.

2.c. Seoska naselja

Zatita seoskih naselja podrazumijeva ouvanje njihove autentinosti i povijesne

matrice, prostorne organizacije, smjetaja u prirodnom okoliu, tradicijske graevne strukture
i karakteristine slike naselja. Mogue intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i
odravanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine graevine, potujui tradicijski nain
gradnje i graevinske materijale.

Zatiena seoska naselja na podruju obuhvata Plana:

- Dio naselja - povijesna cjelina naselja uerje, Z-1547;
- Dio naselja - povijesna cjelina naselja Gornje Vrape, Z-1537;
- Povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, Z-2160.
 - 125 -

Zatiena seoska naselja su ouvane vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno-

graditeljske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrene zone zatite
'A' i 'B'.
Zona zatite'A' - podruje iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne
strukture
Zona zatite 'A' valorizacijom je utvrena za seoska naselja ili njihove dijelove
izraenih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsanih i ambijentalnih vrijednosti, s ouvanom
graditeljskom strukturom visoke spomenike vrijednosti, koji pokazuju povijesni kontinuitet
ivljenja na tom prostoru.
Na podruju zone zatite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zatita povijesne
matrice naselja, prostornih i pejsanih obiljeja te pojedinanih graevina.
Zona zatite 'B' - podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture
Zona zatite 'B' valorizacijom je utvrena za seoska naselja ili njihove dijelove s
vrijednom prostornom i preteno ouvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.
Na podruju zone zatite 'B' primjenjuje se konzervatorska zatita ouvanih elemenata
povijesne urbane strukture i pejsanih vrijednosti te ouvanih pojedinih skupina i
pojedinanih povijesnih graevina.

Mjere zatite:
Mjere zatite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar podruja zatienih
seoskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrenoj zoni zatite, ambijentalnim i
pejsanim specifinostima, povijesnoj matrici naselja te karakteristinoj tipologiji izgradnje:
- zatita slike naselja, njegove povijesne matrice i karakteristinog mjerila;
- zatita reljefa i specifinih osobina pripadajueg krajobraza;
- ouvanje autohtonih elemenata pejsaa - uma, livada, oranica, vonjaka;
- afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih biljnih vrsta;
- zatita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristinih krajobraznih obiljeja u
sastavu seoskog naselja ili njegovoj blizini, kao i spreavanje zagaivanja i
degradacije njihova prirodnog toka;
- odravanje karakteristine povijesne matrice i organizacije prostora naselja;
- ouvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih povrina naselja;
- ouvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostia, prilaza
okunicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme
vanjskih prostora;
- njegovanje tipine organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim
graevinama;
- uvanje preostalih etnolokih graevina i gospodarskih sklopova, to
podrazumijeva njihovu sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema
propozicijama nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
- pojedinane etnoloke graevine koje su smjetene unutar seoskih naselja potrebno
je obnavljati i zadrati 'in situ';
- zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova naselja, zemljita,
vodotoka, uma, livadnih povrina, od kojih pojedini imaju simbolina i povijesna
znaenja;
- spreavanje unoenja stranih oblikovnih i graevinskih elemenata i njegovanje
tradicijskog naina oblikovanja, gradnje i materijala;
- zadravanje visine izgradnje u granicama postojeeg mjerila naselja, s uporabom
uglavnom kosog krova, oblikovno usklaenog s karakteristinim postojeim
krovovima naselja;
 - 126 -

- u zoni zatite 'A' iznimno je mogua interpolacija i gradnja zamjenskih graevina

uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklaivanje s
postojeim spomenikim i ambijentalnim vrijednostima.

3. Povijesni sklop i graevina

lanak 93.

Ovim su planom obuhvaeni zatieni povijesni sklopovi i graevine - graditeljski

sklopovi, civilne graevine i sakralne graevine na prostoru grada Zagreba.
U postupku zatite povijesnih sklopova i graevina provedena je valorizacija po
principu ouvanosti i vrijednosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih
karakteristika.
Mjere zatite graditeljskih sklopova unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio
Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim meama kulturnog
dobra.

3.a. Graditeljski sklop

Zatieni graditeljski sklopovi su ouvanja vrijedni graditeljski i urbanistiko-

arhitektonski kompleksi razliitih namjena (stambena, proizvodno/gospodarska, industrijska,
javna, sakralna i sl.) koji su svojom visokom ouvanou i arhitektonskom, pejsanom
vrijednou najvaniji prostorni akcent na podruju grada Zagreba.

Zatieni graditeljski sklopovi na podruju obuhvata Plana:

- Park Maksimir, Maksimirski perivoj, Z-1528;
- Kompleks groblja Mirogoj, Aleja Hermanna Bollea, Z-1526;
- Kulturno-povijesna cjelina 'Pionirski grad' (Grad mladih) na Graneini,
Miroeveka cesta bb, Z-2285;
- Kulturno-povijesna cjelina Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuk-Pavlovia 1 -15 i
18, Z-2288;
- Dio naselja - kolonija gradskih kua na Ciglani, Klaieva 9, 9A, 9B, 11, 11A, 11B,
Z-1549;
- Dio naselja - stambeno naselje 'Gogoljin brijeg', Medovieva, Filipovieva, Ul.
Ferde Kovaia, Petrova, Z-1541;
- Dio naselja - kolonija gradskih kua 'Mali stanovi za invalide i izbjeglice iz Istre',
Veprinaka 1 -15 / Moenika 2-16, Z-1550;
- Kurija Junkovi s gospodarskim objektima, s mlinom-vodenicom, majurom i
drugim gospodarskim objektima te parkovnom povrinom vrtom i vonjakom,
Junkoviev put 2, Z-0498;
- Kukovieva kua, Ul. Andrije Hebranga 9 -11, Gajeva 28, Ul. Ante Kovaia 2-4,
Preradovieva 29, Z-0471;
- Kompleks bive Prve hrvatske tedionice, danas stambeno-poslovna zgrada, Ilica 5,
Margaretska 1-3, Bogovieva 6, Z-0224;
- Kompleks stambenih kua Nadarbine Nadbiskupije zagrebake - 'Vatikan', Vlaka
70 A-E, 72A-C, Ul. Antuna Bauera 2-8, Martieva 29-37, Ratkajev prolaz 1-7, Z-
0491;
- Sklop dviju poslovno-stambenih ugraenih kua Wellisch, Martieva 13, Vlaka
60, Z-1042;
 - 127 -

- Dio naselja - 'Zakladni blok', kao arhitektonska cjelina trgovako-stambenih i

poslovnih zgrada, Gajeva 2, 2A, 2B, 2C / Bogovieva 1, 1A, 1B, 2, 4 / Ul. Frana
Petria 1, 3, 5, 7 / Ilica 1, 1A, Z-1535;
- Niz najamnih stambenih zgrada, Gajeva 47, 49, 51, 51/1, 53, 55, 55/1, Z-2152;
- Stambene zgrade, Prilaz Gjure Deelia 42, 44, 46, Z-2142;
- Kompleks stambenih zgrada, Petrova 15, 15A, 15B, Lobmayerove stube 2,
Babonieva 1, Z-2144;
- Glavna zgrada kompleksa vojnih objekata 'Rudolfove vojarne', Ul. Republike
Austrije 20, Z-1233;
- Zgrada Glavnog kolodvora i peroni s podzemnim pristupima i nadstrenicama,
Tomislavov trg 12, Z-0460;
- Kompleks graevina Tehnikog muzeja, Savska cesta 18, Z-213;
- Kompleks Katedrale Uznesenja Marijina, Nadbiskupskog dvora s kapelom sv.
Stjepana, utvrdama i parkom Ribnjakom na Kaptolu, Kaptol 31, Z-0202;
- Kompleks samostana klarisa s kaptolskom kulom "Popov turen" (Muzej grada
Zagreba), Opatika 20 -22, Z-0194;
- Kompleks crkve i samostana sv. Franje Ksaverskog, s alejom Krinog puta i
perivojem na Ksaveru, Jandrieva 21 (Ksaver), Z-0724;
- Grkokatoliko sjemenite s crkvom sv. irila i Metoda, irilometodska 1 /
Vranicanijeva 2, Z-0615;
- Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka Paulskog, Frankopanska 15 -17,
Z-0331;
- Evangelika crkva sa upnim dvorom, Gundulieva 28, Z-0333;
- Kompleks Franjevakog samostana s crkvom sv. Franje Asikog, Kaptol 9 /
Opatovina 24, Z-0209;
- Djeako sjemenite, Voarska cesta 106, Z-213;
- Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Drube Isusove, Palmotieva 31, 33, 35,
Z-0455;
- Crkva sv. Martina i salezijanski samostan, Vlaka 36, Z-0671;
- Sakralni kompleks u Markuevcu, sastavljen od upne crkve sv. imuna i Jude
Tadeja, kapele Majke Boje Aneoske, upnog dvora te gospodarskog objekta,
Markueveka cesta, Z-1314;
- upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije i samostan u Remetama,
esmikoga 1, Z-1316;
- Crkva Blaene Djevice Marije i upni dvor, Graneina, Z-2282;
- Industrijski krajolik - kompleks nekadanje Strojarnice dravne eljeznice,
Trnjanska cesta 1, 7-11C, Z-1540;
- Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa Paromlin,
Koturaka cesta 1, Z-1533;
- Kompleks Zagrebake pivovare sa zgradom porte, upravnom zgradom, restoranom
s vrtom i vodotornjem, Ilica 224, Z-0670;
- Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa 'Gradska klaonica i
stona trnica', Heinzelova 66, Z-1534;
- Industrijski krajolik - povijesna cjelina Aerodrom Borongaj, dio kompleksa
tvornice Konar d.d., Borongajska cesta bb, Z-1531;
- Zgrada negdanje glavne proizvodne hale, dvokatni segment uredsko-skladine
zgrade i probni toranj s ostakljenim spojnim komunikacijskim mostom Tvornice
elektrinih arulja 'TE' Folnegovieva 10;
- Kompleks Psihijatrijske bolnice Vrape s pripadajuim perivojem, Bolnika cesta
32, Z-0704;
 - 128 -

- Kulturno-povijesna cjelina Zagrebakog velesajma, Avenija Dubrovnik 15, Z-2951;

- Kulturno-povijesna cjelina Graevinski kolski centar, Avenija V. Holjevca 3 -17,
Z-2287;
- Kulturno-povijesna cjelina Brodarski institut, Avenija V. Holjevca 20, Z-2284;
- Kompleks zgrada Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z-5249;
- Kulturno-povijesna cjelina Studentski dom 'Stjepan Radi', Jarunska 2, Z-2286;
- Urbano-arhitektonski ansambl, pjeaki pasa spoja Masarykove 10 i Varavske 3-
5; Masarykova 10, Prolaz sestara Bakovi 1-3, Varavska 3-5, Z-4753.

Zatita graditeljskog sklopa podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu njegove

povijesne i graditeljske strukture, prostornih i pejsanih specifinosti te pripadajuih
pojedinanih graevina.
Za zatiene graditeljske sklopove, u postupku izrade rjeenja o zatiti, izraena je
konzervatorska dokumentacija s detaljnim mjerama njegove zatite i ouvanja.

Mjere zatite:
Mjere zatite za zatiene graditeljske sklopove razlikuju se i primjenjuju ovisno o
njihovim urbanistiko-arhitektonskim, graditeljskim i ambijentalnim specifinostima:
- sanacija i odravanje cjelovite povijesne i graditeljske strukture radi ouvanja i
kvalitetne spomenike prezentacije graditeljskog sklopa;
- sanacija i odravanje pojedinanih i formativnih graevina sklopa s ouvanim
izvornim graditeljskim obiljejima;
- obvezna je valorizacija i izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije s
propozicijama zatite i ouvanja, te doputenim i moguim intervencijama unutar
definiranih prostornih mea sklopa;
- gradnja i ureenje unutar sklopa mogui su prema detaljnim konzervatorskim i
urbanistikim propozicijama nadlenih tijela, osim za sklopove za koje je obvezna
izrada detaljne urbanistike dokumentacije na temelju konzervatorske podloge s
propozicijama zatite i ouvanja graevina te moguih intervencija;
- do donoenja detaljnijeg plana na podrujima oznaenih graditeljskih sklopova
mogui su samo zahvati radi odravanja postojee graditeljske strukture, uz
mogunost uklanjanja iskljuivo pojedinih graevina ili njihovih dijelova
neprimjerenih elemenata i sadraja, da bi se uskladili sa spomenikim i
ambijentalnim vrijednostima sklopa;
- nije doputeno uklanjanje graevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod
uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara;
- za gradnju unutar prostorne mee zatienog sklopa obvezan je javni natjeaj.

3.b. Civilna graevina

Zatiene civilne graevine su ouvanja vrijedne pojedinane graevine koje

posjeduju odreeno kulturno-povijesno znaenje i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske
kvalitete, razliitih graditeljskih i tipolokih karakteristika te stupnja ouvanosti izvornih
obiljeja. Uz stambene graevine to su i graevine javne namjene te graevine specifinih
funkcija i sadraja: dvorci, ljetnikovci, kurije, stare kole, upni dvorovi i sl.

