Univerzitet U Zagrebu Osnovne Studije-Smerovi I Predmeti

Sveuilite u Zagrebu
Hrvatski studiji
Borongajska cesta 83d, HR-10000 Zagreb
www.hrstud.unizg.hr
Informacijski paket ECTS-a

za akademsku godinu 2013./2014.
Red predavanja Preddiplomski studij
Usvojen na Znanstveno-nastavnom vijeu Hrvatskih studija

odranom 11. veljae 2014.
Informacijski paket ECT S-a
za akademsku godinu 2013./2014.
Red predav anja Preddiplomski studij
Usv ojen na Znanstv eno-nastav nom v ijeu Hrv atskih studija
odranom 11. v eljae 2014.
NAKLADNIK
Sveuilite u Zagrebu
Hrvatski studiji
Borongajska cesta 83d, HR-10000 Zagreb
www.hrstud.unizg.hr
ZA NAKLADNIKA
Prof. dr. sc. Josip T alanga,
Voditelj studija
AUT ORI T EKST OVA

Nositelji predmeta
DIZAJN I PRIPREMA ZA T ISAK

Vlatka Paunovi, dipl. ing.,
mr. sc. Sinia T omi
ISBN: 978-953-7823-23-8
Informacijski paket ECTS-a za akademsku godinu 2013./2014. Red predavanja Preddiplomski studij
Sadraj
Studijski programi 9
Komunikologija (180 ECTS) 10
Kroatologija (180 ECTS) 21
Povijest (180 ECTS) 28
Psihologija (180 ECTS) 38
Sociologija (180 ECTS) 43
F ilozofija - dvopredmetni (180 ECTS) 52
Komunikologija - dvopredmetni (180 ECTS) 55
Kroatologija - dvopredmetni (180 ECTS) 60
Latinski jezik - dvopredmetni (180 ECTS) 63
Povijest - dvopredmetni (180 ECTS) 67
Sociologija - dvopredmetni (180 ECTS) 73
Predmeti 76
Akademska pismenost (38839) 77
Akademski engleski (45642) 80
Akademski njemaki (45829) 82
Ancient Egypt, Greece and Rome in Motion Pictures: F acts vs. F iction (117182) 86
Antiki gradovi kontinentalne Hrvatske (52991) 88
Arheologija i hrvatska povijest srednjeg vijeka (93930) 90
Bosna Srebrena u Osmanlijskom razdoblju (117210) 92
Crkvena povijest u svjetlu srednjovjekovnih izvora (61895) 94
Deskriptivna statistika (45751) 96
Diferencijalna psihologija (28722) 99
Dubrovaki republikanizam (117208) 101
Dvodnevna struna ekskurzija (53446) 103
Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi (46221) 106
Ekonomska slika Istre u Antici (78702) 108
Ekonomska sociologija (37772) 110
Eksperimentalne metode (86409) 113
Emocije (37811) 115
Engleski jezik-novinarski prijevod (38001) 118
Engleski jezik u novinarstvu (38002) 120
Epistemologija 1 (46216) 122
Estetika 1 (46217) 125
Etika 1 (37959) 127
Evolucijska psihologija (76067) 129
F ilm i religija (52737) 131
F ilozofija jezika (46218) 133
F onologija i morfologija hrvatskoga jezika (37434) 135
Geografska obiljeja Hrvatske (61847) 137
Grka drama (38871) 139
Grki jezik (52214) 142
Grki utjecaj na rimsku kulturu (86146) 144
Hrvatska dijalektologija (85284) 146
Hrvatska etnologija (37458) 148
Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture (46220) 150
Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 3

Hrvatska historiografija 19. i 20. st. (38055) 152

Hrvatska knjievnost moderne i postmoderne (37452) 155
Hrvatska knjievnost ranoga novovjekovlja (37436) 158
Hrvatska knjievnost romantizma i realizma (37450) 161
Hrvatska knjievnost srednjovjekovlja (45641) 163
Hrvatska kulturna i politika povijest 16. i 17. stoljea (37435) 166
Hrvatska kulturna i politika povijest 20. stoljea (37456) 170
Hrvatska kulturna i politika povijest srednjega vijeka (37431) 173
Hrvatska latinistika historiografija (38057) 175
Hrvatska likovna umjetnost (37464) 177
Hrvatska mitologija (37844) 179
Hrvatska moderna (37883) 181
Hrvatska povijest (16.-18.st.) (38056) 184
Hrvatska povijest u 19. st. (38059) 187
Hrvatska u drugoj polovini 20. stoljea (38067) 189
Hrvatska usmena knjievnost (45833) 191
Hrvatski glagolizam (45841) 193
Hrvatski identitet u europskom kontekstu (84454) 195
Hrvatski jezik u 19. stoljeu (37888) 197
Hrvatski knjievni barok i prosvjetiteljstvo (52318) 199
Hrvatski krajevi u doba antike (37565) 201
Hrvatski latinitet (37463) 203
Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i Drugom svjetskom ratu (38066) 205
Hrvatsko arheoloko nasljee (37462) 208
Inferencijalna statistika (37813) 211
Informatiki praktikum (45831) 214
Informatika u povijesnoj znanosti (38061) 217
Informativni sustav Republike Hrvatske (28468) 219
Istraivanja, mjerenje i suzbijanje korupcije (126250) 222
Izabrane teme iz hrvatske povijesti 1918.-1928. (93952) 224
Jezino-stilske vjebe (28463) 230
Juraj Kriani (45868) 232
Kant (117072) 234
Katolika crkva i hrvatska politika 1918. 1990. (52996) 237
Komunikacija u organizaciji (117215) 239
Konvergencija medija i digitalno novinarstvo (86130) 241
Kritika misao u sociologiji (28884) 244
Kulturalni aspekti rada (46086) 247
Kulturna antropologija (37768) 249
Kvalitativne metode (86411) 252
Latinska patristika (37578) 254
Latinski jezik (45754) 256
Latinski jezik 1 (37838) 260


Latinski jezik (kro) (54542) 272
Lektura i korektura teksta (45869) 274
Logika 1 (37718) 276
Logika 2 (28313) 278
Ljudska prava (51214) 280
Magazini i revije (28489) 282
Marketinke komunikacije i publicitet (28502) 285
Mediji i nasilje (84884) 287
Mediji i terorizam (45933) 289
Mediji u Europskoj uniji (28528) 291
Medijski i novinarski anrovi (117213) 293
Mediteran u 19. i 20. st. (117211) 296
Meukulturalna psihologija (38653) 299
Metafizika 1 (37958) 305
Metode funkcionalnog snimanja mozga (115594) 307
Metodologija znanstvenog rada (38064) 308
Mitovi i religijski obiaji staroga vijeka (38112) 311
Mjerenje u psihologiji (38647) 313
Modeli analize varijance (37814) 315
Motivacija (37810) 318
Neeksperimentalne metode (86410) 321
Neurobiologija normalnog ponaanja (37801) 323
Neurobiologija poremeaja ponaanja i psihikih bolesti (38656) 326
Novinarska etika (28470) 328
Novinarsko istraivanje i analitika (37920) 331
Oblici novinarske komunikacije (37896) 333
Odnosi s javnou u djelatnostima (37926) 335
Odnosi s javnou u kulturi i sportu (117217) 338
Opa povijest 20. stoljea (38065) 340
Opa povijest medija i komunikacije (38003) 342
Opa povijest ranomodernog doba (38054) 345
Opa povijest srednjega vijeka (38043) 347
Opa psihopatologija (38642) 349
Osnove bioloke psihologije (94507) 351
Osnove hrvatske jezine kulture (117212) 353
Osnove hrvatske jezine kulture (TZP) (85296) 355
Osnove istraivanja trita (64552) 358
Osnove komunikologije (86090) 360
Osnove nacionalne i privatne sigurnosti (117171) 363
Osnove socijalnog ponaanja (38644) 365
Osnove stanine biologije i genetike (115576) 367
Osnovni problemi filozofije (37710) 370
Pavao Vitezovi (52938) 372
Percepcija (37796) 374
Pisanje na engleskom jeziku (38006) 376
Platon i Aristotel (37721) 378
Politika ekonomija (37737) 380

Politika geografija (38031) 383

Politika komunikacija (45935) 385
Politika KPJ prema politikim protivnicima i disidentima (53021) 387
Poruka mira Marka Antuna de Dominisa (86300) 389
Poslovno komuniciranje (117216) 391
Postindustrijsko drutvo (46283) 393
Povijesni pregled istraivanja masovne komunikacije (38841) 395
Povijest 19. st. (38058) 398
Povijest Austrije (38070) 400
Povijest filozofije srednjega vijeka (79249) 402
Povijest Hrvatske (7.-16.st.) (38053) 405
Povijest hrvatske filozofije (38842) 407
Povijest hrvatskoga kazalita (37469) 409
Povijest hrvatskoga standardnoga jezika (37466) 413
Povijest i kultura grkog i rimskog svijeta (93908) 415
Povijest i kultura starog Egipta (94019) 417
Povijest i teorija filma (64441) 420
Povijest Maarske (38069) 422
Povijest medijske komunikacije u Hrvatskoj (28467) 424
Povijest socijalnih teorija (37782) 427
Povijest kotske u 17. i 18.st. (119092) 429
Povijest Venecije (38068) 431
Povijest Zagreba (61897) 433
Praktina etika [Etika] (79250) 435
Praktikum bioloke psihologije (37803) 437
Praktikum iz istraivakih metoda (38646) 440
Prapovijest i prve civilizacije (93907) 443
Pravni aspekti masovne komunikacije (28476) 445
Primjene statistike u drutvenim istraivanjima (64556) 448
Pristup latinskom tekstu (37551) 450
Progoni vjetica (61927) 452
Psihologija darovitih (38650) 454
Psihologija djetinjstva i adolescencije (37809) 456
Psihologija komunikacije (79402) 459
Psihologija menadmenta (52976) 461
Psihologija odrasle dobi i starenja (38640) 466
Psihologija ovisnosti (51161) 469
Psihologija pamenja (37804) 471
Psihologija rada (28729) 473
Psihologija religioznosti (52975) 475
Psihologija uenja (38843) 477
Psihologijska etika (28713) 479
Putovanja i putopisci kroz povijest (93964) 482
Racionalizam i empirizam (117070) 484
Razvojna neurobiologija (94009) 487
Realizam i antirealizam [Metafizika] (117073) 490
Retorika (37924) 492
Rimska knjievnost 1 (45756) 494


Rimska metrika (77723) 502
Rimska poezija 1 (86143) 504
Rimska povijest i civilizacija (45755) 508
Rimska proza (Srebrni vijek) (61851) 511
Rimska proza (Zlatni vijek) (37575) 513
Rod, spol i ljudska prava (76167) 515
Ruralna sociologija (37770) 517
Semiotika u masovnom komuniciranju (86092) 519
Sintaksa hrvatskoga jezika (37447) 521
Skepticizam [Epistemologija] (117074) 523
Socijalna ekologija (37771) 525
Socijalna patologija (37788) 527
Socijalna psihologija (37767) 529
Sociologija grada (37773) 531
Sociologija hrvatskoga drutva 1 (37766) 533
Sociologija identiteta (117249) 544
Sociologija kulture (51215) 547
Sociologija potronje (84508) 549
Sociologija religije (28883) 551
Sociologija umiranja i smrti (117156) 554
Sociologija umjetnosti (28878) 557
Sociologija zdravlja i bolesti (52487) 559
Socioloke teorije 1 (46228) 562
Specifina psihopatologija (28732) 568
Srednjovjekovni grad u Europi (85466) 570
Stanovnitvo svijeta (37787) 572
Statistika u drutvenim istraivanjima (37765) 574
Statistika za komunikacijske znanosti (28469) 577
Stilistika u medijskoj komunikaciji (52336) 579
Strategije neformalnog zakljuivanja kritiko miljenje (37493) 581
Sustavna sociologija 1 (45752) 583
Suvremeni engleski jezik u medijskoj kulturi (38845) 589
Svjetska knjievnost izabrani primjeri (37854) 591
Tehnike u odnosima s javnou (117214) 593
Televizijski anrovi u popularnoj kulturi (46290) 595
Teorije i sustavi radijskog komuniciranja (28495) 597
Teorije i sustavi televizijskog komuniciranja (37925) 599
Teorije i sustavi tiskovnog komuniciranja (28490) 601
Teorije medija i masovne komunikacije (28475) 603
Teorijski sustavi i modeli u psihologiji linosti (38643) 605
Teorijski sustavi u psihologiji (37799) 608
The History of the United States of America in the 19th Century in Motion Pictures: F iction and Reality (117194) 610

Tjelesna kultura i sport 1 (51821) 613

Uvod u kliniku psihologiju (38645) 617
Uvod u latinsku filologiju (37549) 619
Uvod u metode drutvenih istraivanja 1 (37764) 621
Uvod u metode drutvenih istraivanja i statistiku (28462) 625
Uvod u novinarstvo (86089) 627
Uvod u odnose s javnou (28500) 629
Uvod u pomone povijesne znanosti (38062) 631
Uvod u povijest humanizma i renesanse (54553) 633
Uvod u psihologiju (37790) 635
Uvod u razvojnu psihologiju (37808) 638
Uvod u socijalnu psihologiju (38641) 640
Uvod u sociologiju (37760) 642
Uvod u studij hrvatske kulture (37442) 644
Uvod u znanstveni rad (37762) 646
Uvod u znanstvenoistraivaki rad (37789) 648
Visoko i popularno u hrvatskoj knjievnosti (117209) 650
Vizualna komunikacija (37923) 652
Vrnjaka potpora studentima s invaliditetom (86437) 654
Vukovarska bitka vojni i politiki aspekti (86951) 658
Zaetnici komunikologije i njihova djela (76132) 660
Zadar u srednjem vijeku (93924) 663
Zavrni rad (38774) 666
Zoo-psihologija (38883) 668

Studijski programi

Komunikologija (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) komunikologije
(univ. bacc. comm.)
1. semestar, 1. godina
Eng. Sem.
ECTS Obvezni predmeti Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1
6,0 Tafra, B.
R1
(0+0+60)
1
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
Eng. Sem.
ECTS KOM (2945) - Izborni kolegiji 1. Sem.
raz. opt.
4,0 Tafra, B.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Perein, A.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Pukari, M.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
1, 5
Strategije neformalnog zakljuivanja - kritiko miljenje (37493) 30
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
1, 5
120 1, 2, 4,
5,0 Vrnjaka potpora studentima s invaliditetom (86437) R0
(15+0+105) 5, 6
Eng. Sem.
ECTS KOM (2999) - izborni TZP Sem.
raz. opt.
Akademski engleski (45642) 60 1, 2, 3,
4,0 Mikulin Saletovi, L.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Akademski njemaki (45829) 60 1, 2, 3,
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture (46220) 30 1, 2, 3,
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
Hrvatska likovna umjetnost (37464) 30 1, 2, 3,
4,0 Vukievi-Samarija, D.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5


5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
Hrvatsko arheoloko nasljee (37462) 30 1, 2, 3,
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
4,0 Politika ekonomija (37737) R1
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1, 3, 5
2,0 Despot Luanin, J.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3, 5
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
ECTS KOM (3835) - Izborni kolegiji 2 Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Zgrablji Rotar, N.
R1
(0+0+60)
2
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
5,0 Buri, I.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2

Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Jergovi, B.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
120 1, 2, 4,
(15+0+105) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6


5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Pavlin Bernardi, N.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Janovi, T.
R1
(15+15+0)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
Engleski jezik u novinarstvu (38002) 60
4,0 Bogdani, S.
R1
(0+60+0)
3
Pisanje na engleskom jeziku (38006) 60
4,0 Vojkovi Estatiev, V.
R1
(0+60+0)
3
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
3
4,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
3
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5


2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1, 3, 5
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3, 5
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
ECTS KOM (5031): AGENCIJE-TISAK Sem.
raz. opt.
Teorije i sustavi radijskog komuniciranja (28495) 60 3, 4, 5,
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5
6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
ECTS KOM (5032): RADIO-TELEVIZIJA Sem.
raz. opt.
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5
6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
ECTS KOM (5033): ODNOSI S JAVNOU Sem.
raz. opt.
R1
(15+15+0)
3, 5


5,0 Tomi, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Milas, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
4
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
4
Stilistika u medijskoj komunikaciji (52336) 30
4,0 Zima, D.
R1
(0+0+30)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Jergovi, B.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
120 1, 2, 4,
(15+0+105) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6


4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
Teorije i sustavi radijskog komuniciranja (28495) 60 3, 4,
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R0
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
Engleski jezik-novinarski prijevod (38001) 60
4,0 Bogdani, S.
R1
(0+60+0)
5
4,0 Jurii, J.
R1
(15+30+0)
5
4,0 Buri, I.
R1
(15+15+0)
5
Teorije medija i masovne komunikacije (28475) 30
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tafra, B.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Perein, A.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Pukari, M.
R1
(15+15+0)
1, 5
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
1, 5
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
1, 5
120 1, 2, 4,
(15+0+105) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5


2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1, 3, 5
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3, 5
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5
6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5
6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(15+15+0)
3, 5


5,0 Tomi, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Milas, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(15+15+0)
6
Suvremeni engleski jezik u medijskoj kulturi (38845) 60
4,0 Bogdani, S.
R1
(0+60+0)
6
0
5,0 Zavrni rad (38774) R0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Jergovi, B.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
120 1, 2, 4,
(15+0+105) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6


4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R0
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6

Kroatologija (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kroatologije
(univ. bacc. croat.)
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Zaradija Ki, A.
R1
(15+15+0)
1
5,0 Birin, A.
R1
(30+15+0)
1
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1
Osnove hrvatske jezine kulture (117212) 30
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
5,0 Tuksar, S.
R1
(15+15+0)
1
Eng. Sem.
ECTS KRO (1787) - Izborni kolegiji Sem.
raz. opt.
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Tafra, B.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
Svjetska knjievnost - izabrani primjeri (37854) 30
4,0 Zima, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
ECTS KRO (3001) - izborni TZP Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1, 3
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4


4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1, 3
R1
(30+0+0)
1, 3
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3
Statistika za komunikacijske znanosti (28469) 30 1, 2, 3,
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Grevi, M.
R1
(30+15+0)
2
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+15+0)
2
5,0 Juki, I.
R1
(30+15+0)
2
Hrvatski glagolizam (45841) 45
5,0 Jembrih, A.
R1
(30+15+0)
2
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 iak, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Matrovi, T.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Grevi, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Zima, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4
R1
(0+0+60)
2, 4
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2, 4
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2, 4
R1
(15+15+0)
2, 4
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Buri, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Matrovi, T.
R1
(30+15+0)
3


5,0 Vitek, D.
R1
(30+15+0)
3
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
3
Latinski jezik (kro) (54542) 30
3,0 Demo, .
R1
(0+0+30)
3
5,0 Grevi, M.
R1
(30+15+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Tafra, B.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Zima, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1, 3
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1, 3
R1
(30+0+0)
1, 3
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3


4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
4
5,0 Zima, D.
R1
(30+15+0)
4
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
4
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 iak, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Matrovi, T.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Grevi, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Zima, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4

Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4
R1
(0+0+60)
2, 4
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2, 4
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2, 4
R1
(15+15+0)
2, 4
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Buri, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
5
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0)
5
R1
(15+15+0)
5
Hrvatski latinitet (37463) 45
5,0 Knezovi, P.; Jerkovi, M.
R1
(30+15+0)
5
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0)
5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Tafra, B.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Zima, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5

Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
6
Hrvatska dijalektologija (85284) 30
5,0 Vuli, S.
R1
(30+0+0)
6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
6
5,0 Tafra, B.
R1
(30+15+0)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 iak, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Matrovi, T.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Grevi, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Zima, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6

Povijest (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti
(univ. bacc. hist.)
Eng. Sem.
raz. opt.
Metodologija znanstvenog rada (38064) 30
4,0 Tomorad, M.
R0
(15+15+0)
1
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
Eng. Sem.
ECTS POV (1833) - Izborni kolegiji / radne grupe Sem.
raz. opt.
4,0 Tomorad, M.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
4,0 Katolika crkva i hrvatska politika 1918. - 1990. (52996) R1
(0+30+0) 4, 5, 6
Mediteran u 19. i 20. st. (117211) 30
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R2
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
ECTS POV (3517) - izborni TZP Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6


R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
6,0 Tafra, B.
R1
(0+0+60)
1, 3, 5
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3, 5
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2
3,0 Demo, .
R0
(15+0+45)
2
5,0 Ani, M.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2

Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
4,0 Akmada, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Benyovsky Latin, I.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
The History of the United States of America in the 19th Century in Motion
30
4,0 Pictures: F iction and Reality (117194) R0
(30+0+0)
2, 4, 6
Tomorad, M.
4,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
Vukovarska bitka - vojni i politiki aspekti (86951) 30
3,0 Jurevi, J.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6

7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(0+0+60)
2, 4, 6
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
Hrvatska latinistika historiografija (38057) 30
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
3
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
3
Informatika u povijesnoj znanosti (38061) 30
2,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
3
5,0 Juki, I.
R1
(30+0+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tomorad, M.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
Mediteran u 19. i 20. st. (117211) 30
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R2
(0+30+0)
1, 3, 5


3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
6,0 Tafra, B.
R1
(0+0+60)
1, 3, 5
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3, 5
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3, 5
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5


5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
4
Povijest 19. st. (38058) 30
5,0 voger, V.
R1
(30+0+0)
4
Uvod u pomone povijesne znanosti (38062) 30
3,0 anjek, F .
R1
(15+15+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
4,0 Akmada, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30
(30+0+0)
2, 4, 6
Tomorad, M.
4,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Jurevi, J.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6


R1
(15+15+0) 4, 5, 6
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(0+0+60)
2, 4, 6
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
5
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
5
Povijest Maarske (38069) 30
4,0 Juki, I.
R1
(30+0+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tomorad, M.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5


3,0 Tomorad, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
Mediteran u 19. i 20. st. (117211) 30
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R2
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
6,0 Tafra, B.
R1
(0+0+60)
1, 3, 5
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3, 5
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3, 5


4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1, 3, 5
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
6
Povijest Austrije (38070) 30
4,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
6
Povijest Venecije (38068) 30
4,0 Manin, M.
R1
(30+0+0)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
4,0 Akmada, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30
(30+0+0)
2, 4, 6
Tomorad, M.
4,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Jurevi, J.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6


R1
(0+60+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4, 5, 6
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4, 5, 6
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(0+0+60)
2, 4, 6
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(30+0+0) 4, 5, 6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4, 6
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
2, 4, 6
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6

Psihologija (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) psihologije
(univ. bacc. psych.)
Eng. Sem.
raz. opt.
Akademski engleski (45642) 60
R1
(0+60+0)
1
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1
Osnove stanine biologije i genetike (115576) 45
3,0 Petanjek, Z.
R1
(30+0+15)
1
Percepcija (37796) 45
5,0 Brkljai, T.
R1
(30+0+15)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1
Uvod u znanstvenoistraivaki rad (37789) 30
3,0 Koec ukni, A.
R1
(30+0+0)
1
Eng. Sem.
ECTS PSI (1860) - Izborni kolegiji Sem.
raz. opt.
3,0 Hromatko, I.
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Delale, E.; Butkovi, A.
R0
(30+0+0)
1, 3
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Burui, J.
R0
(30+0+0)
1, 3
3,0 Sakoman, S.; Glavak Tkali, R.
R2
(30+0+0)
1, 3
3,0 ivkovi, I.
R1
(30+0+0)
1, 3
Eng. Sem.
ECTS PSI (2980) - izborni TZP Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0)
1, 2
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0)
1, 2
R1
(15+15+0)
1, 2
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1


4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
1, 2
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0)
1, 2
6,0 Tafra, B.
R1
(0+0+60)
1
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1
30
(30+0+0)
1, 2
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0)
1, 2
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
1
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
Deskriptivna statistika (45751) 60
4,0 ebec, M.
R1
(30+0+30)
2
Osnove bioloke psihologije (94507) 45
3,0 Hromatko, I.
R1
(30+0+15)
2
R1
(30+0+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2

Eng. Sem.
raz. opt.
30
3,0 Metode funkcionalnog snimanja mozga (115594) R0
(30+0+0)
2, 4
3,0 Petanjek, Z.; Hromatko, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
R1
(30+0+0)
2, 4
3,0 Petanjek, Z.
R1
(30+0+0)
2, 4
3,0 Tadi, Z.
R0
(30+0+0)
2, 4
Eng. Sem.
ECTS PSI (2980) - izborni TZP Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0)
1, 2
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0)
1, 2
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
2
R1
(15+15+0)
1, 2
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2
4,0 Jembrih, A.
R1
(15+15+0)
1, 2
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0)
1, 2
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2
R1
(0+0+60)
2
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2

30
(30+0+0)
1, 2
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2
R1
(15+15+0)
2
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0)
1, 2
5,0 Buri, I.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
Inferencijalna statistika (37813) 60
5,0 ebec, M.
R1
(30+0+30)
3
Mjerenje u psihologiji (38647) 60
5,0 Vurnek ivkovi, M.
R1
(30+0+30)
3
Neurobiologija normalnog ponaanja (37801) 45
5,0 Petanjek, Z.
R0
(30+0+15)
3
Praktikum bioloke psihologije (37803) 60
4,0 Petanjek, Z.
R0
(15+0+45)
3
Psihologija pamenja (37804) 45
5,0 Vrani, A.
R1
(30+15+0)
3
Uvod u razvojnu psihologiju (37808) 30
3,0 Delale, E.
R1
(30+0+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Hromatko, I.
R1
(30+0+0)
1, 3
R0
(30+0+0)
1, 3
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Burui, J.
R0
(30+0+0)
1, 3
R2
(30+0+0)
1, 3
3,0 ivkovi, I.
R1
(30+0+0)
1, 3
Eng. Sem.
raz. opt.
Eksperimentalne metode (86409) 45
4,0 Milas, G.
R1
(30+15+0)
4
Modeli analize varijance (37814) 60
5,0 ebec, M.
R1
(30+0+30)
4

Motivacija (37810) 45
5,0 Delale, E.
R1
(30+15+0)
4
Psihologija djetinjstva i adolescencije (37809) 45
5,0 Raboteg-ari, Z.
R1
(30+15+0)
4
Psihologija uenja (38843) 45
5,0 Pavlin Bernardi, N.; Vrani, A.
R1
(30+15+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
30
3,0 Metode funkcionalnog snimanja mozga (115594) R0
(30+0+0)
2, 4
3,0 Petanjek, Z.; Hromatko, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
R1
(30+0+0)
2, 4
3,0 Petanjek, Z.
R1
(30+0+0)
2, 4
3,0 Tadi, Z.
R0
(30+0+0)
2, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
Diferencijalna psihologija (28722) 45
5,0 Butkovi, A.
R1
(30+15+0)
5
Emocije (37811) 45
5,0 Delale, E.
R2
(30+15+0)
5
Neeksperimentalne metode (86410) 45
4,0 Milas, G.
R1
(30+15+0)
5
Opa psihopatologija (38642) 45
5,0 Glavak Tkali, R.; Sakoman, S.
R1
(30+15+0)
5
Psihologija odrasle dobi i starenja (38640) 45
R1
(30+15+0)
5
R1
(30+0+0)
5
Uvod u socijalnu psihologiju (38641) 45
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
Kvalitativne metode (86411) 45
4,0 Brkljai, T.
R1
(30+15+0)
6
Osnove socijalnog ponaanja (38644) 45
5,0 Sui, I.
R1
(30+15+0)
6
Praktikum iz istraivakih metoda (38646) 60
4,0 Vurnek ivkovi, M.
R0
(0+0+60)
6
Psihologija rada (28729) 45
5,0 Kaliterna-Lipovan, L.; Koec ukni, A.
R1
(30+15+0)
6
Specifina psihopatologija (28732) 45
R1
(30+15+0)
6
Teorijski sustavi i modeli u psihologiji linosti (38643) 45
5,0 Mlai, B.
R0
(30+15+0)
6
Uvod u kliniku psihologiju (38645) 30
3,0 Lauri-Korajlija, A.
R1
(30+0+0)
6

Sociologija (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sociologije
(univ. bacc. soc.)
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1
5,0 Cajner Mraovi, I.
R1
(30+0+30)
1
Eng. Sem.
ECTS SOC (1770) - Izborni kolegiji (2.) Sem.
raz. opt.
4,0 Dubreta, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Delale, E.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
R1
(30+15+0)
1, 3, 5
4,0 Perakovi, K.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 oli, S.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Jurii, .
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
ECTS SOC (2960) - izborni TZP Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4
R1
(15+15+0) 4
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3


5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3
6,0 Tafra, B.
R1
(0+0+60)
1, 3
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1, 3
Osnove hrvatske jezine kulture (TZP) (85296) 30 1, 2, 3,
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1, 3
R1
(30+0+0)
1, 3
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3
Eng. Sem.
ECTS TZP (3557) - Akademski strani jezik Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
Eng. Sem.
ECTS SOC (3839) - Izborni kolegiji (1.)-1. sem. Sem.
raz. opt.
Ljudska prava (51214) 30
2,0 Radai, I.
R1
(0+30+0)
1
Socijalna ekologija (37771) 30
4,0 Lay, V.
R1
(15+15+0)
1

Eng. Sem.
raz. opt.
30
(30+0+0)
2
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2
7,0 Mati, R.
R0
(30+30+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
30
4,0 Ekonomska sociologija (37772) R1
(30+0+0)
2, 4, 6
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Mati, R.
R0
(30+15+0)
2, 4, 6
30
4,0 Osnove nacionalne i privatne sigurnosti (117171) R0
(15+15+0)
2, 4, 6
30
4,0 Rod, spol i ljudska prava (76167) R3
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Mati, R.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Markei, I.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
2, 4
R1
(15+15+0) 4
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4


4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4
R1
(0+0+60)
2, 4
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2, 4
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4
R1
(15+15+0)
2, 4
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Buri, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
Eng. Sem.
raz. opt.
Povijest socijalnih teorija (37782) 30
4,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2
Sociologija kulture (51215) 30
4,0 oli, S.
R0
(30+0+0)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
7,0 Mati, R.
R0
(30+30+0)
3
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
3

Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Dubreta, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Delale, E.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
R1
(30+15+0)
1, 3, 5
4,0 Perakovi, K.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 oli, S.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Jurii, .
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
1, 3
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
1, 3
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4
R1
(15+15+0) 4
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 iak, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3
6,0 Tafra, B.
R1
(0+0+60)
1, 3
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
1, 3
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1, 3
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
1, 3


4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1, 3
4,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1, 3
R1
(30+0+0)
1, 3
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
1, 3
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1, 3
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1, 3
3,0 aki, V.
R0
(15+15+0)
1, 3
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
Ruralna sociologija (37770) 30
4,0 tambuk, M.
R0
(30+0+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 F ranc, R.
R1
(30+15+0)
4
7,0 Markei, I.
R1
(30+30+0)
4
5,0 imievi, V.
R1
(30+30+0)
4
5,0 imievi, V.
R1
(30+0+30)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
30
(30+0+0)
2, 4, 6
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Mati, R.
R0
(30+15+0)
2, 4, 6
30
(15+15+0)
2, 4, 6
30
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Mati, R.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Markei, I.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0) 4
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
2, 4
R1
(15+15+0) 4
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
4,0 Marks, L.
R1
(15+15+0)
2, 4
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0) 4
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
2, 4
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2, 4
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
2, 4
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
2, 4
R1
(0+0+60)
2, 4
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2, 4
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
2, 4
R1
(15+15+0)
2, 4
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2, 4
4,0 imievi, V.
R1
(15+15+0) 4


R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Buri, I.
R1
(30+0+0)
2, 4
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
Sociologija grada (37773) 30
4,0 Mieti, A.
R0
(30+0+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 imievi, V.
R1
(30+30+0)
5
R0
(0+30+0)
5
7,0 Markei, I.
R1
(30+30+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Dubreta, N.
R1
(15+15+0)
1, 3, 5
3,0 Delale, E.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
5,0 Pokos, N.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
R1
(30+15+0)
1, 3, 5
4,0 Perakovi, K.
R1
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 oli, S.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Jurii, .
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
Osnove istraivanja trita (64552) 30
3,0 Buri, I.
R1
(30+0+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Gulin Zrni, V.
R1
(30+30+0)
6
Postindustrijsko drutvo (46283) 60
7,0 Perakovi, K.
R1
(30+30+0)
6
4,0 Pukari, M.
R0
(0+30+0)
6
0
(0+0+0)
6

Eng. Sem.
raz. opt.
30
(30+0+0)
2, 4, 6
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Mati, R.
R0
(30+15+0)
2, 4, 6
30
(15+15+0)
2, 4, 6
30
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Mati, R.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Markei, I.
R1
(30+0+0)
2, 4, 6
4,0 Pokos, N.
R1
(15+15+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
Sociologija religije (28883) 30
4,0 Markei, I.
R1
(30+0+0)
6

Filozofija - dvopredmetni (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) filozofije
(univ. bacc. phil.)
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
1
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
Eng. Sem.
ECTS TZP (1888) - (obvezni) TZP Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
Eng. Sem.
ECTS F IL (3806) - Latinski jezik ili Grki jezik Sem.
raz. opt.
Grki jezik (52214) 60
6,0 Talanga, J.
R1
(0+0+60)
1
6,0 Talanga, J.
R1
(0+0+60)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
Logika 1 (37718) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
2
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4

Eng. Sem.
raz. opt.
Logika 2 (28313) 60
7,0 Kova, S.
R1
(30+30+0)
3
7,0 Gregori, P.
R1
(30+30+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
Eng. Sem.
raz. opt.
Etika 1 (37959) 60
7,0 Bracanovi, T.
R1
(30+30+0)
4
7,0 Grgi, F .
R1
(30+30+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4
R1
(0+60+0) 4
Eng. Sem.
raz. opt.
7,0 uljak, Z.
R1
(30+30+0)
5
Estetika 1 (46217) 30
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
5
Eng. Sem.
ECTS F IL (1826): Izborni kolegiji Sem.
raz. opt.
Praktina etika [Etika] (79250) 30
4,0 Bracanovi, T.
R1
(15+15+0)
5
Realizam i antirealizam [Metafizika] (117073) 30
4,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
5

Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Penjak, D.
R1
(30+0+0)
6
Kant (117072) 30
5,0 Talanga, J.
R1
(15+15+0)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
ECTS F IL (1826): Izborni kolegiji Sem.
raz. opt.
Povijest filozofije srednjega vijeka (79249) 30
5,0 Gavri, A.
R1
(30+0+0)
6
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
6
Skepticizam [Epistemologija] (117074) 30
4,0 uljak, Z.
R1
(15+15+0)
6

Komunikologija - dvopredmetni (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) komunikologije
(univ. bacc. comm.)
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+0+60)
2
5,0 Korade, M.
R1
(15+15+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
5,0 Jurii, J.
R1
(30+0+0)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Janovi, T.
R1
(15+15+0)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Laba, D.
R1
(30+0+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tafra, B.
R1
(15+15+0)
3
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
3
4,0 Perein, A.
R1
(15+15+0)
3
4,0 Pukari, M.
R1
(15+15+0)
3
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
3
3,0 Kova, S.
R1
(15+15+0)
3
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
3
120
(15+0+105)
3, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5
6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5


6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Tomi, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Milas, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
4
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
4, 6
3,0 Jergovi, B.
R1
(0+30+0)
4
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
4
4,0 Laba, D.
R1
(15+15+0)
4
R1
(15+15+0)
4
120
(15+0+105)
3, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
4, 6
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R0
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+30+0)
5
4,0 Buri, I.
R1
(15+15+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5
6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 6
6,0 Mihaljevi, V.
R1
(30+30+0)
3, 5
6,0 Jurii, J.
R1
(30+30+0)
3, 5
4,0 Sever, I.
R1
(15+15+0)
3, 5

Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Tomi, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
3, 5
5,0 Milas, Z.
R1
(15+15+0)
3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(15+15+0)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Jurii, J.
R1
(15+15+0)
4, 6
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R2
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6
6,0 Jergovi, B.
R1
(30+30+0) 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R0
(15+15+0)
4, 6
Retorika (37924) 30
3,0 Janovi, T.
R1
(0+30+0)
4, 6

Kroatologija - dvopredmetni (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kroatologije
(univ. bacc. croat.)
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Zaradija Ki, A.
R1
(15+15+0)
1
5,0 Birin, A.
R1
(30+15+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
5,0 Tuksar, S.
R1
(15+15+0)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Grevi, M.
R1
(30+15+0)
2
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+15+0)
2
5,0 Juki, I.
R1
(30+15+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Matrovi, T.
R1
(30+15+0)
3
5,0 Vitek, D.
R1
(30+15+0)
3
5,0 Grevi, M.
R1
(30+15+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Grbi, J.
R1
(15+15+0)
4
5,0 Zima, D.
R1
(30+15+0)
4
5,0 Mikulin, I.
R1
(30+15+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Tuksar, S.
R1
(30+0+0)
5
R1
(15+15+0)
5
4,0 Tomorad, M.
R1
(15+15+0)
5
5,0 F rani Tomi, V.
R1
(30+0+0)
5

Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Kutlea, S.
R1
(15+15+0)
6
5,0 Tafra, B.
R1
(30+15+0)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6

Latinski jezik - dvopredmetni (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) latinskog jezika
(univ. bacc. lat.)
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Knezovi, P.
R1
(15+15+60)
1
3,0 Demo, .
R2
(15+15+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
3,0 Tvrtkovi, T.
R1
(15+15+0)
1
Eng. Sem.
ECTS LAT (1756) - Izborni kolegiji [1. god.] Sem.
raz. opt.
3,0 Matasovi, M.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
ECTS LAT (4052) - ekskurzija Sem.
raz. opt.
Dvodnevna struna ekskurzija (53446) 15 1, 2, 3,
2,0 Demo, .
R0
(0+0+15) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Martini-Jeri, Z.
R1
(15+0+45)
2
Pristup latinskom tekstu (37551) 30
3,0 Demo, .
R0
(0+30+0)
2
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+30+0)
2
Rimska metrika (77723) 30
2,0 Demo, .
R1
(0+15+15)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2

Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Matasovi, M.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
30
3,0 Hrvatski krajevi u doba antike (37565) R2
(15+15+0)
2, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Demo, .
R0
(0+0+15) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Demo, .
R0
(30+0+60)
3
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+0+0)
3
3,0 Demo, .
R1
(0+30+30)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Matasovi, M.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Demo, .
R0
(0+0+15) 4, 5, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
6,0 Demo, .
R0
(30+0+60)
4
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+0+0)
4
Rimska proza (Zlatni vijek) (37575) 60
3,0 Demo, .; Radi, T.
R1
(0+30+30)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Matasovi, M.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
30
3,0 Hrvatski krajevi u doba antike (37565) R2
(15+15+0)
2, 4
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Demo, .
R0
(0+0+15) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Tvrtkovi, T.; Martini-Jeri, Z.
R1
(30+30+0)
5
2,0 Knezovi, P.
R1
(30+0+0)
5
Rimska proza (Srebrni vijek) (61851) 60
3,0 Radi, T.
R1
(0+30+30)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Demo, .
R0
(0+0+15) 4, 5, 6

Eng. Sem.
ECTS LAT (5036): Izborni kolegiji [3. godina] Sem.
raz. opt.
3,0 Matasovi, M.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
Latinska patristika (37578) 60
3,0 Knezovi, P.
R1
(30+15+15)
6
5,0 Tvrtkovi, T.
R1
(30+30+0)
6
3,0 Martini-Jeri, Z.
R1
(0+30+30)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Demo, .
R0
(0+0+15) 4, 5, 6
Eng. Sem.
ECTS LAT (5036): Izborni kolegiji [3. godina] Sem.
raz. opt.
3,0 Matasovi, M.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6

Povijest - dvopredmetni (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti
(univ. bacc. hist.)
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1
3,0 Tomorad, M.
R1
(30+0+0)
1
3,0 Tomorad, M.
R2
(30+0+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tomorad, M.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
Mediteran u 19. i 20. st. (117211) 30
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R2
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Korade, M.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Ani, M.
R1
(30+0+0)
2
5,0 Popi, T.
R1
(30+0+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
4,0 Akmada, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30
(30+0+0)
2, 4, 6
Tomorad, M.
4,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Jurevi, J.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Vitek, D.
R1
(30+0+0)
3


5,0 Juki, I.
R1
(30+0+0)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tomorad, M.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
Mediteran u 19. i 20. st. (117211) 30
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R2
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Matkovi, S.
R1
(30+0+0)
4
Povijest 19. st. (38058) 30
5,0 voger, V.
R1
(30+0+0)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
4,0 Akmada, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6


4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30
(30+0+0)
2, 4, 6
Tomorad, M.
4,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Jurevi, J.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Dizdar, Z.
R1
(30+0+0)
5
5,0 Jurevi, J.
R1
(30+0+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Tomorad, M.
R0
(30+0+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Korade, M.
R0
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Tomorad, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
Mediteran u 19. i 20. st. (117211) 30
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Tomorad, M.
R2
(0+30+0)
1, 3, 5
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
1, 3, 5
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
1, 3, 5

Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Lui, I.
R1
(30+0+0)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R0
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Dizdar, Z.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30 1, 2, 3,
(0+30+0) 4, 5, 6
4,0 Akmada, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
4,0 Buczynski, A.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
4,0 Vitek, D.
R0
(15+15+0)
2, 4, 6
3,0 Korade, M.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
30
(30+0+0)
2, 4, 6
Tomorad, M.
4,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Jurevi, J.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
3,0 Popi, T.
R1
(0+30+0)
2, 4, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6


R1
(0+60+0) 4, 5, 6

Sociologija - dvopredmetni (180 ECTS)

Akademski naziv: Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sociologije
(univ. bacc. soc.)
Eng. Sem.
raz. opt.
4,0 Lay, V.
R1
(0+30+0)
1
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
1
5,0 Mati, R.
R0
(30+0+0)
1
R1
(30+0+30)
1
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
30
(30+0+0)
2
4,0 Marinovi, A.
R0
(0+30+0)
2
7,0 Mati, R.
R0
(30+30+0)
2
0,0 Bagari, I.
R1
(0+0+30)
2
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
7,0 Mati, R.
R0
(30+30+0)
3
5,0 imievi, V.
R2
(30+0+30)
3
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
7,0 Markei, I.
R1
(30+30+0)
4
5,0 imievi, V.
R1
(30+30+0)
4
5,0 imievi, V.
R1
(30+0+30)
4
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 imievi, V.
R1
(30+30+0)
5
R0
(0+30+0)
5
7,0 Markei, I.
R1
(30+30+0)
5
Eng. Sem.
raz. opt.
2,0 Laba, D.
R0
(0+0+30)
1, 3, 5
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6

Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
5,0 Gulin Zrni, V.
R1
(30+30+0)
6
4,0 Pukari, M.
R0
(0+30+0)
6
0
(0+0+0)
6
Eng. Sem.
raz. opt.
3,0 Grevi, M.
R0
(15+15+0) 4, 5, 6
Eng. Sem.
raz. opt.
R1
(0+60+0) 4, 5, 6
R1
(0+60+0) 4, 5, 6

Predmeti

Akademska pismenost 38839

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Doc. dr. sc. Izvoa

Tomislav Janovi Anelka Ragu, mag. nov.
Opis predmeta
Usvajanje temeljnih standarda akademskog pisanja: logikih, stilistikih,
pravopisno-gramatikih, grafikih, bibliografskih, etikih.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (izborni kolegiji 2, 2. semestar, 1.
godina)
Komunikologija (Studij) (izborni kolegiji 2, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
Nakon uspjeno savladanog predmeta, studenti e moi:
1. Demonstrirati sposobnost pretraivanja bibliografskih i drugih izvora i

samostalnog odabiranja relevantne grae za pisanje akademskog rada.
2. Proizvesti biljeke, sluiti se prirunicima, internetskim izvorima i drugim
pomonim istraivakim sredstvima.
3. Primijeniti i poznavati temeljne bibliografske norme akademskog pisanja.
4. Demonstrirati sposobnost samostalnog pisanja akademskog teksta (pisanu
zadau, seminarski ili zavrni rad) primjenom standardnih postupaka i
normi akademskog pisanja (logikih, pravopisnih, gramatikih, stilskih,
bibliografskih, grafikih, etikih).
5. Demonstrirati sposobnost uoavanja i ispravljanja pogreaka i nedostataka
u vlastitom i tuem akademskom tekstu.
Ope kompetencije
Primijeniti standardne postupke akademskog pisanja u izradi seminarskih i
kvalikacijskih radova (zavrnih i diplomskih). Pretraivati bibliografske baze i
druge izvore u provedbi istraivakih zadataka. itati s razumijevanjem i kritiki
analizirati studijske tekstove i medijske sadraje. Izraavati i izlagati stavove i
argumente, u usmenom i pisanom obliku.
Ocjenjivanje
Elementi ocjene: redovito pohaanje nastave: 5 %; prva vjeba: 5 %; druga vjeba:
10 %; trea vjeba: 10 %; etvrta vjeba: 20; % peta vjeba: 50 %.

Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij: nain izvoenja nastave i provjere znanja/vjetina; uvjeti
dobivanja potpisa i ocjene; naini ponaanja i komunikacije na kolegiju.
2. Usmeno i pismeno izraavanje; vrste i funkcije teksta; akademski tekstovi,
akademska zajednica i akademska komunikacija; tradicija akademskog
pisanja i kritikog miljenja; ciljevi, svrhe i vrste (anrovi) akademskih
tekstova; norme i postupci u akademskom pisanju.
3. Makro-razina akademskog teksta: tema (naslov) i razdioba teme (sadraj);
istraivako pitanje (problem) i glavna tvrdnja (hipoteza); svrha uvoda i
nain pisanja uvoda.
4. Makro-razina akademskog teksta: razrada teme; poglavlja, odjeljci,
odlomci; svrha zakljuka i nain pisanja zakljuka; svrha saetka i nain
pisanja saetka; kljune rijei.
5. Mikro-razina akademskog teksta: obiljeja akademskog jezika i stila
(normiranost, stilska neobiljeenost, jednostavnost, jasnoa, konciznost,
preciznost); prisutnost autora u tekstu; tehniki termini; kratice.
6. Mikro-razina akademskog teksta: struktura i duina reenica; povezivanje
reenica u odlomke i odlomaka u odjeljke; vrste i funkcije odlomaka; rijei-
poveznice (konektori) i rijei-mijenjalice (modifikatori); izraavanje tvrdnji
i uspostavljanje veze meu tvrdnjama; zauzimanje stava, usporeivanje i
suprotstavljanje stavova.
7. Logike norme i postupci u akademskom pisanju: definicija, klasifikacija,
argumentacija; strategije argumentacije; valjani i nevaljani argumenti;
analiza i interpretacija teksta; navoenje primjera; pozivanje na evidenciju i
pozivanje na autoritet; kvalitativna i kvantitativna evidencija; tablini
prikazi; slike i audio-vizualna graa; grafiko oblikovanje teksta.
8. Bibliografske norme i postupci u akademskom pisanju: navoenje (citiranje)
i otkrivanje izvora (referiranje); priprema i isticanje citata; naini otkrivanja
izvora; pojam plagijata i etiki zahtjevi akademskog teksta; etiki kodeks
znanstvene i akademske zajednice.
9. Bibibliografske norme i postupci u akademskom pisanju: saimanje
(sinteza) i prepriavanje (parafraza); svrha i nain prepriavanja tuih rijei i
misli; funkcija biljeaka (fusnota).
10. Bibliografske norme i postupci u akademskom pisanju: vrste izvora, naini
upuivanja na izvore i navoenje izvora (primarni i sekundarni izvori,
najee vrste izvora, izvori s vie autora i izvori bez autora, internetski
izvori, neobjavljeni i drugi atipini izvori); sastavljanje bibliografije/popisa
izvora.
11. Postupci koji prethode pisanju akademskog rada: empirijsko istraivanje,
pretraga bibliografskih baza i drugih izvora, sastavljanje radne bibliografije,
itanje s razumijevanjem i pravljenje biljeaka, evaluacija dokazne grae,
nacrt strukture i plana rada; postupci nakon zavretka pisanja akademskog
teksta: preureivanje, korektura i lektura; izbjegavanje plagiranja.
12. Utvrivanje gradiva i vjebe.

Literatura
Janovi, T. (2012). Janovi, T. (2012). Citiranje,
Akademsko pisanje, parafraziranje i upuivanje
nastavni materijal, power- na izvore u akademskim
point-prezentacija, Zagreb: tekstovima, skripta, Zagreb:
Hrvatski studiji Sveuilita Hrvatski studiji Sveuilita
u Zagrebu u Zagrebu
Orai Toli, D. (2011).
Akademsko pismo, Zagreb:
Naklada Ljevak

Akademski engleski 45642

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 60
Izvoai
V. pred. dr. sc. Iva Andraka, Pred.
Lucia Mikulin Adrian Jadranko Beljo, Pred.
Saletovi Klara Bili-Metri
Nina Vukadin, prof.
Opis predmeta eng.njem.
Ciljevi predmeta su osposobiti studente za samostalno sluenje stranom strunom

literaturom i pisanje radova na akademskom engleskom jeziku, te razviti
samostalnost u unaprjeivanju jezine kompetencije uz pomo dostupnih izvora i
prirunika.
Ishodi uenja
1. Analizirati koncepte kohezije i konektora te ih primijeniti na tekst iz

podruja struke,
2. Objasniti naine tvorbe rijei u engleskome jeziku,
3. Analizirati formalnu i sadrajnu organizaciju te stil i registar akademskoga
teksta,
4. Identificirati kolokacije i upotrebljavati ih u usmenom i pismenom
izraavanju,
5. Identificirati izraze za opisivanje i usporeivanje, za navoenje primjera i
dodavanje informacija, za navoenje rezultata i razloga i za definiranje i
izvoenje zakljuaka,
6. Opisati i komentirati dijagram, graf ili mapu,
7. Napisati osnovna pravila za parafraziranje, citiranje i referiranje,
8. Opisati osnovne znaajke vokabulara akademskoga teksta (lani parovi,
sinonimi, antonimi, polisemine rijei, internacionalizmi).
Ope kompetencije
Studenti e biti u stanju primijeniti znanje i razumijevanje koncepata, principa i
teorije o osnovnim znaajkama akademskoga teksta za globalno razumijevanje
strunih i znanstvenih tekstova iz podruja struke na engleskome jeziku; koristiti
rjenike, gramatike i ostale dostupne prirunike i izvore za daljnje razvijanje svoje
jezine kompetencije iz engleskoga jezika; prezentirati svoje miljenje i stavove o
temama iz podruja struke na engleskome jeziku.
Ocjenjivanje
Aktivnost studenata pratit e se tijekom itavog semestra. Nastavu je obavezno
pohaati. Ispit je pismeni, uz mogunost polaganja usmenog.

Tjedni plan nastave

1. Koritenje rjenika (vrste rjenika, rjenike natuknice, vrste rijei)
2. Kohezija i konektori (naini ostvarivanja kohezije i osnovne vrste konektora
u engleskome jeziku)
3. F ormalna i sadrajna organizacija akademskoga teksta (odlomak, tematska
reenica, poglavlje, naslov, uvod, diskusija, saetak)
4. Stil i registar (formalni stil i njegove osnovne znaajke u engleskome jeziku,
formalni vokabular, negativna inverzija)
5. Parafraziranje, citiranje i referiranje
6. Kolokacije i njihove osnovne znaajke u engleskome jeziku (glagol +
imenica, pridjev + imenica, glagol + prilog, prilog + pridjev)
7. itanje s razumijevanjem (uvjebavanje tehnika i strategija itanja
surveying, skimming i scanning na autentinim akademskim tekstovima na
engleskome jeziku)
8. Naini tvorbe rijei u engleskome jeziku (prefiksi, sufiksi i njihove funkcije,
osnovne znaajke sloenih pridjeva i imenica)
9. Rjenik akademskoga teksta (internacionalizmi, lani parovi, sinonimi,
antonimi, polisemija)
10. Jezine funkcije opisivanja i usporeivanja u engleskome jeziku
11. Jezine funkcije navoenja primjera i dodavanja informacija u engleskome
jeziku
12. Jezine funkcije definiranja i izvoenja zakljuaka u engleskome jeziku
13. Jezine funkcije navoenja razloga i rezultata u engleskome jeziku
14. Izrazi za opisivanje promjena u engleskome jeziku (vrste grafova, vokabular
za opisivanje poveanja, smanjenja, naglog rasta i naglog pada)
15. Ponavljanje. Studentska evaluacija rada na predmetu.
Literatura
Mikulin Saletovi, L., Philpot, S.; Curnick, L.
Vojkovi Estatiev, V.; Beljo, (2007). Academic Skills:
A. (2012). English Academic Reading, Writing and Study
Vocabulary for Social Skills, Oxford: Oxford
Sciences and Humanities, University Press
Zagreb: Hrvatski studiji
Sveuilita u Zagrebu
Gramatika engleskoga Englesko-engleski rjenik
jezika po izboru studenata po izboru studenata
akademski tekst po izboru
studenata

Akademski njemaki 45829

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 60
V. pred. dr. sc.

Lucia Mikulin
Saletovi
Opis predmeta
Osposobljavanje studenata za samostalno sluenje medijima te strunom i
znanstvenom literaturom na njemakome jeziku. Razvijanje samostalnosti
studenata u razvijanju svoje jezine kompetencije uz pomo dostupnih izvora i
prirunika. Upoznavanje studenata s kulturom i civilizacijom zemalja njemakoga
govornog podruja. Razvijanje vjetina govorenja i itanja na njemakome jeziku.
Vrsta predmeta
F ilozofija (Dvopredmetni Studij) (akademski strani jezik, 1. semestar, 1. godina)
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (akademski strani jezik, 1. semestar, 1.
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
Kroatologija (Dvopredmetni Studij) (akademski strani jezik, 1. semestar, 1.
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
Latinski jezik (Dvopredmetni Studij) (akademski strani jezik, 1. semestar, 1.
godina)


godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
Povijest (Dvopredmetni Studij) (akademski strani jezik, 1. semestar, 1. godina)
Sociologija (Dvopredmetni Studij) (akademski strani jezik, 1. semestar, 1.
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
Komunikologija (Studij) (izborni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Kroatologija (Studij) (izborni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Povijest (Studij) (izborni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Psihologija (Studij) (izborni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Sociologija (Studij) (akademski strani jezik, 1. semestar, 1. godina)
Sociologija (Studij) (akademski strani jezik, 2. semestar, 1. godina)
Sociologija (Studij) (izborni tzp, 1. semestar, 1. godina)

Ishodi uenja
1. Koristiti rjenike, gramatike i ostale dostupne prirunike za njemaki jezik,

2. Opisati i primijeniti naine izraavanja vremenskih odnosa u njemakome
jeziku,
3. Prepoznati i protumaiti naine tvorbe rijei u njemakome jeziku,
4. Objasniti formalnu i sadrajnu organizaciju te osnovne znaajke medijskih i
akademskih tekstova,
5. Opisati osnovne znaajke vokabulara medijskih i akademskih tekstova
(lani parovi, sinonimi, antonimi, polisemine rijei, struni termini),
6. Navesti osnovne znaajke kulture i civilizacije zemalja njemakoga
govornog podruja,
7. Prepoznati i upotrebljavati izraze za usporeivanje, izraavanje razloga i
rezultata te navoenje primjera u njemakome jeziku,
8. Prepoznati i upotrebljavati rijei i izraze za izraavanje vlastitog miljenja,
navoenje argumenata te slaganja ili neslaganja u njemakome jeziku,
9. Objasniti glavne ideje medijskih i akademskih tekstova na njemakome
jeziku te diskutirati o temama iz podruja struke na njemakome jeziku.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje i razumijevanje koncepata, principa i teorije o osnovnim
znaajkama medijskih i akademskih tekstova za globalno razumijevanje medijskih,
strunih i znanstvenih tekstova iz podruja struke na njemakome jeziku. Koristiti
rjenike, gramatike i ostale dostupne prirunike i izvore za daljnje razvijanje svoje
jezine kompetencije iz njemakoga jezika. Primijeniti znanja o kulturi i civilizaciji
zemalja njemakoga govornog podruja u svojoj struci. Prezentirati miljenje i
stavove o temama iz podruja struke na njemakome jeziku.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10% (ukljuuje pohaanje i usmeni prikaz novinskog lanka ili
akademskog teksta ), obvezne zadae i prezentacija na zadanu temu 20%, pismeni
ispit 40% (mora biti pozitivan), usmeni ispit 30% (mora biti pozitivan).
Tjedni plan nastave

1. Inicijalni test. Koritenje rjenika (vrste rjenika, rjenike natuknice, vrste
rijei), gramatika i ostalih dostupnih prirunika
2. Izraavanje vremenskih odnosa u njemakome jeziku (pregled glagolskih
vremena, vremenskih prijedloga i vremenskih priloga)
3. F ormalna i sadrajna organizacija te osnovne znaajke medijskih tekstova i
akademskih tekstova
4. itanje s razumijevanjem (medijski tekstovi o studiranju i nainima uenja)
5. Naini tvorbe rijei u njemakome jeziku (izvedenice i sloenice te njihove
osnovne znaajke)
6. Kultura i civilizacija zemalja njemakoga govornog podruja
7. Tiskani i elektroniki mediji u zemljama njemakoga govornog podruja
8. Znaajke vokabulara medijskih i znanstvenih tekstova (lani parovi u
hrvatskome i njemakome jeziku, sinonimi, antonimi, polisemine rijei,
terminologija)
9. Osnovne rijei i izrazi za zavrni i uvodni dio izlaganja na njemakome
jeziku
10. Jezine funkcije izraavanja vlastitoga miljenja, navoenja argumenata te
slaganja ili neslaganja u njemakome jeziku

11. Jezine funkcije usporeivanja, izraavanja razloga i rezultata te navoenja

primjera u njemakome jeziku
12. itanje s razumijevanjem (medijski tekstovi o kulturolokim razlikama i
politici)
13. itanje s razumijevanjem (akademski tekstovi o medijima, mladima i
politici)
14. Izlaganja studenata i diskusija na neke od sljedeih tema: naini uspjenog
uenja, mediji u Hrvatskoj i zemljama njemakoga govornog podruja,
studenti i studentski ivot u Hrvatskoj i u zemljama njemakoga govornog
podruja, vojna obveza)
15. Ponavljanje i evaluacija rada na predmetu.
Literatura
Glovacki-Bernardi, Z. (2001) Hansen-Kokoru, R.,
Osnove njemake Matei, J., Peur-Medinger,
gramatike, Zagreb: kolska Z., Znika, M. (2005)
knjiga (odabrana poglavlja) Njemako-hrvatski
univerzalni rjenik, Zagreb:
Nakladni zavod Globus i
Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje
Njemako-njemaki rjenik Akademski i medijski
po izboru studenata tekstovi po izboru
studenata
Autentini jezini materijali

i tekstovi

Ancient Egypt, Greece and Rome in Motion Pictures: 117182

Facts vs. Fiction
ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Mladen Tomorad
Opis predmeta
The aim of the course is to enable students to recognize dierences between facts
shown in motion pictures and the real historical facts. Within the course, students
will learn interdisciplinary approach of this subject through various motion
pictures lmed during the 20th and the early 21st century and the historical
sources (mythology, architecture, letters, biographies, epigraphical sources,
paintings, mosaics etc.). After the whole course students will be able to
demonstrate their knowledge about this subject and the dierence between facts
shown in movies and the facts based on the historical sources and literature.
During the course students will get review of the most important motion pictures
related to the history of Ancient Egypt, Greece and Rome and the historical
sources of the same subjects.
Vrsta predmeta
Povijest (Dvopredmetni Studij) (izborni kolegiji / radne grupe, 1. semestar, 1.
godina)
godina)
godina)
Povijest (Studij) (izborni kolegiji / radne grupe, 1. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Describe key historical facts of the motion pictures and historical figures
shown in these movies
2. Explain the key issues of the motion pictures related to this subject
3. Explain the key issues of the history of Ancient Egypt, Greece and Rome
4. Explain the key issues of the various myths and legends of the heroes
shown in the motion pictures related to this subject
5. Explain the key issues and development of motion pictures related to the
Ancient world
6. Explain the importance of the Ancient world

7. Identify the major characteristics of the motion pictures related to the

history of Ancient Egypt, Greece and Rome
Ope kompetencije
After completing the course, students will be able to:
1) engage meaningfull debate about the history and mythology of the Ancient
Egypt, Greece and Rome
2) recognize and interprete key historical sources about this subject
Ocjenjivanje
Class attendance 25 %;
Colloquium 50 % or Written exam at the end of term (50 %):
- 1st colloquium 25%
- 2nd colloqium 25%
- Written exam 50 %
Seminar essay 25%.
Tjedni plan nastave

1. Ancient Egypt: Cleopatra
2. Ancient Egypt: Pyramid building
3. Ancient Egypt: Ancient Egyptian literature
4. Ancient Egypt: Exodus
5. Ancient Greece: mythology
6. Ancient Greece: Greco-Persian wars
7. Ancient Greece: Alexander the Great
8. Ancient Rome: Beginning of Christianity
9. Ancient Rome: Wars with barbarians
10. Ancient Rome: gladiators
11. Ancient Rome: Julius Caesar
12. Ancient Rome: Roman Emperors
13. Ancient Rome: Late Antiquity
14. F inal discussion
15. Colloquium
Literatura
Tomorad, M. (2013) Ancient Egypt, Greece and Rome in
Motion Pictures: F acts vs. F iction (PowerPoint
Presentations). Zagreb: Hrvatski studiji Sveuilita u
Zagrebu.

Antiki gradovi kontinentalne Hrvatske 52991

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Vlatka Vukeli, dr. sc.
Doc. dr. sc.
Mladen Tomorad
Opis predmeta
Upoznavanje s povijeu antikog i kasnoantikog razdoblja hrvatskog
kontinentalnog prostora, te zajedniko kritiko usporeivanje tipinih rimskih
elemenata u provincijalnim centrima, njihov razvoj kroz datu vremensku epohu, i
pronalaenje slinosti i razlika s originalnim predlokom (Rim). Osnovni cilj je da
polaznici radne grupe budu sposobni analizirati temeljne pojmove rimske
povijesti na podruju kontinentalne Hrvatske, protumaiti i objasniti zbivanja i
procese, povezivati ih u cjelinu, te usporediti razliite rezultate i zakljuke obrade
gradiva. Posredno se oekuje razvoj misaonog vrednovanja i kritikog pristupa
gradivu i sposobnost komparacije.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Opisati tijek rimske ekspanzije na prostoru kontinentalne Hrvatske

2. Analizirati poetke i razvoj kranstva
3. Objasniti ustroj vojne uprave
4. Objasniti posljedice rimskog osvajanja
5. Povezati znanja o vanosti antikih urbanih centara (Siscija) u povezivanju
Dalmacije i kontinentalnog dijela Hrvatske, te posljedice za formiranje
hrvatske etnike zajednice
6. Objasniti prodor Avara i Slavena na tlo kontinentalne Hrvatske, utjecaj tih
dogaaja na rimske provincijalne urbane centre, te slom Carstva na tom
teritoriju krajem 6. i poetkom 7. stoljea

Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenog studija student e moi:
1. objasniti uzrono posljedine veze izmeu povijesnih dogaaja i povijesnih
procesa,
2. analizirati naine donoenja zakljuaka o povijesnim procesima i dogaajima,
3. usporediti povijesne procese u razliitim razdobljima,
4. razluiti bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih dogaaja i procesa,
5. diferencirati specifinosti pojedinih povijesnih razdoblja.
Ocjenjivanje
Ocjenjuje se seminar, sudjelovanje u nastavi i ispitno (pismeno i usmeno) znanje
(40:10:50).
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje; upoznavanje s predmetom i literaturom
2. Povijesni izvori (materijalni i pisani)
3. Od graanskih ratova na prostoru starovjekovne Italije do Principata-
posljedice za nae povijesne krajeve
4. Rimska vojska, pacifikacija i urbanizacija Ilirika; domorodako stanovnitvo
i proces romanizacije
5. Grad/urbanizam kroz povijest; izgled rimskog provincijalnog grada,
Vitruvije, Gaj Velej Paterkul
6. Siscija-primjer provincijskog sredita kontinentalne Hrvatske
7. Andautonija i rimski putevi u okolici; rimske ceste
8. Ad F ines, Ad Quadrata i Aquae Balissae
9. Aquae Iasae, Aquae Vivae, Iovia, Lobor
10. Rimska uprava i rimske pokrajine na tlu dananje Hrvatske; Provincijalno
gospodarstvo
11. Cibalae
12. Certissia i Mursa
13. Dunavski limes i Sirmium
14. Ilirike provincije u kasnoj antici i razvoj ranog kranstva na tlu dananje
Hrvatske i vrijeme propasti Rimskog Carstva na tlu Ilirika (597.-640.); kraj
antikog urbanizma; znaaj i posljedice
15. Terenska nastava
Literatura
Salvan, I.; Caporali, R. Nives Majnaric- Pandzic
(1967). Antiki Rim. (1986). Arheoloka
Panorama jedne civilizacije, istraivanja na karlovakom
Vuk Karadi; Prosveta, i sisakom podruju, HAD,
Beograd; Mladinska knjiga, Zagreb
Ljubljana
(1981). Arheoloka Z. BURKOWSKY (1999).
istraivanja u Zagrebu i Sisak u prapovijesti antici i
njegovoj okolici, sv. 6., starohrvatskom dobu, Sisak,
Izdanja HAD-a, Zagreb Gradski Muzej Sisak, 1999
J. BRUNMID (1908).
Kameni spomenici
hrvatskog narodnog muzeja
u Zagrebu, VHAD, 10

Arheologija i hrvatska povijest srednjeg vijeka 93930

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Doc. dr. sc.

Tomislav Popi
Opis predmeta
Cilj predmeta je pruiti studentima spoznaje o hrvatskoj povijesti ranoga
srednjega vijeka koristei pritom dostignua srodne znanstvene discipline
arheologije. U nedostatku pisanih izvora za hrvatsku ranosrednjovjekovnu
povijest arheologija postaje nezaobilazna disciplina koja omoguuje da se odreeni
drutveni fenomeni razmatraju i da se nae spoznaje o pojedinim aspektima
drutvenoga ivota prodube. Zbog toga je naglasak stavljen upravo na povezivanje
spoznaja do kojih dolaze povijesna i arheoloka znanost ime slika
ranosrednjovjekovnoga hrvatskoga drutva postaje kompleksnija.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati glavne probleme hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti,

2. Definirati temeljne probleme hrvatske arheologije,
3. Objasniti tijek povijesnih gibanja u razdoblju od 7. do 12. stoljea,
4. Procijeniti vanost arheolokih izvora za hrvatsku ranosrednjovjekovnu
povijest,
5. Identificirati kljune arheoloke spomenike iz hrvatskoga
ranosrednjovjekovlja,
6. Usporediti arheoloke s pisanim izvorima u slaganju slike prolosti.

Ope kompetencije
procesa,
2. identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih dogaaja i procesa,
3. definirati to je to povijesna interpretacija,
4. ukazati na nunost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme.
Ocjenjivanje
Usmeni ispit 100%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod - upoznavanje sa studentima, njihovim obvezama, literaturom i
nainom polaganja ispita
2. Arheoloka znanost - predmet izuavanja, metode, pristupi i paradigme
3. Hrvatska arheologija - problem definicije nacionalnih arheologija, povijest
hrvatske arheologije
4. Temeljni problemi hrvatske arheologije
5. Problem pokrtavanja Hrvata
6. Vieslavova krstionica
7. Ranosrednjovjekovni grobni kompleksi
8. Ranosrednjovjekovni natpisi
9. Crkva sv. Marte u Bijaima kod Trogira
10. Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine
11. Crkva sv. Marije u Biskupiji kod Knina
12. Crkva sv. Trojstva (Donata) u Zadru
13. Epitaf kraljice Jelene
14. Reljef kralja Petra Kreimira IV.
15. Zvonik uz crkvu i samostan sv. Marije u Zadru
Literatura
Huw M. A. Evans, The early Philip L. Kohl, Nationalism
medieval archeology of and Archaeology: On the
Croatia: A.D. 600-900, Constructions of Nations
Oxford 1989. and the Reconstructions of
the Remote past, Annual
Review of Anthropology 27
(1998), str. 223-246.
Mladen Ani, Od vladarske Ivo Petricioli, Crkva sv.
curtis do gradskoga kotara: Spasa na vrelu Cetine,
Bijai i crkva sv. Marte od Starohrvatska prosvjeta
poetka 9. do poetka 13. III/22 (1995.), str. 19-28.
stoljea, Starohrvatska
prosvjeta III/26 (1999), str.
189-236.
Pavua Vei, Crkva sv.
Trojstva (sv. Donata) u
Zadru, Zagreb 1986.

Bosna Srebrena u Osmanlijskom razdoblju 117210

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Rudolf Barii
Prof. dr. sc.
Mijo Korade
Opis predmeta
F ranjevaka provincija Bosna Srebrena (Bosna Argentina) bila je jedina institucija
srednjovjekovne Bosne koja je preivjela propast bosanskog kraljevstva i nastavila
djelovati u izmijenjenim okolnostima. Povijest i djelovanje katolike Crkve na
bosanskohercegovakom podruju neodvojivi su od bosanskih franjevaca koji su
kroz gotovo 5 stoljea bili skoro jedini pastoralni djelatnici. Njihovo djelovanje je
tijekom osmanlijskog razdoblja imalo svoje plime i (ee) oseke, ali je odigralo
presudnu ulogu u ouvanju katolike komponente bosanskog stanovnitva koje se
tijekom 19. i 20. st. inkorporiralo u modernu hrvatsku naciju. Cilj kolegija je
omoguiti studentima stjecanje vjetina potrebnih za razumijevanje povijesnog
okvira i naina na koji je Bosna Srebrena djelovala.
Od studenata se oekuje redovito pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje osobito

prilikom rada na izvorima.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Prikazati najvanije dogaaje vezane uz povijest Bosne Srebrene

2. Prikazati najvanije povijesne osobe Bosne Srebrene
3. Identificirati najvanije linosti iz Bosne Srebrene
4. Objasniti najvanija kulturna dostignua bosanskih franjevaca
5. Povezati procese razvoja Bosne Srebrene sa slinim procesima drugih
katolikih institucija
6. Opisati razvoj pastoralne prakse bosanskih franjevaca

Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenog studija studenti e moi:
identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih dogaaja i procesa,
raspraviti o kontekstu povijesnih dogaaja,
izraziti svoje miljenje o povijesnim dogaajima i povijesnim procesima,
ukazati na nunost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
analizirati naine donoenja zakljuaka o povijesnim procesima i dogaajima,
prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.
Ocjenjivanje
Studentske obaveze: Nazonost u nastavi. Aktivno sudjelovanje u nastavi
(diskutiranje o tekstovima). Izostanci: Student ima pravo izostati dva puta s
nastave. Ispit je usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u povijest franjevaca
2. Kranstvo u Bosni prije dolaska franjevaca
3. Dolazak franjevaca u Bosnu
4. Islamizacija Bosne
5. Djelovanje Bosne Srebrene do 1699.
6. Bosna Srebrena nakon Bekog rata
7. Podjele Bosne Srebrene u 18. st.
8. Knjievno stvaralatvo bosanskih franjevaca
9. Obrazovanje bosanskih franjevaca
10. Habsburka monarhija i bosanski franjevci
11. Apostolski vikarijat u Bosni 1735.-1881.
12. Bosna Srebrena u 19. st.
13. Ilirski pokret i bosanski franjevci
14. Odnosi pravoslavne crkve i bosanskih franjevaca
15. Zavrno predavanje
Literatura
DAJA, Sreko Matko DAJA, Sreko Matko
(1999). Konfesionalnost i (1971). Katolici u Bosni i
nacionalnost Bosne i zapadnoj Hercegovini na
Hercegovine. prijelazu iz 18. u 19. st.
Predemancipacijski period Doba fra Grge Ilijia
1463.-1804., Ziral Vareanina (1783.-1813.),
Kranska sadanjost
GAVRAN, Ignacije (2007). JELENI, Julijan (1990).
Suputnici bosanske Kultura i bosanski franjevci
povijesti: sedam stoljea I-II. sv. (izbor iz poglavlja u
djelovanja bosanskih dogovoru s predavaem),
franjevaca, Svjetlo rijei Svjetlost
JERKOVI, Marko;
BARII, Rudolf (2011).
Vjerske prilike na zapadnom
obodu Osmanskoga carstva
za ivota Ivana Ania, u:
Zbornik o Ivanu Aniu
Dumljaninu, str. 9-30.,
Hrvatski studiji

Crkvena povijest u svjetlu srednjovjekovnih izvora 61895

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Marko Jerkovi, dr. sc.
Doc. dr. sc.
Tomislav Popi
Opis predmeta
Upoznati studente s temeljnim procesima i najvanijim dogaajima koji su
obiljeili Crkvu kao srednjovjekovnu instituciju. Upoznati studente s najvanijim
primarnim izvorima za srednjovjekovnu crkvenu povijest.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Opisati procese vezane uz crkvenu povijest srednjeg vijeka

2. Razviti sposobnosti izrade seminara
3. Analizirati i interpretirati izvore za crkvenu povijest srednjeg vijeka
4. Usporediti povijesne procese koji su se odvijali na hrvatskom povijesnom
prostoru s onima na irem europskom prostoru
5. Identificirati povijesne probleme i pitanja vezana uz crkvenu povijest
srednjeg vijeka
6. Objasniti problematiku povezanu uz specifina historiografska pitanja
Ope kompetencije
definirati povijesne procese svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima,
sumirati temeljne podatke iz hrvatske i svjetske povijesti,
povezati razliite povijesne procese,
prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija,
proizvesti samostalne zakljuke o pojedinim dogaajima i procesima,
interpretirati pojedine povijesne izvore.

Ocjenjivanje
(diskutiranje o tekstovima). Izvravanje tjednih zadataka (itanje tekstova).
Izostanci: Student ima pravo izostati dva puta s nastave.
Nain polaganja: A) Usmeno na kraju kolegija; B) Pismeno preko dva kolokvija.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u crkvenu povijest.
2. Pape ranoga srednjeg vijeka.
3. Konstantinova darovnica.
4. Benediktinci i regule.
5. Papa Ivan VIII. i hrvatski knez Branimir.
6. Crkveni sabori 10. stoljea.
7. Reformno doba: Grgur VII.
8. Clunyjevska reforma.
9. Crkvene organizacije u Dalmaciji i kontinentalnoj Hrvatskoj.
10. Sv. F ranjo Asiki i pojava prosjakih redova.
11. Papinska monarhija: Inocent III. i Grgur IX.
12. Toma Arhiakon.
13. Bonifacije VIII.
14. Avinjonsko papinstvo.
15. Crkveni sabori 15. stoljea.
Literatura
Duffy, Eamon (1998). Sveci i Ani, Mladen (2002).
grenici, str. 45-101., Mjesto Branimirove
OTOKAR KEROVANI, Hrvatske u suvremenom
RIJEKA svjetskom poretku, u:
Hrvatska u doba kneza
Branimira, str. 43-65.,
HAZU, Zadar
Katii, Radoslav (2003). Ostoji, Ivan (1963).
Toma Arhiakon i njegovo Benediktinci u Hrvatskoj i
djelo, u: Toma Arhiakon, ostalim naim krajevima, sv.
Historia Salonitana, str. I., Benediktinski priorat-
329-378., Knjievni krug, TKON, Split
Split
anjek, F ranjo (2000). Crkva
i kranstvo, u: Hrvatska i
Europa: kultura, znanost i
umjetnost. Srednji vijek i
renesansa (XIII.-XVI.
stoljee), str. 227-247.,
HAZU, Zagreb

Deskriptivna statistika 45751

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 30
Doc. dr. sc.

Mislav Stjepan
ebec
Opis predmeta
Upoznati studente s razliitim vrstama podataka dobivenih strunim, ili
znanstvenim ispitivanjima/mjerenjima te ih osposobiti za njihovo prepoznavanje.
Prikazati razliite naine opisivanja empirijskih podataka grakim i tablinim
putem, mjerama centralnih tendencija i rasprenja, te pripremiti studente da
uspjeno odabiru primjerene opise za pojedinu vrstu podataka. Sustavno
informirati studente o postupcima izrauna poloaja rezultata u skupini te o
postupcima izrauna meusobnog odnosa dva, ili vie obiljeja danog statistikog
skupa, ali i razviti vjetinu valjanog koritenja svakog od njih. Uvjebati studente
u vrednovanju i primjerenom odabiru deskriptivnih statistikih postupaka
temeljem njihovih prednosti i ogranienja, kao i za samostalno provoenje tih
postupaka i valjanu interpretaciju pripadnih rezultata. Prikazati najvanije
koncepte teorije vjerojatnosti za statistike postupke u drutvenim disciplinama,
te razviti kod studenata osnovno vjerojatnosno poimanje drutvenih pojava
(psihologijska obiljeja kao sluajne varijable), iz kojeg proizlazi tumaenje
testovnih statistika i pripadnih teorijskih raspodjela u inferencijalnoj statistici.
Vrsta predmeta
Psihologija (Studij) (obavezan predmet, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati vrste podataka dobivenih nekim strunim, ili znanstvenim

opaanjem/mjerenjem koje odreuju mogue statistike postupke;
2. Odabrati najprimjerenije postupke za opis i prezentiranje odreenog skupa
podataka pripadajueg jednoj, ili vie varijabli;
3. Prikazati grafiki i tablino rezultate istraivanja na najprimjereniji nain;
4. Izraunati sve mjere centralne tendencije, rasprenja i poloaja rezultata u
skupini;
5. Koristiti kritiki osnovne pojmove vjerojatnostnog rauna u poimanju
drutvenih pojava;
6. Razlikovati svojstva diskretnih i kontinuiranih sluajnih varijabli te
pripadnih teorijskih distribucija ;
7. Procijeniti vanost normalne raspodjele i primijeniti njena svojstva u
rjeavanju konkretnih problema/zadataka u psihologijskim pojavama koje
podrazumijevaju normalnu raspodjelu pripadnih obiljeja;
8. Demonstrirati i opisati meusobni odnos dva i vie promatranih obiljeja
izraunavanjem pripadnih mjera povezanosti;

9. Procijeniti vrijednosti jedne varijable poznavanjem njenog odnosa s drugim

varijablama (jednom, ili vie njih);
10. Razlikovati razliite mjerne skale, varijable, mjere centralne tendencije,
rasprenja, poloaja rezultata u skupini, teorijske raspodjele, te mjere
povezanosti prema relevantnim kriterijima.
Ope kompetencije
11. Analizirati pretpostavke i primijeniti sukladna metodoloka i statistika znanja
u svrhu odgovaranja na specina istraivaka pitanja te utvrditi prednosti i
ogranienja razliitih istraivakih metoda i statistikih postupaka u psihologiji i
srodnim znanstvenim disciplinama.
18. Vrednovati i razvijati vlastite kompetencije, znanja i vjetine u skladu s
promjenama i standardima profesije.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave - do 12% ukupnog uspjeha na predmetu; kratke provjere znanja
poetkom svakih drugih vjebi - do 18% ukupnog uspjeha na predmetu; dvije
parcijalne pismene provjere znanja (kolokvija) - do 46% ukupnog uspjeha na
predmetu; usmeni ispit - do 24% ukupnog uspjeha na predmetu. dodatni bodovi -
do 5% ukupnog uspjeha na predmetu.
Tjedni plan nastave

1. Upoznavanje sa silabusom predmeta Deskriptivna statistika; Definicija,
vanost i podjela statistike; Osnovni pojmovi statistike: entitet, uzorak,
populacija i obiljeje
2. Definicije i primjeri mjerenja u psihologiji; Mjerne skale: definicije, primjeri,
obiljeja i primjereni statistiki postupci; Varijable: definicija, podjele i
primjeri
3. Raspodjela rezultata mjerenja: definicija i razlozi koritenja; Tablini prikazi
rezultata: osnovna svojstva, vrste, osobitosti grupiranja rezultata; Grafiki
prikaz rezultata: definicija, svrha, vrste, sastavnice i pravila izrade prikaza
4. Mjere centralne tendencije (MCT): definicija, svrha i pretpostavke; Osnovne
informacije o geometrijskoj i harmonijskoj sredini; Osnovni oblici
raspodjela odrednica pri odabiru MCT; Aritmetika sredina (M), medijan (C)
i mod (D): definicija, situacije koritenja i naini raunanja (izvorni i
grupirani rezultati)
5. Definicija varijabiliteta i funkcija odreivanja mjera varijabiliteta; Totalni
raspon (TR), poluinterkvartino rasprenje (q), srednje apsolutno odstupanje
(M.A.D.), varijanca (V), standardna devijacija (SD) i koeficijent varijabilnosti
(CV): definicija, situacije koritenja, nain raunanja (izvorni i grupirani
rezultati), prednosti i nedostaci
6. Osnovni pojmovi vjerojatnosti (vjerojatnosni eksperiment, elementarni
dogaaj, eksperiment); Definicija vjerojatnosti i odnos sa psihologijskim
obiljejem te statistikom; Svojstva vjerojatnosti i osnovni zakoni
vjerojatnosti; Osnovni pojmovi kombinatorike: osnovna lema
kombinatorike, kombinacije i permutacije bez ponavljanja
7. Diskretna sluajna varijabla (DSV): definicija, raspodjela, funkcija (gustoe)
vjerojatnosti, funkcija raspodjele; Oekivanje i varijanca DSV; Vane
teorijske raspodjele DSV: binomna, multinomna i hipergeometrijska
(situacije pojavljivanja, formula, osnovna obiljeja, oekivanje i varijanca)
8. Kontinuirana sluajna varijabla (KSV): definicija, raspodjela, funkcija
(gustoe) vjerojatnosti, funkcija raspodjele, osnovna obiljeja; Oekivanje i
varijanca KSV; Normalna raspodjela najvanija teorijska raspodjela KSV u
psihologiji: pretpostavke za nastanak, funkcija (gustoe) vjerojatnosti,
funkcija raspodjele, vana svojstva; Standardna normalna raspodjela N(0,1):
nastanak, svrha, i odnos sa z-vrijednostima

9. Opa linearna transformacija rezultata i odnos sa standardizacijom;

Percentili i decili: definicija, situacije koritenja, nain raunanja (izvorni i
grupirani rezultati), prednosti i nedostaci; Definicija i osnovna svojstva
drugih teorijski vanih raspodjela KSV: pravokutna (uniformna), t-, -, F -
raspodjela)
10. Statistiko odreivanje povezanosti dvije varijable: svrha, osnovna
racionala i grafiki prikaz (dijagram rasprenja); Pearsonov koeficijent
korelacije (r): osnovne pretpostavke, izvod, naini raunanja, svojstva i
odrednice interpretacije; Koeficijent determinacije i alijenacije
11. Korelacija i uzrona veza; Korelacija i regresija; Pravac regresije i prognoza:
definicija, izvod, interpretacija; Pogreka prognoze: definicija, pretpostavke
za raunanje (homoscedascitet i normalitet kondicionalnih raspodjela),
operativna formula i interval pouzdanosti stvarnih vrijednosti
12. Viestruka (multipla) regresija: definicija, osnovna racionala, svrha i
ogranienja; Dvije forme multiple regresijske jednadbe: izgled, tumaenje
koeficijenata i sluaj dva prediktora; Koeficijent multiple korelacije i
determinacije, te pogreka multiple prognoze; Parcijalna korelacija:
definicija, svrha i izvod r12.3.
13. Point-biserijalni i biserijalni koeficijent povezanosti: definicija, situacije
koritenja, nain raunanja i problemi; Spearmanov rs koeficijent rang-
korelacije: definicija, situacije koritenja, izvod i nain raunanja, problemi;
Kendal koeficijent rang-korelacije: definicija, situacije koritenja, nain
raunanja, prednosti i nedostaci
14. F reeman indikator povezanosti: definicija, situacije koritenja, nain
raunanja (sa i bez vezanih rangova) i interpretacija; Kendal W indikator
povezanosti: definicija, situacije koritenja, izvod, nain raunanja i
interpretacija.
15. Zavrna provjera znanja.
Literatura
Howell, D. C. (1997). Petz, B. (1997). Osnovne
Statistical methods for statistike metode za
psychology. Belmont, CA: nematematiare.
Duxbury Press. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Diferencijalna psihologija 28722

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Ana Butkovi Doc. dr. sc. Ana Butkovi
Preduvjeti
Inferencijalna statistika
Opis predmeta
Mjerenje u psihologiji
Protumaiti studentima individualne razlike ljudi te znaaj tih razlika za drutvo
openito i za psihologiju posebno. Protumaiti mjerenje individualnih razlika.
Usporediti razlike pojedinaca u sposobnostima, linosti i kreativnosti. Analizirati
genetske i okolinske izvore tih razlika. Opisati razvoj teorija i modela
inteligencije. Opisati razvoj teorija i modela linosti. Argumentirati vanost
inteligencije i linosti ljudi u svakodnevnome ivotu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i razvrstati razliite teorijske pristupe u podruju linosti i

inteligencije;
2. Razlikovati to moemo, a to ne moemo zakljuiti na temelju istraivanja
iz podruja genetike ponaanja;
3. Objasniti nalaze istraivanja individualnih razlika;
4. Analizirati znanstveno-istraivake radove koji se bave individualnim
razlikama.
Ope kompetencije
1. Preispitati povijesni razvoj i teorijske pristupe u razliitim granama teorijske i
primijenjene psihologije.
2. Integrirati znanja o temeljnim psihikim procesima i osobinama (percepcija,
pamenje, uenje, motivacija, emocije, linost, socijalno ponaanje).
5. Kritiki prosuivati teorijske pristupe izuavanju individualnih razlika.
9. Kritiki prosuivati znanstvene spoznaje u svrhu generiranja istraivakih
hipoteza te podupirati znanstveni pristup spoznaji.
10. Kritiki prosuivati znanstvene i strune radove iz podruja drutvenih,
humanistikih i biomedicinskih znanosti.
16. Organizirati i prezentirati struna i znanstvena izvjea temeljena na
empirijskim podacima uz koritenje znanstvene literature i uvaavanje
meunarodnih standarda, samostalno ili timski.

