Professional Documents
Culture Documents
agencija Zlaja"
Aleksandar Milinkovi
TESLA - AROBNJAK
I GENIJE
BEOGRAD
2005. GODINE
Svakog dana ostvaruje se neka nova Teslina vizija
Drao je u malom prstu znanja stara hiljadama godina
Verovaoje da nita ne znamo o prirodi elektriciteta
Tvrdio je da u atomu nema energije i da postoje atomi
due. Stvorio je najmonija oruja i predviao da e ih
umesto ljudi koristiti roboti. Vojna industrija SAD ne bi
postojala bez Teslinih patenata, kao to ni svet nee
imati budunost ako ne ovlada Teslinim energijama".
Genije svih vremena, za koga samo Srbi misle da je -
umro!
Izdava:
Samostalna izdavaka agencija Zlaja"
Za izdavaa:
Zlatomir Krsti
Autor:
Aleksandar Milinkovi
Urednik
Aleksandra Bucalovic
tampa:
KONA - Sopot
Plasman:
011/684 - 4 1 0
063/26 20 30
Ti ra:
500
10
IVOT
16
ugovor o nenapadanju. Od tog vremena (1976.), na-
vodno, irom sveta mogu se registrovati neobine
emisije na frekvencijama od etiri do 26 ciklusa u se-
kundi. Vazduna pijunaa Pentagona je potvrdila da
su izvori emisija rasporeeni u oblasti Lutve, Kijeva i
Sibira. Istovremenim delovanjem oni su stvarali
dinovski stojei talas duine oko 1.600 km (1000
milja), ali se o stvarnoj prirodi ovih emisija i danas
samo nagaa.
Tree, Tesla je vie puta, u ali (sa Mark Tvenom,
na primer) i u zbilji (izazivao je blage zemljotrese
na Menhetnu, delu Njujorka u kome je radio), de-
monstrirao raznovrsne mogunosti primene svog
oscilatora. Taj ureaj je mogao da izazove vibracije
tla na kontrolisanoj frekvenciji. Govorio je, na pri-
mer, da bi podeavanjem oscilatora na nivo prirod-
ne vibracije Zemlje, posle izvesnog vremena mogao
da dovede do toga da se planeta bukvalno prepolo-
vi. Meutim, takav oscilator je mogao da ima i sa-
svim razliitu svrhu i otuda nije udno to ga jedan
od autora pisama koja su zavrila u arhivi FBI-a
smatra osnovom za tzv. zrake smrti" ili Teslin ,,va-
zduni tit".
Na alost, sada ve izgleda izvesno da su ova i ne-
ka druga Teslina dostignua vremenom potpuno
prela u posed vrlo sumnjivih istraivaa. Moemo
samo da nagaamo da li je to posledica neijeg
znanja i upornosti koja im je pomogla da iitaju Te-
sline zapise izmeu redova ili su, o emu je i Tesla
govorio, uspeli da uoe tajne veze izmeu Teslinih
patenata i da ih, kao kocke za mozaik, sloe u pot-
puno nove slike. Iz jedne od takvih slika moglo bi
da nastane i oruje za unitavanje na daljinu". Te-
17
sla se, dodue, nadao da se tako neto nikada nee
dogoditi:
Smatram da je nemogue da drugi prisvoje novo
naelo poto se u njegovom sastavu nalazi preko 50
pronalazaka" (u pismu sestriu, Nikoli Kosanoviu,
27. februara 1941.).
Od O Nila, 1943, do Margaret ejni, 1981, veliki
je broj istraivaa i pisaca koji je znao da Huverov
biro zna ta se dogodilo sa delom Teslinih rukopisa
i gde se oni danas nalaze. Zapravo, itava arhiva je
beskrajan niz dokaza da se od javnosti i dalje skri-
vaju sutinski Teslini projekti. Oni su takve prirode
da sobom nose, mimo naunih, nesagledive poli-
tike i ekonomske posledice. Moete li da zamislite
bilo koju vladu u svetu koja bi dopustila da se od su-
tra zatvore sve elektrane i drugi, vetaki energetski
izvori - samo zato to je neki manijak" smislio da
sve to moe jeftinije, odnosno dabe!?
Zbog ega bi, otuda, svi ovi napori da se doe do
novih Teslinih dokumenata imali bilo kakvu
vanost? Nama lino moe biti potpuno svejedno
da li e od sutra nestati Soni, Toiba ili Kavasaki i da
li e itav Japan da se vrati ribolovu i samurajskim
vrednostima. Meutim, ako neko doista ostvaruje
sve to su Teslini projekti posredno ili neposredno
mogli da ponude - a najveim delom su primenljivi
i u vojnoj industriji - onda je ali doao kraj. Kada
bi se ispunio samo deo njegovih proroanstava" -
potpuna kontrola klimatskih uslova na planeti,
ovladavanje ogromnim koliinama slobodne energi-
je u prostoru, na primer - i ako bi se to nalo u ru-
kama samo jedne ili male grupe zemalja, konano
bi smo dobili velikog brata", a Orvelova vizija naj-
18
Mark Tven pomae u eksperimentu u Teslinoj laboratoriji
24
Tesla 1885. godine
41
inilo neobinim, sve do poslednjeg dana pred
poetak eksperimenta. Kada su nam rekli da u
sluaju neke neobine pojave ili dogaaja zabo-
ravimo na svoje vojne obaveze i da postupamo po
42
sopstvenom nahoenju. Od tog trenutka bilo nam
je jasno da emo uestvovati u neemu to je i
krupno i opasno.
I samo nekoliko minuta posle poetka eksperimenta
to" se i dogodilo. Odjednom, pojavila se neobina,
plaviasta izmaglica, koja je za tren obavila itav
brod. Brat i ja smo pokuali da potraimo nekog od
oficira i pitamo ta se dogaa. Na nae zaprepaenje,
itav brod kao da je utonuo u san. Svi su leali na
podu, na mestima gde su se trenutno zatekli. I brat
i ja smo bili odlini plivai. Obala nije bila daleko i
tako smo odluili da napustimo brod jer smo oeki-
vali da bi i neto gore moglo da se dogodi. Kao to
sam vam ve rekao, dogodila se jedna od onih stvari
za koje se kae da su gore od goreg".
Bielek dalje tvrdi da zna koji veliki naunici su
uestvovali u eksperimentui:
Nikola Tesla: On je rukovodio itavim projektom,
ifrovanim pod nazivom Projekat duga", sve do
1942. godine, kada je namerno poeo da ga ometa i
sabotira, a zatim se potpuno povukao, jer je shvatio
da e mornarica i ljude na brodu upotrebiti kao zam-
orie. Za Bieleka je indikativno da je nekoliko me-
seci pre eksperimenta (avgust 1943), Tesla pronaen
mrtav (7. januar 1943.) u svojoj hotelskoj sobi. Tesla
je poeo da razmilja o nevidljivom radaru" 1931.
godine, polazei od studije Dona Hodisona Kako
da stvari postanu nevidljive" (John Hodgison). Dve
godine kasnije, kae Bielek, Ruzvelt, Teslin lini pri-
jatelj, pozvao ga je na razgovor i predloio mu finan-
sijsku podrku da nastavi istraivanja. Tako je osno-
van poseban institut u Prinstonu, na kome e Tesla
saraivati sa Ajntajnom, voditi institut, ali nee biti
43
zvanino zaposlen; Mnogo godina kasnije, Bielek
tvrdi da je ameriki naunik, Kenet Korum (Keneth
Corum) uspeo, na osnovu Teslinog projekta i ureaja
kakve je i Tesla koristio, da na nekoliko minuta jedan
model broda uini nevidljivim.
Dr Don fon Nojman (John Von Neumann):
Navodno Teslin zamenik i ovek koji je bio zaduen
da 1947. obnovi projekat, poto je od posade iz
uvenog Rouzvel incidenta dobio nekoliko
dragocenih informacija. Bielek tvrdi da je tada pro-
jekat iz analognog prebaen u digitalni;
Tomas Tounsend Braun (Thomas Townsend
Brown): Jedan od najveih fiziara sveta, poznat po
tzv. Bifeld-Braunovom efektu, tendenciji kretanja ka
pozitivnom polu u kondenzatorima velikog elek-
trinog naboja. Manje je poznat njegov rad na elek-
trogravitaciji u kome je dokazao da u laboratorijskim
uslovima, mali diskovi gube teinu , pa ak i lete,
kada poseduju elektrostatiki naboj.