Zatiene civilne graevine na podruju obuhvata Plana:

- Mrtvanica na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0682'
- Vila Kopista, Babonieva 25, Z-5213
 - 129 -

- Stambena kua, Bakaeva 8, Z-1054

- Kua Mggendorfer, Basariekova 3, Z-0982
- Stambene kue, Basariekova 5, Z-0983
- Stambena kua, Basariekova 7, Z-0614
- Palaa Jelai, Basariekova 22, Z-0984
- Kua Arko, Basariekova 24, Z-0985
- Stambena zgrada, Berislavieva 6-8, Z-0330
- Zgrada Napretkove zadruge, Bogovieva 1, Z-0470
- Zgrada (slobodnostojea drvena prizemnica), Bosanska 54, Z-0728
- Poslovna zgrada 'Tempo', Bokovieva 5, Z-2151
- Staklenik u nadbiskupskom vrtu, Branjugova 1, Z-0674
- Kua Ruika, Brezovakoga 3/ Mesnika 44, Z-0780
- Kua andor, Brezovakoga 4, Z-0986
- Kua Antolkovi, Brezovakoga 10, Z-0987
- Kua Lefler, Brezovakoga 12, Z-0988
- Ljetnikovac, Bukovaka cesta 220, Z-2281
- Ljetnikovac, Bukovaka cesta 245, Z-2954
- Ljetnikovac Tkali, Bukovaka cesta 254, Z-0684
- Ljetnikovac Heinzel, Bukovaka cesta 267, Z-0685
- Ljetnikovac 'Veseljak' s vrtnom sjenicom, Bukovaka cesta 341, Z-0686
- Ljetnikovac tos, Bukoveki kr 6, Z-0687
- Pogonska zgrada nekadanje tvornice 'Iskra', Buanova BB, Z-3674
- Zgrada puke kole Remete, renjevec 3 (stara adresa Vinec 3), Z-0688
- Zgrada (nekadanji mlin), rnomerec 94, Z-4001
- Palaa Raffay-Plavi (danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti), irilometodska 3,
Z-0616
- Palaa Erddy-Keglevi (danas Pravni fakultet), irilometodska 4/ Jezuitski trg 2,
Z-0617
- Stara gradska vijenica, irilometodska 5/ Kuevieva 2/ Freudenreichova 1, Z-
0618
- Stambeno-poslovna zgrada, irilometodska 8/ Trg svetog Marka 10, Z-0989
- Palaa Amadeo (danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Demetrova 1, Z-0619
- Palaa Mesi, Demetrova 3, Z-0990
- Kua Makanec, Demetrova 5, Z-0991
- Palaa Magdaleni-Drakovi-Jelai (danas Djeji vrti Tatjane Marini),
Demetrova 7-9, Z-0620
- Palaa krlec-Balbi s povijesnim bunarom u dvoritu, Demetrova 11, Z-0621
- Kua Patai, Demetrova 13, Z-0992
- Stambena kua s dvokatnim tornjem, Dubravkin put 3, Z-1321
- Kula Lotrak, Dverce 1, Z-0180
- Zgrada Osnovne kole Augusta Cesarca, Ferenica 2. 9A, Z-4469
- Zgrada vatrogasnog doma, Fijanova 6, Z-0731
- Kua Keglevi, Frankopanska 1/ Ilica 39, Z-0669
- Palaa Igeri, Freudenreichova 3, Z-0622
- Kua Shell s Marievim prolazom, Gajeva 5/ Praka 6, Z-0664
- Gradska vila, Ul. Ivana Gorana Kovaia 2, Z-0661
- Ljetnikovac Kune Waidmana s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kovaia 17, Z-1322
- Ljetnikovac Grbac s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kovaia 33, Z-1323
- Vila Ehrlich-Mari (danas Hrvatski muzej arhitekture HAZU), Ul. Ivana Gorana
Kovaia 37, Z-2953
 - 130 -

- Vila Alexander, Gornje Prekrije 12, Z-1056

- Vila Pflger, Gornje Prekrije 21, Z-5369
- Kua Fuhrmann, Gornje Prekrije 30, Z-0689
- Ljetnikovac Vidri s vrtom, Gornje Prekrije 51, Z-1317
- Ljetnikovac Sollar s vrtom, Gornje Prekrije 75, Z-1318
- Vincilirska kua, Gospoak 82, Z-1057
- Gospodarstvo Puntijar, Graanska cesta 65, Z-0690
- Zgrada jaione bive Konjanike vojarne, Gradianska 26, Z-2393
- Kua Daubai, GRI 1, Z-0623
- Kua uflaj, Gri 2/ Kapucinske stube 1, Z-0993
- Palaa Hidrometerolokog zavoda, GRI 3/ Markoviev trg 1/ Strossmayerovo
etalite 16, Z-0627
- Zidanica, nekadanji ljetnikovac biskupa Josipa Galjufa, Grkovieva 23, Z-0497
- Zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, Gundulieva 6-6A, Z-0332
- Kua Kallina, Gundulieva 20/ Masarykova 19, Z-1036
- Kua Klein, Gundulieva 29, Z-1037
- Poslovna zgrada Elektra, Gundulieva 32, Z-2150
- Tramvajska ekaonica Zvijezda, Gupeva Zvijezda, Z-1055
- Nekadanji Plemiki konvikt, danas Gimnazija Titua Brezovakog, Habdelieva 1/
Kamenita 11, Z-0624
- Palaa Zakmardi-Domin, Habdelieva 2, Z-0994
- Palaa Vranyczany-Dobrinovi, danas zgrada HAZU s Modernom galerijom i
Kabinetom grafike HAZU, Ul. Andrije Hebranga 1 -3/ Strossmayerov trg 12, Z-
0334
- Ljetnikovac (Letnik Pantovak), Hercegovaka 81, Z-0729
- Zgrada Ocean filma, Horvaanska cesta 32, Z-3673
- Kua Stankovi, Ilica 2/ Trg bana Jelaia 1, Z-0335
- Poslovno-stambena zgrada Srpske pravoslavne crkvene optine, Ilica 7, Z-0336
- Zgrada SPCO, ILICA 9/ Preobraenska 2, Z-2659
- Kua Vasi, Ilica 11, Z-2655
- Kua Priester (Stambeno poslovna zgrada), Ilica 12, Z-0337
- Kue Stger i Kolmar, Ilica 13 -13/1, Z-2656
- Zgrada Lovaki rog (Jgerhorn), Ilica 14, Z-0338
- Kua Ebenspanger, Ilica 15, Z-2657
- Kua Job, Ilica 17, Z-2658
- Stambeno-poslovna kua, Ilica 24, Z-1038
- Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne tedionice, Ilica 25 -27/
Gundulieva 2, Z-5253
- Palaa prve hrvatske obrtne banke d.d., Ilica 38, P-4194
- Kua Majcen, Ilica 42, Z-0339
- Zgrada, nekadanji hotel Pruckner, Ilica 44, Z-0445
- Kua Rath, Ilica 55, Z-0446
- Zgrada Akademije likovnih umjetnosti s parkom, Ilica 85, Z-4740
- Palajnovka, Ilirski trg 1, Z-0995
- Vila 'Dolnji Jakin', Jabukovac 5, Z-0727
- Vila Radan, Jabukovac 39, Z-5215
- Zgrada nekadanje Puke kole u Jakuevcu, Jakueveka 82, Z-4003
- Villa Kallina s vrtom, Jandrieva 68, Z-2155
- Ljetnikovac Andrijevi, Jelenovac 44, Z-0726
- Isusovaki samostan, danas Klovievi dvori, Jezuitski trg 4, Z-0184
 - 131 -

- Zgrada Gradske osnovne kole Jordanovac, Jordanovac 108, Z-2149

- Zgrada Kolegija Drube Isusove, Jordanovac 110, Z-0500
- Kua Feller-Stern, Juriieva 1 -1A/ Trg bana Jelaia 11, Z-0449
- Palaa Stern, Juriieva 3, Z-5597
- Zgrada Hrvatske potanske banke, Juriieva 4/ Petrinjska 1, Z-0663
- Kua Deutsch, Juriieva 24, Z-1320
- Stambeno-poslovna zgrada, Juriieva 26, Z-1039
- Kua Maurani, Jurjevska 5, Z-0659
- Vila Lubienski s pripadajuim gospodarskim objektom i parkom, Jurjevska 27, Z-
0196
- Vila Feller s pripadajuim vrtom, Jurjevska 31 -31A, Z-0660
- Kua Mlinarich, Jurjevska 32, Z-1063
- Vila epuli, Jurjevska 63A, Z-5536
- Kamenita vrata, Kamenita 3, Z-0181
- Zgrada, Kamenita 5, Z-0625
- Kua, Kamenita 7, Z-0996
- Kua Alighieri, Kamenita 9/ Habdelieva 4, Z-0997
- Kua, Kamenita 15, Z-0998
- Kanonika kurija, Kaptol 1/ Pod zidom 11, Z-0203
- Kanonika kurija, Kaptol 3, Z-0204
- Kanonika kurija, Kaptol 4, Z-0197
- Kanonika kurija, Kaptol 5, Z-0205
- Kanonika kurija, Kaptol 6, Z-0206
- Kurija prepoziture, Kaptol 7, Z-0207
- Kantorska kurija, Kaptol 8, 8a, Z-0208
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 10, Z-0210
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 12, Z-0198
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 13, Z-0199
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 14, Z-0211
- Kanonika kurija, Kaptol 15, Z-0212
- Prilinova kula, Kaptol 15A, Z-0658
- Kanonika kurija, Kaptol 18/1, Z-0200
- Kanonika kurija, Kaptol 19, Z-0213
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 21, Z-0214
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 22, Z-0215
- Kanonika kurija s pripadajuim gospodarskim objektima, Kaptol 24, Z-0201
- Kanonika kurija, Kaptol 26, Z-0216
- Kanonika kurija 'Lektorija' s nekadanjom kuom notara, Kaptol 27/1, 27/2, Z-
0217
- Kanonika 'Znikina' kurija, Kaptol 28, Z-0218
- Palaa Nadbiskupskog sjemenita, Kaptol 29, Z-0219
- Palaa Kulmer, Katarinin trg 2 -3/ Jezuitski trg 1/ irilometodska 2, Z-0999
- Zgrada Gornjogradske gimnazije, Katarinin trg 5, Z-1000
- Palaa Dverce, Katarinin trg 6, Z-0626
- Tvornica duhana u Zagrebu, Klaieva 13, Z-2646
- Zgrada Klinike za djeje bolesti, Klaieva 18, Z-0450
- Stambena zgrada s kinodvoranom, Kordunska 1, Z-2148
- Osnovna kola Jordanovac, podruna kola Kozjak, Kozjak 27, P-4178
- Poslovna zgrada - objekt nekadanje 'Samospojne sredinjice i pote', Krapinska 45,
Z-2390
 - 132 -

- Zgrada Gimnazije, Krianieva 4 -4A, Z-2147

- Vila Rein s vrtom, Krlein Gvozd 23/ Dubravkin put 1, Z-1062
- Dom zdravlja Trnje, Kruge 44, Z-2648
- Kua Lustig, Kumiieva 10, Z-1040
- Zgrada III. gimnazije, Kulanova 52, Z-2385
- Stambena zgrada, Laginjina 7 -9, Z-2146
- Kua Gorjanovi-Kramberger, Ul. V. Lisinskoga 2/ Mesnika 45, Z-0650
- Novi ljetnikovac biskupa Haulika (upni dvor sv. Jeronima), Maksimirska 125, Z-
0480
- Paviljon Jeka, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0478
- Vidikovac, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0472
- Ljetnikovac biskupa Haulika, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0474
- vicarska kua, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0476
- Svilana, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0482
- Pelinjak, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0481
- Vratarska kuica, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0475
- Gospodarske zgrade Haulikova, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0479
- Vila Meixner, Mallinova 14, Z-5679
- Kua enoa, Mallinova 27, Z-0730
- Zgrada osnovne kole dr. Ante Starevia, Ul. Leopolda Mandia 55, Z-4470
- Palaa Zrinski, Markoviev trg 3, Z-0185
- Iblerov neboder, Martieva 9/ Iblerov trg 7, Z-1472
- Kua Bauda, Maruliev trg 7, Z-5465
- Zgrada Nacionalne i sveuiline knjinice (Hrvatski dravni arhiv), Maruliev trg
21, Z-0226
- Kua Ori-Divkovi, Masarykova 21-23, Z-0451
- Zgrada Radovan - poslovno-stambena zgrada, Masarykova 22, Z-2154
- Zgrada Policijske uprave Zagreb, Matiina 4/ Petrinjska 32, Z-1041
- Kua, Matoeva 1/ Kapucinske stube 2, Z-1001
- Kua Brdari, Matoeva 3, Z-1002
- Graanska kua Lederer, Matoeva 5, Z-0187
- Graanska kua, Matoeva 7, Z-0186
- Palaa Rauch, Matoeva 9, Z-0188
- Palaa Levai, Matoeva 11/ Mesnika 38, Z-1003
- Stambene kue, Matoeva 13/ Mesnika 40, Z-1004
- Kua Drakovi, Matoeva 15, Z-1005
- Kua 'Frank', Mauraniev trg 1/ Ul. Andrije Hebranga 33, Z-0452
- Stambene zgrade Strii, Mauraniev trg 8/ Ul. Jurja erjavia 16, Z-2391
- Zgrada Etnografskog muzeja, Mauraniev trg 14, Z-0662
- Zgrada nekadanje Hrvatske banke za promet nekretninama, Medulieva 2/ Ilica
59, P-4133
- Muka uiteljska kola (danas zgrada Prve ekonomske kole), Medulieva 33, Z-
0453
- Kompleks zgrada Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Medvedgradska 2, Z-3346
- Kua Izraela Rosenfelda, Mesnika 1, Z-0454
- Kua Jelai, Mesnika 4, Z-1006
- Kua Tomich, Mesnika 6, Z-1007
- Graanska kua, Mesnika 16, Z-0646
- Kua pekara Krausa, Mesnika 34, Z-1008
 - 133 -

