ZADAE HRANE U ORGANIZMU

Dijetetika : znanost o prehrani bolesnog organizma

Sastav prehrambenih namirnica : bjelanevine, ugljikohidrati, masti (lipidi), vitamini, minerali i voda

BJELANEVINE

Tvari potrebne za rast i razvoj organizma

Spojevi graeni od C,H,O,N,P,S

Graeni od aminokiselina; 10 esencijalnih i 14 neesencijalnih

Esencijalne se ne mogu stvoriti u organizmu nego se unose izvana

Bjelanevine mogu biti ivotinjskog i biljnog podrijetla

Izvori biljnih bjelanevina jesu mahunarke

Vie bjelanevina u prehrani potrebno je ako organizam pojaano troi ili prekomjerno gubi
bjelanevine

Bjelanevine se pojaano gube kod bolesti jetre,bubrega, eludca i crijeva, opeklina i velikih rana

Kod nekih jetrenih i bubrenih bolesti bjelanevine se ograniavaju u prehrani ili se uope ne daju

UGLJIKOHIDRATI

Glavni izvor energije i topline

Sloeni spojevi C,H,O

Mogu biti biljnog i ivotinjskog podrjetla

Biljnog porjekla je groani i voni eer, eerna repa i trska, ria itarice, mahunarske, krumpir

ivotinjskog porijekl a su med i mlijeko

U itaricama, krumpiru i mahunarkama ugljikohidrati su u obliku sloenog spoja kroba

MASTI

Izvori energije i topline

Spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina

Masti biljnog porijekla : ulja suncekrotovo,maslinovo, repiino, bademi i orasi

ivotinjskog porijekal su : svinjska mast, govei i ovji loj, maslac, slanina

Biljne masti se lake razgrauju, daju se bolesnicima koji boluju od bolesti jetre i unih puteva

VITAMINI

Tvari neophodne za organizam, neophodni za metabolizam

Ne stvaraju se u organizmu, unose se hranom izvana

1.LIPOSOLUBILNI : D,E,K,A topljivi u mastima

2. HIDROSOLUBILNI : B,C topljivi u vodi

Avitaminoza potpuni nedostatak nekog vitamina

Hipovitaminoza djelomian nedostatak nekog vitamina

Hipervitaminoza suviak nekog vitamina ( misli se samo na liposolubilne )

VITAMIN A retinol

Pojaava otpornost organizma prema infekcijama

Utjee na rast vid i normalnu probavu

Glavni izvori su mlijeni proizvodi, iznutrice, meso, riba, zeleno i uto povre i voe

Avitaminoza dovodi do nonog slijepila i hrapave koe

VITAMIN D kalciferol

Regurila promet kalcija i fosfora u organizmu

Izvori : masna riba (pastrva,tuna,srdele), mlijeko, jaja, jetra

Avitaminoza rahitis, odrasli osteomalicije

VITAMIN E tokoferol

Djeluje kao antioksidans

Utjee na fertilitet
Izvor : mlijeko, zeleno povre, penine klice

Avitaminoza smanjen fertilitet

VITAMIN K menadion

Sudjeluje u zgruavanju krvi

Izvor : zeleno lisnato povre, rajica, mlijeko, jaja, svinjska jetra

Avitaminoza : poremeaj zgruavanja krvi

VITAMIN B1 tiamin

Utjee na rast, probavu, srani mii, metabolizam UH, rad ivanog sustava

Avitaminoza BERIBERI dekompenzacija srca sa edemima + oteenja perifernih ivaca

Izvori : kvasac pivski i pekarski, svinjsko meso i jetra, riba, graak, peino i kukuruzno brano

VITAMIN B2 riboflamin

Utjee na normalan rast, normalnu funkciju ronice jezika i usana

Avitaminoza : uala putova usana tzv. vale, seboroini dermatitis, oteenja perifernih ivaca

Izvori : jetra (svinjska i govea) , meso (svinjsko i govee), mlijeko, sir, jaja, kava i aj, ria, krumpir,
pinat i rajica