Po Bieleku, Braun je bio zaduen za specijalan
antenski sistem na Eldridu. Meutim, doiveo je
nervni slom, samo dva meseca pre poetka eksperi-
menta.
Albert Ajnstajn: Tih godina, verovalo se da je
Ajnstajn odluio da se potpuno povue iz naunog
rada. I zaista iz tog perioda ne postoji nijedan njegov
objavljen rad ili bar nauna izjava. Ipak, on je
uestvovao u projektu u svojstvu naunog savetnika.
Prema Bielekovoj knjizi o ovom dogaaju, sledei
rezultate ostvarene u Projektu duga", od 1963. su
zapoeli radovi na stvaranju vremenskog tunela, koji
bi omoguio usmereno kretanje napred i nazad kroz
vreme. Dalje, njegova pria vie lii na nauno fan-
44
EXPER1MENTER
SCIENCE AND INVENTION
50
Spomenik Nikoli Tesli, rad Ivana Metrovia, ispred
Elektrotehnikog fakulteta u Beogradu
52
vao da 1943. nikako nije trebalo da bude godina
njegove smrti. Da su mu i sve zvezde bile naklonje-
ne kao to je bio ostatak kosmosa, Tesla bi umro tek
julskih dana (roen je u noi izmeu 9. i 10. jula
1856.) 1996. godine!
Govorio je da e iveti 140 godina i paljivo se
pripremao za naredne decenije, ali jedna sao-
braajna nezgoda (1939. godine) bila je ozbiljna fi-
zika trauma za oveka njegovih godina i verovat-
no mu je drastino skratila ivot. Da je ostao iv,
svet bi verovatno izgledao drugaije, kao to se na-
glo izmenilo i njegovo doba, kada je na ovu plane-
tu uveo" struju.
NA VEST O TESLINOJ SMRTI "*"""^
Posle Tesline smrti razmenjeno je ne-
koliko telegrama izmeu agenata FBI-
a, Foksvorta, i direktora njujorkog bi-
roa. Sledeeg dana poto je utvrena
Teslina smrt, Foksvort je izvetavao:
Nikola Tesla, istaknuti naunik u oblasti elektro-
nike, umro je sedmog januara 1943. u hotelu Nju-
jorker" u Njujorku. Tokom ivota obavio je mnoge
eksperimente u vezi sa beinim prenosom elek-
trine energije i... sa tzv. zracima smrti. Prema iz-
vetaju koji je sainio iz Njujorka, beleke i ob-
janjenja Teslinih eksperimenata i formula, zajedno
sa nacrtima ureaja, nalaze se sa ostalom Teslinom
svojinom i do sada nije nita uinjeno da se sklone
i sauvaju od ljudi - koji su neprijateljski raspo-
loeni prema ratnim naporima Ujedinjenih naro-
da..." (FBI je u to vreme primio poruku potpredsed-
nika SAD Henrija Valasa, u kojoj se kae da je vlada
53
Patentni zavod u Vaingtonu, 1900. godine
57
ni inovnici" bili tu ranije...Bravar je ponovo na-
metao prekidae za novu kombinaciju koju je napi-
sao i predao Nikoli Kosanoviu. Ova kombinacija mi
je data, ubrzo kasnije, na uvanje i nije bila koriena
do 12. jula 1952. godine kada je Kosanovi ponovo
otvorio sef u zgradi, u Beogradu, koja e postati Te-
slin muzej... Sef je prvi put otvoren kombinacijom
koju sam sada predala komitetu preko Save Kosano-
via, budui da se pretpostavljalo da sadri kljueve
koji bi bili potrebni za otvaranje raznih drugih kutija,
sanduka itd. Meutim, sveanj kljueva nije bio u fi-
58
Teslini generatori u hidroelekrani na Nijagarinim vodopadima
67
miljeno da se povodom etiristote godinjice Kolum-
bovog otkria Amerike izloe sve sprave i izumi, da se
pokae kako su i nai naunici jako mudri. Izlobu je
posetilo dvadeset pet miliona ljudi, liilo je to na cir-
kus. Tamo je prikazan prvi rajsferlus, prvi vaarskii
toak, sva uda novog doba. Tesla je bio zaduen za
Vestmghausov deo koji je nosio naziv Kolumbovo ja-
je". Seam se da sam uao salu i video visokog oveka
obuenog u beli smoking kako stoji na podijumu i ob-
raa se publici sa nekim udnim akcentom - srpskim,
kako se kasnije ispostavilo - i beskrajno tunim gla-
som. Izvodio je trikove sa elektricitetom, mala metal-
na jaja vrtela su se po stolu, s vrhova prstiju sevale su
mu varnice. Gledali smo ga bez daha, nikada tako
neto nismo videli. To su bili dani borbe izmeu jed-
nosmerne i naizmenine struje, izmeu Edisona i Ve-
stinghausa, tako da je Teslina predstava imala i pro-
pagandnu svrhu. Tesla je otkrio naizmeninu struju
nekih desetak godina pre toga - obrtno magnetno polje
- i to je bio veliki
PrviTeslin indukcioni motor, 1891. godina
napredak u odnosu
na jedno-smernu koju je Edison koristio. Ta struja je
bila mnogo monija. Za jednosmernu struju bile su
potrebne elektrine centrale na gotovo svaka dva kilo-
metra, za naizmeninu je bila
68
dovoljna samo
jedna iz koje se
napaja ceo grad.
Kada je Tesla stigao
u Ameriku,
pokuao je da
proda svoj izum
Edisonu, ali ga je
taj magarac iz
Montaa Teslinog generatora za Menlo Parka odbio.
elektranu na Nijagari Mislio je da e
zbog toga njegova
sijalica postati
suvina. Onda je
Tesla svoju
naizmeninu struju
prodao
Vestinghausu i
poeli su da grade
hidroelektranu na
Nijagarinim vodo-
padima, najveu
elektrinu centralu
u zemlji.
Edison je krenuo u napad. Naizmenina struja je
suvie opasna, rekao je, moe da ubije ako joj se
prie suvie blizu. Da bi potkrepio te tvrdnje, raza-
slaoje svoje ljude po itavoj zemlji da izvode oglede po
vaarima. I sam sam prisustvovao jednom dok sam
jo bio sasvim mali, upikio sam se od straha. Na sce-
nu su izvodili ivotinje i ubijali ih strujom. Pse, svin-
je, ak i krave. Ubijali su ih naoigled svih. Tako je
izmiljena elektrina stolica. Edison je sve to smislio
da bi dokazao koliko je naizmenina struja opasna, a
onda je izum prodao Sing Singu gde se i danas kori-
69
sti. Ljupko, zar ne? Da ovaj svet nije tako divan, mo-
gli bismo bez po muke svi postati cinici."
73
svog novog otkria, struja visoke frekvencije, mo-
gao da stvori ureaje uz pomo kojih bi bilo mo-
gue uspostaviti kontakt sa frekventnim poljem
ljudskog organizma, a zatim leiti, tako to bi se no-
vim aparatima uspostavila poremeena energetska
ravnotea.
Jedan od takvih ureaja je vibrirajua mehanika
platforma. Glas o ovom zapanjujuem" otkriu prvi
je rairio uveni ameriki pisac Mark Tven, poto se
jednom prilikom lino uverio u blagotvornost novog
izuma njegovog velikog prijatelja. Blage vibracije
izazivaju vrlo prijatno oseanje i izazivaju po-
boljanje cirkulacije i protoka energije u organizmu.