Ocjenjivanje
Pohaanje predavanja i seminara 10%; seminarski rad 15%; dva kolokvija 60% ili
zavrni pismeni ispit 60%; zavrni usmeni ispit 15%.
Tjedni plan nastave

1. Povijest diferencijalne psihologije.
2. Metodologija diferencijalne psihologije.
3. Genetika ponaanja.
4. Koncept i mjerenje osobina linosti.
5. Dimenzionalni modeli osobina linosti (Eysenckov trodimenzionalni model
linosti).
6. Dimenzionalni modeli osobina linosti (Velepetori i peterofaktorski model
linosti).
7. Linost i ishodi u ivotu (kolovanje, posao, romantini odnosi, zdravlje).
8. Linost i ishodi u ivotu (kolovanje, posao, romantini odnosi, zdravlje).
9. Inteligencija: definiranje i povijest testiranja.
10. Modeli inteligencije.
11. Specifine sposobnosti.
12. 'Vrue' teorije inteligencije.
13. Inteligencija i ishodi u ivotu (kolovanje, posao, zdravlje).
14. Inteligencija i ishodi u ivotu (kolovanje, posao, zdravlje).
15. Kreativnost.
Literatura
Chamorro-Premuzic, T. (2011). Personality and Individual
Differences. (str. 2-102, 135-255, 291-324). Chichester: John
Wiley & Sons.

Dubrovaki republikanizam 117208

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Marinko iak Doc. dr. sc. Marinko iak
Opis predmeta
Upoznati studente s jednim specinim vidom politikog ureenja na hrvatskim
prostorima - aristokratskim republikanizmom i s temeljnim naelima i praksom
Dubrovake Republike koja je prakticirala taj sustav vladavine u cijeloj svojoj
petstogodinjoj povijesti. Preko ovog predmeta studenti e se upoznati s
temeljnim vrijednostima republikanizma koji su ugraeni u temelje moderne
demokracije.
Vrsta predmeta
Kroatologija (Studij) (izborni kolegiji, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Opisati dubrovaki republikanizam kao poseban oblik aristokratskog

republikanizma.
2. Analizirati dubrovaku drutvenu praksu tijekom povijesti Republike.
3. Definirati kljune znaajke dubrovakog politikog ureenja.
4. Razlikovati republikanske drutvene vrijednosti od drugih ideologija
(komunitarizma, liberalizma etc.).
5. Argumentirati vanost republikanizma za trajnost Dubrovake Republike.
Ope kompetencije
Analizirati znaajke dubrovakog republikanizma kao vane znaajke hrvatske
kulturne i drutvene povijesti. Razlikovati dubrovaki republikanizam od ostalih
povijesnih primjera republikanizma. Argumentirati specinost ovog tipa
drutvenog ureenja za cjelinu hrvatske kulturne povijesti.
Ocjenjivanje
Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Individualna
priprema i izlaganje prezentacije na odabranu temu. Pismeno i usmeno polaganje
ispita na temelju obvezatne literature.

Tjedni plan nastave

1. Pregled povijesti Dubrovnika
2. Pojam republikanizma, teorijski i povijesno
3. Tipovi republikanizma, njihove vrijednosti i strukturalni elementi
4. Dubrovaki politiki sustav
5. Meunarodni pravno-politiki poloaj Dubrovnika
6. Ideologija dubrovakog republikanizma
7. Ideolozi dubrovakog republikanizma
8. Izborni postupak Dubrovake Republike
9. Javni rituali, ceremonijali i manifestacije
10. Uloga javnog kolstva u stvaranju republikanskih vrijednosti
11. Odnos crkve i drave u Dubrovniku i poloaj sveenstva
12. F rancuska revolucija i Dubrovnik
13. Knjievnost i umjetnost u stvaranju republikanskog etosa
14. Bune i pokuaji promjene sustava u Dubrovniku
15. Aktualnost primjera dubrovakog republikanizma
Literatura
Robin Harris (2006). Nenad Vekari (2009).
Povijest Dubrovnika, Nevidljive pukotine.
stranice: 1-28., 43-58., 75- Dubrovaki vlasteoski
85., 121-150., 185-220., 246- klanovi, HAZU - Zavod za
274., 293-326., 363-399., povijesne znanosti u Dbk,
Golden marketing TK, Zagreb - Dubrovnik
Zagreb
Marinko iak (46).
Dubrovaka Republika i
njezini ideolozi, Politika
misao, Zagreb, br. 4/2009:
183-202

Dvodnevna struna ekskurzija 53446

ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 15
Doc. dr. sc.

ime Demo
Opis predmeta
Cilj kolegija je studente upoznati s podrujima povijesnih, civilizacijskih i
kulturnih tijekova kroz spomeniku, arheoloku, arhivsku i knjievnu batinu.
Podruje na koje se putuje i sustavno specijalistiki obrauje se cikliki izmjenjuje

vezano za vane datume i obiljeavanje obljetnica. Podruja mogu biti: Istra i
Hrvatsko Primorje, Srednja Dalmacija, Juna Dalmacija, Banovina i Lika, Hrvatsko
Zagorje i Meimurje, Sjeveroistona Hrvatska, Slavonija i Baranja.
Vrsta predmeta
Latinski jezik (Dvopredmetni Studij) (ekskurzija, 1. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Definirati i upoznati podruje vanih povijesnih i kulturnih dogaaja

2. Definirati i objasniti uzroke povijesnih i kulturnih dogaaja
3. Razlikovati vane od nevanih okolnosti
4. Definirati i usporediti lokalitete s vanim povijesnim i kulturnim
dogaajima
5. Ocijeniti vanost kulturnog prostora za povijesni dogaaj
6. Napisati esej o detalju ili sveukupnoj terenskoj nastavi
Ope kompetencije
Zavretkom studija studenti e moi:
1.) uoiti osnovne probleme korelacije uvjetovane povijesnim i kulturnim
zbivanjima i procesima;
2.) napisati esej o detalju ili sveukupnosti povijesnih i kulturnih procesa datoga
podruja;
3.) doi do vlastitih zakljuaka o kulturnim procesima uz nunost
interdisciplinarnog i multikulturalnog promatranja povijesnog, gospodarskog,
kulturnoga i sl. zbivanja zadanog podruja.

Ocjenjivanje
Literaturu nije mogue dati s obzirom na irinu predvienog podruja - studenti e
biti prije putovanja upoznati s potrebnom literaturom. Potebno je izraditi pisani
rad.
Tjedni plan nastave

1. Upoznavanje s itinererom putovanja; naglaavanje vanih lokaliteta u
povijesnom i kulturnom kontekstu; upoznavanje s autorima koji su
prouavali ili obraivali zadano podruje; obilazak svakog pojedinanog
lokaliteta uz struno vodstvo "in situ" strunjaka, te sinteza podataka na
kraju putovanja. N.B. Struna je ekskurzija DVODNEVNA, to znai da bi
bilo vrlo zahtjevno opisati petnaestotjedni plan nastave za nju.


Literatura
Literaturu nije mogue dati s obzirom na irinu predvienog
podruja - studenti e biti prije putovanja upoznati s
potrebnom literaturom.

Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi 46221

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Stipe Kutlea Prof. dr. sc. Stipe Kutlea
Opis predmeta
Cilj je kolegija usvojiti znanje o razvoju egzaktnih znanosti u hrvatskoj povijesti te
taj razvoj smjestiti u kontekst europske znanosti. Vano je znanstvena postignua
smatrati dijelom kulture. U tom smislu se studentima nudi cjelovitija slika
kulturne batine jednog naroda. Cilj je i potaknuti znatielju za istraivanjima u
tom podruju.
Vrsta predmeta
Kroatologija (Dvopredmetni Studij) (obavezan predmet, 6. semestar, 3. godina)
Kroatologija (Studij) (obavezan predmet, 6. semestar, 3. godina)
Ishodi uenja
1. Opisati najvanije informacije o stanju znanosti u svjetskim razmjerima.

2. Opisati razvoj egzaktnih znanosti u hrvatskoj povijesti.
3. Usporediti stanje razvoja znanosti u hrvatskoj prolosti i sadanjosti s onim
u Europi i svijetu.
4. Prikazati pojedina razdoblja, ljude i rjeenja nekih znanstvenih problema.
5. Primijeniti steena znanja aktivno.
6. Analizirati i poticati daljnja vlastita istraivanja u tom podruju.
Ope kompetencije
Povijest znanosti dio je kulture pa prema tome steena znanja iz predmeta pruaju
integralan uvid u znaenje znanosti i razumijevanje svjetske i nacionalne znanosti u
kontekstu ope kulture.

Ocjenjivanje
Ocjenjuju se: seminarski radovi, kolokviji, pismeni i usmeni dio ispita.
Tjedni plan nastave

1. Znanost openito i njezino znaenje u kulturi.
2. Europska znanost u starom i srednjem vijeku.
3. Poeci hrvatske egzaktne znanosti - Herman Dalmatin(ac).
4. Drugi hrvatski znanstvenici u srednjem vijeku.
5. Poeci novovjekovne znanosti u europskom kontekstu.
6. Hrvatska znanost poetkom novoga vijeka.
7. Uloga dubrovakih uenjaka u razvoju hrvatske i europske znanosti.
8. Ruer Bokovi i njegovi znanstveni doprinosi.
9. Ostali hrvatski znanstvenici 18. stoljea.
10. Znanost u Hrvata u 19. stoljeu.
11. Znanstvene institucije u hrvatskoj kulturi u 19. stoljeu.
12. Znanstveno nazivlje i znanost na narodnom jeziku.
13. Znanost na prijelazu iz 19. u 20. stoljee.
14. Razvoj znanosti u prvoj polovici 20. stoljea.
15. Znanost u drugoj polovici 20. stoljea.
Literatura
Bazala, Vladimir (1978). Dadi, arko (1982).
Pregled hrvatske Povijest egzaktnih znanosti
znanstvene batine, u Hrvata 1-2., Sveuilina
Nakladni zavod Matice naklada Liber, Zagreb
hrvatske, Zagreb
Dadi, arko (2010). Kutlea, Stipe (2011). Ruer
Egzaktne znanosti u Josip Bokovi, Tehniki
Hrvatskoj u ozraju politike muzej, Zagreb
i ideologije (1900.-1960.),
Izvori, Zagreb
Kutlea, Stipe (2013). Iz
povijesti hrvatske filozofije
i znanosti, Matica hrvatska,
Zagreb

Ekonomska slika Istre u Antici 78702

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Doc. dr. sc.
Mladen Tomorad
Opis predmeta
Cilj kolegija jest da student usvoji teorijska znanja o osnovama gospodarske
povijesti staroga vijeka i specikuma u regionalnim okvirima, te da ga to znanje
osposobi za samostalno razumijevanje gospodarskih procesa u antici. Razvijanje
sposobnosti pravilnog deniranja bitnih znaajki gospodarske povijesti antike,
analiza i kritiko razmatranje procesa gospodarske povijesti, te, posredno,
primjena rezultata analize na gospodarsku povijest drugih razdoblja i regija.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Opisati razdoblje rimskog osvajanja Histrije -uzroci i posljedice;

2. Objasniti pojmove: romanizacija i uspostava vlasti;
3. Prikazati svoje miljenje o povijesti gospodarstva u regionalnim okvirima -
prirodne predispozicije antike Istre;
4. Analizirati teritorijalnu specifinost: velike gospodarske posjede (senatorski
i carski posjedi), rezidencionalni kompleksi, privatni posjedi, keramiarske
radionice);
5. Definirati glavne pojmove (villa rustica, villicus ) i periodizaciju;
6. Objasniti razne aspekte svakodnevice svih slojeva stanovnitva.

Ope kompetencije
objasniti uzrono posljedine veze izmeu povijesnih dogaaja i povijesnih
procesa,
usporediti povijesne procese u razliitim razdobljima.
Ocjenjivanje
Ocjenjuje se esej, sudjelovanje u nastavi i ispitno znanje (40:10:50).
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje; upoznavanje s predmetom i literaturom
2. Povijesni izvori (materijalni i pisani); istraivai antike Istre
3. Geografski poloaj Istre u antici; prapovijest i protopovijest (Histri); ratovi
Histra i Rimljana/Histarski ratovi (rad na izvorima); Rimsko upravljanje
Istrom
4. Rimsko gospodarstvo; Rimska vojska, pacifikacija i urbanizacija
Ilirika/Histrije
5. Domorodako stanovnitvo i proces romanizacije; civitates peregrinae
6. Keramike pei, ribnjaci, vodospreme, luke i pristanita; Rimske vile Istre i
Dalmacije
7. Verige, Valbandon, Barbariga, ervar, Bizantski kastrum, Kolci, Val
Madona
8. Kultovi u predrimskoj Istri; kultovi u rimskoj Istri
9. Kulturni i drutveni ivot; nekropole (od prapovijesnih tumula do
ranosrednjovjekovnih groblja)
10. Dolina Mirne u antici
11. Maslinarstvo i vinogradarstvo, skladitenje
12. Rimska uprava i rimske pokrajine na tlu dananje Hrvatske; provincijalno
gospodarstvo-razlike i istovjetnosti
13. Antiki Brijuni; obrada tkanine/fulionice
14. Razvoj ranog kranstva na tlu dananje Hrvatske i vrijeme propasti
Rimskog Carstva na tlu Ilirika
15. Terenska nastava
Literatura
M. Kriman (1997). Antika S. Jurkovi (1995). Atlas
svjedoanstva o Istri, ZN zapadne obale Istre. Histria
akan Juri, Pula antiqua 1, 87-188., Institut
drutvenih znanosti Ivo
Pilar
A. onje (1991). Putevi i M. Sui (2003). Antiki grad
komunikacije u prethistoriji na istonoj jadranskoj obali,
i antici na podruju Golden marketing -
Poretine, F ond za Kulturu Tehnika knjiga, Zagreb
Opine Pore, Pore-Pazin
R. Matijai (1998).
Gospodarstvo antike Istre,
ZN akan Juri, Pula

Ekonomska sociologija 37772

ECT S bodovi 4,0
Opis predmeta
Engleski jezik R1
Cilj kolegija je razvijanje sposobnosti razumijevanja gospodarskih (u uem smislu:
ekonomskih) problema u svijetu i u Hrvatskoj kao primarno drutvenih problema, E-uenje R1
s posebnim naglaskom na drutvenost procesa proizvodnje i razmjene, drutvenost
proizvodnje i koritenja novostvorene vrijednosti te ekonomskih i drutvenih Sati nastave
institucija, kao sredinjih kategorija u gospodarskom/ekonomskom i u drutvenom Predavanja 30
ivotu.
Osim klasinih tema ekonomske sociologije, u svakome semestru posebna se

panja posveuje novijim (lokalnim/meunarodnim) ekonomskim pojavama, a
odabir takvih pojava vri se kroz suradnju sa studentima.
Vrsta predmeta
Sociologija (Studij) (izborni kolegiji, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Definirati perspektive klasine i moderne sociologije u analizi kljunih

ekonomskih pojava i institucija;
2. Identificirati i opisati temeljna socioloka obiljeja ekonomske
organizacije, kapitalizma, tvrtke, trita, odnosa politike i ekonomije,
kulture i ekonomskog razvitka, te novih ekonomskih elita u istono-
europskome kapitalizmu;
3. Objasniti i razlikovati temeljne koncepte za razumijevanje drutvene
vanosti pojedinih ekonomskih pojava i institucija;
4. Demonstrirati seminare vezane uz analizu posebnih ekonomskih pojava i
institucija, posebno onih koje obiljeavaju hrvatsku
ekonomsku/gospodarsku stvarnost;
5. Prepoznati povijesni razvoj i sadanje drutveno znaenje temeljnih
ekonomskih pojava i procesa hrvatske varijante kapitalizma.
6. Kreirati seminare vezane uz analizu posebnih ekonomskih pojava i
institucija, posebno onih koje obiljeavaju hrvatsku
ekonomsku/gospodarsku stvarnost;
Ope kompetencije
Uspjenim dovretkom kolegija studenti e moi:
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima.
Objasniti kljune strukturalne faktore koji oblikuju drutvo.
Objasniti razliku izmeu makro i mikro nivoa socioloke analize.
Prikazati relevantnost koncepata stratikacije, drutvene strukture te drutvenih
institucija u objanjavanju drutvenih fenomena.
Prikazati drutvena pitanja u kontekstu drutvene klase, kapitalizma,
individualizacije i globalizacije.

Ocjenjivanje
Ocjenjivanje studenata vri se putem nekoliko pokazatelja: pohaanjem nastave,
rezultatima na seminarskim prezentacijama i na pismenom kolokviju, te
ne/uspjehom na zavrnom (usmenom) ispitu. Svaki student na taj nain moe
osvariti maksimum od 100 bodova, s time da je za ocjenu dovoljan potrebno
skupiti najmanje 50 bodova. Kolokvij je pismeni jer time elimo testirati njihovo
pismeno izraavanje u (n)ovome kolegiju, posebno s obzirom na temeljne
kategorije predmeta. No, gledano bodovno, naglasak je na usmenom ispitivanju
(na zavrnom ispitu) koji po kandidatu traje oko 25 minuta. Studentima je za
konzultacije mail predavaa otvoren permanento.
Tjedni plan nastave

1. to je to ekonomska sociologija? Klasici ekonomske sociologije. Suvremena
ekonomska sociologija.
2. to je ekonomska organizacija? Temeljna obiljeja kapitalistikog naina
proizvodnje.
3. to je tvrtka/poduzee? Temeljna socioloka i ekonomska obiljeja
tvrtke/poduzea.
4. Trite: trita u povijesti i ekonomski pristupi tritu.
5. Trite: socioloki pristupi.
6. Politika i ekonomija/gospodarstvo.
7. Kultura i ekonomski razvoj.
8. Kultura, povjerenje i potronja: socioloka analiza.
9. Proizvodnja, potronja i ivotni stilovi.
10. Poslovne grupe, mree i ekonomski ivot.
11. to je poduzetnitvo? Poduzetnitvo i teorija rukovoenja/menadmenta.
12. Menaderska elita i modernizacija hrvatskoga drutva.
13. Hrvatsko gospodarstvo: temeljni procesi.
14. Moderne organizacije, kapital i sociokulturni kapital.
15. Posebna tema: svjetska gospodarsko-financijska kriza i kriza hrvatskoga
gospodarstva.

Literatura
Biljeke s predavanja Swedberg, R. (2006).
Naela ekonomske
sociologije (poglavlja: I-
VII., IX-X.), Mate, Zagreb.
engi, D. (2005). Menad Giddens, A. (2007).
ersko-poduzetnika Sociologija (poglavlja: 12.
elita i modernizacija: Moderne organizacije; 13.
razvojna ili rentijerska elita, Rad i ekonomski ivot; 14.
(poglavlja: Menaderska Vlast i politika), Nakladni
elita i modernizacija: neka zavod Globus, Zagreb.
temeljna pitanja: 11-42; Me
nadersko-poduzetni
ka konkurentnost u
tranzicijskim dijelovima
globalne ekonomije:
teorijski okvir i empirijski
uvid: 83-125; Poduzetnitvo
i ekonomski rast u
hrvatskom
postsocijalistikome
kontekstu: 169-209.),
Institut Ivo Pilar, Zagreb
Castells. M. (2000). Uspon
umreenog drutva,
(poglavlja:1) Revolucija
informacijske tehnologije; 2)
Informacijska ekonomija i
proces globalizacije; 3)
Umreeno poduzee:
kultura, institucije i
organizacije informacijske
ekonomije; 4) Transformacija
rada i zaposlenosti: radnici u
mrei, nezaposleni i
povremeno zaposleni),
Golden Marketing, Zagreb

Eksperimentalne metode 86409

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R3
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Goran Milas Sanja Budimir, dr. sc.
Preduvjeti
Deskriptivna statistika
Opis predmeta
Uvod u
Osnovni ciljevi kolegija su upoznavanje studenata s osnovama eksperimentalne znanstvenoistraivaki rad
metodologije i razliitim modalitetima njezina koritenja. Kroz nastavu e
studenti upoznati osnove eksperimentalne metodologije, razloge njezina
koritenja i bazine nacrte u kojima se ona primjenjuje. Studenti e se takoer
okvirno upoznati s nainom koncipiranja ekperimentalnog istraivanja i pisanja
izvjetaja ili znanstvenog rada temeljenog na njemu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti eksperimentalne nacrte i razliite modalitete njihova koritenja.

2. Analizirati razliite segmente eksperimentalnih istraivakih pristupa.
3. Procijeniti eksperimentalna istraivanja i kritiki se postaviti prema njima.
4. Primijeniti eksperimentalne nacrte u vlastitom istraivanju.
5. Proizvesti i oblikovati istraivanje koje e iskoristiti vrijednost
eksperimentalnih nacrta.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Kolokviji, seminari, pohaanje nastave i usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvodne napomene

2. Varijable u eksperimentu
3. Kontrola i valjanost
4. Valjanost statistikog zakljuka
5. Prijetnje valjanosti statistikog zakljuka
6. Unutarnja valjanost
7. Konstruktna i vanjska valjanost
8. Grupni nacrt I: Kontrolne grupe i rasporeivanje ispitanika
9. Grupni nacrt II: Tipovi grupnih nacrta
10. Nacrt unutar ispitanika
11. Sloeni nacrt
12. Izbor nacrta; Nacrt kao nain kontroliranja varijance
13. Artefakt u eksperimentu
14. Statistika obrada eksperimenta I: jednostavna ANOVA
15. Statistika obrada eksperimenta II: sloene ANOVA-e
Literatura
Milas, G. (2005 ili novija). Istraivake metode u psihologiji i
drugim drutvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(str. 105-215.; 617-650.)

Emocije 37811
ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R2
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoai
Doc. dr. sc.
Eva Anela Delale Sanja Budimir, dr. sc.
Marina tambuk
Opis predmeta
Upoznati studente sa sustavnim pregledom znanstvenih pojmova i spoznaja iz
podruja emocija te s razvojem, obogaivanjem i primjenom znanstvenog pojma
emocija. Poseban naglasak stavit e se na primjenu teorijskih spoznaja psihologije
emocija u svakodnevnom ivotu i profesionalnoj praksi.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti temeljne principe nastanka emocionalnog odgovora.

2. Objasniti zakone povezanosti emocionalnih pojava s ostalim psihikim
procesima.
3. Primijeniti injenine spoznaje o emocionalnim pojavama na posebne
sluajeve i pojave u praksi.
4. Predvidjeti apstraktno logiki odnose meu emocionalnim i ostalim
psihikim procesima.
5. Procijeniti postignua istraivakih projekata i znanstvenih lanaka.
6. Pripremiti kreativno nove istraivake projekte za provjeru odnosa meu
emocionalnim pojavama i emocionalnih pojava i drugih psihikih procesa.
Ope kompetencije
12. Planirati pretraivanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija.

Ocjenjivanje
1. Redovito nazoenje nastavi (prisutnost na najmanje 70% predavanja i vjebi, tj.
10 dolazaka) preduvjet je za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu. Nazoenje
nastavi se ne boduje dodatno, ve je uvjet za izlazak na ispit. Neovisno o razlogu
izostanka, imate priliku poloiti ovaj kolegij i ukoliko izostanete 4 puta
(ukljuujui uvodno i zavrno predavanje). Ukoliko izostanete vie od 4 puta
neete biti u mogunosti polaganja ispita u tekuoj akademskoj godini.
2. Aktivnost (u sklopu svakog predavanja/seminara studenti e imati priliku

prikupiti 1 bod iz kategorije aktivnosti, kroz zadatke vezane za temu predavanja).
Minimalni broj bodova: 5; maksimalni broj bodova: 10
3. Seminari se odvijaju u obliku prezentacija odreenih znanstvenih radova i

grupne rasprave nakon prezentacije. Znanstveni rad studenti/ce mogu odabrati
sami unutar zadane teme, pri emu je potrebno konzultirati se s profesoricama oko
odabira rada najkasnije tjedan dana prije samog izlaganja. Rad koji odaberete za
izlaganje treba biti istraivaki i znanstveni objavljen nakon 2000. godine. Svaki
tjedan prezentaciju jednog rada prema zadanoj strukturi zajedniki izrauju 2
studenta/ica. Zadatak ostalih studenata/ica je aktivno sudjelovanje u raspravi. Na
ukupni broj bodova utjeu: jasnoa izlaganja, upoznatost s izloenom temom i
voenje rasprave.
Minimalni broj bodova: 5; maksimalni broj bodova: 10.
4. Ispit je pisani, sadri 24 pitanja viestrukog izbora i jedno pitanje esejskog tipa.
Pitanja viestrukog izbora se odnose na obveznu literaturu, a esejsko pitanje je
vezano uz radove prezentirane na seminarima.
Minimalni broj bodova: 15; maksimalni broj bodova: 30
Konana ocjena na kolegiju se izraunava na temelju zavrnog pisanog ispita, rada

na seminarima i aktivnosti prema sljedeem rasponu:
Odlian (5) 45 - 50
Vrlo dobar (4) 38 - 44
Dobar (3) 31 - 37
Dovoljan (2) 25 - 30
Tjedni plan nastave

1. Pojam emocija i povijest istraivanja
2. Pristupi shvaanju emocija
3. Definiranje emocija
4. Evolucija emocija
5. Mehanizmi emocija u mozgu
6. Razvoj emocija
7. Individualne razlike u razvoju emocionalnosti
8. Emocije u odnosima s drugim ljudima
9. F unkcije i uinci emocija u spoznaji i persuaziji
10. Emocije i psihopatologija u djetinjstvu
11. Uloga emocija u psihopatologiji odraslih
12. Kulturalno shvaanje emocija
13. Psihoterapija, svjesnost, knjievnost
14. Emocionalna inteligencija
15. Emocionalna regulacija

Literatura
Oatley, K.; Jenkins, J. (2003.) udina-Obradovi, M.;
Razumijevanje Obradovi, J. (2006.) Utjecaj
emocija.Jastrebarsko: roditelja na socijalno.-
Naklada Slap emocionalni razvoj i
motivaciju djeteta. U: M.
udina Obradovi; J.
Obradovi (2006.)
Psihologija braka i obitelji.
Zagreb: Golden marketing
- Tehnika knjiga.
Radovi prezentirani na
seminarima

Engleski jezik-novinarski prijevod 38001

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 60
Preduvjeti
Engleski jezik u novinarstvu
Pred.
Spomenka Pisanje na engleskom jeziku
Bogdani
Opis predmeta
Razvijanje sposobnosti prevoenja razliitih aspekata elemenata kulture i
civilizacije engleskoga govornog podruja. Samostalna primjena steenih vjetina
prevoenjem kratkih strukturiranih tekstova s engleskog jezika na hrvatski i s
hrvatskog jezika na engleski.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Studij) (obavezan predmet, 5. semestar, 3. godina)
Ishodi uenja
1. Demonstrirati sposobnost prevoenja razliitih aspekata kulture i

civilizacije engleskoga govornog podruja, s posebnim naglaskom na
svladavanje razlika u prevoenju drutveno-politikog nazivlja.
2. Analizirati i razlikovati prijevode dijelova jezinih sustava.
3. Objasniti razliku u formalnom i neformalnom izraavanju.
4. Integrirati usvojene jezine vjetine i kompetencije u svrhu prevoenja na
leksikoj razini (lani parovi, kolokacije i stalni leksiki sklopovi, idiomi,
fraze i stalni izriaji).
5. Demonstrirati sposobnost samostalnog prevoenja kratkih strukturiranih
tekstova (prevoenje naslova, uvodnika, kritika i dr.) s engleskog na
hrvatski i s hrvatskog jezika na engleski.
6. Razviti vjetine kritikog vrednovanja prijevoda s obzirom na stil i jezinu
tonost.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova iz novinarstva na engleskom jeziku
Usmeno i pismeno se izraavati na engleskom jeziku, s naglaskom na profesionalni
engleski jezik u novinarstvu i odnosima s javnou;
Uinkovito raditi samostalno i u timu;
Objasniti i kritiki analizirati steena teoretska i praktina znanja.
Ocjenjivanje
30% redovito pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje; 30% portfolio kolegija;
40% zavrni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Uvod o prevoenju openito, vjerodostojnost, stil i jezina tonost
prijevoda.
2. Upoznavanje i pokuaji ispravka netonih i nevjerodostojno prevedenih
tekstova na gramatikoj i leksikoj razini.
3. Tvorba pridjeva: uvjebavanje prevoenja kratkih reenica s naglaskom na
pridjeve s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski.
4. Pridjevi: uvjebavanje uoavanja razlike izmeu gerunda i infinitiva pri
prevoenju.
5. Promjene oblika rijei - imenice, glagoli, pridjevi, prilozi; prijevod teksta
po izboru.
6. Kolokacije: parafraza kolokacije; kategorizacija kolokacije; oblikovanje nove
kolokacije; antonimi. Pisanje kratke prie s novim kolokacijama. Rad na
tekstu po izboru.
7. Glagoli: razlikovanje u prevoenju modalnih glagola.
8. Veznici i njihova uloga na sintaktikoj razini; kratko prevoenje.
9. Prevoenje pogodbenih reenica.
10. Lani parovi i njihova primjena.
11. F ormalno i neformalno izraavanje; idiomi i fraze; zamjena registra.
12. Prevoenje politikog nazivlja; pisanje kratkog lanka.
13. Stereotipi i predrasude; akcenti i dijalekti u anglosaksonskom svijetu.
14. Uvod u komunikaciju, vrste komunikacije, nadogradnja vokabulara.
15. Opisivanje ljudi, mjesta i dogaaja.
Literatura
Cory, H. (1996). Advanced Evans, H. (2000). Essential
Writing with English in English for Journalists,
Use (odabrana poglavlja, cca Editors and Writers
160 str.), CAE Oxford: OUP (odabrana poglavlja, cca.
200 str.), Pimlico
Jednojezini rjenik prema Gramatiki prirunik prema
izboru izboru
Autentini jezini materijali

i tekstovi

Engleski jezik u novinarstvu 38002

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 60
Pred.
Spomenka
Bogdani
Opis predmeta
Usvajanje tehnika i strategija itanja s razumijevanjem u novinarstvu.
Osposobljavanje studenata za kompetentno praenje strune literature. Usvajanje
novih strategija za samostalno uenje.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Primijeniti usvojene tehnike itanja s razumijevanjem.

2. Demonstrirati sposobnost prepriavanja i komentiranja lanaka i strunih
tekstova iz autentinih materijala.
3. Demonstrirati sposobnost parafraziranja usvojenog strunog vokabulara.
4. Pokazati sposobnost samostalnog kratkog izlaganja o temama vezanim uz
medije, politiku i gospodarstvo.
5. Integrirati steena gramatika znanja i usvojene vjetine u pisanju kraih
strukturiranih tekstova.
6. Razlikovati stilove u pisanju u kvalitetnim tiskovinama i tabloidima.
7. Usporediti razliite politike reime.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova iz novinarstva na engleskom jeziku
engleski jezik u novinarstvu i odnosima s javnou;
Objasniti i kritiki analizirati steena teoretska i praktina znanja;
Primijeniti novinarske vjetine steene u izvjetavanju za medije na engleskom
jeziku.
Ocjenjivanje
Redovito pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje (20%); usmena prezentacija
teme po izboru (10%); pisanje zadataka za portfolio kolegija (30%); zavrni ispit
(40%).

Tjedni plan nastave

1. Uvod u opi vokabular vezan uz tiskane i elektronike medije.
2. Tehnike i strategije itanja - uvjebavanje na autentinim tekstovima i
lancima.
3. Intervjui - vjebanje neupravnog govora.
4. Upoznavanje s kolokacijama, rad na tekstu po izboru iz podruja tiskovnih i
elektronikih medija.
5. Naslovi u tiskovinama - razlike u stilovima, usporedba naslova u
kvalitetnim novinama i tabloidima.
6. Politika korektnost - kontrast i usporedba politiki korektnog vokabulara
u stranim i domaim tiskovinama.
7. Izraavanje moralnih vrijednosti u novinarstvu vezano uz politike teme.
8. Izraavanje miljenja o razliitim politikim reimima.
9. Osnovna terminologija vezana uz gospodarstvo.
10. Vokabular vezan uz osobe u gospodarstvu.
11. Uvjebavanje razlikovanja registara na autentinim materijalima.
12. Usavravanje pisanja uvodnog i zavrnog odlomka lanka - kako uiniti
uvodni i zavrni dio lanka zanimljivim za itatelja; citat, pitanje, opis,
upuivanje na poznatu izjavu, bizarna tvrdnja, itd.
13. Uvjebavanje pisanja kratko strukturiranog lanka iz podruja politike,
gospodarstva, tiskanih i elektronikih medija.
14. Uvjebavanje pisanja kratko strukturiranog lanka iz podruja politike,
gospodarstva, tiskanih i elektronikih medija.
15. Nadogradnja vokabulara kroz razliite autentine materijale te samostalan
rad i prezentacije studenata.
Literatura
Mascull, B. (1995). Collins Prirunici: Jednojezini
Cobuild Key Words in the rjenik prema izboru
Media (odabrana poglavlja,
cca. 200 str.), Harper Collins
Publishers
Autentini materijali i Gramatiki prirunik prema
tekstovi: lanci iz novina i izboru
asopisa

Epistemologija 1 46216
ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Prof. dr. sc.
Zvonimir uljak Prof. dr. sc. Zvonimir uljak
Opis predmeta
1. Prikazati i objasniti glavne epistemoloke pojmove, teorije i argumenate te
omoguiti njihovo elementarno razumijevanje i povezivanje,
2. Osposobiti studente za analiziranje glavnih epistemolokih pojmova i

argumenata,
3. Osposobiti studente za kritiku procjenu glavnih epistemolokih teorija i

argumenata.
Vrsta predmeta
F ilozofija (Dvopredmetni Studij) (obavezan predmet, 5. semestar, 3. godina)

Ishodi uenja
1. Objasniti i samostalno analizirati glavne epistemoloke pojmove (znanje,

epistemiko opravdanje, dokazna graa, epistemiki razlozi, zamjeivanje,
pamenje, introspekcija, racionalna intuicija, svjedoanstvo, a priori/a
posteriori)
2. Objasniti i razumjeti i klasificirati glavne epistemoloke teorije (realizam,
antirealizam, empirizam, racionalizam, fundacionalizam, koherentizam,
kontekstualizam, infinitizam, trodijelna analiza znanja, kauzalna teorija
znanja, reliabilizam, analiza ponitivosti, kondicionalna teorija znanja,
internalizam, eksternalizam, naturalizam)
3. Analizirati i izloiti i vrednovati glavne epistemoloke argumente (npr.
argument iz iluzije/halucinacije, argument vremenskog razmaka, argument
iz zablude, Russellova hipoteza, Agrippina trilema, argument mozga u
bavi, Gettierovi protuprimjeri)
4. Objasniti korelaciju izmeu zakljuivanja i inferencijskog opravdanja
Ope kompetencije
Studenti e moi: razumjeti i objasniti glavne epistemoloke pojmove u odnosu na
glavne logike, metazike i semantike pojmove, razumjeti i objasniti glavne
epistemoloke teorije s obzirom na srodne teorije unutar metazike, etike,
lozoje znanosti i lozoje uma, primjenivati i epistemoloke argumente na
srodne probleme u etici i filozofiji znanosti.
Ocjenjivanje
Na osnovi dvaju pismenih kolokvija, sudjelovanja u seminarskim raspravama ili
seminarskog rada te zavrnog usmenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Uvod: osnovni pojmovi i problemi epistemologije (istinitost, vjerovanje,
opravdanje, znanje) (2+0+2)
2. Percepcija (zamjeivanje): vrste percepcije; perceptivni realizam i
antirealizam - seminar: analiza pojedinih argumenata za perceptivni
realizam, antirealizam i skepticizam (2+0+2)
3. Pamenje: vrste pamenja; memorijski realizam, antirealizam, skepticizam;
Introspekcija (introspektivna svijest): introspektivni realizam i
antirealizam; doktrina povlatenog pristupa; argument privatnog jezika;
svjedoanstvo: vrste svjedoanstva, teorije svjedoanstva: slabi i jaki
individualizam; redukcionizam vs antiredukcionizam - seminar: argumenti
za memorijski i introspektivni realizam, antirealizam i skepticizam (2+0+2)
4. Racionalna intuicija (razum): pojmovi i propozicije; analitike i sintetike,
nune i kontingentne istine; empirizam, racionalizam i transcendentalizam
- seminar: analiza standardnih/tradicionalnih primjera analitikih odnosno
nunih i apriornih istina; neki empiristiki argumenti protiv znanja a
priori; argumenti protiv analitinosti; argumenti za kontingentne istine a
priori, nune partikularne istine i dr. (2+0+2)
5. Zakljuivanje: dedukcija, indukcija, abdukcija; opravdanje: inferencijsko i
neinferencijsko; konkluzivni i nekonkluzivni razlozi seminar: tipovi
deduktivnih, induktivnih i abduktivnih argumenata; struktura i forme
opravdanja (2+0+2)
6. Teorije opravdanja: fundacionalizam, koherentizam, kontekstualizam,
infinitizam; regresivni skepticizam - seminar: argument regresa (Agrippina
trilema): njegova skeptika i neskeptika primjena (2+0+2)
7. Kolokvij

8. Trodijelna analiza znanja; Gettierov problem - seminar: pregled rezultata

kolokvija; analiza Gettierovih protuprimjera i pokuaja obrane trodijelne
analize (2+0+2)
9. Teorije znanja poslije Gettiera: t. ponitivosti, kauzalna, kondicionalna, t.
konkluzivnih razloga, indikatorski reliabilizam, relevantizam - seminar:
definicije/analize znanja, argumenti (2+0+2)
10. Eksternalistike i naturalistike teorije opravdanja i znanja (procesni
reliabilizam, epistemologija kreposti, teorija ispravne funkcije; naturalizam
u teoriji znanja) - seminar: eksternalistike i naturalistike definicije znanja i
opravdanog vjerovanja; argumenti (2+0+2)
11. Tipovi skepticizma; glavni skeptiki argumenti; protuskeptike strategije
(zdravorazumski realizam, naturalizam, eksternalizam, kontekstualizam) -
seminar: skeptiki argumenti i protuargumenti (2+0+2)
12. Individualna i socijalna epistemologija; epistemologija prvog reda i
metaepistemologija; normativizam i deskriptivizam - seminar: odabrani
dijelovi lanaka W. V. O. Quinea, A. I. Goldmana i F . Schmitta (2+0+2)
13. Podruja i vrste znanja; posebne epistemologije: zdravorazumsko,
znanstveno, moralno i religijsko znanje / puka, znanstvena, moralna i
religijska epistemologija - seminar: kriteriji razgranienja podruja i vrsta
znanja; argumenti za i protiv postojanja posebnih podruja znanja (2+0+2)
14. Kolokvij
15. Pregled rezultata kolokvija - Zavrna rasprava (2+0+2)
Literatura
uljak, Zvonimir (ur.) Dancy, Jonathan (2001).
(2003). Vjerovanje, Uvod u suvremenu
opravdanje i znanje. epistemologiju, Hrvatski
Suvremene teorije znanja i studiji: Zagreb
epistemikoga opravdanja
(str. 1-227., 266-298.), Ibis
grafika: Zagreb

Estetika 1 46217
ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Davor Penjak
Opis predmeta
Cilj ovog kolegija jest da studenti budu u stanju prepoznati, opisati, analizirati i
tumaiti pojmove, argumente i teorije filozofije umjetnosti.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati i analizirati definicije umjetnosti

2. Usporediti argumente kojima se opravdavaju dijelovi definicija umjetnosti
3. Analizirati i tumaiti pojmove koji se specifino rabe u opisivanju
umjetnikog djela
4. Analizirati pojmove i teorije ontologije umjetnikog dijela - kakva vrsta
djela su umjetnika djela
5. Analizirati argumente i teorije o vrijednosti u umjetnosti
6. Argumentirati za vlastitu poziciju o nekom problemu filozofije umjetnosti
Ope kompetencije
Studenti e biti osposobljeni: samostalno razumjeti, vrednovati i tumaiti teorije i
argumente koji se rabe u lozoji umjetnosti; razvijati svoje ope sposobnosti
lozofske analize; primijeniti metode analize i specina znanja u novim
situacijama.

Ocjenjivanje
Pismeni ispit: 70; usmeni ispit: 30%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod i podjela rada
2. Reprezentacijska teorija umjetnosti
3. Vrste reprezentacija
4. Ekspresivistika teorija umjetnosti
5. Izraavanje, emocije i metafore u umjetnosti
6. F ormalistika teorija umjetnosti
7. F orme u razliitim vrstama umjetnosti
8. Teorija estetikog doivljavanja
9. Teorija estetikog doivljavanja
10. Institucionalna teorija umjetnosti
11. Historijska definicija umjetnosti
12. Vrednovanje umjetnikih djela
13. Vrednovanje umjetnikih djela
14. Interpretacija u umjetnosti
15. Zavrna diskusija
Literatura
Carroll, N. (1999). Dickie, G. (1997).
Philosophy of Art, Introduction to Aesthetics,
Routledge: London and Oxford University Press
New York

Etika 1 37959
ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc. Izvoa

Tomislav Izv. prof. dr. sc. Tomislav
Bracanovi Bracanovi
Opis predmeta
Cilj je predmeta pruiti studentima i studenticama uvid u osnovne etike pojmove
i probleme i uputiti ih u paradigmatina etika stajalita i naine etike
argumentacije. Predmet je koncipiran kao problemski uvod u etiku uz mjestimina
razmatranja iz povijesti etike. Sastoji se od predavanja i seminara u kojima e se
obraditi sljedee tematske cjeline: etika kao lozofska disciplina, etiki
relativizam, teistika etika, etiki egoizam, etika vrlina, deontologija, utilitarizam,
primijenjena etika i metaetika. Posebne teme koje e se obraditi u okviru
predmeta su mogue metode etike, narav moralnog miljenja, odnos injenica i
vrijednosti, nepristranost, savjest, sloboda, autonomija i dr. U seminaru e
studentice i studenti odravati izlaganja o odabranim klasinim etikim
tekstovima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati kljune spise i njihove autore iz povijesti etike i suvremene

etike
2. Opisati osnovne etike teorije, pojmove i ogranke (normativna etika,
primijenjena etika i metaetika)
3. Objasniti i usporediti glavne povijesne i suvremene pristupe etici
4. Opisati osnovne etike probleme, stajalita i argumente
5. Analizirati klasinu etiku literaturu te je samostalno itati.

Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, studenti i studentice e moi: razumjeti i objasniti mjesto
etike u okvirima povijesti lozoje i suvremene lozoje; primijeniti znanja iz
etike kako bi kritiki procijenili sadraje lozofski slinih predmeta (npr. politika
lozoja, praktina etika); identicirati slinosti i povezanost argumenata iz etike
i argumenata iz drugih lozofskih disciplina; integrirati specino etike modele
miljenja u opu filozofsku sposobnost kritikog miljenja.
Ocjenjivanje
Na temelju (a) redovitosti i aktivnosti na nastavi, (b) prosjene ocjene dvaju
kolokvija i (c) ocjene usmenog izlaganja.
Tjedni plan nastave

1. Predavanje: Etika kao filozofska disciplina (4 sata)
2. Predavanje: Teistika etika (2 sata) / Etiki relativizam (2 sata)
3. Predavanje: Etiki egoizam (2 sata) / Utilitarizam (2 sata)
4. Predavanje: Utilitarizam (2 sata) / Utilitarizam (2 sata)
5. Predavanje: Deontologija (2 sata) / Deontologija (2 sata)
6. Predavanje: Deontologija (2 sata) / Teorija vrline (2 sata)
7. Kolokvij / Seminar: Nagel, Rachels i Benedict (2 sata)
8. Seminar: Mortimer i Russell (2 sata) / Seminar: Hobbes i Rawls (2 sata)
9. Seminar: Kant (2 sata) / Seminar: Kant (2 sata)
10. Seminar: Kant (2 sata) / Seminar: Bentham i Mill (2 sata)
11. Seminar: Mill (2 sata) / Seminar: Mill (2 sata)
12. Seminar: Aristotel (2 sata) / Seminar: Aristotel (2 sata)
13. Seminar: MacIntyre i Slote (2 sata) / Seminar: Thomson i Rachels (2 sata)
14. Seminar: Singer i Harris (2 sata) Seminar: Moore i Mackie (2 sata)
15. Kolokvij / Zavrna diskusija
Literatura
Josip Talanga (1999). Uvod Tomislav Bracanovi (prir.)
u etiku, Hrvatski studiji: (2011). Etika 1: Radni
Zagreb materijali

Evolucijska psihologija 76067

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Ivana Hromatko
Opis predmeta
Upoznavanje s osnovnim principima evolucijske teorije te razumijevanje njihovih
implikacija za objanjavanje irokog raspona ljudskog ponaanja. Studenti e
nauiti analizirati i interpretirati ponaanje iz perspektive njegove funkcije i
adaptivnosti, te razumjeti kako je ono, poput grae organizma, evoluirani
odgovor na selekcijske pritiske.
Vrsta predmeta
Psihologija (Studij) (izborni kolegiji, 1. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne principe evolucijske teorije;

2. Opisati funkcionalistiki pristup analizi ljudskog ponaanja;
3. Analizirati selekcijske pritiske koji su mogli dovesti do nekog ponaanja
tijekom nae evolucijske povijesti te;
4. Argumentirati zato se neko ponaanje moe smatrati adaptacijom,
odnosno njezinim nus-proizvodom.
Ope kompetencije
3. Utvrditi bioloke i neurobioloke osnove psihikih procesa i ponaanja.
4. Utvrditi osobitosti, mehanizme i modele psihikog razvoja te vrednovati uinke
razliitih biolokih i socijalnih imbenika na tjelesni, kognitivni i socioemocionalni
razvoj.
Ocjenjivanje
Aktivnost studenta i sudjelovanje u raspravama e se opaati tijekom cijelog
semestra, ali najvei dio ocjene nosi zavrni ispit.

Tjedni plan nastave

1. to je ljudska priroda i kako se ona razvila? Darvinijanska analiza. Tri
darvinijanska pristupa objanjavanju ljudskog ponaanja: sociobiologija,
bihevioralna ekologija i evolucijska psihologija.
2. Osnove evolucijske psihologije. Prijelomne spoznaje i uobiajene zablude.
Evolucijski stabilne strategije.
3. Metode za provjeravanje evolucijskih hipoteza. Proksimalni i ultimativni
mehanizmi. Evolucijski pristup u raznim granama psihologije.
4. Metode za provjeravanje evolucijskih hipoteza. Proksimalni i ultimativni
mehanizmi. Evolucijski pristup u raznim granama psihologije.
5. to je adaptivni dizajn? Psiholoki ili mentalni mehanizmi? Borba za
opstanak. Izazovi pribavljanja hrane, pronalaenja stanita i suoavanja s
opasnostima u okolini.
6. Darvinova teorija spolnog odabira. Triversova teorija roditeljskog ulaganja.
Roditeljsko ulaganje. Spolne razlike u roditeljskom ulaganju. Munine
tijekom trudnoe. Sigurnost u oinstvo. Strategije roditeljskog ulaganja.
Infanticid.
7. Darvinova teorija spolnog odabira. Triversova teorija roditeljskog ulaganja.
Roditeljsko ulaganje. Spolne razlike u roditeljskom ulaganju. Munine
tijekom trudnoe. Sigurnost u oinstvo. Strategije roditeljskog ulaganja.
Infanticid.
8. Pronalaenje odgovarajueg partnera za reprodukciju. Dugorone i
kratkorone strategije izbora partnera. Spolne razlike. Ljubomora.
9. Pronalaenje odgovarajueg partnera za reprodukciju. Dugorone i
kratkorone strategije izbora partnera. Spolne razlike. Ljubomora.
10. Hamiltonovo pravilo ukljuujue (inkluzivne) prilagoenosti. Suradnja
meu roacima.
11. ivot u grupi. Reciprocitet i dijeljenje. Dijeljenje hrane u lovako-
sakupljakim drutvima. Jesu li ljudi uroeno sebini?
12. Status i socijalna dominacija. Stvaranje saveza. Agresivnost. Konflikt meu
spolovima. Brak i nasljeivanje.
13. Life-history teorija. Veliina mozga. Trajanje prenatalnog razvoja. Evolucija
menopauze. Celibat i homoseksualnost.
14. Makijavelijanska teorija inteligencije.
15. Evolucija kulture.
Literatura
Buss, D.M. (2012). Evolucijska psihologija: Nova znanost o
umu, Zagreb: Naklada Slap.

Film i religija 52737

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15

Danijel Laba Izv. prof. dr. sc. Danijel Laba
Opis predmeta
Glavni cilj predmeta je pruiti uvid u osnovna teoloka znanja i znanja s podruja
lma kao umjetnikoga teksta. Specini cilj predmeta je pripremanje studenata
za razumijevanje utjecaja religijskih tema na lmsku industriju, ali i elja lmske
industrije koja bavljenjem religijskim temama eli odgovoriti na temeljna ljudska
pitanja o smislu postojanja i ivota. Drugi specini cilj predmeta je studente
nauiti prepoznavati eksplicitno i implicitno religijsko u lmu, te pisanje
filmskoga osvrta ili kritike na zadane filmove.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (izborni kolegiji 1., 4. semestar, 2.
godina)
Komunikologija (Studij) (izborni kolegiji 1., 2. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati i usporediti osnovne teoloke pojmove i teme koje se pojavljuju

na filmu,
2. Klasificirati temeljne filmske rodove i vrste,
3. Argumentirati vanost poznavanja teolokih tema prisutnih na filmu za
suvremena drutva,
4. Opisati i protumaiti razliite pristupe filmu,
5. Analizirati i interpretirati razliite pristupe filmskoj kritici,
6. Koristiti steena znanja u pisanju filmskih osvrta i kritika,
7. Ocijeniti suvremeni film s religijskom tematikom,
8. Napisati kompetentnu kritiku ili osvrt na film s implicitnom ili
eksplicitnom filmskom tematikom.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije povezanih s lmom.
Identicirati i opisati mjesto i ulogu religioznog lma u drutvu. Reproducirati,
primjeniti i objasniti osnovne teorije vezane uz religiozni lm i teoloko poimanje
filma. Navesti i objasniti kljune dogaaje i osobe iz povijesti religioznog filma.

Ocjenjivanje
5 % prisustvovanje predavanjima, 5 % sudjelovanje u raspravama, 10 % rad na
blogu, 30 % priprema eseja, 50% priprema filmskih osvrta/kritika.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje: upoznavanje s predmetom, podjela literature i
tumaenje obveza;
2. Analiza filma. Razliiti metodoloki pristupi filmu: semiotika, psihologija,
sociologija filma;
3. Pristupi filmskoj kritici: F ilmska kritika i ocjenjivanje filma. Teoloki
pristup u filmskoj kritici;
4. Tiho traganje za jednim vjerskim iza (Star Wars I-VI: Bog kao duhovno
pitanje; Bog kao polje energije; zagonetka univerzuma);
5. Bajke za izgladnjelu publiku: razlike izmeu magije i religije (The Lord of
the Rings I-III);
6. Znakovi da gore ima nekoga? Teoloka semiotika (Signs); Religijska
iskustva: prieljkivani sni ili argument da Boga ima, da Bog postoji?
(Contact);
7. Pitanje smrtne kazne (Dead Man Walking);
8. ivot poslije smrti? (Dragonfly);
9. Bog doputa zlo u svijetu? (Signs, Star Wars I III);
10. uda? (The Green Mile, The Third Miracle);
11. Otkupljenje? (The Matrix, Matrix Reloaded, Matrix Revolutions);
12. Pitanje suvremene bioetike; eutanazija (ivot je more, Mar adentro);
13. Potivati drukije ljude (Ottavo giorno, Yo tambien);
14. Egzorcizam: je li mogue opsjednue? (Egzorcizam, Stigmata, Obred)
15. Apokalipsa i kraj svijeta (2012, Dan nezavisnosti, Book of Eli, Melancholia)
Literatura
AA. VV. (2009). LABA, D. (2007). F ilm kao
Enciklopedijski teoloki katehetsko sredstvo, Laa, 2
rjenik, str. 1149-1181., 1187- (2007) 3, str. 40-45.
1190., Kranska sadanjost,
Zagreb
PETERLI, A. (2001). RIMI, R. (ur.) (2004). Vjera
Osnove teorije filma, filmski ispriana, Dossier,
Hrvatska sveuilina Glas Koncila, br. 14 (1554),
naklada, Zagreb 4. 4. 2004.
STEINER, M. (1998). Isus u
filmovima, Obnovljeni
ivot, 53 (1998) 3, str. 353-
362., Obnovljeni ivot, 53
(1998) 3, str. 353-362.

Filozofija jezika 46218

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Doc. dr. sc. Duan Doudi, dr. sc.
Davor Penjak
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim problemima i gleditima u
lozoji jezika (npr. problem funkcioniranja referencije i odreivanja znaenja,
razlika doslovnog i nedoslovnog znaenja, spor deskriptivista i pobornika teorije
izravne referencije), ukazati na vanost lozoje jezika za druge lozofske
discipline (npr. metaziku, epistemologiju, lozoju uma i metaetiku), te
osposobiti polaznike da se samostalno ponu baviti dotinom materijom.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Nabrojati i objasniti sredinje probleme i gledita u filozofiji jezika

2. Argumentirati samostalno o pitanjima filozofije jezika
3. Primijeniti argumente i metodologiju iz filozofije jezika u epistemolokim,
etikim, metafizikim, logikim i sl. raspravama
4. Navesti glavne autore u tom podruju i najznaajniju literaturu

Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita studenti e: moi povezati materiju vezanu uz lozoju
jezika s lozojskim disciplinama s kojima su se ranije susretali, primijeniti
naueno na kolegijima iz metazike, epistemologije, logike i etike s kojima e se
susretati u budunosti, upustiti u mnoga interdisciplinarna istraivanja te naueno
iz lozoje jezika iskoristiti u okviru lingvistike, psihologije, sociologije,
kroatologije i sl.
Ocjenjivanje
Pismeni ispit 70% ocjene, usmeni ispit 30% ocjene.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - upoznavanje sa sadrajem kolegija, nainom rada te
polaganjem ispita
2. Tradicionalne teorije znaenja (propozicijska, referencijska, ideacijska)
3. Vlastita imena: opisne teorije
4. Kritika opisnih teorija imena: Kripke i Donnellan
5. Uzrono-povijesna teorija referencije
6. Kritika uzrono povijesne teorije
7. Teorija izravne referencije
8. Termini za prirodne vrste i supstancije
9. Odreeni opisi: Russellova teorija
10. Opozicija Russellu: Strawson i Donnellan
11. Spor oko Donnellanova razlikovanja
12. Tarskijeva semantika koncepcija istinitosti
13. Davidsonov program: istinitosnouvjetna teorija znaenja (I)
14. Davidsonov program: istinitosnouvjetna teorija znaenja (II)
15. Zakljuno predavanje
Literatura
William G. Lycan (2011). F ilozofija jezika: zbirka
F ilozofija jezika: Suvremen tekstova, Dostupno u
uvod, Hrvatski studiji: knjinici i kopiraonici
Zagreb Hrvatskih studija

Fonologija i morfologija hrvatskoga jezika 37434

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoai
Izv. prof. dr. sc.
Mario Grevi Izv. prof. dr. sc. Mario
Grevi
Anela Mateljak Popi
Opis predmeta
Na predmetu se studenti osposobljavaju da samostalno deniraju i prepoznaju
fonoloke i morfoloke injenice u hrvatskom jeziku te da steeno znanje
primjenjuju u usmenoj i pisanoj komunikaciji.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati i razgraniiti fonoloke i morfoloke kategorije u hrvatskom jeziku;

2. Analizirati i odreivati glasovne promjene;
3. Opisati i upoznati razliite teoretske pristupe u morfologiji i fonologiji;
4. Analizirati i uoavati odstupanja od norme, u pismu i govoru;
5. Primijeniti steena znanja u usmenoj i pisanoj komunikaciji.
Ope kompetencije
Primjereno denirati i prepoznati osnovne pojmove iz hrvatske fonologije i
morfologije. Primijeniti znanja uoavanjem i izbjegavanjem pogrjeaka u pismenoj
i usmenoj komunikaciji.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 20%; ispit 60% (ili dva kolokvija); pohaanje nastave 20%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod i pregled kolegija (pojmovi rije i leksem, fonem, fon, alofon morfem,
morf, alomorf, fonologija, morfologija, morfo(fo)nologija)
2. F onologija prema fonetici, hrvatski fonoloki sustav i alternacija fonema,
naglasak
3. F leksijska morfologija prema derivacijskoj morfologiji - morfoloka analiza
prema tvorbi rijei, vrste morfema i gramatiki nastavci
4. Vrste rijei i vrste promjena promjenjivih rijei
5. Gramatike kategorije prema vrstama rijei (kategorija roda, broja i padea)

6. Pridjevi (odreeni i neodreeni, njihova sklonidba, komparacija i

konverzija)
7. Glagoli - infinitni i finitni oblici, gramatike kategorije glagola
8. Jednostavni i sloeni glagolski oblici, vremena i naini
9. Zamjenice i brojevne rijei
10. Imenice
11. est vrsta glagola i njihove podvrste
12. Nepromjenjive vrste rijei, repeticija
13. F onologija i morfologija u hrvatskim jezinim savjetnicima
14. Vjebe iz deklinacije, konjugacije i fonoloko-morfoloke analize
15. Predrok
Literatura
Stjepko Teak, Stjepan Stjepan Babi i dr. (2007).
Babi (2009). Gramatika Glasovi i oblici hrvatskoga
hrvatskoga jezika - knjievnoga jezika
prirunik za osnovno
jezino obrazovanje, zagreb
Eugenija Bari i dr. (1995). Josip Sili, Ivo Pranjkovi
Hrvatska gramatika, Zagreb (2005). Gramatika
hrvatskoga jezika, Zagreb

Geografska obiljeja Hrvatske 61847

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Nenad Pokos Izv. prof. dr. sc. Nenad Pokos
Opis predmeta
Upoznavanje studenata s temeljnim geografskim znanjem vezanim uz Hrvatsku.
Stvaranje pozitivnog i kreativnog miljenja o prirodno-geografskim i drutveno-
geografskim procesima i pojavama te njihovim zakonomjernostima razvoja i
pojavljivanja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Demonstrirati djelovanje pojedinih procesa i pojava na odreeni geografski

prostor.
2. Analizirati razvoj naseljenosti i razmjetaj stanovnitva na tlu Hrvatske.
3. Objasniti gospodarsku i politiku povezanost Hrvatske s Europom i
svijetom (mjesto i ulogu Hrvatske u europskim i svjetskim integracijama).
4. Objasniti geografska saznanja i primijeniti geografska znanja o Republici
Hrvatskoj.
Ope kompetencije
Objasniti geografsku misao te demonstrirati djelovanje pojedinih procesa i pojava
na odreeni prostor.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave - 10%; prvi kolokvij - 45%; drugi kolokvij - 45%.

Tjedni plan nastave

1. Veliina, geografski smjetaj, simboli (zastava i grb RH) i upravno
teritorijalno ustrojstvo Hrvatske.
2. Reljef Hrvatske. Kr, planine, polja u kru, pilje, jame.
3. Klima Hrvatske (temperatura, padaline, klimatska regionalizacija).
Vegetacijsko-biljni pokrov.
4. Kopnene vode (rijeke, jezera, movare).
5. Jadransko more. Postanak, salinitet, struje, vjetrovi (bura, jugo, maestral),
zaljevi, otoci.
6. Zatiena priroda (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,
posebni rezervati.
7. Zatiena kulturna i spomenika batina. Kulturna dobra na UNESCO-voj
listi Svjetske batine te na Pristupnoj listi RH. Tradicijsko graditeljstvo.
8. Kolokvij.
9. Stanovnitvo Hrvatske I (ukupno kretanje, prirodno kretanje, migracije).
10. Stanovnitvo Hrvatske II (strukture dobna, spolna, nacionalna, vjerska).
11. Urbanizacija Hrvatske.
12. Promet Hrvatske (cestovni, eljezniki, rijeni).
13. Gospodarstvo Hrvatske (poljoprivreda, ribarstvo, industrija, rudarstvo,
energetika).
14. Turizam Hrvatske (turistika sredita, vjerski turizam, zdravstveno-
ljeilini turizam).
15. Regionalizacija Hrvatske.
Literatura
Bognar, A. Geomorfoloke Maga, D. Geografija
osobine Republike Hrvatske, Sveuilite u
Hrvatske. Geografski Zadru i Izdavaka kua
horizont br. 2, str. 16-25., Meridijani
Hrvatsko geografsko
drutvo
Njega, D. Zemljopisna i Rianovi, J.
prirodna obiljeja Hrvatske. Hidrogeografske znaajke
U: Ekoloki leksikon. str. 3- Hrvatske. Geografski
14., Ministarstvo zatite horizont br. 2, str. 36-48.,
okolia i prostornog Hrvatsko geografsko
ureenja RH, Barbat drutvo
egota, T.; F ilipi, A.
Klima Hrvatske. U:
Klimatologija za geografe,
str. 375-464., kolska
knjiga, Zagreb

Grka drama 38871

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Maja Matasovi Doc. dr. sc. Maja Matasovi
Opis predmeta
Cilj ovoga kolegija jest upoznati studente s grkom dramom: njenim poecima,
pravilima te najpoznatijim piscima i djelima. Govorit e se i o razvitku drame u
antikoj Grkoj i o Aristotelovoj Poetici. Obraivat e se tragedija, komedija i
satirska igra. Tragediju e predstavljati Eshil, Sofoklo i Euripid, komediju
Aristofan i Menandar, a satirska e se igra obraditi kroz poznate fragmente.
Studenti e glavne teme upoznavati na primjerima iz tekstova samih grkih
autora. Studentske obaveze ukljuuju: pohaanje nastave, obradu odabranih
tekstova na satu, te ispit nakon odsluanog semestra.
Vrsta predmeta
Latinski jezik (Dvopredmetni Studij) (izborni kolegiji, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Navesti autore drama u grkoj knjievnosti.

2. Navesti osnovne informacije o njihovom ivotu tj. o uvjetima u kojima su
stvarali.
3. Usporediti jezino-stilske razlike izmeu tekstova tragedije i komedije,
kao i izmeu tekstova iste vrste u razliitim razdobljima.
4. Analizirati grka dramska djela, razumijevajui grki pogled na svijet te
uoavati slinosti i razlike s dananjim shvaanjem drame, kao i pronalaziti
aktualnosti za dananji svijet.
5. Opisati karakteristike stila pojedinih autora.
6. Objasniti slinosti i razlike s dananjim shvaanjem drame.
7. Objasniti aktualnosti za dananji svijet.
Ope kompetencije
Studenti e biti u stanju usporeivati dramska djela grkih autora s onima rimskih
autora. Moi e opisivati karakteristike tih djela, kako tragedije, tako i komedije.
Moi e analizirati razvoj rimske dramske knjievnosti vodei rauna o razvitku
drame u Grkoj u relevantnom razdoblju. Bit e u stanju pisati znanstvene radove o
drami, kako u Grkoj, tako i u Rimu, prepoznavati grke elemente u rimskim
dramskim vrstama te razumjeti reference na grku dramu i njene autore kojih u
rimskoj knjievnosti ima u izobilju.

Ocjenjivanje
Tijekom nastave vrednuje se dolaenje na nastavu, sudjelovanje u radu na
tekstovima na satu, a na zavrnom se ispitu pismeno i usmeno provjeravaju
usvojene informacije.
Tjedni plan nastave

1. Uvodni sat o grkoj drami: tragediji, komediji i satirskoj igri. Nabrajaju se
zajednike karakteristike tih knjievnih vrsta, govori se o kultu Dioniza i
nastanku tragedije i komedije.
2. Kazalite u staroj Grkoj: govori se o prilikama u kojima se izvode drame
(Dionizove svetkovine), o rasporedu izvoenja te o publici koja prati
predstave. Tema je popraena primjerima iz tekstova.
3. Pravila grke kazaline scene: obrauje se izgled kazalita, "tabui" i
konvencije izvoenja te pomagala koritena u predstavama (parabaza u
komediji; ekkyklma, mkhan). Tema je popraena primjerima iz
tekstova i slika na vazama.
4. Glumci u grkoj drami: njihove maske i kostimi te korovi. Tema je
popraena primjerima iz tekstova i slika na vazama, a na tekstu se i
analizira problem broja glumaca u tragediji i komediji.
5. Obiljeja grke tragedije, poevi od Aristotelove definicije tragedije u
Poetici. Spominju se glavni pisci, karakteristike prie i dijelovi tragedije.
Tema je popraena primjerima iz tekstova.
6. Eshil: prvi od velike trojice pisaca tragedija i autor jedine sauvane trilogije.
Govori se o njegovom ivotu i djelima, temama ouvanih djela te se na
tekstu analiziraju glavne karakteristike stila.
7. Sofoklo: drugi i navodno najklasiniji od velike trojice pisaca tragedija.
8. Euripid: trei i navodno najtraginiji od velike trojice pisaca tragedija.
9. Satirska igra: obrauje se njen postanak, karakteristike i povezanost s
tragedijom. Takoer se nabrajaju sauvana djela, tj. fragmenti. Tema je
popraena primjerima iz tekstova.
10. Govori se o obiljejima grke komedije, razlikama atike i sicilske komedije;
tri razdoblja atike komedije te glavnim predstavnicima i djelima.
Spominju se i karakteristike pria i jezika u pojedinim razdobljima. Tema je
popraena primjerima iz tekstova.
11. Aristofan: glavni predstavnik stare atike komedije. Govori se o njegovom
ivotu i djelima, temama ouvanih djela te se na tekstu analiziraju glavne
karakteristike stila.
12. Menandar: glavni predstavnik nove atike komedije. Govori se o njegovom
ivotu i djelima, temama ouvanih djela te se na tekstu analiziraju glavne
karakteristike stila.
13. Helenistiko razdoblje: spominju se glavni autori i djela te popularnost
kazalita na podruju Velike Grke. Analizira se pojava drame u Rimu i
usporeuju se djela grkih i rimskih autora.
14. Drama u praksi: pokuaj izvedbe dijelova neke grke drame uz praktino
rjeavanje problema postavljanja na scenu.
15. Zavrni sat. Provjeravaju se znanja steena tijekom semestra i rjeavaju
eventualna dodatna pitanja (prema potrebama studenata).

Literatura
Lesky, Albin (2001). Povijest Levi, Peter (1988). Greek
grke knjievnosti, Golden Drama u Boardman, John,
marketing, Zagreb Griffin Jasper, Murray,
Oswyn (eds.): The Oxford
History of Greece & the
Hellenistic World, Oxford
New York
Jedno djelo (u hrv.
prijevodu) od svakog od 5
glavnih predstavnika (Eshil,
Sofoklo, Euripid, Aristofan,
Menandar)

Grki jezik 52214

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 60
Prof. dr. sc.

Josip Talanga
Opis predmeta
Cilj predmeta je (1) upoznati studente s osnovnim gramatikim oblicima
starogrkoga jezika; (2) dati pregled antike lozofske terminologije; (3) objasniti
utjecaj starogrke lozofske terminologije na latinsku i hrvatsku; (4) omoguiti
usporeivanje lozofske terminologije u starogrkom, latinskom, hrvatskom,
engleskom i njemakom jeziku.
Vrsta predmeta
F ilozofija (Dvopredmetni Studij) (latinski jezik ili grki jezik, 1. semestar, 1.
godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati osnovne gramatike oblike i strukturu starogrke reenice

2. Analizirati elementarne starogrke reenice filozofskoga sadraja
3. Objasniti i razumjeti osnovne filozofske termine na starogrkom
4. Prepoznati razvoj filozofskih problema na primjeru razvoja filozofske
terminologije u starogrkom, latinskom, hrvatskom i drugim jezicima
5. Identificirati kljune pojmove kod filozofa koji su pisali starogrkim
jezikom
6. Pokazati jezini i sadrajni utjecaj antike terminologije na hrvatsku
znanstvenu terminologiju
7. Objasniti vanost Aristotelove terminologije za pojmovnu analizu i kasniji
razvoj skolastike metode na primjerima starogrkih filozofskih tekstova
Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, studenti i studentice e moi: (1) objasniti osnovne
lozofske pojmove u kontekstu njihova jezinoga nastanka; (2) analizirati
lozofsku terminologiju u pojedinim granama lozoje prema antikoj lozofskoj
tradiciji; (3) prepoznati i procijeniti pozadinsko znaenje lozofskih termina u
odnosu na hrvatski, starogrki i latinski jezik.
Ocjenjivanje
Na temelju redovitosti i aktivnosti za vrijeme nastave, rjeavanju vjebi kod kue
te kontrolnih i zavrnih kolokvija.

Tjedni plan nastave

1. O-deklinacija; prezent aktiva (prva glavna konjugacija); pomoni glagol
einai. Reenice za prevoenje na hrvatski (1-13).
2. Mjesto akcenta; enklitike; proklitike: spiritus asper; spiritus lenis;
sloenice; mjesto spiritusa. Reenice za prevoenje na hrvatski (1-17 + 1-22).
3. A-deklinacija; pridjevi O- i A-deklinacije; prezent medijalni i pasivni; futur;
postavljanje pitanja na grkom. Prevoenje s grkoga (1-25 + 1-12).
4. Deklinacija pridjeva; imperfekt pomonoga glagola einai 'biti'. Reenice za
ponavljanje gramatikoga gradiva (1-13 + 1-26).
5. Vjebe za ponavljanje i pripremu kolokvija; reenice za prijevod na grki (1-
5).
6. Konsonantska deklinacija; imperfekt. Reenice za prevoenje s grkoga (1-
26)
7. Komparacija pridjeva i priloga; sigmatski aorist. Reenice za prevoenje (1-
13).
8. Oblici pridjeva pas; perfekt i pluskvamperfekt; augment; reduplikacija.
Prevoenje s grkoga (1-8 +1-11).
9. Osobne, povratne i posvojne zamjenice. Reenice za prevoenje s grkoga
(1-13); ponavljanje gradiva.
10. Pokazne, odnosne, neodreene i upitne zamjenice; imperativ. Reenice za
prevoenje (1-12); ponavljanje za kolokvij.
11. Brojevi; participi i infinitivi. Reenice za prevoenje s grkoga (1-5 + 1-25).
12. Tekst za prevoenje: Philosophia & predsokratovci.
13. Izbor iz Aristotela (Metaphysica, A 1 & G 1-2).
14. Izbor iz Aristotelovih djela Kategorije i De interpretatione.
15. Izbor iz Aristotelovih djela Analytica priora i Analytica posteriora.
Literatura
D. Sabado, M. Sironi; Z. Z. Martini-Jeri ; D.
Zmajlovi (1995). Grka Matkovi (2010). Prometej:
vjebenica, 15. izdanje, udbenik grkog jezika, 4.
Zagreb: kolska knjiga izdanje, Zagreb: kolska
knjiga
Zdeslav Dukat (1990). August Musi (1961).
Gramatika grkoga jezika, 2. Gramatika grkoga jezika, 9.
izdanje, Zagreb: kolska izdanje, Zagreb: kolska
knjiga knjiga
Stjepan Senc (1910). Grko-
hrvatski rjenik, Zagreb

Grki utjecaj na rimsku kulturu 86146

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Maja Matasovi Doc. dr. sc. Maja Matasovi
Opis predmeta
Cilj kolegija je dati studentima uvid u svakodnevni ivot Rimljana koji im
omoguuje dublje razumijevanje tekstova, te ujedno osvijestiti utjecaj koji je grka
kultura izvrila na rimsku u svim aspektima ivota.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati izvorno rimsko i grko u svakodnevnom ivotu Rimljana.

2. Opisati jedan dan u ivotu pojedinog rimskog stalea.
3. Nabrojati podruja u kojima je grka kultura izvrila najvei utjecaj na
rimsku.
4. Opisati funkcije, karakteristike i posebnosti pojedinih aspekata rimskog
ivota (rimske vojske, magistratura, senat).
5. Identificirati grke pojmove te ih prepisivati s alfabeta na latinicu i
obratno.
6. Objasniti vanost grke kulture u razvoju zapadne civilizacije.
Ope kompetencije
Studenti e moi razlikovati izvorno rimsko i grko u svakodnevnom ivotu
Rimljana i rimskoj kulturi. Moi e opisati funkcije, karakteristike i posebnosti
pojedinih aspekata rimskog ivota (rimske vojske, magistratura, senata...). Moi e
pisati znanstvene radove iz podruja koja se tiu tumaenja rimskog pogleda na
svijet i njihova svjetonazora u razliitim podrujima kulture. Moi e procjenjivati
utjecaj grke kulture u djelima rimske knjievnosti s kojima e se susretati.
Ocjenjivanje
Student e se ocjenjivati prema uspjehu na pismenom i usmenom ispitu, kao i
prema pohaanju nastave i sudjelovanju u nastavi.

Tjedni plan nastave

1. U uvodnom se predavanju govori o poloaj Rima i njegovim susjedima.
Posebna se panja stavlja na kontakte s Grcima, a takoer se obrauje i
preuzimanje alfabeta.
2. Najvei utjecaj Grka pretrpjela je rimska religija, koja je tema ovog sata.
Daje se pregled najvanijih vjerovanja, obiaja i boanstava.
3. Predmet ovog sata je stanovanje, tj. oblici rimskih kua: domus, insula, villa
rustica. Usporeuje se nain stanovanja s grkim.
4. U prii o rimskom obrazovanju poseban se naglasak stavlja na ulogu grkog
jezika i knjievnosti. Usput se obrauju i procesi koji rimskog djeaka ine
odraslim (brijanje brade, oblaenje toge).
5. Obrauju se ustroj, opremljenost i zadaci rimske vojske, uz usporedbu s
grkom vojnom tehnikom, osobito onom spartanskom.
6. Govori se o svakodnevnom ivotu Rimljana, o njihovu nainu oblaenja, o
obiajima pri jelu i slino, naravno spominjui pritom utjecaj koji su na njih
izvrili Grci (primjerice njihovi simpoziji).
7. Na ovom se satu govori o dunostima i pravima rimskog graanina
(spominje se formula imena rimskog graanina), kao i o politikom ustroju
te o magistraturama.
8. Predmet predavanja je rimsko pravo, a poseban se naglasak stavlja na
poloaj ena i robova u rimskom drutvu, kao i na usporedbu njihovih
poloaja u grkom drutvu.
9. Na ovom se satu daje pregled grke knjievnosti i utjecaja koji je izvrila na
rimsku.
10. Kao nastavak prethodnog predavanja, obrauju se grka filozofija i retorika
te njihov utjecaj na Rimljane.
11. Grka je kolonizacija omoguila da Rimljani dou u kontakt s grkom
kulturom. Ujedno se obrauju i osnove ekonomije tih dviju civilizacija.
12. Obrauje se doprinos grke znanosti zapadnoj civilizaciji. Tema ovog
predavanja je i rimski kalendar i njegova prilagodba od strane
Aleksandrinca Sosigena u doba Cezara.
13. Opisuju se oblici provoenja slobodnog vremena u rimskom svijetu, s
dodatkom o preuzetim grkim svetkovinama (npr. Olimpijske igre,
dramske svetkovine i sl.)
14. Obrauje se grka umjetnost (kiparstvo, arhitektura i slikarstvo) te njen
utjecaj na rimsku, s najvanijim umjetnicima i djelima.
15. Zavrni sat. Provjeravaju se znanja steena tijekom semestra i rjeavaju
eventualna dodatna pitanja (prema potrebama studenata).
Literatura
Sastavili Sabado-Sironi- CARCOPINO, J. (1981). RIM
Zmajlovi Anthologia u razdoblju najvieg uspona
Graeca i Chrestomathia carstva, Naprijed, Zagreb
Graeca, vie izdanja -
biljeke o autorima, kolska
knjiga, Zagreb
JURIC, Ante (2001). Grka: KALIN, Boris (1996).
od mitova do antikih Povijest filozofije (str. 76-
spomenika, Andromeda, 111.), kolska knjiga, Zagreb
Rijeka
prir. kiljan, Dubravko et
al. (1996). LEKSIKON
ANTIKIH AUTORA,
Latina & Graeca - Matica
hrvatska, Zagreb

Hrvatska dijalektologija 85284

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Preduvjeti
F onologija i morfologija
Izv. prof. dr. sc.
hrvatskoga jezika
Sanja Vuli
Opis predmeta
Upoznavanje s hrvatskim narjejima, dijalektima i poddijalektima. Spoznaja
odnosa meu pojedinim sustavima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati kompaktna i izolirana podruja pojedinih hrvatskih narjeja i

dijalekata.
2. Objasniti osnovne razlike meu pojedinim narjejima i dijalektima.
3. Prikazati osnovne razlike izmeu arhaine tokavtine i novotokavtine.
4. Prikazati i samostalno izvriti osnovnu dijalektoloku analizu akavskih
govora.
5. Prikazati i samostalno izvriti osnovnu dijalektoloku analizu arhainih
tokavskih govora.
6. Prikazati i samostalno izvriti osnovnu dijalektoloku analizu
novotokavskih govora.
7. Prikazati i samostalno izvriti osnovnu dijalektoloku analizu kajkavskih
govora.
8. Prikazati i samostalno prepoznavati inonarjene utjecaje u pojedinim
govorima.
Ope kompetencije
Nakon odsluanoga kolegija studenti e moi samostalno analizirati oglede
mjesnih govora iz razliitih narjeja, dijalekata i poddijalekata, to pridonosi
njihovoj kognitivnoj sposobnosti i boljemu razumijevanju hrvatskih dijalekata i
meudijalekatnih odnosa, takoer boljemu razumijevanju odnosa dijalektologije i
sociolingvistike.
Ocjenjivanje
Vrjednuje se sudjelovanje na predavanjima, aktivnost na predavanjima, znanje na
kolokvijima, sudjelovanje i aktivnost na terenskoj nastavi, znanje na ispitu.

Tjedni plan nastave

1. Odnos dijalektologije i sociolingvistike
2. Osnovno dijalektoloko nazivlje: razlika izmeu konkretnih i apstraktnih
sustava, odnos mjesni govor - skupina govora - poddijalekt - dijalekt -
narjeje
3. Prostiranje pojedinih narjeja i dijalekata u prolosti i sadanjosti
4. Osnovna obiljeja akavskoga narjeja
5. Odnos sjeverozapadne i jugoistone akavtine
6. Dijalekti akavskoga narjeja
7. akavski ikavsko-ekavski dijalekt
8. Osnovna obiljeja hrvatske tokavtine: odnos arhaine tokavtine i
novotokavtine
9. Hrvatski arhaini tokavski dijalekti
10. Poddijalekti slavonskoga dijalekta
11. Novotokavski hrvatski dijalekti
12. Osnovna obiljeja kajkavskoga narjeja
13. Dijalekti kajkavskoga narjeja
14. Meunarjena proimanja
15. Dijalekatna knjievnost
Literatura
Ivi, S. (1996). Jezik Hrvata Lisac, J. (2009). Hrvatska
kajkavaca, Zaprei: Matica dijalektologija 2. akavsko
hrvatska Zaprei narjeje, Golden marketing -
Tehnika knjiga
Lukei, I. (2012). Zajednika
povijest hrvatskih narjeja.
1. F onologija, Zagreb -
Rijeka: Hrvatska sveuilina
naklada - F ilozofski
fakultet u Rijeci - Katedra
akavskoga sabora
Grobinine

Hrvatska etnologija 37458

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Jadranka Grbi Marinko Vukovi, dr. sc.
Opis predmeta
Upoznati studente sa zaecima te razvojem etnoloke i antropoloke znanosti u
Hrvatskoj, te ih upoznati sa suvremenim znanstvenim i strunim etnolokim i
antropolokim dostignuima u Hrvatskoj. eli se ukazati na injenicu kako je
istraivanje tradicijske kulture (u ranijoj fazi hrvatske etnologije) te proimanje
tradicijske sa suvremenom kulturom i obrascima svakodnevnoga ivota (u
najnovijoj fazi hrvatske etnologije i kulturne antropologije), etnoloka znanost
analizirala i interpretirala hrvatski etniki i kulturni identitet u europskom
kontekstu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati etnologiju i antropologiju kao opu znanost o kulturi

naroda/ovjeka.
2. Objasniti definicije i pojmove iz etnologije i kulturne antropologije.
3. Analizirati sadraje kulturnih elemenata i pojava s aspekta etnologije i
antropologije.
4. Analizirati tradicijsku hrvatsku kulturu i suvremenu hrvatsku kulturu.
5. Navesti temeljne kritike kompetencije klasifikacije, analize i vrednovanja
hrvatskog identiteta etnolokim i antropolokim pristupom.
6. Analizirati i interpretirati hrvatski etniki i kulturni identitet u europskom
kontekstu.