VITAMIN B3 nikotinamid, niacin

Sudjeluje u metabolizmu UH

Avitaminoza PELAGRA dermatitis, dijareja, demencija

Izvori : kvasac, jetra, ria, penica i krumpir

VITAMIN B5 pantenol, pantotenska kiselina

Metabolizam UH i masti, ubrzava epitelizaciju koe i sluznica

Avitaminoza usporeno cijeljenje rana

Izvori : kvasac, mlijeko, meso, jaja

VITAMIN B6 piridoksin

Za normalnu funkciju koe i perifernih ivaca

Avitaminoza dermatitis perifernog neuritisa

Izvori : kvasac, mlijeko, jaja,, graak i grah

VITAMIN B11 folna kiselina

Utjee na funkciju krvnog sustava i na normalnu diobu stanica

Avitaminoza : megaloblastina anemija, poremeaj rasta i razvoja ploda u trudnoi

Izvori : kvasac, meso, jaja, penine klice

VITAMIN B12 cijanokobalamin

Normalna funkcija krvnog sustava.

Avitaminoza megaloblastina anemija, degeneracija mozga i kraljenine modine, oteenje

perifernih ivaca, poremeaj sluznice probavne cijevi

Izvori : kvasac, jaja, meso, jetra, mlijeko, graak, grah

VITAMIN C askorbinska kiselina

Antioksidans, utjee na stijenku krvnih ila, na razvoj krvnih stanica

Avitaminoza SKORBUT krvarenje iz zubnog mesa, krvni podlijevi, petehije ( tokasta krvarenja ) ,
anemija

Izvori: narana, limun, kiseli kupus, ipak, jagode, jabuke, paprika, perin, rajica, kelj, cvjetaa,
pinat, krumpir
MINERALI

Tvari neophodne za normalan rast i razvoj organizma

Ca, P, Mg razni su sastavni dijelovi kostiju i zubi

Na, K, Cl sastavni dijelovi tjelesnih tekuina (Na) i stanica (K)

Kalcij i fosfor sastavni dijelovi kosture, Glavni izvori kalcija su mlijeko i sir a glavni izvori fosfora meso,
jaja, riba, mlijeko, sir, bademi i povre

ELJEZO Fe u tijelu se nalazi u krvi, eljezo sudjeluje u prjenosu kisika

Izvori eljeza : meso, iznutrice,penini proizvodi, jaja, kelj i graak

NATRIJ u spoju s KLOROM (NaCl) nalazi se u svim tekuinama kao 0.9% otopina, Na i Cl se izluuju
mokraom i znojem nadoknauju se svakodnevnim uzimanjem soli u hrani, neke prehrambene
namirnice prirodno sadre sol (od 1% do 26%) a to su : mlijeko, meso, morska riba, jaja, sir, pinat i
kiseli kupus, dnevno se preporua uzimanje do 5 grama kuhinjske soli

Vee koliine soli u prehrani se daju osobama koje rade tee fizike poslove, osobama koje rade u
toplim prostorima, u rudnicima, talionicama, poljoprivredi

Koliina soli u prehrani se smanjuje kod sranih bolesnika i bubrenih bolesnika

KALIJ sastavni dio stanice

Gubi se mokraom

Primjena diuretika dovodi do gubitka kalija srane aritmije, slabosti, greva miia

Rajica, banana, narana, smokva, ljive, groe, kakao su izvori kalija

ULOGA VODE U ORGANIZMU

70% naeg tijela tj. Ljudskog organizma

15% gubitka dovodi do smrti

Manji gubitci dovode do poremeaja metabolizma

Voda sudjeluje u svim kemijskim procesima u stanici

Slui za izluivanje otpadnih produkata, metabolizam, regulira tjelesnu temperaturu

Voda se izluuje mokraom, stolicom, disanjem i znojenjem, a unosi se tekuinom, napitcima, krutom
hranom (krastavci, rajica,lubenica, narana, pinat, ljive, kuhani krumpir, jabuka, breskva,
tjestenina, ria, jaja, a od mesa teletina i svinjetina)

Gubitak tekuine nadoknauje se putem usta, infuzijama i klizmom

Koliina uzimanja vode ograniava se kod bolesti sa dekompenzacijom srca, bolesti bubrega i jetre,
edemima
SKUPINE PREHRAMBENIH (IVENIH) NAMIRNICA