Takve, izmenjene platforme se i danas mogu videti
na ulicama Pariza, Londona, jer umorni prolaznici
rado koriste usluge rezonatora kako bi osveenih
nogu mogli da nastave svoj peaki pohod. Nekoli-
74
ematski prikaz malog Teslinog pojaala snage
80
Tesla je verovao da e se u naem veku ratovi voditi samo robotima
2Oc 2Oc
85
njihovog stalnog straha je tvrdoglavo odbijanje
bilo kakvog istraivanja koje ima veze sa psi-
hikim razvojem."
Znamo ve da Tesli nikada nije bilo dosadno dok
je bio meu nama, ali tek u Parhelionu je naao
drutvo i prijatelje kakvi mu i pripadaju. Redovno se
sastaje sa Galilejom, Keplerom, Leonardom da
Vinijem, Openhajmerom, a sa Ajntajnom ivi
u istoj kui. Svako od njih, po nekim vekovima
utvrenim planovima radi na nekom projektu, esto
i sasvim razliitom od njihovih, nama poznatih,
ovozemaljskih projekata.
Ajntajnov vanzemaljski opus
Izgleda da se Ajntajn trenutno bavi mnogo
sloenijim istraivanjima jer o svojim teorijama go-
vori samo usput:
Sada razumem zato sam imao problema da
stvorim sistem zasnovan na optoj teoriji relativite-
ta. Da bi se nauka dalje razvijala, neophodan je pot-
puno novi matematiki koncept. Pod novom mate-
matikom mislim na razumevanje i novo tumaenje
odnosa izmeu fizikog atoma i njegovog dvojni-
ka" izotopa - duhovnog atoma. Tu se nalazi klju
razvoja nauke."
Teslin beini prenos energije
Moda na Teslin nagovor ili zbog nekih viih" ko-
smikih ciljeva, Ajntajn se potpuno posvetio razvo-
ju ureaja za beini prenos ebergije, za koji smo
svi do sada verovali da je Teslino originalno dostig-
nue. Meutim:
Na tzv. kosmikoj centrifugi radi se ve nekoliko
hiljada hiljada godina, prema vaem zemaljskom si-
stemu merenja vremena. Mada je ovde priroda nje-
86
gove funkcije odavno poznata, istrauje se na tome
da se on preradi za rad na materijalnom planu, u
ogranienim usovima sa samo 101. atomskim ele-
mentom.
Centrifugalna akcija je klju funkcionisanja
ureaja.
Bie potrebno da se za centrifugu ili, bolje reeno,
generator podigne posebna zgrada koninog oblika
i od materijala, jedne nove vrste plastike, koju
emo, u meuvremenu preneti" na Zemlju. Fre-
kvencija energije stvorene u generatoru bie iz-
menjena da bi mogla dalje da se prenosi putem la-
serskih zraka. Na vrhu graevine bie postavljene
neke vrste antena od kristala za prijem i emitovan-
je energije. Energija e putovati du trajektorija do
nekoliko podstanica" razmetenih irom svakog
kontinenta. Kue, fabrike, automobili, avioni i svi
drugi potroai energije e biti snabdeveni malim
demodulatorima - ne veim od tranzistora - za pre-
voenje energije na niu, upotrebljivu frekvencu.
8 West40''
NEWYORK
87
Dakle, spolja e generator delovati ba onako kako
je Tesla govorio dok je boravio na Zemlji."
Openhajmerova intervencija
itav razgovor je pratio i Robert Openhajmer, je-
dan od indirektnih tvoraca atomske bombe. On e
Ajntajnovom tumaenju dodati i sledee:
Ureaj koji vam je opisao Ajntajn funkcionie
na slinim principima kao veliki generator kakav je
nekada postojao u Atlantidi i Lemuriji. Mi ovde
imamo minijaturni generator - i zovemo ga malo
sunce" - umesto velike piramide, kao u Atlantidi.
Proizvedena ista energija je na frekvenciji koja
trenutno nije poznata na Zemlji, niti na Zemlji
moe da postoji.
Kosmiki sat
Ovaj mehanizam se moe objasniti kao neka vr-
sta sata-kalendara, a koristie se na slian nain kao
dananje enciklopedije. Ali, umesto da listate enci-
klopediju i traite ono to vas zanima, moj aparat e
omoguiti da informaciju dobijete istog trena i da
informacije koje elite dobijete uivo - slino da-
nanjim TV aparatima. Pre upotrebe korisnik e
jedino morati da zna vremenski period, zemlju ili
ime linosti ili dogaaja o kome trai podatke.
Uzmite, na primer, godinu 1435. pre nae ere,
vreme vladavine kraljice Hatepsut u Egiptu.
Mesto: palata. ruak, tog i tog dana. Na ekranu se
pojavljuje slika i teku stvarni dogaaji na ruku iz
tog vremena.
Tesla me je inspirisao da razvijem ovaj ureaj. Sat
nije ogranien samo na prolost. Zapravo, treba da
znate, prolost, sadanjost i budunost su tvorevine
vaeg materijalnog uma i ovekove svesti. Ovaj
ureaj ne poznaje takve prepreke. Njegova jedina
88
granica je znanje onoga ko je koristi. Sat, kao i
mnogi drugi pronalasci, poee da se koriste na
Zemlji pred kraj devedesetih godina."
,,I ta na kraju rei?" Tesla se pred kraj ivota zai-
sta bavio stvarima kojima se nijedan naunik ni ta-
da ni danas nije usuivao ni da priblii. Veina
naunika koji se danas bave Teslom, zapravo, sada
ve sa imbecilnom radou, samo opisuju Teslina
oigledna i ve uveliko ostvarena dostignua. Mno-
ge naune idiote dananjice jo uvek ekstatino uz-
buuju Teslini rani radovi", kada je na leima svog
maka prvi put otkrio magiju elektriciteta ili kada je
u potoiu kraj roditeljske kue otkrio da se ipak
okree". Oni koji su otili korak dalje i dalje nas ue
da je Teslin beini prenos energije, prenos energije
bez - ice. A u sutini misle da je ovek u ivotu,
najblae reeno, imao i svojih loih trenutaka.
Sve je to neko, verovatno, otkucao Tesli. I evo ta
se dogodilo.
BOG ILI ENERGIJA DUHA
Teslina istraivanja slobodne energije" tridesetih
godina, kada je doao do nekih otkria zbog koji e
dobiti nadimak udak iz Menlo parka", dovela su
ga na trag i nekih neobinih pojava. Jedna od njih
je i takozvana X energija. Rudolf tajner je pokuao
da tu tajanstvenu energiju, ijim su opisima i
tumaenjima krcati drevni okultni i spiritualni do-
kumenti, opie jezikom koji se ve znatno pribliio
jeziku i delu njegovog savremenika Nikole Tesle. On
je, ne znajui za Tesline radove, tvrdio da postoje
etiri eterske stvaralake sile, kao razliiti oblici
89
tajanstvene energije - ivotni eter, hemijski eter,
svetlosni eter i toplotni eter. Uopteno govorei,
meutim, svi razliiti nazivi nepoznate energije (i,
prana, mana, baraka, jesod, orenda, mgebe, sveti
duh, orgonska energija, ivotinjski magnetizam, bi-
oplazma, odijska sila...) ukazuju da postoji i jedan
drugi princip u prirodi - duhovni - sa kojim moder-
na nauka i danas nerado pristaje da se suoi, ali ko-
ji, izgleda, zaista jeste kreativna ivotna sila. Pret-
postavlja se da je to peta sila u prirodi, pored ve
poznatih: elektromagnetizma, gravitacije, slabe sile
jezgra i jake sile jezgra. Prema svim opisima, to je
sila koja direktno utie na razliite aspekte super-
ulnih sposobnosti i glavna i verovatno jedina sila u
polju psihikih aktivnosti. Na njeno delovanje nema
uticaja nijedna od ostale etiri sile; i, mada nesum-
njivo univerzalna u prirodi, ona se moe posmatra-
ti, meriti i istraivati samo u biolokom polju.
Zanimljiva je i teorija kretanja ove energije. U
ljudskom telu, jo pre pet hiljada godina, u drev-
nom kineskom medicinskom kodeksu, opisana je
90
kao fenomen koji mi danas nazivamo akupunktura.