- Stambena kua, Mesnika 37, Z-0647

- Kua Igeri, Mesnika 41, Z-0648
- Palaa, Mesnika 43/ Ul. V. Lisinskoga 1, Z-0649
- Kua Titua Brezovakog, Mesnika 47, Z-0652
- Kua slastiara Kordana, Mesnika 49, Z-0651
- Vila Pongratz, Mikulii 133, Z-2581
- Zgrada Dravnoga osiguravajueg zavoda, danas Croatia osiguranje d.d.,
Miramarska cesta 22, P-3758
- Atelje Metrovi, Mletaka 8, Z-0191
- Kua Jurai, Mletaka 10, Z-1009
- Ljetnikovac Wutte, Mlinarska cesta 53, Z-0654
- Vila Leustek s parkom, Mlinovi 72, Z-0692
- Kurija s perivojem i kapela u Botincu, Ul. dr. Luje Naletilia 84, Z-3447
- Vila Mallin, danas samostan sv. Josipa, Naumovac 12, Z-0696
- Ljetnikovac Naste Rojc, Nazorova 26, Z-1064
- Vila Kraus - obiteljska kua, Nazorova 29, Z-2145
- Zgrada Pravnog fakulteta, nekadanji samostan, Nazorova 51, Z-1324
- Dvojna kua Belaj, Nazorova 54-54A, Z-5495
- Ljetnikovac afranek-Wiesner, Nazorova 55, Z-1325
- Vila Pajkuri, Nazorova 64, Z-5570
- Stambena kua s pripadajuim vrtom, prizemnim dvorinim objektom i kapelicom,
Nova Ves 1, Z-1010
- Stambeno-poslovna kua, Nova Ves 2/ Zvonarnika 1, Z-1011
- Kurija altarije sv. Mihovila, Nova Ves 3, Z-1475
- Prebendarska kurija sv Urule na Novoj Vesi 4/1 i kurija na Novoj Vesi 4, Nova
Ves 4 -4/1, Z-0656
- Dvije ugraene stambene kue, Nova Ves 5 -5A, Z-1476
- Prebendarska kurija altarije sv. Doroteje, Nova Ves 6, Z-0483
- Prebendarska kurija altarije sv. Magdalene, Nova Ves 7, Z-0484
- Prebendarska kurija altarije sv. Jakova, Nova Ves 8, Z-0485
- Prebendarska kurija, Nova Ves 12, Z-0486
- Nekadanja zgrada Biskupske ubonice, danas Zagreb film, Nova Ves 18, Z-0487
- Slobodnostojea, prizemna, stambena kua, Nova Ves 22, Z-1477
- Ljetnikovac biskupa Aleksandra Alagovia, Nova Ves 86, Z-0489
- Vila Okrugljak, Okrugljak 6, Z-0499
- Uglovna, etverokrilna jednokatna stambeno-poslovna palaa, Opatika 2/
Kamenita 2, Z-1012
- Nekadanja palaa grofa Bombellesa, Opatika 4, Z-1013
- Trokrilna stambena palaa Rauch, Opatika 6, Z-1014
- Stambena kua, Opatika 7, Z-1015
- Palaa Buan, Opatika 8, Z-0628
- Zgrada, Opatika 9, Z-0629
- Palaa bogotovlja i nastave, danas Instituta za hrvatsku povijest, Opatika 10, Z-
0192
- Kua Geisler, Opatika 11, Z-1016
- Palaa grofa Kristofora Oria, Opatika 12, Z-1017
- Palaa Ori (danas Ueniki dom Marije Jambriak) s vrtom, Opatika 14, Z-0630
- Zgrada, Opatika 15, Z-0631
- Kua biljenika tajdahera s vrtom, Opatika 16, Z-1018
- Palaa Drakovi/Ilirska dvorana, Opatika 18, Z-0193
 - 134 -

- Kua Iliraca, Opatika 21, Z-0632

- Kua Bedekovi, Opatika 23, Z-0633
- Kua Frigan, Opatika 27/ Demetrova, Z-0195
- Palaa Drakovi (danas zgrada Dravnog arhiva u Zagrebu), Opatika 29/
Demetrova 17, Z-2582
- Zgrada, Opatovina 11/ Skalinska 4, Z-0657
- Kua Dornik i prizemna kua uz ulicu, Opatovina 23, Z-1019
- Kua pekara Fuchsa, Opatovina 25, Z-1020
- Vila Ili, Paunovac 7, Z-2153
- Novinarski dom, Perkoveva 2/ Rooseveltov trg 4/ Ul. Ljudevita Farkaa
Vukotinovia 4, Z-2-952
- Kua Frisch i jednokatna dvorina zgrada, Petrinjska 11, Z-1044
- Kue Eisner (dvije stambene zgrade), Petrinjska 50-52, Z-2389
- Zgrada Tehnolokog fakulteta, Pierottijeva 6, Z-0666
- Stambeno-poslovna zgrada, Preobraenska 4, Z-1043
- Kua Winkler - stambena zgrada, Preradovieva 14, Z-2143
- Jednokatna stambena zgrada, Preradovieva 24, Z-0457
- Ugraena jednokatna, stambena kua, Prilaz Gjure Deelia 4, Z-1473
- Zgrada Kockica, Prisavlje 14, Z-3677
- Kua, Radieva 5, Z-1021
- Kua Kostelec, Radieva 12/ Tkalieva 11, Z-1022
- Kua Cerovek, Radieva 20/ Krvavi most 1, Z-1023
- Kua Demeter-Corvin, Radieva 24, Z-1024
- Kua Tiskara Albrecht, Radieva 26/ Koarska 3, Z-1025
- Zgrada Prve hrvatske tedionice, Radieva 30/ Koarska 7, Z-5212
- Palaa Dmthorfy, Radieva 32, Z-1319
- Kua senatora Kovaia, Radieva 37/ Kamenita 1, Z-0634
- Kua Buan, Radieva 64, Z-0635
- Kua Buan, Radieva 66, Z-1028
- Zgrada osnovne kole Rapska s pripadajuim kolskim dvoritem i parkom, Rapska
3, Z-3675
- Nekadanja pogranina straarnica, Remetineka cesta 1, Z-1058
- Kua Schwartz s vrtom, Remetski kamenjak 28, Z-0694
- Palaa Mikulii, Ribnjak 1, Z-5551
- Stambena zgrada, Ribnjak 16, Z-2131
- Stambena zgrada, Ribnjak 20, Z-2130
- Stambena zgrada, Ribnjak 38, Z-2129
- Ljetnikovac Vila Olga s parkom, Rim 84, Z-0695
- Vila Frange, Rokov perivoj 2, Z-0653
- Obiteljska kua Deutsch, Rokov perivoj 8, Z-1326
- Obiteljska kua, Rokova 9, Z-2132
- Zgrada Donjogradske gimnazije, Rooseveltov trg 5, Ul. J. Krnjavoga 2, Ul.
Vjekoslava Klaia 1, Z-0459
- eljezniki Zeleni most na Savi, Savska cesta, P-3853
- Savski most - stari cestovni most u produetku Savske ceste, Savska cesta/
Remetineka cesta, Z-0679
- Francuski paviljon Zagrebakog zbora, u krugu Studentskog centra, Savska cesta
25, Z-0678
- Dvije zgrade sa spojnim dijelom Ministarstva unutarnjih poslova RH, Savska cesta
39/ Ulica grada Vukovara 33, Z-5808
 - 135 -

- Poslovni toranj Zagrepanka, Savska cesta 41, Z-2800

- Sklop zgrada bive enske realne gimnazije sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog
u Zagrebu, s igralitima i parkom, danas zgrada Uiteljske akademije, Savska cesta
77, Z-5267
- Zgrada Gradske osnovne kole 'August enoa', Selska cesta 95, 95-1, 95-2, Z-1059
- Palaa Hrvatske poljodjelske banke d.d., Smiiklasova 17/ Martieva 6/ Pataikina
1, Z-5254
- Zgrada Osnovne kole Kustoija, Sokolska 7, Z-3930
- Kua Lukanc, Stanieva 1, Z-1045
- Stareviev dom, Stareviev trg 6/ Tomislavov trg 13, Z-1046
- Palaa Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4/ Matiina 2, Z-0668
- Kua Rado, Strossmayerov trg 7, Z-2135
- Kua Slavex, Svaiev trg 13, Z-1047
- Stambena zgrada 'Kemikalija', Svaiev trg 14, Z-5537
- Kompleks nekadanjeg Novincijata sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog,
Sveti Duh 129, Z-4002
- Zgrada Slavenske, kasnije Dravne hipotekarne banke u Zagrebu, otarieva 2 -4/
Vlaka 53, Z-5279
- Zgrada Hrvatskoga lijenikog doma, ubieva 9, Z-1060
- Stambena zgrada, ubieva 64, Z-2156
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 14, Z-0171
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 16/ Skalinska 2-2A, Z-0172
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 18/ Skalinska 1, Z-0173
- Stambena kua, Tkalieva 20, Z-0174
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 25, Z-0175
- Stambeno-poslovna kua, Tkalieva 27/ Koarska 2, Z-0176
- Stambena kua, Tkalieva 29/ Koarska 4, Z-0177
- Jednokatna stambena zgrada, Tkalieva 31/ Koarska 6, Z-0178
- Poslovno-stambena zgrada, Tkalieva 33, Z-0179
- Stambeno-poslovna zgrada, Tkalieva 36, Z-0167
- Stambeno-poslovna zgrada, Tkalieva 63, Z-0168
- Stambena zgrada, Tkalieva 68, Z-0169
- Stambena zgrada, Tkalieva 78, Z-0170
- Kua Pele, Tomieva 3, Z-1048
- Kua Feller s interierom, Tomislavov trg 4, Z-5535
- Kua Bukovac, Tomislavov trg 18, Z-2280
- Umjetniki paviljon, Tomislavov trg 22, Z-0222
- Gradsko djeje sklonite, Trakoanska 45, Z-3671
- Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 71 -73, Z-3678
- Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 77, 79/ Nova cesta 103, Z-3679
- Kua Rado, Trg bana Jelaia 5/ Pod zidom 4, Z-1049
- Zgrade nekadanje Gradske tedionice, Trg bana Jelaia 9-10/ Cesareva 2, Z-
- Kua ivkovi, Trg bana Jelaia 12, Z-0447
- Kua Felbinger, Trg bana Jelaia 15, Z-0448
- Palaa burze za robu i vrednote, Trg hrvatskih velikana 3/ Ul. F. Rakoga 1/
Martieva 2, Z-0225
- Zgrada Gospodarskog drutva, Trg marala Tita 3, Z-0461
- Zgrada Hrvatskoga uiteljskog doma, Trg marala Tita 4/ Ul. Andrije Hebranga 40,
Z-0462
 - 136 -

- Kompleks zgrada "Hrvatskog sokola" i "Kola", Trg marala Tita 5, 6, 6A, 7, Z-

0667
- Zgrada Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt, Trg marala Tita 9 -11, Z-0463
- Zgrada Sveuilita u Zagrebu, Trg marala Tita 14, Z-0464
- Zgrada Hrvatskoga narodnog kazalita, Trg marala Tita 15, Z-0221
- Glazbeni paviljon i ostala oprema parka, Trg Nikole Zrinskog, Z-0469
- Palaa Buratti (zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske), Trg Nikole Zrinskog 3,
Z-0465
- Kua Antolkovi, Trg Nikole Zrinskog 6/ orieva 1, Z-0466
- Palaa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Zrinskog 11, Z-0223
- Palaa Medakovi, Trg Nikole Zrinskog 15, Z-1050
- Palaa Oegovi, Trg Nikole Zrinskog 17/ Berislavieva 1, Z-0467
- Palaa Vranyczany-Dobrinovi (danas zgrada Arheolokog muzeja), Trg Nikole
Zrinskog 19, Z-0468
- Zgrada Gradske vijenice, Trg Stjepana Radia 1, Z-2141
- Koncertna dvorana 'Vatroslav Lisinski' i Dom Matice iseljenika, Trg S. Radia 4/
Trnjanska cesta BB, Z-0677
- upni dvor s gospodarskom zgradom u uerju, Trg sv. Marije uerske 2, Z-2960
- Palaa Banski dvori, Trg svetog Marka 1, Z-0636
- Palaa Banski dvori, Trg svetog Marka 2/ Matoeva 12, Z-0637
- Kua Feri, Trg svetog Marka 3/ Mletaka 2, Z-0638
- Palaa Ustavnog suda Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 4, Z-0639
- upni dvor crkve sv. Marka Evanelista, Trg svetog Marka 5/ Basariekova 1, Z-
0640
- Palaa Grlei-Jelai, Trg svetog Marka 9, Z-0641
- Zgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg rtava faizma BB, Z-0665
- Robna kua Na-Ma Trnsko, Trnsko 29, Z-0680
- Drveni paviljon, Tukanac, Z-0495
- Vila Paskievi-ikara, Tukanac 10/ Krlein Gvozd 2, Z-2394
- Vila Benedik, Tukanac 14, Z-2958
- Obiteljska kua Niki, danas Dom za djecu i mlade, Tukanac 15, Z-1327
- Vila Baranyai - obiteljska kua s pripadajuim vrtom, Tukanac 18, Z-2140
- Obiteljska kua Mihelj-Kroflin, Tukanac 21/1, P-3118
- Vila Hhn, Tukanac 24, Z-5216
- Ljetnikovac Werner, Tukanac 36, Z-1328
- Vila Botteri, Tukanac 54 A, Z-0655
- Vrt 'Capanik', Tukanac 100, Z-0496
- Kua Sinkovi, Ulica 29.X 1918. 4, Z-1029
- Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 35-35A, Z-2138
- Stambeni blok, Ulica grada Vukovara 43-43A, Z-0675
- Viestambena osmerokatnica Vojne mornarice, Ulica grada Vukovara 52 A-E, P-
3664
- Uredska zgrada (GPGZ PU Trnje i Katastar), Ulica grada Vukovara 56-60, Z-5767
- Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 62 A-D, Z-2137
- Zgrada Radnikog sveuilita 'Moe Pijade', Ulica grada Vukovara 68, Z-0676
- Uredska zgrada 'Palaa pravde', Ulica grada Vukovara 84 -86, Z-5773
- Viestambena zgrada 'Kruge', Ulica grada Vukovara 222 -224, P-3759
- Viestambena zgrada, Ulica grada Vukovara 238, P-3760
- Sklop graevina Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Unska 3, Z-5675
- Zgrada kina 'Europa', Varavska 3, Z-3929
 - 137 -