1. MLIJEKO I MLIJENI PROIZVODI kravlje, kozje, ovje mlijeko

Sadri uravnoteene koliine UH, bjelanevina i masti

Sadri uravnoteene koliine kalija, kalacija i soli

Lako je probavljivo

Kiselo mlijeko nastaje djelovanjem bakterija mlijene kiseline

Jogurt nastaje djelovanjem bakterije LACTOBACILLUS BULGARICUS STREPTOCOCUS THERMOPHILUS

Svjei sir lako probavljiv a tvrdi teko

Maslac i vrhnje su bogati mastima

2. JAJA bjeljanjak je bogat bjelanevinama

utanjak je bogat bjelanevinama i mastima

Tvrdo kuhano jaje lake je probavljivo od sirovog i peenog

3. MESO glavni izvor bjelanevina

Kuhano je lake probavljivo ve peeno i preno

Riblje meso je bogato bjelanevinama, konzervirano, sueno i dimljeno je teko probavljivo

Mesna juha lako probavljiva, pojaavaju izluivanje probavnih enzima

4. ITARICE najvaniji izvor UH

Sadre 60 70% eera u obliku kroba i celuloze

10% bjelanevine

To su penica, kukuruz, ra, jeam, zob, ria

Preraevine od brana : kruh i tjestenina

Teko su probavljivi svjei kruh, raeni i crni kruh

Prepeeni kruh i dvopek su lako probavljivi jer se peenjem razgrauje krob

Mekinje izvor biljnih vlakana

5. POVRE izvor celuloze, vitamina, vode i UH

Celuloza polisaharid

Biljna vlakna od celuloze, hemiceluloze i lignina

Celuloza nije probavljiva u ljudsko organizmu, bubri u crijevima i poveava volumen stolice, na taj
nain i potie pranjenje crijeva

Usitnjeno, kuhano i pasirano povre je lako probavljivo

Povre pripremljeno na masnoi sa zaprkom je teko probavljivo

Mahunarke : grah, graak i lee, bob, soja

Uz celulozu sadre i dosta kroba i bjelanevina

Lako su probavljive jedino pasirane

Krumpir, kuhan, oguljen, u ljusci, kao pire je lako probavljiv, a pren i peen teko

6. VOE sadri puno vode, UH i vitamin C

Roga sadri puno bjelanevina

Orasi, badem, ljenaci i kikiriki puno bjelanevina i masti

Sueno voe ima puno eera ali nema vitamina C jer se on unii suenjem

Najvie vitamina C narana, limun, ribiz, ipak

Svo voe sadri puno celuloze i pektina ( polisaharid,a po konzistenciji je elatinasta tvar)

Sirovo voe je teko probavljivo, a usitnjeno i kuhano lako probavaljivo

METABOLIZAM BJELANEVINA

Razgradnja poinje u elucu delovanjem enzima PEPSINA i eluane kiseline, eludac je obloen sluzi

U tankom crijevu razgradnja bjelanevine se nastavlja uz pomo probavnih enzima guterae i enzim
sluznice tankog crijeva, razgrauju se do najmanjih molekula, aminokiselina

Aminokiseline see nakon toga apsorbiraju iz crijeva u krvotok

Putem krvi dolaze u jetru i druge organe gdje se iz tih aminokiselina stvaraju bjelanevine potrebne
za grau i rast organizma, za enzime i sve druge potrebne organe

METABOLIZAM UGLJIKOHIDRATA

Razgradnja poinje u usnoj upljini gdje enzim PTIJALIN iz sline razgraauje krob na jednostavne
spojeve

Razgradnja se nastavlja u tankom crijevu djelovanjem AMILAZE guterae i DISAHARIDAZA iz sluznice

tankog crijeva nastaju jednostavni eeri koji se kroz sluznicu crijeva apsorbiraju u krvotok

Iz krvi dolaze u jetru i miie gdje se dio jednostavnih eera uskladiti u obliku glikogena a ostatak se
iskoritava kao izvor energije

METABOLIZAM MASTI

Masti dolaze nepromjenjene do tankog crijeva

U tankom crijevu se razgrauju uz pomo enzima LIPAZE( guteraa) i LIPAZE ( tanko crijevo) i to sve
uz sudjelovanje ui

Najjednostavnije molekule se apsorbiraju u krvne i u limfne ile i na taj nain se raznose po organima
do raznih spremita, najvie se skladite u potkonom masnom tkivu i trbunoj maramici

Ostatak se razgrauje i upotrebljava za dobivanje energije i topline