Ona protie ljudskim telom du takozvanih meridi-
jana. Isti proces se odvija i na planu itave planete.
U tokovima akupunkturnih linija Zemlje, od prai-
storije do danas, nalaze se stecita drevnih idolopo-
klonika, gde su obavljali svoje rituale, rtvovanja ili
molili za dobru godinu i plodnost. I Druidi i vetice
pohodili su ista mesta, i cigani i gnostici i hriani i
sledbenici Novog doba.
Mnoga su mesta irom sveta od pamtiveka poznata
kao naroito vana i mona. Nazivaju ih svetim me-
stima. Ima ih u svakoj zemlji i svuda im se pridaje
neko magijsko znaenje. Izmeu njih, pretrpane
zemljom i zarasle korovom, prostiru se kilometrima
duge linije koje ih povezuju. U centrima i du linija
vladaju snane prirodne sile - toliko snane da mogu
da utiu na ljudski um, duu i svest.
Kako su ljudi pre nekoliko hiljada godina i u svim
moguim kutovima sveta mogli da znaju za tajne sile
prirode? I zato su na odreenim mestima po-
stavljali gomile kamenja, megalita, dolmena, pira-
mide, crkve i katedrale? Bezbrojna iskustva i ispiti-
vanja potvruju da linije zaista prate energetske to-
kove Zemlje.
PRIKRADANJE NLO-A
Sva energija je elektromagnetske pri-
rode; sva vrsta materija u naoj okolini
sastavljena je od energije; nae oi
registruju samo deli elektromagnet-
skog spektra; a elektromagnetski talasi na bezbroj
razliitih frekvencija postoje na naoj planeti i
irom kosmosa. Don Kil, jedan od najpoznatijih
91
3D Ilustracija Savo Katalina
94
im ritminim zvukom kao sa naizmeninom strujom.
Zatim navodi: ...pri tome je udno da taj zvuk moe
da se uje i sa brojem promena znatno veim od
10000 u sekundi, to mnogi smatraju granicom
ujnosti." Ovo je bila prva novost!
Dalje nastavlja: ...Kao posledica sopstvene induk-
tivnosti namotaja i visoke frekvencije, struja je mala
a odgovarajui porast napona je znatan... Struja je
tako mala da, po miljenju i nehotino steenom
iskustvu pisca, pranjenje ak i vrlo velikog namo-
taja ne moe da izazove ozbiljnije povrede." Ovo je
ve bilo zapanjujue otkrie!
U to vreme, pri elektroterapiji sa jednosmernom
strujom, deavale su se bolna grenja miia, pa ak
i smrtni sluajevi pacijenata. Takode, 6. aprila 1890,
izvrena je prva smrtna kazna na elektrinoj stolici
sa naizmeninom strujom. A Tesla nalazi da pri
mnogo viem naponu sa VF strujama nema opas-
nosti!
Tesla dalje nastavlja. Iskustvo koje ima sam pisac
pokazuje, to je via frekvencija, to je vea i koliina
el. energije koja se moe propustiti kroz telo bez
ozbiljne nelagodnosti" .
Ovako delovanje VFE struja zaista niko nije mogao
da predvidi!
Tesla se trudi da pronikne u prirodu ovih zbivanja
i objanjenje trai u ponaanju tela (!): ...iz tog bi
se moglo zakljuiti da tkiva ljudskog tela deluju kao
kondenzatori".
Ovo, naravno, zna i Tesla i u svom radu od 18. marta
1891 (4) dalje navodi: Traio sam dokaz daje nain
prostiranja struje kroz telo razlog slabijih fiziolokih
efekata". Tesla navodi dosta ekeperimenata i daje
95
jedno objanjenje: No postoje razlika potencijala pri
prolazu date struje kroz telo vrlo mala, efekti se ne
mogu sasvim potpuno pripisati prostiranju struje pri
povrini,...".
Ovde prvi put Tesla pominje mogunost prostiran-
ja struje po povrini tela!
Osamnaestog aprila daje i trei rad o VF strujama,
gde ne daje nita novo o fiziolokom dejstvu struja .
Dvadesetoga maja 1891. god, na Kolumbija
Koledu u Njujorku dri predavanje: Eksperimenti
sa naizmeninim strujama vrlo visokih frekvencija i
njihova primena u metodama vetakog osvetljenja".
Ovo predavanje je, pored ostalog, bazirano na nje-
gova navedena tri lanka i prvi put se javno, eksper-
imentalno, prikazuje nekodljivost VFE struja.
Profesor S.H. Monel (Monell), lekar, u svojoj knjizi
Visokofrekventne elektrine struje u medicini i
zubarstvu" izdatoj 1910. god. iznosi svoje utiske sa
tog predavanja, poto mu je prisustvovao kao mlad
elektroterapeut:
Jedne nezaboravne noi maja 1891. god, Nikola
Tesla, Slaven, mlad i entuzijasta, sa poetskim nadah-
nuem i izgledom jednog genija, stajao je ispred
Amerikog instituta elektrinih inenjera, palei sijal-
ice sa strujom koja je nekodljivo prolazila kroz nje-
govo telo i grejala do usijanja ice dodirom njegove
ruke ... Sa veselim dranjem i bez fizikog naprezanja
Tesla se ukljuio u elektrino kolo struje koja bi. po
svim zakonima jednosmerne i naizmenine struje,
dovela predavanje do kraja jer bi dragi predava bio
mrtav! Ipak, on se izvukao, zapanjujui gledaoce,
prikazujui sve vie i vie razna neuobiajena elek-
trina pranjenja, novoroena u nauci o elektricite-
96
tu i krtena imenom 'Visoke frekvencije'. Ovo pre-
davanje je proslavilo Teslu u svetu".
Osam svetskih asopisa je objavilo u julu iste godine
ovo predavanje, i nalazi se u 4 knjige, dve na
engleskom i dve na srpskom jeziku.
Posle ovog predavanja, Tesli se obratilo vie poz-
natih lekara u Americi traei objanjenje fizikog
dejstva ovih struja. Zbog toga je Tesla napisao kratak
lanak 'Masaa' sa strujama visoke frekvencije" koji
je izaao 23. decembra iste godine. Tesla pie: ...ja
sam prikazao u svom predavanju, da telo potpuno
izolovano u vazduhu, moe biti zagrejano jednos-
tavno svojim spajanjem sa izvorom visokog elek-
trinog potencijala i visoke frekvencije". Grejanje e
biti, naravno, po povrini, tj. po koi". Sa ovakvim
ureajem, pravilno uzemljenim, zar ne bi bilo
mogue za jednog vetog lekara da u ovakvom
ureaju nae sredstvo za uspeno leenje raznih vrsta
bolesti".
Izvod iz rukopisa za knjigu Teslin doprinos medici-
ni", pokojnog Dejana Bajia, profesora Tehnoloko-
metalurkog fakulteta u Beogradu
PURPURNA PLOA
Teslina istraivanja slobodne ener-
gije" dovela su i do otkria tzv. ,,pur-
purne ploe" - uda u kome su jo nje-
govi savremenici naslutili eliksir ivota.
Pokojna Linda Gudman, jedan od najveih savre-
menih astrologa, koristila je plou itavog ivota.
Na osnovu svojih i iskustava prijatelja, napisala je
tekst koji je uvrstila u knjigu Zvezdani Znaci":
Postoji niz naina da se i obian smrtnik pridrui
97
Razliiti oblici
Teslinih
purpurnih ploa
105
tovanog studenta koji se opredelio za podruje 'Vel
sologije'. Ako ne to, verujem da je u prolaznom za-
nimanju za moje delo ostala nekolicina onih u ijim
umovima jo gori plamiak interesovanja za
knjievne ostatke iz prolog veka.
U svakom sluaju, molim te da ozbiljno shvati
priu koja sledi i da uprkos neverici, koju svakako
razumem, ipak uini ono to u te na kraju zamo-
liti (a nije ni opasno, ni skupo, ni teko). Ako to ne
moe, nema potrebe da ita dalje ali te molim da
pismo ustupi nekom drugom.