Ope kompetencije
Nakon odsluanog kolegija Hrvatska etnologija studenti e moi obrazloiti znaaj
hrvatske etnologije i antropologije za nacionalni identitet u europskom i
globalnom kontekstu. Moi e razloiti terminoloke i konceptualne razlike u
podruju hrvatske etnologije i antropologije to e pridonijeti kognitivnim
sposobnostima promiljanja tradicije i razumijevanju suvremene globalne kulture
te nacionalne kulture i identiteta unutar toga.
Ocjenjivanje
Prisustvo na nastavi, itanje literature, sudjelovanje u diskusiji s profesorom i
kolegama (20% konane ocjene), seminarski rad (20% konane ocjene), pismeni
ispit (60% konane ocjene).
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - upoznavanje sa sadrajem i obrazloenje studentskih
obveza
2. Terminologija etnologije i antropologije
3. Teorije etnologije i antropologije
4. F aze razvoja etnoloke misli kroz povijest
5. Poetci hrvatske etnoloke znanosti
6. Razvoj etnoloke misli u Hrvatskoj
7. Antun Radi
8. 1. kolokvij
9. Milovan Gavazzi, Branimir Bratani
10. Teorijsko-metodoloki pomaci u 20. stoljeu
11. Hrvatski izvaneuropski istraivai
12. Hrvatska dijaspora i iseljenitvo
13. Stara, nova i novija hrvatska dijaspora
14. 2. kolokvij
15. Zakljuna razmatranja i priprema za zavrni ispit
Literatura
Belaj, Vitomir. (1989). Belaj, Vitomir. (1998).
Plaidoyer za etnologiju kao Povijest etnoloke misli u
historijsku znanost o Hrvata, u: Etnografija,
etnikim skupinama. Studia svagdan i blagdan
Ethnologica I, str. 9-13. hrvatskoga puka. str. 337-
357.
Birket-Smith Kaj. (1960). apo mega, Jasna. (1998).
Putovi kulture. str. 331- Osnovni pojmovi i
370., Nakladni zavod polazita, u: Etnografija.
Matice hrvatske Svagdan i blagdan
hrvatskoga puka. Zagreb:
Matica hrvatska, str. 15-22.,
Matica hrvatska
apo, Jasna. (1991).
Hrvatska etnologija,
znanost o narodu ili o
kulturi. str. 7-15., Studia
Ethnologica 3

Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture 46220

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Stanislav Tuksar
Opis predmeta
Sistematizacija znanja o glavnim aspektima i pojavama u hrvatskoj umjetnikoj
glazbi i njihova kontekstualizacija u okvirima povijesti europske umjetnike
glazbe.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Navesti glazbene stilove od srednjega vijeka do 20. stoljea.

2. Prepoznati djela europske glazbe po stilskim razdobljima.
3. Prepoznati djela hrvatske glazbe po stilskim razdobljima.
4. Prepoznati odrednice glazbene kulture (skladateljstvo, reprodukcija,
percepcija, materijalna osnova, instrumentarij).

Ope kompetencije
Kompetentno snalaenje u stilskim odrednicama hrvatske glazbe u kontekstu
europske glazbene klulture.
Ocjenjivanje
Pismena ocjena na temelju postotaka bodova postignutih na testu
Tjedni plan nastave

1. Europska glazbena kultura antike (Grka, Rim)
2. Europska glazbena kultura srednjega vijeka
3. Hrvatska glazba srednjega vijeka
4. Europska glazbena kultura u razdoblju renesanse
5. Hrvatska renesansna glazba
6. Europska glazbena kultura u razdoblju baroka
7. Hrvatska barokna glazba
8. Europska glazbena kultura u razdoblju klasicizma
9. Hrvatska glazba u razdoblju klasicizma
10. Europska glazbena kultura u razdoblju romantizma
11. Hrvatska glazba u razdoblju romantizma
12. Europska glazbena kultura u 20. stoljeu
13. Hrvatska glazba u 20. stoljeu
14. Rezime i ponavljanje
15. Predrok
Literatura
Stanislav Tuksar (2000). Stanislav Tuksar (2000).
Kratka povijest europske Kratka povijest hrvatske
glazbe, str. 11-183., Matica glazbe, str. 11-149., Matica
hrvatska, Zagreb Hrvatska

Hrvatska historiografija 19. i 20. st. 38055

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Mijo Korade
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s novom etapom razvitka hrvatske
historiograje u 19. stoljeu i njezinim postupnim prerastanjem u znanstvenu
disciplinu. Gradivo se izlae pregledno i sintetino u kontekstu vremena, no
studente je potrebno upoznati i s razliitim pristupom prouavanju prolosti u
pojedinim podrujima hrvatskoga etnikog prostiranja, navlastito s glavnim
predstavnicima u historiograji 19., a potom i 20. stoljea. Napose valja upozoriti
na nove smjerove razvoja i moderne odskoke hrvatske historiograje u posljednja
tri desetljea.
Vrsta predmeta
Povijest (Dvopredmetni Studij) (obavezan predmet, 2. semestar, 1. godina)
Povijest (Studij) (obavezan predmet, 2. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Objasniti dosadanje napore hrvatske povijesne znanosti,

2. Opisati nove pristupe u izuavanju hrvatske povijesti,
3. Objasniti kako se hrvatska historiografija razvijala kroz svoj znanstveni
period,
4. Navesti najvanije osobe hrvatske historiografije,
5. Definirati osnovne probleme hrvatske historiografije u 19. i 20. stoljeu,
6. Analizirati najvanije osobine hrvatske historiografije u navedenom
razdoblju,
7. Objasniti povijesne procese i historiografske pristupe koritenima u
njihovom izuavanju.

Ope kompetencije
sastaviti popis relevantne literature po pojedinim razdobljima,
definirati to je to povijesna interpretacija,
Ocjenjivanje
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje. Studentske obveze i teme njihovih izlaganja.
2. to je historiografija i koje su njene hrvatske posebnosti;
3. Ivan Lui Lucius vrhunac Hrvatske historiografije u 17. stoljeu;
4. Od Ivana Luia do 19. stoljea stagnacija hrvatske historiografije;
5. Istra i Kvarner: Pier Antonio Biancini, Giuseppe Brodmann, Martin
Botterini, Josip Volti, Ivan F ereti, Girolamo Galzigna;
6. Dalmacija: poetak novinstva Kraljski Dalmatin; Grgur Stratico, Marko
Lauro Rui, Andrija Ciccarelli/Cikareli/ikarelovi;
7. Dubrovnik: uro Gvozdenica F eri, F ranjo Marija Appendini;
8. Gornja Hrvatska: Maksimilijan Vrhovac, Josip Mikoczi (Mikoczy); Matija
Petar Katani, Martin uro Kovai;
9. Ilirsko doba: Ljudevit Gaj, Ivan vear, Romuald Josip Kvaternik, Ivan
Katalini/Giovanni Cattalinich (Dalmacija); Pietro Kandler (Istra), Ivan
F ranjo Juki (Bosna);
10. Doba Bachovog apsolutizma: Antun Maurani, Ante Starevi, Andrija
Torkvat Brli, Nikola/Niccol Tommaseo (Dalmacija), Emanuel Sladovi
(Hrvatsko primorje), Petar Stankovi/Pietro Stancovich (Istra);
11. Od 1860. do kraja 19. stoljea: Ante Starevi, Josip Neustdter, Ivan
Kukuljevi Sakcinski, ime Ljubi, Eugen Kvaternik, Matija Mesi, F ranjo
Raki, Ivan rni, Petar Matkovi, Radoslav Lopai, Eusebije F ermendin,
Mijo Brani, F ranjo Trnka, Ante Kuzmani, Carlo De F ranceschi, Jakov
Voli, Ivan/Giovanni Kobler;
12. Od 1900. do 1914.: Ivan Krstitelj Tkali, Imbro Ignjatijevi Tkalac, Natko
Nodilo, Armin Pavi, Tadija Smiiklas, Konstantin Ante Vojnovi, Josip
Alaevi, Janko Kohari, Baltazar/Valtazar Bogii;
13. Od 1914. do 1918.: Ivan Strohal, Nikola Tomai, Nikodim Mila,
Konstantin Jireek, Ljudevit/Lajos Thalloczy;
14. Hrvatska historiografija u meuratnom razdoblju;
15. Hrvatska historiografija za vrijeme Drugog svjetskog rata;

Literatura
Igor Karaman (ur.) (1980). (1988). Kultura, umjetnost,
Historiografija; u informacije; u Enciklopediji
Enciklopediji hrvatske Jugoslavije, sv. 5, str. 400-
povijesti i kulture, str. 201- 432.
212., kolska knjiga, Zagreb
A. Szabo (1966). Antoljak, Stjepan (2004).
Historiografija u Hrvatska historiografija:
Hrvatskom leksikonu, I. Drugo dopunjeno izdanje,
svezak, str. 442-443., str. 293 i dalje., Matica
Naklada Leksikon d.o.o., hrvatska, Zagreb
Zagreb

Hrvatska knjievnost moderne i postmoderne 37452

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Dubravka Zima Doc. dr. sc. Dubravka Zima
Opis predmeta
Upoznati studentice/studente s hrvatskom knjievnou moderne i postmoderne.
Proitati kanonske tekstove iz odabranih razdoblja. Upoznati studentice/studente
s periodizacijskim strategijama i knjievno-povijesnim pregledima naslovnih
razdoblja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati i argumentirati knjievni kanon hrvatske knjievnosti u

razdobljima moderne i postmoderne;
2. Objasniti nain artikulacije i funkcioniranje knjievnoga kanona;
3. Prepoznati osnove opusa kanonskih autora/ica hrvatske moderne i
postmoderne;
4. Prikazati i napisati kratki akademski tekst o knjievnoj temi na kojem e
pokazati elementarnu akademsku pismenost (referiranje, citiranje).
Ope kompetencije
Opisati i argumentirati knjievni kanon hrvatske knjievnosti u razdobljima
moderne i postmoderne. Objasniti nain artikulacije i funkcioniranje knjievnoga
kanona.
Ocjenjivanje
Sudjelovanje na nastavi 10%; izrada nastavnih zadataka 10%; samostalno itanje
propisane lektire 40%; seminarski rad 20%; ispit pismeni 10%; ispit - usmeni 10%.
Tjedni plan nastave

1. Uvodna razmatranja: uvod u studij novije hrvatske knjievnosti. Osnovni
pojmovi. Pojmovi kraj stoljea, impresionizam, neoromantizam, secesija.
Termin historijska moderna. Poetike odrednice historijske moderne.
Historijska moderna: politiki, knjievni i kulturni kontekst. Seminar:
Seminarski zadaci. Studentske obveze.

2. Proza historijske moderne: oblici, tendencije. Pripovijetka, novela, roman,

putopis. Janko Leskovar, Antun Gustav Mato, Dinko imunovi, Milutin
Cihlar Nehajev, Vladimir Nazor, Josip Kosor, Ivan Kozarac, Ivo Vojnovi,
F ranjo Horvat Ki, Ivana Brli Maurani. Seminar: Rad na tekstu: A. G.
Mato, Janko Leskovar.
3. Predavanje: Poezija: poetike predodbe, stvaraoci. Antun Gustav Mato,
Vladimir Vidri, Milan Begovi, Dragutin Domjani, Vladimir Nazor, Ivo
Vojnovi, F ran Galovi, Janko Poli Kamov. Seminar: Rad na tekstu:
Vladimir Nazor: Istarske prie (izbor). Ivana Brli Maurani: Prie iz
davnine. Vladimir Vidri: poezija. F ran Galovi: poezija.
4. Moderna drama. Milan Ogrizovi, Ivo Vojnovi, Milan Begovi. Pojmovi
avangarda, ekspresionizam. Josip Kosor, Janko Poli Kamov, Vladimir
erina, Ulderiko Donadini. Seminar: Rad na tekstu: Ivo Vojnovi:
Dubrovaka trilogija. Milan Begovi: Pustolov pred vratima.
5. Kolokvij: pismena provjera razumijevanja, interpretacija. Seminar: Dinko
imunovi: Duga, Muljika, Alkar. Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg.
6. Knjievnost nakon moderne. Miroslav Krlea. Seminar: Rad na tekstu:
Miroslav Krlea: Gospoda Glembajevi. Na rubu pameti.
7. Raslojavanje knjievnosti: visoko/nisko. Milan Begovi. Marija Juri
Zagorka. Seminar: rad na tekstu: M. Juri Zagorka: Kneginja iz Petrinjske
ulice.
8. Poezija. Hrvatska mlada lirika. Antun Branko imi, Tin Ujevi, Miroslav
Krlea, Gustav Krklec, August Cesarec, Dobria Cesari, Dragutin
Tadijanovi, Drago Ivanievi, Ivan Goran Kovai, Marin F ranievi.
Seminar: Rad na tekstu: Antun Branko imi: poezija. Tin Ujevi: poezija.
Dobria Cesari: poezija. Dragutin Tadijanovi: poezija.
9. Predavanje: Pjesnici druge moderne. Jure Katelan, Vesna Parun, Nikola
Milievi, Josip Pupai, Slavko Mihali, Milivoj Slaviek, Ivan Slamnig.
Seminar: Jure Katelan: poezija. Slavko Mihali: poezija. Vesna Parun:
poezija. Ivan Slamnig: poezija.
10. Prozaici i dramatiari: druga polovica 20. stoljea. Ranko Marinkovi, Petar
egedin, Vladan Desnica, Slobodan Novak, Mirko Boi, Marijan Matkovi,
Ivan Raos. Seminar: Rad na tekstu: Ranko Marinkovi: Kiklop.
11. Proza, nastavak. F antastiari. Proza u trapericama. ensko pismo. Sunana
krinjari, Irena Vrkljan, Slavenka Drajkuli, Dubravka Ugrei. Ivan
Slamnig, Antun oljan. Ivan Aralica, Nedjeljko F abrio. Seminar: Rad na
tekstu: Proljea Ivana Galeba. S. Novak: Mirisi, zlato i tamjan.
12. Postmoderna poezija. Danijel Dragojevi, Branko Male, Boris Maruna,
Zvonimir Mrkonji, Anka agar, Delimir Reicki i dr. Seminar: Antun
oljan: Izdajice. Danijel Dragojevi: poezija.
13. Suvremena/postmoderna proza: nastavak. Goran Tribuson, Pavao Pavlii,
Stanislav Habjan, Edo Budia, Zoran F eri. Predodbe o visokoj/tekoj i
niskoj/lakoj knjievnosti i postmoderna interpretacija. Seminar: Rad na
tekstu: Nedjeljko F abrio: Vjebanje ivota. Irena Vrkljan: Svila, kare.
14. Suvremena proza. Seminar. Rad na tekstu: Stanislav Habjan: Nemogua
varijanta. Goran Tribuson: Povijest pornografije. Zoran F eri: Aneo u
ofsajdu.
15. Evaluacija kolegija. Kolokvij.

Literatura
Viktor mega (1997). Duh Batui, Kravar, mega
impresionizma i secesije, (2001). Knjievni
Zavod za znanost o protusvjetovi., Matica
knjievnosti F ilozofskoga hrvatska, Zagreb
fakulteta Sveuilita u
Zagrebu
Ivo F range (1987). Povijest Cvjetko Milanja (2010).
hrvatske knjievnosti, Hrvatsko pjesnitvo 1900.-
NZMH-Cankarjevazaloba 1950., Altagama, Zagreb

Hrvatska knjievnost ranoga novovjekovlja 37436

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Viktoria F rani Doc. dr. sc. Viktoria F rani
Tomi Tomi
Opis predmeta
Graa predmeta podijeljena je u petnaest cjelina koje su oblikovane na osnovu
kronologije, ali su miljene u isto vrijeme kao tematski, problemski i anrovski
sustavi. Obrauju se sljedei kanonski autori iz renesanse: Benedikt Kotruljevi,
Ivan esmiki, Marko Maruli, pjesnici Ranjina zbornika, Mavro Vetranovi,
Nikola Naljekovi, Hanibal Luci, Vinko Pribojevi, Petar Hektorovi, Petar
Zorani, Marin Dri, Mika Pelegrinovi, Sabo Bobaljevi, Antun Sasin, Brne
Krnaruti, Dominko Zlatari, F aust Vrani. Njihovi tekstovi kao i tekstovi manje
karakteristinih, ali zato ne i manje vanih knjievnih osobnosti te naroito
dijakronijski pogled na anrove u ranonovovjekovnoj knjievnosti bit e obraen.
Pri tomu se posebno misli na anr renesansne drame u odnosu sa
srednjovjekovnom, zatim na pojavu tragedija u drugoj polovici XVI. stoljea, na
razvitak lirike u srednjem vijeku u odnosu na liriku ranoga novovjekovlja, poetiku
proznih tekstova iz te epohe, kao i pitanja didaktikih. Usvojit e se znanja o
ideologemima i ideologijama kao i mijene stilova i stilskih formacija posebno s
obzirom na odnos srednjeg vijeka i renesanse te renesanse krize prepoznatljive u
osobinama koje se imenuju terminom manirizam. U ovom sklopu s posebnom
pozornou izuavat e se djela Burckhardta, Huizinge i Hockea. Detaljno e se
opisati idejne i tematske osobine knjievnosti na latinskom jeziku u Dubrovniku i
Dalmaciji te na Korvinovom dvoru u Budimu, a raspravit e se pitanja
protestanata u okviru hrvatske knjievnosti. S posebnom pozornou upoznat e
se studenti sa enskim pismom u renesansi, posebno s Marijom Gunduli,
Cvijetom Zuzori i Nadom Speranza Vittoria Bona. Naglasit e se komparativni
aspekti hrvatske renesansne knjievnosti i to osobito u vezi s odnosima naspram
talijanske suvremene knjievnosti, pri emu se usporeuju hrvatski primjeri sa
srodnima u europskim knjievnostima. Tumae se i brojni tekstovi s ruba
knjievnosti, znanstveni i historiografski te lozofski spisi, kao i oni koji premda
nisu pisani s knjievnom namjerom mogu pokazati duhovna i kulturna stremljenja
svoga vremena. Na isti plan dovode se pisci na hrvatskom jeziku s onima koji su
pisali na stranim jezicima kao to su talijanski i latinski.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Analizirati tekstove hrvatske renesansne knjievnosti.

2. Prepoznati knjievne vrste i analizirati tekstove iste knjievnosti.
3. Razviti sposobnost za tematsku analizu knjievnih djela.

4. Razviti mogunost itanja knjievnih djela kao izvor za povijest ideja.

5. Prepoznati knjievne vrste hrvatske renesansne knjievnosti.
6. Pokazati ishodita hrvatske renesansne knjievnosti.
7. Primijeniti pojmovlje karakteristino za prouavanje knjievnih djela
hrvatske renesanse.
8. Razviti sposobnost kritikoga miljenja na temelju primarne i sekundarne
literature u pisanju seminarskih radova.
Ope kompetencije
Polaznici predmeta bit e upueni u vanost ovog razdoblja za formiranje
hrvatskog nacionalnog identiteta i njegovih kulturolokih komponenti, a sve u
kontekstu zapadnoeuropskoga kulturnog kruga koji je imao primarnu ulogu u
odnosnoj epohi. Razumjet e kulturno-povijesni kontekst hrvatske renesansne
knjievnosti. Moi e obrazloiti vrijednost i znaenje izvornih tekstova hrvatske
renesansne knjievnosti. Moi e prepoznati obiljeja hrvatskoga identiteta u
knjievnim djelima hrvatske renesanse. Moi e se koristiti znanstvenom
sekundarnom i izvornom literaturom u interpretaciji knjievnih djela hrvatske
renesansne knjievnosti.
Ocjenjivanje
Studenti su duni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i
procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom
predvienih zadataka (pa tako i izrada seminarske radnje) participira u formiranju
konane ocjene. Student svoju ispitnu obvezu moe ostvariti polaganjem u
redovitom ispitnom roku na pismenom i usmenom ispitu.
Tjedni plan nastave

1. Udio Talijana u hrvatskom humanizmu: Ivan Ravenjanin, Ciriacco iz
Ancone, F ilip de Diversis, Tideo Acciarini, Ludovico Beccadelli. Azijski rat
Koriolana Cippica. Hrvatski udio na Korvinovu dvoru u Budi. Nikola
Modruki kao svjedok vremena. Pjesnici na latinskom jeziku: Ilija Crijevi,
Jakov Buni, Karlo Puci, Damjan Benea. Seminar: Benedikt Kotruljevi: O
trgovini i savrenom trgovcu
2. Ludovik Crijevi historiar papinskoga Rima u vrijeme vladavine Borgia.
Vinko Pribojevi i njegov govor o veliini Slavena. Knjievnosti drugih
slavenskih nacija u renesansi. Seminar: Vinko Pribojevi: O veliini i
zgodama Slavena
3. Prva pjesnika kola: petrarkizam u Zborniku Nike Ranjine. Osobnosti
Dore Dria i Sigismunda Menetia. Hanibal Luci: petrarkist. Robinja.
Mavro Vetranovi: Istorija od Dijane. Lovac i vila. Orfeo. Seminar: Luci:
Robinja Vetranovieve robinje
4. Knjinica Marka Marulia i pitanje njegovog obrazovanja. Judita, analiza.
Molitva suprotiva Turkom. Marulieva latinska djela. Davidijada kao
humanistiki primjer proimanja antike poetike i srednjovjekovnih
iskustava. Seminar: Marko Maruli: Suzana Marko Maruli: Poklad i
korizma. Anka satira.
5. Teorije drame i njihove metamorfoze tijekom XVI. stoljea. Razvitak i
interpretacije dramske knjievnosti u Europi 16. stoljea. Nikola
Naljekovi: Komedije. Pelegrinovieva Jeupka i druge maskerate. Camillo
o ideji teatra kao mnemotehnikoj senzaciji. Seminar: Nikola Naljekovi:
Komedija I, Komedija III, Komedija VII
6. Petar Hektorovi: Ribanje i ribarsko prigovaranje. Petar Zorani: Planine.
Hodoasnici u Dalmaciji i drugi putnici tijekom XVI. stoljea. Bartul
Gjurgjevi i njegova turska epizoda. Seminar: Mavro Vetranovi:
Posvetilite Abramovo; Kako bratja prodae Jozefa

7. ivot Marina Dria. Dokument o izboru u status klerika. Sienska epizoda.

Putovanja s Rogendorfom. Afera o navodnom plagijatu. Iskaz o smrti Pera
Primovia. Urotnika pisma Cosimu I. Mediciju. Komedija Griula i njezin
odnos prema Shakespeareovom Snu Ivanjske noi. Seminar: Marin Dri:
Novela od Stanca; Griula
8. Analiza Burckhardtove knjige Kultura renesanse u Italiji; njezini kritiari.
Pastorala u XV. i XVI. stoljeu; njezini izvori i ideologemi. Tassova Aminta i
njegove hrvatske anticipacije kao i utjecaji. Seminar: Marin Dri: Tirena;
Skup
9. Prolog Negromanta od Velicijeh Indija i njegovi tumai. Pitanje blizanatva
u Drievoj komediji Pjerin. Mogunost novohistoristikih tumaenja
Drievih djela. Seminar: Marin Dri: Dundo Maroje; Urotnika pisma
10. ene u hrvatskoj knjievnosti XVI. stoljea. Krug oko Cvijete Zuzori.
Autori iz Boke Kotorske u XVI. stoljeu. Pjesnici Bobaljevi i Ranjina. Antun
Sasin. Seminar: Marija Gunduli: Predgovor muevljevoj knjizi; Nikola
Vitov Gueti: Spisi
11. Renesanse tragedije: Dri Hekuba; Buni: Jokasta; Gueti: Dalida;
Lukarevi: Atamante; Zlatari: Elektra; Opus Brne Krnarutia; Sigetski mit
u hrvatskoj knjievnosti. Seminar: Sabo Gueti: Dalida
12. Komedija u hrvatskoj knjievnosti nakon Dria. Commedia dell' arte i
njezina poetika. Martin Benetovi. anrovski sustav u hrvatskoj renesansnoj
knjievnosti. Seminar: Martin Benetovi: Hvarkinja
13. Tri renesansna knjievnika iz sredinje Hrvatske: Predodba Turaka u
djelima Bartula Gjurgjevia. ivotni put pustolova i vjerskog konvertita
Andrije Dudia. Pitanje sistematizacije znanja u Enciklopediji Pavla Skalia.
Seminar: Hrvatska enciklopedistika od Skalia do danas
14. Odnos protestantizma prema humanizmu. Erazmo Roterdamski i njegove
veze s Hrvatima. Sluaj Balda Lupetine. Matija Vlai: ivotni put i djela.
Doprinos Matije Vlaia teoriji knjievnog teksta i hermeneutici. Uraka
misija: njezini akteri i njezini rezultati. Seminar: Matija Vlai i njegov Klju
u svjetlu moderne teorije knjievnosti
15. F aust Vrani na dvoru Rudolfa II. Manirizam u hrvatskoj knjievnosti.
Vraniev stric Antun kao putopisac. Utjecaj ranih jezuita na hrvatsku
knjievnost. Seminar: Putopis kao autobiografija: Antun Vrani, Putovanje
iz Budima u Drinopolje.
Literatura
Slobodan Prosperov Novak Mihovil Kombol (1961).
(1997). Povijest hrvatske Povijest hrvatske
knjievnosti od knjievnosti do Narodnog
humanistikih poetaka do preporoda [priredili Milan
Kaieve ilirske gramatike Ratkovi i Jaka Ravli],
1604. sv. II., Antibarbarus Zagreb: Matica hrvatska
Kreimir Georgijevi (1969). Jacob Burckhardt (1997).
Hrvatska knjievnost od 16. Kultura renesanse u Italiji
do 18. stoljea u sjevernoj [preveo M. Prelog], Zagreb:
Hrvatskoj i Bosni, Zagreb: Prosvjeta
Matica hrvatska
Gustav Ren Hocke (1984).
Manirizam u knjievnosti:
alkemija jezika i ezoterino
umijee kombiniranja:
prilozi poredbenoj povijesti
evropskih knjievnosti
[preveo A. Stama], Zagreb:
Cekade

Hrvatska knjievnost romantizma i realizma 37450

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Tihomil Matrovi Martina avar
Opis predmeta
Upoznavanje studenata s hrvatskom knjievnou romantizma, predrealizma i
realizma, knjievnih i stilskih razdoblja XIX. stoljea, osobito s vanijim djelima
koja su postala trajnom vrijednou nacionalne knjievnosti. Studenti e se
osposobiti u prepoznavanju knjievnih vrsta karakteristinih za pojedina
knjievna razdoblja, te u sagledavanju vanosti pojedinih vrijednih knjievnih
djela, nezaobilaznih u tumaenju vrhova hrvatske knjievnosti. Studenti e se
nadalje osposobiti u prepoznavanju najvanijih autorskih stvaralakih potencijala
hrvatske knjievnosti, te s poetikama pojedinih knjievnih razdoblja i svim
pitanjima specine knjievne periodizacije razdoblja romantizma i realizma u
hrvatskoj knjievnosti u odnosu na ostale vanije europske knjievnosti.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati knjievna razdoblja.

2. Razlikovati osobitosti knjievnog razdoblja romantizma i realizma u
hrvatskoj knjievnosti.
3. Opisati knjievna djela.
4. Analizirati prepoznatljive umjetnike odlike knjievnih djela nastalih u
romantizmu i u realizmu.
5. Analizirati knjievne vrijednosti vanijih pisaca razdoblja romantizma i
realizma u hrvatskoj knjievnosti.
6. Prikazati i izraivati samostalne zadatake tijekom nastavnog procesa,
ovisno o tome koja se knjievnopovijesna problematika definira i analizira i
o kojoj se temi raspravlja.
7. Razviti istraivake vjetine na razini izrade seminarskog rada.

Ope kompetencije
Nakon uspjenog svladavanja kolegija student e biti u stanju prepoznati
knjievnopovijesna i estetska obiljeja stilskih epoha romantizma i realizma u
hrvatskoj knjievnosti XIX. stoljea. Studenti e biti osposobljeni za
prepoznavanje knjievnih i umjetnikih sastavnica hrvatskoga kulturnog
identiteta. Studenti e znati razumjeti hrvatsko knjievno nasljee u razdoblju
romantizma i realizma te e se osposobiti za pozicioniranja tog nasljea u europski
kontekst. Studenti e znati pozitivno utjecati na razvoj itateljskog interesa i
itateljskih sposobnosti onih kojima budu posredovali svoja znanja.
Ocjenjivanje
procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Student je duan
izraditi seminar. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju
konane ocjene. Student svoju ispitnu obvezu moe ostvariti polaganjem cijelog
ispita u redovitom ispitnom roku na ispitu koji ima pismeni (test) i usmeni dio.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje. Literatura.
2. Hrvatski knjievni romantizam. Romantizam u veim europskim
knjievnostima.
3. Hrvatski narodni preporod. (1806.-1860.) Ilirski pokret (1835.-1942.). Uloga
Ljudevita Gaja. Standardizacija hrvatskoga jezika. F iloloke kole
(Zagrebaka, Zadarska, Rijeka).
4. asopisi u razdoblju romantizma (Danica, Kolo, Zora dalmatinska).
5. Pjesnici romantizma: S. Vraz, P. Preradovi, I. Maurani.
6. Pisci i knjievna djela romantizma: J. Drakovi, A. Mihanovi, I. Derkos, I.
Kukuljevi Sakcinski, Lj. Vukotinovi, D. Rakovac, M. Maurani, A.
Nemi.
7. Predrealizam (enoino doba). Pisci i knjievna djela: M. Bogovi, F .
Markovi, R. Jorgovani, J. E. Tomi.
8. August enoa; romani, pripovijesti, poezija, feljtoni.
9. Realizam. Poetika hrvatskoga knjievnog realizma. Drutveni i politiki
okviri realizma. Pjesnici realizma; S. S. Kranjevi, A. Harambai.
10. Romanopisci hrvatskoga realizma: A. Kovai, K. . Gjalski, E. Kumii, V.
Novak, J. Kozarac.
11. Prirodne znanosti i knjievnost. Znanstvene i kulturne ustanove.
12. Uloga dramske knjievnosti i kazalita. Knjievna kritika. Vijenac i uloga
asopisa u knjievnom i uope kulturnom ivotu.
13. Pojave naturalizma u hrvatskoj knjievnosti.
14. Pisci i knjievna djela hrvatskoga realizma u europskom kontekstu.
15. Nagovjetaji novih umjetnikih tendencija potkraj stoljea.
Literatura
Ivo F range (1987). Povijest Miroslav icel (1997).
hrvatske knjievnosti, Hrvatska knjievnost 19. i
Matica hrvatska, Zagreb 20. stoljea, kolska knjiga,
Zagreb
Dubravko Jeli (2002).
Hrvatski knjievni
romantizam, kolska knjiga
Zagreb

Hrvatska knjievnost srednjovjekovlja 45641

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Antonija Zaradija Prof. dr. sc. Antonija Zaradija
Ki Ki
Opis predmeta
A) Ovaj kolegij ima zadatak uvesti studente u temelje slavenske pismenosti i
kulture. Poseban naglasak se stavlja na hrvatski fenomen tropismenosti koji
podrazumijeva poznavanje tri pisma: glagoljica, irilica, latinica i trojezinosti
(latinski, crkvenoslavenski, hrvatska redakcija crkvenoslavenskoga). Studenti e se
podrobnije upoznati s nastankom, namjerom i ciljevima irilometodske slavenske
misije kao ivotnim djelo Svete brae koje se odraava do danas kroz hrvatsku
knjievnu i jezinu batinu, a i kroz ope kulturoloke premise junoslavenskoga
prostora. Studenti e se podrobno upoznati s glagoljskim i irilskim kanonskim
slavenskim spomenicima kao temljem za razvoj slavenske pismenosti i jakim
interesom za nju, posebice u 19. stoljeu. Time se otvaraju vrata pristupu hrvatskoj
glagoljaskoj i irilskoj problematici i njezinim najstarijim knjievnim ostvarenjima.
U tom smislu apostrorat e se vanost djelovanja benediktinaca na hrvatskom
prostoru kao kljunih pronositelja glagoljake pisane rijei.
Iznimna pozornost usmjerena je na hrvatsku glagoljsku epigraku i njezine

najstarije spomenike koji e se analizirati s obzirom na njihove paleografske i
likovne elemente. Posebno e se prouiti Baanska ploa kao najstariji cjelovito
sauvani epigrafski spomenik. Prouit e se njezina tekstovna struktura,
paleografske specinosti i kulturoloka i povijesna pozadina vremena njezina
nastanka.
B) Vaan dio kolegija je svladavanje pisama: glagoljice i irilice s osvrtom na razvoj

grajskih znakova, a time i problematiku nastanka glagoljskoga odnosno
irilskoga pisma i teorije koje nastaju tijekom 20. stoljea. Posebno e se svladati i
ligature, skraivanje rijei te upoznavanje s hrvatskoglagoljskim brojanim
sustavom.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati i pisati irilicu i glagoljicu s uporabom ligatura / objasniti

hrvatsku kulturnu specifinost: tropismenost i trojezinost;
2. Analizirati kulturoloku situaciju hrvatskoga prostora u ranom srednjem
vijeku s obzirom na slavensku i zapadnoeuropsku pismenost;
3. Razlikovati i usporeivati teorije o nastanku glagoljice / irilice;

4. Analizirati i protumaiti vanost prvih pisanih spomenika za slavenski i

hrvatski prostor / kanonski rukopisi;
5. Analizirati epigrafske spomenike u kontekstu najranije hrvatske
tropismenosti i trojezinosti (Plominski natpis, Valunska plua, Krki
natpis, Konavoski ulomci i sl.)
6. Prepoznati utjecaj benediktinaca na hrvatski prostor u kontekstu hrvatske
pismenosti
7. Prepoznati znaaj glagolizma u povijesti hrvatskih kulturolokih spoznaja
8. Prepoznati i opisati knjievne anrove
9. Prepoznati znaaj filolokih otkria za knjievnu hrvatsku povijest
10. Analizirati makro i mikro strukturu Baanske ploe
Ope kompetencije
Nakon prvog semestra studiranja/uenja (Hrvatska knjievnost srednjovjekovlja, 2
sata tjedno, 12 nastavnih jedinica / kroatologija, preddiplomski) studenti e biti
sposobni uiniti sljedee:
- jasno sagledati razvoj poetaka slavenske pismenosti steenim teorijskim
filoloko-povijesnim znanjem
- stei vjetinu pisanja na tri pisma (tropismenost) - latinica, glagoljica, irilica -
kompetentno tumaiti povijesni razvoj hrvatskoga jezika i knjievnosti, a potom
ga promatrati i u irem srednjovjekovnom europskom kontekstu uz
argumentirano znanje (djelovanje irila i Metodija, razvoj glagoljskoga i irilskoga
pisma, kanonski rukopisi, evolucija staroslavenskoga jezika, nastajanje redakcija,
transmisija knjievnih anrova);
- opisivati, analizirati i denirati poetke slavenske i hrvatske pismenosti u
srednjovjekovnom europskom kontekstu;
- usporedno promatrati razvoj pismenosti na hrvatskom tlu kroz vrijeme (od 7.
stoljea do 1396. god.) i prostor (Istra, Dalmacija) naspram europskoga (Bizant,
Italija, F rancuska) uz argumentirano isticanje povijesnih i knjievnih imbenika,
primjenjujui aktualne znanstvene dosege (dopunska literatura);
- sumirati europsku srednjovjekovnu pismenost (nasljee benediktinaca -
zajednika vrijednost) te prepoznati i protumaiti hrvatske posebnosti, a to su:
uglata glagoljica, tropismenost i trojezinost te djelovanje glagoljaa u kontekstu
srednjovjekovne slavenske i zapadnoeuropske pisane kulturne batine.
Ocjenjivanje
Obvezna 3 kolokvija iz pisama kao uvjet za pristup ispitu iz knjievnosti:
glagoljica, irilica, ligature. Zavrni ispit znanja - test: oko 70 pitanja (prolazna
ocjena 60 tonih odgovora). Usmeni ispit mogu u sluaju da student eli veu
ocjenu.
Tjedni plan nastave

1. Vremensko opredjeljenje hrvatskoga srednjovjekovlja u kontekstu
zapadnoeuropske medievistike (gornja/donja granica srednjega vijeka:
kljuni dogaaji, kljune osobe, vani datumi).
2. Pristup uenju glagoljske i irilske azbuke nekada i danas. Abecedariji i
njihov znaaj i Azbuna molitva - naini uenja redoslijeda slova.
Upoznavanje i svladavanje pisanja glagoljice (oble i uglate) i irilice ( s
osvrtom na grki alfabet) izvodi se paralelno kroz dva tjedna, odnosno 4
sata).
3. Hrvatski knjievni poeci: definiranje pojma Sklavinije, jezine
interferencije i simbioze (latinski jezik kao materinji jezik hrvatske
knjievnosti - najstarija svjedoanstva iz doba hrvatskih vladara. Pojava
staroslavenskog jezka, odnosno Methodii doctrina: prva svjedoanstva o
glagoljanju.

4. iril i Metodije: ivotopis svete Brae, njihovo obrazovanje, djelovanje u

kontekstu bizantske politike i kulture (misije). Nastajanje kulta
Sedmoislenika; kult sv. Klementa. Slavenska misija kao ivotno djelo svete
Brae, njezin tijek. Najvaniji izvori: grki, latinski, svaneski. Sljedbenici
slavenske misije, slavensko sveuilite u Ohridu / Kliment Ohridski.
5. Glagoljica i irilica: teorije o nastanku pisma: egzogena, endogena,
egzogeno-endogena. Vanost jeronimovske teorije. Teoloki pristup
glagoljici. Pitanja prvenstva izmeu glagoljice i irilice.
6. Razvoj glagoljskog pisma, vrste pisma (obla, uglata, kurzivna glagoljica),
paleografija, nastajanje rukopisa, ilimunacija, minijatura.
7. Etape razvoja glagoljskog pisma: solunsko, moravsko, eko, ohridsko.
Hrvatska uglata glagoljica, osnovne paleografske karakteristike.
Upoznavanje ligatura i njihovo svladavanje i primjena.
8. Zlatno doba hrvatskog glagolizma: osnovne napomene, liturgijski tekstovi,
neliturgijski tekstovi (glagoljska kurziva).
9. Opeslavenski knjievni jezik: terminologija,periodizacija staroslavenskog
jezika, temelj, nadgradnja, razvojni pravci. Mjesto staroslavenskog jezika na
karti praindoeuropskih jezika.
10. Staroslavenski kanon i kanonski tekstovi: glagoljski i irilski - mjesto
pronalaska, stupanj istraenosti, literatura o njima. Pojam recenzije i
redakcije.
11. Vremenska periodizacija hrvatske srednjovjekovne knjievnosti
(tropismenost / trojezinost) od poetaka do "zlatnog doba" glagoljake
knjievnosti, najvaniji odlomci rukopisa (Grkoviev i mihanoviev
odlomak Apostola Beki listii itd.
12. Srednjovjekovna glagoljska knjievnost: podjela kroz tri vremenska
razdoblja. Pristup svakom kroz povijesni okvir i najreprezentativnije
rukopise zakljuno s inkunabulama i Senjskom glagoljskom tiskarom.
13. Glagoljska epigrafika: vremenska opredijeljenost kroz osam vremenskih
toaka. Upoznavanje s najstarijim glagoljskim i irilskim spomenicima s
hrvatskoga prostora: Valunska ploa, Plominski natpis, Krki natpis,
Senjska ploa, Senjski reljef i natpis itd. Definicija pisma, prepoznavanje
glagoljskih, irilskih i latinikih slova.
14. Baanska ploa: temeljni hrvatski srednjovjekovni spomenik, polazite
hrvatske pismenosti. Mjesto nastanka, mjesto pronalaska, mjesto uvanja.
Povijesna pozadina BP, njezino mjesto u Sv. Luciji u Jurandvoru. Hrvatski
znanstvenici o BP. Makro i mikro analiza, grafijska analiza, itanje teksta,
razumijevanje teksta.
15. Benediktinci: utemeljenje reda, organizacija, djelovanje, kulturni i knjievni
odraz benediktinske aktivnosti na hrvatski prostor, glagoljai.Vanost
Regule sv. Benedikta u europskom kulturnomn kontekstu, vanost
hrvatskoglagoljskog prijevoda Regule.
Literatura
E. Hercigonja (1994). S. Damjanovi (2003).
Tropismena i trojezina Staroslavenski glasovi i
kultura hrvatskoga oblici, str. 9-55., Hrvatska
srednjovjekovlja, str. 9-102., sveuilina naklada
Matica hrvatska, Zagreb
S. Damjanovi (2002). Slovo R. Katii (1998). Litterarum
iskona, str. 9-118., 121-173., studia, str. 129-162., 163-
Matica hrvatska, Zagreb 227., 392-422., Matica
hrvatska, Zagreb
M. agar (1997). Kako je
tkan tekst Baanske ploe,
str. 13-145., Matica
hrvatska, Zagreb

Hrvatska kulturna i politika povijest 16. i 17. stoljea 37435

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Ivana Juki Doc. dr. sc. Ivana Juki
Opis predmeta
Povijest hrvatskoga prostora u 16. i 17. stoljeu obiljeio je proces politike
dezintegracije te je temeljni cilj predmeta upoznati studente s injenicom koliko je
taj proces uvjetovao oblikovanje hrvatskoga politikoga i kulturnoga identiteta.
Budui da je hrvatski povijesni prostor pripadao habsburkoj, mletakoj i
osmanskoj politikoj upravi posebna panja posvetit e se analizi hrvatske
prolosti u usporedbi s navedenim drutveno-politikim i kulturnim okruenjem.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati drutveno-politike procese koji su zahvatili hrvatski prostor u 16.

i 17. stoljeu.
2. Argumentirati zato je hrvatski zemljopisno-povijesni prostor 16. i 17.
stoljea dezintegriran i to su bile posljedice toga u kasnijim razdobljima
hrvatske prolosti.
3. Analizirati kako su se razliite drutvene strukture hrvatskoga prostora
suoavale s drutveno-politikim promjenama.
4. Usporediti kako se pripadnost hrvatskih zemlje razliitim dravnim
tvorevinama odrazila na njezin kulturni identitet i raznolikost.
5. Objasniti koliko je politika dezintegracija pridonijela raznolikosti
hrvatskih identiteta.
6. Povezati drutveno-kulturne slinosti i razlike razliitih hrvatskih zemalja
s ostalim narodima u ranonovovjekovnom okruenju.
Ope kompetencije
Studenti e moi analizirati i opisati povijesne mijene koje su zahvatile hrvatski
prostor u razdoblju kojem je posveen predmet.
Ocjenjivanje
pohaati. Tijekom nastave studenti imaju obavezu aktivnoga sudjelovanja na
seminarima. Ispit je pismeni, uz mogunost usmenoga.

Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje
2. Svijet-Europa-Hrvatska 1490.-1595.
3. Nekada Slavno Kraljevstvo i 16. stoljee: odjeci dezintegracije
4. Centri moi i lokalna uprava
5. Drutvo hrvatskih zemalja
6. Ekonomija hrvatskih zemalja
7. Vjera, znanost i previranja
8. Ima li kulture u stoljeu rasula?
9. Svijet-Europa-Hrvatska 1595.-1722.
10. Centri moi i lokalna uprava 1595.-1648.
11. Centri moi i lokalna uprava 1648.-1722.
12. Ekonomija hrvatskih zemalja
13. Vjera, znanost, obrazovanje
14. Drutvo hrvatskih zemalja
15. Kultura hrvatskih zemalja u baroku
Literatura
Povijest Hrvata - od kraja Hrvatska i Europa. Kultura,
15. st. do kraja Prvoga znanost i umjetnost. Svezak
svjetskoga rata, ur.: M. II: Srednji vijek i renesansa
Valenti, L. orali, Zagreb, (XIII-XVI stoljee), Zagreb,
2005., 1-209. 2000., 3-82., 403-493., 739-
822.
Hrvatska i Europa. Kultura,
znanost i umjetnost. Svezak
III: Barok i prosvjetiteljstvo
(XVII-XVIII stoljee),
Zagreb, 2003., 3-244., 301-
326., 379-430.

Hrvatska kulturna i politika povijest 18. i 19. stoljea 37448

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Darko Vitek Izv. prof. dr. sc. Darko Vitek
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim podacima i povijesnim procesima
koji su se odvijali na prostoru Hrvatske u 18. i 19. stoljeu, upoznati ih s osnovnom
problematikom prouavanja hrvatske kulturne i politike povijesti, te ih
pripremiti za samostalno rasuivanje o osobama, dogaajima i procesima hrvatske
kulturne i politike povijesti 18. i 19. stoljea.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne probleme hrvatske kulturne i politike povijesti 18. i 19.

stoljea,
2. Objasniti uzrono-posljedine veze u predmetnom razdoblju,
3. Prikazati povijesne procese u 18. i 19. stoljeu,
4. Razlikovati specifinosti kulturne i politike povijesti 18. i 19. stoljea,
5. Usporediti povijesne procese u Hrvatskoj s europskim povijesnim
procesima,
6. Prepoznati vane politike, drutvene i kulturne dogaaje tijekom 18. i 19.
stoljea.
Ope kompetencije
1. definirati to je to povijesna interpretacija,
2. napisati esejistiki rad o pojedinim povijesnim razdobljima,
3. proizvesti samostalne zakljuke o pojedinim dogaajima i procesima,
4. analizirati naine donoenja zakljuaka o povijesnim procesima i dogaajima,
5. interpretirati pojedine povijesne izvore,
6. prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.
Ocjenjivanje
Aktivnost, pismeni ispit i seminarski rad.

Tjedni plan nastave

1. Uvod, periodizacija, pregled literature.
2. Politiki prostor, institucije i demografska slika Hrvatske u 18. i 19. stoljeu.
3. Rat i njegove posljedice na kulturnu i politiku povijest.
4. Barok i njegov utjecaj na kulturna zbivanja u Hrvatskoj.
5. Apsolutizam, modernizacija, i demokratizacija drutva.
6. Habsburzi i Hrvatska - osnovni pregled vladavine.
7. Vojna Krajina u 18. i 19. stoljeu - rasprava.
8. Prosvjetiteljstvo i prosvjetiteljske reforme.
9. Dubrovaka Republika u 18. i 19. stoljeu.
10. Dalmacija pod mletakom upravom.
11. Istra u 18. i 19. stoljeu.
12. Hrvatska knjievnost i njezina politika i drutvena uvjetovanost.
13. Hrvatsko plemstvu u kontekstu modernizacije.
14. Drutvena diferencijacija tijekom 18. i 19. stoljea.
15. Crkva u 18. i 19. stoljeu.
Literatura
ur. Mirko Valenti, Lovorka orali (2005). Povijest Hrvata,
Od kraja 15. stoljea do kraja Prvoga svjetskog rata, kolska
knjiga, Zagreb

Hrvatska kulturna i politika povijest 20. stoljea 37456

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Ivica Mikulin Doc. dr. sc. Ivica Mikulin
Opis predmeta
Cilj predmeta je usvajanje temeljnih znanja, te sposobnost kritikog promiljanja o
najvanijim dogaajima, procesima i osobama iz hrvatske kulturne i politike
povijesti 20. stoljea.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Pokazati usvajanje injeninog znanja o kljunim dogaajima, procesima i

osobama iz hrvatske kulturne i politike povijesti 20. stoljea pod ime se
podrazumijeva znanje identificiranja, definiranja i opisivanja kljunih
dogaaja, procesa i osoba, odnosno njihove pojave i djelovanja iz hrvatske
kulturne i politike povijesti XX. stoljea (PRIMJER: uoavanje,
pozicioniranje i opisivanje programatskih spisa, unutarnje strukture i
politikog djelovanja politikih stranaka koje su djelovale u hrvatskim
zemljama)
2. Analizirati: student treba pokazati sposobnost razumijevanja odnosno
sposobnost promiljanja znaenja injeninog znanja, pod ime se
podrazumijeva sposobnost objanjenja, generalizacije, klasificiranja,
parafraziranja, sumiranja i grupiranja injeninog znanja steenog tijekom
kolegija (PRIMJER: uoavanje i kontekstualno pozicioniranje politikih i
drutvenih tendencija seoskog stanovnitva u hrvatskim zemljama)
3. Primijeniti: student treba pokazati sposobnost razdvajanja nauenih
sadraja na sastavne dijelove i razumijevanja organizacijske strukture
usvojenih nastavnih sadraja, pod ime se podrazumijevaju sposobnosti
poput odabira, planiranja i interpretacije nastavnog sadraja (PRIMJER-
dovoenje u meusobnu svezu kljunog (dakle, konstantnog) unutarnjeg
problema obje jugoslavenske drave, odnosno nacionalnog pitanja, a
posebice onog hrvatskog)

4. Analizirati: student treba pokazati sposobnost vlastite prosudbe te

kritikog pristupa u odnosu na nastavno gradivo, pod ime se
podrazumijeva sposobnost razdvajanja informacija na razliite dijelove,
odnosno ukazivanje na njihov meusobni odnos (PRIMJER: uoavanje i
ukazivanje na pojavnosti dueg povijesnog utjecaja poput tetnosti
nedemokratskih naina upravljanja i vladanja hrvatskim zemljama)
5. Prikazati: student treba pokazati znanja poput kategorizacije, planiranja,
postavljanja hipoteze, modificiranja, revidiranja i formuliranja pod ime se
ukupno podrazumijeva sposobnost stvaranja novih informacija na temelju
onih prikupljenih (PRIMJER: uobliavanje i postavljanje generalnih,
naelnih, ali istovremeno i novih spoznaja poput potrebe za drugaijim
tipom intervencije meunarodne zajednice u sukobima koji se kvalificiraju
kao agresija i graanski rat)
6. Objasniti: student treba pokazati znanja poput usporedbe, procjene,
evaluacije i objektivne kritike (PRIMJER: nakon usvajanja sintetskog
zakljuka poput nunosti dolaska do pravinog politikog i pravnog
statusa manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj, primjenom vrednovanja
(kritika rasprava) najprije bi se utvrdilo trenutno stanje, a potom i iznale
preporuke u cilju poboljanja
Ope kompetencije
Poznavanje i razumijevanje temeljnih injeninih znanja o najvanijim dogaajima,
procesima i osobama iz hrvatske kulturne i politike povijesti XX. stoljea,
odnosno njihove kritike prosudbe i valorizacije.
Ocjenjivanje
Tijekom semestra vrednovat e se pohaanje nastave, sudjelovanje u raspravi o
temi seminarskog rada, a to e biti dio zavrne ocjene (usmeni ispit).
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje, objanjenje studentskih obveza i seminarskog rada
2. Pregled temeljnih ideoloko-politikih smjerova u hrvatskoj politici kraja
XIX. i poetka XX. stoljea, seminarski rad
3. Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), seminarski rad
4. Pregled politikog ivota 1919.-1929. u Kraljevini SHS, seminarski rad
5. Jugoslavenska ideja u hrvatskoj kulturi, seminarski rad
6. Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945., seminarski rad
7. Hrvatski narod u komunistikoj Jugoslaviji I, seminarski rad
8. Hrvatski narod u komunistikoj Jugoslaviji II, seminarski rad
9. Hrvatski jezik i politika u XX. stoljeu, seminarski rad
10. Stvaranje samostalne Hrvatske i Domovinski rat, seminarski rad
11. Republika Hrvatska i meunarodna zajednica 1990.-1998. I, seminarski rad
12. Republika Hrvatska i meunarodna zajednica 1990.-1998. II, seminarski rad
13. Politiki, kulturoloki, socijalni i psiholoki aspekti prognanitva u
Hrvatskoj 1991.-1998., seminarski rad
14. Hrvatska kulturna i politika povijest XX. stoljea sinteza u vidu analize
politike satire, seminarski rad
15. Zavrna provjera znanja

Literatura
Hrvoje MATKOVI (1995). Hrvoje MATKOVI (2003).
Suvremena politika Povijest Jugoslavije,
povijest Hrvatske, Naklada P. I. P. Pavii,
Ministarstvo unutarnjih Zagreb
poslova Republike
Hrvatske

Hrvatska kulturna i politika povijest srednjega vijeka 37431

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Ante Birin Doc. dr. sc. Ante Birin
Opis predmeta
Ciljevi predmeta jesu pribliiti studentima hrvatsku srednjovjekovnu povijest i
ukazati im na isprepletenost dogaaja i procesa na hrvatskoj i europskoj razini, i
to kako na politikoj, tako i na drutvenoj i kulturnoj razini. Povijest Hrvata u
razdoblju srednjega vijeka obiljeio je, nakon njihova doseljenja, stvaranje vlastite
drave koja je doivljavala uspone i padove ovisno o unutarnjo- i vanjsko-
politikim imbencima. Spajanje s Ugarskim Kraljevstvom putem personalne unije
(dolaskom dinastije Arpadovia na hrvatsko prijestolje) i sve snanija mletaka
prisutnost na istonojadranskoj obali obiljeili su hrvatsku povijest tijekom
razdoblja razvijenog srednjeg vijeka na kraju kojega e, uslijed osmanlijskih
osvajanja, Hrvatska biti svedena na ostatke ostataka Temeljni cilj predmeta stoga
je upoznati studente s injenicom koliko su ti procesi utjecali na srednjovjekovni
politiki, drutveni i kulturni razvitak hrvatskih zemalja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati drutveno-politike procese koji su zahvatili hrvatski prostor u

srednjem vijeku.
2. Argumentirati zato je dolo do dolaska dinastije Arpadovia na hrvatsko
prijestolje.
3. Analizirati kako su povijesne okolnosti dovele do svoenja Hrvatske na
"ostatke ostataka".
4. Usporediti srednjovjekovni drutveni i kulturni razvitak hrvatskih zemalja
u europskom kontekstu.
Ope kompetencije
Predmet doprinosi stjecanju znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratit e se aktivnost studenta koja e imati odraza u konanoj
ocjenu. Nastavu je obavezno pohaati. Ispit je pismeni.

Tjedni plan nastave

1. De administrando imperio - zamiljanje tradicije ili vjerodostojan izvor za
najraniju povijest Hrvata?
2. Hrvati i Bizant
3. Hrvatska u doba kneza Branimira
4. Vrhunac ranosrednjovjekovne hrvatske drave
5. Istra u ranom srednjem vijeku
6. Benediktinci u Hrvatskoj
7. Starohrvatska materijalna kultura
8. Crkva Sv. Spasa na vrelu Cetine
9. Kriarsko-mletako osvajanje Zadra 1202. godine
10. Andrija II. roenje plemstva
11. Ludovik I. Veliki vrhunac hrvatskog srednjovjekovlja
12. Hrvatska u doba Jagelovia
13. Bosansko-humski krstjani
14. Tropismena i trojezina knjievnost hrvatskog srednjovjekovlja
Literatura
F . anjek, ur. (2003). Neven Budak (1994). Prva
Povijest Hrvata (srednji stoljea Hrvatske, Hrvatska
vijek),, kolska knjiga, sveuilina naklada,

Hrvatska latinistika historiografija 38057

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Preduvjeti
Latinski jezik
Prof. dr. sc.
Mijo Korade
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su predstaviti hrvatsku historiograju na latinskom jeziku od
srednjeg vijeka do poetka XIX. stoljea.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Navesti domae i strane pisce i kroniare hrvatske prolosti,

2. Usporediti historiografska djela hrvatskih i stranih povjesniara,
3. Pokazati na razvoj starije hrvatske povijesne misli i njezin utjecaj na novija
istraivanja u hrvatskoj historiografiji,
4. Ocijeniti o najvanijim europskim historiografskim ostvarenjima od antike
do novog vijeka,
5. Objasniti ulogu i vjerodostojnost srednjovjekovnih kronika,
6. Definirati pojam i znaaj razvoja znanstvene historiografije XVII. i XVIII.
stoljea (I. Lui, P. R. Vitezovi, B. A. Kreli, J. Mikoczy i dr.) za razvoj
hrvatske historiografije openito.
Ope kompetencije
interpretirati pojedine povijesne izvore,
Ocjenjivanje
pohaati. Ispit je usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - pojam i cilj kolegija

2. Antika historiografija, grki i rimski povijesni pisci

3. Historiografija srednjega vijeka i renesanse
4. Srednjovjekovne kronike i pisana djela o Hrvatima
5. Hagiografija - pojam, razvoj i utjecaj na hrvatsku srednjovjekovnu
historiografiju
6. Renesansni hrvatski pisci kontinentalnog kruga - od Ivan Viteza od Sredne
do Stjepana Brodaria
7. Renesansni hrvatski pisci dalmatinskoga kruga: Vinko Pribojevi, imun
Koii Benja, Nikola Modruanin, Toma Negri, Mavro Orbini i drugi
8. Ludovik Crijevi Tuberon i Komentari svoga vremena; Matija Vlai Ilirik
9. Historiografi 17. st.: Dinko Zavorovi, Ivan Tomko Mrnavi, Rafael
Levakovi i dr.
10. Otac hrvatske historiografije Ivan Luci i njegova djela - zaetnik kritikog
pristupa
11. Glavni predstavnik politike historiografije Juraj Rattkay i urotniki krug
12. Povjesniari crkvenih redova, lokalni i crkveni kroniari
13. Baltazar Adam Kreli i kontinentalni krug, ugarska historiografija
14. Autori djela Illyricum Sacrum F ilippo Riceputi, Daniele F arlati i Jacopo
Coleti te njihovi suradnici
15. Josip Mikoczy, Andrija Blakovi, Matija Petar Katani i ostali historiografi
kontinentalne Hrvatske u drugoj polovici 18. stoljea
Literatura
F erdo ii (1935). Hrvatska Stjepan Antoljak, (2002).
historiografija od XVI. do Hrvatska historiografija do
XX. stoljea, sv. 1-4., 1918., Matica hrvatska,
Jugoslovenski istorijski Zagreb
asopis, I-II, Ljubljana-
Zagreb-Beograd
ur. Vedran Gligo, Hrvoje Vedran Gligo (1983). Govori
Morovi (1977). Legende i protiv Turaka, Logos, Split
kronike, akavski sabor,
Split
Miroslav Kurelac (1994).
Ivan Lui Lucius, otac
hrvatske historiografije,
kolska knjiga, Zagreb

Hrvatska likovna umjetnost 37464

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Diana Vukievi- Prof. dr. sc. Diana Vukievi-
Samarija Samarija
Opis predmeta
Cilj je kolegija omoguiti usvajanje znanja o umjetnikim razdobljima te denirati
temeljno znanje o hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Cilj je upoznati studente s
terminologijom i analizom likovnog djela. Analizirati pojedina radoblja i napraviti
izbor najvanijih umjetnikih djela i fenomena. Opisati urbane strukture
povijesnih gradova.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati umjetnika razdoblja i vrste likovnog izraavanja u arhitekturi,

kiparstvu i slikarstvu.
2. Definirati osnovne pojmove i strukovno nazivlje
3. Prepoznati stilske oznake umjetnikog djela
4. Prepoznati 50 izabranih najznaajnijih umjetnikih djela

5. Analizirati likovno djelo sliku, arhitekturu, skulpturu

6. Imenovati nae najistaknutije umjetnike i njihova djela
7. Analizirati i razlikovati urbanu mreu osnovanih projektiranih gradova
kroz povijest
8. Nabrojati hrvatske spomenike i zatiene sredine koje su na UNESCO-vom
popisu zatiene batine
Ope kompetencije
Hrvatska likovna umjetnost vana je odrednica kulture i osvjetava odnos studenta
i umjetnikog djela. Nakon odsuanog kolegija Hrvatska likovna umjetnost
studenti e moi opisati i analizirati umjetniko djelo; prepoznati odnos ljudskog
oblikovanja i prirode u projektiranim perivojima, parkovima, povijesnim
vrtovima, to e pridonijeti kognitivnim i estetskim sposobnostima promiljanja
kulturnog naslijea.
Ocjenjivanje
Vrednuje se uspjeh studenata na pismenom ispitu, aktivno sudjelovanje na
predavanjima i izrada seminara.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanja - opis grae i teme koje e se predavati.
2. Stil i vrijeme periodizacija i terminologija.
3. Grad i pejsa (urbanizam). Gradovi rimskog svijeta na istonoj jadranskoj
obali i njihov znaaj u povijesti.
4. Projektirani grad kroz povijest od antike do modernog doba.
5. Ranokranstvo adriobizantinizam: crkva, bazilika episkopalni kompleks
(Salona i Eufrazijeva bazilika, Zadar).
6. Uspon hrvatske umjetnosti - starohrvatska umjetnost- predromanika.
7. F enomen pletera.
8. Europski tokovi u hrvatskoj umjetnosti katedrale,palae afirmacija
tafelajne slike: Majstor Radovan, Bla Jurjev Trogiranin.
9. Afirmacija linosti - linost i djelo.
10. Odnos ljudskog oblikovanja i prirode.
11. Otvoreni prostori u umjetnikom djelu, iluzionistiko fresko slikarstvo,
tukature, skulpture.
12. Oznake monumnetalnog pejsaa Hrvatske u novomoderno doba.
13. Igra stilova: historicizam.
14. Poeci moderne umjetnosti, slikarstvo - skulptura.
15. Ivan Metrovi i moderna skulptura.
Literatura
Radovan Ivanevi (1993). Milan Pelc (2012). Povijest
Umjetniko blago Hrvatske, umjetnosti u Hrvatskoj
Motovun Zagreb (pdf), Zagreb, Naklada
Ljevak
Diana Vukievi-Samarija
Periodizacija i termini

Hrvatska mitologija 37844

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Ljiljana Marks Prof. dr. sc. Ljiljana Marks
Preduvjeti
Tjelesna kultura i sport 1
Opis predmeta
Kolegij e na tekstovima mitskih i povijesnih hrvatskih usmenih predaja te legendi
tematizirati i preispitivati njihove tematske, stilske, knjievne te
kulturnopovijesne znaajke, pokazati mogunosti drukijih pristupa
istraivanjima, uputiti na dugovjenost i brojnost promatranih pojava te na vano
mjesto to ga imaju u oblikovanju i zaviajnoga i hrvatskoga identiteta. Naglasit e
se i njihova prilagodljivost najsuvremenijim medijima te aktualnost anra.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Analizirati injenice;
2. Analizirati zadatke(obrada teksta, izvora);
3. Objasniti prozne usmenoknjievne anrove;
4. Primijeniti istraivake metode i u ostalim humanistikim podrujima;
5. Objasniti teorijske tekstove;
6. Pripremiti samostalno terensko istraivanje predaja.
Ope kompetencije
Analizirati i sintetizirati injenice i teorijsko znanje o istraivakome podruju
predmeta; mogunost povezivanja s ostalim znanjima iz kroatologije (knjievnim,
lingvistikim, povijesnim, etnolokim, antropolokim; samostalno zakljuivanje o
vanosti humanistikih istraivanja; razvijati svijest o nematerijalnoj batini i
njezinoj vanosti u nacionalnom korpusu.
Ocjenjivanje
Izlaganja studenata o zadanim temama; zajedniki komentari (na seminarima)
obvezne teorijske literature; interpretacija oglednih tekstova.

Tjedni plan nastave

1. Odreenje predaje kao usmenoknjievnoga anra: dvojbe i problemi.
2. Temeljni teorijski pristupi definiranju predaje: povijesne kole, suvremeni
pristupi.
3. Analiza oglednih teorijskih tekstova.
4. Mitske predaje o vilama u hrvatskoj usmenoj i pisanoj knjievnosti.
5. Mitske predaje o antropomorfnim biima: kuga, mora, krsnik, granbancija.
6. Predaje o vjeticama: povijesni izvori i procesi.
7. Predaje o vjeticama u hrvatskim zapisima.
8. Zajedniko komentiranje raznih izvora i metodologijskih pristupa i kola.
9. Mitske sastavnice u predajama o moru i morskim biima.
10. Predaje o zakopanom blagu izmeu povijesti i mitskoga.
11. Etioloke predaje.
12. Povijesne predaje kao izvori posredovane usmene povijesti.
13. Povijesne osobe iz hrvatske i europske povijesti kao primjeri mitizacije.
14. Urbane predaje, svakidanja kazivanja, autobiografije, memoari.
15. Saetak itavoga kolegija, zajedniki zakljuci, rasprava o granicama i
mogunostima istraivanja.
Literatura
Bokovi-Stulli, Maja Bokovi-Stulli, Maja
(1968). Narodna predaja- (1997). Pria i prianje.
volkssage kamen spoticanja Stoljea hrvatske usmene
u podjeli vrsta usmene proze, Matica hrvatska
proze. U: Usmena
knjievnost kao umjetnost
rijei
Marks, Lj. (2010). The Marks, Lj. (2002).
Distinct and Autonomous Nadnaravno ensko. U
World of the Oral Legend: Zbornik Zagrebake
old and new readings. slavistike kole, F ilozofski
Narodna umjetnost 47/1, 91- fakultet, Zagreb
109., Institut za etnologiju i
folkloristiku
Marks, Ljiljana (1998).
Hrvatske narodne
pripovijetke, "Rije",
Vinkovci

Hrvatska moderna 37883

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Tihomil Matrovi Prof. dr. sc. Tihomil
Matrovi
Opis predmeta
Cilj je kolegija upoznati studente s hrvatskom knjievnou moderne, te ostalim
umjetnostima (kazalite, likovne umjetnosti, glazba) tog razdoblja s kraja XIX. i
poetka XX. stoljea. Studenti e se osposobiti u prepoznavanju stilske
mnotvenosti karakteristine za razdoblje moderne te osposobiti za
prepoznavanje pojedinih stilskih pravaca (impresionizam, simbolizam,
neoromantizam, ekspresionizam i dr.). Studenti e se nadalje osposobiti u
prepoznavanju vanijih autorskih stvaralakih potencijala moderne u kontekstu
prepoznavanja poetikog pluralizma moderne.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati knjievna razdoblja.

2. Razlikovati osobitosti knjievnog razdoblja hrvatske moderne.
3. Analizirati knjievna djela.
4. Analizirati prepoznatljive umjetnike odlike knjievnih djela nastalih u
hrvatskoj moderni.
5. Analizirati stilski pluralizam moderne, te slinosti poetskih koncepcija
pojedinih umjetnosti u istom razdoblju.
6. Analizirati i istraiti knjievne vrijednosti vanijih pisaca razdoblja
hrvatske moderne.
7. Analizirati i usporediti vanije knjievne teme hrvatske moderne.
8. Razviti istraivake vjetine na razini izrade seminarskog rada.
9. Usporediti knjievna razdoblja 20. stoljea i analizirati knjievne vrijednosti
hrvatske moderne u kontekstu hrvatske knjievnosti 20. stoljea.
10. Razviti itateljski interes i itateljske sposobnosti kod studenata.

Ope kompetencije
Nakon uspjenog svladavanja kolegija student e biti u stanju prepoznati
knjievnopovijesna i estetska obiljeja stilske epohe hrvatske moderne. Studenti e
biti osposobljeni za prepoznavanje knjievnih i umjetnikih sastavnica stilskog
razdoblja hrvatske moderne kao dijela hrvatskoga kulturnog identiteta. Studenti
e znati razumjeti knjievno nasljee u razdoblju hrvatske moderne, te e se
osposobiti za pozicioniranje tog nasljea u europski kontekst. Studenti e znati
pozitivno utjecati na razvoj itateljskog interesa i itateljskih sposobnosti onih
kojima budu posredovali svoja znanja.
Ocjenjivanje
procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Student je duan
izraditi seminar. Svaki od programom predvienih zadataka sudjeluje u formiranju
konane ocjene. Student svoju ispitnu obvezu moe ostvariti polaganjem cijelog
ispita u redovitom ispitnom roku na pismenom i usmenom ispitu.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje. Literatura.
2. Hrvatski moderna u kontekstu periodizacije hrvatske knjievnosti.
Modernizam u veim europskim knjievnostima. Proimanja umjetnosti.
Jedinstvo hrvatskoga knjievnog ivota.
3. Drutveni i politiki okviri hrvatske moderne. Programi i manifesti.
4. Pokret hrvatske moderne (1895.-1903.). Stari i mladi. Stanovita i
djelovanje mladih hrvatskih intelektualaca koji odlaze u Prag- ideje T.
Masaryka; te u Be. Nove estetike zamisli.
5. asopisi u razdoblju hrvatske moderne.
6. Stilska mnotvenost - impresionizam, simbolizam, larpurlartizam,
futurizam, verizam.
7. Antun Gustav Mato; pripovijesti, poezija, feljtoni i knjievna kritika.
8. Pisci i knjievna djela hrvatske moderne; pjesnici: V. Vidri, V. Nazor, M.
Begovi, D. Domjani, F . Galovi.
9. Pisci i knjievna djela hrvatske moderne; pripovjedai: M. Deman Ivanov,
M. Cihlar Nehajev, D. imunovi, B. Livadi, Ivan Kozarac, J. Ivaki, F .
Horvat Ki, J. Kosor.
10. Knjievni asopis Suvremenik i uloga Drutva hrvatskih knjievnika.
Izdavaka djelatnost Matice hrvatske u promicanju hrvatske knjievnosti.
11. Uloga knjievne kritike i esejistike, te polemike u doba hrvatske moderne.
12. Dramska knjievnost i kazalite u doba hrvatske moderne; I. Vojnovi, M.
Begovi, S. Tuci, M. Cihlar Nehajev, J. Kosor, M. Ogrizovi, F . Galovi, J.
Poli Kamov.
13. Dramska knjievnost i kazalite u doba hrvatske moderne: M. Cihlar
Nehajev, Josip Kosor, Milan Ogrizovi, F . Galovi, J. Poli Kamov.
14. Pisci i knjievna djela hrvatske moderne u europskom kontekstu.
15. Nove umjetnike tendencije potkraj razdoblja. Zaetci hrvatskih
avangardnih pravaca.

Literatura
Miroslav icel (1978). Vida F laker (1977). asopisi
Hrvatska moderna. Povijest hrvatskog modernistikog
hrvatske knjievnosti, knj. pokreta, HF D
5., Zora, Zagreb
Miroslav icel (1977). Tihomil Matrovi (1990).
Hrvatska moderna. Kritika i Drama i kazalite hrvatske
knjievna povijest, knj. 71., moderne u Zadru, Nakladni
PSHK zavod Matice hrvatske,
Zagreb
Boris Senker (2000).
Hrestomatija novije
hrvatske drame, I. dio
(1895.-1940.), Disput

Hrvatska povijest (16.-18.st.) 38056

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Darko Vitek
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim podacima i povijesnim procesima
koji su se odvijali na prostoru Hrvatske od 16. do 18. stoljea, upoznati ih s
osnovnom problematikom prouavanja hrvatske novovjekovne povijesti, te ih
pripremiti za samostalno rasuivanje o osobama, dogaajima i procesima hrvatske
povijesti izmeu 16. i 18. stoljea.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne probleme hrvatske povijesti izmeu 16. i 18. stoljea,

2. Imenovati najvanije podatke i osobe iz hrvatske povijesti izmeu 16. i 18.
stoljea,
4. Analizirati o povijesnim procesima hrvatske povijesti u predmetnom
razdoblju,
5. Opisati tijek povijesnih zbivanja izmeu 16. i 18. stoljea,
6. Razlikovati razinu interpretacije od razine povijesnih dogaanja u hrvatskoj
novovjekovnoj povijesti,
7. Povezati povijesne dogaaje iz hrvatske novovjekovne povijesti s onima iz
drugih razdoblja hrvatske povijesti,
8. Usporediti povijesne procese i tijek povijesnih zbivanja hrvatske
novovjekovne povijesti s obzirom na razliita drutvena i politika
okruenja (Osmansko Carstvo, Habsburka Monarhija, Mletaka Republika,
Dubrovaka Republika).

Ope kompetencije
1. sumirati temeljne podatke iz hrvatske povijesti,

2. imenovati osobe i institucije koje su obiljeile hrvatsku i svjetsku povijest,
procesa,
5. proizvesti samostalne zakljuke o pojedinim dogaajima i procesima.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratit e se aktivnost svakog studenta koja e se odraziti na
ukupnu ocjenu. Nastavu je obavezno pohaati. Ispit je pismeni, uz mogunost
polaganja usmenog.
Tjedni plan nastave

1. Uvod - analiza problema periodizacije hrvatske povijesti s obzirom na iri
kontekst, isticanje posebnosti povijesnih procesa izmeu 16. i 18. stoljea s
obzirom na prijanje i potonje razdoblje, prikaz prostornog okvira hrvatske
novovjekovne povijesti, osnovni prikaz tema koje e se obraditi tijekom
trajanja predmeta, analiza obavezne i dodatne literature, rasprava;
2. Prostor, institucije, demografija i gospodarstvo - hrvatski povijesni prostor
u novom vijeku, upravna organizacija prostora, institucije hrvatske
dravnosti, demografska slika Hrvatske, migracije stanovnitva,
gospodarski procesi u novom vijeku, rasprava;
3. Razdoblje ratova - promotriti hrvatsku povijest od 16. do 18. stoljea u
kontekstu ratova Habsburke Monarhije i Mletake Republike s
Osmanlijskim Carstvom, analiza drugih novovjekovnih ratova i sukoba te
njihovih posljedica na hrvatsku povijest, rasprava;
4. Uspostava osmanlijske uprave - dolazak Osmanlija i prvobitna organizacija
njihova vladanja hrvatskim prostorom, uspostava klasinih institucija na
podruju Hrvatske, analiza razliitih interpretacija koje se veu uz
osmanlijsku uspostavu vlasti, rasprava;
5. Drutveni procesi na podrujima pod upravom Osmanlija - specifinosti
drutvenog ivota na podrujima pod osmanlijskom upravom,
demografske, gospodarske i politike osobitosti, problematika islamizacije
stanovnitva, tijek povijesnih zbivanja na podrujima pod osmanlijskom
upravom, rasprava;
6. Habsburzi i Hrvatska - osnovni pregled vladavine, Habsburzi kao hrvatski
kraljevi, politike institucije na hrvatskom prostoru, hrvatsko-maarski
odnosi u okviru habsburke politike, habsburka politika s obzirom na
politike okolnosti, rasprava;
7. Vojna Krajina - pojam Vojne Krajine, problematika njezina osnutka,
drutveni procesi na podruju Vojne Krajine, preobrazba Vojne Krajine i
reformski procesi tijekom novovjekovnog razdoblja, pitanje znaaja Vojne
Krajine iz razliitih drutvenih perspektiva, Vojna Krajina u irem,
europskom kontekstu, rasprava;
8. Vlasi - problematika povijesne interpretacije pojma Vlaha, dolazak Vlaha
na ove prostore, analiza njihova pravnog poloaja na podruju
Osmanlijskog Carstva, naseljavanje Vlaha na prostore pod upravom
Habsburke Monarhije, Vlasi i Mletaka Republika, usporedba poloaja i
drutvenog znaaja Vlaha s obzirom na prisutnost u razliitim dravnim
entitetima, rasprava;

9. Dubrovaka Republika - prikaz tijeka povijesnih zbivanja na prostoru

Dubrovake Republike, analiza institucija vlasti u Dubrovakoj Republici i
njihova odnosa spram Osmanlijskog Carstva, Dubrovaka Republika i
Habsburka Monarhija, odnos s Mletakom Republikom, drutvene
specifinosti dubrovake povijesti, rasprava;
10. Dalmacija pod mletakom upravom - prikaz tijeka povijesnih zbivanja,
analiza mletakih institucija mletake uprave Dalmacijom, Dalmacija
izmeu Mletake Republike i Osmanlijskog Carstva, odnos prema
Habsburkoj Monarhiji, drutveni procesi na podruju Dalmacije. Rasprava;
11. Istra u Novome vijeku - tijek povijesnih zbivanja na prostoru Istre,
mletaka i habsburka Istra, organizacija mletake vlasti na podruju Istre,
problematika kolonizacije Istre, posljedice epidemija na demografsku i
gospodarsku sliku Istre, rasprava;
12. Uskoci - analiza pojma Uskoka, djelovanje Uskoka s obzirom na povijesne
okolnosti, uskoki ratovi i njihove posljedice, preseljenje Uskoka i njihova
daljnja sudbina, analiza historiografskih interpretacija Uskoka i njihova
znaaja, rasprava;
13. Hrvatsko plemstvo - hrvatsko plemstvu u kontekstu Austro-turskih
sukoba, analiza migracijskih procesa i preobrazbe hrvatskog plemstva,
Zrinsko-frankopanska urota, njezine povijesne interpretacije i njezin znaaj,
novo hrvatsko plemstvo u 18. stoljeu, analiza problematike interpretacije
hrvatskog plemstva iz nacionalne perspektive, rasprava;
14. Drutvena diferencijacija i seljaki nemiri - analiza drutvenog i pravnog
poloaja seljatva, poloaj seljaka s obzirom na ratna zbivanja, gospodarski
odnosi na selu, seljaki nemiri i njihove posljedice, analiza historiografske
interpretacije seljakih nemira, rasprava;
15. Crkva u ranom novom vijeku - Katolika crkva, njezine institucije i
organizacija, drutveni poloaj sveenstva, reformacija i protureformacija,
protestantizam na prostoru Hrvatske, Pravoslavna crkva i njezine
institucije, problematika Unijatske crkve, rasprava.
Literatura
Mirko (ur.) Valenti, N. Budak (2007). Hrvatska i
Lovorka (ur.) orali (2005). Slavonija u ranome novom
Povijest Hrvata, Od kraja vijeku, LEYKAM
15. stoljea do kraja Prvoga INTERNATIONAL D.O.O.,
svjetskog rata, kolska ZAGREB
knjiga, Zagreb
J. Vrandei, M. Bertoa . Holjevac, N. Moaanin
(2007). Dalmacija, (2007). Hrvatsko-slavonska
Dubrovnik i Istra u ranome vojna krajina i Hrvati pod
novom vijeku, LEYKAM vlau Osmanskog carstva u
INTERNATIONAL D.O.O., ranome novom vijeku,
ZAGREB LEYKAM
INTERNATIONAL D.O.O.,
ZAGREB

Hrvatska povijest u 19. st. 38059

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Stjepan Matkovi
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s razliitim aspektima politike,
gospodarske i drutvene povijesti 19. stoljea. Studenti e stei znanja o stvaranju
moderne nacionalne ideje, parlamentarizmu, stranakom pluralizmu i preobrazbi
drutva koji se javljaju u sklopu multinacionalne Habsburke Monarhije kao i u
okruenju.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prikazati najvanija historiografska ostvarenja iz predmetnoga razdoblja,

2. Prikazati razloge uspostave Ilirskih Provincija,
3. Analizirati dravnopravne ideologije koje su oblikovale predmetno
razdoblje,
4. Opisati temeljne elemente na kojima poiva Hrvatski narodni preporod
ilirski pokret,
5. Usporediti navedene dogaaje s Proljeem naroda 1848.,
6. Definirati pojmove: neoapsolutizam, obnova parlamentarizma, Nagodba,
utjecaj Istonog pitanja, oblici modernizacije, religijske sastavnice u
hrvatskom drutvu.

Ope kompetencije

2. imenovati osobe i institucije koje su obiljeile hrvatsku povijest,
3. opisati povijesne procese,
procesa,
5. identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih dogaaja i procesa.
Ocjenjivanje
pohaati. Ispit je pismeni i usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Upoznavanje s predmetom i komentiranje literature
2. Stanje u Hrvatskoj u 18. st., gospodarska obnova, vladavina Marije Terezije
3. Unutranje ureenje Hrvatskog kraljevstva, vladavina Josipa II, kultura i
znanost
4. Hrvatska u vrijeme Napoleonskih ratova
5. Austrijska uprava
6. Prvo razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda
7. Ban Josip Jelai
8. Moderno doba u Hrvatskoj
9. Obnova ustavnog stanja
10. Politike borbe i njihovi nositelji
11. Hrvatsko-ugarska nagodba
12. Ban Ivan Maurani
13. Ukidanje hrvatsko-slavonske vojne granice
14. Hrvatska u vrijeme bana Khuena Hedervaryja
15. Politiki pokreti i stranke u Hrvatskoj 1903.-1905.
Literatura
Mirko (ur.) Valenti, (1988). Hrvatski narodni
Lovorka (ur.) orali (2005). preporod-Ilirski pokret,
Povijest Hrvata. Druga kolska knjiga, Zagreb
knjiga, str. 343-651.,
kolska knjiga, Zagreb
Jaroslav idak (1973). Tomislav Markus (2000).
Studije iz hrvatske povijesti Hrvatski politiki pokret
XIX. stoljea, Sveuilite u 1848.-.1849., Hrvatski
Zagrebu, Zagreb institut za povijest, Zagreb

Hrvatska u drugoj polovini 20. stoljea 38067

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Ivica Lui
Opis predmeta
Ciljevi predmeta okrenuti su uenju vanih dogaaja i osoba koje su obiljeile
hrvatsku povijest druge polovine 20. stoljea. Pri tome studenti razvijaju osjeaj
vanosti za predmetno razdoblje, bolje ga shvaaju te postaju kompetentniji za
njegovo razumijevanje i budue poduavanje.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati tijek povijesnih zbivanja u Hrvatskoj u drugoj polovini 20. stoljea,

2. Analizirati pojedine dogaaje i procese,
3. Objasniti osnovne probleme hrvatske povijesti u drugoj polovini 20.
stoljea,
4. Identificirati najvanije podatke i osobe svjetske povijesti navedenog
razdoblja,
5. Definirati uzrono-posljedine veze u predmetnom razdoblju,
6. Prikazati bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih dogaaja i
procesima navedenog razdoblja.

