Professional Documents
Culture Documents
Građevine Kanalizacijske Mreže PDF
Građevine Kanalizacijske Mreže PDF
(1) slivnike,
(2) ulazna (revizijska) okna,
(3) prikljune graevine,
(4) prekidna okna,
(5) spremnike za oborinsku vodu (retencijske bazene),
(6) crpne stanice,
(7) preljevne ili rasteretne graevine (kine preljeve),
(8) graevine za ubacivanje snijega,
(10) natege.
O preljevnim graevinama je ve bilo govora u toki 2.2., a u nastavku e se jo opisati prvih est
graevina.
2.5.1. SLIVNICI
Slivnici su graevine koje slue za prihvat oborinskih voda koje otjeu terenom i za njihovo isputanje u
kanale ili kolektore.
Izvode se uz sam rub povrine s koje se odvodi oborinska voda (prometnice, plonici) ili na sredini
(parkiralita, trgovi).
Isputanje vode iz slivnika u kanal provodi se izravno ili posredstvom manjih bazena talonika.
Izravno isputanje se koristi kada su oborinske vode relativno iste (bez pijeska i drugih suspenzija
koje se mogu taloiti u kanalu). U suprotnom se izvode slivnici s manjim talonicima koji slue za
skupljanje suspenzija.
Prikljuak moe biti izveden s izravnim, slika 2.5::01(a), ili sifonskim, slika 2.5::01(b),
isputanjem oborinskih voda u kolektor.
Natege se primjenjuju kod mjeovitih sustava odvodnje radi sprjeavanja izlaza neugodnih
mirisa iz kanalizacijskih kolektora, to je poeljno na mjestima gdje se zadravaju ljudi (trgovi,
plonici). Meutim, da bi natega funkcionirala, u taloniku uvijek treba biti vode, to znai da je u
sunom razdoblju potrebno redovito prati povrine s kojih se oborinske vode hvataju ovom
vrstom slivnika.
U svim sluajevima natege treba izbjegavati, jer sprjeavaju prozraivanje kanala. Osim toga,
esto se zaepljuju i teko odravaju, zbog ega moraju biti izvedene s otvorima za reviziju.
Slivnici se izvode:
(I) na licu mjesta (monolitno), od betona, slika 2.5::01 (a)
(II) montano, najee od betonskih i plastinih prstenova, slika 2.5::01 (b).
Tlocrtni oblik slivnika je kruni ili kvadratni, s karakteristinom tlocrtnom dimenzijom 0,45 do 0,50 [m].
Funkcionalno dimenzioniranje slivnika se ne provodi pojedinano, ve se ono sastoji u razmjetanju
ovih graevina sukladno njihovim pojedinanim kapacitetima. Kapacitet ovisi o veliini ulaznog otvora i
osobinama toka oborinske vode prema slivniku.
Budui da ne postoji teorijski pouzdan nain funkcionalnog dimenzioniranja slivnika, njihovo se
dimenzioniranje (prvenstveno meusobni razmak i veliina pripadne slivne povrine) provodi u skladu s
iskustvima i preporukama.
Tako npr. engleske preporuke veliinu pripadne slivne povrine s koje oborinske vode dotjeu u slivnik
tretiraju ovisno o padu prometnice, tablica 2.5::I.
***
U sluaju odvodnje velikih povrina (parkiralita, trgovi, aerodromi) izvode se linijski hvatai
oborinskih voda, bilo u obliku neprekidnih reetki ili vodolovnih grla. Ova rjeenja primjenjuju se
zato to zbog malih padova ovakvih povrina i nemogunosti njihovog profiliranja na tokasta
mjesta sakupljanja (slivnike) ne postoji drugi nain efikasnog hvatanja znatnih koliina oborinskih
voda.
Prikljuak linijskih hvataa na kanale ili kolektore, a po potrebi i izvedba talonika i natega, provodi
se na isti nain kao kod slivnika.
2.5.2. ULAZNA OKNA
Ulazna okna su graevine koje slue za pristup kanalima s povrine terena radi pregleda, ienja i
popravaka kanala.
Dodatna je zadaa ovih graevina da omoguuje tehniki ispravno prikljuenje i skretanje kanala, te
promjenu njihovog uzdunog pada i profila.
U skladu s ovim, ulazna okna se postavljaju:
(a) na poetku svakog kanala (a, slika 2.5::03),
(b) na mjestima promjene profila kanala (b, slika 2.5::03),
(c) kod promjene uzdunog pada kanala (c, slika 2.5::03),
(d) na mjestima skretanja kanala (d, slika 2.5::03),
(e) na mjestima prikljuaka kanala do profila, = 600 [mm], (e, slika 2.5::03),
(f) na kanalima u pravcu, zbog odravanja i revizije, (f, slika 2.5::03).