Tebi je poznata moja nauna i romantina pria
Vremeplov", u kojoj putnik uspeva da napravi
ureaj i otputuje u budunost. Ali, ukoliko se moj
putnik jo nije vratio (a molim se Bogu, u koga ne
verujem, da jeste) i ako vremeplov ve nije postao
stvarnost, siguran sam da niko stariji od 12 godina
nee verovati da je tako neto uopte mogue.
Kada sam poeo da razmiljam o vremeplovu ma-
lo su me zanimali nauni detalji za ostvarenje ta-
kvog ureaja; za mene je to bila samo jedna elina
armatura noena vetrom ljudskih elja. Meutim,
mislio sam da je ipak dobro da priu opremim i ne-
kim novijim naunim dostignuima i da tako na
svoj nain u nekoliko pomognem i usponu opteg
znanja.
Pisao sam gospodinu Nikoli Tesli u Americi, vrlo
poznatom zbog svog otkria rotacionog magnetnog
polja, naizmenine struje i drugih pronalazaka u
oblasti elektriciteta i radijacije. Tesla je bio genije i
vizionar kome nita nije bilo nemogue i neostvari-
vo. Planirao je, na primer, beini prenos energije
na ogromne razdaljine, a jednom je govorio kako bi
106
mogao da osvetli itavu planetu i ostvari komunika-
ciju sa stanovnicima Marsa, za koje je verovao da
postoje i da su izvor signala koje su primali njegovi
ureaji. Pretpostavljao sam da e ga moja ideja za-
interesovati.
Veliki ovek mi je sa kurtoaznim potovanjem od-
govorio ali me je za dalja istraivanja uputio na svoju
tienicu, mladu enu, Tatjanu erenkovu, za koju
me je uveravao da je briljantan um, predo-
dreena da jednog dana prevazie i njega samog.
Ve sada", pisao mi je svojim ekstravagntnim en-
gleskim, zala je u teritorije u koje ni ja jo nisam
stupio, ve vidim kako njena svetlost baca senku na
moj nejaki um. Predviam da e ova mlada ena za-
panjiti civilizaciju svojim otkriima."
Tada sam mislio da je ovo samo uobiajeno prete-
rivanje, tipino za jugo-evropljane, i nain da se
oslobodi jednog od mnotva dosadnih tipova kakvi
su mu nesumnjivo esto traili svakakve usluge (a
ja sam u to doba bio poznat samo uskom krugu lon-
donskih prijatelja).
Ipak, erenkova i ja smo poeli da se dopisujemo.
Ispriala mi je mnogo vie nego to sam ja eleo da
znam o teorijama o vremenu, elektrinom polju,
gravitaciji, elektromagnetskim talasima, i slinim
stvarima. Za moju fantastinu priu to su bili isu-
vini detalji, tako da na kraju nisam smatrao da je
potrebno ak ni da pomenem njenu pomo u pri-
premanju rukopisa. Meutim, kada je knjiga objav-
ljena, poslao sam joj potpisan primerak knjige, a
jadna devojka - tada je imala samo dvadeset tri go-
dine - odgovorila mi je sa najdubljim potovanjem
i divljenjem.
107
Kada je Tesla doputovao u London, 1897, dve go-
dine poto je Vremeplov" objavljen, sa sobom je
doveo i Tatjanu. Sa Tatjanom sam se dogovorio da
se naemo. Ja sam se tada venao svojom drugom
enom, Ami Ketrin Robins i jo uvek do uiju" zal-
jubljen, ali ipak nisam mogao da odolim Tatjaninim
108
arima. Tako je postala i moja ljubavnica. Iznajmio
sam joj malu kuu u Bromton roudu i na svaki nain
joj pomagao da nastavi istraivanja koja su krenula
ka novom i neeljenom pravcu.
Opsednuta mojim fantastinim predstavama o pu-
tovanju kroz vreme, sve dublje je zalazila u teorij-
ske i praktine pretpostavke takvog poduhvata.
Pretpostavljam da je esto konsultovala Teslu ali
mislim da mu nije objasnila ta zaista smera. Jed-
nog dana me je obavestila da je uverena da je ideja
o vremenskoj maini ostvariva. Govorila je da je to
mnogo jednostavnije nego to se moe zamisliti.
Bila je ak toliko uverena da je strahovala da bi
neko mogao da je pretekne. U poetku mi se inilo
da je projekat ista ludost - vie posledica njene ve-
zanosti za mene i odsustva Tesline podrke i oslon-
ca. Nije me, dakle, posebno interesovao ali ona
lino me je i dalje zanimala pa sa joj pomagao i da-
vao novac. Tesla joj omoguio podrku lorda Rejle-
ja (Ravleigh) i drugih u Kraljevskom drutvu,
priajui o njoj kao o novoj Mariji Kiri, to je, uisti-
nu, i izgledalo da jeste. Dali su joj laboratoriju i
omoguili usluge mainista i tehniara.
Na izvestan nain i neprimetno sam i ja bio uvuen
u projekat. Dok sve ovo piem ovek je ve pustio sa
lanca sile atoma i usmerio ih prema sopstvenoj rasi.
Izgleda da jo niko nije bio svestan da postoji i dru-
gi put do energije atoma, vrlo jednostavan put sa sa-
mo nekoliko namotaja ice, upova i elektrolita sa
dodatkom jednog retkog elementa.Ona je pronala
taj jednostavan energetski izvor koji e iskoristiti za
pokretanje ureaja kome je dala ime generator
polja za vremensko izmetanje" - njen vremeplov.
109
S obzirom da sam znao gde vodi takav pronalazak,
sve do sada sam o tome utao, ali sada, u nadi da je
ona jo iva, moram da preikinem zavet.
Naravno, ja nisam naroito verovao u njen uspeh.
Moj jedini motiv je bio da sa njom provedem to
vie vremena. Ova idila me je okupirala jednom ili
dva puta nedeljno, vie od godinu dana. Ali, posle
vie od petnaest meseci neminovno se dogodilo:
umorio sam se sa Tanjom i njenim generatorima.
110
Poeo sam da se povlaim i glavom i srcem. Ipak,
povremeno smo se viali, a poslednji put to je bilo
pred novu godinu, 1899.
Bilo je rano popodne. Tanja me je telefonom po-
zvala da hitno doem. Kada sam stigao, bila je vid-
no uzbuena, oi su joj blistale, gotovo je drhtala.
Uspela sam", rekla je. Generator polja je zavren.
Danas e se otisnuti na svoj medeni mesec. Sa ovom
mainom moe se otputovati u raniju fazu postojan-
ja. Danas te naputam HG. Vraam se u svoju mla-
dost i nevinost."
Znao sam da je pomutila umom. Sama mi je
vie puta govorila da je putovanje u prolost ne-
mogue i da bi se moglo ostvariti samo kretanjem
unapred. Jedan od razloga, koji sada svaki sf pi-
sac besomuno ponavlja, je injenica da bi tako
svaki putnik u prolost mogao da ode i ubije svog
oca i time sprei svoje roenje ili da uini bilo ka-
kvu drugu glupost koja bi uticala na tokove bu-
dunosti.
Tog udnog popodneva rekla mi je da polazak pla-
nira 31. decembra 1900. Ako uspe, vratila bi se za
trenutak za poslednji pozdrav, a onda bi otputovala
u 31. decembar 1897, njenu prvu zimu u Londonu,
kada smo bili samo kolege. Zatim je nameravala da
uniti vremeplov i time okona projekat. Kasnije bi
sa Teslom, u Njujorku, pokuala da sve detaljno
nauno analizira. Podsetio sam je da je sama govo-
rila da je nemogua regresija u vremenu. Nasmeila
se, kao neko ko zna veliku tajnu.
Vie ne verujem u to. Vreme nije konstanta kao
to sam nekada verovala. Njegovo kretanje nije li-
nearno. Putovanje prostorom utie na zakrivljenost
111
vremena. Vreme zavisi od brzine i putanje. Mogue
je, ak, da stigne negde i pre nego to si zavrio od-
lazak (to su 2000. godine, i potvrdili naunici u Fi-
renci i Prinstonu, a Tesla jo 1900. - prim. aut.)".