Ope kompetencije
sumirati temeljne podatke iz hrvatske povijesti,
imenovati osobe i institucije koje su obiljeile hrvatsku povijest,
procesa,
razluiti bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih dogaaja i procesa,
povezati razliite povijesne procese.
Ocjenjivanje
Tjedni plan nastave

1. Bitni imbenici hrvatskog poloaja nakon 2. svjetskog rata
2. Odreivanje hrvatskih granica u obnovljenoj Jugoslaviji
3. Karakter nove vlasti
4. Poslijeratni politiki ivot
5. Izgradnja novog drutva
6. Katolika crkva u drugoj Jugoslaviji
7. Otpori komunistikoj diktaturi i nacionalnom ugnjetavanju
8. Poloaj Srba u Hrvatskoj
9. Josip Broz Tito
10. Hrvatska od poetka 50-ih do sredine 60-ih godina XX. stoljea
11. Brijunski plenum
12. Puzajua demokratizacija
13. Hrvatsko proljee
14. Karaorevo i njegove posljedice
15. Od prvih viestranakih inicijativa do neovisnosti
Literatura
Zdenko RADELI (2006). Hrvatska u Jugoslaviji 1941.-1991:
od zajednitva do razlaza, kolska knjiga, Zagreb

Hrvatska usmena knjievnost 45833

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Ljiljana Marks Prof. dr. sc. Ljiljana Marks
Opis predmeta
Cilj je kolegija studente uputiti u anrovsku raznolikost hrvatske usmene
knjievnosti, na njezinu dugovjenost i prepletenost s pisanom knjievnou od
njezinih poetaka do danas, povezanost s obiajima (ivotnim i godinjim) te
utonulost u svakidanji ivot. Teorijski, metodoloki, stilistiki, mitoloki,
kulturoloki, antropoloki, povijesni te anrovski aspekti usmene knjievnosti
analizirat e se na izabranim tekstovima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Analizirati injenice;
2. Analizirati i samostalno rjeavati zadatke (obrada teksta, audio- i
videozapisa);
3. Prepoznati usmenoknjievne anrove i njihova interpretacija;
4. Upotrijebiti istraivake metode i u ostalim humanistikim podrujima;
5. Analizirati teorijske tekstove.
Ope kompetencije
Analiziranje i sintetiziranje injenica i teorijskoga znanja o istraivakome podruju
predmeta; mogunost povezivanja s ostalim znanjima iz kroatologije (knjievnim,
lingvistikim, povijesnim, etnolokim, antropolokim).

Ocjenjivanje
Kolokviji; izlaganja studenata o zadanim temama; zajedniki komentari (na
seminarima) obvezne teorijske literature.
Tjedni plan nastave

1. Odreenje usmenoknjievnoga korpusa
2. Temeljni teorijski pristupi usmenoj knjievnosti
3. Usmena lirika u obiajima ivotnog i godinjeg ciklusa
4. Usmena lirika u istraivanjima i povijesti hrvatske knjievnosti
5. Balada, romanca i bugartica
6. Epske usmene pjesme: stil, izvedba, istraivanje
7. Velika sustavna istraivanja u 19. st te temeljne zbirke usmene knjievnosti
(ONO te MH)
8. Ponavljanje gradiva; kolokvij
9. Etnoteatrologija izmeu izvedbe i zapisa
10. Temeljne znaajke proznih anrova
11. Bajka
12. Predaja
13. Interpretacija izabranih proznih tekstova iz razliitih hrvatskih krajeva i
razdoblja
14. Svakidanja kazivanja, autobiografije, memoari
15. Saetak itavoga kolegija, zajedniki zakljuci, rasprava o granicama
istraivanja
Literatura
Bokovi-Stulli, Maja Bokovi-Stulli, Maja
(2013). "Usmena (1983). Usmena knjievnost
knjievnost". U Povijest nekad i danas. (O
hrvatske knjievnosti u pojmovima suvremena i
sedam knjiga 1, Zagreb: puka knjievnost i
kolska knjiga njihovim nazivima, 5-114.;
Bajka 115-13.3; Poslovice u
zagrebakom Vjesniku 250-
316.), Prosveta, Beograd
Bokovi-Stulli, Maja Marks, Ljiljana (1994).
(1997). Edicija Stoljea Vekiveni Zagreb.
hrvatske knjievnosti, Zagrebake prie i predaje,
Usmene pripovijetke i AGM, Zagre
predaje, MH, Zagreb
Marks, Ljiljana (1998).
Hrvatske narodne
pripovijetke, "Rije",
Vinkovci

Hrvatski glagolizam 45841

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Alojz Jembrih Prof. dr. sc. Alojz Jembrih
Preduvjeti
Hrvatska knjievnost
Opis predmeta
srednjovjekovlja
Upoznati studente s poetcima slavenske pismenosti. Prikazati postanak
glagoljice i irilice. Upoznati studente s teorijama o postanku glagoljice. Prikazati
vanost i ulogu glagoljice u hrvatskoj kulturi, knjievnosti i jeziku. Upoznati
studente s paleografskim obiljejima glagoljice. Predoiti studentima obiljeja
hrvatske redakcije crkvenoslavenskoga jezika. Upoznati studente s vanou
tropismenosti u hrvatskoj kulturi i knjievnosti.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i razumjeti znaenje i vanost irilometodske moravske

(slavenske) misije u 9. st.
2. Prepoznati paleografska obiljeja glagoljskih spomenika 10 i 11. st.
3. Prepoznati jezina obiljeja hrvatske redakcije u glagoljskim spomenicima
11. i 12. st.
4. Prepoznati jezina obiljeja liturgijskih i neliturgijskih glagoljski tekstova.
5. Prepoznati tiskarsku glagoljsku produkciju senjske, rijeke i urake tiskare
(15. i 16. st.).
6. Pokazati vrijednost glagoljice u slubi reformacije (16. st.).
7. Prepoznati transliteraciju i razlikovati ju od transkripcije.
Ope kompetencije
Razumjeti znaenje i poloaj djelatnosti slavenskih prosvjetitelja irila i Metoda u
9. st., objasniti i razumjeti znaenje i vanost irilometodske moravske (slavenske)
misije u 9. st. i razvoj njezine tradicije na hrvatskom kulturnom prostoru.

Ocjenjivanje
Na poetku semestra bit e ispitane ulazne kompetencije studenata i dat e im se
upute o moguem nedostatku predznanja o predmetu koji se predaje. Ispit iz
dotinoga predmeta i izrada seminara. Na kraju semestra bit e napravljena
evaluacija predmeta i nastavnika koji predaje dotini predmet. Podatci o tome
koristit e nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave,
metode rada i ocjenjivanja studenata. Ispit iz dotinoga predmeta i izrada
seminarskoga rada.
Tjedni plan nastave

1. Povijest irilometodske moravske misije u kontekstu slavenske
pismovnosti i knjievnosti
2. Postanak slavenskih pisama glagoljice i irilice
3. Teorije o postanku glagoljice
4. irilometodska glagoljska tradicija i najstariji spomenici od 10. do 12. st.
5. Paleografska obiljeja u hrvatskim glagoljskim spomenicima 10. do 12. st.
6. Najstariji hrvatski glagoljski lapidarni spomenici
7. Hrvatske redakcije crkvenoslavenskoga jezika u hrvatskim glagogljskim
spomenicima
8. Rukopisna liturgijska i neliturgijska glagoljika djela
9. Hrvatska glagoljika inkunabula i zagonetke oko nje
10. Glagoljica u slubi reformacije 16. st.
11. Crkveni redovi promicatelji i uvari glagoljice u Hrvatskoj
12. Glagoljica u slubi rimske Kongregacije za nauk i irenje vjere 17. i 18. st.
13. Povratak hrvatske crkvenoslavenske redakcije u liturgiju i sudbina
glagoljice u 19. st.
14. Povijest Staroslavenske akademije na Krku i Staroslavenskoga instituta u
Zagrebu
15. Znameniti prouavatelji hrvatske glagoljice
Literatura
Vjekoslav tefani (1963). Josip Bratuli, preveo i
Tisuu i sto godina od protumaio (1985). itija
moravske misije. U: Slovo Konstantina irila i
(13), Staroslavenski institut, Metodija i druga vrela,
Zagrebu Kranska sadanjost,
Zagreb
Vukovi, J. (1971). Glagoljica. Josip Hamm (1951).
Jedanaest stoljea jedne Datiranje glagoljskih
velike tradicije. U: Slovo tekstova. U: Radovi
(21), Staroslavenski institut, Staroslavenskoga instituta
Zagreb u Zagrebu, br. 1,
Staroslavenski institut,
Zagreb
Thorvi Eckardt (1955).
Napomene o grafikoj
strukturi glagoljice. U:
Radovi Staroslavenskoga
instituta Zagreb, br. 2,
Staroslavenski institut,
Zagreb

Hrvatski identitet u europskom kontekstu 84454

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Marinko iak
Opis predmeta
Cilj predmeta jest upoznati studenta s temeljnim oznanicama hrvatskoga
identiteta u europskom kontekstu. Cilj je propedeutiki i problemski pokazati
formiranje hrvatskoga identiteta i njegovu bitnu supripadnost europskom
kulturnom krugu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Analizirati identitetske procese u konstituiranju hrvatskog identiteta.

2. Definirati modalitete identiteta kroz kljune odrednice.
3. Argumentirati razliite kulturne utjecaje na uspostavljanje identiteta -
sinkronijski i dijakronijski.
4. Usporediti identitetske oznanice i njihovu relevanciju.
Ope kompetencije
Definirati temeljne razlikovne oznanice hrvatskoga identiteta.
Ocjenjivanje
Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Individualna
priprema i sudjelovanje u terenskoj nastavi. Pismeno i usmeno polaganje ispita na
osnovi obvezatne literature.

Tjedni plan nastave

1. Pojam identiteta.
2. Osobni, ljudski, kolektivni identitet. Kulturni identitet, nacionalni
identitet.
3. Dominantne teorije o stvaranju nacije: perenijalizam i modernizam.
4. Teorije o imenu i podrijetlu hrvatske nacije.
5. Uloga mitova i legendi u etnogenezi.
6. Zajednika povijest i njena uloga u stvaranju nacije.
7. Jezik i pismo kao temeljni konstituensi identiteta.
8. Uloga latinskog jezika u cjelini hrvatske kulture.
9. Kranski korijeni hrvatskoga identiteta.
10. Mediteranski kulturni krug i hrvatski identitet.
11. Srednjoeuropski utjecaji na hrvatski identitet.
12. Istono-anadolijski utjecaji na hrvatsku kulturu.
13. Nacionalni preporod i definiranje identiteta.
14. Kultura kao kljuan element identiteta.
15. Prostorne odrednice kao element identifikacije identiteta.
Literatura
Radoslav Katii (2011). Andro Mohorovii
Pisma pape Ivana X. od 925. Hrvatska - kulturno
i osnovne koordinate povijesni identitet.
poetaka hrvatske kulture, Hrvatska Europa, sv. I.
Na kroatistikim Srednji vijek (isto, 35-52).
raskrijima, Zagreb, 77-91.
Radoslav Katii (2011). Danilo Pejovi (1992).
Glavna obiljeja hrvatske Otvorenost hrvatske
kulture, Na kroatistikim kulture, Duh i sloboda,
raskrijima, 2. izd., Hrvatski HF D, Zagreb, str. 161-172.
studiji, Zagreb, str. 29-38.
Trpimir Macan (1993).
Povijest hrvatskoga naroda,
Zagreb

Hrvatski jezik u 19. stoljeu 37888

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Grevi
Opis predmeta
Cilj je predmeta osposobiti studente za razumijevanje hrvatske jezine povijesti u
19. stoljeu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati kljune smjernice hrvatske jezine povijesti u 19. stoljeu.

2. Objasniti postojanje filolokih kola (zagrebaka, zadarska, rijeka).
3. Razlikovati naela normiranja u 19. stoljeu (jezina i pravopisna razina).
4. Procijeniti utjecaje dravnih jezinih politika (posebice ulogu bekih vlasti)
na hrvatske standardizacijske procese.
5. Analizirati drutvenopolitike utjecaje na razvoj jezine norme.
6. Pokazati veze izmeu normiranja, jezinoga planiranja i jezine politike.
Ope kompetencije
Upoznati hrvatsku jezinu povijest u 19. stoljeu. Uoiti veze izmeu normiranja,
jezinoga planiranja i jezine politike.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi (seminar i referat) 40%; ispit 40%; pohaanje nastave 20%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod
2. Ishodite: kraj 18. stoljea do 1830. god.
3. Ilirizam
4. Zagrebaka filoloka kola
5. Zadarska filoloka kola
6. Rijeka filoloka kola

7. Austrijska jezina politika

8. Maarska jezina politika
9. Hrvatski vukovci
10. Pravopisna norma
11. Gramatike u 19. stoljeu
12. Rjenici u 19. stoljeu
13. itanje i analiziranje tekstova
14. itanje i analiziranje jezinih prirunika iz 19. st.
Literatura
Vince, Zlatko (1990). Putovima hrvatskoga knjievnog jezika.
2. izd., Zagreb.

Hrvatski knjievni barok i prosvjetiteljstvo 52318

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Alojz Jembrih Anela Mateljak Popi
Opis predmeta
Temeljem promiljanja o hrvatskom knjievnom baroku i prosvjetiteljstvu,
studenti e upoznati analitiko i kritiko razumijevanje knjievnih pojava
openito. Osposobit e se za studijsko itanje baroknih tekstova. Usvojiti znanja o
ivotu i djelima hrvatskih pisca iz razdoblja baroka i prosvjetiteljstva. Upoznati
studente sa specinim hrvatskim knjievnim baroknim vrstama. Poticati
studente na kritiko razmiljanje i razvijanje sposobnosti izraavanja pisanjem
seminarskoga rada.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Analizirati tekstove djela hrv. knji. baroka,

2. Prepoznati knji. barokne vrste u hrv. knjievnost baroka,
3. Prikazati epske karakteristike u hrvatskoj knjievnosti baroka,
4. Reproducirati znanja o hrvatskim drutveno-politikim prilikama u doba
prosvjetiteljstva,
5. Prikazati pojedine hrvatske pisce i njihova djela iz razdoblja baroka,
6. Prepoznati utjecaj katolike obnove na knjievnost hrvatskoga baroka,
7. Prepoznati karakteristike slavonskoga, kajkavskoga i dubrovakoga
knjievnoga baroka,
8. Analizirati i seminarom predoiti najplodnije autore hrvatskoga knjievnog
baroka i prosvjetiteljstva.
Ope kompetencije
Razumjeti kulturno-povijesni kontekst hrvatskoga knjievnoga baroka i
prosvjetiteljstva 17. i 18. stoljea. Protumaiti pojam baroka u hrvatskoj
knjievnosti. Prepoznati barokne knjievne vrste. Prepoznati regionalna
hrvatsko-knjievna barokna obiljeja. Moi se koristiti izvornom primarnom i
sekundarnom literaturom u interpretaciji knjievnih djela hrv. knji. baroka.

Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 10%, seminarski rad 30%, pismeni ispit 60%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod: definicija pojma barok, stilska obiljeja knji. baroka
2. Knjievne vrste nastale izriito u baroku
3. Pojava termina manirizam i njegov odjek u djelima hrvatskih pisaca baroka
4. Barok kao individualna i nadnacionalna pojava u knjievnosti
5. Barokni slavizam u hrvatskih pisaca
6. Pisci dubrovakoga knjievnoga baroka
7. Pisci slavonskoga knjievnoga baroka
8. Pisci kajkavskoga knjievnoga baroka
9. Barokni plaevi u hrvatskoj knjievnosti
10. Prosvjetiteljstvo u slavonskoj knjievnosti
11. Prosvjetiteljstvo u kajkavskoj knjievnosti
12. Udio lanova crkvenih redova u hrvatskoj knjievnosti baroka i
prosvjetiteljstva
13. itanje knjievnih tekstova Ivana Gundulia, Ivana Bunia Vuia, Junija
Palmotia, Ignjata urevia, Antuna Kanilia
14. itanje knjievnih tekstova Petra i Katarine Zrinske, Jurja Habdelia, Ivana
Belostenca, Jurja Ratkaja
15. Petar Pavao Vitezovi i njegovo djelo
Literatura
M. Kombol (1945). Povjest M. F ranievi, F . velec, R.
hrvatske knjievnosti do Bogii (1974). Povijest
narodnog preporoda, hrvatske knjievnosti. Od
Zagreb renesanse do
prosvjetiteljstva, knj. 3.
Zagreb
Zoran Kravar (1979). Studije Zoran Kravar (1993). Nakon
o hrvatskom knjievnom godine MDC, Matica
baroku hrvatska
Pavao Pavlii (1979).

Rasprave o hrvatskoj
baroknoj knjievnosti,
akavski sabor

Hrvatski krajevi u doba antike 37565

ECT S bodovi 3,0
Opis predmeta
Engleski jezik R2
Kolegij se sastoji iz dvije cjeline:
E-uenje R1
1. Ilirska plemena na tlu dananje Hrvatske i grka kolonizacija istone jadranske
obale Sati nastave
Predavanja 15
2. Hrvatske zemlje u doba Rimljana Seminari 15
Kroz ovaj e kolegi studenti upoznati ivot i kulturu autohtonih ilirskih plemena,
dolazak Grka i njihovu kolonizaciju istone jadranske obale, te posljedice susreta i
dodira dviju civilizacija.
Takoer e se izloiti dolazak rimske civilizacije u hrvatske zemlje, proces

romanizacije, organizaciju rimske dravne uprave, pojavu kranstva i prvih
kranskih zajednica na dananjem prostoru Hrvatske.
Kroz seminare studenti e elaborirati pojedine lokalitete kao sastavni dio

kulturno-povijesne i arheoloke batine Hrvatske.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne metodoloke pristupe u razumijevanju prostora

dananje Hrvatske u antici
2. Definirati i upoznati ivot i kulturu Ilira
3. Definirati i upoznati sutinu grke kolonizacije Jadrana
4. Definirati i razumjeti preplet autohtonog stanovnitva i kolonizatora
5. Definirati i shvatiti rimski prodor u hrvatske zemlje i uoiti posljedice
6. Definirati i razumijeti proces romanizacije, dravnu upravu i pojavu
kranstva
7. Definirati i uoiti tragove antike civilizacije na prostoru dananje Hrvatske
8. Definirati i evaluirati vanost arheolokog naslijea u kontekstu
suvremenog drutva
Ope kompetencije
Ovim kolegijem studenti e dobiti osnovne pojmove o naem prostoru u antici i to
paralelnim pristupom: 1.) povijesnim i civilizacijskim injenicama; 2.) arheolokim
lokalitetima u urbanim i vanurbanim sredinama. Obrauje se prostor Histrije,
Ilirika i Panonije. Pristup kroz najznaajnije urbane, suburbane centre, poganska i
kranska kultna sredita, gospodarstvo.
Ocjenjivanje
Ocjenjivanje je viestruko i sastoji se od sudjelovanja u nastavi, izrade i prezentacije
seminara i usmenog ispita.

Tjedni plan nastave

1. Topografija ilirskih plemena na hrvatskom prostoru
2. ivot i kultura ilirskih plemena na prostoru jadranske hrvatske. ivot i
kultura ilirskih plemena na prostoru panonske hrvatske
3. Grka kolonizacija istone jadranske obale. Vrela i ant. pisci o kolonizaciji
4. Grke kolonije na istonoj jadranskoj obali
5. Kulturna batina grkih kolonija na tlu Hrvatske
6. Iliri i Grci u antici na hrvatskom tlu
7. Kelti na hrvatskom prostoru
8. Dolazak Rimljana na prostor dananje Hrvatske vrela, pisci o rimskom
osvajanju naih prostora
9. Rimska vlast u naim prostorima
10. Rimski carevi ilirskog podrijetla
11. Ceste, naselja i graditeljska batina do Bizanta
12. Starokransko nasljee
13. Antiko kulturno naslijee na tlu Hrvatske - Histrija
14. Antiko kulturno naslijee na tlu Hrvatske - Dalmacija
15. Antiko kulturno naslijee na tlu Hrvatske - Panonija
Literatura
Zaninovi, Marin (1997). Kunti-Makvi, B. (1997).
Iliri u antici na hrvatskom Grka i rimska starina, u:
tlu, u: Hrvatska i Europa, Hrvatska i Europa, sv. 1.,
sv. 1., str. 55., Zagreb str. 73., Zagreb
Matijai, R. (2009). Matijai,R. (2012). Povijest
Hrvatske zemlje u antici do hrvatskih zemalja u kasnoj
cara Dioklecijana, Leykam antici od Dioklecijana do
international, Zagreb Justinijana, Leykam
international, Zagreb
Grupa autora (2006).
Stotinu hrvatskih
arheolokih nalazita,
Leksikografski zavod
Miroslav Krlea

Hrvatski latinitet 37463

ECT S bodovi 5,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
dr. sc.
Prof. dr. sc.
Marko Jerkovi
Pavao Knezovi
Opis predmeta
Upoznavanje hrvatske knjievnosti na latinskom jeziku i naeg srednjovjekovnoga
stvaralatva na latinskom jeziku.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prikupiti podatke o hrvatskim latinistima i njihovom stvaralatvu;

2. Povezati stvaralatva u pojedinim kulturnim krugovima (budimski,
ibenski, splitski, dubrovaki i dr.) u organiziranu cjelinu;
3. Identificirati kvalitetna djela latinista i prezentirati ih;
4. Opisati po stilskim epohama i dosezima hrvatsko knjievno stvaralatvo na
latinskom jeziku;
5. Objasniti kako pojedine knjievne epohe tako i pojedinani opus hrvatskih
latinista;
6. Upotrijebiti saznanja o hrvatskom latinitetu u njegovu prezentiranju.
Ope kompetencije
Analizirati prozno i pjesniko djelo.

Objasniti knjievne anrove.
Opisati stilska obiljeja.
Identificirati najvanije hrvatske kulturne djelatnike.
Definirati glavne karakteristike knjievnog stvaralatva.
Objasniti smjerove razvoja hrvatske knjievnosti.
Ocjenjivanje
Aktivnost studenata pratit e se tijekom itavog semestra na samoj nastavi i u vidu
mentorskih konzultacija. Ispit je pismeni i usmeni uz prethodno izraen i izloen
seminarski rad. 20 % kolokvij, 20 % seminar, 20 % pismeni ispit, 40 % usmeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Prvi kontakti Hrvata s latinskim jezikom
2. anrovi
3. Liber pontificalis
4. Splitski evangelijar i druge crkvene knjige
5. Epigrafija
6. Hagiografija; ivot sv. Ivana Trogirskog
7. Srednjovjekovne kronike: pregled
8. Toma Arhiakon
9. Latinitet kasnoga srednjeg vijeka
10. Uporabni latinitet
11. Osnovne karakteristike knjievnosti humanizma ili predrenesanse
12. Hrvatski predrenesansni latinisti i njihov opus
13. Budimski krug
14. ibenski, splitski i trogirski krug
15. Dubrovaki i kotorski krug
Literatura
Ratimir MARDEI, Hrvatski latinisti Croatici
Novovjekovna latinska auctores qui Latine
knjievnost, u: Povijest scripserunt, (priredili V.
svjetske knjievnosti, knj. 2., Gortan i V. Vratovi), knj. 1.
Liber - Mladost, Zagreb, (PSHK 2), Matica hrvatska -
1977., 405-480. Zora, Zagreb, 1970.
Hrvatski latinisti Croatici Marin F RANIEVI,
auctores qui Latine Povijest hrvatske
scripserunt /Pisci 17 19. renesansne knjievnosti, knj.
stoljea Auctores saeculi 1-2., Matica hrvatska 1986.
XVII-XIX, (priredili V. (sva izdanja)
Gortan i V. Vratovi), knj. 2.
(PSHK 3), Matica hrvatska -
Zora, Zagreb, 1970.
Radoslav KATII, Toma
Arhiakon i njegovo djelo,
u: Toma Arhiakon,
Historia Salonitana, Split,
2003., str. 329-431.

Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i Drugom svjetskom 38066

ratu
ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Zdravko Dizdar
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su upoznavanje studenata s temeljnim veoma sloenim i tekim
problemima poloaja i razvitka te stradanja hrvatskog naroda i Hrvatske u prvoj
Jugoslaviji i tijekom Drugoga svjetskoga rata ukazujui pritom na sve one
unutarnje i vanjske imbenike koji su utjecali na takvo stanje.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati tijek povijesnih zbivanja iz hrvatske povijesti u razdoblju izmeu

1918. i 1941. godine,
2. Definirati osnovne probleme hrvatske povijesti u razdoblju izmeu 1918. i
1941. godine,
4. Navesti najvanije podatke o osobama i dogaajima iz hrvatske povijesti
navedenog razdoblja,
5. Objasniti povijesne procese hrvatske povijesti u predmetnom razdoblju,
6. Povezati povijesne dogaaje iz hrvatske povijesti prve polovine 20. stoljea
s onima iz drugih razdoblja hrvatske povijesti.

Ope kompetencije
procesa,
analizirati naine donoenja zakljuaka o povijesnim procesima i dogaajima.
Ocjenjivanje
Tjedni plan nastave

1. Hrvatski narod u vrijeme Prvoga svjetskog rata (1914.- 1918.), stvaranja
Drave Slovenaca, Hrvata i Srba i proglaenja Kraljevstva Srba, Hrvata i
Slovenaca (1918.).
2. Hrvatski narod u Kraljevstvu SHS (1918.-1921.).
3. Hrvatski narod u borbi protiv centralizma i unitarizma te hegemonizma u
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.-1929.).
4. Hrvatski narod pod reimom diktature u Kraljevini Jugoslaviji (1929.-
1934.).
5. Politiko i gospodarsko stanje hrvatskoga naroda u doba Namjesnitva
(1934.-1939.).
6. Hrvatski narod i osnivanje Banovine Hrvatske te politike stranke, udruge i
skupine u opoziciji i protiv nje (1939.-1941.).
7. Hrvatski narod u znanosti i kulturi te filmu, radiju, televiziji i portu (1918.-
1941.).
8. Nezavisna Drava Hrvatska /NDH/ (slom Kraljevine Jugoslavije, uspostava
NDH, njezino priznanje te utvrivanje granica).
9. Ustrojstvo drave i unutarnja organizacija vlasti u NDH te politike,
gospodarske, vjerske i kulturne prilike u njoj 1941.-1945. godine.
10. Odnos ustakog reima prema idovima, Romima i Srbima te prema
politikim protivnicima u NDH i njihovo stradanje.
11. Odnosi ustakog reima prema Hrvatskoj seljakoj stranci /HSS) i
Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO) te prema Katolikoj crkvi i
Islamskoj vjerskoj zajednici u NDH 1941.-1945.
12. Politike Treeg Reicha i Kraljevine Italije prema NDH i hrvatskome narodu
tijekom rata i njezine posljedice (1941.-1945.).
13. Nastanak i razvoj antifaistikog Narodno-oslobodilakog pokreta
Hrvatske pod vodstvom Komunistike partije Jugoslavije/Komunistike
partije Hrvatske 1941.-1945., njegov odnos prema NDH i hrvatskom narodu
te nastanak F ederalne drave Hrvatske (1944.) u sastavu Demokratske
federativne Jugoslavije.
14. Odnos etnikog pokreta i Saveznika prema NDH i hrvatskome narodu
tijekom rata te njegove posljedice.
15. Ljudski gubici hrvatskoga naroda tijekom II. svjetskog rata i neposrednog
poraa. Kontrolni pismeni ispit.

Literatura
Hrvoje Matkovi (1999). Ivo Banac (1988).
Suvremena politika Nacionalno pitanje u
povijest, Ministarstvo Jugoslaviji, Globus, Zagreb
unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
Ljubo Boban (1993). F ikreta Jeli Buti (1977).
Hrvatske granice 1918.- Ustae i Nezavisna Drava
1992., kolska knjiga, Hrvatska 1941.-1945.,
Zagreb Drugo izdanje, Sveuilina
naklada Liber; kolska
knjiga
Zdravko Dizdar-Mihael
Sobolevski (1999).
Preuivani etniki zloini
u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini 1941.-1945.,
Dom i svijet, Zagreb

Hrvatsko arheoloko nasljee 37462

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Mladen Tomorad Juraj Belaj, dr. sc.
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama arheologije i njenim osnovnim
metodama, pri emu se osobita panja posveuje interdisciplinarnom karakteru
arheoloke znanosti. Takoer, cilj je studentima ponuditi uvid u raznolikost
hrvatskoga arheolokog naslijea i u vanosti uloge koju ono ima za hrvatsku
kulturu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati osnovne metode arheolokih istraivanja i poznavati osnovno

arheoloko pojmovlje i probleme.
2. Prepoznati osnovne oblike manipuliranja arheolokim naslijeem.
3. Razlikovati arheoloka razdoblja.

4. Razlikovati osnovne vrijednosti i potencijale arheolokih lokaliteta i

nalaza.
5. Razlikovati najvanije hrvatske arheoloke spomenike, mjesto njihovih
nalaza i pohrane.
6. Analizirati i kritiko itati literaturu i artikulirati stavove na temu
hrvatskoga arheolokog naslijea.
7. Napisati reakcijski tekst na temu hrvatskoga arheolokog naslijea te ju
usmeno prezentirati.
Ope kompetencije
Nakon odsluanog predmeta Hrvatsko arheoloko naslijee studenti e moi
prepoznati mjesto, ulogu i vanost hrvatskoga arheolokog naslijea unutar
svekolikog hrvatskog kulturnog naslijea, kao i unutar europskog konteksta.
Ocjenjivanje
Za izlazak na pismeni ispit potrebno je imati pozitivno ocijenjen seminarski rad te
odrati njegovu prezentaciju. Usmeni 80%; seminarski rad 20%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u arheologiju i arheoloke metode
2. Posebne arheoloke discipline
3. Kamena doba
4. Metalna doba
5. Antika
6. Kasna antika
7. Mitski svjetonazor drevnih Hrvata i proces zaposjedanja osvojenih prostora
- teorija
8. Mitski svjetonazor drevnih Hrvata i proces zaposjedanja osvojenih prostora
- odabrani primjeri
9. Srednjovjekovna groblja
10. Srednjovjekovna naselja
11. Srednjovjekovna sakralna arhitektura
12. Srednjovjekovna fortifikacijska arhitektura
13. Novovjekovna arheologija
14. Odabrana arheoloka nalazita
15. Odabrani arheoloki nalazi

Literatura
Teak-Gregl, T. (2011). Dimitrijevi, S., Teak-
Uvod u prapovijesnu Gregl, T., Majnari-Pandi,
arheologiju (odabrana N. (1998). Prapovijest
poglavlja), Leykam (odabrana poglavlja),
international, Zagreb Naprijed, Zagreb
Cambi, N. (2002). Antika Miloevi, A., Rapani, .,
(odabrana poglavlja), Tomii, . (2001).
Naprijed, Zagreb Arheoloki nalazi
karolinkog obiljeja u
Hrvatskoj (odabrana
poglavlja), Muzej hrvatskih
arheolokih spomenika,
Split
Belaj, V. (2007). Hod kroz
godinu. Pokuaj
rekonstrukcije
prahrvatskoga mitskoga
svjetonazora. Drugo,
izmijenjeno i dopunjeno
izdanje (odabrana
poglavlja), Golden
marketing - Tehnika
knjiga, Zagreb

Inferencijalna statistika 37813

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 30
Preduvjeti
Doc. dr. sc.
Mislav Stjepan Deskriptivna statistika
ebec
Opis predmeta
Upoznati studente s temeljnim konceptima te ih osposobiti za statistiko
zakljuivanje s uzorka na populaciju u okviru temeljnih inferencijalnih
parametrijskih i neparametrijskih postupaka. Upoznati studente s teoremom
centralne granice i njegovim implikacijama na odreivanje intervala pouzdanosti
aritmetikih sredina, kao i na sve oblike t-testa. Proizvesti kod studenata usvajanje
pojma statistike snage, njenih odrednica te izrauna. Proizvesti kod studenata
sustavno poznavanje pretpostavki pojedinih statistikih testova i njihove
primjene u odabiru najprimjerenijih postupaka testiranja hipoteza. Razviti kod
studenata vjetinu samostalne provedbe rauna parametrijskog i neparametrijskog
testiranja hipoteza o mjerama centralne tendencije, rasprenja i povezanosti
(ovisno o razliitim istraivakim uvjetima dobivenih podataka). Pripremiti
studente za kritiko analiziranje strunih i znanstvenih tekstova koji ukljuuju
temeljne inferencijalne statistike postupke.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati statistiko od ne-statistikog zakljuivanja;

2. Objasniti i koristiti jednosmjerno i dvosmjerno testiranje statistikih
hipoteza;
3. Primijeniti temeljnu logiku prihvaanja i odbacivanja H0 t-testom na sve
druge testove (F , 2);
4. Reproducirati izvode testovnih statistika i obiljeja pripadnih teorijskih
distribucija;
5. Nabrojati pretpostavke pojedinih inferencijalnih postupaka i temeljem
njihove prisutnosti u danoj situaciji odabrati pravi test;
6. Objasniti pogreke u statistikom testiranju te vanost pojma statistike
snage;
7. Primijeniti parametrijske i neparametrijske statistike postupke testiranja
hipoteza o mjerama centralnih tendencija, rasprenja i povezanosti;
8. Izraunati interval pouzdanosti za mjere centralne tendencije, rasprenja i
povezanosti;
9. Procijeniti prednosti i ogranienja pojedinih postupaka testiranja hipoteza
u cilju rjeavanja istraivakog problema te vrednovati odabir
najprimjerenijeg postupka.

Ope kompetencije
1 8 . Vrednovati i razvijati vlastite kompetencije, znanja i vjetine u skladu s
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave - do 12% ukupnog uspjeha na predmetu; kratke provjere znanja
poetkom svakih drugih vjebi - do 18% ukupnog uspjeha na predmetu; dvije
parcijalne pismene provjere znanja (kolokvija) - do 46% ukupnog uspjeha na
predmetu; usmeni ispit - do 24% ukupnog uspjeha na predmetu; dodatni bodovi -
do 5% ukupnog uspjeha na predmetu.
Tjedni plan nastave

1. Predstavljanje i komentar silabusa predmeta Inferencijalna statistika.
Sluajno uzorkovanje, vrste uzoraka, raspodjela dobivena uzorkovanjem.
Parametri i statistici, Racionala testiranja statistikih hipoteza. Nul-
hipoteza (H0), alternativna hipoteza (H1).
2. Jednosmjerno i dvosmjerno testiranje H0: normalna i druge raspodjele.
Teorem centralne granice, z-raspodjela i testiranje H0 o aritmetikim
sredinama. T-raspodjela i testiranje H0 o aritmetikim sredinama, interval
pouzdanosti.
3. Openito o t-testu pri testiranju H0 o razlici izmeu aritmetikih sredina
(M1-M2). Testiranje M1-M2 zavisnih uzoraka: definicija, istraivaki okvir,
H0, sampling raspodjela. Postupak testiranja H0 o M1-M2 dva zavisna
uzorka (za male i velike uzorke).
4. Testiranje M1-M2 nezavisnih uzoraka: definicija, istraivaki okvir, H0,
sampling raspodjela. Procjena standardne pogreke razlika izmeu
aritmetikih sredina (ovisno o N1 i N2). Postupak testiranja H0 o razlici
izmeu aritmetikih sredina dva nezavisna uzorka (za male i velike uzorke)
ovisno o homogenosti varijanci (Behrens-F ischer problem).
5. Interval pouzdanosti za razliku M1-M2 . Interval pouzdanosti za varijancu
(2). Pogreke u statistikom zakljuivanju (tipa 1 i tipa 2) i uvod u
statistiku snagu.
6. Openito o testiranju H0 kod proporcija: razlozi, definicija i polazne
postavke. t-test na proporcijama za 1 (veliki) uzorak: interval pouzdanosti
za t-test za razliku proporcija dva (velika) nezavisna uzorka i pripadni
interval pouzdanosti. t-test za razliku proporcija dva zavisna uzorka.
Bootstrapping: definiranje, smisao, racionala i primjeri.
7. Izraunavanje statistike snage za testiranje H0 o aritmetikoj sredini 1
uzorka, razlici aritmetikih sredina 2 nezavisna i 2 zavisna uzorka.
Testiranje H0 o Pearsonovom r. Testiranje H0 o razlici izmeu dva
Pearsonova r (nezavisni i zavisni* uzorci).
8. Statistika snaga kod Pearson r. Testiranje H0 o koeficijentu pravca
regresije. Testiranje H0 o razlici izmeu dva koeficijenta pravca regresije
(nezavisni uzorci). Testiranje H0 o koeficijentima multiple regresije te o
koeficijentu multiple korelacije (R). Testiranje H0 o koeficijentu parcijalne
korelacije. Testiranje H0 o koeficijentu point-biserijalne i biserijalne
korelacije. Testiranje H0 o koeficijentima rang korelacije.

9. Neparametrijska statistika kvalitativnih varijabli. -raspodjela i -test:

definicija i statistiki znaaj. -test za jednosmjernu klasifikaciju
(induktivni izvod, H 0, opa formula, raun). -statistik i pretpostavke -
testa.
10. -test za dvosmjernu klasifikaciju (tipina situacija, H 0, opa formula,
raun). Sluaj kontingencijske tablice 2x2 i Yatesova korekcija. Rasprave o
minimalnoj f t i jednosmjernom/dvosmjernom testiranju H 0. Koeficijenti
kontingencije (C, , c).
11. Pretpostavke, prednosti i nedostaci neparametrijske statistike temeljene na
rang-varijablama. Testiranje H 0 o razlici dva nezavisna uzorka Test
homogenog niza. Testiranje H 0 o razlici dva nezavisna uzorka Medijan test.
Testiranje H 0 o razlici dva nezavisna uzorka Test sume rangova.
12. Siegel-Tukey test razlike u varijabilitetu dva nezavisna uzorka. Testiranje
H 0 o razlici tri, ili vie nezavisnih uzoraka Proireni medijan test.
Testiranje H 0 o razlici tri, ili vie nezavisnih uzoraka Kruskal-Wallis test.
13. Testiranje H 0 o razlici dva zavisna uzorka Test predznaka. Testiranje H 0 o
razlici dva zavisna uzorka Wilcoxon test ekvivalentnih parova. Testiranje H
0 o razlici tri, ili vie zavisnih uzoraka sa dihotomnim/dihotimiziranim
varijablama Cochran Q-test.
14. Testiranje H 0 o razlici tri, ili vie zavisnih uzoraka F riedmanov test.
Testiranje H 0 o razlici tri, ili vie zavisnih uzoraka F ergusonov test
monotonije trenda.
15. Zavran provjera znanja.
Literatura
Petz, B. (1997). Osnovne Howell, D.C. (1997).
statistike metode za Statistical methods for
nematematiare. psychology. Belmont, CA:
Jastrebarsko: Naklada Slap. Duxbury Press.

Informatiki praktikum 45831

ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 30
Izv. prof. dr. sc.

Danijel Laba
Opis predmeta
Cilj je predmeta studente upoznati i osposobiti za samostalni rad s raunalom pri
pisanju i obradi tekstova, radu na pretraivanju baza podataka i s bazama
podataka, te radu s raunalnim mreama (internet).
Vrsta predmeta
F ilozofija (Dvopredmetni Studij) (obvezni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (obvezni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Kroatologija (Dvopredmetni Studij) (obvezni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Latinski jezik (Dvopredmetni Studij) (obvezni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Povijest (Dvopredmetni Studij) (obvezni tzp, 1. semestar, 1. godina)
Sociologija (Dvopredmetni Studij) (obvezni tzp, 1. semestar, 1. godina)

Ishodi uenja
1. Primijeniti osnove rada na raunalu.

2. Primijeniti i raditi s MS Office paketom (MS Word, MS Excel, MS Power
Point).
3. Koristiti samostalno razliita internetska pomagala za znanstveno-
istraivake metode drutvenih i humanistikih znanosti (pretraivanje
baza podataka, pronalaenje i koritenje izvora).
4. Prepoznati prednosti uenja na daljinu (e-learning).
5. Koristiti samostalno online aplikacije.
6. Primijeniti i uvaavati razliite metodologije i poglede na posebna pitanja i
probleme.
7. Prikupiti, istraiti i kritiki itati znanstvenu literaturu.
Ope kompetencije
Primijeniti, klasicirati i razlikovati strunu terminologiju u istraivanom
podruju drutvenih i humanistikih znanosti.
Ocjenjivanje
50 % vjeba, 50 % pismeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - upoznavanje sa sadrajem predmeta i studentskim
obavezama.
2. Upoznavanje s Windows radnom okolinom: suelje, nalozi, poslovi.
3. Upoznavanje sa sustavom sveuiline autentifikacijske i autorizacijske
infrastrukture (AAI@EduHr).
4. Rad s MS Office paketom: obrada teksta u MS Wordu.
5. Rad s MS Office paketom: rad s tablicama u Excelu.
6. Rad s MS Office paketom: priprema prezentacija u PowerPoint-u.
7. Rad s pretraivaima interneta (Internet Explorer, Mozilla F irefox, Google
Crome).
8. Rad s pretraivaima interneta (Internet Explorer, Mozilla F irefox, Google
Crome).
9. Internetska komunikacija.
10. Osnove koritenja baza podataka (knjinica Hrvatskih studija, Nacionalna i
sveuilina knjinica).
11. Tehnike pretraivanja i organiziranje preuzetih informacija iz baza
podataka.
12. Uporaba elektronike pote.
13. Sigurnost raunalnih i informacijskih sustava.
14. Sigurnost raunalnih i informacijskih sustava.

Literatura
Cox, J., Labert, J. i F rye, C. Teak, . (2002).
(2010). Microsoft Office Pretraivanje informacija na
2010: Korak po korak. internetu. Zagreb: Hrvatska
Zagreb: Dobar plan sveuilina naklada
Tkalac Veri, A., Sini
ori, D. i Poloki Voki, N.
(2010). Prirunik za
metodologiju istraivakog
rada: kako osmisliti,
provesti i opisati
znanstveno ili struno
istraivanje. Zagreb: M.E.P.

Informatika u povijesnoj znanosti 38061

ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Mladen Tomorad
Opis predmeta
Ciljevi su predmeta upoznavanje studenata s postojeim programima za raunalnu
obradu podataka i stvaranje baza unutar MS Oce-a (Word, Excel, Access), kao i
upoznavanje studenata o naprednim nainima pronalaska relevantnih informacija
za povijesna istraivanja na internetu. Studenti e takoer svladati kako koristiti
mailing liste i foruma, te pristupiti on-line bazama podataka vezanim uz
humanistike znanosti.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Demonstrirati steeno znanje kroz rad i vjebe u okviru programskog

paketa MS Office,
2. Opisati relevantne informacije za povijesna istraivanja i uenje na
internetu,
3. Analizirati relevantne informacije za povijesna istraivanja i uenje na
internetu,
4. Objasniti vanost skupljanja i prezentiranja prolosti putem digitalnih
medija,
5. Prikazati historiografski sadraj na internetu: primarne izvore i sekundarnu
grau te literaturu,
6. Prikazati vjerodostojnost povijesnih izvora objavljenih u digitalnim
medijima.
Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenog studija studenti e moi: sastaviti popis relevantne
literature po pojedinim razdobljima, napisati esejistiki rad o pojedinim
povijesnim temama, ukazati na nunost interdisciplinarnoga promatranja
pojedine povijesne teme.

Ocjenjivanje
Dolazak na nastavu 20 % ocjene,
MS Word vjebe 35% ocjene,
MS Excel vjebe 15% ocjene,
Powerpoint prezentacije 30% ocjene.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet
2. MS Word: vjeba I - obrada texta.
3. MS Word: vjeba II - CV.
4. MS Word: vjeba III - CV.
5. MS Word: Vjeba IV - tablice.
6. MS Word: Vjeba V - fusnote i reference.
7. MS Excel: Vjeba I - tablice.
8. MS Excel: Vjeba II - grafikoni.
9. Baze podataka na internetu.
10. Powerpoint prezentacije.
11. MS Powerpoint: Vjeba I.
12. MS Powerpoint: Vjeba II.
13. MS Powerpoint: Vjeba III.
14. MS Powerpoint: Vjeba IV.
15. Zavrna diskusija.
Literatura
Tomorad, M. (2005). Web Tomorad, M. (2006).
stranice s povijesnim Primjena informacijskih
sadrajima i njihova tehnologija u nastavi
primjena u nastavi povijesti, Zaviajna povijest
povijesti, Povijest u u interkulturalnom
nastavi, 5: 51-60. kontekstu - Opatija 27-29.
studenog 2003., Zagreb:
109-120.
Nikoli, Z. (2008). Uvod u Baze primarne grae (izvori)
studij povijesti: www.the-orb.net
historiografski praktikum,
Zagreb

Informativni sustav Republike Hrvatske 28468

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Martell Vukui, dipl.nov.
Preduvjeti
Povijest medijske
Opis predmeta komunikacije u Hrvatskoj
Cilj je kolegija upoznati studente s razvojem hrvatskog novinarstva od vremena
pojave radija i televizija kao novih medija javnog informiranja poetkom 20.
stoljea, pa sve do danas, do pojave interneta kao najnovijeg medija javnog
informiranja, s posebnim naglaskom na sadanji informativni sustav RH.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati najvanije dogaaje i prekretnice u povijesti hrvatskog

novinarstva i novinstva u 20. i poetkom 21. stoljea.
2. Klasificirati i staviti u kontekst kljuna razdoblja u povijesti hrvatskoga
novinarstva 20. stoljea te njihovu ovisnost o politikim, drutvenim i
gospodarskim previranjima, ali i o tehnolokom napretku.
3. Prepoznati najvanija imena koja su obiljeila hrvatsko novinarstvo 20.
stoljea, kao i najvanije tiskane i elektronike medije u Hrvatskoj.
4. Razviti i samostalno provesti kratko istraivanje na neku od tema
suvremene medijske komunikacije u Hrvatskoj.

Ope kompetencije
Navesti i objasniti kljune dogaaje i procese iz povijesti medijske komunikacije u
Hrvatskoj, od vremena pojave radija i televizije kao novih medija javnog
informiranja poetkom 20. stoljea, pa sve do dananjih vremena u kojima
dominira internet kao najnovije sredstvo javnog priopavanja. Nabrojiti, objasniti
i razlikovati najvanije tiskane i elektronike medije u Hrvatskoj (agencije, dnevni i
tjedni tisak, nacionalni, regionalni i lokalni, sustav HRT-a, privatne radiopostaje,
privatne televizije, najvaniji portali na internetu). Identicirati, analizirati i
objasniti osobitosti djelovanja medija, s naglaskom na medijsko trite
sluateljstva i marketinga. Denirati, prepoznati i kritiki analizirati kljune
izazove i probleme novinarstva u 20. i poetkom 21. stoljea, te odlike suvremenog
novinarstva i informativnih sustava Republike Hrvatske.
Ocjenjivanje
Nazonost na predavanjima, itanje literature i sudjelovanje u raspravama s
profesorom i kolegama (25% konane ocjene), seminarski rad (25% konane ocjene)
i ispit (50% konane ocjene).
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet, povijesni kontekst prouavanog razdoblja.
2. Novo doba novinstva uoi Prvog svjetskog rata: stranako vs. informativno
novinstvo.
3. Novinstvo u vrijeme Prvog svjetskog rata: stvaranje masovnog itateljstva.
4. Novinstvo u Kraljevini SHS.
5. Hrvatsko novinstvo i medijska komunikacija sto godina nakon pojave prvih
hrvatskih novina.
6. Hrvatsko novinstvo u vrijeme NDH: tisak vs. radio.
7. Antifaistiko novinstvo u Hrvatskoj: djelovanje iz ilegale.
8. Hrvatsko novinstvo i mediji u socijalistikoj Jugoslaviji: razdoblje
komunistikog totalitarizma (1945.-1960.).
9. Hrvatsko novinstvo i mediji u socijalistikoj Jugoslaviji: novinstvo do
hrvatskog proljea 1971. godine.
10. Hrvatsko proljee i razdoblje totalitaristike represije (1971.-1980.).
11. Hrvatsko novinstvo i mediji pred raspad Jugoslavije (1980.-1990.).
12. Hrvatsko novinarstvo i medijska komunikacija u Domovinskom ratu.
13. Hrvatsko novinarstvo i medijska komunikacija u Domovinskom ratu.
14. Suvremeni mediji javnog informiranja u Republici Hrvatskoj: tiskani mediji.
15. Suvremeni mediji javnog informiranja u Republici Hrvatskoj: elektroniki
mediji.

Literatura
Branko F ranji (ur.) (1997). Marina Mualo (2002).
Almanah hrvatskog Radio u Hrvatskoj:
tiskarstva, nakladnitva, povijesno-pravni razvoj
novinstva, bibliotekarstva i radija u Hrvatskoj, str. 17-
knjiarstva s adresarom, str. 80., Zagreb, F akultet
58-68., 89-91.,124-126., politikih znanosti
209-224., Zagreb: Horizont
Press, Kratis
Stjepan Malovi (2004). Blanka Jergovi (2004).
Medijski prijepori Odmjeravanje snaga: novine
Meunarodni centar za i politika u Hrvatskoj u
obrazovanje novinara, str. prvom razdoblju tranzicije,
13-34., 45-55., 83-109., 127- str. 27-70., Zagreb,
138., Izvori, Sveuilite u Sveuilina knjiara
Dubrovniku, Meunarodni
centar za obrazovanje
novinara
Boidar Novak (2005).
Hrvatsko novinarstvo u 20.
stoljeu, Zagreb: Golden
marketing - Tehnika knjiga

Istraivanja, mjerenje i suzbijanje korupcije 126250

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Irena Cajner Hrvoje Matakovi
Mraovi
Opis predmeta
Cilj predmeta je da studenti upoznaju fenomen korupcije u komparativnoj
perspektivi i da ovladaju znanjima potrebnima za prepoznavanju i analizu
korupcije. Svrha predmeta je da studenti ovladaju i instrumentima za detekciju,
prevenciju i metode uinkovitog suzbijanja korupcije u modernom drutvu,
poglavito u tranzicijskim zemljama i zemljama nekonsolidirane
demokracije. Stoga e se studenti upoznati s najznaajnijim radovima iz tog

podruja i na nastavi obraivati relevantne aspekte korupcije.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati korupciju.
2. Identificirati i klasificirati pojavne oblike korupcije u modernim drutvima
3. Usporediti osnovne znaajke korupcije u zemljama razvijene demokracije i
zemljama u tranziciji;
4. Identificirati naine mjerenja korupcije
5. Objasniti znaenje i ciljeve meunarodnih instrumenta za suzbijanje
korupcije
6. Objasniti utjecaj Europske unije na suzbijanje korupcije.
Ope kompetencije
Objasniti uzrono-posljedine veze meu drutvenim fenomenima.
Planirati vlastiti angaman u rjeavanju drutvenih problema
Prikazati relevantnost koncepata kulture, socijalizacije, stratikacije, drutvene
strukture te institucija u objanjavanju drutvenih fenomena.
Objasniti porijeklo drutvenih problema i sukoba pritom imajui na umu nain na
koji se drutveni red odrava i propituje.

Ocjenjivanje
1. kolokvij 25%
2. kolokvij 25%
3. napisani seminar 25%
4. aktivnost u seminarskoj nastavi 25%
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet. Definiranje korupcije.
2. Oblici korupcije u modernim drutvima: definicije i pristupi.
3. Korupcija u zemljama razvijene demokracije.
4. Korupcija u tranzicijskim zemljama: osnovne znaajke.
5. Ekonomski trokovi korupcije: korupcija i privatizacija u tranzicijskim
zemljama.
6. Korupcija kroz pravosudni sustav i javnu upravu.
7. Politika korupcija i financiranje politikih stranaka.
8. Prvi kolokvij.
9. Pravo na pristup informacijama i korupcija. Sprjeavanje sukoba interesa i
korupcija.
10. Mjerenje korupcije.
11. Meunarodni instrumenti za suzbijanje korupcije.
12. Europska unija i suzbijanje korupcije kao sastavni dio procesa uvjetovanosti
za pristup EU.
13. Korupcija u Hrvatskoj.
14. Drugi kolokvij.
15. Zakljuivanje ocjena, evaluacija predmeta i zavrni razgovor.
Literatura
Rose-Ackerman, S. (2002) Dereninovi, D. (2001)
Korupcija i vlada: uzroci, Mit(o) korupciji. Zagreb:
posljedice i reforma. Nocci.
Zagreb: Progres.
Kregar, J. (1999) Nastanak Kregar, J., Sekuli, D.,
predatorskog kapitalizma i Ravli, S., Malenica, Z.,
korupcija, Zagreb: RIF IN. Jekni, R., Petriui, A.
(2010) Izgradnja institucija:
etika i korupcija. Zagreb:
Pravni fakultet u Zagrebu.

Izabrane teme iz hrvatske povijesti 1918.-1928. 93952

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Stipica Grgi
Prof. dr. sc.
Zdravko Dizdar
Opis predmeta
Glavni cilj predmeta je stjecanje znanja i vjetina potrebnih za razumijevanje
navedenog razdoblja. Student e po zavretku sluanja kolegija moi razumjeti
osnovne probleme vezane uz procese jugoslavenskog ujedinjenja te poetka ivota
u zajednikoj dravi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Prigodom sluanja
kolegija studente se potie na samostalno artikuliranje stavova, unaprjeenje
kritikog razmiljanja te stjecanje vrijednosnih stavova prema zadanoj
problematici.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati odreene vanije dokumente koji su odredili ovo razdoblje.

2. Opisati vanosti pojedinih izvora za tijek povijesnih dogaaja.
3. Objasniti vanije dogaaje koji su se odvili u navedenom razdoblju.
4. Argumentirati osnovne probleme na politikom, drutvenom i
gospodarskom polju u navedenom razdoblju.
5. Analizirati dosadanju obraenost odreenih procesa kroz razne udbenike,
knjige i dokumente koji su se pojavili u navedenom razdoblju.
6. Povezati u iru sliku razliite aspekte svakodnevnog ivota navedenog
razdoblja.

Ope kompetencije
1. definirati povijesne procese svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima,
2. sumirati temeljne podatke iz hrvatske i svjetske povijesti,
4. sastaviti popis relevantne literature po pojedinim razdobljima,
12. izraziti svoje miljenje o povijesnim dogaajima i povijesnim procesima,
Ocjenjivanje
pohaati. Zavrni ispit bit e u formi usmene provjere znanja.
Dolasci i zalaganje - 10% ukupne ocjene.
Zavrni ispit - 90% ukupne ocjene.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata s ciljevima i sadrajima
predmeta te njihovim obvezama.
2. Prvi svjetski rat kao poetak kraja starog sustava. to je taj rat znaio za
slavenske dijelove Austro-ugarske, a to za Kraljevine Srbiju i Crnu Goru?
Jugoslavizam kao ideja prije ostvarenja zajednike drave.
3. F ormiranje i poetno djelovanje Jugoslavenskog odbora. Burne godine 1917.
i 1918.: Kakvog su traga ostavile Ruske revolucije i ulazak SAD-a u rat na
politiku junoslavenskog ujedinjenja?
4. Konac 1918. godine. Pobjeda sila Antante. Drava SHS - privremeno ili
trajno rjeenje? Kako je dolo do ujedinjenja?
5. Poetak zajednikog ivota u Kraljevstvu SHS. Provizorij i ustavno pitanje
1921. godine.
6. Kraljevina SHS i njen vanjskopolitiki poloaj. Versajski mirovni poredak i
njihov utjecaj na ivot Kraljevine SHS. Odnosi s Italijom i susjednim
zemljama. Poloaj grada Rijeke.
7. Terenska nastava posjeta jednog od zagrebakih muzeja, ovisno o korisnosti
stalnog postava ili tekue izlobe (Hrvatski povijesni muzej, Klovievi
dvori, Atelje Metrovi, Krlein Gvozd, Stan Viktora Kovaia, itd.).
8. Stjepan Radi: Potraga za Hrvatskom u Kraljevini SHS. Hrvatska puka
seljaka stranka od osnutka do omasovljenja.
9. Ostale politike stranke u Kraljevini SHS i njihove ideje do 1928.
10. Vladari, parlamentarizam i stranaki rad poetkom Kraljevine SHS. Prve
vlade Kraljevine SHS. Politika unitarizma i centralizma.
11. Gospodarstvo Kraljevine SHS. Zato je zamjena novanica, igosanje stoke i
ukidanje pokrajinske uprave u Hrvatskoj izazivalo otpore?
12. H(R)SS od zabrane djelovanja do sudjelovanja u vladi. Razoaranje Stjepana
Radia i Svetozara Pribievia te formiranje Seljako-demokratske koalicije.
13. Verbalne i druge borbe u Narodnoj skuptini 1927.-1928. godine. Atentat na
zastupnike HSS-a 20. lipnja 1928. godine.
14. Smrt i pogreb Stjepana Radia, nemiri u Hrvatskoj. Pitanje amputacije ili
cijepanja Kraljevine SHS.
15. Razmatranja o korisnosti predmeta i prijedlozi za njegovo unapreenje
(brainstorming). Razgovor o zavrnom usmenom ispitu, njegovom formatu
i obimu.

Literatura
Banac, Ivo (1995). Goldstein, Ivo (2008).
Nacionalno pitanje u Hrvatska 1918.-2008., Novi
Jugoslaviji, Durieux, Zagreb Liber, Zagreb
Tuman, F ranjo (1993).

Hrvatska u monarhistikoj
Jugoslaviji, vol. I, Hrvatska
sveuilina naklada, Zagreb

Izabrane teme iz hrvatske povijesti 1929.-1941. 93960

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Stipica Grgi
Prof. dr. sc.
Zdravko Dizdar
Opis predmeta
Glavni cilj predmeta je stjecanje znanja i vjetina potrebnih za razumijevanje
navedenog razdoblja. Student e po zavretku sluanja kolegija moi razumjeti
osnovne probleme vezane uz procese jugoslavenskog unitarizma i diktatorskog
centralizma te rjeavanja nacionalnog, hrvatskog pitanja u Kraljevini Jugoslaviji.
Prigodom sluanja kolegija studente se potie na samostalno artikuliranje stavova,
unaprjeenje kritikog razmiljanja te stjecanje vrijednosnih stavova prema
zadanoj problematici.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati i artikulirati kljune promjene ovoga razdoblja, njihove uzroke i

posljedice.
2. Objasniti vanost pojedinih izvora za razumijevanje tijeka povijesnih
dogaaja.
3. Usporediti razliite vanije dokumente koji su odredili ovo razdoblje.
4. Povezati u iru sliku razliite aspekte svakodnevnog ivota navedenog
razdoblja.
5. Analizirati dosadanju obraenost odreenih procesa kroz razne udbenike,
knjige i dokumente koji su se pojavili u navedenom razdoblju.
6. Definirati osnovne politike, drutvene i gospodarske probleme navedenog
razdoblja.

Ope kompetencije
4. sastaviti popis relevantne literature po pojedinim razdobljima,
procesa,
12. izraziti svoje miljenje o povijesnim dogaajima i povijesnim procesima,
Ocjenjivanje
pohaati. Zavrni ispit bit e u formi usmene provjere znanja.
Dolasci i zalaganje - 10% ukupne ocjene.
Zavrni ispit 90% ukupne ocjene.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata s ciljevima i sadrajima
predmeta te njihovim obvezama.
2. to je diktatura? Kako klasificiramo diktature? Kako je i zato dolo do
proglaenja estosijeanjske diktature u Jugoslaviji 1929. godine?
3. Prve godine i glavna obiljeja estosijeanjske diktature. Tko su bili nositelji
diktature? Razvoj diktature iz perspektive njenih nositelja. Kako je
ogranien politiki i drutveni rad nakon 6. sijenja 1929. godine?
4. Razvoj diktature. Instrumenti i institucije represije do 1934. godine.
F ormiranje reimske stranke (Jugoslavenska narodna stranka).
5. Upravne reforme i njihov znaaj. Od oblasti do banovina. Komesarijati u
samoupravnim tijelima.
6. Stav politiara zabranjenih stranaka prema reimu i njegovim postupcima.
Prve pukotine u homogenom sustavu. Pokuaji senzibiliziranja svjetske
javnosti za postojanje diktature u Jugoslaviji.
7. Terenska nastava posjeta jednog od zagrebakih muzeja, ovisno o korisnosti
stalnog postava ili tekue izlobe (Hrvatski povijesni muzej, Klovievi
dvori, Atelje Metrovi, Krlein Gvozd, Stan Viktora Kovaia, itd.)
8. Tko je bio Vladko Maek? Stavovi HSS-a i Maeka te njegovo zatvaranje.
Ubojstvo kralja Aleksandra - prekretnica ili ne?
9. Poeci rada kraljevskog namjesnitva. Petosvibanjski izbori, kratki uspon i
pad Bogoljuba Jevtia. Dolazak Milana Stojadinovia i poeci nove reimske
stranke (Jugoslavenske radikalne zajednice).
10. Ustae i komunisti - ekstremni protivnici reima. Za to se bore i kakvim
metodama? Ponovni uspon HSS-a nakon parlamentarnih izbora 1935.
godine.
11. Dogaaji u Europi u tridesetim godinama 20. stoljea: kako su se Velika
ekonomska kriza i uspon nacizma u Europi odrazili na Kraljevinu
Jugoslaviju.
12. Knez Pavle i Milan Stojadinovi: Izmeu sreivanja prilika u dravi i
diktatorskih tendencija. Poetni pokuaji pregovora reima s vodstvom
HSS-a. Pregovori HSS-a s ostalim strankama Udruene opozicije: povratak
demokratskih sloboda i/ili hrvatsko pitanje?
13. Sporazum Cvetkovi-Maek i Uredba o stvaranju Banovine Hrvatske:
Rjeenje hrvatskog pitanja? Protivnici politike sporazuma.

14. Zato u Kraljevini Jugoslaviji do 1941. dolazi do jaanja nacionalistike i

klasne ideologije? Pu 27. svibnja 1941. i njegove posljedice.
15. Razmatranja o korisnosti predmeta i prijedlozi za njegovo unapreenje
(brainstorming). Razgovor o zavrnom usmenom ispitu, njegovom formatu
i obimu.
Literatura
Goldstein, Ivo (2008). Dobrivojevi, Ivana (2006).
Hrvatska 1918.-2008., Novi Dravna represija u doba
Liber diktature kralja Aleksandra,
Institut za savremenu
istoriju, Beograd
Boban, Ljubo (1974). Maek
i politika Hrvatske seljake
stranke 1928.-1941., Liber,
Zagreb

Jezino-stilske vjebe 28463

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 60
Izvoa
Petra Koutar, dr. sc.
Prof. dr. sc.
Branka Tafra
Opis predmeta
Cilj je kolegija studentima prenijeti teorijska i praktina znanja o hrvatskom
standardnom jeziku s posebnim naglaskom na njegovu polifunkcionalnost i na
njegovu uporabu u sredstvima javnoga priopavanja. Jezik e se promatrati
ponajprije s obzirom na njegovu funkcionalnu, socijalnu, individualnu i
teritorijalnu raslojenost. Glavni dio kolegija init e usvajanje pravopisne i jezine
norme hrvatskoga standardnoga jezika koje e zatim studenti moi primijeniti u
svom pismenom, ali i u usmenom izraavanju.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati glavna obiljeja hrvatskoga standardnoga jezika;

2. Identificirati funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika i njihove
specifinosti;
3. Odabrati odgovarajua jezina pomagala pri rjeavanju jezino-stilskih
pitanja;
4. Koristiti jezinu normu hrvatskoga standardnoga jezika;
5. Razlikovati dobro i loe jezino izraavanje;
6. Primijeniti usvojena znanja u svojoj pismenoj i usmenoj komunikaciji.
Ope kompetencije
Stei i produbiti teorijska znanja o hrvatskom standardnom jeziku i njegovim
obiljejima autonomnosti, normiranosti, stabilnosti u prostoru i elastinoj
stabilnosti u vremenu te polifunkcionalnosti. Studenti e utvrditi znanja iz
pravopisne i jezine norme hrvatskoga standardnoga jezika. Usvojeno znanje
studenti e moi primjenjivati u svakodnevnoj komunikaciji.

Ocjenjivanje
Pratit e se i ocjenjivati rad studenata tijekom cijeloga semestra - aktivnost na
satu, uspjeno izlaganje referata, kolokviranje. Oba uspjeno poloena kolokvija
zamjenjuju zavrni pismeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Hrvatski jezik i hrvatski standardni jezik
2. Hrvatski standardni jezik, obiljeja
3. Osnovni normativni prirunici
4. Normativne razine
5. Pravopisna norma
6. Jezina norma: fonoloka i morfoloka
7. Sintaktika norma; pismena provjera
8. Leksika norma
9. Tvorba rijei
10. Jezino posuivanje
11. F unkcionalno raslojavanje jezika
12. Publicistiki funkcionalni stil
13. Znanstveni funkcionalni stil
14. Poslovna komunikacija
15. Ponavljanje; pismena provjera
Literatura
Babi, Stjepan, Boidar Badurina, Lada, Ivan
F inka, Milan Mogu (1996). Markovi, Kreimir
Hrvatski pravopis, kolska Mianovi (2008). Hrvatski
knjiga pravopis, Matica hrvatska
F rani, Anela, Lana (2013). Hrvatski pravopis,
Hudeek, Milica Mihaljevi Institut za hrvatski jezik i
(2005). Normativnost i jezikoslovlje,
viefunkcionalnost u http://pravopis.hr/
hrvatskome standardnom
jeziku, Hrvatska sveuilina
naklada
Hudeek, Lana, Milica
Mihaljevi (2009). Jezik
medija - publicistiki
funkcionalni stil, Hrvatska
sveuilina naklada

Juraj Kriani 45868

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Opis predmeta
Upoznati studente: sa ivotom i djelovanjem Jurja Kriania izvan Hrvatske u 17.
st. ponajvie u Rusiji, s njegovim ekumenskim djelovanjem, s njegovim
ekonomsko-politikim djelom, s njegovim jezikoslovnim djelima, s njegovim
muzikolokim djelom, s njegovim kontrovezno-teolokim djelom, s njegovom
reformom ruske irilice.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati razdoblje u kojemu je ivio i djelovao Juraj Kriani,

2. Prikazati i shvatiti njegovu zauzetost oko misijske djelatnosti u Rusiji,
3. Analizirati i razumjeti i odgovoriti na pitanje: zato pie razliita djela u
izgnanstvu u Sibiru?,
4. Analizirati i razumjeti njegov tzv. panslavizam s ekumenskim predznakom,
5. Analizirati i razumjeti njegovo djelo Razgovori ob vladateljstvu,
6. Objasniti i shvatiti njegov rad na slavenskoj gramatici,
7. Objasniti i razumjeti i ostala njegova djela: De providentia Dei,
Opovrgnue molbe Solovana.
Ope kompetencije
Studenti e upoznati: Jurja Kriania kao isusovakoga aka u Grazu, kasnije
teologa u Bologni i Rimu, njegov rad u Hrvatskoj prije odlaska u Rusiju, njegov
misijski i spisateljski rad u Rusiji, pojedinana djela s podruja: gospodarstva,
politike, teologije, lozoje, jezikoslovlja, njegovo mjesto i znaenje u hrvatskoj
historiografiji.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 20%, seminarski rad 30%, ispit 50%.

Tjedni plan nastave

1. Drutveno-politiko razdoblje u Hrvatskoj i Europi Krianieva doba (1617.
1683.).
2. Krianievo zaviajno ishodite, kolovanje u Ljubljani, Grazu, Bologni i
Rimu.
3. Povratak u Hrvatsku i djelovanje u Nedeliu i Varadinu.
4. Krianiev odlazak u Rusiju i tadanje drutvenopolitike prilike u njoj.
5. Njegova misijska zauzetost na ekumenskome planu.
6. Kriani u nemilosti te njegovo izgnanstvo u Sibir.
7. Kriani kao angairani ekonomsko-politiki pisac u Sibiru.
8. Slavenstvo Jurja Kriania.
9. Krianievi hrvatski pretee u Rusiji.
10. Kriani kontroverzni-teoloki pisac.
11. Krianievo gospodarstveno-politiko djelo Razgovori ob vladateljstvu.
12. Krianieva jezikoslovna djela.
13. Kriani kao prvi reformator ruske irilice.
14. Kriani kao pjesnik i muzikolog.
15. Juraj Kriani u hrvatskoj i ruskoj historiografiji.
Literatura
Vatroslav Jagi, (1917). ivot Ivan Golub (1987). Kriani,
i rad Jurja Kriania, Zagreb, JAZU
Knjiara Jugoslavenske
akademije L. Hartmana
Zagreb
Ante Paanin, gl. ur. (1974).
ivot i djelo Jurja Kriania,
Liber, Zagreb

Kant 117072
ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Josip Talanga Prof. dr. sc. Josip Talanga
Opis predmeta
Cilj je predmeta studentima i studenticama omoguiti uvid u Kantovu lozoju, u
prvome redu u njegovu koncepciju idealizma, tematiziranje problema spoznaje,
utemeljenje etike te utjecaj na razvoj suvremene filozofije.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti razloge Kantova prihvaanja transcendentalnog idealizma

2. Razlikovati koncepciju suda u suvremenoj logici od Kantove epistemoloke
upotrebe aristotelovske koncepcije suda
3. Usporediti i prepoznati odnos zamjedbe i miljenja kod Kanta i u
kontekstu novovjekovne filozofije
4. Objasniti povezanost Kantove filozofije s razvojem novovjekovne znanosti
5. Iskazati argumente o Kantovom pozitivnom i negativnom shvaanju
metafizike
6. Objasniti Kantov doprinos teoriji spoznaje i utemeljenju etike
7. Analizirati i kritiki vrednovati prednosti i nedostatke Kantove analize
filozofskih problema i argumentacije koju koristi za njihovo rjeavanje

Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, studenti i studentice e moi: (1) razumjeti i povezati
osnovne probleme epistemologije, metazike i etike s Kantovim rjeenjima tih
problema; (2) objasniti relevantnost Kantove koncepcije znanja i djelovanja za
pojmovnu analizu znanja i djelovanja u lozofskoj tradiciji te kulturnom i
znanstvenom kontekstu suvremenoga svijeta; (3) prepoznati i procijeniti vanost
Kantove lozoje za temeljna egzistencijalna pitanja svakoga pojedinca o spoznaji
istine i opravdanom djelovanju.
Ocjenjivanje
Usmeno i pismeno ispitivanje za vrijeme trajanja nastave. Pismeni rad (esej),
pripremljen za vrijeme trajanja nastave i uz konzultacije nositelja predmeta,
predati najkasnije 48 sati prije ispitnoga roka.
Tjedni plan nastave

1. Analiza Predgovora prvom i drugom izdanju KrV te njihovo tumaenje u
kontekstu njemakoga prosvjetiteljstva. Zajedniko itanje i interpretacija
izabranoga teksta.
2. Kantovi Uvodi u KrV i paralelni tekstovi u Prolegomeni kao program
transcendentalne filozofije. Zajedniko itanje i interpretacija izabranoga
teksta.
3. Kantova teorija percepcije. Kantovo shvaanje prostora i vremena u
kontekstu novovjekovne filozofije i znanosti. Studentska izlaganja - teza o
transcendentalnom idealizmu te teoriji prostora i vremena.
4. Tradicija klasine logike i Kantova spoznajna teorija suda. Studentska
izlaganja na temu pojma i suda u 17. i 18. st. te u Kantovim predavanjima iz
logike. Zajedniko itanje i interpretacija izabranoga teksta iz Prolegomene
o razlici izmeu iskustvenoga i zamjedbenoga suda.
5. Tradicija klasine logike i Kantova spoznajna teorija suda. Studentska
izlaganja na temu pojma i suda u 17. i 18. st. te u Kantovim predavanjima iz
logike. Zajedniko itanje i interpretacija izabranoga teksta iz Prolegomene
o razlici izmeu iskustvenoga i zamjedbenoga suda.
6. Interpretacija metafizike i transcendentalne dedukcije kategorija. Vanost
paralelnih tekstova u Prolegomeni. Zajedniko itanje i interpretacija
izabranoga teksta. Studentska izlaganja razliitih interpretacija dedukcije
kategorija.
7. Interpretacija metafizike i transcendentalne dedukcije kategorija. Vanost
paralelnih tekstova u Prolegomeni. Zajedniko itanje i interpretacija
izabranoga teksta. Studentska izlaganja razliitih interpretacija dedukcije
kategorija.
8. Kantova transcendentalna naela kao osnova njegove filozofije znanosti i u
kontekstu novovjekovne znanosti. Teorija znanosti u Prolegomeni i
Metafizikim naelima prirodne znanosti. Kratka studentska izlaganja na
temu Kantova odnosa prema Leibnizu, Newtonu i Bokoviu.
9. Kantova transcendentalna naela kao osnova njegove filozofije znanosti i u
kontekstu novovjekovne znanosti. Teorija znanosti u Prolegomeni i
Metafizikim naelima prirodne znanosti. Kratka studentska izlaganja na
temu Kantova odnosa prema Leibnizu, Newtonu i Bokoviu.
10. Dodatci Transcendentalnoj analitici i njihovo znaenje za Kantovu
koncepciju pozitivne metafizike. Studentska izlaganja na temu Kantova
odnosa spram metafizike tradicije. Tradicionalne teme iz specijalne
metafizike.
11. Transcendentalna dijalektika i kritika metafizike. Koncepcija metafizike u
Kantovim predavanjima. Studentska izlaganja na temu Kantova odnosa
spram metafizike tradicije. Tradicionalne teme iz specijalne metafizike.

12. Odnos teorijskog i praktinog uma prema Transcendentalnoj dijalektici i

prema Kantovoj kasnijoj Kritici sile suenja. Studentska izlaganja na temu
odnosa triju Kantovih kritika.
13. Problem determinizma i slobode prema Kantovoj treoj antinomiji. Kantov
doprinos utemeljenju etike. Studentska izlaganja na temu determinizma,
slobode i utemeljenja etike.
14. Kantova filozofija matematike prema Transcendentalnom uenju o
metodi u KrV i prema Prolegomeni. Zajedniko itanje i interpretacija
Kantova Pobijanja idealizma i odlomaka o razlici izmeu filozofske i
matematike spoznaje.
15. Problem transcendentalne apercepcije i poetak klasinoga njemakog
idealizma. Pismeni ispit. Teme za referate (eseje): Teorija percepcije kod
Kanta; Kantov transcendentalni idealizam; Descartes i Kant; Kantov odnos
prema britanskim empiristima; Identitet subjekta kod Kanta; Kantovo
pobijanje idealizma; Dedukcija kategorija kod Kanta; Kantova
transcendentalna naela i Newtonova fizika; Razlikovanje pojmova
phaenomena i noumena; Kantova kritika Leibniza u Amfiboliji refleksivnih
pojmova; Regulativna upotreba uma; Kant i skolastika tradicija.
Literatura
Kant, Kritika istog uma Kant, Prolegomena (1783)
(1781, 1787) preveo V. preveo V. Sonnenfeld,
Sonnenfeld, redigirao J. redigirali M. Girardi-
Talanga, rukopis Karulin; J. Talanga, rukopis
Gardner, S. (1999). Kant and Paul Guyer (ur.) (1992). The
the Critique of Pure Cambridge Companion to
Reason, Routledge: London Kant, Cambridge University
Press: Cambridge

Katolika crkva i hrvatska politika 1918. 1990. 52996

ECT S bodovi 4,0
Izvoa
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Preduvjeti
Izv. prof. dr. sc. Tjelesna kultura i sport 1
Miroslav Akmada
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su stjecanja temeljnih obavijesti i znanstveno utvrenih znanja o
prilikama u hrvatskom i jugoslavenskom drutvu u prvoj Jugoslaviji, u vrijeme i
nakon Drugog svjetskog rata, povezivanjem razliitih utjecaja na crkveno-dravne
odnose u datim povijesnim razdobljima i okolnostima, te posljedice istih.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Navesti najvanije podatke o meuodnosu Katolike crkve i drave u 20.

stoljeu,
2. Definirati osnovne probleme tog meuodnosa Katolike crkve i drave u
navedenom periodu,
3. Objasniti povijesne procese koji su obiljeili hrvatsku povijesti u
predmetnom razdoblju,
4. Povezati kako je Katolika crkva utjecala na dravu u tom periodu i kako je
drava utjecala na Katoliku crkvu,
5. Objasniti uzrono-posljedine veze tog meuodnosa u predmetnom
razdoblju,

6. Usporediti povijesne procese te tijek povijesnih zbivanja hrvatske povijesti

20. stoljea s obzirom na razliita drutvena i politika okruenja koja je
prola u tom razdoblju (dvije Jugoslavije, NDH, itd.).
Ope kompetencije
definirati povijesne procese svojstvene predmetnom razdoblju,
navesti osobe i institucije koje su obiljeile hrvatsku povijest,
procesa,
Ocjenjivanje
pohaati. Zavrni ispit je usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno upoznavanje sa sadrajem, ciljevima kolegija i literaturom
2. Odnos katolike hijerarhije prema junoslavenskom ujedinjenju
3. Hrvatski katoliki pokret
4. Katolika akcija
5. Nastanak i djelovanje Starokatolike crkve
6. Problem konkordata izmeu Sv. stolice i Kraljevine Jugoslavije
7. Katolika crkva i HSS
8. Katolika crkva i NDH
9. Odnos Katolike crkve prema komunizmu
10. Politika komunistikog reima prema Katolikoj crkvi u prvim poratnim
godinama
11. Oduzimanje imovine Katolikoj crkvi od strane komunistikog reima
12. Suenje nadbiskupu Alojziju Stepincu i drugim crkvenim osobama
13. Sveenika udruenja u slubi komunistikog reima
14. Jugoslavensko-vatikanski odnosi
15. Katolika crkva u samostalnoj Hrvatskoj
Literatura
Miroslav Akmada (2004). Jure Krito (2003). Sukob
Katolika crkva u Hrvatskoj simbola, Nakladni zavod
i komunistiki reim 1945.- Globus, Zagreb
1966., Otokar Kerovani,
Rijeka
Zlatko Matijevi (1998).
Slom politike katolikog
jugoslavenstva, Hrvatska
puka stranka u ivotu
Kraljevine SHS, Hrvatski
institut za povijest

Komunikacija u organizaciji 117215

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Nada Zgrablji Ana osi, mr. sc.
Rotar
Opis predmeta
Glavni cilj ovog predmeta je predoiti vjetine i tehnike ekasnog komuniciranja u
organizaciji. Uvod u komunikacijsku teoriju je ukratko prezentirana, ali naglasak je
prvenstveno na pisanoj komunikaciji, s ogranienim uvidom u verbalnu i vizualnu
tehniku. Studenti trebaju pripremiti kritike na razliite forme komunikacije u
organizaciji. F okus je na konkretnim problemima i uenju kroz primjere iz prakse.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (odnosi s javnou, 4. semestar, 2.
godina)
godina)
Komunikologija (Studij) (odnosi s javnou, 4. semestar, 2. godina)
Ishodi uenja
1. Demonstrirati znanje o procesu i vanosti komunikacije u organizaciji

2. Primijeniti tehnike komunikacije u organizaciji
3. Demonstrirati znanje o vanosti poslovne komunikacije u poslovnom
okruenju i njezin utjecaj na odnose s javnou
4. Koristiti i odabirati medije za komunikaciju u organizaciji
5. Primijeniti u praktinom radu steeno znanje
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova odnosa s javnou povezanih s
komuniciranjem u organizaciji;
Identicirati i opisati mjesto i ulogu odnosa s javnou, tj. komuniciranja u
organizaciji u drutvu;
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije komuniciranja u organizaciji;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove, probleme u
komuniciranju u organizacijama;
Uinkovito raditi samostalno i u timu.