- Kua Kreneis-Horvat, Vijenac 6, Z-5676

- Stambena kua, Visoka 4, Z-0190
- Stambena zgrada, Visoka 6, Z-0189
- Palaa Baboaj-Gvozdanovi s vrtom, Visoka 8, Z-1030
- Stambena kua s vrtom, Visoka 10, Z-1031
- Kua Brigljevi s vrtom, Visoka 12, 12/1, Z-1032
- Kua Hoch-Marjanovi, Visoka 14, Z-0642
- Kua Sabli, Visoka 16, Z-0643
- Vila Rasti-Turkovi s vrtom, Visoka 18, Z-0644
- Palaa Pongratz u Visokoj 22 i kua u Mesnikoj 23 s pripadajuim vrtom, Visoka
22/ Mesnika 23, Z-0645
- Kua Lackovi-igrovi, Vlaka 5, Z-0490
- Orfanotrofij (danas Katoliki bogoslovni fakultet), Vlaka 38, Z-0672
- Zgrada, bivi hotel 'Sidro', Vlaka 40, Z-1052
- Kua Rosinger, Vlaka 69, Z-1053
- Biskupska vrtna kua, Vlaka 72, Z-0492
- Topnika vojarna, Vlaka 87, Z-0494
- Vila Deutsch, Voninina 20, Z-2136
- Kua pulka, Vranicanijeva 1, Z-1033
- Stambena prizemnica, Vranicanijeva 4, Z-1034
- Stambeno-poslovna prizemnica, Vranicanijeva 6, Z-1035
- Stara zgrada kole u Gornjem Vrapu, Vrapanska 116, Z-0703
- Kurija upnog dvora u Gornjem Vrapu, Vrapanska 165, Z-0720
- Zgrada strojarnice zdenca Gradskog vodovoda, Zagorska 1/ Magazinska cesta, P-
3644
- Kua Blaekovi, Zamenhoffova 1, Z-1061
- Stambena zgrada, Zorkovaka 2-4, Z-3672
- Kua Boll, Ul. Jurja erjavia 4, Z-1051
- Zgrada stare kole, itnjak Martinci 57, Z-3933

Zatita civilne graevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu svih ouvanih

izvornih obiljeja u vanjtini i unutranjosti graevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i
konstruktivnih elemenata, posebno proelja, krovita, stubita, te osnovnog konstruktivnog
sustava, kao i ouvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te
izvorne namjene. Takoer, zatita obuhvaa i pripadajue parcele odnosno posjed s kojima
ini izvornu kvalitetnu cjelinu.

Mjere zatite:
- ouvanje i sanacija civilne graevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i
tipolokim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajuom parcelom
ili posjedom s kojima ini cjelinu, a sve radi ouvanja i kvalitetne spomenike
prezentacije;
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja civilne graevine;
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i
tipolokih karakteristika civilne graevine te pripadajue parcele ili posjeda, u
pravilu, uz ouvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se
prilagoditi ouvanoj graevnoj strukturi;
- nisu doputene intervencije koje mogu ugroziti spomeniki karakter, bilo da se radi
o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo prenamjeni u
sadraje koji nisu primjereni karakteru graevine, odnosno karakteru ireg okolia;
 - 138 -

- nije doputena ugradnja i zamjena graevnih elemenata, materijala i opreme (PVC

ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom indrom i sl.) koji nisu primjereni
povijesnom i spomenikom karakteru graevine;
- nije doputeno uklanjanje graevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno pod
uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara.

3.c. Sakralna graevina

Zatiene sakralne graevine su ouvanja vrijedne pojedinane sakralne graevine

koje spadaju meu najstarije i najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonsko-graditeljske
spomenike na zagrebakom prostoru. upne crkve najstarijih zagrebakih upa, ouvane
crkve, kapele i poklonci na uem i irem podruju grada, nezaobilazni su dio povijesnog
kontinuiteta naseljenih prostora, ujedno i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u prostoru.

Zatiene sakralne graevine na podruju obuhvata Plana:

- Kompleks arkada s crkvom Krista Kralja na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB,
Z-0681
- Kapela sv. Martina, Aleja Seljake bune, Podsused (kod Sutinskih vrela), Z-0718
- upna crkva Pohoda Blaene Djevice Marije, Dolac, Z-1474
- Crkva sv. Mihaela Arhanela, Graani, Z-0723
- Crkva sv. Marka Evanelista, Jakuevec, Jakueveka 80, Z-0709
- Crkva sv. Katarine Aleksandrijske, Katarinin trg, Z-0183
- Kapela sv. Jurja, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0473
- Crkva sv. Klare u Klari, Mrkina 67, Z-0712
- Kapela Majke Boje alosne, Nova Ves, Z-1471
- Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves, Z-0488
- Kompleks crkve sv. Marije Pomonice i Omladinskog doma salezijanaca, Omika
8 -10, Z-4468
- Crkva sv. Preobraenja, Preobraenska, Z-0456
- Crkva sv. Blaa, Prilaz Gjure Deelia/ Primorska, Z-0220
- Kapela sv. Roka u estinama, prilaz Kraljiinu zdencu (estine), Z-2386
- Kapela sv. Roka, Rokov perivoj, Z-0458
- Crkva sv. Antuna u Stenjevcu, Samoborska cesta 94, Z-3571
- Crkva sv. Marka Krievanina, Selska cesta 91, Z-2134
- Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije, Stenjevec 5, Z-0719
- Crkva sv. Mirka, estinski trg (estine), Z-2157
- Crkva Pohoda Blaene Djevice Marije u uerju, Trg sv. Marije uerske, Z-0722
- Crkva sv. Marka Evanelista, Trg svetog Marka, Z-0182
- Biskupski majur (danas Urulinski samostan), Vlaka 75/ Voninina 1, Z-0493
- Crkva sv. Petra i upni dvor, Vlaka 93, Z-0673
- Crkva sv. Barbare, Vrapanska, Z-0721

Zatita sakralnih graevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu svih

ouvanih izvornih obiljeja u vanjtini i unutranjosti graevine, mjerila, oblikovanja,
graditeljskih i konstruktivnih elemenata, kao i vrijednih izvornih elementa oblikovanja i
opreme u interijeru te ouvanih sakralnih inventara. Takoer, zatita obuhvaa i pripadajue
neposredno okruenje koje, svojom funkcijom, povijesno-kulturolokim karakteristikama i
ambijentalnim vrijednostima, ini sa sakralnom graevinom nedjeljivu cjelinu.

Mjere zatite:
 - 139 -

- ouvanje i sanacija sakralne graevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i

tipolokim karakteristikama; zajedno s pripadajuom parcelom ili parcelama s
kojima ini cjelinu, a sve radi ouvanja i kvalitetne spomenike prezentacije;
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja sakralne graevine;
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i
tipolokih karakteristika sakralne graevine te pripadajue parcele ili posjeda, uz
ouvanje izvorne namjene;
- nisu doputene intervencije koje mogu ugroziti spomeniki karakter, bilo da se radi
o rekonstrukciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo prenamjeni u
sadraje koji nisu primjereni karakteru graevine, odnosno karakteru ireg okolia;
- nije doputena ugradnja i zamjena graevnih elemenata, materijala i opreme koji
nisu primjereni povijesnom i spomenikom karakteru graevine;
- nije doputeno uklanjanje graevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno pod
uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara.

4. Memorijalna batina

lanak 94.

Ovim Planom obuhvaeno je memorijalno (povijesno) podruje kao podvrsta

zatiene memorijalne batina na prostoru Plana.
U postupku zatite provedena je valorizacija memorijalnih, kulturno-povijesnih i
arhitektonsko-graditeljskih znaajki memorijalne batine.
Mjere zatite memorijalne batine unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio ove
Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim meama kulturnog
dobra.

4.a. Memorijalno i povijesno podruje

Groblja, kao memorijalna (povijesna) podruja, viestoljetni su sastavni dio prostorne

organizacije povijesnih seoskih i gradskih naselja, i nalaze se unutar cinktora upne crkve
zatienih sredita naselja Graani, Vrape, Stenjevec te drugih prigradskih upa.
Takoer, memorijalna (povijesna) podruja su i autentina podruja povijesnog
dogaaja, visokih memorijalnih i povijesnih vrijednosti.

Na podruju Plana zatieno je:

- Mjesto povijesnih dogaaja - kompleks ume Dotrina, broj Registra Z-1527.

Mjere zatite:
Zatita memorijalnog (povijesno) podruja podrazumijeva potpunu konzervatorsku
zatitu povijesnih i memorijalnih obiljeja, pejzanih i ambijentalnih vrijednosti, unutar koje
je potrebno ouvati sva bitna obiljeja te strukture.
- ouvanje povijesne matrice memorijalnog (povijesnog) podruja i svih njegovih dijelova
u cilju kvalitetne spomenike prezentacije;
- ouvanje pejzanih i ambijentalnih karakteristika memorijalnog (povijesnog) podruja;
- ouvanje pojedinanih izvornih elemenata koji su sastavni dio memorijalnog
(povijesnog) podruja;
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih obiljeja
memorijalnog (povijesnog) podruja, uz ouvanje izvorne namjene;
 - 140 -

- nisu doputene intervencije na prostoru memorijalnog (povijesnog) podruja ili u

njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomeniki karakter;
- nije doputena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom
i spomenikom karakteru memorijalnog (povijesnog) podruja.

4.b. Spomen (memorijalni) objekt

Ovim Planom obuhvaeni su zatieni spomen (memorijalni) objekti reprezentativni

javni spomenici i fontane, znaajna djela monumentalne portretne plastike, spomen-obiljeja i
spomenika nadgrobna plastika visoke umjetnike, kulturne, povijesne te urbanistike i
arhitektonske vrijednosti.

Zatieni spomen objekti na podruju obuhvata Plana:

-Spomenik Rueru Bokoviu, BIJENIKA CESTA 54, Z-3503
-Spomenik Moi Pijade u parku Doma zaklade Lavoslava Schwarza, BUKOVAKA
CESTA 55, Z-3559
-Pil sv. imuna Stilite i skulpturalna kompozicija sv. Pavla Pustinjaka ispred upne
crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije u Remetama, ESMIKOGA 1, Z-3569
-Mozaik u dvoritu osnovne kole Dragutin Domjani, GAJNICE 31, Z-4085
-Spomenik palim borcima narodnooslobodilake borbe, GOSPODSKA / BOLNIKA
CESTA, Z-3562
-Spomenik Noenje ranjenika u atriju Veterinarskog fakulteta, HEINZELOVA 55,
Z-3567
-Fontana sa skulpturom Borba (Ribar sa zmijom), JEZUITSKI TRG, Z-3500
-Skulptura Zlatarevo zlato, KAMENITA 3, Z-4084
-Ruka prijateljstva (Pozdrav), KNEZA BRANIMIRA / HARAMBAIEVA/
SVETICE, P-3532
-Sokolska mogila, MAKSIMIRSKI PERIVOJ (PARK MAKSIMIR), Z-4083
-Obelisk, MAKSIMIRSKI PERIVOJ (PARK MAKSIMIR), Z-0477
-Spomenik don Frani Buliu, MARULIEV TRG , Z-4082
-Spomenik Nikoli Tesli, MASARYKOVA 2/ PRERADOVIEVA/ TESLINA, Z-
3502
-Spomenik fra Andriji Kaiu Mioiu, MESNIKA / ILICA, Z-4081
-Spomenik prosinakim rtvama, PARK PROSINAKIH RT., Z-3565
-Spomenik Ivanu Goranu Kovaiu, PARK RIBNJAK, Z-4080
-Skulptura borca, PODSUSEDSKI TRG, Z-3563
-Skulptura "Majka i dijete", ROCKEFELLEROVA 4, Z-3506
-Zdenac Elegija, ROKOV PERIVOJ, Z-4079
-Spomenik Eugenu Kumiiu, ROOSEVELTOV TRG, Z-4078
-Spomenik "Strijeljanje talaca", STROSSMAYEROV TRG, Z-3564
-Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, STROSSMAYEROV TRG, Z-3501
-Spomenik palim ilegalcima Plamen, SVETI DUH 64, Z-3560
-Nadgrobni spomenik dr. Ante Starevia, ESTINSKA CESTA, GROBLJE
ESTINE, Z-4077
-Spomenik Andriji Meduliu, TOMISLAVOV TRG , Z-3505
-Spomenik banu Josipu Jelaiu, TRG BANA JELAIA, Z-3499
-Spomenik sv. Jurja, TRG BRAE HRVAT. ZMAJA, Z-4076
-Skulptura Mali djeak, TRG KRALJA KREIMIRA 4., Z-4075
-Spomenik kralju Tomislavu, TRG KRALJA TOMISLAVA, Z-4073
 - 141 -

-Zdenac ivota, TRG MARALA TITA, Z-3504

-Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja, TRG MARALA TITA, Z-4074
-Spomenik Petru Preradoviu, TRG PETRA PRERADOVIA, Z-4072
-Spomenik Vladimiru Nazoru, TUKANAC, PARK, Z-3566

Zatita spomen (memorijalnog) objekta podrazumijeva potpunu konzervatorsku

zatitu svih njegovih ouvanih izvornih elemenata, oblikovanja i namjene te povijesnih i
memorijalnih obiljeja.

Mjere zatite:
- sanacija i odravanje spomen (memorijalnog) objekta u svim njegovim dijelovima,
skulpturalnim, arhitektonskim i urbanistikim karakteristikama, zajedno s pripadajuom
parcelom ili okolnim ureenjem, a sve u cilju njegova ouvanja i kvalitetne spomenike
prezentacije
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja spomen (memorijalnog) objekta
- ouvanje svih pojedinanih izvornih elemenata koji su sastavni dio spomen
(memorijalnog) objekta;
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih oblikovnih
karakteristika spomen (memorijalnog) objekta, uz ouvanje njegove izvorne namjene
- nisu doputene intervencije na spomen (memorijalnom) objektu ili u njegovoj
neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomeniki karakter
- nije doputena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom
i spomenikom karakteru spomen (memorijalnog) objekta

5. Etnoloka batina

lanak 95.