Tek sada vidim da je ona predvidela neke od za-
kljuaka koje e Ajntajn objaviti tek 1905. Ali u to
doba tako neto se smatralo budalastim. Mislio
sam da joj je potreban odmor, ali ona nije htela ni
da uje. Nagovarao sam je da poalje praznu
mainu ili da u nju stavi psa. Rekla mi je da bi pre
dozvolila da je odmah ubijem. Uveravala me je da
ne treba da brinem. Maina je imala i autonomni
sistem koji je garantovao sigurnost u sluaju da
operator unese pogrene podatke o pravcu kretan-
ja. Ona sama ga je podesila da se u bilo kom
sluaju vrati na polazno mesto, tano za sto godi-
na. Verovala je da e do tog vremena nauka ve to-
liko napredovati da e ljudi bez uenja i panike
moi da prihvate njen povratak. Ipak, i dalje su mi
kroz glavu prolazile svakojake ideje kako da je
spreim da otputuje. Na kraju, shvatio sam da ne
mogu nita da uinim.
Neu ni pokuavati da opiem samu mainu. Rei
u samo da je izgledala kao udovite, masivno,
grubo, nezgrapno. Ako veruje u ono to piem,
uskoro bi trebalo i sam da ga vidi.
Maina je radila ili, da tako kaem, uspela je da
nestane ali se nije vratila iako sam ekao do ranog
jutra. Ni posle godinu dana nita se nije dogodilo.
Pisao sam i gospodinu Tesli i obavestio ga da je
erenkova nestala bez traga. Zamolio sam ga da
mi javi ako stupi u vezu sa njim, ali ni to se nije do-
godilo.
112
Sada ve pola veka nosim taj teret odgovornosti
za njenu sudbinu. Znam da u uskoro umreti. Kada
bih objavio itavu priu rekli bi da je to siguran
znak potonua mog zdravog razuma. Zbog toga
sam odluio da ovako postupim.
Otii u ulicu Midnapore Mews, broj 26, SVV3, ili
to je mogue blie tom mestu, ukoliko vie zgra-
da ne postoji (znam samo daje preivela rat). Bu-
di tamo najkasnije do 6 sati popodne i budi spre-
man da ostane do zore. S obzirom da 1900. go-
dina nije bila prestupna, izraunao sam da bi tre-
balo da se vrati prvih meseci 21 veka. Moda e
pomisliti da sam lud, ali te molim da uini to to
ti traim i da spase devojku koju sam tako runo
zloupotrebio.
H. G. W., 13 Hanover Terrace,
potpis"
RS. Ne treba da govorim koliko bi se tvoj napor
isplatio ukoliko se devojka vrati. Pa ak i ako
113
vremeplovi vie nisu tajna, maina bi predstav-
ljala dragocen eksponat u muzeju istorije nauke.
U zaglavlju pisma, u formi testamenta, stoji logotip
advokatske kancelarije Riddle and Barclav, Soli-
citors and Commissioners for Oaths, St John's Wo-
od. Pismo ima potpis Herberta Dorda Velsa i no-
si datum: maj, 2, 1946. Njegova autentinost do
danas nije potvrena.
DEDIN PARADOKS
ta bi se stvarno dogodilo kada bi
ovek mogao da putujete u prolost? :
Naunicima se ova ideja unapred ne
dopada, jer strahuju da bi tako mogli
da se narue zakoni uzroka i posledice (zakon ,,uz-
ronosti"). Usput, taj problem je ve dugo vremena
predmet i rasprave i zabave meu naunicima i po-
znat je kao tzv. dedin paradoks".
Problem se moe postaviti ovako: putnik kroz vre-
me odlazi u prolost i spletom okolnosti ili sa po-
grenom namerom, ubija svog dedu, u doba kada je
jo bio mladi i kada nije imao decu. To znai da je-
dan od roditelja putnika nikada nije mogao biti
roen - pa, dakle, ni sam putnik. Ako nikada nije
postojao, onda nije ni mogao da ubije svog dedu.
Najlaki je nain da se odgovori da, na osnovu
ovog paradoksa, putovanje u prolost nije mogue.
Meutim, s obzirom da vremenske rupe omo-
guavaju prolaz u oba smera, ova opcija otpada.
Realnije je objanjenje po kome je bilo kakva in-
tervencija u prolosti nemogua, pa putnik u
prolost nee moi da ubije dedu - jer e se ispreiti
neki dogaaji koji e dedi spasiti ivot od nasrtaja
114
nekog nepoznatog oveka", to e putnik moi da
proveri u porodinim analima.
Nije, ipak, nemogua ni verzija po kojoj bi i deda
stradao i putnik preiveo. Ve sam ulazak putnika u
prolost automatski izaziva promenu istorije koja se
odvija paralelno sa originalnim vremenskim tokom.
Dakle, postojae stvarna istorija i nova istorijsko-
vremenska linija, koja se otvara ulaskom uljeza". Iz
svoje vremenske dimenzije putnik bi mogao da iz-
vri bilo kakve promene - ak i sebe da ukloni iz
prolosti - a da to nema uticaja, na njegovu linu
prolost.
U treoj varijanti - ako bi i ubio dedu, pa time i se-
be uklonio iz postojanja - zakoni koji vladaju uni-
verzumom spreili bi paradoks, tako to bi putnika
automatski vratili u jednu raniju taku u vremenu -
na primer u trenutak kada se prvi put pojavio u
prolosti. Prema teoriji haosa nijedna akcija putnika
kroz vreme, nikada se ne moe ponoviti na potpu-
no isti nain i putnik ne bi mogao da ubije dedu.
Sam in povratka u raniju fazu izazvao bi i reseto-
vanje" seanja putnika, tako da on moe da se seti
pokuaja da ukloni" dedu, ali nikada ne bi saznao
da li je u tome uspeo.
Sve ove teorije imaju jednu zajedniku nit: do-
putaju mogunost putovanja kroz vreme, ali ne i
meanje u zakone uzronosti.
TESLINI MALI" PROJEKTI
Svedoanstvo Artura Metjusa (Arthur
Mathews), poslednjeg Teslinog asisten-
ta, u periodu 1933. do 1943. Zabele-
eno u Kvebeku, Kanada.
115
...Pored veih otkria, koja su nala primenu
irom sveta, Tesla je izumeo i itav niz manjih
ureaja. Jedno od takvih, vrlo znaajnih otkria, je
sistem za startovanje automobila koji se danas
nalazi u svim motornim vozilima. Ovo otkrie je s
poetka 20. veka i do danas niko nije pronaao
bolji sistem. Brzinometar je takoe njegov izum.
Izmeu ostalog, neko vreme se ozbiljno bavio pri-
menom visokofrekventnih struja u leenju i
spreavanju bola, posebno kod iijasa,
reumatizma i slinih poremeaja. Tako je nastao
njegov mali elektrini vibrator (primerak je izloen
u Teslinom muzeju u Beogradu).
Drugi od njegovih pronalazaka je elektrini
automobil. Prvi je konstruisao 1897. i testirao ga
na putovanju od Njujorka do Bafala i nazad.
Mogao je da se kree brzinom od 160 km na as.
Ovakav automobil, kada bi se konstruisao danas,
ne bi troio vie od 10 dinara po kilometru, a za
odravanje ne bi bilo nikakvih trokova, jer osim
tokova i mehanizma za upravljanje nisu mu bili
potrebni drugi delovi kakve koristi obian auto-
mobil. Pokretao ga je njegov elektrini motor na
alternativnu struju (danas ugraen u gotovo sve
kune elektrine aparate) sa neverovatnih
30.000 obrtaja u minutu koji se smanjuju na
1.800 obrtaja, a uz pomo tenog sistema za
transmisiju koji je taoe izumeo Tesla. Posebna
karakteristika automobila je da ne koristi aku-
mulator. Motor je skladitio struju u tzv. primar-
nu bateriju. Poznato je da jedini deo baterije koji
se vremenom potroi je negativna ploa. U
obinim baterijama, kakve koristimo za bateri-
116
kola Tesla i Artur Metjus (umro 1986)
118
uvee prikazivao te slike na zidu. Tek kasnije sam
razumeo da su to bile pretee televizora i televiz-
ijske kamere.