Ocjenjivanje
10% Prisustvovanje na predavanjima;
10% Sudjelovanje na predavanjima;
30% Projekt;
10% Prezentacija projekta;
5% Ocjena prezentacije ostalih timova;
30% Usmeni ispit;
5% Ocjena tima2.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet
2. Definiranje komunikacije u organizaciji
3. Osobitosti komunikacije u organizaciji
4. Struktura komunikacije u organizaciji
5. Interna komunikacija
6. Eksterna komunikacija
7. Planiranje dugorono komunikacijske strategije organizacije
8. Ciljane javnosti u komunikacijama u organizaciji
9. F ormiranje kljunih poruka u komunikaciji s ciljanim javnostima
10. Odnosi s medijima
11. Efikasno komuniciranje u organizaciji
12. Problemi u organizacijskoj komunikaciji
13. Suvremeni trendovi u komunikacijama u organizaciji
14. Primjena nove tehnologije u organizacijiskoj komunikaciji
15. Evaluacija i vrednovanje komunikacije u organizaciji
Literatura
Renata F ox (2006). Rouse, M. J., Rouse, S.
Poslovna komunikacija, (2005). Poslovne
Hrvatska sveuilina komunikacije - Kulturolski i
naknada, Puko otvoreno strateski pristup,
uilite Masmedia, Zagreb

Konvergencija medija i digitalno novinarstvo 86130

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 30
Izvoai
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Marko Pavi
Marinela Vidi Ivo
Opis predmeta
Sve vea prisutnost i popularnost tehnologija kao to su broadband (brzi,
irokopojasni pristup internetu), mobilni internet, drutvene mree i IPT V iz
temelja mijenjaju nain na koji radimo, na koji se zabavljamo i na koji
konzumiramo medije. Konvergencija medija vie nije budunost, ve okvir u kojem
djeluju suvremeni mediji i masovna komunikacija. To je proimanje, spajanje i
kombiniranje razliitih medija uz pomo telekomunikacija koji se funkcionalno
sjedinjuju u jedan. U konanici, konvergencija medija rezultira promjenama u
organizaciji medija, sadraju i nainu njegove distribucije, navikama i ulozi
potroaa, koji od konzumenata medijskog sadraja postaju prosumeri te novim
pristupima u medijskom menadmentu, oglaavanju, marketingu i odnosima s
javnou. Glavni je cilj ovog kolegija upoznati studente s tim novim okvirom koji
je promijenio masovne medije i novinarstvo u cijelosti, ali i komunikologiju koja je
ranije prouavala medije kao odvojene platforme, a sada ih mora prouavati kao
kombinaciju vie platformi te prilagoditi tome metodologiju istraivanja. Takoer
bit e im predstavljena pravila i zakonitosti koje nameu novi mediji i sami
konzumenti, te znanja o tome kako u 21. stoljeu kreirati zaokrueni digitalni
identitet (kako samog novinara, tako i medijskog proizvoda). Sukladno tome,
studenti e tijekom nastave usvajati znanja i vjetine koja su im neophodna za rad u
konvergiranom medijskom okruenju te za iskoritavanje mogunosti koje im se
nude na pojedinanim platformama, te naposljetku omoguiti im da tijekom
kolegija kreiraju vlastiti medijski proizvod, prilagode ga razliitim tehnolokim
ureajima, te plasiraju na trite.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (obavezan predmet, 5. semestar, 3.
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati i objasniti i primijeniti temeljne pojmove iz konvergencije

medija i konvergiranog novinarstva;
2. Prepoznati i razumjeti i opisati mjesto i ulogu konvergencije medija u
suvremenom novinarstvu i drutvu;
3. Nabrojati i objasniti i reproducirati i primijeniti osnovne teorije
konvergencije medija i novinarstva proizilog iz nje;
4. Prepoznati i objasniti i kritiki analizirati suvremeno stanje, razvoj i
izazove, pozitivne i negativne, u ovom podruju;

5. Koristiti konvergirane medije;

6. Proizvesti objave za konvergirane medije primjenjujui steene novinarske
vjetine neophodne za rad u konvergiranom medijskom okruenju;
7. Razlikovati i definirati i objasniti osobitosti konvergiranih medija,
prepoznati osobitosti njihovog djelovanja;
8. Demonstrirati uinkovito ispunjavanje zadataka samostalno i u timu;
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva povezanih s
medijskom konvergencijom; Identicirati i opisati mjesto i ulogu konvergencije
medija u suvremenom novinarstva i drutvu; Reproducirati, primjeniti i objasniti
osnovne teorije medijske konvergencije i konvergiranog novinarstva; Objasniti i
kritiki analizirati steena teoretska i praktina znanja; Prepoznati, objasniti i
analizirati stanje, novitete, izazove, probleme u medijske konvergencije i
konvergiranog novinarstva; Denirati, objasniti, razlikovati i kritiki analizirati
osobitosti konvergiranih medija i njihovog djelovanja; Primijeniti steene
novinarske vjetine konvergiranog novinarstva u izvjetavanju za medije.
Ocjenjivanje
50% ispunjavanje zadataka sa seminarske nastave, 50% ispit.
Tjedni plan nastave

1. Upoznavanje s osnovnim pojmovima
2. Ciljevi konvergencije medija
3. Usporedba karakteristika tradicionalnih i konvergiranih medija
4. Osobitosti novinarstva u konvergiranom medijskom okruenju
5. Osobitosti novinarstva u konvergiranom medijskom okruenju
6. Konvergirana redakcija - struktura, selekcija vijesti, proizvodnja
7. Konvergirana redakcija - struktura, selekcija vijesti, proizvodnja
8. Medijski sadraj konvergiranih medija - posebnosti, razlike u odnosu na
sadraj tradicionalnih medija
9. Medijski sadraj konvergiranih medija - posebnosti, razlike u odnosu na
sadraj tradicionalnih medija
10. Infotainment - produkt konvergiranih medija
11. Menadment konvergiranih medija naini poslovanja, osobitosti
oglaivakih i marketinkih pristupa
12. Menadment konvergiranih medija naini poslovanja, osobitosti
oglaivakih i marketinkih pristupa
13. Poslovna komunikacija putem konvergiranih medija - prilagoavanje
odnosa s javnou novim platformama i kanalima
14. Poslovna komunikacija putem konvergiranih medija - prilagoavanje
odnosa s javnou novim platformama i kanalima
15. Konvergirana publika od potroaa do proizvoaa medijskih sadraja

Literatura
Brautovi, Mato (2011). Jeffrey S. Wilkinson, August
Online novinarstvo, E. Grant, Douglas J. F isher.
kolska knjiga, Zagreb (2008). Principles of
Convergent Journalism
(odabrane stranice), Oxford
Higher Education
Jenkins, Henry (2006). Pavlik, John, McIntosh,
Convergence Culture: Shawn (2004). Converging
Where Old And New Media Media: An Introduction To
Collide (odabrane stranice), Mass Communication
New York University (odabrane stranice), Allyn &
Press. New York Bacon, Boston

Kritika misao u sociologiji 28884

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Renato Mati Izv. prof. dr. sc. Renato Mati
Opis predmeta
Cij kolegija: osposobiti studente za samostalnu interpretaciju ideja i autorskih
doprinosa; primjenu osnovnih pojmova koji su nastali kao rezultat razvoja kritike
misli u sociologiji prije svega kroz aktivnost autora F rankfurtske kole.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati pojmove i teorijske koncepte nastale u okviru kritike misli o

drutvu
2. Interpretirati pravilno najiri raspon teorijskih perspektiva i autorskih
doprinosa kritikoj misli u sociologiji
3. Argumentirati vanost razvijanja kritike misli u drutvenoj znanosti
4. Analizirati drutvene fenomene primjenom osnovnih pojmova i pristupa
koji su nastali kao rezultat razvoja kritike misli u sociologiji prije svega
kroz aktivnost autora F rankfurtske kole
5. Demonstrirati sposobnost autonomnog prepoznavanja procesa
institucionalizacije ideologije umjesto znanosti kao organizirane sumnje u
konane istine o drutvu
6. Usporediti i suprotstaviti dijalektiko kritiki pristup drutvenim
fenomenima empirijsko analitikom

Ope kompetencije
itati i interpretirati klasine socioloke tekstove u svjetlu lozofskih utjecaja na
njih,
pravilno interpretirati osnovne pojmove struke,
diferencirati, klasificirati i usporeivati razliite teorije drutva,
argumentirati prednosti i nedostatke razliitih racionala u pozadini teorijsko-
metodolokih paradigmi/programa,
analizirati primjerenost suvremene misli o drutvu aktualnoj empirijskoj situaciji i
konkretnim drutvenim i kulturnim uvjetima,
pravilno interpretirati vanost nastave klasine socioloke teorije u njezinoj
openitosti i specifinosti,
analizirati dijakronijski razvoj misli o drutvu,
interpretirati filozofske i kritike osnove discipline,
primijeniti naueno na analizu znanstveno-istraivakih dostignua,
sintetizirati naueno kroz pokuaje vlastitog doprinosa putem izrade pisanog
rada, usmene prezentacije i postavljanja kritikih pitanja.
Ocjenjivanje
Svaka se nazonost na predavanjima i seminarima prati i evidentira, te zajedno s
aktivnim sudjelovanjem u raspravama donosi 20% ocjene. Osobno usmeno
prezentiranje unaprijed dogovorene seminarske teme i izrada pisanog
seminarskog rada nose po 20% konane ocjene. Pismeni ispit te zavrni usmeni
ispit nose maksimalno 60% (odlian).
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje i upoznavanje studenata s obavezama
2. to je to kritika misao
3. Znaajni autori i ideje kritike misli o drutvu prije F rankfurtske kole
4. Drutvene i povijesne okolnosti koje prethode osnivanju Instituta za
drutvena istraivanja u F rankfurtu
5. Misija Instituta i pregled aktivnosti: poetne godine, sklanjanje pred
nacistikim progonom, rad u SAD, povratak i poslijeratno doba
6. Max Horkheimer
7. Theodor Wiesegrund Adorno
8. Herbert Marcuse
9. Erich F romm
10. F ranz L. Neumann
11. Jrgen Habermas
12. Postfrankfurtsko razdoblje kritike misli
13. Kritika misao u domaoj sociologiji
14. Seminarska izlaganja i diskusija
15. Seminarska izlaganja i diskusija

Literatura
Katunari, V. (1990.) Teorija Jay, Martin: Dijalektika
drutva u F rankfurtskoj imaginacija: povijest
koli, Naprijed, Zagreb F rankfurtske kole i
Instituta za socijalno
istraivanje 1923-1950.
Svjetlost, Sarajevo, Globus,
Zagreb
Puhovski, arko (1989) Um
i drutvenost: filozofija
politike "F rankfurtske
kole" od 1932. do 1945.
F akultet politikih nauka,
Zagreb

Kulturalni aspekti rada 46086

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Nika Dubreta Izv. prof. dr. sc. Nika
Dubreta
Opis predmeta
Omoguiti studentima poblie razumijevanje raznovrsnosti oblikovanju
individualnih i drutvenih identiteta na planu rada i potaknuti primjenu
koncepata kulture na prouavanje rada. Ukazati na odreenja (Becker, Spradley)
koja apostroraju ulogu kulture kao dijeljenih pogleda na svijet i njen utjecaj na
oblikovanje svojevrsnih "kultura rada".
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Odrediti modalitete rada u matrici suvremenih tipova zaposlenosti;

2. Opisati elemente Beckove politike ekonomije nesigurnosti;
3. Objasniti svoja socioloke koncepte kulture na podruju rada;
4. Interpretirati osnovne elemente etikog djelovanja na radnom mjestu;
5. Usporediti elemente popularnog i znanstvenog pristupa fenomenu
karijere;
6. Povezati pripadajue elemente organizacijske kulture s modalitetima
sudjelovanja u timskom radu;
7. Prosuditi tipove voenja u zadanim primjerima organizacijskog djelovanja;
8. Navesti tipove sukoba na radu i industrijskog sukoba te obrazloiti i
prosuditi modalitete njihovog razrjeavanja.
Ope kompetencije
Po uspjenom dovretku kolegija studenti e moi:
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima. Planirati vlastiti
angaman u rjeavanju drutvenih problema. Objasniti kljune strukturalne faktore
koji oblikuju drutvo. Objasniti drutvenu promjenu kroz klasine i suvremene
socioloke pristupe. Prikazati relevantnost koncepata stratikacije, drutvene
strukture i institucija u objanjavanju drutvenih fenomena. Prikazati drutvena
pitanja u kontekstu drutvene klase, kapitalizma, individualizacije i globalizacije.

Ocjenjivanje
Kratki pismeni eseji i izlaganje tijekom nastave 30% + usmeni ispit 70%.
Tjedni plan nastave

1. Rad kao drutveni i kulturni fenomen (predavanje i seminar).
2. Sociologija i primjena koncepata kulture na podruja rada (predavanje i
seminar).
3. Mapiranje socioloke povijesti - sociokulturni kontekst rada u djelima
klasika: Marx, Durkheim, Weber, Simmel (predavanje i seminar).
4. Rad i identitet u industrijskom kontekstu (predavanje i seminar).
5. Promjene u radu - kontinuiteti i diskontinuiteti (predavanje i seminar).
6. Svjetovi rada u kompleksnim drutvima - proirivanje i prevladavanje
razumijevanja rada kao sredstva osiguranja materijalnog opstanka
(predavanje i seminar).
7. Rodni aspekti plaenog i neplaenog rada - rodne strategije (predavanje i
seminar).
8. Mikrosocijalni konteksti rada - rad i dokolica (predavanje i seminar).
9. Rad i obitelj (predavanje i seminar).
10. Lice i nalije timskog rada (predavanje i seminar).
11. Etika na radnom mjestu (predavanje i seminar).
12. Socioloki koncepti karijere (predavanje i seminar).
13. Organizacijske kulture izazovi i upitnici (predavanje i seminar).
14. Kulture rada i drutvene strukture (predavanje i seminar).
15. Doivljaj rada doivljaj vremena (predavanje i seminar).
Literatura
Harper, D., Lawson H. Haralambos, M.; Holborn,
(2003) The Cultural Study M. (2002) Sociologija: teme i
of Work. New York: perspektive. Zagreb: Golden
Rowman & Littlefield Marketing (poglavlje: Rad i
Publishers dokolica).

Kulturna antropologija 37768

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Doc. dr. sc.
Valentina Gulin Doc. dr. sc. Valentina Gulin
Zrni Zrni
Opis predmeta
Stei temeljna znanja iz discipline Kulturna antropologija (usvajanje i
razumijevanje terminologije, kljunih teorija i podruja istraivanja); stei znanja o
drugim kulturama te poticati potovanje drugih kultura i kritiko promiljanje o
vlastitoj kulturi i drutvu; upoznati studente s kulturnoantropolokim
metodoloko-epistemolokim pristupom; razvijati etike (profesionalne,
drutvene) stavove.
Vrsta predmeta
Sociologija (Dvopredmetni Studij) (obavezan predmet, 6. semestar, 3. godina)
Sociologija (Studij) (obavezan predmet, 6. semestar, 3. godina)
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne pojmove discipline Kulturne antropologije.

2. Navesti i objasniti/raspraviti kljune prijepore o kulturi tijekom 20.
stoljea unutar Kulturne antropologije.
3. Usporediti kulturne sustave.
4. Procijeniti kulturno-drutvene fenomene u vlastitom drutvu.
5. Pripremiti izvoenje kvalitativnih metoda.
6. Razviti kritiki teorije i metodoloke postupke.
Ope kompetencije
2. koristiti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima

7. objasniti polazne pretpostavke razliitih politikih, vjerskih i kulturnih
orijentacija
8. objasniti uzrono-posljedine veze meu drutvenim fenomenima
12. objasniti drutvenu promjenu kroz klasine i suvremene socioloke pristupe
13. objasniti razliku izmeu makro i mikro nivoa socioloke analize
14. prikazati relevantnost koncepata kulture, socijalizacije, stratikacije, drutvene
strukture te institucija u objanjavanju drutvenih fenomena

Ocjenjivanje
Pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje 10%; seminarski dio obaveza 30%;
zavrni pisani ispit 60%.
Tjedni plan nastave

1. Predavanja (P): sustavno predstavljanje glavnih tema istraivanja i
teorija/teoretiara, upoznavanje s klasinim etnografijama i podrujima
istraivanja (dijakronijski, s ukazivanjem na mijene u razvoju subdisciplina
do danas), ukazivanje na prijeporna mjesta u povijesti discipline.
2. Seminari (S): pripremanje studentskog istraivakog projekta (predvieno
desetak grupa); diskusije - integriranje znanja s predavanja u razvoju
pojedinanih projekata
3. P - upoznavanje s podrujem istraivanja Kulturne antropologije, s
definicijama i osnovnim pojmovima
4. S - rasprava o potencijalnim temama studentskog istraivakog projekta i
odabir tema (zadatak 1. o izabranoj temi pronai dostupnu literaturu)
5. P - evolucionistiki pristup u Kulturnoj antropologiji (osnove teorije,
primjeri iz istraivanja i interpretacija: Tylor, F razer; antropologija iz
naslonjaa; odnos magija-religija-znanost)
6. P - evolucionistiki pristup u Kulturnoj antropologiji (osnove teorije,
primjeri iz istraivanja i interpretacija: Tylor, F razer; antropologija iz
naslonjaa; odnos magija-religija-znanost)
7. S - rasprava o razliitim vrstama znanja koja proizvode srodne discipline
sociologija i kulturna antropologija
8. P - funkcionalistiki pristup u Kulturnoj antropologiji (osnove teorije,
primjeri iz istraivanja i interpretacija: Malinowski, terenski rad, fenomen
kule i dara, ekonomska antropologija )
9. S - predstavljanje i rasprava o kvalitativnim metodama (teren, empirija)
10. P - strukturalno funkcionalistiki i strukturalistiki pristup u Kulturnoj
antropologiji (osnove teorije, primjeri iz istraivanja i interpretacija:
Radcliffe-Brown i Lvi-Strauss, istraivanje srodstva)
11. S - rasprava o zadatku 1. i postavljanju istraivakih pitanja; (zadatak 2.
formulirati istraivaka pitanja za pojedine teme)
12. P - kola kulture i linosti u kulturnoj antropologiji (M. Mead i Benedict,
psihologijska antropologija, nacionalni karakteri)
13. S - rasprava o etikim principima i problemima u terenskom radu i pisanju
etnografije
14. P - kulturna ekologija i antropologija okolia (Lewis, Steward, suvremeni
pristupi, politika ekologija)
15. S - rasprava o autoetnografiji

Literatura
Moore, Jerry D. 2002. Uvod Monaghan, John; Peter Just
u antropologiju. Zagreb: 2003. Socijalna i kulturna
Naklada Jesenski i Turk. antropologija. Sarajevo,
Poglavlja Tylor (21-35), TKD ahinpai, str. 13-74.
Boas (55-68); Benedict
(105-115). Mead (133-147);
Malinowski (169-185),
Radcliffe-Brown (185-200),
Lvi-Strauss (285-302),
Geertz (317-330.).
Haviland, William. 2004. Abu-Lughod, Lila. 1991.
Kulturna antropologija. "Writing Against Culture",
Jastrebarsko: Naklada Slap. u: R. G. F ox, ur. Recapturing
Poglavlja: 2. Priroda kulture Anthropology, Santa F e:
(33-55); 10. Srodstvo i School of American Research
porijeklo (261-287); 13. Press.
Religija i nadnaravno (351-
378); 15. Kulturna promjena
(409-439.)
apo mega, Jasna,
Valentina Gulin Zrni i
Goran Pavel antek, ur.
2006. Etnologija bliskoga.
Zagreb: IEF i Jesenski &
Turk, str. 7-52.

Kvalitativne metode 86411

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Tihana Brkljai Sanja Budimir, dr. sc.
Opis predmeta
Upoznati studente s kvalitativnim metodama u psihologijskim istraivanjima, te
specinostima kvalitativnih u odnosu na kvantitavne metode. Osposobiti
studente za pripremu, provoenje i analizu kvalitativnih istraivanja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati kvalitativne i kvantitativne metode.

2. Primijeniti odreenu kvalitativnu metodu za konkretno istraivanje.
3. Primijeniti metodu analize sadraja.
4. Primijeniti metodu fokus grupa.
5. Primijeniti metodu dubinskog intervjua.
6. Primijeniti metodu analize sluaja.
7. Opisati projektivne tehnike.
8. Analizirati rezultate kvalitativnih istraivanja.
Ope kompetencije
Kritiki prosuivati znanstvene spoznaje u svrhu generiranja istraivakih
Kritiki prosuivati znanstvene i strune radove iz podruja drutvenih,
Analizirati pretpostavke i primijeniti sukladna metodoloka i statistika znanja u
svrhu odgovaranja na specina istraivaka pitanja te utvrditi prednosti i
Ocjenjivanje
Seminari 2x25; vjebe 20; zavrni rad 30.

Tjedni plan nastave

1. Uvod u kvalitativne metode: Obiljeja i znaajke kvalitativne
metodologije.
2. Podruja i ciljevi primjene kvalitativnih metoda.
3. Introspekcija: teorijska, povijesna i znanstvena vrijednost. Primjer i analiza.
4. Analiza sadraja: primjena, nain pripreme i provoenja
5. Analiza sadraja: primjeri
6. Dubinski intervju: priprema, provoenje i analiziranje
7. Dubinski intervju: primjer, analiza
8. F okus grupe: priprema, provoenje i analiziranje
9. F okus grupe: primjer, analiza
10. Projektivne tehnike u kvalitativnim metodama
11. Kvalitativna obrada podataka i predstavljanje rezultata i pisanje izvjetaja
12. Analiza sluaja: primjena, priprema i provoenja
13. Analiza sluaja: primjena, priprema i provoenja
14. Analiza sluaja: analiza rezultata, pisanje izvjetaja
15. Analiza sluaja: analiza rezultata, pisanje izvjetaja
Literatura
Banister, P., Burman, E., Mack N., i sur. 2005.
Parker, I., Taylor, M.; Qualitative Research
Tindall, C. 1994. Methods: A data collectors
Qualitative methods in field guide. F amily Health
psychology: a research International
guide. Buckingham; Open
University Press
Milas, G. (2005 ili novija).
Istraivake metode u
psihologiji i drugim
drutvenim znanostima.
Jastrebarsko: Naklada Slap

Latinska patristika 37578

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Vjebe 15
Prof. dr. sc.
Pavao Knezovi Izvoa
Prof. dr. sc. Pavao Knezovi
Preduvjeti
Opis predmeta
Rimska knjievnost 4
Upoznavanje studenata s piscima i djelima starokranske knjievnosti na
latinskom jeziku. Radom na izvornim tekstovima stei znanja za prepoznavanje
osobitosti patristikih tekstova glede svjetonazora i leksika, zatim detaljnom
analizom odabranih tekstova Jeronimova prijevoda Novog zavjeta napraviti
inventar leksikih i sintaktikih osobitosti vulgarnog latinskog izraza. Stei
dostatna znanja za prepoznavanje osobitosti latinske starokranske ili patristike
knjievnosti.
Vrsta predmeta
Latinski jezik (Dvopredmetni Studij) (obavezan predmet, 6. semestar, 3.
godina)
Ishodi uenja
1. Prikupiti podatke o patristikim piscima i djelima da ih mogu pouzdano

izdvojiti iz pisaca ostalih epoha rimske knjievnosti.
2. Identificirati latinske patristike pisce i njihov znaaj u rimskoj i svjetskoj
knjievnosti.
3. Objasniti vanost djela patristikih pisaca u razvoju latinskog jezika i
kranskog svjetonazora.
4. Prikupiti znanja o latinskim patristikim piscima i primijeniti ih na drugim
predmetima studija.
5. Povezati saznanja o latinskim patristikim piscima i djelima s ostalim
periodima rimske knjievnosti.
6. Definirati razliku izmeu specifinosti vulgarnog izraza i knjievnog izraza.
Ope kompetencije
Objasniti vanost djela patristikih pisaca u razvoju latinskog jezika i kranskog
svjetonazora. Prikupiti podatke o patristikim piscima i djelima da ih mogu
pouzdano izdvojiti iz pisaca ostalih epoha rimske knjievnosti.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave vrednuje se sudjelovanje na vjebama, izrada rada, 2 kolokvija
tijekom semestra ili na kraju semestra zavrni pismeni i usmeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Starokranska knjievnost: pojam i opseg. Karakteristina odstupanja u
uporabi prijedloga. Uporaba semitskog naina izraavanja.
2. Acta, Passiones, Martyria. Odstupanja u sintaksi zavisnih reenica:
Novozavjetni tekst (izbor)
3. Apologeti: Tertulijan, Minucije F eliks, Ciprijan. Odstupanja u sintaksi
zavisnih reenica: Novozavjetni tekst (izbor)
4. Apologeti: Tertulijan, Minucije F eliks, Ciprijan. Odstupanja u sintaksi
zavisnih reenica: Novozavjetni tekst (izbor)
5. Arnobije, Navacijan, Laktancije.
6. Doba velikih crkvenih otaca: Ambrozije, Jeronim, Augustin, Prudencije.
12. Halcidije, Priscijan, G. M. Viktorin
13. Juvenk, Komodijan, Drakoncije, Sedulije
14. Leon Veliki, Kasiodor, Benedikt
15. Leon Veliki, Kasiodor, Benedikt
Literatura
Pavi- T. Z. Tenek: V. Vratovi, Rimska
Patrologija, Kranska knjievnost, Biakova,
sadanjost, Zagreb, 1933. Zagreb, 2008., 185-220.
Lektira na latinskom: Lektira na hrvatskom:

Euangelium secundum Augustin, Aurelije:
Lucam. 19 - 21 1. Acta Ispovijesti, (knj. I. i II.),
apostolorum: c. 15 - 18. i 27. Kranska sadanjost,
28. Minutii F elicis, Zagreb, (sva izdanja)
Octavius, 1 10. Hieronymi Laktancije, Lucije Cecilije
Epistulae: IV (Ad F irmijan: O smrti
F lorentium), VI (Ad progonitelja, Knjievni
Iulianum diaconum), XIV krug, Split, 2005. Jeronim:
(Ad Heliodorum ivot svetog Pavla prvog
monachum), XVI (Ad pustinjaka.
Damasum papam), XXII (Ad
Eustochium de custodia
virginitatis, c. 1 5 i c. 30).

Latinski jezik 45754

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Vjebe 45
Doc. dr. sc.

ime Demo
Opis predmeta
Ciljevi su predmeta uputiti studente u osnove latinske morfologije i sintakse i
time stvoriti temelj za kasniji samostalan rad.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati temeljne probleme latinske morfologije i sintakse,

2. Imenovati oblike iz latinske morfologije (deklinacija, konjugacija i
komparacija),
3. Razlikovati specifinosti pojedinih deklinacija,
4. Definirati oblike iz latinske sintakse,
5. Primijeniti steena znanja u prevoenju i razumijevanju teksta,
6. Analizirati izvorne tekstove na kritiki nain,
7. Prikazati vjetine u rjeavanju samostalnih zadataka.
Ope kompetencije
1. ukazati na nunost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
2. interpretirati pojedine povijesne izvore.
Ocjenjivanje
Student je duan prisustvovati na najmanje 80% od ukupnog broja predavanja.
Student je, za pozitivnu ocjenu, duan prikupiti najmanje 75 bodova tijekom
semestra i na zavrnome ispitu. Maksimalna koliina bodova iznosi 150,
podijeljenih na ovaj nain - etiri kolokvija, koja se odravaju tijekom semestra,
nose ukupno 95, rad na nastavi 5, a zavrni ispit 50 bodova.

Tjedni plan nastave

1. Uvod pregled lingvistike karte Europe i povijest latinskog jezika,
podjela indoeuropskih jezika, pregled jezika koji se govore ili su se nekad
govorili u Europi, razvoj latinskog jezika od lokalnog jezika s neznatnim
brojem govornika do svjetskog jezika koji je nadivio Carstvo u kojem je
nastao
2. Vrste rijei, itanje i izgovor naini izgovaranja u latinskom jeziku: klasini
i tradicionalni, naglasak rijei: vjeba, vrste rijei i gramatike kategorije
3. Prva deklinacija opis i vjebanje rijei I. deklinacije
4. 1. konjugacija prezent, tvorba i uporaba prezenta, razlike izmeu aktiva i
pasiva
5. Druga deklinacija podjele unutar II. deklinacije: muki rod i srednji rod,
naini dekliniranja, nastavci i vjeba
6. Pridjevi I. i II. deklinacije podjela pridjeva prema deklinaciji, naini
dekliniranja pojedinih rodova
7. Prezent 2., 3. i 4. konjugacije razlike u tvorbi prezenta unutar pojedinih
konjugacija, uporaba prezenta aktivnog i pasivnog
8. Trea deklinacija konsonantske osnove, naini dekliniranja pojedinih
rodova, tvorba osnove
9. Trea deklinacija i-osnove i pridjevi tree deklinacije razlike u odnosu na
III. deklinaciju konsonantskih osnova, podjele unutar pridjeva: tri, dva i
jedan zavretak
10. Imperfekt tvorba imperfekta aktivnog i pasivnog, uporaba imperfekta
11. etvrta deklinacija podjele unutar IV. deklinacije: muki rod i srednji rod,
12. Peta deklinacija naini dekliniranja i osobitosti imenica V. deklinacije
13. F utur I. tvorba i naini uporabe futura I., opis razlika izmeu glagola 1. i 2.
i glagola 3. i 4. konjugacije, uporaba aktivnih i pasivnih oblika
14. Imperativ I. i II. opis naina tvorbe, uporaba imperativa
15. Nepravilni glagoli najpoznatiji nepravilni glagoli i osobitosti u tvorbi
njihovih oblika
Literatura
Interni udbenik. EPI, Milan (1991).
Latinsko-hrvatski rjenik
(jedanaesto izdanje), Zagreb,
kolska knjiga

Latinski jezik 52213

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 60
Prof. dr. sc.

Josip Talanga
Opis predmeta
Cilj predmeta je (1) upoznati studentice i studente s osnovnim gramatikim
pravilima latinskoga jezika; (2) dati pregled latinske lozofske terminologije; (3)
objasniti utjecaj latinske lozofske terminologije na hrvatsku; (4) omoguiti
usporeivanje latinske i suvremene engleske filozofske terminologije.
Vrsta predmeta
F ilozofija (Dvopredmetni Studij) (latinski jezik ili grki jezik, 1. semestar, 1.
godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati osnovne gramatike oblike i strukturu latinske reenice

2. Analizirati elementarne latinske reenice filozofskoga sadraja
3. Prepoznati osnovne filozofske termine na latinskom
4. Prepoznati razvoj filozofskih problema na primjeru razvoja filozofske
terminologije u latinskom, grkom, hrvatskom i drugim jezicima
5. Identificirati kljune pojmove kod filozofa koji su pisali latinskim jezikom
6. Pokazati jezini i sadrajni utjecaj latinske terminologije na hrvatsku
znanstvenu terminologiju
7. Objasniti vanost skolastike metode i pojmovne analize na primjerima
latinskoga teksta
Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, studenti i studentice e moi: (1) objasniti osnovne
lozofske pojmove u kontekstu njihova jezinoga nastanka; (2) analizirati
lozofsku terminologiju u pojedinim granama lozoje prema latinskoj
lozofskoj tradiciji; (3) prepoznati i procijeniti pozadinsko znaenje lozofskih
termina u odnosu na hrvatski, latinski i engleski jezik.
Ocjenjivanje
Na temelju redovitosti i aktivnosti za vrijeme nastave, rjeavanju vjebi kod kue
te kontrolnih i zavrnih kolokvija.

Tjedni plan nastave

1. Prva deklinacija; prezent prve konjugacije; pomoni glagol esse. 24 reenice
filozofskoga sadraja za prijevod s latinskoga i 10 za prijevod na latinski.
2. Druga deklinacija; pridjevi prve i druge deklinacije; prezent druge, tree i
etvrte konjugacije. 17 reenica filozofskoga sadraja za prijevod s latinskoga
i 9 za prijevod na latinski.
3. Trea deklinacija; pasivni prezent; deponentni glagoli. 40 reenica
4. Pridjevi tree deklinacije; imperativ, imperfekt i futur. 35 reenica
5. Ponavljanje. 20 + 20 reenica filozofskoga sadraja za prevoenje s
latinskoga.
6. etvrta i peta deklinacija; perfekt. 15 reenica filozofskoga sadraja za
prevoenje s latinskoga. Dodatno 22 + 14 za prevoenje.
7. Komparacija pridjeva i priloga; pluskvamperfekt. 32 reenice filozofskoga
sadraja za prevoenje s latinskoga.
8. Osobne, refleksivne i posvojne zamjenice; participi i infinitivi; supin,
gerund i gerundiv. 32 reenice filozofskoga sadraja za prevoenje s
latinskoga.
9. Ponavljanje. 27 dodatnih reenica za prevoenje s latinskoga (teme iz
antike filozofije).
10. Ponavljanje. 27 reenica za prevoenje s latinskoga (teme iz srednjovjekovne
filozofije).
11. Pokazne zamjenice; akuzativ s infinitivom; glagol esse i sloenice. 45
reenica za prevoenje s latinskoga. Sadrajno se odnose na filozofiju od
Descartesa do Kanta.
12. Pokazne zamjenice; akuzativ s infinitivom; glagol esse i sloenice. 45
reenica za prevoenje s latinskoga. Sadrajno se odnose na filozofiju od
Descartesa do Kanta.
13. Izbor iz djela Tome Akvinskoga De ente et essentia.
14. Relativne i upitne zamjenice; apsolutni ablativ; glagol eo i sloenice. Izbor
iz latinskoga prijevoda Aristotelova djela Categoriae (4-6).
15. Brojevi; glagoli fero, volo, nolo, malo, fio; futur egzaktni; konjunktivni
oblici. Izbor iz latinskoga prijevoda Aristotelovih djela Metaphysica (IV 1-2)
i De interpretatione (1-5).
Literatura
V. Gortan, O. Gorski i P. V. Gortan, O. Gorski i P.
Pau (2009). Elementa Pau (2005). Latinska
Latina, 43. izdanje, kolska gramatika, 12. izdanje,
knjiga: Zagreb kolska knjiga: Zagreb
Mirko Divkovi (1900). Jozo Marevi (2010).
Latinsko-hrvatski rjenik, Latinsko-hrvatski rjenik,
Zagreb kolska knjiga, Zagreb
Margareta Gaparovi
(2001). 200 latinskih
glagola, kolska knjiga:
Zagreb

Latinski jezik 1 37838

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Vjebe 60
Prof. dr. sc.
Pavao Knezovi Izvoa
Prof. dr. sc. Pavao Knezovi
Opis predmeta
Upoznavanje i svladavanje fonologije, dijela morfologije (deklinacije imenica,
pridjeva te dijela zamjenica, vremena prve i druge glagolske osnove u indikativu) i
osnova sintakse latinskoga jezika (struktura reenice, valentnost glagola, uporabu
prijedloga). Usvajanje osnovnih pojmova gramatike analize. Uenje temeljnoga
vokabulara. Upoznavanje rimske kulture i civilizacije sukladno tekstovima.
Osposobljenost za djelomino samostalno razumijevanje i prevoenje tekstova
pisanih na klasinom latinskom.
Vrsta predmeta
Latinski jezik (Dvopredmetni Studij) (obavezan predmet, 1. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati svake oblike imena i glagolskih vremena prezentske i

perfektne osnove (u indikativu).
2. Primijeniti steena znanja iz morfologije latinskog jezika na odabranom
latinskom tekstu i prevesti ga na hrvatski.
3. Objasniti kako se upotrebljavaju u latinskom i prevode na hrvatski oblici
imena i glagola.
4. Navesti znaenja latinskih rijei iz temeljnoga vokabulara bez pomoi
rjenika.
Ope kompetencije
Identicirati oblike imena i glagolskih vremena prezentske i perfektne osnove (u
indikativu). Objasniti kako se upotrebljavaju u latinskom i prevode na hrvatski
oblici imena i glagola.

Ocjenjivanje
Tijekom nastave i na ispitu studenti e se suoavati s reenicama i kraim
tekstovima klasinoga latiniteta i od njih e se oekivati da budu u stanju tono
proitati tekst, prepoznati oblike te jednostavne sintaksne funkcije pojedinih
dijelova reenice. Na zahtjev e morfoloki analizirati svaku promjenjivu rije; na
temelju konzultiranja referentne literature uklapat e reenice u civilizacijski
kontekst; konano, s razumijevanjem i potivanjem pravila materinskoga jezika
prevodit e zadani tekst. Te e se vjetine ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom
ispitu.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u povijest latinskoga jezika i nastanak latinice. F onetika latinskog
jezika (klasini i tradicionalni izgovor, naglasak).
2. F onetika latinskog jezika (klasini i tradicionalni izgovor, naglasak). Vrste
rijei. Gramatike kategorije. Prva glagolska osnova.
3. Prva ili a-deklinacija. Indikativ prezenta aktivni. Infinitiv istovremenosti
aktivni. Imperativ I. aktivni.
4. Reenica osnovna jedinica teksta. Druga ili o-deklinacija. Pridjevi prve
klase. Zamjeniki pridjevi.
5. Indikativ prezenta pasivni. Infinitiv istovremenosti pasivni. Trea
deklinacija konsonantske osnove.
6. Imperfekt. Prijedlozi (I dio). Temeljne sastavnice reenice. Redoslijed rijei u
latinskoj reenici.
7. Trea deklinacija i-osnove. Imperativ II. Pridjevi druge klase. Prijedlozi (II
dio).
8. Reenina jezgra. etvrta ili u-deklinacija.
9. F utur I. Peta ili e-deklinacija.
10. Prijedlozi (III dio).Valentnost glagola.
11. Particip istovremenosti. Osobitosti u tvorbi glagolskih oblika prve osnove.
Prijedlozi (IV dio).
12. Reenina periferija. Konektori. Line, povratne, posvojne zamjenice i
povratno posvojna zamjenica.
13. Izricanje posvojnosti zamjenicama. Druga glagolska osnova.
14. Perfekt aktivni. Pluskvamperfekt aktivni. F utur II. aktivni. Infinitiv
prijevremenosti (infinitiv perfekta) aktivni.
15. Glagoli bez prve osnove. Prijedlozi (V dio). Glagoli sudbenog postupka.
Literatura
P. Knezovi, . Demo (2011). M. Divkovi (2006).
Latinski jezik 1-2 (skripta), Latinsko-hrvatski rjenik,
str. 1-104., Hrvatski studiji Dunja
J. Marevi (2000). Latinsko-

hrvatski enciklopedijski
rjenik, sv. I-II, Marka -
Matica hrvatska


ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Vjebe 45
Lekt. Izvoa
Zdravka Martini- Zdravka Martini-Jeri,
Jeri Lekt.
Preduvjeti
Opis predmeta Latinski jezik 1
Svladavanje dijela morfologije (oblici tree glagolske osnove, konjunktiv,
zamjenice, komparacija pridjeva, tvorba i komparacija priloga, brojevi, rijei
grkoga podrijetla) i osnova sintakse latinskoga jezika (sintaksa brojeva,
komparativa i superlativa, semantiki konjunktiv). Uvjebavanje gradiva
predmeta Latinski jezik 1 i proirenje temeljnoga vokabulara (na oko 1500 rijei).
Upoznavanje s daljnjim osnovnim pojmovima rimske civilizacije. Osposobljenost
za samostalno prevoenje jednostavnijih tekstova pisanih na klasinom latinskom.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati oblike svih imena i glagolskih vremena svih osnova (u

indikativu i konjunktivu).
2. Primijeniti steena znanja u analizi na latinskom tekstu.
3. Primijeniti znanje prevodei samostalno laki tekst s latinskog na hrvatski i
obratno.
4. Kreirati oblike transformirajui jednostavniju latinsku reenicu u drugo
vrijeme, stanje ili nain.
Ope kompetencije
Identicirati oblike svih imena i glagolskih vremena svih osnova (u indikativu i
konjunktivu). Primijeniti znanja za samostalno prevoenje jednostavnijih tekstova
pisanih na klasinom latinskom.
Ocjenjivanje
Studenti na nastavi moraju morfoloki analizirati zadane reenice, transformirati
ih s obzirom na kategorije vremena, broja, naina i stanja, te prevoditi na hrvatski i
latinski, potujui gramatika pravila i znaenje rijei, fraza i cjelokupnih reenica.
Svi e se ti elementi pratiti na nastavi i ocjenjivati na kolokvijima i zavrnom
ispitu.

Tjedni plan nastave

1. Komparacija pridjev (I dio). Grki alfabet.
2. Deklinacija grkih rijei preuzetih u latinski. Sintaksa komparativa i
superlativa.
3. Elativna uporaba superlativa i komparativa. Nepotpuni glagoli.
4. Komparacija pridjev (II).
5. Pokazne zamjenice (I). Prilozi. Tvorba prilog od pridjev.
6. Komparacija prilog. Particip prijevremenosti (particip perfekta).
7. Trea glagolska osnova (participska). Perfekt, pluskvamperfekt i futur II.
pasivni.
8. Glavni brojevi do 20. Redni brojevi do 20. Slaganje subjekta i predikata.
9. Pokazne zamjenice (II). Odnosne zamjenice.
10. Deponentni glagoli. Semideponentni glagoli. Konjunktiv.
11. Semantiki konjunktiv. Glavni i redni brojevi od 21 do 1000.
12. Ope odnosne zamjenice. Glagol fio. Upitne zamjenice.
13. Neodreene zamjenice. Mjesni zamjeniki prilozi. Bezlini glagoli. Dijelni
brojevi.
14. Priloni brojevi. Konjunktiv glagol s osobitim oblicima u prvoj osnovi.
15. Brojevi vei od 1000. Umnoni brojevi. Izricanje poloaj i kretnji. Rimski
kalendar. Prilozi.
Literatura
P. Knezovi, . Demo (2011). M. Divkovi (2006).
Latinski jezik 1-2 (skripta), Latinsko-hrvatski rjenik,
str. 105-196., Hrvatski Dunja
studiji
J. Marevi (2000). Latinsko-
hrvatski enciklopedijski
rjenik, sv. I-II, Marka -
Matica hrvatska


ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 60
Izvoa
Doc. dr. sc.
ime Demo Rudolf Barii
Preduvjeti
Latinski jezik 2
Opis predmeta
Uvod u latinsku filologiju
Upoznavanje i svladavanje sintakse konjunktiva, slaganja vremena, dijela
konstrukcija glagolskih imena (nominativ s innitivom, gerund i gerundiv,
perifrastine konjugacije) i sintakse padea. Produbljivanje, primjena i uvrivanje
znanja morfologije. Utvrivanje i proirivanje znanja latinskoga leksika i
frazeologije. Osposobljavanje za djelomino samostalno razumijevanje i
prevoenje tekstova pisanih na klasinom latinskom.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati razliite semantike upotrebe konjunktiva,

2. Opisati uoene i obraene konstrukcije glagolskih imena,
3. Proizvesti reenice s konstrukcijama glagolskih imena,
4. Prepoznati razliite sintaksne upotrebe pojedinih padea,
5. Procijeniti gramatinost pojedine reenice u kojoj je upotrijebljena
konstrukcija glagolskoga imena,
6. Usporediti naine izricanja pojedinih semantikih koncepata u hrvatskom i
latinskom,
7. Primijeniti prethodno steeno znanje morfologije na novim tekstovima.
Ope kompetencije
Primijeniti prethodno steeno znanje morfologije na novim tekstovima.
Usporediti naine izricanja pojedinih semantikih koncepata u hrvatskom i
latinskom.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave i na ispitu studenti e se suoavati s reenicama i veim
tekstovima klasinoga latiniteta i od njih e se oekivati da budu u stanju
prepoznati sintaksne i semantike funkcije pojedinih dijelova te eventualne
konstrukcije glagolskih imena; provjeravat e se sposobnost prevoenja na
hrvatski jezik.

Tjedni plan nastave

1. Semantiki i gramatiki konjunktiv.
2. Particip poslijevremenosti i aktivna perifrastina konjugacija.
3. Slaganje vremena.
4. Gerund i gerundiv.
5. Pasivna perifrastina konjugacija.
6. Gerundiv kao pridjevski oblik gerunda.
7. Supin.
8. Subjekt.
9. Komplementi subjekta.
10. Nominativ s infinitivom.
11. Sintaksa akuzativa.
12. Sintaksa dativa.
13. Sintaksa genitiva.
14. Sintaksa ablativa.
15. Izricanje vremenskih odnosa.
Literatura
Demo, ime Latinski jezik 3 Divkovi, Mirko Latinsko-
(interni prirunik) hrvatski rjenik: za kole,
vie izdavaa
Marevi, Jozo (2000).

Latinsko-hrvatski
enciklopedijski rjenik, sv. I-
II, Matica hrvatska


ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 60
Izvoa
Doc. dr. sc.
ime Demo Rudolf Barii
Preduvjeti
Latinski jezik 3
Opis predmeta
Upoznavanje i svladavanje sintakse trovalentnih glagola, dijela konstrukcija
glagolskih imena (akuzativ s innitivom, apsolutni ablativ) i sintakse sloene
reenice. Produbljivanje, primjena i uvrivanje znanja morfologije i do tada
nauene sintakse. Utvrivanje i proirivanje znanja latinskoga leksika i
frazeologije. Osposobljavanje za potpuno samostalno razumijevanje i prevoenje
veine tekstova pisanih na klasinom latinskom.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Proizvesti reenice s trovalentnim glagolima,

2. Proizvesti kompletive, osobito akuzativ s infinitivom,
3. Analizirati razliite tipove konstrukcije apsolutnoga ablativa,
4. Identificirati razliite tipove atributa i apozicija,
5. Predvidjeti razliite konstrukcije pridjeva i priloga,
6. Klasificirati zavisnosloene reenice i njihove podvrste,
7. Objasniti latinski tekst
Ope kompetencije
Analizirati latinsku reenicu znaenjski i strukturno. Objasniti latinski tekst.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave i na ispitu studenti e se suoavati s reenicama i veim
tekstovima klasinoga latiniteta i od njih e se oekivati da budu u stanju
prepoznati sintaksne i semantike funkcije pojedinih dijelova te eventualne
konstrukcije glagolskih imena; provjeravat e se sposobnost prevoenja na
hrvatski jezik.
Tjedni plan nastave

1. Trovalentni glagoli.

2. Akuzativ s infinitivom.
3. Neupravna pitanja.
4. Ostali kompletivi.
5. Apsolutni ablativ.
6. Atribucija i apozicija.
7. Modifikacija prilog i pridjev.
8. Namjerne reenice.
9. Posljedine reenice.
10. Uzrone reenice.
11. Vremenske reenice.
12. Uvjetne reenice.
13. Dopusne reenice.
14. Nainske reenice.
15. Atributne reenice.
Literatura
Demo, ime Latinski jezik 4 Divkovi, Mirko Latinsko-
(interni prirunik) hrvatski rjenik: za kole,
vie izdavaa
Marevi, Jozo (2000).

Latinsko-hrvatski
enciklopedijski rjenik, sv. I-
II, Matica hrvatska


ECT S bodovi 5,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Lekt. Preduvjeti
Izv. prof. dr. sc.
Zdravka Martini- Latinski jezik 4
Tamara Tvrtkovi
Jeri
Opis predmeta
Temeljni cilj predmeta je upoznati osnovnu stilistiku terminologiju te pruiti to
cjelovitiju sliku stilskih osobitosti djela reprezentativnih rimskih proznih autora
(predstavnika historiograje Cezara i Livija, predstavnika govornitva Cicerona i
romana Apuleja i Petronija.
Studenti e se osposobiti kroz aktivno itanje tekstova reprezentativnih autora na

seminaru za samostalan rad i za jezino-stilsku analizu na izvornom proznom
tekstu na latinskom jeziku.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati razliku izmeu antike retorike i suvremene stilistike;

2. Prepoznati i opisati osnovne stilove rimske knjievnosti;
3. Imenovati i prepoznati osnovna stilska izraajna sredstva;
4. Prepoznati i imenovati sintaktike i semantike strukture u tekstu;
5. Analizirati stilove pojedinih autora;
6. Usporediti slinosti i razlike u stilu pojedinih anrova.
Ope kompetencije
Student e identicirati i prepoznati stilska izraajna sredstva te e moi
samostalno prevesti kompliciranije jezine strukture.
Ocjenjivanje
Prati se redovito sudjelovanje na nastavi; polaganje pismenog dijela ispita ili
parcijalno preko kolokvija ili u cijelosti preko jedinstvenog pismenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje, obavezna literatura
2. Antika retorika i suvremena stilistika; slinosti i razlike / Rad na proznom
tekstu: Cezar, De bello civili, III, 2 (predavanje); III, 102 (seminar)

3. Osnovni pojmovi antike retorike; terminologija, glavni predstavnici/ Rad

na proznom tekstu: Cezar, De bello civili III, 3-4 (predavanje); 103-104
(seminar)
4. Osnovni stilovi (genus humile, genus medium, genus sublime) / Rad na
proznom tekstu: Livije, Ab urbe condita, XXI, 40 (predavanje); XXI, 21
(seminar)
5. "Elocutio" - Kvintilijan: Institutio oratoria / Rad na proznom tekstu: Livije,
Ab urbe condita, XXI, 40 (predavanje); XXI, 22 (seminar)
6. Terminologija: Usporedba historiografski i retorski stil / Rad na proznom
tekstu: Livije, Ab urbe condita, XXI, 41 (predavanje); XXI, 23 (seminar)
7. Tropi i figure / Rad na proznom tekstu: Ciceron, Epistulae ad familiares
XVI, 4 (predavanja); Somnium Scipionis 9,10,11 (seminar)
8. Koma, kolon, period (Ciceron Pro Archia poeta) / Rad na proznom tekstu:
Ciceron, Epistulae ad familiares XVI, 4 (predavanja); Somnium Scipionis
12,13 (seminar)
9. Stilske razlike u govorima i pismima M.T. Cicerona / Rad na proznom
tekstu: Ciceron, Epistulae ad familiares XVI, 4 (predavanja); Somnium
Scipionis 14, 15 (seminar)
10. Jezine osobine carskog i postklasinog perioda; / Rad na proznom tekstu:
Petronije, Cena Trimalchionis XXXII (predavanja); LXXI (seminar)
11. Osobine Petronijeva stila / Rad na proznom tekstu: Petronije, Cena
Trimalchionis XXXIII (predavanja); LXXI (seminar)
12. Osobine Apulejeva stila / Rad na proznom tekstu: Apulej, Asinus aureus I, 1
(predavanja); III, 21-22 (seminar)
13. Rad na proznom tekstu: Apulej, Asinus aureus IX, 5 (predavanja); III, 23-24
(seminar)
14. Usporedba svih obraenih pisaca, djela i karakteristika odreenih anrova i
perioda
15. Sinteza
Literatura
Cezar, Livije, Petronije, Materijali na webu (Merlin)
Apulej, Ciceron. Odabrani i materijali podijeljeni na
tekstovi latinskih proznih satovima
pisaca, ht t p ://w w w .t helat in
library .co m/


ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Tamara Tvrtkovi Izv. prof. dr. sc. Tamara
Tvrtkovi
Preduvjeti
Opis predmeta Latinski jezik 5
Temeljni cilj predmeta je upoznati osnovnu stilistiku terminologiju te pruiti to
cjelovitiju sliku stilskih osobitosti reprezentativnih djela rimske poezije
(predstavnika elegije Tibula i Propercija, predstavnika komedije Terencija,
didaktikog epa Lukrecija i predstavnika satire Juvenala. Studenti e se osposobiti
kroz aktivno itanje tekstova reprezentativnih autora na seminaru za samostalan
rad i za jezino-stilsku analizu na izvornom tekstu na latinskom jeziku.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Prepoznati i opisati lirske i epske vrste i nabrojati njihove karakteristike;

2. Nabrojati i prepoznati poetska stilska izraajna sredstva;
3. Identificirati razlike meu lirskim vrstama;
4. Primijeniti vokabular;
5. Prepoznati i imenovati sintaktike i semantike strukture u tekstu;
6. Povezati lirski ili epski tekst s ostalim proitanim tekstovima istoga autora
ili istog anra.
Ope kompetencije
Student e identicirati i prepoznati stilska izraajna sredstva te e moi
samostalno prevesti kompliciranije jezine strukture.
Ocjenjivanje
Prati se redovito sudjelovanje na nastavi; polaganje pismenog dijela ispita ili
parcijalno preko kolokvija ili u cijelosti preko jedinstvenog pismenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje, obavezna literatura
2. Pojam poetike u antici: Aristotel i Horacije / Epistula ad Pisones: Ars
poetica

3. Knjievni rodovi; Rad na tekstu / Terencije 806-881 (predavanja); uvod i

prolog (seminar)
4. Razvoj latinskog jezika; Rad na tekstu/ Terencije 806-881 (predavanja); 26-
58 (seminar)
5. Razvoj komedije; Rad na tekstu/ Terencije 806-881 (predavanja); 957-1001
(seminar)
6. Lirski oblici: elegija; Rad na tekstu / Tibul I, 3 (predavanja); I,1 (seminar)
7. Poimanje anrova u rimskoj poeziji; Rad na tekstu/ Tibul III, 19
(predavanja); I, 1 (seminar)
8. Pjesnika graa; Rad na tekstu/ Propercije I, 1 (predavanja); I, 2 (seminar)
9. Metriki pojmovi; Rad na tekstu/ Propercije I, 1 (predavanja); II, 12 (seminar)
10. Cezure u rimskoj poeziji; Rad na tekstu: usporedba Tibul, Propercije i ostali
elegiari
11. Izmjena ritma kao stilistiko sredstvo; Rad na tekstu: Lukrecije V, 1028-
1090 (predavanja); V, 925-965 (seminar)
12. Tropi i figure; Rad na tekstu: Lukrecije V, 1028-1090 (predavanja); V, 966-
987; 1161-1178 (seminar)
13. Semantiko polje; Rad na tekstu: Juvenal 268-314 (predavanja); 1-40
(seminar)
14. Stilska obiljeja anrova; Rad na tekstu: Juvenal 268-314 (predavanja); 41-
80 (seminar)
15. Sinteza
Literatura
Tibul, Propercije, Lukrecije, Materijali na webu (Merlin)
Juvenal, Terencije. Odabrani i materijali podijeljeni na
tekstovi rimske poezije, ht t satovima
p://w w w .t helat inlibrary .co
m/

Latinski jezik (kro) 54542

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 30
Doc. dr. sc.

ime Demo
Opis predmeta
Ciljevi su predmeta uputiti studente u osnove latinske morfologije i sintakse i
time stvoriti temelj za kasniji samostalan rad.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati temeljne probleme latinske morfologije i sintakse,

2. Imenovati oblike iz latinske morfologije (deklinacija, konjugacija i
komparacija),
3. Razlikovati specifinosti pojedinih deklinacija,
4. Definirati oblike iz latinske sintakse,
5. Primijeniti steena znanja u prevoenju i razumijevanju teksta,
6. Analizirati izvorne tekstove na kritiki nain,
7. Prikazati vjetine u rjeavanju samostalnih zadataka.
Ope kompetencije
Identificirati temeljne probleme latinske morfologije i sintakse.
Imenovati oblike iz latinske morfologije (deklinacija, konjugacija i komparacija).
Ocjenjivanje
Studenti e tijekom semestra pisati tri kolokvija, a na redovitim ispitnim
rokovima zavrni ispit. U postoku, kolokviji nose 67%, a zavrni ispit 33% od
ukupnog broja bodova.
Tjedni plan nastave

1. Uvod pregled lingvistike karte Europe i povijest latinskog jezika,
podjela indoeuropskih jezika, pregled jezika koji se govore ili su se nekad
govorili u Europi, razvoj latinskog jezika od lokalnog jezika s neznatnim
brojem govornika do svjetskog jezika koji je nadivio Carstvo u kojem je
nastao

2. Vrste rijei, itanje i izgovor naini izgovaranja u latinskom jeziku: klasini

i tradicionalni, naglasak rijei: vjeba, vrste rijei i gramatike kategorije
3. Prva deklinacija opis i vjebanje rijei I. deklinacije
4. 1. konjugacija prezent, tvorba i uporaba prezenta, razlike izmeu aktiva i
pasiva
5. Druga deklinacija podjele unutar II. deklinacije: muki rod i srednji rod,
6. Pridjevi I. i II. deklinacije podjela pridjeva prema deklinaciji, naini
dekliniranja pojedinih rodova
7. Prezent 2., 3. i 4. konjugacije razlike u tvorbi prezenta unutar pojedinih
konjugacija, uporaba prezenta aktivnog i pasivnog
8. Trea deklinacija konsonantske osnove, naini dekliniranja pojedinih
rodova, tvorba osnove
9. Trea deklinacija i-osnove i pridjevi tree deklinacije razlike u odnosu na
III. deklinaciju konsonantskih osnova, podjele unutar pridjeva: tri, dva i
jedan zavretak
10. Imperfekt tvorba imperfekta aktivnog i pasivnog, uporaba imperfekta
11. etvrta deklinacija podjele unutar IV. deklinacije: muki rod i srednji rod,
12. Peta deklinacija naini dekliniranja i osobitosti imenica V. deklinacije
13. F utur I. tvorba i naini uporabe futura I., opis razlika izmeu glagola 1. i 2.
i glagola 3. i 4. konjugacije, uporaba aktivnih i pasivnih oblika
14. Imperativ I. i II. opis naina tvorbe, uporaba imperativa
15. Nepravilni glagoli najpoznatiji nepravilni glagoli i osobitosti u tvorbi
njihovih oblika
Literatura
Interni prirunik za EPI, Milan (1991).
studente Hrvatskih studija Latinsko-hrvatski rjenik
(Knezovi-Demo); svaki (jedanaesto izdanje), Zagreb,
student e na poetku kolska knjiga
semestra dobiti vlastiti
primjerak udbenika

Lektura i korektura teksta 45869

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Branka Tafra Mislav Kovai
Preduvjeti
Opis predmeta
Cilj je kolegija da studenti nauena znanja o pravopisnoj i jezinoj normi
hrvatskoga standardnoga jezika provjere na tekstovima i da se osposobe za
lektorske i korektorske poslove te da naue to i kako smiju ispravljati na tekstu
da on bude u skladu s normama hrvatskoga standardnoga jezika. Stalnim
vjebanjem na nastavi i rjeavanjem domaih zadaa studenti e stei temelje za
lektoriranje i korigiranje te nauiti kako e ih stalno nadograivati. Barem e
jednom imati priliku razgovarati s profesionalnim lektorom.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Razlikovati pojmove: jezina pravilnost, norma i uzus, funkcionalni stilovi;

2. Razlikovati lekturu, korekturu i redakturu;
3. Opisati i sluiti se jezinim pomagalima;
4. Analizirati i korigirati tekst na papiru;
5. Analizirati i lektorirati tekst na papiru;
6. Analizirati i lektorirati tekst u raunalu;
7. Analizirati i urediti tekst u raunalu;
8. Prikazati i uoavati jezine i pravopisne pogreke u javnoj komunikaciji;
Ope kompetencije
Upotpuniti poznavanje materinskoga jezika i praktino primijeniti svoje znanje na
tekstu.

Ocjenjivanje
Maks. broj bodova: obvezno pohaanje nastave 80 % = 10, poloena oba kolokvija =
30, pismeni ispit = 30, usmeni = 10, aktivnost na nastavi = 20, ukupno 100 bodova.
Ocjene na kolokviju i na zavrnom ispitu: 51-63 = 2, 64-75 = 3, 76-87 = 4, 88-100 =
5.
Tjedni plan nastave

1. to je to lektor, to korektor, a to redaktor?
2. Korekturni znakovi i korektura na papiru
3. Pravopisna i jezina norma hrvatskoga jezika
4. Normativni prirunici i razlike meu njima
5. Pravopisni problemi izvan hrvatskih pravopisa
6. Naela sastavljanja bibliografija
7. Mjerne jedinice, matematiki i logiki znakovi
8. Radionica i kolokvij
9. Strana imena i njihove izvedenice
10. Lektorske muke s pridjevima
11. Lektorske muke s brojevnim rijeima
12. Ispravljanje teksta u raunalnom zapisu
13. Analiza lektoriranih tekstova
14. Ureivanje teksta i razni formati teksta
15. Radionica i kolokvij
Literatura
Babi-F inka-Mogu (1995). Badurina-Markovi-
Hrvatski pravopis, Zagreb: Mianovi (2008). Hrvatski
kolska knjiga pravopis, Matica hrvatska
Hrvatski pravopis, Institut M. Kovaevi (1998).

za hrvatski jezik i Hrvatski jezik izmeu
jezikoslovlje, norme i stila, str. 41-80.,
http://pravopis.hr/ Nakladni zavod Globus,
Zagreb
E. Bari i dr. (1999). Hrvatski
jezini savjetnik, kolska
knjiga, Zagreb

Logika 1 37718
ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Prof. dr. sc. Izvoa

Sreko Kova Dragana Sekuli, dr. sc.
Opis predmeta
(1) Upoznati i razumjeti osnovne logike (sintaktine i semantike) pojmove,
(2) ovladati formalnim jezikom logike prvoga reda i tehnikama prevoenja

hrvatskih reenica u logiki jezik,
(3) ovladati formalnim metodama dokazivanja u logici prvoga reda.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Primijeniti logiku formalizaciju na jednostavnije, konkretne primjere iz

filozofijske literature
2. Objasniti osnovne logike pojmove: iskaz, formula, istinitost, valjanost,
posljedica, dokaljivost, suvislost
3. Objasniti razliku izmeu logike sintakse i logike semantike
4. Primijeniti logike postupke u rjeavanju osnovnih tipova logikih pitanja
(valjanost, zadovoljivost, istovrijednost)
5. Proizvesti istinitosno stablo i jednostavniji formalan dokaz
6. Objasniti uporabu formalne logike u logikoj analizi hrvatskih reenica

Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenoga predmeta studenti e moi:
(1) protumaiti ulogu logike i logikih pojmova u filozofiji,
(2) primijeniti logiku formalizaciju na jednostavnije, konkretne primjere iz
filozofijske literature.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave piu se na svakome sastanku kratke vjebe (za plus ili minus) uz
mogunost skupnoga rada, a tijekom semestra tri individualne zadae ("kolokviji")
za brojanu ocjenu. Pismene vjebe i pismeni ispit provjeravaju uglavnom tehnike
logike vjetine, a usmeni ispit razumijevanje pojmova i problema.
Tjedni plan nastave

1. Pojam logike, logikoga jezika i zakljuivanja (2+2)
2. Sintaksa iskaznoga logikoga jezika, iskaz (2+2)
3. Semantika jezika iskazne logike, istinitost (2+2)
4. Prevoenje hrvatskih reenica na iskazni logiki jezik (2+2)
5. Valjanost, posljedica i istinitosno stablo (2+2)
6. Dokaljivost, nesuvislost i iskazna dedukcija (2+2)
7. Sintaksa jezika logike prvoga reda, formula, koliitelji (2+2
8. Semantika jezika logike prvoga reda, istina prvoga reda (2+2)
9. Prevoenje hrvatskih reenica u logiki jezik prvoga reda (2+2)
10. Logike oprjeke i logiki kvadrat (2+2)
11. Semantika svojstva prvoga reda i istinitosno stablo (2+2)
12. Deduktivni pojmovi i dedukcija prvoga reda (2+2)
13. Logika prvoga reda s istovjetnou (2+2)
14. Logike metode i postupci u logici prvoga reda s istovjetniu (2+2)
15. F ormalizacija odreenih opisa, jedinstvenosti i brojnoga stanja (2+2)
Literatura
Bergmann, M.; Moor, J.; Barwise, J.; Etchemendy, J.
Nelson, J. (2004). The Logic (1999). Language Proof and
Book. 4. izd., Poglavlja 1-5. Logic str. 1-401. (1 od prva 4
i 7-10. te 6.3 i 11.2. (1 od naslova), New York: Seven
prva 4 naslova), New York: Bridges
McGraw Hill
Jeffrey, R. (1989). F ormal irovi, B. (1996). Uvod u
Logic: its Scope and Limits. matematiku logiku i
2. izd.,str. 1-124., 160-177. teoriju rekurzivnih funkcija
(ili novija izdanja), (1 od (1 od prva 4 naslova), F TI D.
prva 4 naslova)., New York: I., Zagreb
McGraw Hill
Kova, S., arni, B. (2008).
Logika pitanja i postupci,
Kruzak: Zagreb

Logika 2 28313
ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Prof. dr. sc. Izvoa

Preduvjeti
Logika 1
Opis predmeta
(1) Dokazati glavne metateorijske rezultate o logici prvoga reda, (2) upoznati
studente s problematikom algoritama u logikoj metodologiji i (2) upoznati
studente s osnovama logike viega reda, njezinim svojstvima i motivima. Na
temelju svega, cilj je pokazati kako se logiki pristupa ontologijskim pitanjima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati i protumaiti filozofijsku (osobito ontologijsku) relevantnost

logike metodologije,
2. Objasniti osnovna svojstva logikih sustava i postupaka: pouzdanost,
potpunost, izraunljivost i odluljivost
3. Objasniti osnovne razlike izmeu logike prvoga reda, aritmetike prvoga
reda i logike viega reda
4. Objasniti razloge nastanka logikih paradoksa i primijeniti logika znanja u
njihovu rjeavanju
5. Opisati i nacrtati na papiru dijagram toka jednostavnijega registarskoga
stroja i opisati ga zakljukom logike prvoga reda
6. Odabrati logiki pristup prouavanju osnovnih filozofijskih pitanja
7. Primijeniti logiku metodologiju u obradi filozofijskih problema

Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenoga predmeta studenti e moi (1) opisati i protumaiti
lozojsku (osobito ontologijsku) relevantnost logike metodologije, (2)
primijeniti logiku metodologiju u obradi lozojskih problema kao to su odnos
istine i dokaza, predmetnoga svijeta i apstraktnih sintaktinih sustava, dosezi i
granice mehanikih postupaka, odnos apstraktnih i konkretnih predmeta i sl.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave piu se na svakome sastanku kratke vjebe (za plus ili minus) uz
mogunost skupnoga rada, a tijekom semestra tri individualne zadae ("kolokviji")
za brojanu ocjenu. Pismene vjebe i pismeni ispit provjeravaju uglavnom tehnike
logike vjetine, a usmeni ispit razumijevanje pojmova i problema.
Tjedni plan nastave

1. Istinitosne funkcije i izraajna potpunost (2+2)
2. Svoenja logikoga jezika na manji broj djelitelja i matematika indukcija
(2+2)
3. Zakoni dvojnosti (2+2)
4. Pouzdanost deduktivnoga sustava prirone logike (2+2)
5. Maksimalna suvislost i Lindenbaumova lema (2+2)
6. Omega-potpunost i lema o zasienim skupovima (2+2)
7. Kanonski modeli i pouak o potpunosti (2+2)
8. Lwenheim-Skolemov pouak, kompaktnost (2+2)
9. Postupak odluivanja i Churchova postavka (2+2)
10. F ormalizacija pojma izraunljivosti, registarski stroj i problem zaustavljanja
(2+2)
11. Pouak o neodluljivosti logike prvoga reda (2+2)
12. Aritmetizacija sintakse (2+2)
13. Gdelov dokaz nepotpunosti (2+2)
14. Logiki i semantiki paradoksi (i njihov ontologijski aspekt) (2+2)
15. Rjeenja paradoksa u jednostavnoj teoriji tipova, jezik i semantika logike
viega reda (2+2); nepotpunost u logici viega reda (2+2)
Literatura
iki, Z. (ur.) (1987). Novija Bergmann, M.; Moor, J.;
filozofija matematike Nelson, J. (2004). The Logic
(poglavlje: Kleene, S. C. Book, 4. izd. (poglavlja 6 i
Izraunljivost, odluivost i 11), McGraw Hill: New
teoremi nepotpunosti), York
Nolit: Beograd
irovi, B. (1996). Uvod u Kova, S. (2013). Svojstva
matematiku logiku i klasine logike: skripta,
teoriju rekurzivnih funkcija Hrvatski studiji: Zagreb
(str. 39-45., 85-96., 101-
159.), F TI D. I., Zagreb
vob, G. (2009). Od slike do
igre (poglavlje: Ima li danas
logikih antinomija?),
Artresor: Zagreb

Ljudska prava 51214

ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Doc. dr. sc.

Ivana Radai
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati studente/ice s povijesnim razvojem te politikim i
lozofskim utemeljenjima ljudskih prava, glavnim konceptima, idejama i
prijeporima u disciplini, kao i s meunarodnim, regionalnim i nacionalnim
sustavom zatite ljudskih prava, a kako bi mogli primijeniti ta znanja u praksi. Na
taj nain, studenti/ce e se osnaiti za vlastito djelovanje na promociji i zatiti
ljudskih prava.
Vrsta predmeta
Sociologija (Studij) (izborni kolegiji 1., 1. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Definirati osnovna ljudska prava

2. Objasniti osnovne teorijske koncepte ljudskih prava
3. Razlikovati razliite teorije ljudskih prava
4. Identificirati i analizirati krenja ljudskih prava u praksi, njihovih uzroka i
posljedica
5. Procijeniti razliite politike i prakse ljudskih prava
6. Primijeniti inovativna rjeenja za probleme u teoriji i praksi ljudskih prava
i rekonstruirati tradicionalni kanon ljudskih prava
7. Argumentirati razumijevanje razlika i vrijednosti dostojanstva i jednakosti,
temeljnih vrijednosti ljudskih prava
Ope kompetencije
Objasniti polazne pretpostavke razliitih politikih, vjerskih i kulturnih
orijentacija.
Prilagoditi se suradnji u timu sa suradnicima iz razliitih disciplina, razliitih
stavova i orijentacija.
Planirati vlastiti angaman u rjeavanju drutvenih problema.
Prikazati drutvena pitanja u kontekstu drutvene klase, etniciteta, roda, religije,
kapitalizma, individualizacije, nacionalizma i globalizacije.

Ocjenjivanje
Pismeni ispit: 80%, aktivno sudjelovanje na nastavi: 10%, eseji: 10%
Tjedni plan nastave

1. Povijesni razvoj, politika i filozofska utemeljenost ljudskih prava
2. Meunarodna ljudska prava
3. Univerzalizam i kulturalni relativizam
4. Sustav UN-a
5. Regionalni sustavi i Europski sud za ljudska prava
6. Zatita ljudskih prava u Hrvatskoj
7. Uloga civilnog drutva u zatiti i promociji ljudskih prava
8. Nadgledanje i izvjetavanje o ljudskim pravima
9. Sloboda od muenja
10. Pravo na obrazovanje
11. Pravo na ravnopravnost
12. Prava ena
13. Prava djece
14. Rad na hipotetskom sluaju
15. Evaluacija
Literatura
W. Benedek i M. Nikolova J. Nickel Human Rights,
(2005). Razumijevanje Stanford Encyclopedia of
ljudskih prava: Prirunik o Phylosophy
obrazovanju za ljudska
prava, Mrea za ljudsku
sigurnost, ETC Graz i
Istraivako-obrazovni
centar za ljudska prava i
demokratsko graanstvo
I. Radai (2009). Naelo J. Donelly (2003). Universal
rodne ravnopravnosti u Human Rights in Theory
meunarodnom pravu: and Practice, Cornell
Prema ukljuivom University Press
poimanju, Centar za enske
studije
M. Ishay (2007). The Human
Rights Reader, Taylor and
F rancis

Magazini i revije 28489

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Martell Vukui, dipl.nov.
Opis predmeta
Prikazati sve mogue naine pisanja u tjednicima, mjesenicima i dvomjesenicima,
te osposobiti studente za pisanje u magazinima i revijama, te kritino opaanje
stvarnosti. Takoer, namjera je osposobiti studente za rad u magazinu ili reviji
odnosno sudjelovanje na kolegijima, suradnju s ostalim lanovima redakcije, te rad
na terenu.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (agencije-tisak, 4. semestar, 2. godina)
godina)
Komunikologija (Studij) (agencije-tisak, 4. semestar, 2. godina)
Ishodi uenja
1. Definirati magazine i revije.

2. Nabrojati i primijeniti i prepoznati ope norme i pravila novinarskog
pisanja za magazine i revije.
3. Razlikovati u poznavanju i primjeni izvjetavanje za dnevne novine i ono
za magazine i revije.
4. Definirati i poznavati rad u redakciji magazina i revije te razvoj
proizvodnog procesa.
5. Demonstrirati poznavanje i primijenu novinskih stilova u izvjetavanju.
6. Definirati i objasniti i primijeniti vjetine ureivanja teksta.
7. Nabrojati i prepoznati i koristi karakteristine novinske forme za magazine
i revije.
8. Demonstrirati poznavanje i primijeniti novinarsku etiku u radu za
magazine i revije.

Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva povezanih s
predmetom;
Identicirati i opisati mjesto i ulogu novinarstva i masovnih medija u drutvu;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove, probleme u medijima i
novinarstvu;
Primijeniti novinarske vjetine steene u izvjetavanju za magazine i revije.
Ocjenjivanje
Posebno se vrednuje pohaanje nastave i sudjelovanje u raspravama na kolegijima,
praktini rad u obliku pisanja lanaka, te pismeni test i usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. P: Uvodno predavanje: Upoznavanje sa sadrajem kolegija te obvezama i
zadacima - struktura kolegija S: Uvod: Ispunjavanje upitnika zbog
kvalitetnijeg individualnog rada i napretka. Pisanje lanka bez uporabe
raunala poradi boljeg uvida u trenutnu pismenu sposobnost svakog
studenta.
2. P: Ope norme novinarskog pisanja - openiti prikaz pravila pisanja u
novinarstvu. S: Sa svakim studentom zasebno prolaenje kroz upitnik i
lanak radi to boljeg uvida u trenutno novinarsko pismeno stanje i zatim
odreivanje tematskog podruja iz kojeg e svaki student smiljati teme za
improvizirani redakcijski kolegij i pisati lanke.
3. P: Razlike izmeu dnevnih i tjednih/mjesenih izdanja: razlike u nainu rada,
pristupu i tematskom popunjavanju novina. S: Pregledavanje tjednih i
dnevnih izdanja i uoavanje bitnih razlika.
4. P: Uloga i vanost redakcijskog kolegija. to je redakcijski kolegij, emu
slui i to se oekuje od mladog novinara? S: Upoznavanje sa psihologijom
na redakcijskom kolegiju i vjebanje smiljanja tema. Kako prepoznati teme
koje su prikladne i kako ih predstaviti?
5. P: Od redakcijskog kolegija do gotovog teksta: novinarski rad od kolegija
do teksta koji je spreman za tisak S: Unoenje opreme teksta (nadnaslov,
naslov i podnaslov).
6. P: Stil pisanja i jezik: na koji nain se pie, osnovna pravila, to moramo, a
to ne smijemo u tekstu. Poseban osvrt na pisanje u magazinima i revijama.
S: Unoenje OPREME TEKSTA (nadnaslov, naslov i podnaslov).
7. P: Kompozicija teksta: pravilo 5W, vanost prve i zadnje reenice, uvoenje
novih osoba i informacija, slijed dogaaja. S: Skraivanje teksta na zadanu
veliinu odnosno prilagoavanje prostoru u novinama.
8. P: Razvoj teme u pisanju: postavljanje, prezentiranje rezultata istraivanja,
nove spoznaje, zakljuivanje ili komentar. S: Skraivanje teksta na zadanu
veliinu odnosno prilagoavanje prostoru u novinama.
9. P: Odnos prema izvorima informacija: osobni kontakti i dunosti prema
osobama od kojih primamo informacije ; pisani /materijalni/ izvori; gdje i
kako provjeriti informacije. S: Pisanje okvira, povezanost okvira i glavnog
teksta, pisanje podnaslova unutar teksta.
10. P: Odnosi i dunosti u redakciji: vanost suradnje s ostalim kolegama u
redakciji. S: Pisanje okvira, povezanost okvira i glavnog teksta, pisanje
podnaslova unutar teksta.
11. P: Odgovornost prema uredniku, vlasniku i itatelju. S: Pisanje okvira,
povezanost okvira i glavnog teksta, pisanje podnaslova unutar teksta.
12. P: Novinarske forme. Poseban osvrt na magazine i revije. S: Pojedinana
izlaganja gotovih istraivakih projekata i prezentacija sadraja.

13. P: Profiliranje novinara profesionalizacija: kako nov. moe unaprijediti

svoje sposobnosti. S: Odabir i potpisivanje fotografija.
14. P: Odgovornost i etika! Najee pogreke u magazinima i revijama. S:
Odabir i potpisivanje fotografija.
15. P: Gostovanje glavnog urednika jednog do vodeih hrvatskih tjednika ili
mjesenika. S: Pisanje lanka od 3 kartice + okvir od 600 znakova.
Literatura
Ruberg, Michelle; Yagoda, Johnson, Sammye; Prijatel,
Ben (2005). Handbook of Patricia (1999). The
magazine article writing, Magazin from Cover to
Cincinnati: Writer's Digest Cover; Inside Dynamic
Books Industry, McGraw-Hill,
McGraw-Hill
Zinsser, William (1998). On
writing well: The classic
guide to writing nonfiction,
Harper reference

Marketinke komunikacije i publicitet 28502

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Nada Zgrablji Ana osi, mr. sc.
Rotar
Opis predmeta
Glavni je cilj predmeta upoznati studente s osnovama marketinke komunikacije i
publiciteta te njihovoj ulozi unutar marketinkog procesa. Studenti trebaju
usvojiti osnovne pojmove i teorije te ih moi primijeniti.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati i razumijeti i primjeniti integrirane marketinke koncepte,

principe, i terminologiju u poslovnom i neprofitnom okruenju.
2. Objasniti i razumjeti ulogu integrirane marketinke komunikacije i
profesionalcaca koji ga prakticiraju, u organizaciji;
3. Definirati i objasniti i koristiti vjetine reklamne kampanje, priopenje za
javnost, prodajne promocije, i drugih elemenata promotivnog miksa;
4. Razviti jedinstveni promotivni plan za stvarne tvrtke;
5. Demonstrirati sposobnost razumijevanja uloge i vanosti publiciteta
organizacije i njezinih proizvoda.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova marketinga;
Identicirati i opisati mjesto i ulogu marketinga i marketinkih komunikacija u
drutvu;
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije marketinga koje se
primjenjuju na glavne funkcije marketinke komunikacije;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove i probleme u
marketingu i marketinkim komunikacijama;
Primijeniti tehnike marketinga koje se primjenjuju na sve glavne marketinke
komunikacijske funkcije: oglaavanje, izravni marketing, prodajne promocije,
odnosi s javnou i osobne prodaja;
Denirati, objasniti i kritiki analizirati osobitosti djelovanja marketinga;
Uinkovito raditi samostalno i u grupi.

Ocjenjivanje
10% prisustvovanje predavanjima; 10% sudjelovanje u predavanjima; 50% projekt;
10% prezentacija projekta; 10% ocjena prezentacije ostalih timova; 10% ocjena tima.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - upoznavanje studenata sa sadrajem i ciljevima
kolegija te studentskim obavezama
2. Osnovni aspekti marketinke komunikacije
3. Osnovni aspekti komunikacijske znanosti
4. Interna marketinka komunikacija
5. Osnovni koncepti utjecaja identiteta, imida i reputacije organizacije na
marketing
6. Integrirane marketinke komunikacije
7. Analiziranje komunikacijske situacije
8. Komunikacijske strategije
9. Komunikacijske strategije
10. Planiranje medija u marketinkoj komunikaciji
11. Izrada marketinke komunikacije
12. Publicitet
13. Suradnja s agencijama
14. Internacionalne marketinke komunikacije
15. Budunost marketinke komunikacije i korporativne komunikacije
Literatura
Busch, R., Seidenspinner, Varey, Richard J. (2002).
M., Unger, F . (2007). Marketing Communication
Marketing Communication Principle and practice,
Policies, Springer, Berlin, Routledge, London, New
Heidelberg, New York York

Mediji i nasilje 84884

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15

Danijel Laba Lana Ciboci
Opis predmeta
Glavni je cilj predmeta upoznati studente s utjecajima prikaza nasilnih sadraja u
medijima na znanja, stavove i ponaanje medijskih korisnika, prije svega djece i
mladih, te im ukazati na temeljne karakteristike izvjetavanja o nasilju u medijima.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Opisati temeljne pojmove nasilja u medijima;

2. Argumentirati zato je nasilje u medijima drutveni problem;
3. Analizirati kritiki nasilne sadraje u medijima;
4. Definirati utjecaje nasilnih sadraja u medijima na medijske korisnike;
5. Opisati glavne karakteristike nasilnih sadraja u razliitim vrstama medija;
6. Reproducirati i analizirati i usporeivati nasilne sadraje u tiskanim
medijima, na televiziji/filmu, internetu, videoigricama, crtanim filmovima i
glazbenim spotovima;
7. Reproducirati i primijeniti etike smjernice za izvjetavanje o
samoubojstvima, obiteljskom nasilju i drugim oblicima nasilja u stvarnom
ivotu;
8. Argumentirati zato se, prilikom izvjetavanja o nasilju u stvarnom ivotu,
potrebno drati etikih smjernica za izvjetavanje u takvim sluajevima;
9. Analizirati i usporediti prikaz nasilja u medijima u Hrvatskoj i svijetu;
10. Analizirati i ponuditi konkretna rjeenja za suoavanje s publikom
medijskog nasilja i nasilja putem medija na drutvenoj razini.

Ope kompetencije
Denirati, objasniti i razlikovati utjecaje nasilnih medijskih sadraja, na stavove,
znanja i ponaanje medijskih korisnika. Etiki, svjesnije i kompetentnije koristit e
medijske sadraje. Klasicirati i objasniti mehanizme kojima medijsko nasilje
utjee na djecu i adolescente. Kritiki analizirati i ponuditi konkretna rjeenja za
suoavanje s publikom medijskog nasilja i nasilja putem medija na drutvenoj
razini. Primijeniti steene na predmetu vjetine za adekvatno medijsko
izvjetavanje o nasilju u stvarnom ivotu.
Ocjenjivanje
20% prisustvovanje predavanjima; 20% sudjelovanje u raspravama; 20% seminarski
rad; 40% ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - upoznavanje studenata sa sadrajem i ciljevima
predmeta te studentskim obavezama
2. Nasilje u medijima - definiranje pojma
3. Teorijski pristupi o djelovanju nasilja u medijima
4. Istraivanja o utjecaju nasilja u medijima (psiholoki i socioloki pristup)
5. Kratkoroni i dugoroni utjecaji nasilnih sadraja u medijima
6. Normativno ureenje
7. Nasilje u tiskanim medijima
8. Nasilje na televiziji/filmu
9. Nasilje na internetu i drutvenim mreama
10. Nasilje u videoigricama
11. Slika nasilja u medijima u Hrvatskoj i svijetu
12. Specifinosti izvjetavanja o nasilju u medijima
13. Etiki aspekti izvjetavanja - smjernice za izvjetavanje o nasilju
14. Vanost medijskog odgoja
15. Zavrna provjera
Literatura
Kaniaj, I., Ciboci, L. (2011). Kunczik, Michael; Astrid,
Kako je nasilje preko medija Zipfel (2006). Uvod u
ulo u nae domove, u: znanost o medijima i
Ciboci, L., Kaniaj, I., Laba, komunikologiju, str. 161-
D. Djeca medija. Od 184., Zaklada F riedrich
marginalizacije do senzacije, Ebert, Zagreb
Matica hrvatska
Kunczik, Michael, Zipfel, Valkovi, Jerko (2010).
Astrid (2007). Mediji i Oblici i utjecaj televizijskog
nasilje: aktualno stanje u nasilja, Nova prisutnost -
znanosti. Medianali, Vol. 1, asopis za intelektualna i
No. 1., Sveuilite u duhovna pitanja, Vol VIII.,
Dubrovniku No. 1.
Potter, James W. (1999). On
media violence, Sage
Publications. Thousands
Oaks, London, New Delhi

Mediji i terorizam 45933

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Anita Perein Doc. dr. sc. Anita Perein
Opis predmeta
Cilj kolegija je pruiti uvid u globalne prijetnje sigurnosti, prvenstveno
transnacionalni suvremeni terorizam koji se danas smatra najveom prijetnjom
nacionalnoj i meunarodnoj sigurnosti te ulogu medija u njegovom razvoju,
prijetnjama, posljedicama te suzbijanju.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati temeljne pojmove komunikologije i novinarstva povezanih s

medijskim praenjem terorizma;
2. Definirati temeljne pojmove iz sigurnosnih znanosti, politologije i
geopolitike povezanih s prouavanom tematikom;
3. Identificirati i opisati mjesto i ulogu novinarstva i masovnih medija u
drutvu izvjetavajui o terorizmu;
4. Analizirati utjecaje medijskih sadraja o terorizmu na publiku;
5. Opisati i kritiki analizitirati osobitosti medija i njihovog djelovanja pri
izvjetavanju o terorizmu;
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva povezanih
sa sadrajem predmeta;
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova iz sigurnosnih znanosti i geopolitike;
Identicirati i opisati mjesto i ulogu novinarstva i masovnih medija u drutvu
izvjetavajui o terorizmu;
Denirati, objasniti i razlikovati utjecaje razliitih medijskih sadraja na stavove,
znanja i ponaanje publike.
Ocjenjivanje
Nazonost na predavanjima, itanje literature i sudjelovanje u raspravama (25%),
seminarski rad (25%), ispit (50%).

Tjedni plan nastave

1. Povijesni prikaz razvoja terorizma do F rancuske revolucije;
2. Povijesni prikaz razvoja terorizma od F rancuske revolucije do danas;
5. Uzroci radikalizacije u suvremenom muslimanskom drutvu;
6. Uzroci radikalizacije u zapadnim drutvima;
7. Stvaranje i globalni doseg Al-Qaidine mree;
8. Stvaranje i globalni doseg Al-Qaidine mree;
9. Obiljeja suvremenog megaterorizma i post-Al-Qaide;
10. Uloga medija u suvremenom drutvu;
11. "Simbiotski odnos" izmeu medija i terorizma;
12. "Simbiotski odnos" izmeu medija i terorizma;
13. Uloga masovnih medija u razvoju i irenju suvremenog terorizma;
14. Uloga masovnih medija u borbi protiv terorizma
15. Globalni rat protiv terorizma i mediji
Literatura
Christopher Harmon Paul Wilkinson (2002).
(2002). TERORIZAM TERORIZAM PROTIV
DANAS, Golden marketing DEMOKRACIJE, Golden
marketing
Evan Kohlman (2006). AL A. Perein (2007). Mass
QAIDIN JIHAD U EUROPI, Media and Terrorism,
Naklada Ljevak, Zagreb Medijska istraivanja,
Zagreb, god. 13, br. 1, 2007.,
str. 5-22.