Pojedinane etnoloke graevine u najveem su broju evidentirane unutar sauvanih

primjera povijesnih seoskih cjelina i ambijenata. Unutar ostalih naselja koja su izgubila svoja
izvorna obiljeja i tradicijsku strukturu nalaze se pojedinani primjeri etnolokih graevina.
Svima je zajedniko obiljeje da prezentiraju najstariji nain gradnje stambenih i
gospodarskih, seoskih kua, te tako uvaju duh tradicije seoskoga drvenog graditeljstva ovog
kraja. Velik dio etnolokih graevina u vrlo je loem i zaputenom stanju.
Posebno vrijedna etnoloka batina evidentirana je kroz etnoloka podruja, a
navedeni su i najznaajniji pojedinani primjeri etnolokih graevina.
Za sve zahvate potrebno je ishoditi konzervatorske propozicije nadlenog tijela za
zatitu kulturnih dobara.

5.a. Etnoloka podruja

Zatita etnolokih podruja podrazumijeva ouvanje njihove autentinosti, ouvane
povijesne matrice, prostorne organizacije, smjetaja u prirodnom okoliu, tradicijske graevne
strukture i karakteristine slike podruja. Mogue intervencije u njima ponajprije se odnose na
sanaciju i odravanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine etnoloke graevine,
potujui tradicijski nain gradnje i graevinske materijale.

Zatiena etnoloka podruja na podruju obuhvata Plana:

 - 142 -

- Poljoprivredni krajolik - zapadna padina ulice Donji Brezinak, Z-1532;

- Etnoloko podruje Oporoveki vinogradi, Z-2167;
- Etnoloko podruje Novoseleki vinogradi, Z-2168;
- Etnoloko podruje Severi u naselju Novaki Graneinski, Z-2166.

Zatiena etnoloka podruja su ouvanja vrijedne prepoznatljive prostorne i

ambijentalno-graditeljske cjeline za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora
utvrene zone zatite 'A', 'B' i 'C'.

Zona zatite 'A' - podruje iznimno dobro ouvane i osobito vrijedne povijesne
strukture
Zona zatite 'A' valorizacijom je utvrena za etnoloka podruja iznimno izraenih
kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsanih i ambijentalnih vrijednosti, s ouvanom
tradicijskom graditeljskom arhitekturom visoke spomenike vrijednosti, koji pokazuje
povijesni kontinuitet ivljenja na tom prostoru i njegovanje tradicijskog naina ivota i
gospodarenja.
Na podruju zone zatite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zatita povijesne
matrice podruja, prostornih i pejsanih obiljeja te pojedinanih etnolokih graevina.

Zona zatite 'B' - podruje razliitog stupnja ouvanosti povijesne strukture

Zona zatite 'B' valorizacijom je utvrena za etnoloka podruja ili njihove dijelove s
vrijednom prostornom i preteno ouvanom kvalitetnom tradicijskom graditeljskom
strukturom.
Na podruju zone zatite 'B' primjenjuje se konzervatorska zatita ouvanih elemenata
povijesne matrice podruja i pejsanih vrijednosti te ouvanih pojedinih skupina i
pojedinanih etnolokih graevina.

Zona zatite 'C' - podruje sauvanih pojedinanih elementa povijesne strukture

Zona zatite "C" valorizacijom je utvrena za etnoloka podruja ili njihove dijelove s
pojedinim sauvanim elementima povijesne matrice, mjerila, tipologije i/ili ambijentalnih
karakteristika, te se njome osigurava kvalitetna prezentacija vrijednosti zona zatite 'A' i 'B'.
Na podruju zone zatite 'C' primjenjuje se konzervatorska zatita pojedinih sauvanih
elemenata osnovne povijesne strukture etnolokog podruja, ponajprije radi zatite prirodnih i
kulturno-povijesnih vrijednosti, ouvanja kompozicijskih vrijednosti naselja, zatita vizura,
panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz ouvanje karaktera gradnje i pojedinanih
ouvanih graevina, u svrhu osiguranja kvalitetne prezentacije vrijednosti zona zatite 'A' i
'B'.

Mjere zatite:
Mjere zatite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar zatienih etnolokih
podruja razlikuju se i primjenjuju ovisno o ambijentalnim i pejsanim specifinostima,
njegovoj povijesnoj matrici te karakteristinoj tradicijskoj tipologiji izgradnje:
- ouvanje povijesne slike, gabarita i obrisa etnolokog podruja, naslijeenih
vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda-vizura;
- zatita povijesne matrice, parcelacije i karakteristinog mjerila gradnje;
- zatita reljefa i specifinih osobina pripadajueg krajobraza;
- ouvanje autohtonih elemenata pejsaa - vinograda, vonjaka, oranica, livada,
uma;
- afirmiranje sadnje i njegovanje autohtonih biljnih vrsta;
 - 143 -

- zatita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristinih krajobraznih obiljeja u

sastavu etnolokog podruja ili njegovoj blizini, kao i spreavanje zagaivanja i
degradacije njihova prirodnog toka;
- ouvanje povijesnih oblika, trasa i dimenzija komunikacija (stare ceste, pjeake
staze, putovi obiljeeni raspelima i pokloncima);
- ouvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostia, prilaza
okunicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme
vanjskih prostora;
- zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova zemljita,
vodotoka, uma, livadnih povrina od kojih pojedini imaju simbolina i povijesna
znaenja;
- ouvanje tipine organizacije parcela sa stambenim i gospodarskim graevinama,
odnosno ouvanje pojedinanih okunica etnoloke, arhitektonske i ambijentalne
vrijednosti;
- pojedinane etnoloke graevine koje su smjetene unutar etnolokih podruja
potrebno je obnavljati i zadrati 'in situ';
- ouvanje i obnova zateene tradicijske drvene izgradnje to podrazumijeva njezino
odravanje, sanaciju i eventualno rekonstrukciju pojedinanih graevina prema
propozicijama nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara;
- njegovanje tradicijskog naina oblikovanja, gradnje i materijala te spreavanje
unoenja stranih oblikovnih i graevinskih elemenata;
- zadravanje visine izgradnje u granicama postojeeg mjerila, s uporabom uglavnom
kosog krova, oblikovno usklaenog s karakteristinim postojeim krovovima
naselja;
- ograniavanje irenja etnolokog podruja i zadravanje zelenih prirodnih cezura
prema okolnom prostoru da bi se zadrala njegova samosvojnost i povijesni
identitet.

Za zatiena etnoloka podruja potrebno je izraditi detaljne planove ureenja, koji e

sadravati detaljniju konzervatorsku dokumentaciju s posebnim uvjetima zatite i ouvanja
kulturnih dobara.

5.b. Pojedinane etnoloke graevine

Zatiene etnoloke graevine su ouvanja vrijedne pojedinane graevine koje

posjeduju specifinu tradicijsku graditeljsko-tipoloku kvalitetu i odreeno kulturno-
povijesno znaenje. Uz stambene graevine i komore to su i gospodarske graevine razliitih
namjena: kuharne s krunim peima, koevi za kukuruz, tale, sjenici, svinjci, klijeti i
mlinovi-vodenice.

Zatiene pojedinane etnoloke graevine na podruju obuhvata Plana:

- Komora, Brezovika cesta 5, Z-2744
- Tradicijska kua, uerska cesta 192, Z-2755
- Mlin-vodenica na potoku Dubravica, Dubravica 109, Z-2956
- Vodenica na potoku Ribnjak, Graanski Ribnjak 20, Z-0691
- Drvena, prizemna, stambena kua, Graneina 23, Z-0705
- Tradicijski stambeni i gospodarski objekti, Jaleveka cesta 220, Z-2748
- Tradicijska kua, Martinci 30, Z-2753
- Tradicijski stambeni objekt i komora, Martinci 32, Z-2751
- Tradicijska okunica, Oporoveki dol 60 /1, Z-2749
 - 144 -

- Tradicijska kua, Pataii 35, selo ugovec, Z-2754

- Tradicijska okunica, Pataii 37, selo ugovec, Z-2742
- Tradicijska stambena kua, Peruni 13, selo ugovec, Z-2746
- Stambeni tradicijski objekt, Petruevec 2. 9, Z-2739
- Stambeni tradicijski objekt, Petruevec 3. 10, Z-2743
- Stambeni tradicijski objekt i gospodarstvo, Rakaljska 4 (Vukomerec), Z-2738
- Tradicijska stambena zgrada s gospodarskom zgradom, Remete 40, Z-0693
- Tradicijsko gospodarstvo, Remetinec 40, Z-2740
- Tradicijska kua, Resniki gaj 2. 3, Z-2752
- Stambeni tradicijski objekt, Resniki put 76, Z-2745
- Tradicijski stambeni objekt, Resniki put 78, Z-2750
- Tradicijska kua, Resnik 1. 85 /1, Z-0700
- Tradicijsko gospodarstvo, Resnik 5. 3, Z-0701
- Drvena, prizemna, stambena kua, Resnik 5. 6, Z-0702
- Stambeni tradicijski objekt, Trnava 1. 73, Z-2741
- Mlin-vodenica Varovi, Vrapanska 201, Z-2747

Zatita etnoloke graevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zatitu svih

ouvanih izvornih obiljeja u vanjtini i unutranjosti graevine, mjerila, oblikovanja,
graditeljskih i konstruktivnih elemenata kao i ouvanih vrijednih izvornih elementa
oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Takoer, zatita obuhvaa i pripadajue
parcele, odnosno okunicu, s kojima je izvorna kvalitetna cjelina.

Mjere zatite:
- ouvanje i sanacija etnoloke graevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i
tipolokim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajuom parcelom
ili okunicom s kojima je kvalitetna cjelina, a sve radi ouvanja i kvalitetne
spomenike prezentacije;
- nunost sustavnog praenja i kontrole stanja etnoloke graevine,
- svi zahvati trebaju omoguiti ouvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i
tipolokih karakteristika etnoloke graevine te pripadajue parcele ili okunice, u
pravilu, uz ouvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se
prilagoditi ouvanoj graevnoj strukturi;
- njegovanje tradicijskog naina oblikovanja, gradnje i materijala;
- nisu doputene intervencije koje mogu ugroziti spomeniki karakter, bilo da se radi
o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo prenamjeni u
sadraje koji nisu primjereni karakteru graevine, odnosno karakteru ireg okolia;
- nije doputena ugradnja i zamjena graevnih elemenata, materijala i opreme koji
nisu primjereni povijesnom i spomenikom karakteru graevine;
- iznimno je mogue kvalitetnije primjere etnolokih graevina koje su smjetene u
naseljima to su izgubila svoja izvorna tradicijska obiljeja, preseliti na neku drugu
lokaciju;
- nije doputeno uklanjanje graevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno
pod uvjetima propisanim lankom 64. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara.

10. POSTUPANJE S OTPADOM (obrada, skladitenje i odlaganje)

lanak 97.
 - 145 -

Generalnim urbanistikim planom utvrena je lokacija postrojenja za termiku obradu

otpada unutar povrina infrastrukturnih sustava - IS, kao i razmjetaj reciklanih dvorita, te
je omogueno formiranje i drugih reciklanih dvorita unutar povrine stambene namjene (S),
mjeovite - preteito stambene namjene (M1), mjeovite - preteito poslovne namjene (M2),
javne i drutvene namjene - D, gospodarske namjene - G (proizvodne - I, poslovne - K1 i
trgovakih kompleksa - K2), te povrina infrastrukturnih sustava - IS.
Osim reciklanih dvorita, u namjenama navedenim u prethodnom stavku omoguuje
se gradnja i ureenje manjih komunalnih baza i drugih manjih komunalnih graevina nunih
za uinkovito postupanje s otpadom.
Iznimno, omoguuje se gradnja i ureenje reciklanih dvorita, manjih komunalnih baza
i drugih manjih komunalnih graevina na lokacijama: Preko, Utrine, Jakuevec i Maksimir,
prema kartografskom prikazu.
Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omoguuje se i pomou posuda (spremnika)
razmjetenih na javnim povrinama.
Smjetaj graevina za bioloku obradu otpada (kompostane) omoguuje se u sklopu
rasadnika na zatitnim zelenim povrinama i drugim neizgraenim povrinama uz uvjet da ne
ometa stanovanje.
Unutar obuhvata UPU podruja nekadanje Tvornice cementa u Podsusedu - sjever, na
lokaciji koja e se precizno utvrditi provedbenim dokumentom prostornog ureenja,
omoguuje se ureenje reciklanog dvorita za graevni otpad i odlaganje zemlje, u funkciji
sanacije klizita.
Na podruju Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba s otpadom se postupa u
skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba to se definira
Prostornim planom Grada Zagreba pri emu se lokacije za sakupljanje, obradu i gospodarenje
otpadom, sukladno Zakonu o otpadu, realiziraju na postojeim lokacijama za koje su
prethodno pribavljeni uvjeti prema posebnim propisima u odnosu na navedeni zakon.

11. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI

lanak 98.