Ipak, ureaj koji me je posebno fascinirao je bio
tzv. gravitacioni motor". Ureaj smo izgradili u
umi na imanju majora Henrija Senforda, daleko u
brdima iznad Kvebeka. Bio je to, zapravo, vrlo jed-
nostavan sistem utega razvijen izmeu tri visoka i
meusobno povezana stabla. Teg je predstavljao
obian kamen koji se kretao od vrha ka tlu i tako
pokretao sistem koji je proizvodio struju. Znao
sam da je i Leonardo da Vini napravio slian sis-
tem za proizvodnju energije. Problem ovog jed-
nostavnog motora bio je to je stalno, runo, tre-
balo da se navija.
Imali smo ponekad vremena da priamo sa
Teslom. Jednom prilikom sam ga pitao odakle
crpi sve te ideje za svoje izume. Pretpostavljao
sam da je to neka posebna i malo poznata struna
literature koju bih i sam voleo da upoznam.
Meutim, dobio sam potpuno neoekivan odgov-
or. Biblija", rekao mi je. Tako je, na primer,
mikrotalase otkrio itajui etvrto poglavlje
otkrovenja. Na mnogim mestima u svojim radovi-
ma, Tesla zaista navodi da je do mnogih zamisli
doao proavanjem Biblije. Ideju o naizmeninim
strujama dobio je itajui jevanelje po Mateju.
Drugim recima, u svetom trojstvu. Rekao mi je
takoe da mikrotalasi nisu ono to mnogi misle da
jesu. To nisu talasi, ve dimenzija. Stvarna dimen-
zija snopa. Dakle, mikrotalas je snop koji postaje
sve manji tako da dostie prenik koji je manji od
prenika dlake iz kose...."
119
Tesla, grafika Emanuele Bulatovi
120
TESLA U UMETNOSTI
Tesla je kao inspiracija ostavio dubok trag u naoj
umetnikoj, a posebno u knjievnoj batini. Ve
godinama, na primer, u beogradskom Narodnom
pozoritu izvodi se drama Stevana Peia Tesla ili
upokojenje anela, a pre petnaestak godina SANU
je organizovala sjajnu izlobu sa temom Tesla kao
inspiracija likovnih umetnika. Milica Novkovi,
dramski pisac, posvetila je Tesli posebno delo, Na
Nikola Tesla. Manje je poznato da je i Milo
Crnjanski napisao dramu o Tesli, pod imenom
Tesla koja, kao i drama Milice Novkovi, nikada
nije izvedena. Od Zmaja do Desanke Maksimovi i
nebrojenih narodnih pesnika i guslara, o Tesli je
napisano na stotine pesama i poema. Tesla je i sam
bio opinjen narodnom poezijom. Naa epska i lirska
poezija prvi put se ula u Americi zahvaljujui
Teslinim prevodima.
MILO CRNJANSKI
Izvodi iz drame Tesla:
Lica u ovom inu
NIKOLA TESLA. Pronalaza elektriar star 44
godine. Visok est stopa i dva ina. ovek suh,
kotunjav, snaan, lepe glave, s profilom grkih
skulptura. Ima crnu, valovitu, meku kosu, s onovre-
menim razdeljkom na temenu; meke, guste,
raeljane, nevezivane brke; krupne oi, s pogle-
dom kao u hipnotizera. Tesla je bio skroman, ali
ponosit. A katkad i plahovit. Prema Amerikancima
ponaa se vrlo uljudno, ali kao stranac. Glas mu je
bio otar. Sve to ne znai da Tesla i na pozornici
121
mora biti ovakav...
ELLEN (Sprema se da ide. Tesla joj pridrav;
veernji ogrta. Ona mu, u tom trenutku, oigledno,
nudi sebe). Vi ste, Tesla, moj aneo uvar, dok mi se
ne vrati brat. Jako smean aneo. Kau da ste sin
jednog popa. Nije udo. (Ona seda jo jednom na
fotelju i govori Tesli, koji se uplaio i naslonio na
sto, odgurnuvi neku pepeljaru i butelju). Mi
Amerikanke, meutim, kad hoemo da neto
proslavimo, to ne krijemo. Ja sam sluala da ste
udan ovek, Tesla, da ivite udnovato, ali nisam
mogla da zamislim, da ovek, kao to ste vi, moe
znati o enama, o eni, tako malo. ene nerado
pristaju da izgube - da im uzmu - ak i igraku, a
kamoli sen - moram rei vrlo efikasnu sen - (smeje
se) koju iza sebe u pozorinoj loi, dve godine
verno, imaju. Neu da vas izgubim, Tesla. To ste
valjda, ak i vi, mogli razumeti, posle mog dolaska
u ovu runu kuu. Tesla, poelo je prolee, napolju.
TESLA (Pobegao do transformatora i govori
otuda, tuno). Znam. Bili ste prolee, Ellen, koje
je kod mene ulo. Nisam ja slep. Imam toliko
briga. Nemam vremena. Moje je mesto ovde. A
ba ovaj va dolazak me je probudio. Ja vidim
dva-tri trenutka, kad se probudim, u mraku. Vae
dobro ime, va dobar glas je, Ellen, u pitanju. Vi
ste veliko dete. Kad se va brat vrati, moi emo
da proslavimo.
ELLEN ega ste se uplaili, Tesla? Meni je sasvim
svejedno ta o meni brbljaju, ili novine piu. Mi se.
Amerikanke, nieg ne bojimo. A sentimentalne smo.
To, da ste izostali, da niste doli po mene, do suza me
je dovelo. (Smeje se.) Westinghouse kae da ste u
122
neke finansijske tekoe zapali, i da, kao doseljenik,
imate tekoa, mnogo. George, meutim, kae i to, da
ste vi najvei naunik, najvei pronalaza, u naem
stoleu. udo. Pre ste imali uvek vremena za mene.
Dolazili ste ak da mi itate i pesme, onog vaeg zeml-
123
Princeza Parlagi, autor Teslinog
portreta (ulje na platnu) koji do
danas nije pronaen
Nikoli Tesli
Kakoje mogue, tvorce zemnih sunaca i meseina,
roae Peruna i gromovnik-Ilije,
koji si iao od ljudskog nesna do nesna,
svetlei dok se formula sazveda ne srauna,
dok se ne zabelei tek roena pesma,
kako je mogue da i tebe tama skrije!
Zar je i tebe
koji si krao oganj vasiona,
koji si osvetljavao po bespuu lae,
punio bleskom koncertne dvorane,
gnjurao ruke u matice ozona,
morala sudbina drugih ljudi da snae!
Prerana otkria
Praktini uspeh neke ideje, nezavisno od njene
prave vrednosti, zavisi od naklonosti savremenika.
Ako se pojavljuje ba u pravo vreme, brzo je prihva-
ena; ako ne, onda e proi kao pupoljak upravo iz-
nikao iz zemlje ohrabren toplim suncem, da bi na-
kon toga bio povreen i usporen u rastu mrazom
koji dolazi.
Put do istine
Moje ideje su uvek racionalne jer je moje telo jedan
izvanredno taan prijemni instrument. Sve njegove re-
akcije su samo odgovori na podsticaje spolja i pravil-
no tumaenje tih uticaja dovodi, neizbeno, do istine.
141
Ideje
Nije mi ao to drugi kradu moje ideje, nego mi je
ao to nemaju svoje.
Svet je nedovren
... Nijedna stvar na svetu nije potpuna i ni jedna
ideja nije potpuno ostvarljiva.
KosmiM zraci
Jo pre nego to je razvijena teorija elektrona ja
sam utvrdio da se radioaktivni zraci sastoje od de-
lia prvobitne materije koja se ne moe dalje ras-
tvarati, i prvo je pitanje na koje trebalo dati od-
govora bilo je, da li je sunce napunjeno sa dovol-
jno visokim naponom da bi moglo izbacivati ova-
kve delie i da proizvede zapaena dejstva. Ovo
je iziskivalo dalja istraivanja koja su dovela do
injenice da je napon na suncu 216 biliona volti
i da sva tako velika topla nebeska tela eniituju ko-
smike zrake.