Tlocrtna rjeenja, a time i oblici horizontalnog presjeka revizijskih okana, ovise o njihovim funkcijama
(prikljuenje kanala, promjena uzdunog pada, promjena smjera), materijalu izvedbe, veliini profila, te
praksi i tipizaciji koju gotovo svaka komunalna organizacija provodi na svom podruju.
Na slici 2.5::05 prikazane su tri varijante ulaznog okna okruglog tlocrta u odnosu na smjerove i broj
kanala.
Slika 2.5::05 Tlocrtna rjeenja okruglog ulaznog okna
(a) okno na kanalu u pravcu; (b) okno na skretanju kanala; (c) okno na prikljuenju kanala
Uz prikazani okrugli tlocrtni oblik, ulazna okna se mogu izvesti i poligonalnog (kvadratnog, pravokutnog ili
trapeznog) oblika.
Neovisno o tlocrtnom obliku okna, radijus skretanja kanala se ne preporua manji od trostruke vrijednosti
promjera kanala, a maksimalno skretanje koje se u kanalizaciji primjenjuje ne smije biti vee od 90[], slika
2.5::05(b2).
Svako ulazno okno, slika 2.5::06, sastoji se od:
(1) dna s kinetom,
(2) radnog prostora (radne komore),
(3) silaznog prostora (vrata ili grla okna),
(4) ulaznog prostora s poklopcem.
(2) Radni prostor slui za sve manipulacije radnika kod odravanja i ienja kanala. Zato ovaj prostor
(radna visina) mora biti toliki (obino najmanje 1,8 [m]) da omoguuje upotrebu potrebnog alata za
nesmetano obavljanje svih radova.
Tlocrtne dimenzije radne komore proizlaze iz radnih uvjeta i dimenzija prikljunih kanala ili kolektora.
Kao najmanja karakteristina tlocrtna dimenzija radnog prostora kod revizijskih okana za kanale do
profila, = 600 [mm], uzima se 1,0 [m].
(3) Grlo okna slui za silaenje/izlaenje radnika u/iz radnog prostora. Zato karakteristina tlocrtna
dimenzija grla okna iznosi barem 0,6 [m], a kod duljih silaznih prostora (preko 1 [m]) najmanje 0,8 [m].
(4) Ulazni otvor je opskrbljen lijevano eljeznim poklopcem, lake ili teke izvedbe. Teka izvedba se
koristi na prometnim povrinama.
Pored navedenih dijelova u ulaznom oknu se za silazak i izlazak radnika ugrauju (lijevano eljezne)
stupaljke, s kojima se kod dubljih okana (> 3,0 [m]) postavlja zatitna ograda.
Ova okna se izvode od prstenova unutarnjeg promjera 1,0 do 1,5 [m], visine prema proizvoau (obino
0,8 do 1,8 [m]).
Azbest cementna okna se danas gotovo vie i ne koriste. Primjena plastinih okana je novijeg datuma.
Preteno se koriste u posebnim situacijama, kao to su sluajevi visokih podzemnih voda (zbog
vodonepropusnosti) i agresivnih otpadnih voda (zbog otpornosti na agresivno djelovanje otpadnih voda).
Slika 2.5::08 Ulazna okna
(a) monolitna okna; (b) montana okna
(a1) betonsko okno; (a2) armiranobetonsko okno
(b1) betonsko ili armiranobetonsko okno; (b2) azbest cementno okno
(III) Polumontana okna se najee izvode kao kombinacija donjeg (prikljunog) monolitnog dijela, te
montanog radnog i silaznog dijela okna.
2.5.3. PRIKLJUNE GRAEVINE
Kao to je u prethodnoj toki istaknuto, prikljuenje kanala do profila, = 600 [mm], izvodi se unutar
revizijskih okana.
Profili, > 600 [mm], spajaju se unutar monolitnih armiranobetonskih prikljunih graevina.
Osnovna pravila kod izvedbe ovih graevina, slika 2.5::09, jesu:
(1) prikljuak se izvodi tangencijalno,
(2) prikljuak se izvodi u razini vodnog lica,
(3) prikljuak mora biti pod kutom manjim od 90 [],
(4) najmanji radijus zakrivljenosti prikljunih kanala mora biti jednak peterostrukoj vrijednosti
unutarnjeg promjera kanala.
Drugo pravilo je uvjetovano potrebom eliminiranja uspora u uzvodnim kanalima. Zato brzina u
izlaznom kanalu mora biti jednaka ili vea od brzine u prikljunim kanalima. Ako se to ne moe
osigurati, izvodi se visinska dislokacija kanala koja osigurava da donja voda ne utjee na uzvodne
uvjete teenja.
Unutar prikljunih graevina izvodi se betonska kineta kako bi se postiglo traeno usmjeravanje
protoka. Takoer se izvode i ulazna okna kojima se moe izvriti revizija graevine i kanala.
Slika 2.5::09 Primjeri tlocrtnih rjeenja prikljunih graevina
Prekidna okna su graevine koje se izvode radi uspostavljanja uzdunog pada kanala pri kojemu se,
s obzirom na vrstu kanala, brzine ograniavaju na maksimalno doputene vrijednosti, slika 2.5::10.