Na podruju grada Zagreba ne predvia se razvoj djelatnosti koje ugroavaju zdravlje

ljudi i tetno djeluju na okoli.
Mjere smanjivanja i sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli:

uvanje i poboljanje kvalitete voda:

- zatita svih vodotoka i stajaica na podruju Zagreba radi ouvanja, odnosno
dovoenja u planiranu vrstu vode utvrene kategorije;
- planiranje i gradnja graevina za odvodnju otpadnih voda i ureaja za
proiavanje otpadnih voda;
- poveavanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih graevina;
- zabrana, odnosno ogranienje isputanja opasnih tvari propisanih uredbom o
opasnim tvarima u vodama;
- sanacija zateenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora
oneiavanja;
- sanacija postojeih deponija i kontrolirano odlaganje otpada;
- sanacija ljunara i zabrana eksploatacije ljunka;
- uspostavljanje monitoringa s proirivanjem i ureenjem mjernih postaja te
osiguravanjem stalnog praenja povrinskih i podzemnih voda;
 - 146 -

- voenje jedinstvenoga informatikog sustava o kakvoi povrinskih i podzemnih

voda;
- na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zatite koje e osigurati da
kakvoa podzemne vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni granine
vrijednosti koncentracija tvari;
- izrada vodnog katastra.
Vodozatitno podruje izvorita vode podijeljeno je na tri zone zatite za koje se
propisuju smjernice za zatitu:
I. zona zatite izvorita - zona strogog reima zatite:
- obuhvaa podruje u granicama najmanje 10 m od izvora;
- mora se ograditi i zatititi od neovlatenih ulazaka, a namjenjeno je iskljuivo
crpljenju vode, odnosno drugim sadrajima u funkciji vodoopskrbe.
U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u vezi s eksploatacijom,
kondicioniranjem i transportom vode u javni vodoopskrbni sustav.
U okviru aktivnosti iz prethodnog stavka zabranjuje se postojanje i izgradnja bilo
kakvih graevina osim onih koje su potrebne za pogon, odravanje i ouvanje zahvata vode, a
osobito:
- izgradnja talonica, garaa i radionica,
- skladitenje i koritenje nafte i naftnih derivata,
- skladitenje i koritenje opasnih i radioaktivnih tvari,
- skladitenje i koritenje kemijskih sredstava osim onih za kondicioniranje vode za
pie,
- skladitenje i koritenje sredstava za bonifikaciju tla i zatitu bilja,
- izgradnja i koritenje stanova za uvare i njihove obitelji,
- izgradnja drenae i upojnih zdenaca,
- izgradnja i koritenje prometnica za prolaz vozila i pjeaka preko izvorita.
II. zona zatite izvorita - zona strogog ogranienja:
- odreuje se na temelju hidrogeolokih karakteristika vodonosnika (podruje izvan
I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadravanja u
podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt),
- mora se obiljeiti odgovarajuim natpisima te osigurati primjena mjera zatite od
oneienja i zagaivanja patogenim mikroorganizmima.
Na podruju II. zone zabranjuje se:
- isputanje otpadnih voda (sanitarnih, tehnolokih, procjednih i oborinskih s
prometnih povrina) na tlo i u podzemlje,
- gradnja graevina za gospodarenje opasnim otpadom i graevina za odlaganje i
obradu ostalih vrsta otpada,
- gradnja novih industrijskih postrojenja i uvoenje djelatnosti u kojima se
upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad,
- skladitenje i oporaba opasnog otpada te obrada i odlaganje svih vrsta otpada,
izgradnja skladita nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja,
- gradnja pogona za proizvodnju, skladitenje opasnih i radioaktivnih tvari te
cjevovoda za transport opasnih tvari,
- gradnja lokalnih prometnica bez oborinske odvodnje s odvoenjem izvan II. zone,
gradnju autocesta, magistralnih cesta i eljeznikih pruga, gradnja groblja i
proirenje postojeih, osim u svrhu polaganja urni,
- povrinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
- skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje graevina
najdublje 1 m iznad najvie kote visoke podzemne vode,
 - 147 -

- poljodjelska proizvodnja osim u skladu s propisima o ekolokoj proizvodnji,

upotreba herbicida na bazi atrazina,
- stoarska i peradarska proizvodnja osim za potrebe seljakog gospodarstva po
propisima ekoloke proizvodnje,
- prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama
(dravnim i upanijskim cestama) i eljeznikim prugama bez provoenja
propisanih mjera zatite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan
odobrenih koridora te dobivenih odobrenja i suglasnosti,
- izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom,
- proirenje postojeih graevinskih podruja osim iznimno interpolacije uz
formirane prometnice i izvedenu infrastrukturu.
III. zona zatite izvorita - zona ogranienja i kontrole:
- obuhvaa podruje izvan granica II. zone, a prostire se do granice izraunatog
podruja napajanja;
- treba se obiljeiti odgovarajuim natpisima te osigurati zatitu od teko razgradivih
kemijskih ili radioaktivnih oneienja.
Na podruju III. zone zabranjuje se:
- isputanje neproienih otpadnih voda (sanitarnih, tehnolokih, procjednih i
oborinskih prometnih povrina) na tlo i u podzemlje,
- gradnja graevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, gradnja
kemijskih industrijskih postrojenja,
- gradnja prometnica bez oborinske odvodnje i odgovarajueg proiavanja prije
isputanja u najblii vodotok na podrujima bez izgraenoga javnoga sustava
odvodnje,
- gradnja prometnica bez sustava oborinske odvodnje i prikljuenja na javni sustav
odvodnje na podrujima gdje je taj sustav izgraen,
- obavljanje poslova oporabe, obrade i odlaganja opasnog otpada,
- izgradnja pogona za proizvodnju i skladitenje opasnih tvari i radioaktivnih tvari te
cjevovoda za transport opasnih tvari, izuzimajui uskladitenje nafte i naftnih
derivata uz odgovarajui reim zatite,
- izgradnja industrijskih postrojenja i otvaranje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju
opasne tvari ili one nastaju kao otpad bez prikljuenja na javni sustav odvodnje,
- povrinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
- skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje graevina,
- prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama
(dravnih i upanijskih cesta) i eljeznikim prugama bez provoenja
odgovarajuih mjera zatite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan
odobrenih koridora,
- upotreba herbicida na bazi atrazina.

Zatita i poboljanje kakvoe zraka:

- u sredinjemu gradskom prostoru unapreivanjem javnoga gradskog prijevoza
putnika (uvoenjem za okoli prihvatljivih vrsta pogona i naina prijevoza odnosno
mobilnosti, npr. autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pjeaenje, itd.);
- tednjom i racionalizacijom energije, uvoenjem plina, proirivanjem CTS-a te
razvojem dopunskih alternativnih energija;
- prostornim razmjetajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom
gospodarskih djelatnosti;
 - 148 -

- unapreenjem i proirenjem lokalne mree za trajno praenje kakvoe zraka - pri

odabiru lokacija mjernih postaja primjenjuju se mjerila posebnih propisa i
normativa koji ureuju podruje zatite zraka;
- voenjem informacijskog sustava o kakvoi zraka.
Smanjenje prekomjerne buke:
- provodit e se prema Zakonu o buci i pripadajuim pravilnicima ime se sprjeava
nastajanje prekomjerne buke pri lociranju graevina, sadraja ili namjena te
smanjuje prekomjerna buka u doputene granice;
- izradom karte imisija buke Grada Zagreba koja je prikaz postojeih i/ili predvienih
razina buke na svim mjestima unutar promatranog podruja;
- praenjem provoenja zatite od buke na temelju karte imisije buke;
- do izrade karte buke nove graevine, sadraji i namjene lociraju se na temelju
mjerenja i prorauna koji su ujedno i sastavni dio karte buke.
Sprjeavanje daljnjeg irenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje
predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoli u sluaju tehniko-tehnoloke katastrofe i
velike nesree u gospodarskim objektima i prometu (oneiavanjem zraka, vode, tla te
bukom, opasnou od akcidenata, eksplozija, poara i sl.), obvezom saniranja njihova tetnog
utjecaja na okoli ili dislociranjem, uz druge preventivne mjere.
Provoenje posebnih mjera sanitarne zatite i drugih mjera radi sprjeavanja
negativnog utjecaja graevina i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao to
su:
- praenje stanja okolia, posebno oneiavanja podzemnih i povrinskih voda te
- drugih pojava koje su posljedica oneiavanja okolia;
- stalna kontrola vrste i sastava otpada;
- kontrola stanja ureaja i opreme te sustava zatite;
- postavljanje ograde i zatitnog zelenila oko graevina i ureaja;
- kontrola deponijskog plina;
- kontrola flore i faune u okolici i na deponiju.
Primjena mjera zatite stabilnosti tla - ureenje erozijskih podruja i sprjeavanje
ispiranja tla (gradnja regulacijskih graevina, poumljavanje i sl.), preventive mjere zatite od
klizita:
Detaljnim geotehnikim istraivanjima propisat e se uvjet za prethodnu sanaciju
terena koja moe podrazumijevati i sloene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje,
potporne konstrukcije i sl.). Sanacija terena moe se obaviti i tako da su izgradnja novih i
rekonstrukcija postojeih graevina dio sanacijskih mjera s tim da uvjet sanacije terena
sadrava posebne geotehnike uvijete za gradnju graevina. Na podrujima klizita zabranjuju
se sljedei radovi:
- kopanje zdenca, jaraka (osim plitkih jaraka za povrinsku odvodnju), jama, putova i
sl.,
- obavljanje graevinskih radova (osim radova saniranja terena),
- obraivanje zemljita u poljoprivredne svrhe,
- remeenje humusnog pokrova tla, osim ako je to na temelju verificiranih detaljnih
geotehnikih istraivanja doputeno,
- umsko zemljite se ne smije prenamijeniti u poljodjelske povrine ili u
graevinska zemljita, a sjea uma doputena je samo u mjeri u kojoj se ne
ugroava opstanak ume i umskog raslinstva,
- ne doputa se izvedba rovova za infrastrukturu linijske graevine bez prethodno
pribavljenih uvjeta koje e izdavati nadleni geotehniki katastar.
Sanacija okolia i privoenje planskoj namjeni prostora na kojima su eksploatirane
mineralne sirovine.
 - 149 -

Programom mjera za unapreivanje stanja u gradskom prostoru i programom zatite

okolia utvrdit e se posebne mjere zatite, sanacije i razvoja pojedinih gradskih predjela.
Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Mjere zatite odreene su Generalnim urbanistikim planom, a temelje se na
polazitima i ciljevima Plana, pri emu je organizacija i namjena prostora planirana integralno
s planiranjem zatite, a to se posebno istie u sljedeim elementima:
- nainom gradnje, gustoom izgraenosti i gustoom stanovanja prema stupnju
konsolidiranosti prostora za urbano podruje grada (na povrini od 220 km2);
- policentrinim razvojem pojedinih gradskih dijelova i omoguavanjem disperznog
razmjetaja gospodarskih zona, vodei brigu o njenom karakteru i onoj vrsti
industrije koja moe predstavljati rizik za okoli;
- razmjetajem graevina javne i drutvene namjene na irem gradskom podruju;
- mjerama spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli;
- ouvanjem postojeih umskih kompleksa unutar grada;
- osiguravanjem ravnotee izmeu urbaniziranih gradskih dijelova i njihova
prirodnog okruenja ouvanjem kultiviranog krajolika i drugih negradivih povrina;
- planiranjem graevina i ureaja za zatitu od poplava rijeke Save i stogodinjih
voda potoka s Medvednice i akumulacija te ureenje korita potoka.
Da bi se ouvala razina postojee zatite i odravali postojei vodnogospodarski
objekti odreuju se sljedee preventivne mjere:
- ureenje korita vodotoka mora zadovoljiti zahtjeve obrane naselja i poljoprivrednih
povrina od poplave uz preporuku da se zahvati za obranu od poplava provode tako
da ne naruavaju kvaliteta dolinskih krajolika;
- ureenje vodotoka i zatita od poplava i bujica sukladno Zakonu o vodama i na
temelju vodnogospodarske osnove;
- ne obavljati radnje kojima se moe ugroziti stabilnost nasipa i drugih
vodnogospodarskih objekata;
- u inundacijskom podruju i na udaljenosti manjoj od 10,0 m od noice nasipa
zabranjuje se orati zemlju, saditi i sjei drvee i grmlje;
- u inundacijskom podruju i na udaljenosti manjoj od 20,0 m od noice nasipa
zabranjuje se podizati zgrade, ograde i druge graevine, osim zatitnih vodnih
graevina;
- u neureenom inundacijskom pojasu, dok ne bude definirana vanjska granica tog
podruja te utvrena pripadnost vodnom dobru toga podruja, na udaljenosti manjoj
od 10,0 m (kod veih vodotoka), odnosno manjoj od 5,0 m (kod manjih vodotoka)
od ruba korita, ne podizati zgrade, ograde i druge graevine osim zatitnih vodnih
graevina;
- obavljati ostale aktivnosti iz lanka 106. Zakona o vodama te ostalih lanaka koji
odreuju reim koritenja prostora vodnih graevina;
- za svaki zahvat u prostoru koji je u vezi s vodnim reimom potrebno je osigurati
minimalnu protoku ('bioloki minimum') da bi se sprijeile negativne posljedice
uzdu toka;
- omoguavanjem alternativnog koritenja vodoopskrbnog sustava i otvorenih vodnih
povrina;
- mjerama sanacije okolia i privoenjem planskoj namjeni prostora na kojima su
eksploativne mineralne sirovine;
- koritenjem alternativnih izvora energije;
- boljim prometnim povezivanjem gradskih dijelova gradnjom veeg broja mostova
preko rijeke Save te poveavanjem broja prijelaza (prolaza) preko eljeznike
pruge;
 - 150 -

- gradnjom gue uline mree;

- poveavanjem broja ulazno-izlaznih ulinih pravaca;
- planiranom visinom graevina;
- odreivanjem povrina za gradnju prema stupnju ugroenosti od potresa (podruje
Grada Zagreba je u potresnoj zoni jaine potresa od VII. do XI. MSC);
- mjerama za zatitu i sklanjanje stanovnitva, uz obveznu gradnju sklonita prema
posebnim propisima i normativima koji ureuju ovo podruje;
- mjerama za zatitu kulturnih dobara;
- mjerama za zatitu od poara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su
nuni za uinkovitu zatitu od poara prema posebnim propisima i normativima koji ureuju
ovo podruje.

12. MJERE PROVEDBE PLANA

12.1. Obveza donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja, provedbe

javnih natjeaja i izrade studija
lanak 99.