142
Zdrav ivot
... etajte se mnogo, jedite najbolju 'ranu i to po-
lagano. Dobro bi bilo da itate to je lako i aljivo.
Planeta je lopta
... Ova planeta, pored sve svoje ogromne veliine,
ne pretstavlja za elektrinu struju nita vie doli me-
talnu loptu...
Veliki mozak
Jednoga dana ela zemljina kugla pretvorie se u
jedan ogroman mozak. Cuemo i videemo jedan
drugoga kao da smo lice u lice iako nas budu hiljade
milja razdvajale. (1934)
Mali" provodnik
Koliko god daje to izgledalo nemogue, ova se pla-
neta uprkos svojim ogromnim dimenzijama, ponaa
kao provodnik ograniene veliine.
Svetio iz oblaka
Proricanje dovoljne koliine elektriciteta u podesnom
obliku, kroz gornje slojeve atmosfere, uinilo bi da va-
zduh svetli. ela bi Zemlja bila pretvorena u dinov-
sku sijalicu, a nebo bi nou bilo potpuno osvetljeno.
Carstvo energije
Razvoj i bogatstvo, uspeh naroda, napredak ele
ljudske vrste, odreeni su raspoloivom energijom.
Matematika
Da se nauka moe ostvariti upranjavanjem same
matematike je novost za mene, jer ja sam oduvek
smatrao da su injenice koje se mogu demonstri-
rati simbolikim procesima malobrojnije i od manje
vanosti u odnosu na velike istine dosegnute is-
kustvom.
Videti je znati
Mnogo vei broj ljudi nije svestan ta se dogaa oko
njih i u njima i milioni postaju rtve bolesti i umiru
pre vremena upravo zbog toga.
Nepotpuno zapaanje je samo oblik neznanja i od-
govorno je za mnoga bolesna shvatanja i pobede lu-
dih ideja.
144
Neprijatelji
Nemojte se svetiti neprijateljima zlom, niti se pro-
tiv njih borite neasnim sredstvima. Starajte se da ih
asnim sredstvima i dobrom pobedite. (1926)
Mozak
Nije istina, kako Dekart misli, daje mozak akumu-
lator. Nema stalnog zapisa u mozgu, nema pohran-
jenog znanja. Znanje je slino odjeku koji trai po-
budu da bi nastao.
Mojsije - elektriar!
Mojsije je nesumnjivo praktian i vest elektriar, da-
leko ispred svoga vremena. Biblija tano i detaljno
opisuje mainu kojom se elektricitet stvara pomou
trenja vazduha o svilenu zavesu i skuplja u kutiju na-
pravljenu kao kondenzator. Mogue je pretpostaviti
daje sinove Aronove ubilo pranjenje visokog napo-
na i da su vestalske vatre u Rimljana bile izazvane
elektricitetom.
S boijom pomoi
... Jo od mladosti, pre spavanja, kleei na golim
kolenima, molio (sam se) Bogu.
... tako sam se molio sve do svoje pedesete godi-
ne. Od toga se doba molim drugaije, no to je sve-
jedno, sutina je ista, i ja se molim Bogu svakoga
dana.
Treptaji vaseljene
Nema mrtve materije, jer po celoj beskrajnoj vasel-
jeni sve se kree, sve treperi, sve ivi.
145
Da li je priroda maka
Osetio sam potrebu da pomilujem Maka po lei-
ma. Ono to sam video bilo je udo od kojeg sam za-
nemeo... Makova leda bila su pokrivena svetlou,
a moja je ruka proizvela pljusak pucketavih iskri do-
voljno glasnih da bi se uli po celoj kui.
Da li je priroda divovska maka? Ako je tako ko nju
miluje po leima? To moe biti samo Bog, zakljuio
sam.
Razumne maine
... napraviti mainu koja bi radila kao daje deo ljud-
skog bia ne samo mehanika ema, koja se sastoji
od ruki, rafova, tokova, kvaila i nieg vie, ve
mainu koja otelotvoruje jedan vii princip, koji e
joj omoguiti da izvodi svoje dunosti kao da pose-
duje inteligenciju, iskustvo, razum, rasuivanje, du-
u! Ovaj zakljuak je rezultat mojih razmiljanja i po-
smatranja tokom itavog mog ivota.
Matovito
Pustite matu da radi za vas.
Mesec
Mesec rotira, ali ne oko sopstvene ose, ve oko ose
koja prolazi kroz centar tee sistema Zemlja-Mesec,
na daljini 4.600 kilometara od centra Zemlje.
148
strukciju, vrim ispravke na bolje, pa ak i radim sa
tim izumom. Iako nikada ne pravim crte, ipak mo-
gu da dam radnicima potrebne mere svih delova, a
kada budu gotovi, onda svi delovi odgovaraju jedan
drugom tako tano kao da sam izradio stvarne crte-
e. Menije svejedno da li radim sa mainom samo
u duhu ili je zaista ispitujem u radionici.
Projekti u mislima
Ne urim se da zaponem s praktinim poslom. Kad
mi se javi ideja, odmah je u svojoj mati poinjem
graditi. Mijenjam konstrukciju, usavravam je i ve
je u mislima pokreem. Sasvim mije nevano pokre-
em li svoju turbinu u mislima, ili je ispitujem u la-
boratoriju. ak primjeujem kad neto nije u redu.
Nema nikakve razlike, tavie, rezultati su isti. Tako
mogu brzo razviti i usavriti zamisao, a da nita ne
dodirnem.
Kad sam toliko odmakao u pronalasku da mogu sve
usavriti i kad ne otkrijem nikakvu greku, uoblia-
vam taj konani proizvod uma. Moj pronalazak radi
upravo kako sam i zamislio, a provere teku tano ka-
ko sam planirao.
149
VANIJI DATUMI IZ IVOTA I RADA
1856. (10. jula) Rodio se Nikola Tesla u
Smiljanu (Lika, Jugoslavija) 1862-
1866. Pohaa osnovnu kolu u
Smiljanu i Gospiu 1866-1870. Pohaa
niu gimnaziju u Gospiu 1870-1873. Pohaa viu
gimnaziju u Karlovcu 1875-1878. Studira na Vioj
tehnikoj koli u Gracu
1879. Prekida studije i radi neko vreme u jednom teh
nikom preduzeu u Mariboru
1880. Nastavlja studije u Pragu
1881-1882. Radi u Budimpeti u Telefonskom drutvu
1882. Otkriva u Budimpeti obrtno magnetno polje i po-
lifazne struje 1882. Dolazi u Pariz, gde se
zapoljava u Edisonovoj
evropskoj organizaciji, koja ga alje u Strazburg
gde radi oko dve godine 1884. Odlazi u
Ameriku, i u Njujorku prve godine radi
kod Edisona. Usavrava lune lampe i dinamo
maine 1887. Patentira asinhrone motore i
prenos elektrine
energije, kao i generatore i transformatore viefa-
znih struja
1890. Radi na generatorima visokih uestanosti, otkriva
struje visokih uestanosti i njihovo fizioloko i
svetlosno dejstvo
1891. Patentira transformator za visoke uestanosti
1892. Boravi u domovini, Gospiu, Zagrebu i Beogradu
1894. Eksperimentie sa radio-prenosom
1895. Poeo je rad prvi agregat na hidrocentrali na Nija-
gari po Teslinom sistemu
1896. Zavrena elektrana na Nijagari i proradio prvi da
lekovod do Bafala
150
1897. Prijavljuje patent beinog upravljanja na daljinu
1899-1900. alje radio-signale na daljinu u Kolorado
Springsu
1900-1905. Gradi veliku radio-stanicu sa visokim anten-
skim tornjem na Long Ajlendu kraj Njujorka
1909-1922. Pronalazi turbinu i razne druge izume u
oblasti mainstva u Njujorku
1943. (7. januara) Umire Nikola Tesla
152