Slika 2.5::11 Prekidno (ulazno) okno za manje profile i manje prekidne visine
Profili preko 1000 [mm] i prekidne visine iznad 1,5 [m] u principu zahtijevaju izvedbu kompletnog
slapita s bunicom u oknu, slika 2.5 ::14.
Slika 2.5::14 Prekidna okna za velike profile i velike prekidne visine
Prekidna okna s priguenjem toka i slapitem nastoje se uvijek ispitati na fizikalnim modelima.
Pored izloenih, postoji cijeli niz rjeenja prekidnih okana prilagoenih lokalnoj praksi i uvjetima, s
osnovnim ciljem da se visinska dislokacija kanala izvede na siguran i tehniki ispravan nain.
2.5.5. SPREMNICI ZA OBORINSKU VODU
Spremnici za oborinsku vodu (retencijski bazeni) su graevine koje se izvode kod oborinske i mjeovite
odvodnje s osnovnim ciljem prihvaanja i zadravanja odreenih koliina oborinskih i drugih otpadnih
voda.
Uz ovu, spremnici za oborinsku vodu mogu imati i dodatne zadae, tako da razlikujemo:
(a) zadrne spremnike,
(b) preljevne spremnike,
(c) spremnike za bistrenje (fiziko proiavanje) oborinskih voda.
U naelu nemaju preljev, nego samo odvod prikljuen na kanal, crpnu stanicu ili ureaj za proiavanje.
Jedino moe biti predvien preljev za nudu, koji se aktivira za vrijeme obilnih kia (kia veih povratnih
razdoblja).
(b) Preljevni spremnici, u odnosu na zadrne, imaju i (kini) preljev kojime se u vrijeme jakih kia rastereuje
kanalski sustav izravnim isputanjem dijela razrijeenih voda u prijemnik.
Dakle, ovi se spremnici dimenzioniraju tako da prihvate dio oborinskih i otpadnih voda koje se ne prelijevaju,
zadre ih do prestanka oborina, a zatim se spremnici postupno prazne.
Time se znatno smanjuje hidrauliko optereenje kanalizacijske mree nizvodno od preljeva i ureaja za
proiavanje.
(c) Spremnici za bistrenje izvode se kao talonici za fizikalno proiavanje oborinskih voda prije njihovog
isputanja u prijemnik.
Spremnici za oborinsku vodu izvode se okruglog i pravokutnog tlocrta, slika 2.5::16, kao monolitne
armiranobetonske graevine.
Slika 2.5::16 Spremnici za oborinsku vodu
(a) okrugli; (b) pravokutni;
1 dotok u sunom razdoblju; 2 dotok u kinom razdoblju; 3 preljev; 4 odvod; 5 - pregrada
Crpne stanice su graevine s pripadnom elektrostrojaskom opremom kojima se otpadne vode podiu iz
graevina ili podruja (kanala) s niom na viu razinu.
Takvih sluajeva ima podosta u praksi, kako na samoj kanalizacijskoj mrei, tako i na ureajima za
proiavanje otpadnih voda i obradu mulja.
Na kanalizacijskoj mrei crpne stanice su potrebne za podizanje otpadnih voda iz dubljih u plie
dijelove kanala kada je pad kanala vei od nagiba terena, slika 2.5::17. Tada bi inzistiranje na
kompletnoj gravitacijskoj odvodnji zahtijevalo dubine ugradnje kanala koje su daleko iznad ekonomski
prihvatljivih (6 do 7 [m]).
Budui da su naelno crpne stanice detaljnije tumaene u prethodnom poglavlju, toka 1.6, te da postoji
analogija u njihovoj primjeni i izvedbi kod vodovoda i kanalizacije, ovdje se nee nanovo iznositi analize
generalnog znaaja, ve e se samo ukazati na odreene posebnosti koje postoje kod primjene crpki u
kanalizaciji.
Ove su posebnosti uglavnom posljedica:
(a) svojstva otpadnih voda, zbog ega je potrebna primjena crpki u kojima je smanjena mogunost
zaepljenja (crpke s izvedbom rotora koja omoguava crpljenje vode zajedno s krupnijim
otpacima) i koje su otporne na habanje i koroziju,
(b) koliina otpadnih voda, to ponekad zahtijeva primjenu crpki kapaciteta i do nekoliko kubnih metara
u sekundi,
(c) veliine (manometarske) visine dizanja, koja esto iznosi svega nekoliko metara.
U kanalizaciji se upotrebljavaju rotacijske crpke, prvenstveno centrifugalne, propelerne i pune.
Prema smjetaju motora u crpnoj stanici razlikuju se, kao i kod vodovoda, mokra i suha izvedba.
Na slici 2.5::18 prikazani su primjeri izvedbe kanalizacijskih crpnih stanica.