Mediji u Europskoj uniji 28528

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Mladen Pukari Izv. prof. dr. sc. Mladen
Pukari
Opis predmeta
Upoznati studenta s temeljnim obiljejima nastanka, razvoja i funkcioniranja
institucija EU, procesa razvoja europske integracije, te povijesnih iskustava
zemalja lanica. Analizirati povijesne uvjete nastanka i razvoja pisanih medija u
vodeim zemljama lanicama, te njihovu politiku i ideoloku evoluciju tijekom
protekla dva stoljea. Objasniti strukturu vlasnitva u vodeim tiskanim medijima
i utjecaj politikih i gospodarskih elita na stvaranje javnog mnijenja.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Prepoznati, opisati i definirati temeljne procese razvoja europskih

integracija
2. Definirati ulogu i znaenje medija u Europskoj uniji
3. Analizirati ulogu i znaaj tiskanih medija u pojedinim zemljama lanicama
4. Objasniti odnos medija i europskih integracija
5. Opisati poloaj medija u zemljama EU
6. Navesti najznaajnije medijske kue u zemljama EU
7. Povezati zajednike temelje medijske kontrole u zemljama EU
8. Usporediti pravni poloaj medijskih kua u razliitim zemljama EU
9. Razviti interese za istraivanjem medija u zemljama EU
10. Koristiti steeno znanje o medijima u promicanju medijskih sloboda
Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita student e moi prepoznati i razlikovati temeljne
karakteristike institucija EU, njezinu povijesnu evoluciju te nain djelovanja i
ulogu pisanih medija u njima.
Ocjenjivanje
Pismeni ispit, kolokvij, seminar, referat.

Tjedni plan nastave

1. Pojam europske integracije
2. Nastanak i razvoj europske integracije
3. Nositelji procesa europske integracije
4. Uloga pojedinaca u procesu europske integracije
5. Evolucija institucija EU
6. Osnivaki ugovori
7. Inicijative za jaanje procesa europske integracije
8. Maastritski ugovor i stvaranje Europske unije
9. Lisabonski ugovor
10. Nastanak i razvoj tiskanih medija u zemljama EU
11. Ideologija i tiskani mediji
12. Mediji u F rancuskoj
13. Mediji u Velikoj Britaniji
14. Mediji u SR Njemakoj
15. Mediji u Italiji
Literatura
Mladen Pukari (2012). Mary Kelly, Gianpietro
Europska integracija, Mazzoleni, Denis McQuail
Zagreb (eds) (2004). The Media in
Europe: The Euromedia
Handbook, SAGE

Medijski i novinarski anrovi 117213

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R2
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Nada Zgrablji Izv. prof. dr. sc. Nada
Rotar Zgrablji Rotar
Opis predmeta
Cilj kolegija je da studenti usvoje znanja o klasikaciji u podruju novinarstva u
cilju razumijevanja novinarskog diskursa kao specinog diskursa javne
komunikacije. Klasikacija podruja je temeljni preduvjet za znanstveni pristup
istraivanju i razumijevanju vrsta i anrova. Vrste i anrovi su temelj cjelokupne
komunikacije pa tako i komunikacije u medijima.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (radio-televizija, 4. semestar, 2. godina)
Komunikologija (Studij) (radio-televizija, 4. semestar, 2. godina)
Ishodi uenja
1. Prepoznati odlike, vrijednosti i ciljeve pojedinih medijskih i novinarskih

anrova
2. Razlikovati specifinosti i vanost anrova kao sredstva novinarskog
izraavanja
3. Opisati i analizirati pojedine medijske i novinarske anrove (talk shaw,
dnevnik, vijest, intervju)
4. Usporediti anrove s obzirom na vrstu medija (tiskani, radio, televizija,
portal)
5. Procijeniti utjecaj konvergencije i konvergiranih medija na strukturu
anrova
6. Analizirati kritiki deformacije nekih temeljnih novinarskih anrova u
procesu razvoja komercijalizacije, tabloidizacije i senzacionalizma u
medijima

Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva;
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije novinarstva i masovnih
medija koje se odnose na anrove;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove, probleme u medijskim i
novinarskim anrovima.
Ocjenjivanje
50% seminarski rad, 50% ispit
Tjedni plan nastave

1. Pojmovi: klasifikacija, vrsta, anr
2. Medijski anrovi i vrste (panel diskusija, talk show, dramska emisija,
zabavna emisija, razni globalni formati)
3. Novinarski anrovi i vrste (lanak, vijest, reportaa, prilog)
4. Intervju
5. Talk show, panel rasprava
6. Vijesti
7. Dnevnik
8. Zabavna emisija, dramska emisija
9. Nain prijenosa anra (razliiti mediji) i utjecaj na anrovske odlike
10. Izlaganje studenata i analiza seminarskih radova na temu nekog anra s
primjerima
primjerima
primjerima
primjerima
primjerima
primjerima

Literatura
Zgrablji Rotar, Nada Periin, Tena (2010).
(2007). Radio - mit i Televizijske vijesti, Zagreb:
informacija, dijalog i Naklada medijska
demokracija (33-71.; 117- istraivanja
138.), Zagreb: Golden
Marketing
Solar, Milivoj (1991). Teorija Sheridan Burns, Lynette
knjievnosti. (114-131.), (2009). Razumjeti
Zagreb: kolska knjiga novinarstvo, Zagreb:
Naklada medijska
istraivanja
Langer, J. (2009).
"Tabloidizirana televizija i
kultura vijesti: pristup i
reprezentacija" u Cottle,
Simon ur. (2010) Informacije,
odnosi s javnou i mo,
Zagreb: Naklada medijska
istraivanja

Mediteran u 19. i 20. st. 117211

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Joko Pavkovi, dipl.iur.
Prof. dr. sc.
Mijo Korade
Opis predmeta
Upoznavanje s problematikom povijesti Mediterana u 19. i 20. stoljeu kroz
analizu odabranih povijesnih vrela.
Stjecanje dubljeg uvida u politiku, drutvenu, ekonomsku i kulturnu povijest

razliitih dijelova Mediterana u 19. i 20. stoljeu.
Razvijanje analitikih i sintetikih vjetina u cilju rekonstrukcije razvoja pojedinih

drutvenih i politikih tendencija na Mediteranu tijekom 19. i 20. stoljea.
Opis procesa razmjene ideja i tehnologije putem meukulturnog dijaloga na

Mediteranu tijekom 19. i 20. stoljea.
Upoznavanje s doprinosom hrvatske sastavnice u povijesti Mediterana 19. i 20.

stoljea.
Definiranje pojedinih problemskih tema (npr. uloga nasilja (odmetnitvo, prevrati,

graanski ratovi, terorizam) u povijesti mediteranskih drutava 19. i 20. stoljea;
opreka izmeu cezaristikih diktatura i mediteranskih totalitarizama;
Mediteran u malom: mediteranska mora i njihove obale tijekom 19. i 20. stoljea;
Otkrie Mediterana: od pionira arheologije do masovnog turizma).
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)

Ishodi uenja
1. Razlikovati politiku, drutvenu, ekonomsku i kulturnu povijest razliitih

dijelova Mediterana u 19. i 20. stoljeu.
2. Opisati razvoj pojedinih drutvenih i politikih tendencija na Mediteranu
tijekom 19. i 20. stoljea.
3. Opisati razliite procese razmjene ideja i tehnologije putem
meukulturnog dijaloga na Mediteranu tijekom 19. i 20. stoljea.
4. Argumentirati kakav je bio doprinos hrvatske sastavnice u povijesti
Mediterana 19. i 20. stoljea.
5. Definirati pojedine problemske teme (npr. uloga nasilja (odmetnitvo,
prevrati, graanski ratovi, terorizam) u povijesti mediteranskih drutava
19. i 20. stoljea; opreka izmeu cezaristikih diktatura i mediteranskih
totalitarizama; Mediteran u malom: mediteranska mora i njihove obale
tijekom 19. i 20. stoljea; Otkrie Mediterana: od pionira arheologije do
masovnog turizma).
Ope kompetencije
Nakon zavretka obrazovanja studenti mogu prezentirati i argumentirati svoje
zakljuke o materiji usvojenoj na predmetu strunoj i opoj publici na jasan i
nedvosmislen nain.
Nakon zavretka obrazovanja studenti mogu znanje steeno na predmetu
primijeniti u novim i nepoznatim situacijama u interdisciplinarnom kontekstu
koji je povezan s podrujem studiranja.
Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratit e se aktivnost svakog studenta i to e se odraziti na
ukupnu ocjenu. Pohaanje nastave je obvezno. Zavrni ispit sastojat e se od
pismenog i usmenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje: upoznavanje sa sadrajem i ciljevima predmeta
2. Mediteran i mediteranski svijet u razdoblju od 1796. do 1815. godine:
Postavljena je kulisa za orijentalizam: Napoleonov pohod na Egipat
Posljednji dani janjiara: poetak stoljetne agonije bolesnika s Bospora
4. Mediteran i mediteranski svijet u razdoblju od 1830. do 1848. godine: Heroj
Magreba: emir Abd el-Kader predvodi gerilski rat protiv francuskog
osvajanja Alira
5. Mediteran i mediteranski svijet u razdoblju od 1848. do 1861. godine: Tutti
fratelli: Henry Dunant i bitka kod Solferina
6. Mediteran i mediteranski svijet u razdoblju od 1861. do 1878. godine: San i
java tehnike: prokopan je Sueski kanal
Citius, altius, fortius: Olimpijske igre se vraaju u svoju domovinu
8. Mediteran i mediteranski svijet u razdoblju od 1896. do 1908. godine: Brak
sa suhim smokvama: Jelena Petrovi i Vittorio Emanuele Savojski postaju
najsretniji brani par u Italiji
Ustanak u pustinji: pukovnik T. E. Lawrence i Velika arapska pobuna
10. Mediteran i mediteranski svijet u razdoblju od 1918. do 1930. godine: Na
zabavi revolucije: umjetnici i slobodnjaci s D'Annunzijem u Rijeci


Kratko ljeto anarhije: knjievnik George Orwell u labirintu panjolskog
graanskog rata
Pustinjska lisica: strategija i taktika generala Rommela i njegovog
Afrikog korpusa
Sljedee godine u Jeruzalemu: uzroci, tijek i posljedice Prvog izraelsko-
arapskog rata
Gaudet mater ecclesia: Dobri papa Ivan XXIII. otvara Drugi vatikanski
sabor
Gospodar zemlje orlova: politiki portret Envera Hoxhe
Literatura
David Abulafia (urednik) Geert Mak (2010). U Europi:
(2003). The Mediterranean putovanje kroz dvadeseto
in history, Thames and stoljee, Naklada Jesenski i
Hudson Turk
Jacques Mordal (1967). 25 Hugh Thomas (1980).
stoljea borbi na moru, panjolski graanski rat,
Stvarnost Otokar Kerovani
Denis Mack Smith (1980).

Mussolinijevo Rimsko
carstvo, Globus

Meukulturalna psihologija 38653

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Eva Anela Delale Doc. dr. sc. Ana Butkovi
Opis predmeta
Upoznavanje s individualnim psiholokim procesima i ponaanjem u razliitim
kulturama, kao i sa slinostima i razlikama u ponaanju te utvrivanje
univerzalnih i specinih sastavnica u ponaanju pojedinaca pripadnika razliitih
kultura. Komparativni pristup i olakavanje rasuivanja i zakljuivanja studenata
o primjenjivosti teorija i rezultata istraivanja. Meukulturalni pristup u
izuavanju razliitih temeljnih i primijenjenih problema u psihologiji razliitih
podruja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i razlikovati individualne psiholoke procese i ponaanje u

razliitim kulturama, slinosti i razlike u ponaanju te univerzalne i
specifine odrednice ponaanja pojedinaca pripadnika razliitih kultura.
2. Integrirati znanja o temeljnim psihikim procesima i osobinama u podruju
linosti, kognitivnih sposobnosti, motivacije i socijalnog ponaanja u
kontekstu kulturalnih razlika.
3. Ocijeniti i usporediti psiholoke teorije kreirane u razliitim kulturama.
4. Analizirati kritiki injenice o psiholokom ponaanju uzimajui u obzir
kulturu kao jednu od odrednica.
5. Upotrijebiti i generalizirati usvojeno znanje na uvaavanje razliitosti u
suradnji s predstavnicima razliitih kultura i strunjacima srodnih
znanstvenih disciplina (Sociologija, Antropologija, Socijalni rad).
6. Ocijeniti primjenjivost komparativnog pristupa teoriji i rezultatima
istraivanja u profesionalnom radu.
7. Integrirati meukulturalni pristup u izuavanje temeljnih i primijenjenih
problema u psihologiji razliitih podruja.

Ope kompetencije
7. objasniti polazne pretpostavke razliitih politikih, vjerskih i kulturnih
orijentacija
9. prilagoditi se suradnji u timu sa suradnicima iz razliitih disciplina, razliitih
stavova i orijentacija
14. prikazati relevantnost koncepata kulture, socijalizacije, stratikacije, drutvene
strukture te institucija u objanjavanju drutvenih fenomena
15. prikazati drutvena pitanja u kontekstu drutvene klase, etniciteta, roda,
religije, kapitalizma, individualizacije, nacionalizma i globalizacije
Ocjenjivanje
Studenti za odreene aktivnosti skupljaju bodove koji se pretvaraju u konanu
ocjenu: 10 bodova - redovito prisustvovanje nastavi; 90 bodova - pismeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u meukulturalnu psihologiju
2. Povijesni aspekti meukluturalne psihologije
3. Metode meukulturalne psihologije
4. Linost
5. Kognitivne sposobnosti
6. Emocije
7. Motivacija
8. Individualizam i kolektivizam, pojam o sebi
9. Socijalizacija i identitet, akulturacija
10. Meukulturalna psihologija, multikulturalizam i kulturalne kompetencije
11. Spol i rod
12. Socijalni odnosi
13. Verbalna i neverbalna komunikacija
14. Kultura i zdravlje
15. Zavrni susret, osvrt na zadatak, potpisi

Literatura
Berry, J. W., Poortings, Y. Hock, R. R. (2004).
H., Segall, M. H., Dasen, P. etrdeset znanstvenih
R. (2002). Cross-Cultural studija koje su promijenile
Psychology. Research and psihologiju. Jastrebarsko:
Applications. Cambridge Naklada Slap. Poglavlja:
University Press. Odabrana Ekman, P., F riesen, W. V.
poglavlja. (1971) Konstante u izrazima
lica i emocijama u razliitim
kulturama, str. 167-174.;
Rotter, J. B. (1966). Jeste li
gospodar svoje sudbine?
Generalizirana oekivanja
unutarnje odnosno vanjske
kontrole potkrepljenja, str.
192-199.; Triandis, H.,
Bontempo, R, Villareal, M.,
Asai, M., Lucca, N. (1998)
Individualizam i
kolektivizam:
Meukulturoloke
perspektive o odnosu
pojedinca i grupe, str 215-
224.
Lackovi, Grgin (2004). Larsen, R. J., Buss, D. M.
Stres u djece i adolescenata. (2008). Psihologija linosti:
Jastrebarsko: Naklada Slap. podruja znanja o ljudskoj
Poglavlje: Akulturacijski prirodi. Jastrebarsko:
stres, str 30-39. Naklada Slap. Odabrana
poglavlja: 16. Spol i rod i 17.
Kultura i linost, str. 504-
563.

Meukulturalna psihologija 117250

ECT S bodovi 3,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc. Doc. dr. sc.

Eva Anela Delale Ana Butkovi
Opis predmeta
Upoznavanje s individualnim psiholokim procesima i ponaanjem u razliitim
kulturama, kao i sa slinostima i razlikama u ponaanju te utvrivanje
univerzalnih i specinih sastavnica u ponaanju pojedinaca pripadnika razliitih
kultura.
Komparativni pristup i olakavanje rasuivanja i zakljuivanja studenata o

primjenjivosti teorija i rezultata istraivanja. Meukulturalni pristup u izuavanju
razliitih temeljnih i primijenjenih problema u psihologiji razliitih podruja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i razlikovati individualne psiholoke procese i ponaanje u

razliitim kulturama, slinosti i razlike u ponaanju te univerzalne i
specifine odrednice ponaanja pojedinaca pripadnika razliitih kultura.
2. Integrirati znanja o temeljnim psihikim procesima i osobinama u podruju
linosti, kognitivnih sposobnosti, motivacije i socijalnog ponaanja u
kontekstu kulturalnih razlika.
3. Ocijeniti i usporediti psiholoke teorije kreirane u razliitim kulturama.
4. Analizirati kritiki injenice o psiholokom ponaanju uzimajui u obzir
kulturu kao jednu od odrednica.
5. Upotrijebiti i generalizirati usvojeno znanje na uvaavanje razliitosti u
suradnji s predstavnicima razliitih kultura i strunjacima srodnih
znanstvenih disciplina (Sociologija, Antropologija, Socijalni rad).
6. Ocijeniti primjenjivost komparativnog pristupa teoriji i rezultatima
istraivanja u profesionalnom radu.
7. Integrirati meukulturalni pristup u izuavanje temeljnih i primijenjenih
problema u psihologiji razliitih podruja.

Ope kompetencije
(2) Integrirati znanja o temeljnim psihikim procesima i osobinama (percepcija,
(8) Integrirati znanja o kulturalnim razlikama i kritiki prosuivati opa naela,
standarde dobre prakse i rad kojim se na profesionalan nain uvaavaju razliitosti.
(14) Poduprijeti interdisciplinarnost, uspostavljanje i odravanje odnosa s drugim
strunjacima, kao i relevantnim organizacijama.
(19) Utvrditi potrebu za cjeloivotnim uenjem i profesionalnim razvojem.
Ocjenjivanje
ocjenu: 10 bodova - redovito prisustvovanje nastavi; 90 bodova - pismeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u meukulturalnu psihologiju
2. Povijesni aspekti meukulturalne psihologije
3. Metode meukulturalne psihologije
4. Linost
5. Kognitivne sposobnosti
6. Emocije
7. Motivacija
8. Individualizam-kolektivizam, pojam o sebi
9. Socijalizacija i identitet, akulturacija
10. Meukulturalna psihologija, multikulturalizam i kulturalne kompetencije
11. Spol i rod
12. Socijalni odnosi
13. Verbalna i neverbalna komunikacija
14. Kultura i zdravlje
15. Zavrni susret, potpisi, predrok

Literatura
Berry, J. W., Poortings, Y. Hock, R. R. (2004).
H., Segall, M. H., Dasen, P. etrdeset znanstvenih
R. (2002). Cross-Cultural studija koje su promijenile
Psychology. Research and psihologiju. Jastrebarsko:
Applications. Cambridge Naklada Slap. Poglavlja:
University Press. Odabrana Ekman, P., F riesen, W. V.
poglavlja. (1971) Konstante u izrazima
lica i emocijama u razliitim
kulturama, str. 167-174.;
Rotter, J. B. (1966). Jeste li
gospodar svoje sudbine?
Generalizirana oekivanja
unutarnje odnosno vanjske
kontrole potkrepljenja, str.
192-199.; Triandis, H.,
Bontempo, R., Villareal,M.,
Asai, M., Lucca, N. (1998)
Individualizam i
kolektivizam:
Meukulturoloke
perspektive o odnosu
pojedinca i grupe, str 215-
224.
Lackovi, Grgin (2004). Larsen, R. J., Buss, D. M.
Stres u djece i adolescenata. (2008). Psihologija linosti:
Jastrebarsko: Naklada Slap. podruja znanja o ljudskoj
Poglavlje: Akulturacijski prirodi. Jastrebarsko:
stres, str 30-39. Naklada Slap. Odabrana
poglavlja: 16. Spol i rod i 17.
Kultura i linost, str. 504-
563.

Metafizika 1 37958
ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30

F ilip Grgi Duan Doudi, dr. sc.
Opis predmeta
Cilj je predmeta upoznati studente sa sredinjim temama, problemima i
gleditima u suvremenoj analitikoj metazici, kao to je problem slaganja
atributa i analiziranja strukture konkretnih pojedinanosti, problem uzrokovanja i
nune veze izmeu dogaaja, problem fatalizma i slobodne volje i sl.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati i nabrojati kljune radove i filozofe koji su oblikovali

suvremenu analitiku metafiziku
2. Objasniti osnovne probleme na koje nailazimo u suvremenoj metafizici, kao
i probleme posebnih metafizikih sporova
3. Analizirati i samostalno itati najvanija izvorna suvremena djela iz
analitike metafizike
4. Objasniti najvanija teorijska stajalita u suvremenoj metafizici
5. Usporediti razliita suprotstavljena shvaanja i rjeenja pojedinih
metafizikih problema
6. Ocijeniti plauzibilnost pojedinih stajalita, argumenata i protuargumenata
unutar metafizikih rasprava

Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita studenti e moi (1) razumjeti povezanost razliitih
metazikih teorija s gleditima u formalnoj logici, epistemologiji, lozoji uma,
lozoji religije i lozoji jezika, (2) protumaiti glavne metazike sporove i
pojmove u suvremenoj analitikoj metazici, (3) primijeniti neke rezultate
metazike analize u drugim granama lozoje (u epistemologiji, logici, lozoji
uma, filozofiji religije, metaetici, filozofiji znanosti i sl.).
Ocjenjivanje
1. kolokvij 25% cjelokupne ocjene, 2. kolokvij 25% cjelokupne ocjene, pismeni ispit
50% cjelokupne ocjene.
Tjedni plan nastave

2. Univerzalije i metafiziki realizam (4 sata)
3. Nominalistika kritika realizma i nominalistike alternative (4 sata)
4. Konkretne pojedinanosti i teorija svenja (4 sata)
5. Konkretne pojedinanosti i teorija supstrata (4 sata)
6. Aristotelovske supstancije (4 sata)
7. Humeova kritika uzrokovanja (4 sata)
8. Neohumeovski pristupi uzrokovanju (4 sata)
9. McTaggartov argument za nestvarnost vremena (4 sata)
10. A-niz i B-niz teorije (4 sata)
11. Sloboda volje kao metafiziki problem (4 sata)
12. F atalizam (4 sata)
13. Argumenti za boju opstojnost (I) (4 sata)
14. Argumenti za boju opstojnost (II) (4 sata)
15. Zakljuna rasprava
Literatura
Michael J. Loux (2010). Boran Beri (2012).
Metafizika: Suvremen uvod, F ilozofija I-II, Ibis grafika,
Hrvatski studiji, Zagreb Zagreb

Metode funkcionalnog snimanja mozga 115594

ECT S bodovi 3,0
Opis predmeta
Engleski jezik R0
Vrsta predmeta E-uenje R1
Psihologija (Studij) (izborni kolegiji, 2. semestar, 1. godina) Sati nastave

Psihologija (Studij) (izborni kolegiji, 4. semestar, 2. godina) Predavanja 30

Metodologija znanstvenog rada 38064

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Mladen Tomorad Doc. dr. sc. Mladen Tomorad
Opis predmeta
Cilj kolegija: Razvijanje sposobnosti i vjetina vezane uz osnovnu metodologiju
znanstvenog rada i istraivanja u povijesnim znanostima, prikupljana izvora i
literature vezane uz razne povijesne teme, obrade i analize istih, te izradu raznih
vrsta znanstvenih radova uz primjenu informacijskih tehnologija.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Reproducirati metodologiju znanstvenoga rada u okviru povijesnih

znanosti
2. Objasniti povijesne izvore i literaturu
3. Povezati i reproducirati vrste povijesnih izvora
4. Identificirati i usporediti raznovrsne probleme metodologije rada u okviru
povijesnih znanosti
5. Reproducirati vane zbirke i izvore za raznovrsna povijesna istraivanja
6. Primijeniti tablice, grafikone u znanstvenim istraivanjima
7. Klasificirati znanstvene radove i njihovu strukturu
8. Reproducirati osnovne termine vezane uz pisanje znanstvenog rada i
pripreme rada za objavljivanje
9. Primijeniti steena znanja prilikom pisanja znanstvenih radova i
bibliografija
10. Identificirati plagijate te ih znati izbjei

Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenog predmeta studenti e moi:
objasniti metodologiju znanstvenoga rada u okviru povijesnih znanosti,
imenovati vrste povijesnih izvora te raspraviti izvore i literaturu,
ukazati na vanost zbirki izvora za raznovrsna povijesna istraivanja,
proizvesti tablice, grafikone i baze podataka u znanstvenim istraivanjima,
denirati osnovne termine vezane uz pisanje znanstvenog rada i pripreme rada za
objavljivanje,
prosuditi o vanosti steenih znanja prilikom pisanja znanstvenih radova i
bibliografija,
identificirati plagijate,
imenovati najvanije institucije u kojima se uvaju povijesni izvori.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 20%;
Bibliografija 20%;
Prikaz 20%;
Kolokvij I 20%;
Kolokvij II 20%.
Tjedni plan nastave

1. Vrste povijesnih izvora. Grane povijesnih znanosti. Pomone povijesne
znanosti. Kronologije i datiranje.
2. On-line baze podataka; on-line asopisi; pretraivanje interneta; povijesni
sadraji na internetu knjinice.
3. Tablice i grafikoni te njihova primjena u znanstvenim istraivanjima.
4. Klasifikacija znanstvenih radova. Struktura znanstvenih radova.
5. Opi termini. Kategorizacija znanstvenih radova (biljeke, prikazi, recenzije,
lanci, knjiga, katalog, novosti). Recenzije rukopisa. Plagijat.
6. Osnovni dijelovi znanstvenih radova: apstrakt, uvod, metode, istraivanje i
rezultati istraivanja, zakljuak, saetak, reference, bibliografija, biljeke ili
fusnote; ostali dijelovi. Seminarski radovi.
7. Bibliografije, popisi literature: pravila i osnovni naini izrade.
8. Povijesno istraivanje. Kako pisati povijesne radove. Plagijat u povijesnim
znanostima.
9. Znanstvene biljeske: biljeka ili fusnota (definicija); vanije meunarodne
kratice; stuktura biljeke; razni stilovi pisanja biljeki (Chicago/Turabian,
Harvard, razne varijacije).
10. Znanstvene biljeke: vjebe I.
11. Znanstvene biljeke: vjebe II.
12. Zbirke povijesnih izvora.
13. Arhivi.
14. Muzeji.
15. Kolokvij.

Literatura
Nikoli, Z. (2008). Uvod u Tomorad, M. (2010).
studij povijesti: Metodologija znanstvenog
historiografski praktikum, rada, Zagreb: Odjel za
Zagreb povijest, Hrvatski studiji
Tomorad, M. (2005). Web Tomorad, M. (2006).
stranice s povijesnim Primjena informacijskih
sadrajima i njihova tehnologija u nastavi
primjena u nastavi povijesti, Zaviajna povijest
povijesti, Povijest u u interkulturalnom
nastavi, 5 (2005), Zagreb, kontekstu - Opatija, 27-29.
51-60. studenog 2003., Zagreb,
109-120.

Mitovi i religijski obiaji staroga vijeka 38112

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R2
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Eva Katarina Glazer, dr. sc.
Doc. dr. sc.
Mladen Tomorad
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su upoznati studente sa sumerskim, hetitskim, kanaanskim,
staroiranskim i egipatskim mitovima i religijskim obiajima.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati najvanije teme iz mitolokih tekstova Starog istoka,

2. Navesti mitoloke tekstove,
3. Objasniti kontekst nastanka mitolokih tekstova,
4. Navesti vanije izvore koji opisuju razvoj religija na prostora Bliskog istoka
u predmetnom razdoblju,
5. Identificirati dogaaje koji su rezultirali nastankom pojedinih mitolokih
tekstova i legendi,
6. Usporediti procese i razvoj religijskih vjerovanja s obzirom na razliita
drutvena, politika i kulturna okruenja.
Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenog studija studenti e moi: denirati povijesne procese
drevnih naroda; navesti osnovne karakteristike knjievnosti drevnih naroda (s
posebnim naglaskom na mitoloke tekstove); nabrojati glavne likove iz
mitolokih tekstova; raspravljati o povijesnom kontekstu nastanka odreenih
tekstova.

Ocjenjivanje
pohaati. Tijekom nastave studenti imaju obavezu napisati seminarski rad i
ukratko ga izloiti na nastavi. Ispit je usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje; upoznavanje s predmetom i literaturom; kratki uvod u
semitske jezike i kronoloki prikaz pismene povijesti.
2. Sumerski tekstovi, mitovi i bogovi.
3. Mitovi o postanku svijeta; studenti pripremaju izlaganje o mitovima koji se
bave tematikom stvaranja svemira, svijeta i ovjeka, a zamisao je da su
obuhvaeni vaniji mitovi sa svih kontinenata; mogue je izraditi seminar u
paru, odnosno u grupi; rasprava.
4. Mitovi o postanku ovjeka.
5. Hetitski tekstovi, mitovi i bogovi.
6. Sveopi potop; studenti pripremaju izlaganje o mitovima koji obrauju
tematiku potopa; mogue je izraditi seminar u paru, odnosno u grupi,
rasprava.
7. Kanaanski, fenianski i aramejski tekstovi, mitovi i bogovi.
8. Egipatski tekstovi, mitovi i bogovi.
9. Podzemlje, mitovi o zagrobnom ivotu, pitanje uskrsnua i eshatologije.
10. Nova godina-ponavljanje kozmogonije.
11. Staroiranski i arapski tekstovi, mitovi i bogovi.
12. Najpoznatiji heroji iz mitova; studenti imaju mogunost pripremiti
izlaganje o heroju po vlastitom izboru, ukoliko ele popraviti rezultate
prijanjih seminara ili ukoliko su bili opravdano sprijeeni dolaziti na
nastavu; rasprava.
13. Mitoloka bia i udovita; studenti pripremaju izlaganje o najpoznatijim
mitolokim biima; rasprava.
14. Sveta mjesta, prinoenje rtve, oltari i svetita.
15. Zakljuno predavanje/terenska nastava u Arheolokom muzeju u Zagrebu.
Literatura
Armstrong, K. (2005). Eliade, M. (2006). Od
Kratka povijest mita, kamenoga doba do
Vukovi i Runji, Zagreb eleuzinskih misterija.
Povijest vjerovanja i
religijskih ideja, Dio 1.,
F abula Nova, Zagreb
Cambell J. (2009). Junak s
tisuu lica, Jesenski i Turk,
Zagreb

Mjerenje u psihologiji 38647

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 30
Doc. dr. sc. Preduvjeti

Maja Vurnek Deskriptivna statistika
ivkovi
Opis predmeta
Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama psihologijskog
mjerenja. Kolegij pokriva dva ira podruja: deniciju psihologijskog mjerenja i
osnovnih koncepata, te kratke preglede pojedinih psihologijskih konstrukata i
naina na koje ih mjerimo.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti to je psihologijski test i razumjeti etike implikacije

psihologijskog testiranja;
2. Prepoznati tehnike skaliranja odgovora ispitanika, te moi analizirati
njihova ogranienja te prednosti i mane;
3. Objasniti osnovne metrijske karakteristike psihologijskih testova i odnose
meu njima;
4. Koristiti samostalno kompjutorski program za obradu podataka;
5. Prepoznati osnovne psihologijske konstrukte i testove kojima ih mjerimo;
6. Procijeniti neke psihologijske mjerne instrumente.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Rad studenata se kontinuirano vrednuje i to na nain da studenti dobivaju bodove
za aktivno sudjelovanje na nastavi, domae zadae i kolokvije. Na temelju
navedenog rada kroz godinu studentu se dodjeljuje ocjena. U sluaju ne polaganja
ili nezadovoljavajueg uspjeha na kolokvijima, student moe pristupiti zavrnom
ispitu koji po obujmu, sadraju i pripadajuim ECTS bodovima odgovara
zahtjevima provedenih kolokvija tijekom godine.

Tjedni plan nastave

2. Povijest psihologijskog mjerenja
3. Psihologijski test
4. Zadaci u testu
5. Rezultat u testu
6. Pet metrijskih karakteristika - osjetljivost, pouzdanost, objektivnost
7. Pet metrijskih karakteristika - valjanost, badarenost
8. Kolokvij
9. Mjerenje linosti
10. Mjerenje interesa
11. Mjerenje vrijednosti
12. Mjerenje inteligencije
13. Mjerenje kreativnosti
14. Mjerenje kolskog i radnog postignua
15. 2. kolokvij
Literatura
Anastasi, A. (2003). Cohen, R. J.; Swerdlik, M. E.
Psychological testing (7. (2001). Psychological
izdanje). New York: Testing and Assessment.
MacMillian. Boston: McGraw Hill.

Modeli analize varijance 37814

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 30
Preduvjeti
Doc. dr. sc.
Mislav Stjepan Inferencijalna statistika
ebec
Opis predmeta
Sustavno predstaviti temeljnu logiku i niz operativnih modela analize varijance
(ANOVA) kao inferencijalnu statistiku metodu temeljenu na teoremu centralne
granice, a usmjerenu k obradi empirijskih podataka dobivenih eksperimentalnim i
kvazi-eksperimentalnim istraivanjima. Proizvesti kod studenata usvajanje i
pravilno tumaenje temeljnih pojmova, logike i pretpostavki razliitih modela
ANOVA-e i ANCOVA-e, potrebnih u psihologijskim disciplinama te za sustavnu
obradu gradiva u drugim predmetima studija psihologije. Upoznati studente s
razliitim testovima viestrukih usporedbi skupina ANOVA nacrta (a priori i post
hoc), njihovim pretpostavkama, prednostima i nedostacima. Razviti kod studenata
vjetinu (1) prepoznavanja situacija u kojima se koristi neki od ciljnih ANOVA i
ANCOVA modela, (2) odabira adekvatnog testa viestrukih usporedbi unutar
ciljnog modela, (3) provoenja raunskog postupka u SPSS programu, te (4)
uoavanja eventualno nezadovoljenih pretpostavki i primjene potrebnih korekcija.
Pripremiti studente za provoenje manjih empirijskih istraivanja
eksperimentalnim i kvazi-eksperimentalnim nacrtom, za koritenje primjerenih
ANOVA modela u obradi pripadnih podataka, te za pisanje istraivakih/strunih
izvjetaja sukladno meunarodnim standardima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti statistiko-matematiku logiku rauna jednosmjerne i

viesmjerne analize varijance nezavisnih skupina, analize varijance
ponovljenih mjerenja, mjeovitog modela analize varijance, te analize
kovarijance;
2. Navesti pretpostavke za provedbu pojedinog modela analize varijance te
procijeniti njihovu prisutnost u danoj situaciji i temeljem toga odabrati
primjereni model;
3. Dizajnirati nacrt istraivanja primjerenog za obradu analizom varijance;
4. Analizirati podatke empirijskog istraivanja primjerenom metodom analize
varijance pomou programskog paketa SPSS;
5. Objasniti rezultate dobivenih analizom varijance u okviru postavljenog
problema istraivanja;
6. Opisati i ralaniti pojedine testove a priori i post hoc viestrukih
usporedbi skupina iz ANOVA-nacrta;
7. Razlikovati ANOVA modele fiksnih i sluajnih faktora;

8. Objasniti te u analizi konkretnih podataka protumaiti statistiku snagu,

jainu djelovanja nezavisne na zavisnu varijablu, glavne, interakcijske i
jednostavne efekte, te homogene podskupove;
9. Ocijeniti granice i dosege zakljuivanja primjenom pojedinog ANOVA i
ANCOVA modela;
10. Napisati struno/znanstveno izvijee i preuzeti odgovornost za kvalitetu
znanstvene interpretacije rezultata dobivenih obradom.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave - do 14 % ukupnog uspjeha na predmetu; aktivnost na nastavi -
do 3 % ukupnog uspjeha na predmetu; kratka raunalna provjera znanja na
vjebama - do 4 % ukupnog uspjeha na predmetu; 3 domae zadae - do 11 %
ukupnog uspjeha na predmetu; 3 seminara - do 31 % ukupnog uspjeha na
predmetu; pismeni ispit - do 13 % ukupnog uspjeha na predmetu; usmeni ispit -
do 24 % ukupnog uspjeha na predmetu; dodatni bodovi - do 2 % ukupnog uspjeha
na predmetu.
Tjedni plan nastave

1. Usvajanje silabusa predmeta. Definicija ANOVA-e i ope situacije njenog
koritenja. Teorem centralne granice i temeljna logika jednostavne
ANOVA-e nezavisnih uzoraka. Pretpostavke jednostavne ANOVA-e
nezavisnih uzoraka.
2. Ralanjivanje varijance raspodjele dobivene uzorkovanjem kad H1 vrijedi
RDU(H1). Izvori varijabiliteta kod jednostavne ANOVA-e nezavisnih
uzoraka i njihova podjela. Sume kvadrata (ukupna, izmeu skupina i unutar
skupina) i njihov meusobni odnos. Stupnjevi slobode i prosjeni kvadrat
pojedinih izvora varijabiliteta. F -omjer i operativni izraun jednostavne
ANOVA-e.
3. Odstupanja od pretpostavki jednostavne ANOVA-e i naini njihova
rjeavanja: Box-ov pristup, Welch-ov pristup, transformacije varijabli
(logaritamska, inverzna i korjenovanje). Veliina djelovanja nezavisne
varijable (NV) na zavisnu (ZV) kod jednostavne ANOVA-e: 2 i 2.
Statistika snaga jednostavne ANOVA-e: osnovni pojmovi (centralna i
necentralna F -raspodjela) te nain izrauna.
4. Viestruke usporedbe meu skupinama u jednostavnoj ANOVA-i i
pogreka tipa I (family-wise i per comparison ). Definicija i racionala a
priori testova. Vrste a priori testova i njihova primjena: (1) viestruki t-
testovi, (2) linearni kontrasti, (3) Bonferroni-Dunn test, (4) Holm-
Larzerele-Mulike test.
5. Definicija, uvjeti koritenja, prednosti i nedostaci te raun post-hoc testova
kod viestrukih usporedbi: (1) F ischer LSD, (2) Studentized range statistic
(q), (3) Newman-Keuls; (4) Tukey HSD, (5) Ryan-Einot-Gabriel-Welsch q-
test, (6) Scheffe, (7) Dunnett test.

6. Dvosmjerna ANOVA nezavisnih uzoraka: definicija, razlozi, osnovni

pojmovi (jednostavni efekti, interakcijski efekt). Pretpostavke sloenih
nacrta ANOVA-e nezavisnih uzoraka. Izvori varijabiliteta kod dvosmjerne
ANOVA-e nezavisnih uzoraka i njihova podjela. Raun sume kvadrata i
stupnjeva slobode.
7. Raun i tumaenje jednostavnih efekata dvosmjerne ANOVA-e nezavisnih
uzoraka. Viestruke usporedbe parova skupina dvosmjerne ANOVA-e
nezavisnih uzoraka. Statistika snaga i veliina djelovanja NV na ZV.
8. Analiza izvjetaja 1. seminara. Trosmjerna ANOVA nezavisnih uzoraka:
primjeri i kljune osobine (glavni efekti, dvostruke interakcije, trostruka
interakcija i jednostavni efekti). Odreivanje pretpostavki i postupak
raunanja u SPSS-programu. Nejednake veliine uzoraka kod viesmjerne
ANOVA-e: problem i mogua rjeenja.
9. Model ANOVA-e ponovljenih mjerenja: Kljune osobine i razlika u odnosu
na model nezavisnih uzoraka. Logika ANOVA-e ponovljenih mjerenja i
podjela varijabiliteta. Raun ANOVA-e ponovljenih mjerenja (sume
kvadrata, stupnjevi slobode i F -omjer). Pretpostavke ANOVA-e
ponovljenih mjerenja.
10. Post-hoc testovi kod ANOVA-e ponovljenih mjerenja: (1) Games-Howell i
(2) modificirani F ischer LSD. Dvosmjerna i trosmjerna ANOVA ponovljenih
mjerenja: primjer i kljune osobine (glavni efekti, dvostruke interakcije,
trostruka interakcija). Odreivanje pretpostavki i postupak raunanja u
SPSS-programu.
11. Model ANOVA-e ponovljenih mjerenja s 1 NV mjeoviti model: primjer,
kljune osobine, osnovna logika i podjela varijabiliteta. Raun mjeovitog
modela ANOVA-e (sume kvadrata, stupnjevi slobode i F -omjer).
Pretpostavke mjeovitog modela ANOVA-e .
12. Analiza izvjetaja 2. seminara. Modeli fiksnih i sluajnih faktora: definicija,
primjeri, analiza izrauna u SPSS-u. Mjeoviti model fiksnih i sluajnih
faktora: definicija, primjer, analiza izrauna u SPSS-u.
13. Analiza varijance i analiza kovarijance u okviru generalnih linearnih modela
(GLM): osnovni pojmovi i meusobni odnos. Jednosmjerna analiza
kovarijance: (1) definicija i razlozi, (2) tumaenje kovarijata, (3) primjer, (4)
pretpostavke ANCOVA-e, (5) raun ANCOVA-e, (6) raun prilagoenih
rezultata.
14. Analiza izvjetaja 3. Seminara. F aktorska analiza kovarijance: (1) osnovni
pojmovi, (2) logika i sastavnice rauna, (3) primjer, (4) raun prilagoenih
rezultata.
Literatura
Howell, D.C. (1997). Grimm, L. G. (1993).
Statistical methods for Statistical applications for
psychology. Belmont, CA: the behavioral sciences.
Duxbury Press. New York: John Wiley &
Sons, Inc.

Motivacija 37810
ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Eva Anela Delale Doc. dr. sc. Eva Anela
Delale
Opis predmeta
Cilj je predmeta upoznati studente sa sustavnim pregledom znanstvenih pojmova
i spoznaja iz podruja motivacije, te s razvojem i primjenom znanstvenog pojma
motivacije openito, a posebno motivacije uenja, darovitih, motivacije u sportu i
motivacije za rad. Poseban naglasak stavlja se na primjenu teorijskih spoznaja
psihologije motivacije u svakodnevnom ivotu i profesionalnoj praksi.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i razlikovati temeljne principe utjecaja motivacijskih procesa na

ponaanje i uspjenost, kao i vanjske i unutarnje utjecaje na motivaciju.
2. Primijeniti znanje o prirodi motivacije na razumijevanje njezine prirode i
povezanosti s ostalim psihikim procesima i ponaanjem te ljudskom
dobrobiti i uspjenou.
3. Primijeniti injenine spoznaje o motivacijskim procesima na posebne
sluajeve i pojave u praksi.
4. Procijeniti apstraktno logiki odnose meu motivacijskim i ostalim
psihikim procesima.
5. Procijeniti postignua istraivakih projekata i znanstvenih lanaka iz
podruja motivacije.
6. Napisati nove istraivake ideje za provjeru odnosa izmeu motivacijskih
procesa i ishoda aktivnosti.

Ope kompetencije
Studenti e:
12. Planirati pretraivanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija.
Ocjenjivanje
ocjenu: Student moe maksimalno postii 80 bodova prema sljedeem rasporedu:
10 bodova za prisustvovanje nastavi, 20 bodova za grupnu prezentaciju, 50 bodova
za pisani ispit (za prolaznu ocjenu na kolokvijima zahtijeva se 50% udjela tonih
odgovora).
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje: Motivacija kao regulator ponaanja
2. Ciljevi, potrebe i njihova interakcija: motivacijski ciklus ponaanja
3. Teorije potreba kao pokretaa akcije (Murray, Maslow, Alderfer,
McClelland,); teorije potreba i kultura
4. Vanije suvremene potrebe i pokuaji pronalaenja temeljnih potreba
5. Teorije potkrepljenja kao pokretaa motivacije (Pavlov, Skinner, Bandura)
6. Teorija oekivanja (Adams, Locke, Vroom, atribucijske teorije)
7. Tipovi motivacije prema teoriji samoodreenja (Deci i Ryan, flow)
8. Evolucijska teorija motivacije
9. Neuroznanstvena teorija motivacije
10. Sadrajne i procesne teorije; odnos intenziteta motivacije i uspjenosti;
motivacija i uspjenost u radu
11. Motivacija u uenju: suprotstavljanje teoriji i praksi nagrada i kazni
12. Razvoj motivacije u djetinjstvu
13. Motivacija darovitih
14. Motivacija u sportu
15. Podsvjesna motivacija: obrambeni mehanizmi u F reudovom i suvremenom
tumaenju

Literatura
Izabrana poglavlja iz knjige udina-Obradovi, M.;
Beck, R. C. (2003). Obradovi, J. (2006). Utjecaj
Motivacija: Teorija i naela. roditelja na socijalno.-
Jastrebarsko: Naklada Slap. emocionalni razvoj i
motivaciju djeteta. U: M.
udina-Obradovi i J.
Obradovi (2006).
Psihologija braka i obitelji.
Zagreb: Golden marketing -
Tehnika knjiga, 327-356.
Gali, Z.; Parma, M. (2009).
to nas motivira za rad? U:
D. orkalo Biruki (ur.)
(2009). Primijenjena
psihologija: Pitanja i
odgovori. Zagreb: kolska
knjiga, 279-296.

Neeksperimentalne metode 86410

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R3
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Goran Milas Sanja Budimir, dr. sc.
Preduvjeti
Eksperimentalne metode
Opis predmeta
Mjerenje u psihologiji
Osnovni ciljevi kolegija su upoznavanje studenata s osnovama neeksperimentalne
metodologije i razliitim modalitetima njezina koritenja. Kroz nastavu e
studenti upoznati osnove neeksperimentalne metodologije, razloge njezina
koritenja i bazine nacrte u kojima se ona primjenjuje. Studenti e se takoer
okvirno upoznati s nainom koncipiranja neeksperimentalnog istraivanja i
pisanja izvjetaja ili znanstvenog rada temeljenog na njemu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti neeksperimentalne nacrte i razliite modalitete njihova

koritenja.
2. Analizirati razliite segmente neeksperimentalnih istraivakih pristupa.
3. Procijeniti neeksperimentalna istraivanja i kritiki se postaviti prema
njima.
4. Primijeniti neeksperimentalne nacrte u vlastitom istraivanju.
5. Kreirati i oblikovati istraivanje koje e iskoristiti vrijednost
neeksperimentalnih nacrta.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Kolokviji, seminari, pohaanje nastave i usmeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje o neeksperimentalnim metodama
2. Razlozi koritenja neeksperimentalnih metoda; uvod u korelacijske metode
3. Metrijske karakteristike testova; tumaenje korelacija
4. Vremenska dimenzija korelacijskih nacrta
5. Znanstveno opaanje; podjela metoda
6. Promatrano ponaanje; biljeenje i uzorkovanje
7. Anketno istraivanje; osnove uzorkovanja
8. Neprobabilistiko uzorkovanje
9. Probabilistiko uzorkovanje: jednostavni, sustavni, stratificirani
10. Probabilistiko uzorkovanje: klasteri, vieetapni, zonski
11. Izvori greke u anketnom istraivanju
12. Veliina uzorka; pouzdanost anketnih upitnika
13. Valjanost anketnih upitnika
14. Tehnike prikupljanja podataka
Literatura
Milas, G. (2005 ili novija). Istraivake metode u psihologiji i
drugim drutvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
(str. 335-475.)

Neurobiologija normalnog ponaanja 37801

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 15
Prof. dr. sc.

Zdravko Petanjek
Opis predmeta
Opi cilj kolegija je razumijevanje bioloke podloge sloenih mentalnih funkcija u
ovjeka.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati temeljne dijelove sredinjega ivanoga sustava, glavnu morfo-

funkcionalnu podjelu kore velikoga mozga, laminarnu organizaciju i
osnovna morfoloka svojstva neurona kore velikoga mozga u ovjeka;
2. Objasniti osnovne principe veza izmeu razliitih podruja kore velikoga
mozga i subkortikalnih struktura koji su vani za procesiranje sloenih
mentalnih funkcija;
3. Objasniti principe neuralne analize u parasenzornim asocijativnim
podrujima kore velikoga mozga ovjeka vezane uz sloenu kognitivnu
analizu vidnih i slunih informacija, ulogu modane kore u planiranju
motorike i prostornom snalaenju;
4. Objasniti ulogu opih asocijativnih podruja u razumijevanju govora i
radnoj memoriji, hipotetskom razmiljanju i drugim sloenim, ovjeku
specifinim kognitivnim funkcijama, odnose asocijativnih i limbikih
podruja, te subkortikalnih struktura ukljuene u procese emocionalnog
reagiranja, motivacijskih stanja, bioritmova i odravanja homeostaze;
5. Primijeniti steeno teoretsko i praktino znanje u razumijevanju bioloke
podloge psihikog razvoja i psihikih poremeaja
6. Primijeniti steeno znanje u praktinom radu s ureajima za funkcionalno
snimanje modane aktivnosti (EEG, fMRI, PET, MEG);
7. Primijeniti edukativne multimedijske web materijale iz podruja
neuroznanosti u pripremi vlastitog izlaganja i prezentacija;
8. Kreirati multimedijske prezentacije s klinikim primjerima koji prikazuju
korelaciju izmeu oteenja pojedinih podruja mozga i funkcionalnih
ispada;
9. Analizirati pregledne znanstvene lanke iz neurobiologije viih mentalnih
funkcija,
10. Objasniti i prezentirati ulogu biolokih imbenika u ponaanju, posebice u
nastanku psihikih poremeaja i abnormalnog ponaanja.

Ope kompetencije
Utvrditi bioloke i neurobioloke osnove psihikih procesa i ponaanja.
Utvrditi osobitosti, mehanizme i modele psihikog razvoja te vrednovati uinke
razvoj.
Vrednovati osnovne sadraje iz komplementarnih drutvenih, humanistikih i
biomedicinskih disciplina.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%, Seminarski rad 10%, Vjebe 10%, Dva pismena
kolokvija - 60%, Usmena provjera 10%.
Tjedni plan nastave

1. Uloga biolokih imbenika u ponaanju: trendovi istraivanja mozga u
svijetu, uloga genetske podloge u oblikovanju strukture mozga, utjecaj
drugih razvojnih imbenika na strukturu mozga, uloga strukture neuralne
mree na ponaanje, uloga psihologa u istraivanjima mozga; odnos
uslonjavanja modane grae u odnosu na uslonjavanje psihomotornih i
kognitivnih funkcija tijekom filogeneze; funkcionalna podjela kore velikoga
mozga: primarna, parasenzorna i opa asocijativna podruja; prepoznavanje
na shemi.
2. F unkcionalna anatomija i histoloka graa kore velikoga mozga: laminarna
organizacija, alokorteks, paleokorteks, arhikorteks, mezokorteks,
neokorteks; prepoznavanje slojeva na shemi.
3. Stanina struktura i organizacija kortikalnih veza: piramidni neuroni i
interneuroni, aferentni sustavi kore velikoga mozga, laminarna organizacija
aferentnih i eferentnih veza; svojstva kortikalnih neurona; piramidni
neuroni (morfoloka, kemijska i funkcionalna obiljeja), GABA-ergiki
interneuroni, koaraste stanice, akso-aksonski neuroni, kolumnarni
double-bouquet neuroni: prepoznavanje na shemi.
4. Kemijska anatomija mozga i pojam retikularne formacije: neurotransmitori
(glutamat, GABA, acetilkolin, noradrenalin, serotonin, dopamin, peptidi),
retikularna formacija modanog debla i kontinuum prema diencefalonu i
telencefalonu; aktivacijski sustavi mozga, sredinji limbiki kontinuum:
prepoznavanje jezgara limbikog kontinuuma na shemi.
5. Uzlazni aktivirajui sustavi (ARAS): MF B, centrencefalon, mediobazalni
telencefalon; funkcionalna organizacija limbikog sustava; strukture
limbikog sustava: Papezov krug, amigdala, sredinji limbiki kontinuum,
mediobazalno (septalno) podruje, hipotalamus, hipokampus, fornix;
prepoznavanje na shemi.
6. EEG i opa kortikalna aktivnost: vrste EEG valova, metode praenja
funkcionalne aktivnosti mozga, evocirani potencijali; neurobiologija stanja
svijesti i spavanja: retikularna jezgra talamusa, vretena spavanja, stupnjevi
svijesti, stadiji spavanja, obiljeja REM-stadija spavanja; prikaz rada na
EEG-a; multimedijalni prikaz EEG-a.
7. Neurobiologija vida: organizacija primarnog vidnog podruja, okulo-
dominantne kolumne, sekundarna vidna podruja, kolor-oponentni sustav,
percepcija dubine i kretanja; vidne iluzije: raunarska vjeba prikaza vidnih
iluzija i njihovo tumaenje.
8. Vidno-motoriko procesiranje: podruje za konjugirane pokrete oiju (areja
8); uloga modane kore u motorici: primarna i suplementarna motorika
podruja; motoriki putovi: raunarska demonstracija razlika u stimulaciji
piramidnog i ekstrapiramidnog sustava.

9. Neurobiologija biolokih ritmova: supraoptiko podruje hipotalamusa,

cirkadijalni, cirkanularni ritam; neurobiologija emocija: orbitalni-
prefrontalni korteks, limbiki sustavom; teorije emocija; opa funkcionalna
anatomija limbikog sustava: uinak stimulacije razliitih podruja
limbikog sustava multimedijska prezentacija.
10. Neurobiologija spolnosti: hipotalamus, spolni dimorfizam, diferencijacija
spola, spolne razlike u mozgu; neurobiologija viih kognitivnih funkcija:
odnos opih i parasenzornih asocijativnih podruja; opa funkcionalna
anatomija asocijativnih podruja: prefrontalni korteks, angularna i
supramarginalna vijuga; prepoznavanje na shemi i funkcionalne implikacije.
11. Neurobiologija pozornosti: vrste pozornosti, sindrom jednostranog
zanemarivanja, dorzalni parijetalni korteks; neurobiologija radne memorije:
dorzolateralno prefrontalno podruje, kortiko-strijatalne projekcije;
funkcionalna integracija kortiko-limbikih struktura: prefronto-limbike
projekcije; prepoznavanje na shemi.
12. Neuroanatomija uenja i pamenja: lokalizacija kratkotrajne memorije i
pohrana dugotrajne memorije; prikaz sluaja H. M.; stanini mehanizmi
uenja i pamenja: dugotrajna potencijacija (LTP), dugotrajna depresija
(LDP), retrogradna sinaptika transmisija, Kandelov model uenja na
Apliziji; anatomija hipokampalne formacije: entorinalno podruje, girus
dentatus, perforirajui put, mahovinasta vlakna, Schaferove kolaterale, CA1
i CA3 podruje, alveus; prepoznavanje na shemi.
13. Neurobiologija jezika i govora: Brocino i Wenickevo podruje, Wernicke-
Geschwindov model; evolucija jezinih funkcija i vanost za razvoj viih
kognitivnih funkcija svojstvenih iskljuivo ovjeku; lateralizacija modanih
funkcija: split brain eksperimenti; razlike izmeu koncepta dominacije i
lateralizacije modanih funkcija; anatomske razlike lijeve i desne hemisfere:
demonstracija (na nativnom preparatu) razlika izmeu lijeve i desne
hemisfere u veliini Brocinog i Wernickeovog podruja.
14. Neurobiologija socijalnog ponaanja: metakognicija (theory of mind),
Kluwer-Bucyev sindrom i razlike u simptomatologiji izmeu ovjeka i
majmuna, bioloka podloga altruizma i moralnog ponaanja; plastinost
mozga: medicinski i edukacijski znaaj; socijalni, filozofski i etiki aspekt.
15. Interindividualne razlike grae mozga: prikaz nativnih i histolokih
preparata, promjene morfologije mozga nakon lezije: prikaz nativnih i
histolokih preparata.
Literatura
Juda, M.; Kostovi, I. (1997) Pinel J. P. J. (2002) Bioloka
Temelji neuroznanosti. Web psihologija. Jastrebarsko:
izdanje Naklada Slap
Petanjek, Z.: F unkcionalna

anatomija mozga - ppt
prezentacija na webu

Neurobiologija poremeaja ponaanja i psihikih bolesti 38656

ECT S bodovi 3,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc. Doc. dr. sc.

Zdravko Petanjek Ivana Hromatko
Opis predmeta
Opi cilj kolegija je upoznati se s osnovnim obiljejima najuestalijih psihikih
bolesti i njihovom biolokom podlogom, s posebnim naglaskom na karakteristina
obiljeja vidljiva metodama slikovnog prikaza mozga. Specini ciljevi razraeni
su po nastavnim temama.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati osnovna psiholoka i neuroloka obiljeja glavnih

psihopatolokih poremeaja,
2. Objasniti odnos bioloke predispozicije i vanjskih imbenika u nastanku
poremeaja ponaanja i psihikih bolesti,
3. Primijeniti steeno teorijsko i praktino znanje u razumijevanju
simptomatologije glavnih psihikih poremeaja i abnormalnog ponaanja,
snimanje modane aktivnosti (EEG, fMRI, PET, MEG) prilikom snimanja
oboljelih osoba,
korelaciju izmeu oteenja/disfunkcije pojedinih podruja mozga i
psihopatolokog stanja,
6. Analizirati pregledne znanstvene lanke iz neurobiologije psihopatologije,
7. Objasniti i prezentirati ulogu biolokih imbenika u nastanku psihikih
poremeaja i abnormalnog ponaanja.
Ope kompetencije
razvoj.
13. Vrednovati osnovne sadraje iz komplementarnih drutvenih, humanistikih i

Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 20%, seminarski rad 20%, 2 kolokvija 20%, esej 20%, praktini
rad 20%, usmena provjera 20%.
Tjedni plan nastave

1. Metode slikovnog prikaza strukture mozga (MR, CT, ultrazvuk) u
istraivanju i dijagnostici psihomotornih i kognitivnih poremeaja. Metode
slikovnog prikaza funkcije mozga (fMR, PET, SPECT, EEG, MEG) u
istraivanju i dijagnostici psihomotornih i kognitivnih poremeaja
2. Klasine neuro-histopatoloke metode. Metode molekularne biologije i
ekspresije gena u istraivanju i dijagnostici psihomotornih i kognitivnih
poremeaja
3. Neurobiologija shizofrenije slikovni prikaz mozga. Neurobiologija
shizofrenije strukturno-kemijske promjene
4. Neurobiologija manino-depresivnih psihoza slikovni prikaz mozga.
Neurobiologija manino-depresivnih psihoza strukturno-kemijske
promjene
5. Neurobiologija normalnog starenja slikovni prikaz mozga. Promjene u
strukturi mozga tijekom normalnog starenja i korelacija sa psiholokim
promjenama
6. Slikovni prikaz mozga i metode dijagnosticiranja demencija.
Neurobiologija Alzheimerove bolesti i drugih demencija
7. Slikovni prikaz mozga kod afazije, agrafije, disleksije, diskalkulije i srodnih
poremeaja. Neurobiologija poremeaja jezika, govora, pisanja i itanja
8. Paralelno procesiranje u vidnom sustavu i poremeaji vidnog
prepoznavanja. F unkcionalna podjela asocijativnih vidnih podruja i
korelacija sa specifinim vidnim ispadima
9. Neurobiologija poremeaja svijesti i pozornosti. F unkcionalna aktivnost
mozga kod stanja normalne i poremeene svijesti
10. Neurobiologija cerebralne paralize. Neurobiologija degenerativnih
motornih poremeaja
11. Bioloka predispozicija za razvoj ovisnosti. Promjene u funkcionalnoj
aktivnosti mozga u ovisnika
12. Utjecaj stresa na mozak. Neurobiologija PTSP-a
13. Neurobiologija poremeaja uenja i zapamivanja. F unkcionalna aktivnost
mozga kod poremeaja uenja i zapamivanja
14. Patofizioloki mehanizmi modanog udara. Neurobiologija modanih
krvarenja
15. Mehanizmi plastinosti mozga u odrasla ovjeka. Prikaz plastinosti mozga
nakon oteenja metodam fMRI. Anatomske, histoloke i molekularne
promjene u mozgu tijekom normalnog i abnormalnog starenja
Literatura
Prirunik: Neurobiologija poremeaja ponaanja i psihikih
bolesti. M. Kneevi, Z. Petanjek (ur.), web izdanje

Novinarska etika 28470

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15

Danijel Laba Lana Ciboci
Opis predmeta
Glavni cilj predmeta je pruiti uvid u osnovna znanja o novinarskoj i medijskoj
etici, s posebnim osvrtom na njezinu praktinu primjenu u svakodnevnom
novinarskom i medijskom djelovanju. Specini cilj predmeta je pripremanje
studenata za razumijevanje novinarske etike kao praktine lozofske discipline
koja se bavi specinim moralom i deontologijom struke, koja mora voditi rauna
o etikim kodeksima i pravnim propisima kojima se ravna novinarska i medijska
profesija, a kojih e se i sami morati drati u novinarskoj praksi.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati i usporediti povijesne i suvremene etike pravce i naela

profesionalne etike novinarstva i medija;
2. Objasniti i primijeniti temeljna univerzalna naela, te pojmove poput
morala, etike, profesionalne etike i deontologije novinarstva i medija;
3. Argumentirati vanost poznavanja i potivanja etikih i pravnih normi u
novinarstvu kao djelatnosti u slubi javnosti;
4. Opisati i protumaiti razliite etike kodekse novinarstva u Hrvatskoj i u
svijetu;
5. Analizirati i interpretirati etike i pravne propise kojih se moraju
pridravati tiskani mediji, radio, televizija, novi mediji, promidbena
djelatnost i odnosi s javnostima u Hrvatskoj i u svijetu;
6. Koristiti steena znanja o razliitim etikim pristupima masovnim
medijima;

7. Ocijeniti kvalitetu suvremenih medija s etikoga i moralnoga stajalita;

8. Analizirati kritiki medijske sadraje s moralnoga aspekta;
9. Argumentirati razloge zbog kojih je za svakoga budueg komunikologa i
novinara nuno poznavati novinarsku i medijsku etiku.
Ope kompetencije
Studenti e se upoznati s temeljnim moralnim, etikim i pravnim naelima, s
razliitim tradicionalnim i suvremenim etikim pravcima, a posebno s
deontologijom novinarstva i profesionalnom etikom medija. Predmet e ih
osposobiti za kritiku analizu i jasno razluivanje istinitoga, objektivnoga i
potenoga izvjetavanja o dogaajima od javnoga interesa od onoga koje nije lano,
senzacionalistiko, skandalima sklono, moralno neprihvatljivo i zakonski kanjivo
novinarsko i medijsko djelovanje. Studenti e znati argumentirano iznositi razloge
zbog kojih je neko novinarsko djelovanje etiki prihvatljivo, a zbog ega nije, pri
emu e biti kadri kritiki analizirati sve vrste medija: tisak, radio, televiziju i nove
medije. Tu e kompetenciju stei radei na zajednikome blogu, na kojemu e
zajedno sa svim polaznicima predmeta stei i razviti vjetine kritikoga
sagledavanja, prikazivanja i analize etinosti novinara i medija.
Ocjenjivanje
5 % prisustvovanje predavanjima; 5 % sudjelovanje u raspravama; 10 % rad na
blogu; 20 % priprema seminarskoga rada; 60 % kolokviji i/ili zavrni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Antropoloko-filozofsko utemeljenje komunikacije: meuljudska
komunikacija i drutvene komunikacije; subjekt, njegova istinitost i
moralnost/etinost u komunikaciji;
2. F ilozofska etika: definicija etike; od Aristotela do naih dana; Kant:
moralnost iz razuma; paradigma: Sartre-Heidegger-Marcel/Levinas;
suvremeni etiki pravci;
3. Deontologija novinarstva: pojam i definicija;
4. Etika drutvenih komunikacija: utemeljenje etike drutvenih komunikacija;
ciljevi i norme etike drutvenih komunikacija; novinarska i medijska etika;
5. Naukovni sadraj novinarske etike: istina, objektivnost, izvor informacija,
profesionalna tajna, pravo na privatnost, ispravak, profesionalni integritet,
autorsko pravo i plagijat, zabrana ratne propagande, promicanje
demokracije i mira;
6. Etika medija: etika tiska; radijska etika; televizijska etika;
7. etika u oglaavanju/promidbi; etika u kinematografiji/na filmu; etika
odnosa s javnou/glasnogovornitvo; novi mediji (internet - F acebook) -
novi moral?;
8. Samoregulacija i regulacija novinara: novinarski kodeksi: razlike izmeu
regulacijskih i samoregulacijskih akata; Kodeks asti hrvatskih novinara
(2009.);
9. Meunarodni novinarski kodeksi: Deklaracija o naelima ponaanja
novinara; Mnchenska deklaracija; UNESCO Meunarodna naela prof.
etike u novinarstvu; Danski kodeks profesionalnog postupanja; Novinarski
kodeks Glasa Amerike;
10. Meunarodni novinarski kodeksi: Deklaracija o naelima ponaanja
novinara; Mnchenska deklaracija; UNESCO Meunarodna naela prof.
etike u novinarstvu; Danski kodeks profesionalnog postupanja; Novinarski
kodeks Glasa Amerike;
11. Uvod u pravo: meunarodni dokumenti o ljudskim pravima;
12. Pravo na privatnost: zatita dostojanstva, ugleda i asti;
13. Zatita djece u medijima;

14. Pravo na pristup informacijama, pravo na odgovor i ispravak;

15. Odgovornost primatelja - pogled s druge strane: Dekalog talijanskoga
Savjetodavnog vijea korisnika javnih glasila.
Literatura
AA. VV. (1998). Medijska BERTRAND, Claude-Jean
istraivanja, 4(1998)1 - (2007). Deontologija medija,
tema broja: Etika i Izvori, ICEJ, Zagreb
novinarstvo, 29-59,
Medijska istraivanja
BRAJNOVI, Luka (1997). LABA, Danijel (2010). Luka
Nauka o dunostima Brajnovi - od vjernosti sebi
novinara kao moralnoj do vjerodostojnosti
obavezi, Hrvatska revija, profesije, Medijske studije,
47(1997)2, 272-289. 1(2010)1-2, 171-182.
LABA, Danijel ULDRIJAN,
Ivan (2010). Moe li dobro
novinarstvo biti
nemoralno? Pitanje odnosa
kvalitete, etike i medijske
pismenosti, LABA, D. (ur.),
Mediji i drutvena
odgovornost, 85-106.,
Hrvatski studiji, Zagreb

Novinarsko istraivanje i analitika 37920

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc.

Blanka Jergovi
Opis predmeta
Upoznati studente kroz analizu medija i vjebe s dvjema najvanijim metodama
rada novinara, koje su nalaze u osnovi cijelog novinarskog stvaralatva
istraivanjem i analizom informacija. Obuiti ih vjetinama prikupljanja, odabira,
analiziranja i komentiranja informacija.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati i opisati i primijeniti temeljne pojmove istraivakog

novinarstva.
2. Razlikovati i objasniti i primijeniti metode istraivakog novinarstva.
3. Definirati i opisati i koristiti metode prikupljanja i odabira informacija.
4. Definirati i opisati i koristiti metode rada s izvorom informacija.
5. Prepoznati i objasniti i koristiti novinske vrste istraivakog novinarstva.
6. Primijeniti novinarske vjetine iz istraivakog novinarstva.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova istraivakog novinarstva. Identicirati i
opisati mjesto i ulogu istraivakog novinarstva u novinarstvu openito i u
drutvu. Prepoznati, objasniti i analizirati izazove i probleme istraivakog
novinarstva. Primijeniti steene novinarske vjetine iz istraivakog novinarstva.
Ocjenjivanje
33,3% sudjelovanje u raspravama, 33,3% rad na seminaru, 33,3% ispit.
Tjedni plan nastave

1. Novinarsko istraivanje - pojam, pojava i razvoj;

2. Odabir teme istraivanja; izvori informacija;

3. Klasifikacija, metode uspostave i odravanja kontakata, koritenje;
informacija;
4. Pojam, posebne metode traganja za informacijama i njihova obrada, potraga
na internetu;
5. Pisanje teksta - priprema materijala, odabir anra;
6. Osobitosti istraivakog lanka;
7. Etiki aspekti novinarskog istraivanja;
8. Novinarska analiza - pojam, pojava i razvoj;
9. Povod i odabir teme analize;
10. Odabir anra - lanak;
11. Odabir anra - osvrt, komentar;
12. Odabir anra - kritika, recenzija, feljton;
13. Metode analize i interpretacije informacija i stvarnosti;
14. Pisanje teksta;
15. Etiki aspekti novinarske analize.
Literatura
Inoslav Beker, Orlanda David Anderson Peter
Obad (2004). Istraivako Benjaminson (1998).
novinarstvo, PressData, Investigative Reporting,
Zagreb Indiana University Press,
Bloomington, London

Oblici novinarske komunikacije 37896

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 60
Izvoai
Suzana Peran Vrhovski,
Izv. prof. dr. sc.
Pred.
Nada Zgrablji
Rotar Tomislav ovagovi
Opis predmeta
Cilj je predmeta stvoriti kod studenata rutinu pisanja i vladanja objektivnim
novinarskim vrstama vijeu i izvjetajem, te intervjuom, i pouiti ih kako
prepoznati dogaaj vrijedan objavljivanja, kako doi do informacije i obraditi je da
bi postala vijest ili izvjetaj.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Demonstrirati poznavanje rada medija/urednitva.

2. Prepoznati i pisati zadane novinarske vrste.
3. Demonstrirati sposobnost samostalnog praenja dogaaja.
4. Demonstrirati vjetine samostalnog prikupljanja i obrade informacija.
5. Demonstrirati vjetine samostalnog pisanja vijesti, izvjetaja i voenja
intervjua.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova novinarstva, prvenstveno vezane uz
informativne novinarske vrste i medijsko izvjetavanje te praktini rad novinara.
Poznavanje na teoretskoj i praktinoj razini temeljnih, informativnih novinarskih
vrsta. Samostalno prepoznavanje medijski vanih dogaaja i samostalno praenje
istih.

Ocjenjivanje
Nazonost na nastavi i sudjelovanje u vjebama (30 posto), samostalni praktini
rad (50 posto), usmeni ispit (20 posto).
Tjedni plan nastave

1. Od dogaaja do vijesti, komunikacijski kanal, kako nastaju novine,
2. Rad u urednitvu - desk, izvori informacija,
3. Uvod u objektivne novinarske vrste,
4. Kvalitete vijesti / nedostaci vijesti,
5. Vrste vijesti,
6. Naini pisanja vijesti,
7. F lash vijest,
8. Standardna vijest,
9. Vijest u nizu, vijest u povodu,
10. Selektivno sluanje i itanje,
11. Izvjetavanje s terena,
12. Skraivanje teksta, navoenje i citiranje,
13. Embargo, dravna tajna - ispravak,
14. Pravilo obrnute piramide - pisanje glave vijesti,
15. Proirena vijest.
Literatura
Bobi, D. (1987). to s Grbelja, J.; Sapunar, M.
dogaajem: o umijeu (1993). Novinarstvo teorija i
novinskog obavjetavanja, praksa, str. 83-195., Zagreb:
Zagreb: Informator MGC
The Missouri Group (2010).
News Reporting and
Writing, New York: School
of Journalism University of
Missouri, Columbia

Odnosi s javnou u djelatnostima 37926

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Zoran Tomi Daria Mateljak
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s temeljima odnosa s javnou (OSJ) i stratekih
komunikacija u razliitim djelatnostima: korporativne i poslovne komunikacije,
OSJ u tijelima vlasti i javnom sektoru, OSJ u politici, civilnom sektoru, odnosi s
lokalnom zajednicom, izgradnja meusektorskih komunikacija. Studenti
primjenjuju teorije OSJ u praksi, ue se razlikama u OSJ izmeu pojedinih
djelatnosti, specinostima javnih, vanjskih i internih odnosa i komunikacija, a
posebno vanostima stratekog planiranja te sredstvima koje OSJ koriste u praksi.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati i razlikovati i primijeniti u praksi osnovne teorije OSJ.

2. Demonstrirati poznavanje i razlikovati osobitosti OSJ u pojedinim
djelatnostima te svoja znanja primijeniti specifino na svako podruje.
3. Primijeniti sredstva koja OSJ koriste u svom radu.
4. Analizirati drutveni, ekonomski i politiki kontekst OSJ.
5. Primijeniti nauene alate OSJ u praksi.
6. Razlikovati dobru od loe prakse te poznavati relevantne primjere dobre
komunikacije u raznim sektorima.
7. Pokazati unaprijeenje svog kritikog razmiljanja i vjetinu artikulacije
problema.

Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova odnosa s javnou, poglavito vezane u
djelovanje OSJ u razliitim djelatnostima;
Identicirati i opisati mjesto i ulogu odnosa s javnou u drutvu, posebno OSJ u
djelatnostima;
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije odnosa s javnou u
djelatnostima;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove, probleme u
komunikologiji i odnosima s javnou u djelatnostima;
Ocjenjivanje
Konana (zakljuna) ocjena donosi se na temelju rada studenta tijekom semestra,
ocjene seminarskog rada te ocjene pismenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u OSJ. Definicije, razvoj OSJ, uloga OSJ u organizacijama. Interaktivni
rad u nastavi, grupni razgovori kako bi se utvrdilo poetno znanje i
razumijevanje predmeta.
2. Uloga OSJ. Razgranienje OSJ i srodnih disciplina i djelatnosti. Poloaj u
dominantnoj koaliciji. Profesionalizam.
3. OSJ u korporativnom sektoru i korporativne komunikacije. Poloaj, uloga,
karakteristike. Osnove sistemske teorije.
4. Praktini rad - analiza problematske situacije iz okruenja.
5. OSJ u korporativnom sektoru - poslovna uloga, strategije, planiranje u
organizaciji.
6. Organizacijska dinamika i OSJ - izgradnja internih odnosa u organizaciji.
7. OSJ u politici. Retorika teorija. OSJ i politike kampanje.
8. Retorika teorija i umijee uvjeravanja. Praktini rad - analiza problematske
situacije iz okruenja.
9. Teorija odnosa. OSJ u javnom sektoru. Upravljanje problemima.
10. Teorija interesno-utjecajnih skupina. OSJ u neprofitnom sektoru. Odnos
OSJ i aktivizma i politika pritiska.
11. Upravljanje komunikacijskim rizicima. Izgradnja odnosa s interesno-
utjecajnim skupinama. Primjer komunikacije u okolinim pitanjima.
12. Drutveno odgovorno poslovanje. Odrivost, DOP i OSJ. Uloga
komunikacija u izgradnji DOP procesa. Praktini rad: upute za pisanje
zavrnog rada - eseja kritikog razmiljanja.
13. Drutveno odgovorno poslovanje. Odrivost, DOP i OSJ. Uloga
komunikacija u izgradnji DOP procesa. Etika struke. Praktini rad - analiza
problematske situacije iz okruenja.
14. Lobiranje i javni poslovi. Veza s OSJ.
15. Mjerenje i evaluacija uinaka u OSJ.

Literatura
Tench, R.; Yeomans, L. Jugo, D. (2013). Strategije
(2009). Otkrivanje odnosa s odnosa s javnou, Zagreb:
javnou, Zagreb: HUOJ Profil
Holtz, S. (2011).
Korporativni razgovori
vodi za provedbu
uinkovite i prikladne
interne komunikacije,
HUOJ, Zagreb

Odnosi s javnou u kulturi i sportu 117217

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Duje Bonacci, mr. sc.
Opis predmeta
Cilj je kolegija studentima omoguiti usvajanje praktinih alata i vjetina za
planiranje i izvoenje aktivnosti odnosa s javnou u razliitim vrstama projekata i
organizacija, s posebnim naglaskom na projekte iz podruja kulture i sporta.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Navesti, definirati i primijeniti temeljne pojmove iz OSJ u kulturi i sportu.

2. Nabrojati, opisati i primijeniti alate odnosa s javnou primjenjive na
projekte iz podruja kulture i sporta.
3. Demonstrirati sposobnost provoenja poslovne analize konkretnog
projekta OSJ iz podruja kulture ili sporta.
4. Demonstrirati sposobnost izrade plana aktivnosti odnosa s javnou za
konkretni projekt iz podruja kulture ili sporta, na temelju provedene
poslovne analize.
5. Demonstrirati sposobnost uinkovitog samostalnog ispunjavanja
praktinih zadataka te u timu izraivati seminarski rad.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova odnosa s javnou, prvenstveno povezanih
s OSJ u kulturi i sportu.
Denirati, objasniti i kritiki analizirati osobitosti djelovanja odnosa s javnou u
kulturi i sportu.
Primijeniti steene vjetine i tehnike odnosa s javnou.
Ocjenjivanje
50% seminarski rad, 50% kolokvij / ispit.

Tjedni plan nastave

1. Odnosi s javnou u kulturi, primjeri;
2. Osobitosti alata u OSJ u kulturi;
3. SWOT analiza;
4. SWOT analiza;
5. Analiza OSJ aktivnosti kulturnih ustanova;
6. Odnosi s javnou u sportu;
7. Kolokvij 1;
8. Osobitosti alata OSJ u sportu;
9. Analiza OSJ aktivnosti sportskih ustanova;
10. Analiza OSJ aktivnosti sportskih ustanova;
11. Izrada plana konkretnih aktivnosti OSJ u kulturi ili sportu;
12. Izrada plana konkretnih aktivnosti OSJ u kulturi ili sportu;
13. Prezentiranje studentskih seminarskih radova;
14. Prezentiranje studentskih seminarskih radova;
15. Kolokvij 2.
Literatura
Golob B. (2009). Inovacija Novak I. (2006). Sportski
od ideje do trita, Dragon marketing i industrija
d.o.o, Rijeka sporta, Mailing d.o.o.,
Zagreb
Materijali s predavanja

Opa povijest 20. stoljea 38065

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Josip Jurevi
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su prikazivanje uzroka, tijeka i posljedica osnovnih politikih i
drutvenih procesa te dogaaja u 20. stoljeu. Naglasak se stavlja na
metodologijske posebnosti pri istraivanju i razumijevanju povijesti 20. stoljea. U
radu sa studentskim grupama interdisciplinarno e se obraditi razliiti globalni
fenomeni koji su obiljeili 20. stoljee; primjerice totalitarizme, meunarodno
pravo, megagradove i sl.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti osnovne probleme svjetske povijesti u 20. stoljeu,

2. Prikazati najvanije podatke i osobe svjetske povijesti navedenog perioda,
3. Definirati uzrono-posljedine veze u predmetnom razdoblju,
4. Objasniti povijesne procese svjetske povijesti u predmetnom razdoblju,
5. Usporediti povijesne procese i tijek povijesnih zbivanja moderne svjetske
povijesti,
6. Prikazati bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih dogaaja i
procesa navedenog razdoblja,
7. Razlikovati razinu interpretacije od razine povijesnih dogaanja u svjetskoj
modernoj povijesti.

Ope kompetencije
sumirati temeljne podatke iz hrvatske i svjetske povijesti,
imenovati osobe i institucije koje su obiljeile hrvatsku i svjetsku povijest,
procesa,
diferencirati specifinosti pojedinih povijesnih razdoblja,
Ocjenjivanje
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje: prava i obveze studenata, ispit; Put do prvog
svjetskog rata: kolonijalizam, meunarodne krize s poetka 20. stoljea
2. Prvi svjetski rat (Veliki rat)
3. Versajski mirovni poredak
4. Ruske revolucije i stvaranje SSSR-a
5. Svijet izmeu dva rata: jaanje totalitarnih nacionalizama (Italija, Japan,
Njemaka)
6. Drugi svjetski rat (1. dio): 1939.-1943.
7. Drugi svjetski rat (2. dio): 1943.-1945. i svjetski poredak nakon njega
(stvaranje Organizacije UN-a)
8. Hladni rat i njegove krize (Koreja, Vijetnam, Berlin, Kuba, MAD, lov na
vjetice)
9. Zemlje zapadne Europe od 1945. do 2000. (Velika Britanija, F rancuska,
Zapadna Njemaka, Italija)
10. Istona Europa od 1945. do 2000. (Istona Njemaka, Poljska, Maarska,
ehoslovaka, Rumunjska, Bugarska), pad eljezne zavjese
11. SAD u 20. stoljeu
12. Dekolonizacija Afrike
13. Diktature Sredinje i June Amerike
14. Bliski Istok u 20. stoljeu
15. Dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta: Kina i Indija u 20. stoljeu
Literatura
Gunther Boing (1990). S. Sharma (1990). Svjetska
Povijest svijeta, Zagreb, privreda, Narodne novine,
(poglavlja koja se odnose na Zagreb
kraj 19. i 20. stoljee),
Naprijed, Zagreb
P. Renouvin (2008). A. J. P. Taylor (1994). Uzroci
Europska kriza i Prvi Drugog svjetskog rata,
svjetski rat, Golden Zagreb, 1994., Znanje,
marketing - Tehnika Zagreb
knjiga, Zagreb
S. P. Huntington (1997).
Sukob civilizacija,
Cambridge University
Press, London

Opa povijest medija i komunikacije 38003

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Mijo Korade Martell Vukui, dipl.nov.
Opis predmeta
Prikazati bitne smjerove razvoja medija i komunikacije, te ukazati na ovisnost toga
razvoja o razvoju drutva kao i informacijskih tehnika i tehnologija. Studenti osim
toga trebaju dobiti osnovnu orijentaciju u povijesnoj literaturi i biti upueni kako
je koristiti u znanstvene i novinarske svrhe.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Reproducirati povijesni razvoj drutvene komunikacije i njezinih tehnikih

sredstava. Poznavati strunu povijesnu literaturu i kritiki je itati.
Prepoznati probleme suvremene drutvene komunikacije i njezine izazove.
Povezati svoje dosadanje znanje iz povijesti s novim podrujem naobrazbe.
Okuati se u upotrebi literature pri izradi znanstvenih i novinskih tekstova
uz njezinu pomo.
2. Demonstrirati poznavanje strune povijesne literature i kritiki je itati.
3. Prepoznati probleme suvremene drutvene komunikacije i njezine izazove.
4. Povezati svoje dosadanje znanje iz povijesti s novim podrujem naobrazbe.
Ope kompetencije
Identicirati i opisati mjesto i ulogu komunikacije i novinarstva u drutvu.
Navesti i objasniti kljune dogaaje i procese iz svjetske povijesti komunikacija i
novinarstva. Objasniti i kritiki analizirati steena znanja.

Ocjenjivanje
Odvojeno se ocjenjuje pohaanje nastave i sudjelovanje u raspravama, seminarski
rad, pismeni i usmeni ispit. Njihov prosjek daje konanu ocjenu.
Tjedni plan nastave

1. P: Uvodno predavanje: Evolucija medija pregled kolegija. S: Uvod u
seminar: upute za pripreme referata i podjela tema.
2. P: Od ivotinjskih signala do jezine komunikacije. S: Naturalni, verbalni i
pismovni oblici komuniciranja.
3. P: Od jezika do pisma. S: Komunikacija u starim civilizacijama: Stari Egipat,
Summer, Asirija i Babilon, Perzija.
4. P: Tehniki mediji i masovna komunikacija. S: Hebreji, F eniani, Grci i
Rimljani.
5. P: Mediji i meta-mediji. S: Kina i Indija.
6. P: Konstrukcija stvarnosti kroz medije i njezin razvoj. S: Germani i Slaveni.
7. P: Kulturna povijest medija: Medijska evolucija i njezina pisana povijest.
Objektivno podruje: Komunikacijski mediji. S: Kranstvo kao nova
komunikacijska paradigma Sredozemlja.
8. P: Perspektiva promatraa: Materijalnost komunikacije. Horizont
opisivanja: Mediji u dimenziji povijesti mentaliteta. S: Crkveni redovi:
monaki (benediktinci i cisterciti), viteki (templari i ivanovci), prosjaki
(dominikanci i franjevci), isusovci.
9. P: Manuskript i kranski svjetski poredak. Materijalni aspekt pisma. S:
Misionarsko djelovanje Crkve prva globalizacija.
10. P: Knjige kao univerzalni mediji pohranjivanja podataka. S: Gutenbergov
izum i poeci tiska.
11. P: Iskustvo tijela i djelovanje medija. Insceniranje stvarnosti. Imaginirana
blizina i distancirano tijelo. S: Razvoj tiskanih medija i novinarstva u
Europi i prekomorskim zemljama.
12. P: Ustanovljenje televizije u pedesetim godinama 20. stoljea. S: Novi
tehniki izumi: telegraf, teleprinter, telefon; nosai zvuka od gramofonske
ploe do mp4; nosai slike od fotografije do pokretne slike i filma.
13. P: Nastanak televizijske stvarnosti. S: Elektroniki mediji: radio, televizija i
raunalo.
14. P: Medijski posredovana blizina. S: Novinarstvo uvjetovano medijima:
agencijsko, radijsko, televizijsko i internetsko.
15. P: Internet i virtualna stvarnost. S: Normativno ureenje medija i drutvene
komunikacije.