Provedbeni dokumenti prostornog ureenja

Obveza donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja odreena je urbanim
pravilima ove odluke, a prema grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE
I ZATITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostornog ureenja.
Polazita za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage provedbenih
dokumenata prostornog ureenja izrauje Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba.
Programske smjernice za izradu provedbenih dokumenata prostornog ureenja iz
lanaka 82. i 83. ove odluke su usmjeravajue.
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA ove odluke.

Javni natjeaji

Na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU

PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog ureenja oznaeni su prostori za koje je
obvezan javni natjeaj.

Javni natjeaji za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i oblikovanje

graevina

Radi dobivanja to kvalitetnijih rjeenja za ureenje gradskih povrina, njihovo

oblikovanje i oblikovanje graevina, raspisivat e se javni natjeaji za:
- javne povrine (trgovi, parkovi i pjeake zone);
- graevine javne namjene, portske i kongresne dvorane osim prateih i pomonih
objekata javne namjene te infrastrukturnih objekata;
- nove uline graevine u visokokonsolidiranim podrujima gradskoga povijesnog
sredita;
- graevine vie od devet etaa;
 - 151 -

- ureenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice (Ulicu grada
Vukovara, krianje Radnike ceste, ulice Svetice, Heinzelove ulice i Slavonske
avenije, Slavonsku aveniju od eljeznike pruge do ulineke ulice, Savsku,
Drievu, Ljubljansku od Zagrebake do Savske, Slavonsku od Savske do
Drieve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike Njemake i Aveniju Veeslava
Holjevca od Ul. J. Antalla i Ulice Damira Tomljanovia - Gavrana do Vatikanske
ulice, Radniku cestu od Slavonske avenije do Save, Jadransku aveniju u zoni
kompleksa jedne namjene i zoni visoke gradnje i druge);
- za gradnju novih mostova na rijeci Savi;
- za druge graevine i povrine za koje se to odredi provedbenim dokumentima
prostornog ureenja, odnosno zakljucima gradonaelnika Grada Zagreba.

Postupak za javni natjeaj za odabir strunog rjeenja provedbenog dokumenta

prostornog ureenja

Program za izradu provedbenog dokumenta prostornog ureenja je podloga za

provedbu natjeaja za odabir strunog rjeenja.
Odabrano struno rjeenje postaje podloga za izradu provedbenog dokumenta
prostornog ureenja.

Postupak za javni natjeaj za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i

oblikovanje graevina
Program za provedbu natjeaja za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i
oblikovanje graevina je podloga za provedbu natjeaja.
Provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom
natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim uvjetima provedenog
natjeaja.
Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici grada
Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.

Postupak za javni natjeaj za gradnju graevina viih od 9 etaa kad su lokacije

odreene provedbenim dokumentima prostornog ureenja

Kada su lokacije za gradnju graevina viih od 9 etaa odreene provedbenim

dokumentima prostornog ureenja, za te se lokacije izrauje program i provodi javni natjeaj
u skladu s urbanistikim odredbama provedbenog dokumenta prostornog ureenja.
Provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom
natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim uvjetima provedenog
natjeaja.
Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici grada
Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.

Postupak za javni natjeaj za gradnju graevina viih od 9 etaa kad lokacije

nisu odreene provedbenim dokumentima prostornog ureenja

Za gradnju graevina viih od devet etaa, kad lokacije nisu odreene provedbenim
dokumentima prostornog ureenja, izrauje se program i provodi javni natjeaj.
U postupku izrade programa provjerava se mogunost gradnje graevina viih od
devet etaa na odreenoj lokaciji, a u skladu s odredbama lanka 56. ove odluke.
O programu za provedbu natjeaja provodi se javna rasprava.
 - 152 -

Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu u dnevnom tisku i na web stranici grada
Zagreba.
Nakon objave javne rasprave program za provedbu natjeaja daje se na javni uvid u
trajanju od 15 dana.
Nositelj izrade zaprima primjedbe i prijedloge te priprema izvjee o rezultatima javne
rasprave i upuuje program gradonaelniku Grada Zagreba na utvrivanje.
Nakon provedenog natjeaja provoditelj natjeaja duan je nositelju izrade dostaviti
protokol o provedenom natjeaju i nagraene radove u digitalnom formatu prema opim
uvjetima provedenog natjeaja.
Rezultate natjeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici grada
Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.
Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, te urbanih pravila navedenih u lancima 60. - 77.
ove odluke, za gradnju tipskih podrunih djejih ustanova kapaciteta do etiri odgojne
skupine kao i gradnju tipskih osnovnokolskih ustanova kapaciteta do osam razrednih odjela,
provodi se, za svaki tip projekta, jedan javni natjeaj, uz prethodnu potvrdu takvih uvjeta od
strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port.
Iznimno od stavka 6. ovog lanka, za postavu kioska za trgovinu na malo i uslunu
djelatnost u zonama i na graevnim esticama javne i drutvene namjene nije obvezna
provedba javnog natjeaja.
Iznimno od stavka 6. za izgradnju graevina mjesne samouprave i graevina
dobrovoljnih vatrogasnih drutava GBP do 600 m2, nije potrebno provoditi javni natjeaj.
Ako se u razradi natjeajnog rada odstupi od utvrenoga natjeajnog programa, a
promjene ne zahtijevaju ponavljanje natjeaja, izmjene i dopune natjeajnog programa
provode se po postupku po kojem je i utvren natjeajni program. Izmjene i dopune
natjeajnog programa verificira nositelj izrade uz prethodnu pribavljenu suglasnost
Ocjenjivakog suda i autora.
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom
prostoru primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA ove odluke.

Studija utjecaja na okoli

Na grafikom prikazu 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA,

4b Procedure urbano-prostornog ureenja, oznaeni su prostorni obuhvati za koje je potrebna
procjena utjecaja na okoli, pri emu se studija izrauje sukladno uvjetima posebnog propisa,
a za svaki pojedini zahvat u oznaenom prostoru za koji je studija propisana.

12.2. Mjere ureenja i zatite zemljita

lanak 100.

Mjere ureenja i zatite zemljita sadrane su u organizaciji, koritenju, namjeni,

ureenju, zatiti prostora i u obvezi donoenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja
kojima se utvruje nain ureenja i koritenja graevinskog zemljita (osnivanje graevnih
estica, komunalno opremanje i sl.).
Ureenje i zatita zemljita u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i
upravljanja zemljitem.
 - 153 -

Vaan element zatite i ureenja zemljita je zatita prirodnih dobara valorizacijom i

upisom u Upisnik zatienih dijelova prirode, a zatita kulturnih dobara upisom u Registar
zatienih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Gradski projekti

lanak 101.

Generalnim urbanistikim planom omoguuje se izrada gradskih projekata i odreuje

postupak provoenja gradskog projekta.
Osnovna polazita za razradu gradskih projekata odreuju se prema temama i
podrujima gradskih projekata.
Osnovna polazita za razradu gradskih projekata prema temama su:
- javni programi stanovanja; potrebno je promovirati principe zdravog stanovanja i
'zelenog grada' te ekonomske uinkovitosti; ujedno osigurati pjeaku povezanost
sa susjednim naseljima te ravnomjerni raspored gradskih sadraja;
- afirmacija gradskih linijskih sistema - poteza: Sava ukljuujui zatitu
vodonosnika, gradskih potoka, kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica,
koridora gradske eljeznice, koridora glavnih gradskih avenija i glavnih gradskih
ulica te poteza zelenila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi grada
omoguavaju bolju komunikaciju, stvaranje odnosno uvid u povijesna lica grada,
zbog ega je potrebno zadrati javno koritenje navedenih otvorenih gradskih
prostora - njihovu maksimalnu irinu, primjereno hortikulturno ureenje,
nastavljanje poteza drvoreda, prostora pjeako-biciklistike komunikacije te ritam
parkova koji se na njih veu;
- gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice to ukljuuju trase javnog
prijevoza; osigurati odrivi razvoj i identitet grada irenjem poteza urbaniteta gdje
se ustraje na sadrajnoj raznolikosti i prisutnosti stambene namjene uz potivanje
lokalnih osobitosti gradnje: nadovezivanje na postojei sistem graevinskih
pravaca, potujui vizure i mjerila, ritam fasada, koloristiku obradu, nain
koritenja partera i sl.;
- prenamjena stare industrije; glavni su generativni projekti grada i mogu biti nosioci
transformacije - razvoja i meusobnog povezivanja irih urbanistikih cjelina,
neophodno je sauvati istaknuta obiljeja industrijske arhitekture i urbanizma
(memoriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture bio povod za jedinstvena
arhitektonska ostvarenja;
- javni sadraji; mjesta promoviranja ponajprije zagrebake kole urbanizma i
arhitekture, hrvatske kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s
osobitom pozornou dimenzionirati i oblikovati te zatiti vanjske prostore da bi se
omoguilo prostorno i sadrajno povezivanje sa irim okoliem kao i zatita ovih
novih mikro cjelina od naknadnih intervencija;
- povrine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih gradskih povrina, naglaeni javni
karakter imaju pristupne sekcije koje moraju osigurati prikupljanje i boravak
posjetitelja bez da ometaju redovni promet na drugim javnim povrinama,
ograivanje je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva odreena funkcija a
preferira se maksimalno uklapanje u susjedne javne gradske prostore;
- novi gradski parkovi i zelene povrine; osiguravaju sigurni boravak razliitim
dobnim skupinama i sadraje koji omoguuju vie oblika aktivnog koritenja
slobodnog vremena, veu se etnicama, alejama s drvoredima, biciklistikim
stazama na sistem pjeakih putanja koje integriraju susjedne urbanistike cjeline;
 - 154 -

- graevine javne i drutvene namjene minimalno gradskog znaenja; arhitektonski

program mora promovirati urbanistike vrijednosti okolia te po mogunosti
obogatiti otvorene gradske prostore;
- nosioci identiteta pojedinih urbanistikih cjelina; projekti koji trebaju reafirmirati i
uravnoteiti vrijednosti ire lokacije i simboliku snagu novog mjerila, odnosno
sadraja to ga unose u gradsko tkivo;
- strateki (razvojni) projekti Grada; programe koritenja prostora u vezi sa
strategijskim projektima Grada predlae Gradski ured za strategijsko planiranje i
razvoj Grada, a osnova su za daljnje postupke izrade i donoenja dokumenata
prostornog ureenja.

Podruja na kojima je omoguena izrada gradskih projekata prema temama su:

1. javni programi stanovanja:
- Podbreje u Novom Zagrebu;
- projekt ireg kompleksa trgovakih drutava u vlasnitvu grada (istoa,
Vodoopskrba i odvodnja) uz Folnegovievu ulicu;
- prostor Borovja izmeu Savice 1 i vjerske graevine u Gavellinoj ulici juno od
UPU-a Borovje - sjeverna zona;
- prostor naselja Borovje juno od planirane Ulice 1. gardijske brigade - Tigrovi,
a istono od zone stambene namjene oznake (S), uz Ulicu Boe i Nikole Bionde;
- Struga - Bogdani;
2. afirmacija postojeih i novih gradskih poteza:
- projekt gradske eljeznice;
- prostor Save;
- projekt eljeznike pruge Grada Zagreba;
- postojee avenije i glavne gradske ulice i slino;
3. gradnja uz avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza tranikim
vozilima i sl.:
- Kongresni centar u Jukievoj ulici;
- Blok Badel uz Kvaternikov trg;
- URIHO u Drievoj ulici;
- Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Holjevca;
- Siget uz Aveniju Dubrovnik;
- zona na uglu Ul. Savezne Republike Njemake i Avenije Dubrovnik;
- lokacija Gradskog poglavarstva u Ulici grada Vukovara;
- prostor izmeu planirane produene Branimirove ulice i Banjavieve ulice -
Ulice kneza Ljudevita Posavskog;
- podruje uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do Heinzelove;
- lokacija Ilica 212 - 214;
- zona robne kue Nama u Dubravi;
- zona M2 juno od Autobusnog kolodvora;
4. prenamjena stare industrije:
- Blok Paromlin u Trnju;
- Zagrepanka u Heinzelovoj ulici;
- dio bloka omeenog ulicama Prilazom baruna Filipovia, Cankarovom i
Gradianskom;
- Pluto u produenoj Branimirovoj ulici;
- zona sajma automobila u Jakuevcu;
- eljeznike radionice 'J. Gredelj' u Trnju;
 - 155 -

- prostor izmeu naselja Kozari Bok i gospodarske zone (Munja d.o.o.) sjeverno
od trase GOK-a;
- 'Lipa Mill' uz Ivekovievu ulicu;
- URIHO u Aveniji Dubrovnik;
- zona istono od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno
od Zagrebakog velesajma;
- Ciglana;
- Mllerov breg;
- Zrinjevac na Remetinekoj cesti;
5. javni sadraji:
- Zagrebaki velesajam;
- Zagrebaki velesajam - istok;
- donja stanica Sljemenske iare - Graansko Dolje;
- Podsused - centar;
- zona mjeovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu (hotel);
- prostor uz Trg Kreimira osia (hotel);
6. povrine za rekreaciju:
- rekreacijski park Savica - anci,
7. nove gradske parkove i zelene povrine:
- Park Novi Zagreb;
8. graevine javne i drutvene namjene gradskog znaenja:
- potez Vlake izmeu Voninine i Jurkovieve;
9. nosioci identiteta pojedinih urbanistikih cjelina, urbani potezi grada:
- NK Zagreb u Kranjevievoj ulici;
- prostor Glavnog kolodvora Zagreb;
- prostor sredita Trenjevke;
- Trnica Kustoija;
- ugao Unske i Koturake ulice;
- prostor uz krianje Avenije M. Dria i produene ulice Prisavlje;
- ugao Miramarske i Bednjanske ulice;
- zona namjene M2 uz Zagrebaku aveniju na Vrbanima;
- lokacija Preradovieva 23;
- trnica Vrape i zona M2.