Literatura
Kunczik, Michael; Zipfel, Elezovi, Slobodan (1992).
Astrid (1998). Uvod u Povijesni razvoj
publicistiku znanost i komuniciranja, A. G. Mato,
komunikologiju, str. 121 - Zagreb
184., Zaklada F riedrich
Ebert
Sapunar, Marko (2002). Stipevi, Aleksandar
Opa povijest novinarstva, (2006). Povijest knjige,
ITG, Zagreb Sumrani, Matica hrvatska,
Zagreb
Klaus Merten (1994).
Evolution der
Kommunikation, u: Monika
Elsner / Hans Ulrich
Gumbrecht / Thomas
Mueller / Peter M.
Spangenberg: Zur
Kulturgeschichte der
Medien. U: K. Merten/ S. J.
Schmidt /, str. 141-187.,
Weischenberg: Die
Wirklichkeit der Medien,
Opladen

Opa povijest ranomodernog doba 38054

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Ivana Juki
Opis predmeta
Temeljni ciljevi predmeta jesu pribliiti studentima ranonovovjekovlje na
jednostavan i pregledan nain, ukazati im na isprepletenost dogaaja i procesa na
europskoj i svjetskoj razini toga razdoblja (apsolutizam, vjerska previranja,
znanstvena revolucija, vjetice i sl.) te ih potaknuti na komparativna razmiljanja o
kulturno-politikim dodirima i susretima na globalnoj razini.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati povijesne procese koji su oblikovali europsko i svjetsko

ranonovovjekovlje,
2. Objasniti problematiku kronoloke odrednice ranonovovjekovlja,
3. Identificirati najvanije dogaaje i osobe iz europskoga ranonovovjekovlja
od 1500.-1800.,
4. Objasniti uzrono-posljedine veze prijelomnih dogaaja u predmetnom
razdoblju,
5. Navesti povijesne procese europske i svjetske povijesti koji su pripremili
drutvo za moderno doba,
6. Ocijeniti posebnosti europskih regija u ranonovovjekovlju te kako se ta
razliitost oitovala u usvajanju povijesnih procesa,
7. Razlikovati razliite historiografske teze o ranonovovjekovlju,
8. Povezati povijesne dogaaje ranonovovjekovlja sa suvremenijim
dogaanjima,
9. Usporediti povijesne procese i tijek povijesnih zbivanja u razliitim
europskim monarhijama (F rancuska, panjolska, Engleska, Habsburka
Monarhija itd.)

Ope kompetencije
opisati povijesne procese,
imenovati osobe i institucije koje su obiljeile svjetsku povijest,
usporediti povijesne procese u razliitim povijesnim razdobljima,
sumirati temeljne podatke iz svjetske i europske povijesti,
procesa.
Ocjenjivanje
polaganja usmenog.
Tjedni plan nastave

2. Ranonovovjekovlje: ope karakteristike
3. Europa i renesansa
4. Politika, Crkva i renesansa: 1450.-1560.
5. Politika, vjera i rat: 1560.-1618.
6. Politika, vjera i rat - Europa u krizi , II. dio , 1618.-1648.
7. Europa i Novi svijet 1500.-1700.: susreti i razmjene
8. Drutvo i ekonomija: 1450.-1700.
9. Misao i duh: znanstvena revolucija i kulturno ozraje u kriznoj Europi
10. Islamska Carstva i europsko ranonovovjekovlje: 1450.-1789.
11. Istonoazijski svijet i europsko ranonovovjekovlje 1450.-1789.
12. Nastanak drave? Apsolutizam i unutarpolitike konsolidacije 1648.-1789.
13. Prema ravnotei moi i diplomatskoj revoluciji: 1650.-1776.
14. Prosvijeena Europa
15. Drutvo i svjetska ekonomija u 18. stoljeu
Literatura
Gerard du Ry van Beest Gerard du Ry van Beest
Holle (gl. ur.) (1977). Velika Holle (gl. ur.) (1977). Velika
ilustrirana povijest Svijeta, ilustrirana povijest Svijeta,
sv. 11 1454.-1600., Otokar sv. 12 1600.-1714., Otokar
Kerovani, Rijeka Kerovani, Rijeka
Gerard du Ry van Beest Slaven Bertoa (2004).
Holle (gl.ur.) (1977). Velika Svjetska povijest
ilustrirana povijest Svijeta, modernoga doba (XVI.-XIX.
sv. 13 1714.-1790., Otokar stoljee) s posebnim
Kerovani, Rijeka osvrtom na Apeninski
poluotok, Profil
International, Zagreb
P. J. Adler, R. L. Pouwels
(ur.) (2010). World
Civilizations, 283-428.,
Wadsworth Cengage
Learning

Opa povijest srednjega vijeka 38043

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Prof. dr. sc.
Mladen Ani
Opis predmeta
Osnovni cilj ovog kolegija je dati studentima temljno znanje o povijesti srednjeg
vijeka, te ih upoznati s glavnim politikim, institucionalnim, drutvenim,
gospodarskim, kulturnim i religioznim gibanjima srednjega vijeka. Pored
svladavanja temeljne faktograje, studenti e se prije svega poticati na
komparativno razmiljanje i razvijanje senzibiliteta za dugotrajne povijesne
procese. Student e moi uoiti specinosti srednjovjekovlja, ali e takoer
uoavati i kontinuitete i diskontinuitete od srednjovjekovnog doba do
ranomodernog, pa i modernog doba. Cilj je kolegija takoer obraditi teme iz
srednjovjekovne povijesti koje su nedostatno obraene u literaturi ili je njihovo
tumaenje zastarjelo.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati uzroke nove politike geografije europskog podruja od 4. do

7. stoljea,
2. Opisati temeljne procese iz drutvene, kulturne i politike povijesti
srednjeg vijeka,
3. Prikazati glavne dogaaje koji predstavljaju prekretnice u razvoju
srednjovjekovne civilizacije,
4. Analizirati raslojavanje europske civilizacije na zapadnu i istonu
(bizantsku),
5. Opisati glavne smjerove arapskih osvajanja,
6. Objasniti promjene u europskom drutvu oko godine 1000,
7. Prikazati srednjovjekovna politika ureenja,
8. Analizirati odnose Crkve i drave u srednjem vijeku,
9. Identificirati promjene u drutvu krajem srednjeg vijeka.

Ope kompetencije
procesa,
analizirati naine donoenja zakljuaka o povijesnim procesima i dogaajima.
Ocjenjivanje
Pismeni ispit 40%; usmeni ispit 60%.
Tjedni plan nastave

1. to je srednji vijek: pitanje periodizacije
2. Kontinuitet i diskontinuitet s rimskom civilizacijom
3. Rekonstrukcija Europe: barbarske provale i roenje srednjovjekovne
civilizacije
4. F ranaka drava
5. Nastanak i razvoj Bizanta u ranome srednjem vijeku
6. Arapska osvajanja
7. Kristijanizacija
8. Transformacija godine 1000. i koncept o tri reda
9. F eudalizam: stvarnost ili konstrukt
10. Srednjovjekovno drutvo: plemstvo, seljatvo, graani
11. Srednjovjekovne monarhije
12. Odnos papinstva i svjetovnih vladara
13. Skandinavija i istone slavenske drave
14. Kransko drutvo: vrijeme samostana i vrijeme katedrala
15. Komune i renesansa
Literatura
Goldstein, Ivo Grgin, Le Goff, Jacques, Civilizacija
Borislav, Europa i srednjovjekovnog Zapada,
Sredozemlje u srednjem Golden marketing, Zagreb,
vijeku, Zagreb: Novi Liber, 1998.
2006.
Lopez, Roberto, Roenje Ostrogorski , Georgije,
Evrope: st. V-XIV, kolska Povijest Bizanta, Golden
knjiga, Zagreb, 1978. marketing, Zagreb, 2002.

Opa psihopatologija 38642

ECT S bodovi 5,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Doc. dr. sc. Prof. dr. sc.

Renata Glavak Slavko Sakoman
Tkali
Opis predmeta
Upoznavanje sa znaajkama psihikih poremeaja, epidemiologijom i
dijagnostikom te klasikacijom psihikih poremeaja. Usvajanje termina u okviru
opih psihopatolokih fenomena. Osposobljavanje za primjenu istraivakih
metoda u izuavanju abnormalnog doivljavanja i ponaanja. Uenje metoda
klinike procjene, naina pristupa i komunikacije s osobama koje imaju psihiki
poremeaj.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati ope psihopatoloke fenomene.

2. Razlikovati i opisati osnovne pojmove vezane uz psihike poremeaje.
3. Klasificirati psihike poremeaje u kategorije.
4. Prepoznati pojmove iz psihopatoloke epidemiologije.
5. Kreirati hipoteze u okviru paradigmi u psihopatologiji.
6. Objasniti specifinosti istraivakih metoda u psihopatologiji.
7. Izvesti istraivanje u podruju psihopatologije.
8. Primijeniti naelo povjerljivosti u odnosima izmeu pacijenta i psihologa.
9. Primijeniti znanje o voenju klinikog intervjua.
10. Primijeniti etike standarde u radu s pacijentima.
Ope kompetencije
7. Procijeniti mentalni status i klasicirati dijagnostike kriterije za razliite
psihike poremeaje.
15. Kritiki prosuivati temeljna naela psihologijske etike te povezati naela
psihologijske etike s razliitim podrujima psiholoke djelatnosti.

Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%; seminarski rad i njegova prezentacija 20%; intervju s
pacijentom 10%; prvi kolokvij 30%; drugi kolokvij 30%. U sluaju neizlaska na
kolokvije ili nezadovoljavajueg uspjeha na kolokvijima student e pristupiti
zavrnom pismenim ispitu koji po obujmu, sadraju i pripadajuim ECTS
bodovima odgovara zahtjevima provedenih kolokvija tijekom godine.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje, povijest psihopatologije
2. Klasifikacija i dijagnoza, vanost klasifikacije
3. Paradigme u psihopatologiji i terapiji
4. Metode klinike procjene: anamneza, heteroanamneza, psihiki status,
kliniki znaci i simptomi, bioloka procjena, psiholoka procjena,
pouzdanost i valjanost procjene
5. Poremeaji svijesti, poremeaji panje
6. Poremeaji pamenja i uenja, poremeaji inteligencije
7. Poremeaji afektivnosti
8. Poremeaji miljenja
9. Poremeaji moralnosti
10. Poremeaji opaanja
11. Poremeaji volje
12. Poremeaji doivljavanja vlastite osobe
13. Poremeaji nagona
14. Poremeaji psihomotorike
15. Poremeaji orijentacije
Literatura
Begi, D. (2011). Davison, G. C., Neale, J. M.
Psihopatologija. Zagreb: (2002). Psihologija
Medicinska naklada. abnormalnog doivljavanja
i ponaanja. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kaplan, H. I., Sadock, B. J,
(1998). Prirunik klinike
psihijatrije. Jastrebarsko:
Naklada Slap.

Osnove bioloke psihologije 94507

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 15
Izvoa predavanja
Doc. dr. sc.
Ivana Hromatko Martina Kneevi, dr. sc.
Opis predmeta
Opi cilj kolegija je razumjeti osnovne principe stanine organizacije ivanoga
sustava, morfologije sredinjega ivanoga sustava u ovjeka, te funkcionalne
organizacije osjetnih i motornih sustava. Specini ciljevi razraeni su po
nastavnim temama.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati temeljne dijelove sredinjega ivanoga sustava na

mikroskopskoj i makroskopskoj razini,
2. Prepoznati temeljne dijelove neurona i vrste glija stanica,
3. Objasniti osnovne principe funkcionalne i anatomske organizacije osjetnih i
motornih sustava u ovjeka,
4. Objasniti principe neuralne analize osjetnih informacija na svim
hijerarhijskim razinama (od receptora do primarnih u podruja kore
velikoga mozga ovjeka),
5. Objasniti ulogu modane kore i subkortikalnih struktura u planiranju i
izvoenju motorike i prostornom snalaenju,
6. Primijeniti steeno teoretsko i praktino znanje u razumijevanju bioloke
podloge sloenih psihikih funkcija.
Ope kompetencije
Preispitati povijesni razvoj i teorijske pristupe u razliitim granama teorijske i
Integrirati znanja o temeljnim psihikim procesima i osobinama (percepcija,
Kritiki prosuivati znanstvene spoznaje u svrhu generiranja istraivakih
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%, tri kolokvija 70%, pismeni ispit 20%.

Tjedni plan nastave

1. to je bioloka psihologija
2. Uestalost i posljedice psihomotornih, neurolokih i ostalih poremeaja
vezanih uz disfunkciju ivanog sustava
3. Razvojno porijeklo i temeljna podjela sredinjeg ivanog sustava (SS),
ravnine i osi tijela
4. Neuron kao osnovna strukturna i funkcionalna jedinica SS-a, metode
istraivanja ivanog sustava
5. Signalni mehanizmi, sinaptiki mehanizmi, stanini receptori
6. Neurotransmiteri: definiranje i klasifikacija, kemijska struktura i
funkcionalna svojstva
7. Membranski potencijal, akcijski potencijal
8. Temelji vanjske morfologije mozga, periferni ivani sustav
9. Pretvaranje osjetne informacije u neuralni kod, opi ustroj osjetnih sustava
10. Osjet boli i grubog dodira, osjet propriocepcije i finog dodira
11. Kemijski osjeti: njuh i okus
12. Oko i primarni vidni put
13. Uho i sluni sustav, osjetne informacije i kontrola motorike (vestibularni
sustav i mali mozak)
14. Opi ustroj motorikih sustava, piramidni motoriki sustav,
ekstrapiramidni motoriki sustav
Literatura
Petanjek i sur. (2003, Juda, M.; Kostovi, I. (1997):
obnovljeno 2011): Prirunik Temelji neuroznanosti, web
iz bioloke psihologije, izdanje, 2001.
web. izdanje
Pinel JPJ. (2002): "Bioloka
psihologija" 4. izdanje.
Jastrebarsko, Naklada Slap.

Osnove hrvatske jezine kulture 117212

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Mario Grevi Anela Mateljak Popi
Opis predmeta
Cilj je predmeta upoznati studente s pojmovima hrvatske jezine kulture i
potaknuti ih da se pismeno i usmeno izraavaju u skladu s normama hrvatskoga
knjievnoga jezika.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Primijeniti teoretska znanja kroz prepoznavanje pogrjeaka u konkretnim

tekstovima i u javnoj komunikaciji, samostalno i u dijalogu s drugima.
2. Definirati temeljne pojmove hrvatske jezine kulture.
3. Analizirati hrvatska normativna naela.
4. Analizirati hrvatske normativne prirunike.
5. Opisati normativna razilaenja.
6. Primijeniti pravila opisana u hrvatskim pravopisima.
Ope kompetencije
Podignuti razinu jezine kulture, praktine pismenosti i razine razumijevanja
osnovnih normativnih naela u podruju pravopisa, fonologije, prozodije,
morfologije, sintakse i rjenikoga blaga.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 20%;
Ispit 60%;
Pohaanje nastave 20%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u hrvatsku jezinu kulturu: to je i emu slui, nazivlje i pojmovi,
definicije i literatura
2. Pojmovi: standardni i knjievni jezik jezik hrvatske knjievnosti norma i
normiranje, pregled najnovije povijesti funkcionalni stilovi, dijalekti
3. Vijee za normu hrvatskoga standardnoga jezika

4. Suvremena hrvatska normativna djela i njihova primjena (pravopisi,

gramatike, rjenici), mrena pomagala (rjenici, korpusi)
5. Razliite vrste pravopisnih naela (fonoloki, morfoloki i korijenski
pravopis), slovopis HAZU, transkripcija i transliteracija, pravopisna pravila
hrvatskoga jezika
6. Pravogovor (naglasni sustav)
7. Dvoglasnik /ie/ i pravopisne dvojbe
8. Daljnji pravopisno-fonoloki problemi (-, d-), glasovne promjene
(jednaenja)
9. Od zareza do toke (pravopisni znakovi i razgodci)
10. Pisanje stranih rijei, sastavljeno i rastavljeno pisanje, velika i mala slova,
kratice
11. Sklonidba (dvojbe i dvojnosti u sklonidbi imenica, zamjenica, pridjeva i
brojeva)
12. Glagolski oblici (izabrana pitanja o jednostavnim i sloenim glagolskim
oblicima)
13. Leksika norma
14. Seminarski radovi i studentska pisma primjeri (ne)akademskoga
izraavanja
15. Predrok i/ili repeticija
Literatura
Babi, Stjepan, Sanda Ham, Teak, Stjepko, Stjepan
Milan Mogu. 2009. Babi. 2009. Gramatika
Hrvatski kolski pravopis hrvatskoga jezika
usklaen sa zakljucima prirunik za osnovno jezino
Vijea za normu hrvatskog obrazovanje. Zagreb.
standardnog jezika, 3.
izdanje. Zagreb.

Osnove hrvatske jezine kulture (TZP) 85296

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Mario Grevi Anela Mateljak Popi
Opis predmeta
Cilj je predmeta upoznati studente s pojmovima hrvatske jezine kulture i
potaknuti ih da se pismeno i usmeno izraavaju u skladu s normama hrvatskoga
knjievnoga jezika.
Vrsta predmeta


Ishodi uenja
1. Primijeniti teoretska znanja kroz prepoznavanje pogrjeaka u konkretnim

tekstovima i u javnoj komunikaciji, samostalno i u dijalogu s drugima.
2. Definirati temeljne pojmove hrvatske jezine kulture.
3. Analizirati hrvatska normativna naela.
4. Analizirati hrvatske normativne prirunike.
5. Opisati normativna razilaenja.
6. Primijeniti pravila opisana u hrvatskim pravopisima.
Ope kompetencije
Podignuti razinu jezine kulture, praktine pismenosti i razine razumijevanja
osnovnih normativnih naela u podruju pravopisa, fonologije, prozodije,
morfologije, sintakse i rjenikoga blaga.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 20%;
Ispit 60%;
Pohaanje nastave 20%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u hrvatsku jezinu kulturu: to je i emu slui, nazivlje i pojmovi,
definicije i literatura
2. Pojmovi: standardni i knjievni jezik jezik hrvatske knjievnosti norma i
normiranje, pregled najnovije povijesti funkcionalni stilovi, dijalekti
3. Vijee za normu hrvatskoga standardnoga jezika
4. Suvremena hrvatska normativna djela i njihova primjena (pravopisi,
gramatike, rjenici), mrena pomagala (rjenici, korpusi)
5. Razliite vrste pravopisnih naela (fonoloki, morfoloki i korijenski
pravopis), slovopis HAZU, transkripcija i transliteracija, pravopisna pravila
hrvatskoga jezika
6. Pravogovor (naglasni sustav)
7. Dvoglasnik /ie/ i pravopisne dvojbe
8. Daljnji pravopisno-fonoloki problemi (-, d-), glasovne promjene
(jednaenja)
9. Od zareza do toke (pravopisni znakovi i razgodci)
10. Pisanje stranih rijei, sastavljeno i rastavljeno pisanje, velika i mala slova,
kratice
11. Sklonidba (dvojbe i dvojnosti u sklonidbi imenica, zamjenica, pridjeva i
brojeva)
12. Glagolski oblici (izabrana pitanja o jednostavnim i sloenim glagolskim
oblicima)
13. Leksika norma

14. Seminarski radovi i studentska pisma primjeri (ne)akademskoga

izraavanja
15. Predrok i/ili repeticija
Literatura
Babi, Stjepan, Sanda Ham, Teak, Stjepko, Stjepan
Milan Mogu. 2009. Babi. 2009. Gramatika
Hrvatski kolski pravopis hrvatskoga jezika
usklaen sa zakljucima prirunik za osnovno jezino
Vijea za normu hrvatskog obrazovanje. Zagreb.
standardnog jezika, 3.
izdanje. Zagreb.

Osnove istraivanja trita 64552

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Ivan Balabani, dr. sc.
Doc. dr. sc.
Ivan Buri
Opis predmeta
Upoznati studente sociologije s primjenom sociolokih modela i metoda na
podruju trinih i marketinkih istraivanja. Edukacija o temeljnim pojmovima i
konceptima trita i marketinga kao i istraivakim metodama u tom podruju.
Osposobiti studente za obavljanje osnovnih zadataka i poslova istraivaa trita.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati, klasificirati i objasniti koncept trita u klasinoj sociologiji, kao

i o temeljnim pojmovima: trite, trino drutvo, proces marketizacije,
proces komodifikacije, marketing i marketinki miks itd.
2. Primijeniti socioloke modele i metode na podruju trinih i marketinkih
istraivanja.
3. Demonstrirati proces istraivanja trita i s osnovnom podjelom na
eksplorativna, deskriptivna i kauzalna istraivanja.
4. Razlikovati primarne i sekundarne podatke i njhove izvore.
5. Definirati i objasniti primjenu istraivanja trita.
Ope kompetencije
Koristiti kompleksne statistike pojmove i informacije.
Dizajnirati jednostavan istraivaki projekt.
Koristiti raunalne pakete za analizu kvantitativnih podataka.
Razviti istraivako pitanje o predmetu/procesu/fenomenu od drutvenog
interesa.
Koristiti razliite metode drutvenih istraivanja u analizi relevantnih podataka.
Koristiti najvie etike norme u provoenju drutvenih istraivanja u cilju zatite
sudionika istraivanja.
Ocjenjivanje
Vrednuje se redovitost pohaanja nastave i ukljuivanje u rasprave o temi s
predavanja; ocjenjuje se zavrni pismeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje: sociolog kao istraiva trita
2. Pojam trita u klasinoj sociologiji
3. Trite, trino drutvo i proces marketizacije
4. Proces komodifikacije
5. Primjena sociolokih modela i metoda u trinim i marketinkim
istraivanjima
6. Osnovni pojmovi marketinga
7. Proces istraivanja trita
8. Eksplorativna, deskriptivna i kauzalna istraivanja
9. Primarani i sekundarni podaci
10. Primjena istraivanja trita: organizatori i korisnici istraivanja
11. Analiza primjera kvalitatitivnih istraivanja 1. dio
12. Analiza primjera kvalitatitivnih istraivanja 2. dio
13. Analiza primjera kvantitativnih istraivanja 1. dio
14. Analiza primjera kvantitativnih istraivanja 2. dio
15. Ponavljanje gradiva, priprema za ispit
Literatura
Marui, M., Vraneevi, T. Perakovi, K. (2008)
(2001) Istraivanje trita, Drutvo i (ili) trite
Zagreb, ADECO. Socioloka konceptualizacija
procesa marketizacije
drutva, Drutvena
istraivanja, 17/6; 975-998.

Osnove komunikologije 86090

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Danijel Laba
Opis predmeta
Glavni cilj predmeta je studente upoznati s komunikacijskim znanostima i
komunikologijom kao interdisciplinarnom i integrativnom znanou koja nastoji
rijeiti i poboljati komunikacijske prilike, dok su specini ciljevi predmeta
pruanje uvida u povijesne i suvremene komunikacijske i komunikoloke teme i
dinamike u svrhu ovladavanja temeljnim znanjima s toga podruja kako bi studenti
znali pristupati i analizirati komunikaciju na svim njezinim razinama:
intrapersonalnoj, interpersonalnoj, drutvenoj i medijskoj.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati i usporediti povijesni razvoj komunikacija i komunikologije;

2. Reproducirati temeljne pojmove intrapersonalna, interpersonalna,
verbalna, neverbalna, drutvena i medijska komunikacija;
3. Argumentirati vanost poznavanja komunikacijskih dinamika;
4. Opisati ulogu verbalne i neverbalne komunikacije u svakodnevnom ivotu;
5. Analizirati i interpretirati verbalnu i neverbalnu komunikaciju;
6. Koristiti steena znanja o odnosu meuljudske komunikacije i komunikacije
putem novih medija;
7. Ocijeniti kvalitetu meuljudske komunikacije;
8. Analizirati i usporediti komunikacijske odnose u dijalogu i persuaziji;
9. Analizirati kritiki medijske sadraje i sadraje komunikacije novim
medijima;

10. Argumentirati razloge zbog kojih je nuno poznavati komunikacijske

dinamike u svakodnevnom i poslovnom okruenju.
Ope kompetencije
Studenti e se upoznati s antropolokim, lozofskim i komunikolokim
pristupom komunikaciji na svim razinama. Posebno e biti osposobljeni znati
ispravno koristiti verbalnu komunikaciju te nauiti ispravno vrednovati i
interpretirati neverbalnu komunikaciju u razliitim drutvenim i kulturnim
okruenjima. Studenti e znati argumentirano iznositi razloge zbog kojih je nuno
posjedovati komunikoloka znanja, te e razviti vjetine kritikoga sagledavanja,
prikazivanja i analize suvremenih komunikacijskih dinamika i modela, posebno u
odnosu interpersonalne komunikacije i komunikaciju putem novih medija.
Ocjenjivanje
20% prisustvovanje predavanjima; 20% sudjelovanje u raspravama; 60% kolokviji
i/ili zavrni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - upoznavanje s predmetom, podjela literature,
pojanjavanje studentskih obveza i optereenja;
2. Komunikacija i njezino filozofsko-antropoloko utemeljenje te znaajke
komunikacije;
3. Od meuljudske komunikacije do komunikacije drutva (filozofski temelji
povijesni razvitak);
4. Komunikacija i europska racionalnost; subjekt(i) komunikacije;
5. Od interpersonalne komunikacije do F acebooka;
6. Konverzacija, dijalog i persuazija;
7. Provjera znanja (1. kolokvij)
8. Jezik u (kon)tekstu raunalno posredovane komunikacije (CMC);
9. Odnos CMCommunication face-to-face communication;
10. Neverbalna komunikacija kinezika, proksemika, haptika;
11. Govor tijela: komuniciranje licem i gestama;
12. Vizualna komunikacija, oi i izraz lica;
13. Parajezik i interpretacija neverbalne komunikacije;
14. Saeti presjek cijeloga gradiva.
15. Provjera znanja (2. kolokvij)

Literatura
Kunczik, M., Zipfel, A. Reardon, K. K. (1998).
(2006). Uvod u publicistiku Interpersonalna
znanost i komunikologiju, komunikacija. Gdje se misli
F riedrich Ebert Stiftung, susreu, Alinea, Zagreb
Zagreb
Littlejohn, S. W. F oss, A. K. Laba, D. (2005). ovjek,
(1989). Theories of Human meuljudska komunikacija i
Communication, drutveni dijalog. Nadilazi
Wadsworth Publishing li dijalog zapreke
Company, Wadshwort ideologije?, u: VULETA, B.
VUKOVI, A.
MILANOVI LITRE, I. (ur.),
Dijalogom do mira, str. 122-
138., Zbornik radova u ast
dr. eljku Mardeiu,
F ranjevaki institut za
kulturu mira, Split
Laba, D. (2009).
Neverbalna komunikacija:
tijelo kao produetak due,
u: BARTLETT, Dj. (ur.),
Tijelo u tranzMeuljudska
komunikacija, novi mediji i
etika, u: LABA, D. (ur.),
Novi mediji, nove
tehnologije, novi moral, str.
13-40., Hrvatski studiji,
Zagreb

Osnove nacionalne i privatne sigurnosti 117171

ECT S bodovi 4,0
Opis predmeta
Engleski jezik R0
Studenti e kroz ovaj predmet postii razumijevanje multidimenzionalnog
fenomena sigurnosti kao preduvjeta za uspjean ziki, duhovni i materijalni E-uenje R1
razvoj pojedinca, grupa, drutva i drave. Upoznat e osnovne elemente sustava
nacionalne sigurnosti kao i sustava privatne sigurnosti u modernom drutvu i Sati nastave
dravi, te osnovne organizacijske, strukturne i funkcionalne oblike sigurnosti na Predavanja 15
individualnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Seminari 15
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti osnovne teorijske koncepte vezane uz fenomen sigurnosti.

2. Klasificirati sigurnosne izazove, rizike i prijetnje modernom drutvu.
3. Analizirati zadae, strukture i subjekte sustava unutarnje sigurnosti.
4. Analizirati zadae, strukture i subjekte obrambenog sustava.
5. Prikazati privatnu sigurnost kao ne-dravni imbenik sigurnosti u
suvremenim drutvima.
6. Objasniti oblike, metode, standarde i uvjete rada u sektoru privatne
sigurnosti.
7. Usporediti ovlasti i podruja rada privatnih zatitara i dravnih policijskih
slubenika.
8. Objasniti nadzor nad sustavom privatne sigurnosti.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
50 % seminarski rad;
50 % usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet. Uvod u teoriju sustava.
2. Osnovni teorijski koncepti vezani uz fenomen sigurnosti (individualne,
nacionalne, internacionalne, humane). Teoretski model sustava nacionalne
sigurnosti (sigurnosna politika: proces, akteri i imbenici; sigurnosna
struktura; sigurnosna samoorganizacija civilnog drutva) u suvremenim
drutvima.
3. Prijetnje suvremenom drutvu (sigurnosni izazovi, rizici i prijetnje) na
nacionalnoj, nadnacionalnoj i globalnoj razini.

4. Sustav nacionalne sigurnosti (studije primjera). (Nacionalna)sigurnosna

politika oblici, procesi, akteri, imbenici.
5. Sustav unutranje sigurnosti: zadaci, struktura, subjekti; Politika unutranje
sigurnosti; Policija; Dravno odvjetnitvo; Obavjetajne i sigurnosne slube;
Carina; Pravosudna policija; Komunalno redarstvo/Lokalna/Gradska
policija; Inspekcijske slube i druge agencije formalne drutvene kontrole.
6. Obrambeni sustav: zadaci, struktura, subjekti; Obrambena politika;
Oruane snage: organizacijska, hijerarhijska, komunikacijska, motivacijska
struktura; civilno-vojni odnosi; Civilna obrana, obrambeno planiranje i
krizni menadment.
7. Sustav zatite i spaavanja: zadaci, struktura, subjekti.
8. Upravljanje i nadzor sustava nacionalne sigurnosti: vlada, premijer,
ministri, parlament, predsjednik republike, savjet nacionalne sigurnosti,
nadzor javnosti (nevladine udruge, mediji, javno mnijenje).
9. Privatna sigurnost kao nedravni imbenik sigurnosti u modernim
drutvima; Definicija privatne sigurnosti: privatna sigurnost, privatna
sigurnosna; industrija, privatna policijska djelatnost, privatna detektivska
djelatnost; Pluralna policijska djelatnost i hibridizacija sigurnosti.
10. Izvori legitimnosti privatne sigurnosti teorijska i praktika objanjenja.
11. Slube privatne sigurnosti: Oblici/licence i radna mjesta; Podruja i metode
rada; standardi i uvjeti rada.
12. Mjere, zadaci, prava, ovlasti zatitara.
13. Privatna detektivska djelatnost: Podruja rada privatnih detektiva; Metode,
prava i ovlasti privatnih detektiva.
14. Prekogranine operacije privatnih sigurnosnih poduzea i privatnih
detektiva. Nacionalne i meunarodne interesne grupe i udruenja na
podruju privatne sigurnosti. Suradnja izmeu policije (i drugih javnih
sigurnosnih slubi) i privatne sigurnosti.
15. Nadzor nad privatnom sigurnou. Zakljuci i priprema za ispit.
Literatura
Tatalovi, S., Grizold, A., Meko, G., F ields, C. B.,
Cvrtila, V. (2008). Lobnikar, B., Sotlar, A.
Suvremene sigurnosne (2013). Handbook on
politike: drave i nacionalna policing in Central and
sigurnost poetkom 21. Eastern Europe, New York:
stoljea, Zagreb: Golden Springer
Marketing - Tehnika
knjiga
Sotlar, A. (2009). Post- Sotlar, A., Meko, G. (2009).
conflict private policing: The relationship between
experiences from several the public and private
former Yugoslav countries, security sectors in Slovenia
Policing, 3, 489-507. - from coexistence towards
partnership?, Varstvoslovje,
2, 269-285.
Steden, R. van, Sarre, R.
(2010). Private policing in
the former Yugoslavia:
amenace to society?,
Varstvoslovje, 4, 425-440.

Osnove socijalnog ponaanja 38644

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoai
Doc. dr. sc.
Ines Sui Jelena Marii, dipl. psih.
Marina tambuk
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati studente s teorijskim objanjenjima i odrednicama
ljudskog socijalnog ponaanja. Takoer, s obzirom da je socijalna psihologija
empirijska znanost s dobro razvijenim skupom metoda za odgovaranje na pitanja o
socijalnom ponaanju, naglasak kolegija e biti i na opisivanju brojnih primjera
socijalno- psiholokih istraivanja i razmatranju njihove provedbe.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati u kojim je razmjerima socijalno ponaanje ovjeka pod utjecajem

situacijskih imbenika.
2. Primijeniti znanje o socio-psihologijskim konceptima na svakodnevni
ivot i vlastita ivotna iskustva.
3. Analizirati ponaajna pitanja koristei se teorijama i konceptima iz
perspektive socijalne psihologije.
4. Izdvojiti socio-psiholoke koncepte u svakodnevnom ivotu.
5. Izraditi i organizirati istraivanje socio-psihologijskog koncepta u
svakodnevnom ivotu.
6. Kreirati objanjenja podataka dobivenih istraivanjem na temelju steenih
znanja.
7. Demonstrirati rezultate vlastitog istraivanja kolegama.
Ope kompetencije
8. Integrirati znanja o kulturalnim razlikama i kritiki prosuivati opa naela,

Ocjenjivanje
Pohaanje i aktivnost na predavanjima 5%; pohaanje i aktivnost na vjebama 5%;
grupni projekt 10%; dva kolokvija 70%, svaki 35% (u sluaju nepolaganja ili
nezadovoljavajueg uspjeha na kolokvijima student moe pristupiti zavrnom
zahtjevima provedenih kolokvija); usmeni ispit 10%.
Tjedni plan nastave

1. Odrednice meuosobne privlanosti.
2. Teorijska objanjenja meuosobne privlanosti.
3. Teorije ljubavi, prekidi veza.
4. Teorijska objanjenja motiva prosocijalnog ponaanja.
5. Osobne i situacijske odrednice prosocijalnog ponaanja, naini poveanja
prosocijalnog ponaanja.
6. Definicije agresije, neuroloki i kemijski utjecaji na agresiju.
7. Situacijski i socijalni uzroci agresije.
8. Naini smanjivanja agresije.
9. Prvi kolokvij.
10. Informacijski socijalni utjecaj.
11. Normativni socijalni utjecaj.
12. Poputanje zahtjevima, pokoravanje autoritetu.
13. Definicije grupe, utjecaj grupe na ponaanje pojedinca.
14. Grupne odluke, grupne polarizacije, sukob i suradnja u grupama.
15. Drugi kolokvij.
Literatura
Aronson, E., Wilson, T. D., Akert, R. M. (2005). Socijalna
psihologija. Zagreb: Mate.

Osnove stanine biologije i genetike 115576

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 15
Prof. dr. sc.

Zdravko Petanjek
Opis predmeta
Opi ciljevi kolegija su upoznavanje s ulogom genetskih imbenika u normalnom
ponaanju i pri nastanku psihikih bolesti te razumijevanje osnovnih principa
stanine organizacije sredinjeg ivanog sustava. Specini ciljevi razraeni su po
nastavnim temama.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati temeljne dijelove stanice,

2. Objasniti principe translacije i transkripcije, uloge proteina u staninim
procesima,
3. Objasniti principe nasljeivanja, naine regulacije ekspresije gena,
4. Primijeniti steeno znanje za razumijevanje mehanizama nastanka i
nasljeivanja nasljednih bolesti i poremeaja,
5. Koristiti e-web materijale iz podruja stanine biologije i genetika u
pripremi prezentacija,
6. Izraditi stablo nasljeivanja kod razliitih genetskih poremeaja
(autosomno dominantno-recesivno, spolno vezano),
7. Analizirati pregledne znanstvene lanke iz podruja genetike psihikih
poremeaja,
8. Objasniti i prezentirati ulogu genetskih imbenika u ponaanju, posebice u
nastanku psihikih poremeaja i abnormalnog ponaanja,
9. Prepoznati temeljne dijelove sredinjega ivanoga sustava na
mikroskopskoj razini,
10. Prepoznati temeljne dijelove neurona i vrste glija stanica.
Ope kompetencije
Pripremiti studente za lake savladavanje gradiva iz podruja bioloke psihologije
proirivanjem znanja o staninoj biologiji i genetici te staninoj organizaciji
sredinjeg ivanog sustava. Razviti kritiki pristup u razumijevanju odnosa
genetske determinacije i okolinskih psiho-socijalnih imbenika u oblikovanju
fenotipa.

Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%, dva pismena kolokvija 60%, samostalni seminarski rad
20%, usmena provjera 10%.
Tjedni plan nastave

1. Razvoj metoda molekularne biologije i utjecaj na razvoj psihologije kao
struke. Graa stanice: upoznavanje s graom i funkcijom temeljnih dijelova
stanice: jezgra, citoplazma, stanina membrana, ribosomi, endoplazmatski
retikulum, mitohondriji, lizososmi, Golgijev aparat.
2. Membranski sustav stanice. Metode istraivanja stanice.
3. Krebsov ciklus i stvaranje energije: upoznavanje s osnovnim principom
oksidativnog ciklusa (ciklusa limunske kiseline), te oblicima i putovima
stvaranja i pohranjivanja energije. Uloga fosforilacije u staninoj neuralnoj
signalizaciji.
4. Aminokiseline: upoznavanje s osnovnim vrstama i kemijskom strukturom
aminokiselina, Proteini - kemijska struktura proteina i konformacijska
stanja. Uloga proteina u tijelu.
5. Od nukleinskih kiselina do kromosoma 1: razumijevanje grae nukleinskih
kiselina i njihova umnaanja. Od nukleinskih kiselina do kromosoma 2:
pakiranja nukleinskih kiselina unutar kromosoma; histoni, kodirajue i
nekodirajue regije.
6. to su geni? Sinteza proteina: vanost i uloga sinteze proteine. Mehanizmi
i procesi sinteze proteina: glasnika RNA, transportna RNA, ribosomska
RNA.
7. Replikacija i popravak DNA. Stanini ciklus i dioba stanice ciklusi i
mehanizmi mitoze.
8. Mitoza i mejoza: upoznati glavne razlike izmeu mitoze i mejoze,
spermatogeneza, oogeneza. Odnos genotipa i fenotipa: razumijevanje
pojma gen i aleli.
9. Prioni, virusi, viroidi; reverzna transkriptaza i retrovirusi: sredinja dogma
molekularne biologije, naini umnaanja virusa, ubacivanje virusa u genom
stanice. Mogunosti i naini regulacije ekspresije gena, mehanizmi regulacije
ekspresije gena, regulatorna sekvenca gena.
10. Genetski imprinting i citoplazmatski genetski sustavi; Kloniranje -
razumijevanje pojma kloniranje i razlikovanje pravog kloniranja od
stvaranja velikog broja jednojajanih blizanaca. Kromosomske mutacije:
mehanizmi nastanka kromosomskih mutacija. Kromosomopatije
mehanizmi kromosomopatija, Down sindrom, Patau sindrom, Edwards
sindrom, super ena, Klinefelterov sindrom, Turnerov sindrom.
11. Razlika izmeu monogenetskih i poligenetskih poremeaja, metilacija kao
mehanizam ekspresije gena. (Uloga gena u patologiji Huntingtonove i
Alzheimerove bolesti, Uloga gena u patologiji shizofrenije i manino
depresivne psihoze upoznavanje osnovne klinike slike, kritika evaluacija
hipoteza o ulozi gena i/ili okolinskih imbenika u nastanku ovih
poremeaja. Uloga gena u patologiji psihikih i neurolokih bolesti. (Utjecaj
okolinskih imbenika tijekom razvoja mozga u pojedinaca s nasljednom
predispozicijom za razvoj psihiih i neurolokih poremeaja, te mogunosti
smanjivanja pojavnosti ovih poremeaja. Uloga gena u patologiji autizma i
epilepsije - upoznavanje osnovne klinike slike, kritika evaluacija hipoteza
o ulozi gena i/ili okolinskih imbenika u nastanku ovih premeaja.)
12. Ekspresija gena i teorije evolucije mozga ovjeka. Uloga gena u normalnom
razvoju i utjecaj okoline u ekspresiji. Struktura stanine membrane;
receptori i ionski kanali. Mehanizmi signalizacije izmeu stanica, vrste
ionskih kanala, receptor-ionski kanal, membranski i citoplazmatski
receptori.

13. Stanina graa ivanog sustava: morfoloka i funkcionalna svojstva

razliitih vrsta neurona i glija stanica. Signalni mehanizmi. Sinaptiki
mehanizmi.
14. Stanini receptori. Neurotransmitori: definiranje i klasifikacija.
Neurotransmitori: kemijska struktura i funkcionalna svojstva.
15. Membranski potencijal. Akcijski potencijal.
Literatura
Biologija stanice i genetika, Osnove stanine biologije i
web izdanje, Darmopil, S. i genetike skripta za
sur. aut., Hrvatski studiji, studente, Kneevi, M.,
Zagreb, 2002. Petanjek, Z., web izdanje,
Hrvatski studiji, Zagreb.
PPT prezentacija (G) ht t p :// Slike stanine grae i
oldw eb.hrst ud.hr/p siho lo g ij genetike (G) ht t p ://o ldw eb.
a/bio lo ska/K O LE GIJI/IZ B O hrst ud.hr/p siho lo g ija/bio lo s
R1/mo lS V E .p df ka/K O LE GIJI/IZ B O R 1/mo lS
LIK E .p df
Slike stanine grae i
genetike (G) ht t p ://o ldw eb.
hrst ud.hr/p siho lo g ija/bio lo s
ka/K O LE GIJI/IZ B O R 1/mo lS
LIK E .p df

Osnovni problemi filozofije 37710

ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15

Tomislav Duan Doudi, dr. sc.
Bracanovi
Opis predmeta
Cilj je predmeta studente upoznati s nekim istaknutim lozofskim problemima
(npr. problem znanja, odnosa uma i tijela, jezika te postojanja Boga) te ih nauiti
kako ispravno pristupiti itanju i analiziranju izvornih filozofskih tekstova (autora
kao to su Bertrand Russell, Rene Descartes, George Berkeley, Gilbert Ryle,
Edmund Gettier, Willard V. O. Quine, John Locke i drugi), kao i argumentirano
sudjelovati u filozofijskoj raspravi.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati i objasniti neke od sredinjih filozofskih problema

2. Rekonstruirati i izloiti niz znaajnih filozofskih argumenata te obrazloiti
njihovu vanost
3. Usporediti razliita suprotstavljena gledita vezana uz obraivane
probleme
4. Procijeniti gledita vezana uz obraivane filozofijske probleme kao i
argumente ponuene u svrhu njihove podrke

Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, polaznici e moi: (1) razumjeti niz bitnih lozojskih
pojmova te stei predodbu to znai baviti se lozojom, (2) moi e samostalno
itati i analizirati manje zahtjevne lozofske tekstove, (3) steeno znanje moi e
povezati i primijeniti na drugim filozofskim predmetima.
Ocjenjivanje
Pismeni rad 15% cjelokupne ocjene, pismeni ispit 50% cjelokupne ocjene, usmeni
ispit 35% cjelokupne ocjene.
Tjedni plan nastave

2. Znanje i vanjski svijet: zdravorazumski realizam i pouzdanost osjetila (I)
3. Znanje i vanjski svijet: zdravorazumski realizam i pouzdanost osjetila (II)
4. Klasini skeptiki argumenti
5. Descartesov metodoloki skepticizam
6. Berkeleyjeva kritika materijalizma
7. Opovrgavanje idealizma (Russell)
8. Um i tijelo: kartezijanski dualizam
9. Opovrgavanje dualizma
10. Dva Descartesova argumenta za boju opstojnost
11. Humeova kritika uda
12. F ilozofijski problem jezika
13. Lockeova koncepcija jezika i znaenja
14. Wittgensteinova kritika augustinovske koncepcije jezika
Literatura
Nigel Warburton (1999). Simon Blackburn (2002).
F ilozofija: osnove, KruZak: Poziv na misao: Poticajni
Zagreb uvod u filozofiju, AGM:
Zagreb
Osnovni problemi filozofije:
zbirka izvornih tekstova,
Dostupno u knjinici i
kopiraonici Hrvatskih
studija.

Pavao Vitezovi 52938

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Opis predmeta
Studente, u kontekst hrvatskih velikana, upoznati sa ivotom i djelom polihistora
Pavla Rittera Vitezovia kao: povjesniara, pjesnika, heraldiara, jezikoslovca,
reformatora hrvatske latinice, bakropisca, politikoga pisac, pukoga
prosvjetitelja u 17./18. st.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati kontekstualno znaenje P. R. Vitezovia u hrvatskoj povijesti

17./18. st.
2. Prepoznati vrijednost njegove Kronike 1696.
3. Prepoznati znaenje i vrijednost njegove rodoljubne poezije.
4. Prepoznati njegov jezikoslovni doprinos u povijesti hrvatskoga jezika.
5. Analizirati Vitezovieva izvorna djela.
6. Prepoznati njegovo leksikografsko znaenje u hrvatskoj povijesnoj
leksikografiji.
Ope kompetencije
Studenti e upoznati: Vitezovievu zauzetost na podruju politike i kulturne
armacije tadanje Hrvatske unutar Habsburke Monarhije. Upoznati
Vitezovievo latinsko i hrvatsko pjesniko stvaralatvo. Upoznati njegovo prvo
hrvatsko povijesno djelo Kroniku 1696. Upoznati Vitezovia kao nakladnika i
upravitelja Zemaljske tiskare u Zagrebu 1694. -1706. Upoznati Vitezovievo epsko
ostvarenje Odiljenje sigetsko 1684. Upoznati znaenje njegova latinsko-hrvatskoga
rjenika. Upoznati ga kao izdavaa pukih kalendara i mudrih izreka i poslovica.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 15%; seminarski rad 25%; pismeni 60%.

Tjedni plan nastave

1. Drutveno-politike prilike u Vitezovievo doba u Habsburkoj Monarhiji
i tadanjoj Hrvatskoj
2. Podrijetlo, mladost i kolovanje P. R. Vitezovia
3. Vitezovi i Valvazor
4. Vitezovieva politika zauzetost
5. Vitezovi kao povjesniar - njegova Kronika 1696.
6. Vitezovi kao latinski pjesnik
7. Vitezovi kao hrvatski pjesnik
8. Vitezovi i zagrebaki biskupi
9. Vitezovi upravitelj i nakladnik Zemaljske tiskare u Zagreb 1694. 1706.
10. Vitezovieva Oivljena Hrvatska
11. Dva stoljea ucviljene Hrvatske P. R. Vitezovia
12. Odiljenje sigetsko 1684. P. R. Vitezovia
13. Vitezovi reformator hrvatske latinice i njegovi nasljedovatelji
14. Vitezoviev latinsko-hrvatski rjenik
15. Vitezovi u hrvatskoj historiografiji
Literatura
Vjekoslav Klai (1914). Tomo Mati (1968).
ivot i djela Pavla Rittera Vitezovievo odiljenje
Vitezovia, Matica sigetsko i Sejnica, Graa za
hrvatska, Zagreb povijest knjievnosti
hrvatske, knj. 29., JAZU,
Zagreb
Nikica Kolumbi (1986). Radoslav Lopai (1897).
Sigetska epopeja od Pavao Ritter-Vitezovi. U:
manirizma do kasnog Graa za povijest
baroka. U: Zbornik o knjievnosti hrvatske, knj.
sigetskoj epopeji, Izdanje 1., JAZU, Zagreb
Hrvatskog filolokog
drutva Zadar
Zlatko Plee (prev.) (1997).
P.R. Vitezovi, Oivjela
Hrvatska, Latina et Graeca,
Zagreb

Percepcija 37796
ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 15
Doc. dr. sc.

Tihana Brkljai
Opis predmeta
Upoznati studente s otkriima i teorijama iz podruja percepcije.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati ljudski osjetni analizator i nastanak pojedinih osjeta.

2. Usporediti razliite osjetne analizatore s obzirom na podraaje, osjetne
organe, nain nastanka osjeta i evolucijski znaaj.
3. Objasniti funkcioniranje percepcije dubine, percepcije oblika, percepcije
pokreta, te konstantnosti percepcije.
4. Objasniti povezanost izmeu podraaja i doivljaja.
5. Opisati fenomen panje.
6. Usporediti razliite perceptivne varke i objasniti razloge zbog kojih do njih
dolazi.
7. Analizirati subjektivnost percepcije.
8. Imenovati tipine poremeaje u percepciji.
Ope kompetencije
1. Preispitati povijesni razvoj i teorijske pristupe u percepciji.
3. Utvrditi bioloke i neurobioloke osnove percepcije.
2. Integrirati znanja o temeljnim psihikim procesima u pozadini percepcije.
Ocjenjivanje
Meuispit 30; zavrni ispit 40; vjebe 20; seminar 10.
Tjedni plan nastave

1. Pregled teorijskih pristupa u percepciji
2. Podraaji, osjeti, percepcija
3. Specifina svojstva pojedinih osjeta i osjetnih analizatora
4. Mjerenje osjeta, Klasina i suvremena psihofizika
5. Panja i percepcija

6. Percepcija oblika i formi

7. Percepcija veliine, udaljenosti i pokreta, konstantnost percepcije
8. Percepcija govora, percepcija glazbe
9. Subjektivnost percepcije - utjecaj stavova, vrijednosti i emocija na
percepciju
10. Perceptivne varke
11. Razvoj percepcije i percepcija kod drugih ivih bia
12. Poremeaji u percipiranju
13. Ekstrasenzorna percepcija
14. Ekstrasenzorna percepcija
Literatura
E. Bruce Goldstein, Osjeti i T. Brkljai: Skripta iz
percepcija, Naklada Slap, percepcije.
2011.
Matlin, M. W.; F oley, H. J. Wolfe, J. M., Kluender, K. R.,

Sensation and Perception, Levi, D. M., Bartoshuk, L.
Allyn and Bacon, 1997. M., Herz, R. S., Klatzky, R.
L., Lederman, S. J., Merfeld
D. M. Sensation &
Perception (3rd edition),
Sinauer Associates Inc.,
Sunderland, MA; 2012,
Textbook w ebsit e:ht t p ://sit
es.sinauer.co m/w o lfe3 e.

Pisanje na engleskom jeziku 38006

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R3
Sati nastave
Seminari 60
Pred.
Vedrana Vojkovi
Estatiev
Opis predmeta
Razviti uinkovite tehnike pisanja u novinarstvu, s naglaskom na teme pokrivene
u obvezatnoj literaturi. Osvijestiti razlike izmeu glavnih stilova, registara i
funkcija pisanih tekstova. Upoznati pravila interpunkcije, strukture reenice i
odlomka. Pravilno primjenjivati nauene strategije u samostalnom pisanju
(naslovi, odlomci, kritiki osvrti, izvjea, itd.)
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razviti i usavriti vjetine pisanja u kontekstu novinarstva.

2. Razviti vokabular iz sljedeih podruja: posao, nezaposlenost i socijalna
drava, kriminalitet i naini sankcioniranja kriminalnih djela, diplomacija i
ratovanje, umjetnost i zabava, sport.
3. Upotrijebiti promjene oblika rijei rijeima istog i rijeima suprotnog
znaenja, kolokacijama.
4. Demonstrirati sposobnost samostalnog pisanja na engleskom jeziku - moi
e koristiti znanja o gramatikim pravilima i ostala steena znanja i vjetine
u svrhu pisanja pravilno strukturiranih tekstova.
5. Koristiti autentine materijale i tekstove u svrhu obogaivanja vokabulara i
upoznavanja studenata s autentinim govornim i pisanim jezikom.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije na engleskom jeziku.
Pismeno se izraavati na engleskom jeziku, s naglaskom na profesionalni engleski
jezik u novinarstvu i odnosima s javnou.
Ocjenjivanje
Redoviti dolazak na nastavu i aktivno sudjelovanje u raspravama s profesorom i
kolegama (30%), pisanje zadataka za portfolio (30%) i pismeni ispit (40%).

Tjedni plan nastave

1. Obiljeja formalnog i neformalnog stila pisanja (razlike u vokabularu,
strukturi reenice, itd.).
2. Razlike meu registrima - prezentiranje iste informacije putem razliitih
registara.
3. Kohezija teksta - veznici i prilozi.
4. Interpunkcija - kako koristiti zareze, zagrade, dvotoke i ostale
interpunkcijske znakove u svrhu uinkovitog pisanja.
5. Interpunkcija - kako koristiti zareze, zagrade, dvotoke i ostale
interpunkcijske znakove u svrhu uinkovitog pisanja.
6. Opisi - kako uiniti opis zanimljivim za itatelja; redoslijed pridjeva ispred
imenice.
7. Opisi - kako uiniti opis zanimljivim za itatelja; redoslijed pridjeva ispred
imenice.
8. Davanje uputa - kako izbjei nareivanje.
9. Prepriavanje dogaaja - povezivanje dogaaja u kronoloki slijed, pisanje
kratkog novinskog lanka.
10. Prepriavanje dogaaja - povezivanje dogaaja u kronoloki slijed, pisanje
kratkog novinskog lanka.
11. Vokabular iz razliitih podruja (posao i rad, kriminalitet, diplomacija i
ratovanje, umjetnost i zabava, sport) uveden kroz razliite autentine
materijale.
12. Vokabular iz razliitih podruja (posao i rad, kriminalitet, diplomacija i
ratovanje, umjetnost i zabava, sport) uveden kroz razliite autentine
materijale.
13. Samostalan rad i prezentacije studenata.
14. Samostalan rad i prezentacije studenata.
15. samostalan rad i prezentacije studenata.
Literatura
Cory, H. (1999). Advanced Mascull, B. (1995). Collins
Writing with English in Cobuild Key Words in the
Use CAE, odabrana Media, odabrana poglavlja,
poglavlja, cca. 100 str., cca 70 str., London: Harper
Oxford: Oxford University Collins Publishers
Press
Jednojezini rjenik prema Gramatiki prirunik prema
izboru izboru

Platon i Aristotel 37721

ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30

Pavel Gregori Izv. prof. dr. sc. Pavel
Gregori
Opis predmeta
Upoznati studente s glavnim tekstovima, problemima, nainom miljenja i
argumentiranja dvojice vodeih antikih lozofa. itanje i analiziranje izabranih
tekstova Platona i Aristotela. Uoavanje slinosti i razlika u Platonovim i
Aristotelovim djelima, te pravce utjecaja i recepcije. Pruiti studentima osnovne
pojmove i argumentacijske tehnike potrebne za razumijevanje i interpretiranje
klasinih lozofskih tekstova. Poticati studente na jasno i precizno pismeno i
usmeno izraavanje.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti povijesni kontekst i intelektualnu klimu u kojoj su djelovali

Platon i Aristotel
2. Navesti i razlikovati glavne interpretativne pristupe Platonovim i
Aristotelovim djelima
3. Skicirati glavne smjerove Platonove i Aristotelove kritike filozofije prije
Sokrata
4. Opisati Sokratov utjecaj na Platona
5. Razlikovati karakter, metode, sadraje i osnovne teze Platonovih djela
prema razdoblju nastanka (rana, srednja i kasna)
6. Objasniti Aristotelov filozofski sustav i mjesto pojedinih djela unutar
sustava

7. Objasniti i usporediti Platonova i Aristotelova stajalita na razinama

metafizike, filozofije prirode, epistemologije, filozofije znanosti, filozofije
uma i filozofije jezika
8. Objasniti Aristotelove glavne kritike Platonove metafizike i epistemologije
Ope kompetencije
Studenti e nakon ovog kolegija moi: smjestiti Platona i Aristotela u povijesni
kontekst, navesti glavna djela Platona i Aristotela, teme i osnovne teze tih djela,
objasniti osnovne probleme, postavke i argumente Platonove i Aristotelove
lozoje, saeti glavne doprinose Platona i Aristotela kasnijoj lozoji i znanosti,
usporediti lozofske probleme i metode Platona i Aristotela s onima
karakteristinima za kasnije epohe.
Ocjenjivanje
Rasprava na satu: 10%; test: 10%; seminarski rad: 20%; kolokviji: 30%+30% ili
pismeni ispit: 60%.
Tjedni plan nastave

1. Etika i epistemologija ("Menon", preveo F . Grgi)
2. Metafizika i psihologija ("F edon", preveo J. Talanga)
3. Etika, psihologija, metafizika ("Drava", preveo M. Kuzmi, dijelovi)
4. F ilozofija jezika ("Kratil", preveo D. tambuk, "Sofist", preveo M. Sironi,
dijelovi)
5. Epistemologija ("Teetet", preveo M. Sironi, dijelovi)
6. Logika i metafizika ("Sofist", preveo M. Sironi, dijelovi)
7. Logika i metafizika ("Parmenid", preveo P. egedin, dijelovi)
8. F izika i kozmologija ("Timej", preveo D. Barbari, dijelovi)
9. Logika ("Kategorije" 1-6)
10. Epistemologija ("Druga analitika" II.19, "Metafizika" I.1-2)
11. F izika ("Meteorologika" I.1, F izika II.1-3, 8-9)
12. Psihologija ("O dui" II.1-3, 5-6, 12, III.4; "O pamenju i prisjeanju" 1)
13. Metafizika ("Metafizika" IV.1-2, VI.2, VII.1-3, VIII.6-8)
14. Kozmologija i teologija ("Metafizika", XII.6-9)
15. Etika ("Nikomahova etika" I.1-7, 13, II.1-6)
Literatura
Izbor iz Platonovih i J. Barnes (1996). Aristotel
Aristotelovih djela (zbirka (preveo F . Grgi), KruZak:
tekstova) Zagreb
M. Erler (2008). Platon

(prevela S. Derk), Naklada
Juri: Zagreb

Politika ekonomija 37737

ECT S bodovi 4,0
Opis predmeta
Engleski jezik R1
Cilj nastave je upoznavanje studenata sociologije s osnovnim kategorijalnim
aparatom ekonomske znanosti. Osim standardnog izvoenja osnova mikro i E-uenje R2
makroekonomije studij zahvaa i odnos ekonomskih i politikih procesa, ukazujui
na znaaj ekonomske teorije za razumijevanje politikog odluivanja. Posebna Sati nastave
pozornost posveuje se znaaju koji mikroekonomija ima za razumijevanje javnih Predavanja 30
politika. Kategorije poput ekasnosti i neekasnosti trita, monopola,
eksternalija, graninih trokova, sastavni su dio analize javnih politika (public
policy) u suvremenoj politikoj znanosti. Jednako tako, prouavanje
makroekonomskih kategorija poput ekonomskog rasta, zaposlenosti, neto-izvoza
i inacije, neophodno je za razumijevanje procesa suvremene vladavine
(government) i javnog upravljanja (governance). Ekonomska politika postala je
kljunom dimenzijom vladina djelovanja, a samim time i neizostavnim elementom
sociolokog studija. Studij se zasniva na prikazu osnovnih ekonomskih kategorija,
bez podrobnog izlaganja razvoja teorija i metoda kroz povijest ekonomske misli.
Osnovni je cilj studija upoznavanje studenata s temeljnim ekonomskim
pojmovima, te nematematikom analizom mikro i makroekonomije. Predmet je u
osnovi slian predmetima Poela ekonomije ili Osnove ekonomije koji se izvode na
ekonomskim fakultetima.
Vrsta predmeta

Ishodi uenja
1. Objasniti osnovni kategorijalni aparat mikroekonomije i makroekonomije.

2. Koristiti naueni kategorijalni aparat u svrhu politekonomske analize
politikog procesa.
3. Primijeniti rjeenja praktinih primjera u podruju makroekonomije poput
izrauna CPI, stope produktivnosti, efekta oporezivanja na nejednakost u
distribuciji dohotka, koritenje grafova ponude i potranje, koeficijenta
cjenovne elastinosti.
4. Analizirati monetarnu i fiskalnu politiku.
5. Analizirati ekonomske uinke javnih politika.
6. Razlikovati politike elemente ekonomskih trendova.
Ope kompetencije
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima. Pripremiti informacije o
drutvu u smislenu cjelinu u pismenom i usmenom obliku. Objasniti uzrono-
posljedine veze meu drutvenim fenomenima. Objasniti kljune strukturalne
faktore koji oblikuju drutvo.
Ocjenjivanje
Studenti koji ostvare 10/13 dolazaka na seminarsku nastavu ostvaruju takoer 5 %
na rezultat ostvaren provjerom znanja (u broj dolazaka se ne rauna termin drugog
kolokvija). Npr. ukoliko student provjerom znanja na prvom kolokviju ostvari
8/10 bodova, a na drugom takoer 8/10, to znai da je usvojio gradivo s 80-
postotnim uspjehom. Pod pretpostavkom da je redovito pohaao seminarsku
nastavu (10 susreta) i izradio esej/prikaz knjige studentu se pripisuje 10% i umjesto
zavrne ocjene vrlo dobar (4) student ostvaruje odlian (5). Za prolaz na ispitu
potrebno je skupiti minimalno 50% na provjeri znanja u sklopu svakog kolokvija.
Dobar (3) 60- 79 %, vrlo dobar (4) 80-89 %, odlian (5) - 90-100 %. Ne postoji
mogunost ispravka kolokvija, kao ni ponavljanja kolokvija na kojem student nije
uspio zadovoljiti uvjete za prolaz.
Tjedni plan nastave

1. Temeljna naela ekonomske organizacije i vrste ekonomskih dobara, trite
i drava u modernoj ekonomiji
2. Elastinost potranje i ponude; Potranja i ponaanje potroaa
3. Proizvodnja i trokovi proizvodnje
4. Potpuna i nepotpuna konkurencija
5. Trite faktora proizvodnje i vrste dohodaka
6. Rast uloge drave u ekonomiji; Teorija javnog izbora
7. 1. kolokvij
8. Oporezivanje i izdaci drave; Raspodjela dohotka i bogatstva; Javni dug
9. Rauni nacionalnog dohotka i proizvoda
10. Potronja i ulaganja; Agregatna potranja
11. Novac i monetarna politika
12. Ekonomski rast i agregata ponuda; Nezaposlenost
13. Osiguranje stabilnosti cijena; Meunarodna razmjena
14. 2. kolokvij
15. Anketna evaluacija kolegija

Literatura
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D. (2007). Ekonomija, 15. izd.,
Zagreb: Mate

Politika geografija 38031

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Nenad Pokos
Opis predmeta
Upoznavanje studenata s osnovnim znanjem vezanim za geografske pojave,
procese i odnose u kontekstu politike.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Analizirati politike institucije, politike procese i politike sadraje iz

perspektive politike geografije i geopolitike.
2. Razlikovati vrste granica na kopnu i moru.
3. Objasniti najznaajnije meudravne sukobe i sporove posljednjih
ezdesetak godina.
4. Definirati drave prema tipu vladavine.
5. Definirati osnovne geopolitike pojmove.
6. Definirati temeljne geografske pojmove.

Ope kompetencije
Razumijevanje osnovnih karakteristika politike kroz procese nastajanja, razvoja,
funkcioniranja i nestajanja politiko-teritorijalnih jedinica (drava) na politikoj
karti svijeta.
Povezati ope znanje o drutvu i drutvenim procesima.
Ukazati na oprena miljenja i alternativne hipoteze u razliitim drutvenim
pitanjima.
Ukazati na suprotnosti i zajednike karakteristike polaznih pretpostavki razliitih
politikih, vjerskih i kulturnih orijentacija.
Identificirati uzrono-posljedine veze meu drutvenim fenomenima.
Prikazati kljune strukturalne faktore koji oblikuju drutvo.
Kombinirati razliita teorijska polazita u istraivanju drutvenih fenomena.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave - 10%; prvi kolokvij - 45%; drugi kolokvij - 45%.
Tjedni plan nastave

1. Definicija politike geografije. Belgija.
2. Razvoj politike geografije. Eksklave i enklave. Kosovo.
3. Drava. Nacija. Cipar.
4. Teorije o nastanku drave. Afganistan.
5. Granice, granice na kopnu, postanak granica. Sjeverna Irska.
6. Kriteriji za razgranienje i vrste granica. Hrvatske granice. Hrvatsko-
slovenski granini spor. Tibet.
7. Morske granice i granica zranog prostora. Izrael (Palestina).
8. Kolokvij
9. Tipovi drava prema obliku dravnog ureenja. Sjeverna Koreja.
10. Glavni grad. Kuba.
11. Zavisna podruja. Grenland. Gibraltar. Antarktika.
12. Pogranina podruja. Izborna geografija. Zakavkazje.
13. Meunarodni odnosi. Kontinentski zatvorene drave. Ukrajina. Quebec.
14. Geopolitika i geostrategija. Kamir. Arktik.
15. Geopolitika hladnog rata. Vijetnam.
Literatura
Bilandi, M. (2005). Chapman, C. (2002). ija je
Sjeverna Irska izmeu rata i obeana zemlja. Izraelsko-
mira, Golden Marketing - palestinski sukob, str. 23-
Tehnika knjiga, Zagreb 120., STEPress, Zagreb
Cvrtila, V. (2004). Politika Klemeni, M. (ur.) Atlas
geografija i geostrategija Europe, str. 214-272.,
(skripta), F akultet Leksikografski zavod
politikih znanosti, Zagreb. Miroslav Krlea, Zagreb

Politika komunikacija 45935

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15

Danijel Laba Ivo Lovri, mr. sc.
Opis predmeta
Politika komunikacija jedan je od najvanijih elemenata politike, koja se i sama
temelji na meusobnom komuniciranju pojedinaca kao i na zajednikim
spoznajama koje nastaju kao plod komunikacije. Za razliku od pojma masovne
komunikacije, koja u pravilu predstavlja proces ciljanog jednosmjernog protoka
informacija, pojam politike komunikacije, posebice u demokratskim drutvima,
ukljuuje ve i same meusobne odnose imbenika u politikim procesima, ali i
metode i naine prenoenja informacija. Metode politike komunikacije otkrivaju
bit politikog sustava. Javnost kao prostor komunikacije i mjesto oblikovanja
javnog mnijenja u suvremenim zapadnim demokracijama postaje sosticirani
mehanizam raznovrsnog prijenosa informacija. U tom kontekstu, mediji su sve
manje instrument medijske politike, a sve vie svojevrsna burza informacija na
kojoj se gubi granica izmeu poiljatelja i primatelja, a od sudionika se trae
posebne vjetine. Razvitak medija donosi promjene u strukturi politike
komunikacije i stvara nove politike prioritete.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati, objasniti i primijeniti strukturu politikog sustava;

2. Navesti i objasniti razvitak metoda politike komunikacije kroz povijest;
3. Definirati, razlikovati i objasniti razliite modele politikog komuniciranja;
4. Definirati i objasniti i koristiti razliite elemente politike komunikacije u
kontekstu pristupa (graanin, medijska politika, odnosi s javnou),
strukture (motivi, strategija, metode);
5. Definirati, objasniti i prepoznati posljedice politike komunikacije
(spoznaja, dijalog, manipulacija).

Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva vezanih uz
politiko komuniciranje;
Identicirati i opisati mjesto i ulogu politikog komuniciranja u drutvu;
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije politikog komuniciranja i
javnog mnijenja;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove i probleme u primjeni i
prouavanju politike komunikacije i javnog mnijenja;
Denirati, objasniti i razlikovati utjecaje politikih medijskih sadraja na stavove,
znanja i ponaanje publike.
Ocjenjivanje
Redovito aktivno sudjelovanje, usmeni referat, pisani seminarski rad.
Tjedni plan nastave

1. Javno mnijenje i politika komunikacija
2. Politika komunikacija u djelima klasika politike misli
3. Javnost kao arena politike komunikacije: Politike institucije, mediji,
graani
4. Politika komunikacija u kontekstu znanosti o komunikaciji
5. Demokracija, legitimnost i politika komunikacija
6. Politiki procesi i komunikacija
7. Uloga medija u politikoj komunikaciji
8. Izravna komunikacija i drutvene mree komuniciranja
9. Stranke u politikoj komunikaciji
10. Parlament i javnost
11. Uloga i strategija vlade u politikoj komunikaciji
12. Gospodarstvo, poduzea i lobiranje
13. Politika komunikacija u kontekstu interkulturalne razmjene
14. Uenje T. Parsonsa
15. Uloga i anse graana u suvremenim procesima politike komunikacije
Literatura
McNair, Brian (2003). Uvod Bauer, Helmut: (1997).
u politiku komunikaciju, Sloboda medija i javno
Zagreb, F akultet politikih mnijenje, Osijek-Zagreb-
znanosti Split, Pan Liber
Httich, Manfred (1996).
Temeljni pojmovi politike
znanosti, Osijek-Zagreb-
Split, Pan Liber

Politika KPJ prema politikim protivnicima i 53021

disidentima
ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc.

Miroslav Akmada
Opis predmeta
Ciljevi predmeta su stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvrenih znanja o
prilikama u hrvatskom i jugoslavenskom drutvu nakon Drugog svjetskog rata,
analizom razliitih oblika politikog odnosa od strane Komunistike partije prema
politikim protivnicima i otpadnicima iz komunistikih redova (disidentima) u
pojedinim razdobljima i posljedica istih.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Navesti najvanije podatke o Komunistikoj Partiji Jugoslavije (KPJ) u

periodu od 1945. do 1990. godine,
2. Objasniti pojam protivnika KPJ na drutvenoj i politikoj razini,
3. Definirati osnovne probleme meuodnosa KPJ i njenih disidenata,
4. Objasniti uzrono-posljedine veze tog meuodnosa u predmetnom
razdoblju,
5. Objasniti povijesne procese koji su obiljeili hrvatsku povijesti u ovom
razdoblju,
6. Opisati kako je KPJ oblikovala dravu u tom periodu.

Ope kompetencije
prikazati jasno i koncizno osnovni tijek povijesnih zbivanja predmetnoga
razdoblja,
procesa,
izraziti svoje miljenje o povijesnim dogaajima i povijesnim procesima.
Ocjenjivanje
pohaati. Zavrni ispit je usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno upoznavanje sa sadrajem, ciljevima kolegija i literaturom
2. Ustroj i djelovanje komunistikog represivnog sustava
3. Bleiburg i krini put
4. Obraun s gerilskim skupinama (Kriari)
5. Politika KPJ prema HSS-u
6. Politika prema F olskdojerima i Talijanima
7. Odnos KPJ prema Katolikoj crkvi i drugim vjerskim zajednicama
8. Suenje Drai Mihailoviu i odnos prema pripadnicima etnikog pokreta
9. Obraun s informbirovcima i sluaj Hebrang
10. Sluajevi igi, Brki i Opai
11. Sluaj ilas
12. Sluaj Rankovi
13. Odnos KPJ prema sudionicima Hrvatskog proljea
14. KPJ, hrvatska politika emigracija i ubojstvo Brune Buia
15. F ranjo Tuman i jo neki hrvatski komunistiki disidenti
Literatura
Z. Radeli (2002). Kriari: Z. Radeli (2005). Hrvatska
gerila u Hrvatskoj, Hrvatski u Jugoslaviji 1945.-1991.,
institut za povijest kolska knjiga, Zagreb
M. Akmada (2004). J. Jurevi (2005). Bleiburg,

Katolika crkva u Hrvatskoj Dokumentacijsko-informac
i komunistiki reim 1945.- ijsko sredite, Zagreb
1966., Otokar Kerovani,
Rijeka
N. Kisi-Kolanovi (1996).
Andrija Hebrang, Iluzije i
otrenjenja, Institut za
suvremenu povijest, Zagreb

Poruka mira Marka Antuna de Dominisa 86300

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Prof. dr. sc.

Mijo Korade
Opis predmeta
Cilj je kolegija upoznati ideje glasovitog hrvatskog znanstvenika i mislioca Marka
Antuna de Dominisa (1560-1624) o miru, toleranciji, suivotu razliitih naroda i
konfesija, odnosu svjetovne i crkvene vlasti, duhovnog i materijalnog i sl. kroz
itanje i analizu odabranih tekstova iz njegovih glavnih djela, te usporedbu
njegovih ideja s drugim europskim misliocima o istoj i slinoj tematici.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Opisati i prepoznati glavne postavke iz ivota i djelovanja De Dominisa.

2. Objasniti glavne smjernice njegovih djela, ideja i kontroverzija koje su
njegova djela izazivala kroz povijest.
3. Analizirati glavne crte ivota i djelovanja pojedinih europskih mislilaca i
pisaca koje e obraivati.
4. Usporediti sline ideje, misli i postavke izmeu De Dominisa i dotinih
europskih mislilaca.
Ope kompetencije
napisati esejistiki rad o pojedinim povijesnim razdobljima,

Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratiti e se aktivnost svakog studenta koja e se odraziti na
ukupnu ocjenu. Nastavu je obavezno pohaati. Ispit je pismeni.
Tjedni plan nastave

1. Dominis zagovornik mira
2. Dominis za vjersko pomirenje i zbliavanje (ekumenizam)
3. Dominis za parlamentarizam u Crkvi (kolegijalnost biskupa)
4. Dominis za razdvajanje Crkve i drave
5. Kontekst i prethodnici Dominisa - Marsilije Padovanski Defensor pacis
6. Thomas More - Utopija
7. Erazmo Roterdamski - Kranski vladar
8. F rane Petri - Sretan grad
9. Nikola Gueti - Upravljanje dravom
10. Tommaso Campanella - Citt del Sole
11. Hugo Grotius i Thomas Hobbes
12. Dominis u Senju - A. enoa: uvaj se senjske ruke
13. Dominis u Splitu - reforme i kontroverzije
14. Dominis i Ivan Supek - Heretik
15. Dominis u Engleskoj - prijelaz ili pomirenje
Literatura
M. A. de Dominis (2002). M. A. de Dominis (2005).
Izabrani radovi, 1-2., Opera physica Radovi iz
Lamaro, Split fizike, HAZU, Lamaro,
Zagreb-Split
A. Maleti (2004). A. Maleti (2008). Skica za
Zaboravljeni genij, Lamaro, portret Marka Antuna De
Split Dominisa, Lamaro, Split
M. Korade (2010). Djela i

sudbina Marka Antuna de
Dominisa (1560.-1624.) Uz
450. obljetnicu roenja,
Gazophylacium, XV 3-4, 9-
30., Udruga Pinta

Poslovno komuniciranje 117216

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Opis predmeta
Cilj je kolegija omoguiti studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih
znanja o komuniciranju u sustavima poslovnih organizacija i institucija s posebnim
naglaskom na osvjetavanje vanosti usmene i pismene kulture, jezika, izraavanja,
verbalnog i neverbalnog naina odailjanja poruka u specinom formaliziranom
poslovnom okruju.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Razumjeti specifinost pisanog i usmenog poslovnog komuniciranja.

2. Osvijestiti vanost neverbalnog komuniciranja u poslovnom okruju.
4. Biti u stanju razumjeti temeljne dokumente poslovnog sadraja.
5. Usvojiti i praktino primijeniti nain pisanja ivotopisa, pisma motivacije.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova poslovnog komuniciranja. Denirati i
koristiti verbalnu komunikaciju te nauiti ispravno vrednovati i interpretirati
neverbalnu komunikaciju u poslovnom komuniciranju. Primijeniti vjetine i
tehnike steene na predmetu u praktinom radu.
Ocjenjivanje
50% seminarski rad, 50% ispit.
Tjedni plan nastave

1. Naela poslovnog komuniciranja
2. Verbalna komunikacija (govor, jezik, tekst)
3. Neverbalna komunikacija (ponaanje)

4. Poslovna pisma
5. Pisanje ivotopisa
6. Pisanje C.V.-a
7. Pismo motivacije
8. Molba za zaposlenje
9. Poslovni sastanci
10. Prezentacija proizvoda i ideja
11. Samoprezentacija
12. Sastavljanje govora
13. Govorni nastup
14. Dijalog
15. Krizno i konfliktno komuniciranje
Literatura
Oani, Marijan (2005) Edurad Osredeki (2006)
Poslovna pisma ili kako Poslovno komuniciranje &
napisati uinkovito poslovni bonton. Zagreb.
poslovno pismo. Zagreb:
Tehnoloki park.
Pease, Allan (2002) Govor kari, Ivo ( 1999 ) Temeljci
tijela. Zagreb: AGM. suvremenog govornitva.
Zagreb: kolska knjiga.

Postindustrijsko drutvo 46283

ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Kreimir Izv. prof. dr. sc. Kreimir
Perakovi Perakovi
Opis predmeta
Upoznati studente sa sociolokim teorijama o postindustrijskom drutvu prema
djelima D. Bella, A. Touraina, J. F ourastiea i M. Castellsa. Osposobiti studente da
usvoje i primjenjuju teorijske koncepte i osnovne socioloke pojmove o
postindustrijskom drutvu. Nauiti studente kako operacionalizirati te pojmove
na primjerima empirijskih istraivanja o promjenama drutvene strukture koje
dovode do postindustrijskog drutva.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti teorijske koncepte i empirijske modele o postindustrijskom

drutvu.
2. Objasniti i procijeniti pojmove te empirijsko istraivanje o promjenama u
suvremenoj podjeli rada, socio-ekonomskoj i socio-profesionalno strukturi.
3. Ocijeniti utjecaj tehnologije na drutvene promjene i znaaj
interdisciplinarnog pristupa u istraivanjima ovih tema.
4. Napisati nacrt istraivanja o promjenama u socio-profesionalnoj strukturi.
5. Analizirati podatke iz istraivanja i interpretirati rezultate.
Ope kompetencije
Objasniti drutvenu promjenu kroz klasine i suvremene socioloke pristupe.
Prikazati drutvena pitanja u kontekstu drutvene klase, kapitalizma,
individualizacije, nacionalizma, globalizacije.
Ocjenjivanje
predavanja; vrednuje se prezentacija i pismeni seminarski rad; ocjenjuje se zavrni
pismeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Znaenje pojma postindustrijsko drutvo
2. Osnovni socioloki pojmovi iz teorije o postindustrijskom drutvu
3. Socio-historijski imbenici nastanka postindustrijskog drutva
4. Osnovna obiljeja postindustrijskog drutva prema teoriji D. Bella
5. Dimenzije tehnolokih promjena i revolucija u materijalima
6. Kritiki pristup postindustrijskom drutvu u konceptu A. Tourainea
7. Teorija Manuela Castellsa: informacionalizam kao razvojni oblik
postindustrijskog kapitalizma
8. Drutvo usluga kao socioloki pojam
9. Rad u drutvu usluga: kritiki osvrt na postindustrijsku polarizaciju socio-
profesionalne strukture
10. Promjene u socio-profesionalnoj strukturi kao empirijski indikator
postindustrijalizacije
11. Nova podjela rada mikro i makro pristupi
12. Negativne drutvene posljedice postindustrijskih promjena
13. Proces demografske tranzicije i promjene na tritu rada
14. F eminizacija radne snage kao imbenik postindustrijskog drutva
15. Hrvatsko drutvo u postindustrijskom dobu - drutveni razvoj ili regresija?
Literatura
Perakovi, K. (2010) (Za)to Bell, D. (1999) The Coming
raditi u postindustrijskom of Postindustrial Society: A
drutvu? - Promjene u Venture in social
drutvenoj podjeli rada na F orecasting, New York,
poetku 21. stoljea, Zagreb, Basic Books.
Alinea i Institut Ivo Pilar.
Castells, M. (2000) Uspon Touraine, A. (1980)
umreenog drutva, Zagreb, Postindustrijsko drutvo,
Golden Marketing. Zagreb, Globus.
F ourastie, J. (1968)
Civilizacija sutranjice,
Zagreb, Naprijed.

Povijesni pregled istraivanja masovne komunikacije 38841

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Ivan Buri Martell Vukui, dipl.nov.
Opis predmeta
Uvesti studente u poznavanje povijesnog razvoja istraivanja medija i masovne
komunikacije kod nas i u svijetu, te ih uputiti u njezinu sadanju sistematiku kao i
u razliite pristupe tom istraivanju. U praktinom dijelu studenti e obnoviti
znanje metodologije drutvenih znanosti, te se sami okuati u jednostavnim
istraivanjima komunikatora, poruke, medija i recipijenta.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Navesti i objasniti kljune dogaaje iz povijesti istraivanja masovne

komunikacije.
2. Klasificirati komunikacijski proces i objasniti podjelu istraivanja masovne
komunikacije.
3. Demonstrirati sposobnost vladanja strunom literaturom i kritiki je itati.
4. Klasificirati komunikacijski proces i objasniti podjelu istraivanja masovne
komunikacije.
5. Demonstrirati sposobnost uinkovitog rada u timu.
6. Objasniti i kritiki analizirati steena teoretska znanja.
Ope kompetencije
Identificirati i opisati mjesto i ulogu komunikacijskih znanosti u drutvu. Navesti i
objasniti kljune dogaaje i procese povijesti komunikacijske znanosti,
prvenstveno najznaajnija istraivanja. Denirati istraivake teme za znanstveno
istraivanje komunikologije. Reproducirati i objasniti osnovna istraivanja
masovnog komuniciranja te teorije proizile iz njih.
Ocjenjivanje
Posebno se vrednuje pohaanje nastave i sudjelovanje u raspravama. Praktini rad
(referati i prezentacija), te pismeni test i usmeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. P: Uvodno predavanje: Komunikacijski proces prema Lasswellovoj formuli
- struktura kolegija S: Uvod u seminar: Rekapitulacija metodologije
drutvenih znanosti.
2. P: Poeci naobrazbe novinara i istraivanja medija u svijetu - Kratki
povijesni pregled nastanka komunikacijskih znanosti. S: Podjela
seminarskih tema: Istraivanje komunikatora, poruke i medija. itanje
prezentacija literature o prvim istraivanjima medija u Hrvatskoj, analiza
strunih i popularnih asopisa koji se bave novinarstvom i medijima. Mali
istraivaki projekti o komunikatorima, porukama i medijima u Hrvatskoj.
3. P: Razvoj istraivanja medija i komunikacije u Hrvatskoj: od refleksije o
novinama i novinarima do sveuilinih komunikacijskih disciplina. S: Prva
marketinka istraivanja medija u Hrvatskoj (u Vjesniku i na F akultetu
politikih znanosti) Studentski referati. Prvi dio.
4. P: Istraivanje komunikatora pojam Gatekeeper. Tko odluuje to je vijest,
a to nije? S: Prva marketinka istraivanja medija u Hrvatskoj (u Vjesniku i
na F akultetu politikih znanosti). Studentski referati. Drugi dio. Pregled
pojedinanih radova u pripremnoj fazi.
5. P: Slika novinarskog zvanja u javnosti. Struktura profesije. Sluniki
duhovi. Njemaka istraivanja. S: Struni asopisi koji se bave medijskim
temama: Novinar. Studentski referati. Prvi dio. Pregled pojedinanih
radova u pripremnoj fazi.
6. P: Istraivanje medijskih sadraja. Medijske poruke, sadraji i izriaji, te
njihov nain prezentacije. S: Struni asopisi koji se bave medijskim
temama: Novinar. Studentski referati. Drugi dio. Pregled pojedinanih
radova u pripremnoj fazi.
7. P: Utjecaji na istraivanje vijesti. Uzroci iskrivljavanja. S: Popularni asopisi
koji se bave medijima, metamediji. Studentski referati. Prvi dio. Pregled
pojedinanih radova u pripremnoj fazi.
8. P: Koncept framinga. Interpretativni okvir za odabir i tumaenje vijesti. S:
Popularni asopisi koji se bave medijima, metamediji. Studentski referati.
Drugi dio. Pregled pojedinanih radova u pripremnoj fazi.
9. P: Istraivanje medija; u okviru sustava: komunikator sadraj MEDIJ
primatelj uinak. Diferencijacija pojma, vrste, razine. S: Pojedinana
izlaganja gotovih istraivakih projekata i prezentacija sadraja.
10. P: Poeci istraivanja recipijenata i uinaka masovne komunikacije u SAD. S:
Pojedinana izlaganja gotovih istraivakih projekata i prezentacija
sadraja.
11. P: Psiholoki pristup istraivanju komunikacije. etiri poruke u jednoj. S:
sadraja.
12. P: Kognitivna disonancija i pritisak konformizma (spirala utnje).
Psiholoka istraivanja. S: Pojedinana izlaganja gotovih istraivakih
projekata i prezentacija sadraja.
13. P: Pluralistike i marksistike teorije medijskih utjecaja na drutvo.
Engleska socioloka istraivanja. S: Pojedinana izlaganja gotovih
istraivakih projekata i prezentacija sadraja.
14. P: Teorija kulturne hegemonije. Engleska socioloka istraivanja. S:
sadraja.
15. P: F unkcija medija za drutvo, politiki sustav i pojedinca. Njemaka
politoloka istraivanja. S: Pojedinana izlaganja gotovih istraivakih
projekata i prezentacija sadraja.