Osim navedenih podruja gradskih projekata, izrada gradskog projekta prema

proceduri u smislu ove odluke omoguuje se na svim povrinama veim od 1 hektar, a u
vlasnitvu su drave ili Grada Zagreba, odnosno trgovakih drutava i javnih ustanova u
vlasnitvu Grada, ako je uz kriterij vlasnitva zadovoljen i neki drugi od kriterija za odabir
procedure gradskog projekta, prema prijedlogu gradonaelnika i odluci Gradske skuptine
Grada Zagreba.

Postupak za provoenje gradskog projekta

U skladu s osnovnim polazitima za razradu gradskih projekata Gradski ured za

strategijsko planiranje i razvoj Grada izrauje programske smjernice i program sadraja
gradskog projekta.
Programskim smjernicama i programom sadraja odreuje se:
- strategijski-makroekonomski interes Grada izraen stratekim programskim
smjernicama;
- znaenje prostora za grad ili gradsku etvrt;
 - 156 -

- osobitosti lokacije gradskog projekta;

- gospodarenje javnim vlasnitvom;
- dosezi planirane - novostvorene vrijednosti - aktivnosti za Grad i graane;
- naini i uvjeti provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani trokovi,
trokovi odravanja i financiranja);
- izbor sudionika - partnera u realizaciji projekta;
- doprinos graanskom sudjelovanju u odluivanju o razvojnim temama grada;
- planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada.

Programom gradskog projekata osobito se odreuju:

- obuhvat gradskog projekta;
- ciljevi koji se ele postii gradskim projektom;
- polazita za izradu;
- konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom projektu u nadlenosti
Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode;
- naini razrade pojedine teme;
- sadrajna struktura gradskih projekata;
- urbanistike propozicije;
- procedure koje prethode realizaciji i slijede realizaciju;
- odnos privatnih i gradskih ulaganja;
- definiranje i zatita gradskog interesa.
Na izradu programa za gradske projekte koji obuhvaaju prostore u zatienim
dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i odgovarajue
odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.
Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjanjavanju prije nego to gradonaelnik
Grada Zagreba utvrdi program gradskog projekta.
Na temelju programa gradskog projekta Gradska skuptina Grada Zagreba donosi
odluku o realizaciji gradskog projekta.
Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o
realizaciji gradskog projekta, predvieno donoenje provedbenog dokumenta prostornog
ureenja, Gradska skuptina Grada Zagreba e uz odluku o realizaciji gradskog projekta
donijeti istovremeno i odluku o izradi provedbenog dokumenta prostornog ureenja. Mogua
urbanistika rjeenja tako utvrenog programa ispituju se provedbom javnog natjeaja u
postupku izrade provedbenog dokumenta prostornog ureenja iz lanka 99. ove odluke.
Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o
realizaciji gradskog projekta, nije predvieno donoenje provedbenog dokumenta prostornog
ureenja, provest e se javni natjeaj za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i
oblikovanje graevina sukladno lanku 99. ove odluke. Gradska skuptina Grada Zagreba e
uz odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvrditi program za provoenje javnog
natjeaja.
Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana
pravila navedena u lancima od 58. do 83. ove odluke.
Na povrinama gradskih projekata mogu se realizirati zahvati u prostoru prema
pravilima ovog lanka uz uvjet da se u zonama planirane namjene oznake (S), (M1) i (M2)
osigura obvezna primjena urbanim pravilom propisanog postotka izgraenosti graevne
estice.
Na podruju gradskih projekata, do donoenja odluke o realizaciji gradskog projekta te
do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja, omoguuje se rekonstrukcija
postojeih graevina u zateenim gabaritima te nadogradnja i dogradnja do 10 m2 GBP
 - 157 -

jednokratno, radi funkcionalno-oblikovnog poboljanja graevine, a po potrebi prema

uvjetima nadlenog tijela zatite.
Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojee graevine u obuhvatu
gradskog projekta mogue je neposredno angairati autora postojee graevine.
Na podruju gradskog projekta prostora Save, na povrinama vode i vodnog dobra, u zoni 500
m nizvodno od Mosta Mladosti, do donoenja odluke o realizaciji gradskog projekta,
omoguuje se pristup rijeci, privez brodova i postava plutajuih objekata duine do 35 m na
tradicionalnim privezitima uz preostale mostove.

lanak 102.

Prioritetno e se izraditi Studija prostornih i prometnih mogunosti izgradnje tranikog

sustava javnog prijevoza na koridoru Slavonska avenija - Zagrebaka avenija - Ljubljanska
avenija.
U cilju poboljavanja prometnog sustava u gradu izradit e se idejno urbanistiko -
prometno rjeenje ulinog poteza sjeverne tangente od estinskog dola do Gupeve zvijezde,
s posebnim naglaskom na usklaivanje s elementima zatite u tom prostoru.
Izradit e se urbanistika Studija Trnja kojom e se za cjelokupni prostor Trnja kao
iznimno vrijednoga razvojnoga gradskog podruja, odrediti ujednaeno postupanje i usklaen
razvoj u ukupnom prostoru objedinjavanjem rezultata donesenih provedbenih dokumenata
prostornog ureenja i provedbenih dokumenata prostornog ureenja ija je izrada i donoenje
u tijeku, te rezultata gradskih projekata planiranih za realizaciju u ovom prostoru s posebnom
analizom prostorne sintakse i drutvene infrastrukture.
Izradit e se cjelovita studija podruja Donjeg grada koja e biti podloga za izradu
prostorno - planskih dokumenata.
Izradit e se i studija podruja Glavnog kolodvora Zagreb (dimenzioniranje kolodvora,
rjeenje nivelete razgranienje namjena povrina, gradnja drugih sadraja ispod eljeznike
pruge i u njenom neposrednom kontaktnom prostoru). Rezultati studije bit e podloga za
raspisivanje urbanistiko - arhitektonskog natjeaja.
Izradit e se studija Centra estina s ciljem iznalaenja kvalitetnijega prometnog i
prostornog rjeenja posebno u zoni oko crkve i groblja.
Izradit e se urbanistiko-prometne studije dovrenih naselja preteito visoke stambene
gradnje, s ciljem oblikovno-funkcionalnih poboljanja naselja, posebno u pogledu
zadovoljenja poveanih parkiralinih potreba.
Takoer e se zapoeti s istraivanjem prometno - tehnikih, graevinskih i prostornih
mogunosti za uspostavu kontinuiranoga prometnog prstena koji bi u sjevernom gradskom
podruju bio na liniji ulica rnomerec - Mihaljevac - Avenija Gojka uka, zatim se
nastavljao na potez Mandlova ulica - Ulica grada Gospia - preko rijeke Save - Vatikanskom
ulicom te na zapadu planiranom ulicom rnomerec. Pri tome je potrebno istraiti i osigurati
koridor na potezu od Jarunske ulice do planirane prve paralelne ulice u Novom Zagrebu
(Remetineka ulica), kroz podruje Jaruna preko rijeke Save, Lanita i Remetinca, irine oko
30 - 40 m.
Izradit e se i:
- studija geotehnikog katastra Grada Zagreba;
- studija ureenja, optimalnog koritenja i zatite zagrebakih potoka radi
osiguravanja maksimalnih zatitnih koridora koji povezuju sjeverne i june gradske
dijelove uz ureenje etnica, biciklistikih staza i drugih otvorenih prostora i
prateih sadraja;
- studija 'zeleni prsti' grada Zagreba kao dijela ekolokih prstena grada;
 - 158 -

- studija nastavka irenja drvoreda grada Zagreba radi objedinjavanja javnih zelenih
povrina grada i njihova spajanja sa zelenilom uz rijeku Savu;
- studija odravanja i zatite te optimalnog koritenja ekoloke mree grada Zagreba;
- studija poeljnog rasporeda objekata viih od 9 etaa i njihova odnosa prema slici
grada."

12.3. Druge mjere

lanak 104.

Na podrujima za koja je propisana obveza donoenja provedbenih dokumenata

prostornog ureenja i provedba urbanistiko-arhitektonskih natjeaja oznaenih na
kartografskom prikazu 4b) Procedure urbano-prostornog ureenja, a graevine su, prema
namjeni, u skladu s namjenom utvrenom Generalnim urbanistikim planom omoguuje se:
1. u graevinama stambenih odnosno stambeno-gospodarskih namjena:
- prenamjena i funkcionalna preinaka postojeih graevina;
- rekonstrukcija i zamjenska gradnja te gradnja na podrujima gdje je to omogueno
urbanim pravilima ove odluke;
- rekonstrukcija individualnih graevina ne s vie od tri stana, s poveanjem
postojeeg GBP-a do 20%, na podrujima gdje to urbanim pravilima ove odluke
nije omogueno;
2. u graevinama drugih namjena (gospodarskim graevinama, graevinama javne i
drutvene namjene, komunalnim i prometnim te prateim graevinama i sl.):
- rekonstrukcija graevina do 10 m2 GBP-a za graevine do 100 m2 GBP-a, i do 20%
ukupnog GBP-a za vee graevine, ali ne vie od 500 m2 GBP-a, jednokratno,
koliko je neophodno za funkcionalno i oblikovno poboljanje graevine, odnosno
dovrenje graevine.
Do donoenja plana, odnosno provedbe javnog natjeaja, mogua je rekonstrukcija i
zamjenska gradnja te gradnja ulica i infrastrukturnih graevina, promjena namjene graevine,
gradnja i rekonstrukcija tehnolokog procesa i gradnja graevina javne namjene, ulica i
infrastrukturnih graevina s pripadajuom mreom uz suglasnost nositelja izrade plana.
Do donoenja plana, odnosno provedbe javnog natjeaja, mogua je rekonstrukcija
postojeih graevina u skladu opim odredbama urbanih pravila iz lanka 56. ove odluke.

lanak 105.

U postojeim je graevinama s legalnim statusom, steenim do dana stupanja na snagu

ove odluke, mogue prostor tavana, podruma i sl. osim garaa, prenamijeniti u postojeim
gabaritima. Za nedostatna parkiralino - garana mjesta koja nije mogue osigurati na parceli
objekta, mogue je izvriti uplatu u skladu s lankom 39. ove odluke.
Iznimno, od stavka 1. ovog lanka, prigodom prenamjene se omoguuje gradnja
krovnih kuica u skladu s konzervatorskim uvjetima nadlenog tijela zatite.
Na zahvate u prostoru u zatienim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima
primjenjuju se i odgovarajue odredbe iz toke 9. MJERE OUVANJA I ZATITE
KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA ove odluke.

lanak 107.
 - 159 -

Program za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, provedbenog dokumenta prostornog

ureenja, program za provedbu natjeaja za ureenje i oblikovanje gradskih povrina i
oblikovanje graevina, program za provedbu natjeaja za gradnju graevina viih od 9 etaa
kad su lokacije odreene provedbenim dokumentima prostornog ureenja, program za
provedbu natjeaja za gradnju graevina viih od 9 etaa kad lokacije nisu odreene
provedbenim dokumentima prostornog ureenja i program gradskog projekta izrauje Zavod
za prostorno ureenje Grada Zagreba ili druga ovlatena osoba u suradnji sa Zavodom.
Programe iz stavka 1. ovoga lanka verificira nositelj izrade, a utvruje gradonaelnik
Grada Zagreba.
Program gradskog projekta verificira nositelj izrade, uz miljenje gradskog ureda nadlenog
za strategijsko planiranje, a utvruje gradonaelnik Grada Zagreba.

12.4. Sudjelovanje javnosti

lanak 108.

Sudjelovanje javnosti osigurava se izlobama i prethodnim raspravama o prostornim

planovima i javnom raspravom o prijedlozima prostornih planova, te o rezultatima javnih
natjeaja.

III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 109.

Odluka o donoenju Generalnoga urbanistikog plana Grada Zagreba (Slubeni

glasnik Grada Zagreba 16/07 i 8/09) primjenjivat e se u postupcima izdavanja upravnih akata
pokrenutim prije stupanja na snagu ove odluke.
Iznimno, postupci gradskih projekata koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ove
odluke, mogu se dovriti tako da Gradska skuptina Grada Zagreba donese odluku o
gradskom projektu na temelju prethodno provedene procedure gradskog projekta.

lanak 110.

Odredbe provedbenih dokumenata prostornog ureenja koje nisu u skladu s ovom

odlukom prestaju vaiti danom stupanja na snagu ove odluke, a do usklaenja provedbenih
dokumenata prostornog ureenja s ovom odlukom primjenjuju se odredbe ove odluke.
Iznimno, odredbe provedbenih dokumenata prostornog ureenja: UPU Heinzelova -
Radnika - eljeznika pruga, UPU Njivice, UPU Sigeica, UPU podruja omeenog ulicama
Ljudevita Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog kria, UPU Savska Opatovina,
UPU Dubravica - Karanik, UPU Oranice - TEP tematski park, UPU Vrbani III, UPU
Peenica sjever - trigina, UPU Ulica grada Gospia - jugozapad, UPU Ferenica - istok,
UPU Heinzelova - Vukovarska, UPU Oporoveka - sjever, koje odreuju zahvat u prostoru:
 - 160 -

izgraenost katastarske estice ili katastarskih estica; najvei i najmanji koeficijent

iskoristivosti; najmanji prirodni hortikulturno ureeni teren unutar zahvata u prostoru; te
najmanju udaljenost od katastarskih estica izvan zahvata, do usklaenja s odredbama lanka
6., toaka 13., 17. i 19. ove odluke tumae se iskazanima na cjeloviti zahvat u prostoru kao
graevnu esticu graevine.

lanak 111.

Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Grada Zagreba izraene su u 6

(est) izvornika ovjerenih peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom predsjednika
Gradske skuptine Grada Zagreba.
Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanistikog plana Grada Zagreba uvaju se
u dokumentaciji prostora.

lanak 112.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Slubenom glasniku Grada
Zagreba.

KLASA: 021-05/13-01/183
URBROJ: 251-01-06-13-17
Zagreb, 21. oujka 2013.

Predsjednik
Gradske skuptine
Davor Bernardi, v.r.