Literatura
Michael Kunczik / Astrid Paul Trowler (2002).
Zipfel (2006). Uvod u Komunikacija i mediji, u:
publicistiku znanost i Haralambos / Holborn:
komunikologiju, str. 69- Sociologija, str. 935-950.,
103; 129-155., Zagreb Golden marketing -
Tehnika knjiga
Heinz Prer (2003). Juraj Mirko Mataui (2007).
Publizistik - und Kommun Komunikacijska znanosti.
ikationswissenschaft. Ein Definicije i podruja
Handbuch. str. 31-56.; 107- istraivanja. Isti (ur.);
300., Konstanz Komunikacijske znanosti.
Znanstvene grane i nazivlje,
str. 9-36., Hrvatski studiji,
Zagreb
F riedmann Schulz von Thun
(2001). Kako meusobno
razgovaramo 1. Opa
psihologija komunikacije,
str. 11-80., Erudita, Zagreb

Povijest 19. st. 38058

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Vlasta voger
Opis predmeta
Stjecanje znanja o najvanijim dogaajima i procesima dugog trajanja u dugom 19.
stoljeu svjetske povijesti, razumijevanje specinosti politikih, drutvenih,
kulturnih i gospodarskih zbivanja u geopolitikom i vremenskom kontekstu
njihova odvijanja, usporedba i analiza slinih povijesnih procesa u razliitim
politikim i gospodarskim sustavima te u drugaijim drutvenim i kulturnim
uvjetima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti glavne dogaaje i procese moderne svjetske povijesti i ulogu

glavnih aktera.
2. Prikazati njihove glavne znaajke i obiljeja.
3. Usporediti sline dogaaje i procese u razliitim politikim, drutvenim i
gospodarskim sustavima, analizirati njihove slinosti i razlike.
4. Definirati temeljne pojmove politike i institucionalne povijesti, npr.
parlament, ustav, monarhija, trodioba vlasti, sustavi podjele vlasti,
imperijalizam, kolonijalizam itd.
5. Imenovati glavne karakteristike velikih ideologija 19. stoljea liberalizma,
konzervativizma, socijalizma, socijalne demokracije, nacionalizma itd.
analizirati ih i usporediti.
6. Opisati razlike u nainu ivota pojedinih drutvenih slojeva.
7. Analizirati proces demokratizacije drutva.
8. Povezati steena znanja s ciljem bolje kontekstualizacije i interpretacije
nacionalne povijesti.

Ope kompetencije

2. prikazati jasno i koncizno osnovni tijek povijesnih zbivanja od najstarijih
vremena do suvremenosti,
procesa,
5. raspraviti o kontekstu povijesnih dogaaja.
Ocjenjivanje
Obvezno pohaanje nastave, kontinuirano praenje aktivnosti studenata. Poloena
oba kolokvija zamjenjuju zavrni ispit. Zavrni ispit sastoji se od pismenog i
usmenog dijela.
Tjedni plan nastave

2. F rancuska revolucija, glavna obiljeja revolucija i njihovo nasljee za
budunost
3. Napoleonove reforme i stvaranje moderne drave
4. Razdoblje Restauracije u Europi - glavne znaajke i problemi
5. Ustavnost i parlamentarizam (u SAD-u, F rancuskoj, Poljskoj, njemakim
zemljama)
6. Politika i graanska prava
7. Velike ideologije 19. stoljea - liberalizam, konzervativizam, socijalizam,
socijalna demokracija
8. Prvi kolokvij - pismeni i usmeni
9. Demokratizacija drutva - poloaj ena i marginalnih drutvenih slojeva
10. Svakodnevni ivot razliitih drutvenih slojeva
11. Industrijska revolucija i razvoj gospodarstva
12. Rjeavanje socijalnog pitanja i nastanak socijalne drave
13. Nacionalizam i stvaranje nacionalnih drava
14. Imperijalizam i njegov utjecaj na drutvo u kolonijama
15. Sistematizacija i evaluacija znanja - drugi kolokvij
Literatura
Grupa autora (1976). Eric Hobsbawm (1987).
Povijest svijeta od poetaka Doba revolucije, Zagreb ,
do danas, str. 537-603., str. 105-132., 161-212.,
Zagreb kolska knjiga, Zagreb
Eric Hobsbawm (1989). Jean Carpentier F rancois
Doba kapitala, 31-59., 97- Lebrun (1999). Povijest
136., 184-219., kolska F rancuske, 179-251., Barbat,
knjiga, Zagreb Zagreb
Ulf Dirlmeier i dr. (1999).
Povijest Njemake, 157-
195., Barbat, Zagreb

Povijest Austrije 38070

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Darko Vitek
Opis predmeta
Ciljevi predmeta usmjereni su ka upoznavanju povijesti Austrije s posebnim
osvrtom na kontekstualizaciju nacionalne povijesti. Nastojati e se ukazati na
povezanost povijesnih procesa unutar srednjoeuropskoga prostora, napose
povijesnu poveznicu naroda koji su ivjeli u monarhijskom sklopu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prikazati temeljne odrednice austrijske prolosti od najstarijih vremena do

21. stoljea,
2. Definirati temeljne probleme austrijske prolosti oblikovane njihovim
zemljopisnim poloajem,
3. Objasniti uzrono-posljedine veze razliitih povijesnih procesa unutar
svakog povijesnoga razdoblja,
4. Prikazati ideoloku vanost obitelji Habsburg u oblikovanju austrijskoga
identiteta,
5. Analizirati o povijesnim procesima i poveznicama austrijske i hrvatske
prolosti,
6. Usporediti povijesne dogaaje vezanih uz lik i djelo habsburkih vladara s
ostalim europskim vladarima,
7. Prikazati doprinos austrijskih kulturnih ostvarenja europskoj civilizaciji.
Ope kompetencije

4. razluiti bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih dogaaja i procesa,

Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratiti e se aktivnost svakog studenta koja e se odraziti na
ukupnu ocjenu. Nastavu je obavezno pohaati. Ispit je usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje.
2. Austrijsko vojvodstvo i obitelj Babenberg prolost Austrije prije dolaska
Habsburgovaca.
3. Dolazak Habsburgovaca: obitelj i mo.
4. Nastanak multietnike monarhije: srednjeuropska.
5. Hrvatsko Kraljevstvo i odabir Habsburgovaca.
6. Kako je dolo do Bruderzwista?
7. Tridesetogodinji rat i Habsburgovci - pobuna u ekim zemljama i pobjeda
habsburkoga apsolutizma, pietas Austriaca.
8. Osmansko Carstvo i Habsburgovci - opasada Bea, pobjede u
Oslobodilakom ratu i uspostava apsolutizma u ugarskim zemljama.
9. panjolska tragedija i srednjoeuropska pobjeda - problem nasljeivanja u
Habsburkoj Monarhiji, Pragmatika sankcija unutarnja integracija i
europski mir.
10. Habsburgovci i Zajednica Krune sv. Stjepana - odnosi s ugarskim
plemstvom, balansiranje izmeu hrvatskoga i ugarskog plemstva.
11. Marija Terzija i Josip II. - vrhunac habsburke moi, reformnih djelatnosti i
oblikovanja uinkovite drave.
12. Tradicija, novine, revolucije - burno 19. st. i promjene srednjoeuropskoga
prostora.
13. Austro-Ugarska Monarhija - nastanak, razvoj i funkcioniranje dvojne
Monarhije.
14. Od Sarajeva do Prve republike - Prvi svjetski rat, raspad Monarhije te
dogaaji uoi i tijekom Drugoga svjetskog rata.
15. Nakon 1945. - suvremena austrijska povijest, njezin uspon, razvoj i dananji
europski put.
Literatura
Zllner, Schssel (1997). Povijest Austrije, Barbat, Zagreb

Povijest filozofije srednjega vijeka 79249

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Anto Gavri
Opis predmeta
Cilj je kolegija uvesti studente u lozoju srednjega vijeka (V.-XVI. st.) koja
prouava razdoblje zapadne lozoje obiljeeno vrlo plodnom raspravom za
filozofiju i kranstvo. Sueljavanja izmeu grke racionalnosti te judeo-kranskog
i islamskog vjerovanja preoblikovalo je lozofsko propitkivanje, otvarajui nove
horizonte i nove perspektive. Povijest lozoje srednjega vijeka prouava
dokumente koji su prenijeli misao srednjeg vijeka i tumai njihov odnos s
kulturalnim datostima toga razdoblja, kako bi ih se uinilo plodonosnijim za bolje
razumijevanje razvoja zapadne lozoje. Poseban se naglasak stavlja na XIII. i XIV.
stoljee i na mislioce koji su izradili sustave od velikog lozofskog zanimanja te se
mogu smatrati predstavnicima najvanijih rezultata do koji je dola interakcija
izmeu lozoje i teologije (Albert Veliki, Bonaventura, Toma Akvinski i dr.). U
samom pristupu pokazivat e utjecaj antike lozoje, autora iz patristikog
razdoblja (Augustin, Boetije, Pseudo-Dionizije Areopagit) te arapskih lozofa i
komentatora (al-F arabi, al-Kindi, al-Gazali, Avicena, Averoes). XIV. stoljee, koje
su obiljeili uitelj Eckhart, Dante Alighieri, Ivan Duns Scot ili Vilim Ockham,
predstavlja vaan zaokret u srednjovjekovnoj misli, otvarajui vane perspektive
prema modernosti. Predmet nastoji dati uvod u iroko podruje lozofskih
disciplina: logika, kozmologija, metazika, etika, estetika, antropologija, politika
lozoja, i dr. Predavanja su rasporeena po tematskim cjelinama, s kratkim
povijesnim kontekstom.
Vrsta predmeta
F ilozofija (Dvopredmetni Studij) (izborni kolegiji, 6. semestar, 3. godina)
Ishodi uenja
1. Navesti i objasniti razliite kole i filozofske struje u srednjem vijeku kao i

vanije znaajke pojedinih kola
2. Razlikovati znaajnije filozofe i vanija djela
3. Objasniti kako se prenosilo znanje i kako su cirkulirala pojedina djela
grkih i arapskih autora te kako su neka vanija djela prevoena na latinski
4. Objasniti kljune pojmove i definicije vane za razumijevanje nauka
pojedinih autora te prikazati razvoj i recepciju nekih pojmova, definicija i
autora iz antikog, patristikog i arapskog svijeta
5. Izdvojiti nekoliko glavnih tematskih problematika
6. Analizirati filozofske tekstove srednjovjekovnih autora
7. Rekonstruirati i evaluirati bitne teze i argumente znaajnijih autora

8. Razlikovati i vrednovati iznesene razloge protiv i za u srednjovjekovnoj

metodi rasprava (quaestiones disputatae)
9. Usporediti neka aktualna filozofska pitanja u kontekstu povijesti filozofije
srednjeg vijeka
Ope kompetencije
U okviru preddiplomskog studija predmet nastoji dublje upoznati studente s
najznaajnijim kolama i najvanijim autorima srednjega vijeka te raznolikou
njihova uenja i promiljanja o odreenim temama kroz dublje prouavanje
izabranih tekstova pojedinih autora. itati i interpretirati lozofske tekstove
srednjovjekovnih autora na sustavan nain te usvajati bitne pojmove i denicije,
uoavati raznolikost pristupa i promiljanja o izabranim temama, te metodu na
koju autori postavljaju teze i iznose argumente. Pokazati studentima koliko je
srednjovjekovna lozoja takoer vana za razumijevanje znanstvene kulture
Zapada, kako je suvremena lozoja ponovno otkriva te kako i danas moe biti
aktualna suvremenoj filozofiji.
Ocjenjivanje
30% sudjelovanje u nastavi i vjebama, 50% kolokviji i esej, 20% usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvod
2. Predrasude o srednjem vijeku i srednjovjekovnoj filozofiji
3. Srea [Boetije, Utjeha filozofije]
4. Lijepo Ljepota [Pseudo-Dionizije Areopagit, De divinis nominibus, IV.
pogl.; Toma Akvinski, Suma teologije I, q. 5 (O dobru openito)]
5. Vrijeme [Augustin, Ispovijesti, XI. Knjiga; Majmonid, Vodi za one to dvoje
I, 71; Toma Akvinski, O vjenosti svijeta]
6. to je ovjek? Antropoloke formulacije [Bonaventura, Breviloquium II,
pogl. 9-11]
7. Metafizika osobe
8. Kranski sokratizam [F rancesco Petrarca, Uspinjanje na Ventoux]
9. ene filozofi [Kristina iz Pizana, Grad ena]
10. Ljubav [Andreas Capellanus, De amore; Petar Abelard, Pisma Abelarda i
Heloize; Dante Alighieri, Boanstvena komedija: Pakao, 5. pjevanje;
istilite, 17. i 18. pjevanje]
11. F ilozofija jezika
12. Transcendentali [Toma Akvinski, O istini (De veritate) I, 1]
13. Istina
14. F ilozofija/metafizika i teologija [Avicenna, Metafizika I, pogl. 1-3; Ibn Rud
Averroes, Knjiga prosudbene rasprave; Bonaventura, Put duha k Bogu
(Itinerarium mentis in Deum); Toma Akvinski, to je filozofija?, Komentar
na Aristotelovu Metafiziku, proslov; Ivan Duns Skot, Quaestiones super
libros metaphysicorum I ; Nikola Kuzanski, O uenom neznanju (De docta
ignorantia)]
15. F ilozofija o Bogu [Anselmo Canterburyjski, Proslogion; Toma Akvinski,
Suma teologije I, q. 2 (quinquae viae); Ivan Duns Skot, Rasprava o prvom
principu (Tractatus de primo principio)]

Literatura
Stjepan Kuar (1996). Claudio Moreschini (2009).
Srednjovjekovna filozofija Povijest patristike
(Hrestomatija filozofije, sv. filozofije, Kranska
1-2), kolska knjiga, Zagreb sadanjost, Zagreb
Etienne Gilson (2011). Anthony Kenny (2005).
F ilozofija u srednjem vijeku Medieval Philosophy,
(sv. 1), Demetra, Zagreb Oxford University Press,
Oxford
F rederick Copleston (1989).
Istorija filozofije II:
Srednjovekovna filozofija,
BIGZ, Beograd

Povijest Hrvatske (7.-16.st.) 38053

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Tomislav Popi
Opis predmeta
Cilj je ovoga predmeta pruiti studentima temeljne spoznaje o hrvatskoj
srednjovjekovnoj povijesti od doseljenja Hrvata do kraja 15. stoljea uzimajui u
obzir razne politike, drutvene, institucionalne, gospodarske i kulturne procese
koji su odredili razvoj tadanjega hrvatskoga drutva. Isto tako, studenti e se
upoznati s razvojem hrvatske medijevalne historiograje te glavnim problemima
suvremene hrvatske medievistike.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati glavne probleme hrvatske srednjovjekovne povijesti,

2. Opisati razvoj hrvatske medijevalne historiografije,
3. Objasniti tijek povijesnih gibanja u razdoblju od 7. do 16. stoljea,
4. Razlikovati vrste izvora za hrvatsku srednjovjekovnu povijest,
5. Usporediti povijesne procese iz hrvatske srednjovjekovne povijesti s onima
iz drugih razdoblja hrvatske povijesti,
6. Analizirati razvojne procese hrvatske srednjovjekovne povijesti u suodnosu
s europskom.

Ope kompetencije
2. imenovati osobe i institucije koje su obiljeile hrvatsku povijest,
3. opisati povijesne procese,
5. razluiti bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih dogaaja i procesa.
Ocjenjivanje
Pismeni ispit 40%, usmeni ispit 60%.
Tjedni plan nastave

nainom polaganja ispita.
2. Hrvatska medijevalna historiografija od tradicije prema suvremenosti.
3. Teorije o doseobi i pokrtavanju Hrvata, stvaranje prve dravne tvorevine,
znaajke patrimonijalne vlasti, teritorijalizacija vlasti u 9. stoljeu.
4. Hrvatska u 9. stoljeu slabljenje franakog vrhovnitva, neuspjeli pokuaji
pribliavanja Bizantu, prvi sukobi s Venecijom, crkveni odnosi.
5. Hrvatska u 10. stoljeu hrvatsko kraljevstvo, crkveni sabori, nastavak
sukoba s Venecijom, poloaj dalmatinskih gradova.
6. Hrvatska u 11. stoljeu - crkvene reforme, vrhunac ranosrednjovjekovlja,
Petar Kreimir IV. i Zvonimir.
7. Hrvatska u 12. i 13. stoljeu - Arpadovii na hrvatskom prijestolju, uspon
velikakih rodova.
8. Hrvatska u 14. stoljeu - Anuvinci i karakteristike njihove vlasti.
9. Hrvatska u 15. stoljeu - Sigismund Luksemburki, Habsburgovci, Korvini i
Jagelovii.
10. Drutveni odnosi u hrvatskom srednjovjekovlju - seljatvo, plemstvo,
vlastelinstva.
11. Razvoj gradova - mediteranska komuna na Jadranu, slobodni kraljevski
gradovi u Slavoniji.
12. Gospodarstvo - gospodarski sustavi hrvatskoga srednjovjekovlja, trgovina.
13. Crkvena povijest - ustrojstvo, biskupije i irenje mree biskupija, redovi i
samostani.
14. Duhovni obzor hrvatskoga srednjovjekovlja - predromanika, romanika,
gotika, knjige i pismenost.
15. Rekapitulacija.
Literatura
N. Budak, T. Raukar, I. Beuc, Povijest institucija
Hrvatska povijest srednjeg dravne vlasti kraljevina
vijeka, Zagreb 2006. Hrvatske, Dalmacije i
Slavonije, Zagreb 1985.

Povijest hrvatske filozofije 38842

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Stipe Kutlea Prof. dr. sc. Stipe Kutlea
Opis predmeta
Ciljevi su predmeta: (a) upoznati studente i studentice s najznaajnijim
predstavnicima hrvatske lozoje i s problemima kojima su se oni bavili, (b)
uputiti ih u konceptualna i metodoloka naela i probleme hrvatske lozofske
historiograje, (c) svratiti im pozornost na mjesto pojedinanih hrvatskih lozofa
u okviru ope povijesti lozoje, te (d) upoznati ih s odabranim kraim
tekstovima najvanijih hrvatskih filozofa.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati osnovne pristupe i metodoloka naela povijesti hrvatske filozofije

2. Identificirati najvanije predstavnike starije i novije hrvatske filozofije i
nabrojati njihove najvanije spise
3. Prikazati najvanije teze pojedinih hrvatskih filozofa
4. Prikazati hrvatsku filozofiju u kontekstu povijesti svjetske filozofije
5. Prepoznati i ukazati na opu povijesnu i kulturnu relevantnost pojedinih
hrvatskih filozofa

Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, studentice i studenti e moi: dodatno razviti sposobnost
povijesnog pristupa lozofskim problemima; koristiti djela hrvatskih lozofa radi
ilustracije nekih filozofskih problema i njihovih moguih rjeenja; objasniti vanost
prouavanja lozoje radi razumijevanja podruja poput povijesti znanosti ili
povijesti knjievnosti.
Ocjenjivanje
Na temelju (a) redovitosti, (b) ocjene dvaju kolokvija, (c) ocjene izlaganja i (d)
usmenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Uvod: koncepcije povijesti hrvatske filozofije (2+0)
2. Starija hrvatska filozofija: pregled (2+0)
3. Herman Dalmatin (1+1)
4. Matija Vlai Ilirik (1+1)
5. F rane Petri (1+1)
6. Nikola Vitov Gueti (1+1)
7. Ruer Bokovi (1+1)
8. Kolokvij
9. Novija hrvatska filozofija: pregled (2+0)
10. F ranjo Markovi (1+1)
11. Gjuro Arnold (1+1)
12. Albert Bazala (1+1)
13. Vuk-Pavlovi (1+1)
14. Vladimir F ilipovi (1+1)
15. Kolokvij
Literatura
F . Zenko (ur.) (1997). Starija F . Zenko (ur.) (1995). Novija
hrvatska filozofija, kolska hrvatska filozofija, kolska
knjiga, Zagreb knjiga, Zagreb

Povijest hrvatskoga kazalita 37469

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Viktoria F rani
Tomi
Opis predmeta
Predmet Povijest hrvatskoga kazalita obrauje temeljne knjievnopovijesne i
teatroloke probleme koji su povezani uz razvitak svjetske teatrologije, a u vezi su
s pojedinanim analizama dramskih tekstova kao i procesa kazalinih izvedaba u
hrvatskoj kulturnoj povijesti. Polaznici predmeta upoznat e se s metodolokim
problemima kazaline historiograje i osposobiti za kritiku primjenu novih
pristupa kazalinoj povijesti i povijesti izvedbenih umjetnosti. Na temelju grae
hrvatskoga kazalita, teorije i prakse uspostavlja se sustav znanja o povijesti
hrvatskoga kazalita s posebnim uvidom u povijest europskog kazalita od
klasine grke drame do najnovijih ostvarenja u tom anru. Predmet ukljuuje
obveznu terensku nastavu koja e studentima omoguiti najmanje tri radna posjeta
kazalinim pokusima. Ciljevi predmeta su sljedei: svladavanje temeljnih pitanja
povijesti hrvatskoga kazalita, to e rei i povijesti dramske knjievnosti kao i
procesa kazalinih izvedaba u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Stjecanje temeljnih
teatrolokih znanja kao i vjetina s obzirom na interpretaciju kako dramskog
teksta tako i scenskog teksta/kazaline predstave. Na primjerima iz povijesti
hrvatskoga kazalita s obzirom na knjievnu i kulturnu povijest osposobit e se
studente za metodoloki utemeljen pristup sadrajima povijesti hrvatskoga
kazalita i drame, zatim znanosti o kazalitu kao i izvedbenoj dimenziji dramskih
tekstova.
Vrsta predmeta

Ishodi uenja
1. Opisati povijest hrvatskoga kazalita

2. Procijeniti sadanje oblike teatarskog ivota
3. Primijeniti osnovna teatroloka znanja u opisu scenskoga teksta
4. Primijeniti osnova dramaturka znanja u opisu dramskoga teksta
5. Analizirati odnos povijesti hrvatskog i ostalih europskih kazalita
6. Analizirati kazalinu ikonografiju
7. Usporediti kanonski sustav hrvatskih dramskih tekstova s onima
zapadnoeuropskoga kulturnog kruga
8. Analizirati razliite oblike teatralnog u drugim umjetnostima
Ope kompetencije
Nakon odsluane nastave i poloenoga ispita studenti e biti upueni u
metodologiju kazaline historiograje te e stei temeljna teatroloka znanja, ali i
vjetine s obzirom na interpretaciju dramskih i scenskih tekstova/kazalinih
predstava. Studenti e upoznati razvitak hrvatskoga kazalita i biti osposobljeni
sudjelovati u njegovom suvremenom nastajanju.
Ocjenjivanje
Uspjeh studenta vrednuje se na pismenom i usmenom ispitu, aktivnim
sudjelovanjem na predavanjima i izradom eseja.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u hrvatsku teatrologiju. Najvanija poglavlja europske teorije drame
i kazalita. Renesansna misao o kazalitu. Klasicistika teorija drame. Kriza
graanske drame i reforme XX. stoljea: Craig, Artaud, Brecht. Hrvatski
pisci o kazalitu: Demeter, enoa, Mileti, Gavella, Zuppa
2. Antika tragedija: praksa i teorija. Njezini odjeci u hrvatskoj knjievnosti.
Tragino u spisima mislilaca XX. stoljea. Tema Antigone u hrvatskoj
dramskoj knjievnosti: Drago Ivanievi, Toni Petrasov Marovi, Miro
Gavran. Drugi odjeci antikog teatra u hrvatskom kazalitu. Antiki teatar
na Visu.
3. Antiki komediografi i njihov utjecaj na hrvatske pisce. Driev Skup i
Plautov predloak. Pitanje Pjerina i blizanakih komedija. Dvojnitvo kao
tema u svjetskoj knjievnosti. Aristofan kao pretea politikog kazalita.
Menander i pitanje dramske karakterologije. Molijeristike komedije u
Dubrovniku u XVIII. stoljeu.
4. Srednjovjekovni teatar i njegov odnos prema dramaturkim zasadama
antike. Teoloki pisci o teatru: Jeronim, Augustin, Toma Akvinski. Razvitak
kazalita u hrvatskim zemljama u ranom i zrelom srednjem vijeku.
Zagrebaki Missale antiquissimum i njegova teatrabilnost. Muka svete
Margarite kao primjer srednjovjekovnog prikazanja i njezino teatroloko
itanje.
5. Hrvatski teatar prije Marina Dria. anrovski sustav renesansne drame u
Italiji i Hrvatskoj. Mavro Vetranovi: analiza dramskog opusa. Orfejska
tema u europskoj knjievnosti. Abrahamova rtva i Izakova pasija u
hrvatskoj i drugim europskim knjievnostima. Naljekovi i Dri:
postanak Novele od Stanca. Hanibal Luci i pitanje hrvatskih dramskih
robinja. Moreka kao folklorni kazalini oblik. Korulanska moreka kao
tekst i kao suvremena folklorna izvedba.

6. Marin Dri: jedan egzemplarni renesansni ivot. Pitanja njegove biografije

kao poticaj mlaim knjievnim tekstovima hrvatskih pisaca: Od Milana
enoe i Stjepana Miletia, preko Miroslava Krlee i Marijana Matkovia do
Slobodana najdera i Hrvoja Hitreca.
7. Hrvatske renesansne tragedije i poeci baroknog stila. Problem Drieve
Hekube, Dalide Saba Guetia i Elektre Dominka Zlataria. ene u
hrvatskom teatru: analiza ibenskog dokumenta o predstavi u enskom
samostanu iz 1615. Roenje opernog spektakla i njegovi odjeci u hrvatskim
tragikomedijama XVII. stoljea. Kazalini svijet Junija Palmotia i njegov
odnos prema dramskim suvremenicima.
8. Ikonografija kazalita u Hrvatskoj: prikaz idealnog grada s kazalinim
prizorima (Dubrovnik 1518. i drugo). Hrvatske kazaline zgrade. Kazalina
sveanost u Osoru. Hvarski teatrino iz 1612. i njegova mlaa dokumentacija.
Gradnja graanskih kazalita u hrvatskim gradovima tijekom XIX. stoljea.
Zagrebaka kazalina mjesta. Kazalita u Osijeku, Splitu, Varadinu, Rijeci,
Zadru, Dubrovniku i ibeniku. Razvitak kazaline arhitekture: Pogled na
glavne aktere od humanizma do danas. Hrvatski scenografi od enonina
doba do naeg vremena. Posjet arhivu Zavoda za povijest hrvatskog
kazalita u Opatikoj 18.
9. Calderonova drama ivot je san i njezin hrvatski odjek u Vuistrahu Petra
Kanavelia. Hrvatska libretistiki zasnovana drama i njezini odjeci u
romantiarskoj drami Demetrija Demetera. urevieva Judita i hrvatske
scenske Judite. Europsko graansko kazalite i njegovi reformatori u XVIII.
stoljeu. Mit o Nikoli Zrinskom kao predmet pukog kazalita, ali i kao
paradigma nacionalne dramatike. Kukuljevi.
10. Miletievo Hrvatsko glumite i njegov odnos prema europskim kazalinim
reformama. Teatar Ive Vojnovia i njegove mijene od inspiracija Ibsenom u
Ekvinociju i Dubrovakoj trilogiji do Pirandellom u Prologu nenapisane
drame. Vojnovi i Krlea. Dramatiari hrvatske moderne: Tuci i drugi.
Reiseri osvajaju teatar. Sluajevi Maxa Reinhardta i Branka Gavelle.
Kazalini spisi Branka Gavelle.
11. Dramski opus Miroslava Krlee. Legende i agonija romantizma. Salome kao
komparatistiki problem. Analiza jednog politikog dogaaja iz 1918. i
njegovih kazalinih odjeka. Gospoda Glembajevi u europskom kontekstu i
razlozi njihove dramaturke retrogradnosti. Osjeko Krleino predavanje.
Osjeka reakcija Radovana Ivia na dramski opus Miroslava Krlee. Aretej i
pitanje dramske tehnike u modernizmu. Krlein spis o dramskom
repertoaru i njegove poruke.
12. Teatar Radovana Ivia. Poetika nadrealistikog teatra i drugih avangardnih
pokreta. F uturistiki manifesti Tomasa Marinettija i njihovi odjeci na
Kamova. Ekspresionizam u hrvatskom kazalitu. Josip Kosor i njegov
dramski rad. Ranko Marinkovi: Glorija. O reakcijama na ovu dramu i o
njezinim potencijalnim itanjima.
13. Iskustva Breanova Hamleta iz Mrdue Donje sa ekspirskim predlokom
kao primjera persiflae klasine drame. Jarryev Kralj Ubu. Drugi Breanovi
komadi. Kuanova Svrha od slobode. Tehnika fragmentarnih biografskih
drama u opusu Slobodana najdera: Kamov Smrtopis i Driev san.
14. Hrvatska kazalina kritika. Pregled najvanijih opusa u XIX. i XX. stoljeu.
Praktikum: pisanje kazaline kritike. Analiza kritiarskog rada Ranka
Marinkovia, Marjana Matkovia, Petra Breia, Dalibora F oretia, Nikole
Batuia, Borisa Senkera... Najnoviji hrvatski dramatiari u ogledalu kritike:
Miro Gavran, Lada Katelan, Mate Matii i drugi.
15. F enomen kazalinih festivala u XX. stoljeu. Dubrovake ljetne igre i
njihova povijest. Drugi hrvatski kazalini festivali. Marulovi dani i
zrcaljenje suvremene hrvatske drame i kazalita u njima. Dani hvarskog
kazalita. Krleini dani u Osijeku. Zagrebaki kazalini festivali. Teatar Itd
kao vaan iskorak u europeizaciji hrvatskoga kazalinog repertoara. Opusi
najvanijih hrvatskih redatelja: Gavella, Spai, Habunek, Violi, Paro,
Juvani, Kunevi, Doleni...

Literatura
Nikola Batui (1978). Silvio d'Amico (1972).
Povijest hrvatskoga Povijest dramskog teatra
kazalita, Zagreb: kolska [preveo F rano ale],
knjiga Zagreb: Nakladni zavod
Matice hrvatske
Slobodan Prosperov Novak [priredio B. Senker] (2000).
i Josip Lisac (1984). Hrestomatija novije
Hrvatska drama do hrvatske drame, [sv. I-II],
Narodnog preporoda, [sv. Zagreb: Disput
I-II], Split: Logos
Viktoria F rani Tomi
(2011). Tko je bio Marin
Dri, Zagreb: Matica
hrvatska

Povijest hrvatskoga standardnoga jezika 37466

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Branka Tafra Petra Koutar, dr. sc.
Opis predmeta
Osnovni je cilj kolegija da se studentima na jednom mjestu dade cjelovit opis
povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Kako bi se dobila cjelovita slika toga
fenomena, prvo e se usvojiti osnovni pojmovi iz teorije standardnoga jezika s
posebnim naglaskom na razgranienju pojmova knjievni i standardni jezik.
Povijesti hrvatskoga standardnoga jezika pristupit e se dvojako: iz perspektive
takozvane vanjske jezine povijesti i iz perspektive unutranje jezine povijesti.
Prikazat e se razvojni put hrvatskoga standardnoga jezika, a pritom e glavni
naglasak biti na hrvatskoj jezikoslovnoj produkciji kroz stoljea, kao i na osnovnim
obiljejima razvoja jezine norme, i to gramatike, leksike i grajske. Studenti e
se u pripremanju seminara poticati na upoznavanje bogate literature iz toga
podruja, na interdisciplinarno promiljanje problema u povijesti hrvatskoga
standardnoga jezika, kao i na primjenu znanja steenih u dosadanjem kolovanju.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati i ovladati osnovnim pojmovljem iz teorije standardnoga jezika;

2. Objasniti razvojni put hrvatskoga standardnoga jezika;
3. Analizirati i prepoznati suvremena jezina pitanja u hrvatskom
standardnom jeziku na temelju dijakronijske slike toga fenomena;
4. Prikazati i izraditi kvalitetan seminarski rad iz povijesti hrvatskoga
standardnoga jezika.
Ope kompetencije
Usvajanje osnovnih injeninih znanja vezanih uz povijest hrvatskoga
standardnoga jezika i dobivanje zaokruene slike o hrvatskom standardnom jeziku
na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini.
Ocjenjivanje
Znanje i usvajanje gradiva pratit e se tijekom nastave (aktivno sudjelovanje,
usmeno izlaganje i polaganje kolokvija) i na kraju semestra pismeno i usmeno.

Tjedni plan nastave

1. Standardni jezik: pojmovlje i nazivlje
2. Odnos standardnoga jezika i njegove dijalektne osnove
3. Temelji hrvatskoga standardnoga jezika
4. Poeci jezinoga normiranja
5. etiri toka knjievnojezinoga razvoja
6. Povijest slovopisa i pravopisa
7. 18. stoljee prostorno i funkcionalno irenje knjievne tokavtine
8. Standardizacija hrvatskoga jezika u kontekstu standardizacije slavenskih
jezika
9. Pretpreporodno vrijeme
10. Narodni preporod izmeu ideologije i jezikoslovlja
11. Slubeni poloaj hrvatskoga jezika
12. F iloloke kole u 19. stoljeu
13. Hrvatski standardni jezik na prijelazu 19. u 20. stoljee prekid ili
stabilizacija?
14. Stoljee borbe za opstojnost hrvatski i srpski dva jezika
15. Hrvatski jezik danas - pogled iznutra i izvana
Literatura
Oczkowa, Barbara (2010). Vince, Zlatko (2002).
Hrvati i njihov jezik, Putovima hrvatskoga
kolska knjiga, Zagreb knjievnoga jezika,
Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb
Brozovi, Dalibor (1970). Brozovi, Dalibor (2006).
Standardni jezik, Matica Neka bitna pitanja
hrvatska, Zagreb hrvatskoga jezinoga
standarda, kolska knjiga,
Zagreb
Tafra, Branka (1993).
Gramatika u Hrvata i
Vjekoslav Babuki, Matica
hrvatska, Zagreb

Povijest i kultura grkog i rimskog svijeta 93908

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Doc. dr. sc.
Mladen Tomorad
Opis predmeta
Upoznavanje studenata s prolou i kulturom najstarijih civilizacija starog Egipta,
istonog Mediterana (Medija, Perzija, helenistika kraljevstva), Grke, Etrurije i
Rima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Reproducirati najvanije dogaaje vezane uz povijest i kulturu Grke i

Rima,
2. Objasniti povijesne izvore Grke i Rima,
3. Objasniti kontekst tema grke i rimske povijesti,
4. Reproducirati uzrono-posljedine veze vezane uz pojedine teme grke i
rimske povijesti i kulture,
5. Usporediti procese razvoja raznih gradova-drava i kraljevstva na prostoru
Grke i Egejskog mora, Italije i ireg prostora Sredozemlja,
6. Imenovati najvanije linosti grke i rimske povijesti,
7. Nabrojati najvanija kulturna i umjetnika dostignua grke i rimske
civilizacije,
8. Objasniti razlike u mitologiji i religiji Grke i Rima.

Ope kompetencije
Ocjenjivanje
pohaati. Ocjenjivanje e se vriti kontinuirano, na temelju aktivnosti u nastavi i
razumijevanja problematike i kolokvija.
Tjedni plan nastave

1. Pregled povijesti i kulture stare Grke: naseljavanje grkih plemena,
Kikladi, minojska kultura, kretsko-mikenska kultura, grko-trojanski rat
(Ilijada, Odiseja), mrano razdoblje, arhajsko razdoblje, klasino razdoblje,
helenistiko razdoblje; svakodnevni ivot, pismo, jezik, izvori, religija i
mitologija, kultura i znanost.
2. Pregled povijesti i kulture starog Rima do kraja 4. stoljea: Etruani,
Rimsko Kraljevstvo, Rimska Republika, Rimsko Carstvo; svakodnevni
ivot, pismo, jezik, izvori, religija i mitologija, kultura i znanost.
3. Povijest i kultura grkog svijeta.
4. Zemljopisni poloaj grkih gradova-drava i kultura egejskog prostora.
5. Geografska i klimatska obiljeja prostora. Izvori.
6. Naseljavanje grkih plemena. Kikladi. Minojska kultura.
7. Kretsko-mikenska kultura. Troja i trojanski rat. Ilijada i Odiseja.
8. Grka religija i mitologija.
9. Mrano i arhajsko razdoblje grke povijesti.
10. Klasina Grka. Medija i Perzija. Grko-perzijski ratovi, Peloponeski rat.
11. Grka povijest tijekom 4. st. pr. Kr. Jaanje Makedonije, F ilip II. i
Aleksandar III. Veliki.
12. Dijadoki ratovi. Helenizam.
13. Povijest i kultura rimskog svijeta.
14. Zemljopisni poloaj. Geografska i klimatska obiljeja prostora. Izvori.
15. Narodi apeninskog poluotoka. Etruani.
Literatura
Erskine A (2009). A Lisiar, P. (1971). Grci i
Companion to Ancient Rimljani, kolska knjiga,
History, Malden-Oxford- Zagreb.
Victoria
Grupa autora (1974). Velika Sui, M. (2003). Antiki grad
ilustrirana povijest svijeta, na istonom Jadranu,
vol. 1-7., Otokar Kerovani, Golden marketing -
Rijeka Tehnika knjiga, Zagreb
Carcopino J. (1981). Rim u
razdoblju najvieg uspona
carstva., Naprijed, Zagreb

Povijest i kultura starog Egipta 94019

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Mladen Tomorad
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s najvanijim znanjima vezanim uz povijest i
kulturu starog Egipta.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prikazati najvanije dogaaje vezane uz povijest starog Egipta.

2. Nabrojati povijesne izvore vezane uz povijest starog Egipta.
3. Prikazati najvanije povijesne osobe egipatske povijesti.
4. Identificirati uzrono-posljedine veze vezane uz pojedine teme
staroegipatske povijesti.
5. Povezati procese razvoja staroegipatske drave sa slinim procesima drugih
starovjekovnih civilizacija.
6. Identificirati najvanije linosti staroegipatske povijesti.
7. Objasniti najvanija kulturna i umjetnika dostignua starih Egipana.
8. Povezati znanja o mitologiji i religiji starih Egipana.
9. Opisati razvoj pogrebnih obiaja starih Egipana.

Ope kompetencije
denirati povijesne procese svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima
staroegipatske povijesti,
sumirati temeljne podatke iz staroegipatske povijesti,
imenovati osobe koje su obiljeile staroegipatsku povijest,
prikazati jasno i koncizno osnovni tijek povijesnih zbivanja staroegipatske
povijesti,
opisati povijesne procese i objasniti uzrono posljedine veze izmeu povijesnih
dogaaja i povijesnih procesa staroegipatske povijesti,
identicirati osnovne probleme interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
staroegipatske povijesti,
raspraviti o kontekstu povijesnih dogaaja i ukazati na nunost
interdisciplinarnoga promatranja pojedinih povijesnih tema staroegipatske
povijesti,
usporediti povijesne procese u razliitim razdobljima,
razluiti bitno od nebitnoga u interpretacijama povijesnih dogaaja i procesa.
Ocjenjivanje
Obvezno pohaanje nastave 30%;
Kolokvij I 35% + kolokvij II 35 % ili
Pismeni ispit 70 %.
Tjedni plan nastave

1. Zemljopisni poloaj, teritorijalna i administrativna podjela starog Egipta.
2. Staroegipatsko drutvo i svakodnevni ivot.
3. Pregled povijesti i kulture Starog Egipta - uvod.
4. Preddinastijsko razdoblje: kulture Gornjeg Egipta (Badari, Nagada I.-III.),
kulture Donjeg Egipta (Buto, Maadi).
5. Dinastija i ujedinjenje Egipta. Preddinastijska i ranodinastijska sredita
(Abidos, Hierankopol, Nagada, Memfis). Prvi vladari (korpion, Narmer,
Aha Menes).
6. Ranodinastijsko razdoblje (dinastija I.-II.). Sredita, nalazita, grobnice u
Abidosu, religijski centri.
7. Staro kraljevstvo (dinastije III.-VI.). Razvoj pogrebnih obiaja: mastabe,
stepenaste piramide, piramide. Vladari: oser, Snofru, Khufu, Khafra,
Menkaura, Unas, Pepi II. Izvori, religija, nalazita, umjetnost.
8. Prvo meurazdoblje (dinastije VII. - sredine XI. dinastije). Razdoblje krize.
Tekstovi.
9. Srednje kraljevstvo (sredina XI. dinastije - XIV. dinastije). Ponovno
ujedinjenje zemlje (XI. dinastija), vladari XII. dinastije. Razdoblje nove krize
(XIII-XIV dinastija). Izvori, religija, nalazita, umjetnost. Teba.
10. Drugo meurazdoblje (dinastije XV. - XVII.). Hiksi (XV. dinastija). Ostale
dinastije XVI.- XVII.). Izvori, religija, nalazita, umjetnost.
11. Novo kraljevstvo (dinastije XVIII. - XX.). Ujedinjene zemlje, ekspanzija na
prostor starog Istoka. Vladari XVIII. dinastije (Amozis, Hatepsut, Tutmozis
III., Amenhotep III., Amenhotep IV., razdoblje Amarne, Horemhab). Vladari
XIX. dinastije (Seti I., Ramzes II.). XX. dinastija: Ramzes III. Kriza XX.
dinastije. Narodi s mora. Izvori, religija, nalazita, umjetnost. Novi nain
ukopa grobnice u stijeni. Dolina kraljeva, Dolina kraljica. Teba.
12. Tree meurazdoblje (dinastije XXI. - XXV.). Razdoblje krize. Asirija. Izvori,
religija, nalazita, umjetnost.

13. Kasno razdoblje (dinastije XXVI. - XXXI.). XXVI. saitska dinastija,

novobabilonska drava, perzijska vladavina. Izvori, religija, nalazita,
umjetnost.
14. Helenistiko razdoblje. Aleksandar III. Makedonski, Ptolomej I Soter,
Ptolomej II. Aleksandrija. Kleopatra VII., Cezar i Marko Antonije. Oktavijan
i kraj faraonskog Egipta. Izvori, religija, nalazita, umjetnost.
15. Rimsko razdoblje. Rimska vladavina. Carevi. Nain ivota, novi nain
ukopa. Bizantska vladavina. Arapsko osvajanja Egipta. Izvori, religija,
nalazita, umjetnost.
Literatura
Tomorad M. (2012). Povijest Tomorad, M. (2012).
i kultura starog Egipta, Povijest i kultura starog
Zagreb: Hrvatski studiji. Egipta od prapovijesnog
(PowerPoint prezentacije) razdoblja do arapskog
osvajanja, Zagreb: Hrvatski
studiji
Urani, I. (2005). Stari Tomorad, M. (2008).
Egipat: povijest, Historiografski problemi
knjievnost i umjetnost kronologije staroegipatske
drevnih Egipana, Zagreb. povijesti u hrvatskim
povijesnim znanostima i
nastavi povijesti, Povijest u
nastavi 11 (proljee 2008),
Zagreb, 31-66.
Tomorad, M. (2009).
Staroegipatsko nazivlje:
problematika, specifinosti
i uporaba u hrvatskim
povijesnim znanostima i
nastavi povijesti, Povijest u
nastavi, 14 (jesen 2009),
Zagreb: 111-133

Povijest i teorija filma 64441

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15

Danijel Laba eljka Biondi
Opis predmeta
Cilj je predmeta upoznati studente s pojavom i povijesnim razvojem lma i
filmske umjetnosti te s najvanijim teorijama koje su ga pratile.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati, objasniti i primijeniti osnovne pojmove komunikologije vezane

uz film;
2. Prepoznati i opisati ulogu filma u drutvu rukovodei se njegovim
povijesnim razvojem;
3. Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije filma primjenjivane
kroz povijest;
4. Klasificirati i objasniti povijest i pretpovijest filma;
5. Navesti kljune osobe u povijesti filma;
6. Navesti i objasniti osnovne tehnoloke inovacije i promjene kroz povijest
filma.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije povezanih s lmom;
Identificirati i opisati mjesto i ulogu filma u drutvu;
Reproducirati, primjeniti i objasniti osnovne teorije filma;
Navesti i objasniti kljune dogaaje i procese iz povijesti filma.
Ocjenjivanje
nastavnikom i kolegama (50% konane ocjene), seminarski rad (25% konane
ocjene) i ispit (25% konane ocjene).

Tjedni plan nastave

1. Poeci kinematografije i filma, od Lumierea do Griffitha; nijemi
film,vrhunac i kraj, (1920-te) i dive nijemog filma; zvuni film, boja i film.
2. Poeci kinematografije i filma, od Lumierea do Griffitha.
3. Nijemi film,vrhunac i kraj.
4. Zvijezde nijemog filma.
5. Zvijezde nijemog filma.
6. Vuni film.
7. Realizam zvunog filma.
8. Orson Welles.
9. Orson Welles.
10. F ilmski anrovi: komedija.
11. F ilmski anrovi: vestern.
12. F ilmski anrovi: kriminalistiki film.
13. F ilmski anrovi: mjuzikl.
14. Dokumentarni film.
15. Dokumentarni film.
Literatura
JUGOSLAVENSKI PETERLI, Povijest
LEKSIKOGRAF SKI ZAVOD filma,rano i klasino
MIROSLAV KRLEA, razdoblje, Hrvatski filmski
F ilmska enciklopedija, savez, Zagreb, 2008
Zagreb, 1986
PETERLI, Osnove teorije TURKOVI, Razumijevanje
filma, F ilmotek 16, Zagreb, filma, Grafiki zavod
1982 Hrvatske, Zagreb, 1988
GILI, F ilmske vrste i

rodovi, AGM, Zagreb, 2007;
TURKOVI, Suvremeni
film, Znanje, Zagreb, 1999

Povijest Maarske 38069

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Ivana Juki
Opis predmeta
Ciljevi su predmeta upoznati studenta s maarskom prolou, ukazati na vanost
promatranja povijesti maarskoga naroda u kontekstu okruenja tj. u irem
europskom, ali i u srednjoeuropskom kontekstu. Takoer, s obzirom na
viestoljetnu isprepletenost maarske i hrvatske prolosti, nastojat e se kod
studenata razvijati smisao za analitian i komparativan pristup historiografskim
sadrajima oba naroda te koliko su isti uvjetovali sliku drugoga.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti kompleksnost maarske prolosti od 9. do 21. stoljea.

2. Definirati temeljne probleme maarske prolosti oblikovane njihovim
zemljopisnim poloajem.
3. Povezati dogaajne prekretnice i osobe koji su oblikovali maarsku
prolost.
4. Objasniti uzrono-posljedine veze razliitih povijesnih procesa unutar
svakog povijesnoga razdoblja.
5. Prikazati povijesne procese iz maarske prolosti uvjetovane geopolitikim
statusom.
6. Usporediti povijesne dogaaje iz maarske prolosti s hrvatskom prolou
u razdobljima dravno-pravne zajednice.
7. Ocijeniti doprinos maarske kulture europskoj civilizaciji.
Ope kompetencije
prikazati jasno i koncizno osnovni tijek povijesnih zbivanja od najstarijih vremena
do suvremenosti,
procesa,

Ocjenjivanje
polaganja usmenog.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje.
2. Doseljenje i Honfoglals.
3. Arpadovii i nastanak monarhije u srcu Europe (895./896.-1301).
4. Anuvinci i mo monarhije u srcu Europe (1301.-1382.).
5. Zajednica Krune Sv. Stjepana (895./896.-1382.): nastanak i historiografski
prijepori.
6. Sigismundova srednjoeuropska vizija (1382.-1437.).
7. Raanje staleke monarhije (1437.-1526.).
8. Zajednica Krune Sv. Stjepana (1437.-1526.).
9. U Habsburkoj Monarhiji 1527.-1606.
10. S Habsburgovcima, protiv Habsburgovaca (1606.-1723.).
11. Zajednica Krune Sv. Stjepana 1527.-1723.
12. Majka, sin i monarhija: Ugarska u vrtlogu prosvijeenoga apsolutizma
(1723.-1790.).
13. Buenje, revolucija i borba za neovisnost: 1790.-1849.
14. Neoapsolutizam, dualizam i raspad (1849.-1918.).
15. Zajednica 1790.-1918.
Literatura
Laszlo Kontler (2007). Peter Hanak i suradnici
Povijest Maarske: tisuu (1995). Povijest Maarske,
godina u Srednjoj Europi, Barbat, Zagreb
Srednja Europa, Zagreb
Dinko okevi (2006).
Hrvati u oima Maara,
Maari u oima Hrvata:
kako se u pogledu preko
Drave mijenjala slika
drugoga, Naklada P. I. P.
Pavii, Zagreb

Povijest medijske komunikacije u Hrvatskoj 28467

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Mijo Korade Martell Vukui, dipl.nov.
Preduvjeti
Opa povijest medija i
Opis predmeta komunikacije
Cilj je predmeta pruiti studentima kronoloki pregled povijesnog razvoja
hrvatskih medija - od vremena prvih novina u Hrvatskoj do pojave radija i
televizije kao novih medija javnoga informiranja, pouiti ih upotrebi povijesne
grae pohranjene u hrvatskim knjinicama i arhivima te ih uvesti u naine
znanstvene i medijske prezentacije rezultata istraivanja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Navesti i objasniti najvanije prekretnice u povijesti hrvatskog

novinarstva.
2. Klasificirati i kontekstualizirati kljuna razdoblja u povijesti hrvatskoga
novinarstva te njihovu ovisnost o politikim, drutvenim i gospodarskim
previranjima, ali i o tehnolokom napretku.
3. Navesti najvanija imena koja su u povijesti obiljeila hrvatsko
novinarstvo.
4. Demonstrirati sposobnost provoenja kratkog istraivanja na neku od tema
povijesti medijske komunikacije u Hrvatskoj.
5. Demonstrirati sposobnost prezentiranja rezultata vlastitog istraivanja te,
na temelju usvojena teorijska znanja iz podruja povijesti medijske
komunikacije, iste diskutirati.

Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova novinarstva; navesti i objasniti kljune
dogaaje i procese iz povijesti hrvatske medijske komunikacije, odnosno
novinarstva; objasniti i analizirati politika, drutvena i gospodarska previranja
koja su se odraavala i na razvoj novinstva u nas; poznavati i primijeniti osnove
uporabe povijesne grae u hrvatskim knjinicama i arhivima; primijeniti osnove
znanstvene i medijske prezentacije rezultata istraivanja.
Ocjenjivanje
Tjedni plan nastave

1. Interdisciplinarnost u istraivanju povijesti novinarstva i medijske
komunikacije u Hrvatskoj.
2. na razmeu kulturne povijesti - povijesti javnih medija, politike povijesti i
informacijskih znanosti.
3. Prvi oblici javnog priopavanja: zato su prva tri stoljea novinstva zaobila
Hrvatsku?
4. Poeci novinstva u Hrvatskoj: u duhu germanizacije i cenzure.
5. Gaj i novinstvo u razdoblju narodnog preporoda.
6. Tisak, revolucionarna godina 1848./1849. i prva glasila demokracije.
7. Poeci senzacionalnog novinstva.
8. Najvanije odlike hrvatskog novinstva II. polovine 19. stoljea: postaju li
novine "moderne"?
9. Stranako novinstvo 19. stoljea: novine kao orue politike propagande.
10. Humoristino-satiriko novinstvo: poeci i procvat.
11. Hrvatsko novinstvo krajem 19. stoljea u duhu otpora maarizaciji.
12. Novinstvo radnikog pokreta.
13. Iseljeniko novinstvo.
14. Novinstvo uoi Prvog svjetskog rata.
15. Novi mediji javnog informiranja.

Literatura
Josip Horvat (2003). Milan Mogu (1997). Poeci
Povijest novinstva hrvatskog tiskarstva. U:
Hrvatske: 1771.-1939., Almanah hrvatskog
Zagreb: Golden marketing- tiskarstva, nakladnitva,
Tehnika knjiga. novinstva, bibliotekarstva i
knjiarstva s adresarom.
Zagreb: Horizont Press,
Kratis, str. 23-26.
Branko Jurievi (1997). Boidar Novak (1997.),
Poeci knijge u Hrvatskoj, Novinstvo, U: Almanah
U: Almanah hrvatskog hrvatskog tiskarstva,
tiskarstva, nakladnitva, nakladnitva, novinstva,
novinstva, bibliotekarstva i bibliotekarstva i knjiarstva
knjiarstva s adresarom. s adresarom. Zagreb:
Zagreb: Horizont Press, Horizont Press, Kratis, str.
Kratis, str. 74-90. 130-224.
Biljeke s predavanja

Povijest socijalnih teorija 37782

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Josip Talanga Tvrtko Joli, dr. sc.
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati studenta s teorijama o drutvu prije uspostave sociologije
kao znanosti.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati temeljne povijesne drutvene probleme.

2. Opisati rjeenja drutvenih problema kod pojedinih autora.
3. Opisati poimanje drutva kod pojedinih autora.
4. Usporediti uenje o drutvu kod suvremenih autora i autora do druge
polovine 19. st.
5. Definirati osnovne politike pojmove.
6. Objasniti razvoj osnovnih pojmova o drutvu od antike do druge polovine
19. st.
Ope kompetencije
Povezati ope znanje o drutvu i drutvenim procesima;
ukazati na oprena miljenja i alternativne hipoteze u razliitim drutvenim
pitanjima;
identificirati uzrono-posljedine veze meu drutvenim fenomenima;
kombinirati razliita teorijska polazita u istraivanju drutvenih fenomena.
Ocjenjivanje
Ocjena se temelji na rezultatu pismenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Platon
2. Aristotel
3. Sv. Augustin
4. Al-F arabi
5. N. Machiavelli

6. T. Hobbes
7. J. Locke
8. C. Montesquieu
9. A. Smith
10. F ederalist spisi
11. E. Burke
12. G. W. F . Hegel
13. A. de Tocqueville/J. Rousseau
14. J. S. Mill
Literatura
Strauss, Leo i Cropsey, Joseph (ur.) (2006). Povijest politike
filozofije, Golden marketing - Tehnika knjiga, Zagreb.

Povijest kotske u 17. i 18.st. 119092

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Alexander Izv. prof. dr. sc. Alexander
Buczynski Buczynski
Opis predmeta
Upoznati studente s razliitim interpretacijama povijesti kotske tijekom
ranonovovjekovne povijesti u hrvatskoj i svjetskoj historiograji, uiti ih da
kritiki analiziraju relevantnu literaturu te da argumentirano formuliraju teze u
svezi s time.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati argumente pojedinih povjesniara u svezi s povijesti kotske,

osobito njenu uniju s Engleskom.
2. Usporediti razliite historiografske interpretacije u svezi s time.
3. Razlikovati bitno od nebitnog kako u pogledu teza tako i u pogledu
injenica relevantnih za ovu temu.
4. Objasniti korelaciju izmeu engleske i kotske povijesti.
5. Analizirati i suraivati u manjim skupinama i dijeliti iskustva i miljenja.
6. Argumentirati stavove u svezi s povijesti kotske: kako je dolo do unije
1707. godine, kakve su bile reakcije u kotskoj i kakve posljedice?

Ope kompetencije
procesa,
Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratit e se aktivnost studenata koja e se odraziti na ukupnu
ocjenu. Ispit je pismeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje o glavnim izazovima i zadaama historiografije
2. Jeremy Black, Povijest britanskih otoka, str. 141-215.
3. G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, str. 537-580.
4. John Prebble, The Lion in the North, str. 226-327.
5. Michael Lynch, Scotland. A New History, str. 263-299.
6. Isto, str. 300-339.
7. T. C. Smout, A History of the Scottish People, str. 311-337.
8. Isto, str. 338-365.
9. Molly Davidson, The Jacobites, str. 53-110.
10. F ilm: Rob Roy
11. Allan I. Macinnes, Clanship, Commerce, and the House of Stuart, 1603-1788,
str. 30-55.
12. Isto, str. 159-187.
13. Isto, str. 188-209.
14. Hugh Douglas, Jacobite Spy Wars, str. 1-36.
15. Izvjetavanje suvremenih kotskih novina i zavrni osvrt.
Literatura
Jeremy Black (2004). G. M. Trevelyan (1974).
Povijest britanskih otoka, Povijest Engleske, str. 537-
Grapa, Zagreb 580., Penguin Books
John Prebble (1981). The Michael Lynch (1992).

Lion in the North, str. 226- Scotland. A New History,
327., Penguin Books Ltd str. 263-339., Pimlico
Molly Davidson (2008). The

Jacobites, str. 53-110.,
Waverly Pr

Povijest Venecije 38068

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Marino Manin
Opis predmeta
Ciljevi su predmeta upoznati studente s nastankom, razvojem i utjecajem Mletake
republike na europsku, ali i hrvatsku prolost od srednjega vijeka pa sve do pada
Republike. Takoer pomnija analiza i usporedba mletake i hrvatske prolosti
rezultirat e novim saznanjima i interesima za povijest oba naroda.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati tijek povijesnih zbivanja u Mletakoj Republici od 5. do 18. stoljea,

2. Identificirati najvanije podatke i osobe iz mletake povijesti zaslune za
nastanak i razvoj Republike,
3. Objasniti uzrono-posljedine veze mletakih uspona i padova s europskim
dogaanjima,
4. Analizirati o odnosima Mletake Republike i istonojadranske obale,
5. Analizirati razloge negativne mletake politike kroz stoljea naspram
Dubrovake Republike,
6. Usporediti kulturno-umjetnike dosege Venecije s europskim kao i
hrvatskim,
7. Prikazati slinosti u politikom i svakodnevnom ivotu obe obale Jadrana.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
ukupnu ocjenu. Nastavu je obavezno pohaati. Ispit je pismeni.

Tjedni plan nastave

1. Uvod u povijest Venecije: geoprostorne determinante i ustrojavanje
drutvene zajednice
2. Mleani kao trgovaki posrednici prema zaleu
3. Uspostava kontrole nad sjevernim i srednjim Jadranom
4. Borba za kontrolu nad junim Jadranom i za trgovinske povlastice na
podruju Bizanta
5. Urbani razvitak Grada na Lagunama
6. Vrhunac mletake moi: IV. kriarski rat
7. Drutveni i institucionalni razvitak Mletake Republike
8. II. genovski rat i podvizi obitelji Polo
9. III. i IV. genovski rat: gospodarsko iscrpljivanje
10. Drutveni razvitak Mletake Republike, kondotjeri i kraj komunalne Italije
11. Geostrateke prilike na Mediteranu do bitke kod Lepanta
12. Posljednja stoljea Mletake Republike i doprinos mletake kulture
europskoj batini
13. Hrvati u Veneciji
14. Istra pod mletakom upravom
15. Dalmacija pod mletakom upravom
Literatura
Lovorka orali (2004). Charles Diehl (2006).
Kraljica mora s lagunarnih Mletaka republika, Zagreb
sprudova: povijest Mletake
Republike, Maridijani,
Samobor

Povijest Zagreba 61897

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Darko Vitek Izv. prof. dr. sc. Darko Vitek
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati studenta s osnovnim povijesnim podacima i procesima
koji su odredili povijest Zagreba i osposobiti ih za samostalno prouavanje
povijesti Zagreba. Tijekom kolegija posebno e se poticati samostalni studentski
rad.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati relevantne povijesne dogaaje i procese povijesti Zagreba.

2. Objasniti uzroke povijesnog razvoja Zagreba.
3. Prikazati sposobnost pisanja i izlaganja samostalnog rada o povijesti
Zagreba.
4. Usporediti povijesni razvoj Zagreba s drugim gradovima.
5. Navesti elemente povijesnog razvoja Zagreba.
6. Napisati pismeni rad o povijesti Zagreba.
Ocjenjivanje
Aktivnost, samostalan rad i pismeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Uvod. Pojam grada kroz povijest.
2. Prostor Zagreba u prapovijesti.
3. Prostor Zagreba u klasinom razdoblju.
4. Srednjovjekovni Zagreb.
5. Zagreb i turska osvajanja.
6. Novovjekovni razvoj Zagreba.
7. Modernizacija i industrijalizacija u Zagrebu.
8. Zagreb u Prvom svjetskom ratu.
9. Zagreb u Drugom svjetskom ratu.
10. Razvoj Zagreba u socijalistikoj Jugoslaviji.
11. Prikaz Zagreba u knjievnosti.
12. Prikaz Zagreba u slikarstvu.
13. Urbanistiki razvoj Zagreba.
14. Svakodnevica u Zagrebu.
15. Zakljune rasprave.
Literatura
F ranjo Buntak (1996). Ivo Peri (2006). Zagreb od
Povijest Zagreba, Nakladni 1850. do suvremenog
zavod Matice hrvatske velegrada, Muzej grada
Zagreba
Nada Klai (1982). Povijest
Zagreba, Liber

Praktina etika [Etika] 79250

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15

Tomislav Izv. prof. dr. sc. Tomislav
Bracanovi Bracanovi
Opis predmeta
Cilj je predmeta upoznati studentice i studente sa standardnim problemima
praktine (primijenjene) etike i posebice utilitaristikim pristupom tim
problemima koji zastupa Peter Singer u svojoj utjecajnoj knjizi Praktina etika.
Problemi koji e se obraivati u okviru predmeta su: temelji utilitarizma
preferencija, naelo jednakog uvaavanja interesa, pogrenost ubijanja openito,
moralni status neljudskih ivotinja, pobaaj i moralni status embrija i fetusa,
eutanazija, odnos bogatih i siromanih, problem izbjeglica, zatita okolia, odnos
ciljeva i sredstava, razlozi za moralno ponaanje.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Nabrojati sredinje probleme suvremene praktine etike

2. Objasniti i razluiti tipina pitanja normativne etike od tipinih pitanja
primijenjene etike
3. Opisati specifinosti primijenjene etike s obzirom na ostale ogranke etike i
filozofske discipline
4. Analizirati glavna obiljeja utilitarizma preferencija i usporediti ih s
obiljejima drugih pristupa primijenjenoj etici
Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, studenti i studentice e moi:
(1) objasniti vanost etike i primijenjene etike za procjenu naina ivota
suvremenih ljudi i napretka znanosti;
(2) prepoznati pretpostavke primijenjene etike koje potjeu iz drugih lozofskih
disciplina (npr. metafizike, metaetike, politike filozofije i filozofije uma);
(3) integrirati praktine modele etikog rasuivanja u opu lozofsku sposobnost
kritikog miljenja.
Ocjenjivanje
Na temelju (a) redovitosti i aktivnog sudjelovanja u raspravama, (b) ocjena dvaju
kolokvija tijekom semestra i (c) ocjene usmenog izlaganja.

Tjedni plan nastave

2. Osnovne crte utilitarizma preferencija
3. Problem jednakosti i naelo jednakog uvaavanja interesa
4. Moralni status neljudskih ivotinja i specizam
5. Moralni status neljudskih ivotinja i specizam
6. Pogrenost ubijanja openito
7. Pobaaj i moralni status embrija i fetusa
8. Kolokvij
9. Eutanazija
10. Bogati i siromani i moralna obveza pomaganja
11. Izbjegliko pitanje
12. Zatita okolia
13. Opravdavaju li ciljevi sredstva?
14. Zato biti moralan?
15. Kolokvij
Literatura
Peter Singer (2003). Dale Jamieson (ur.) (1999).
Praktina etika, KruZak, Singer and His Critics,
Zagreb Blackwell, Oxford

Praktikum bioloke psihologije 37803

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Vjebe 45
Prof. dr. sc.

Zdravko Petanjek
Opis predmeta
Opi cilj kolegija je praktino prepoznavanje principa morfoloke i funkcionalne
organizacije mozga, s posebnim naglaskom na strukture bitne u procesuiranju
sloenih mentalnih funkcija u ovjeka. Specini ciljevi razraeni su po nastavnim
temama.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati temeljne dijelove sredinjega ivanoga sustava, glavnu morfo-

funkcionalnu podjelu kore velikoga mozga, laminarnu organizaciju i
osnovna morfoloka svojstva neurona kore velikoga mozga u ovjeka;
2. Prepoznati na mapi kore ljudskog mozga funkcionalnu specijalizaciju
razliitih podruja;
3. Prepoznati glavne strukture limbikog sustava;
snimanje modane aktivnosti (EEG, fMRI, PET, MEG);
5. Koristiti edukativne multimedijske web materijale iz podruja
neuroznanosti u pripremi prezentacija;
korelaciju izmeu oteenja/disfunkcije pojedinih podruja mozga i
funkcionalnih ispada,
7. Analizirati (na bazinoj razini prepoznavanje osnovnih struktura) zapise
slikovnog prikaza mozga.
Ope kompetencije
razvoj.

Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%, vjebe 20%, dva pismena kolokvija - 25%, dva
praktina kolokvija 35%, usmena provjera 10%.
Tjedni plan nastave

1. Stanina graa ivanog sustava: morfoloka i funkcionalna svojstva
razliitih vrsta neurona i glija stanica. Raunarska vjeba: neuron, sinapsa,
membranski i akcijski potencijal. Neurotransmitori i receptori
(metabotropni i ionotropni), putovi sinteze neurotransmitori, vremenska i
prostorna integracija aferentnih podraaja na neuronu.
2. Opa morfologija sredinjeg ivanog sustava: kraljenina modina,
modano deblo i mali mozak, diencefalon, bazalni gangliji i kora velikoga
mozga. Raunarska simulacija 3D anatomije mozga: prepoznavanje
temeljnih dijelova na raunarskom programu 3D anatomije ljudskog mozga:
kraljenina modina, modano deblo, mali mozak, talamus, hipotalamus,
bazalni gangliji, renjevi kore velikoga mozga.
3. Morfoloki odnosi u velikom mozgu: prikaz frontalnih, transverzalnih i
sagitalnih presjeka. Vjebe na kadaveru: vanjska morfologija i presjeci
sredinjeg ivanog sustava: kraljenina modina, modano deblo, mali
mozak, talamus, hipotalamus, bazalni gangliji, renjevi kore velikoga
mozga.
4. F unkcionalna neuroanatomija osjetnih i motornih putova, paralelna,
hijerarhijska i topika organizacija. Motorni i osjetni sustavi: prepoznavanje
projekcija na shemama: sustav dorzalnih kolumni, spinotalamiki sustav,
piramidni i ekstrapiramidni motoriki sustav, vidni i sluni put, spinalni
gangliji, sustav endogene analgezije, specifine talamike jezgre.
5. F unkcionalna neuroanatomija aktivacijsih sustava modanog debla: rafe
jezgre, substancija nigra, ventralna tegmentalna areja, lokus ceruleus. Vjebe
na kadaveru: periferni ivani sustav, modani i modinski ivci, autonomni
ivani sustav, simpatikus i parasimpatikus, osjetni i autonomni gangliji,
spletovi modinskih ivaca, frenini ivac, ivac lutalica, facijalni ivac,
trigeminalni ivac.
6. F unkcionalna neuroanatomija aktivacijskih sustava mediobazalnog
telencefalona: hipotalamus, bazalna Meynertova jezgra, amigdala, septalno
podruje. Mikroskopska vjeba: Histoloka graa korteksa: razlikovanje
paleokorteksa, arhikorteksa i neokorteksa na Nissl preparatima. Prikaz
neurona Golgijevom metodom. Druge metode prikaza ivanih struktura:
Weigert, intracelularno bojanje, imunocitokremijske metode.
7. Morfo-funkcionalni dijelovi piramidnog neurona aferentne i eferentne
projekcije, dendritiki trnovi. Praktikum na preparatu: kortikalne veze,
Weigert preparati, aksonalni slojevi bijele tvari telencefalona, prikaz
projekcija DTI tehnikama, duge i kratke cortiko-kortikalne veze, reciprone
talamokortikalne veze.
8. Kolumnarna organizacija vidnog korteksa: okulodominantne, orijentacijske
i metabolike kolumne. Graa oka i uha: prepoznavanje temeljnih dijelova
oka (ronica, bjeloonica, ilnica, mrenica, cilijarno tijelo, lea, staklovina,
zjenica i vidni ivac) i uha (vanjsko, srednje i unutarnje uho, punica,
polukruni kanalii, sluni i vestibularni ivac, slune koice) na modelima.
Prikaz nativnih preparata oka i uha.
9. Odravanje homeostaze: hipotalamo-hipofizna os, autonomno/endokrini
refleksi hipotalamusa, protalni krvotok hipotalamusa, statini i liberini,
adeno-hipofiza, neuro-hipofiza. Anatomija hipotalamusa: prepoznavanje
temeljnih dijelova na shemi, modelu i nativnom preparatu. Medijalni i
lateralni hipotalamus, MF B, preoptiko-supraoptiko podruje, tubero-
infundibularno podruje, mamilo-tegmentalno podruje.

10. F unkcionalna svojstva hipotalamusa: uloga hipotalamusa u odravanju

bioritmova, spolnoj orijentaciji, limbikom sustavu. Autonomni ivani
sustav: simpatikus i parasimpatikus, simpatiki i parasimpatiki gangliji,
hijerarhijske razine autonomnog ivanog sustava, autonomne strukture
modanog debla, hipotalamus kao glavni regulator autonomnog i
endokrinog sustava; prepoznavanje na shemi.
11. Papezov krug: hipokampus, cingulum, mamilarno tijelo, prednja jezgra
talamusa, forniks, mamilo-talamiki trakt. Anatomija limbikog sustava:
Papezov krug, amigdala, sredinji limbiki kontinuum, mediobazalno
(septalno) podruje, hipotalamus, hipokampus, fornix; prepznavanje na
shemi, modelu i nativnom preparatu.
12. F unkcionalna svojstva amigdala: uloga u strahu i usmjeravanju nagona.
Histoloka organizacija limbikog sustava: paleokorteks, arhikorteks,
mezokorteks, medio-bazalni telencefalon, hipokampalna formacija;
prepoznavanje na shemi i mikroskopski prikaz.
13. Hipokampus i neuralni krugovi uenja: girus dentatus, perforirajui put,
mahovinasta vlakna, Schaferove kolaterale, CA1 i CA3 podruje. Anatomija i
histologija asocijativnih podruja mozga: prepoznavanje lokacije razliitih
asocijativnih podruja (dorzolateralni, orbito-medijalni, medijalni-
pericingularni korteks, parijetalno podruje, girus angularis i
supramarginalis) na shemi, modelu i nativnom preparatu.
Magnocelularnost prikaz histolokih preparata.
14. Kognitivni neuroni i kognitivni neuralni krugovi: uloga u pojavi
najviih ovjeku specifinih kognitivnih funkcija, te znaaj za
psihopatologiju. Morfologija mozga slikovni prikaz magnetskom
rezonancom. Prepoznavanje temeljnih struktura mozga na MR-slici,
korelacija s histolokim rezovima, demonstracija sinmanja mozga MR-om.
15. Metode slikovnog prikaza i funkcionalne aktivnosti mozga: MEG; PET,
funkcionalna magnetska rezonanca, kvantitativni EEG prikaz, korelacija
MR i CT. Prikaz modane aktivnosti EEG. Demonstracija snimanja 64-
kanalnog EEG-a. Multimedijalni prikaz izravnog kortikalnog i
intrakortikalnog EEG snimanja. Primjena EEG-a u dijagnostici patologije
epilepsije (multimedijalni prikaz).
Literatura
Juda, M.; Kostovi, I. (1997): Petanjek, Z. F unkcionalna
Temelji neuroznanosti, web anatomija mozga (ppt web
izdanje, 2001 prezentacija)
Sheme za vjebe

Praktikum iz istraivakih metoda 38646

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 60
Izvoa
Doc. dr. sc. Ivana Hanzec
Maja Vurnek
ivkovi Preduvjeti
Modeli analize varijance
Neeksperimentalne metode
Opis predmeta
Omoguiti studentima stjecanje vjetina primjene pojedinih istraivakih metoda i
istraivakih nacrta u psihologiji i drugim drutvenim znanostima, kao i vjetine
prikazivanja i interpretiranja rezultata te znanstvenog izvjetavanja o istima.
Osposobiti studente za prepoznavanje svih prednosti i ogranienja pojedinih
istraivakih metoda i nacrta, a shodno tome i za odabir najprimjerenije
istraivake metode za odgovaranje na dani istraivaki problem. Navedeni ciljevi
ostvaruju se integriranjem i praktinim uvjebavanjem veine kvantitativnih
istraivakih metoda obraenih na prethodnim kolegijima Eksperimentalne
metode i Neeksperimentalne metode jer je predmet koncipiran tako da se
nastavlja na spomenute kolegije te proiruje i produbljuje sadraje obraene na
vjebama tih kolegija.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Pripremiti i provoditi kvantitativna istraivanja iz podruja drutvenih

znanosti.
2. Analizirati i raspravljati i zakljuivati o psihologijski relevantnim
pojavama temeljem prethodno provedenih istraivanja i teorija, ali i
empirijskih podataka iz vlastitih istraivanja obraenih primjerenim
statistikim metodama.
3. Analizirati kritiki spoznaje dobivene istraivakim postupcima,
vrednujui ogranienja koritene metodologije.
4. Usporediti i vrednovati primjerenost koritenja pojedinih istraivakih
metoda u odgovaranju na odreeni istraivaki problem.
5. Napisati znanstvene i strune izvjetaje.

Ope kompetencije
Po zavretku ovog kolegija studenti e:
Ocjenjivanje
Pismeni izvjetaji s provedenih istraivanja koje studenti kontinuirano piu na
nastavi tijekom semestra u potpunosti odreuju uspjeh na ovom kolegiju -
konana ocjena na kolegiju rauna se iz ocjena svakog pojedinog izvjetaja.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje, provoenje istraivanja za prvu temu (Tema 1:
Vanost sluajnog rasporeivanja i veliine uzorka za psihologijski
eksperiment) i davanje naputaka za pisanje prvog izvjetaja.
2. Provoenje istraivanja za drugu temu (Tema 2: Eksperimentalni nacrt s
kontrolnom skupinom i testiranjem samo poslije tretmana), davanje
naputaka za pisanje drugog izvjetaja; pisanje prvog izvjetaja.
3. Provoenje istraivanja za treu temu (Tema 3: Sloeni eksperimentalni
nacrt izmeu skupina), davanje naputaka za pisanje treeg izvjetaja,
davanje povratne informacije o uspjehu na prvom izvjetaju; pisanje drugog
izvjetaja.
4. Provoenje istraivanja za etvrtu temu (Tema 4: Kvazi-eksperiment),
davanje naputaka za pisanje etvrtog izvjetaja, davanje povratne
informacije o uspjehu na drugom izvjetaju; pisanje treeg izvjetaja.
5. Provoenje istraivanja za petu temu (Tema 5: Korelacijsko istraivanje),
davanje naputaka za pisanje petog izvjetaja, davanje povratne informacije
o uspjehu na treem izvjetaju; pisanje etvrtog izvjetaja.
6. Davanje naputaka za provoenje istraivanja za estu temu (Tema 6:
Opaanje), davanje povratne informacije o uspjehu na etvrtom izvjetaju;
pisanje petog izvjetaja.
7. Provoenje istraivanja za estu temu (rad na terenu - opaanje ponaanja
djece u razredu u osnovnim kolama).
8. Predaja rezultata istraivanja za estu temu, davanje naputaka za pisanje
estog izvjetaja, davanje povratne informacije o uspjehu na petom
izvjetaju.
9. Davanje naputaka za provoenje istraivanja za sedmu temu (Tema 7:
Anketa); pisanje estog izvjetaja.
10. Provoenje istraivanja za sedmu temu (rad na terenu - anketiranje).
11. Predaja rezultata istraivanja za sedmu temu, davanje naputaka za pisanje
sedmog izvjetaja, davanje povratne informacije o uspjehu na estom
izvjetaju.
12. Provoenje istraivanja za osmu temu (Tema 8: F okus grupa), davanje
naputaka za pisanje osmog izvjetaja; pisanje sedmog izvjetaja.
13. Davanje povratne informacije o uspjehu na sedmom izvjetaju; pisanje
osmog izvjetaja.
14. Povratna informacija o uspjehu na osmom izvjetaju; odgovaranje na
studentska pitanja i ocjenjivanje.
15. Zavrna rasprava.

Literatura
Milas, G. (2005). Istraivake metode u psihologiji i drugim
drutvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Prapovijest i prve civilizacije 93907

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R2
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Eva Katarina Glazer, dr. sc.
Doc. dr. sc.
Mladen Tomorad
Opis predmeta
Upoznavanje studenata s najstarijim razdobljima povijesti ovjeanstva, uz
naglasak na najstariju prolost zemalja u kojima se odvijala i hrvatska povijest, te s
prolou i kulturom najstarijih civilizacija Starog Istoka.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prikazati najvanija razdoblja povijesti ovjeanstva te ih moi razlikovati i

opisati u odnosu na druge,
2. Navesti povijesne izvore staroga vijeka,
3. Objasniti kontekst vezan uz raznovrsne teme starovjekovne povijesti,
4. Analizirati uzrono-posljedine veze vezane uz pojedine teme
starovjekovne povijesti,
5. Usporediti procese razvoja raznih starovjekovnih drava,
6. Identificirati najvanije linosti starovjekovne povijesti,
7. Napisati rad o najvanijim kulturnim i umjetnikim dostignuima
starovjekovnih civilizacija,
8. Usporediti mitologiju i religiju starovjekovnih civilizacija.

Ope kompetencije
Nakon uspjeno zavrenog studija studenti e moi: denirati povijesne procese
svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima; sumirati temeljne podatke iz
hrvatske i svjetske povijesti; sastaviti popis relevantne literature za staru povijest;
opisati povijesne procese; objasniti uzrono posljedine veze izmeu povijesnih
dogaaja i povijesnih procesa; raspraviti o kontekstu povijesnih dogaaja;
usporediti povijesne procese u razliitim razdobljima; interpretirati pojedine
povijesne izvore; prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.
Ocjenjivanje
pohaati. Ispit je pismeni i usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij. Upoznavanje s predmetom i literaturom
2. Materijalni i pisani povijesni izvori i metode odreivanja starosti nalaza.
Evolucija.
3. Paleolitik i mezolitik.
4. Neolitik i neolitika revolucija.
5. Eneolitik i bronano doba. Indoeuropske i druge seobe.
6. Kasno bronano i eljezno doba na tlu Hrvatske. Prvi kontakti s grko-
rimskom kulturom.
7. Rana povijest Bliskog istoka. Razdoblje Halaf i Obaid.
8. Razdoblje Uruk.
9. III. dinastija Ura.
10. Staroasirski period. Starobabilonski period.
11. Hetiti. F eniani.
12. Narodi s mora. F ilistejci.
13. Novoasirsko carstvo.
14. Izrael. Novobabilonsko carstvo i ekspanzija Perzije.
15. Zakljuna razmatranja /gostujue predavanje
Literatura
Pritchard (ur.); Goldstein Dimitrijevi et al. (1998).
(priredio) (1990). Biblijski Prapovijest, Naprijed,
atlas the Times, Cankarjeva Zagreb
zaloba, Ljubljana
Herodot (2007). Povijest, Kuhrt, A. (2007). The
Matica hrvatska, Zagreb Ancient Near East c. 3000-
330 BC, I-II, Routledge,
London

Pravni aspekti masovne komunikacije 28476

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Preduvjeti
Opis predmeta Novinarska etika
Cilj kolegija je upoznati studente s naelom slobode misli, miljenja i govora kroz
sustav masovne komunikacije, upoznati ih s hrvatskim medijskim sustavom i
medijskim zakonodavstvom kao i upoznavanje vanijih meunarodnih propisa
koji reguliraju pitanja javne komunikacije, prava na slobodu govora, prava na
pristup medijima, prava na informaciju i zatitu autorskih prava.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Koristiti teorije i terminologije slobode govora, slobode miljenja i slobode

misli.
2. Objasniti hrvatske medijske zakone.
3. Koristiti vanije meunarodne propise koji reguliraju naela
komunikacijskih ljudskih prava (Opa Deklaracija UN o ljudskim pravima,
Deklaracija UN o pravima djeteta, itd).
4. Demonstrirati sposobnost istraivanja i analize slobode govora u
hrvatskom medijskom sustavu.
5. Razlikovati odnose medijskog prava i prava na osobnost.
6. Baratati hrvatskim propisima s podruja medijskog prava i autorskog
prava i konkretna primjena pojedinanih prava.

Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva povezanih
sa predmetom;
primijeniti znanje iz temeljnih pojmova iz ostalih drutvenih znanosti ukljuenih u
program studija, prvenstveno prava;
reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije i uenja o pravnim aspektima
masovnog komuniciranja, masovnih medija i novinarstva;
objasniti i kritiki analizirati steena teoretska i praktina znanja;
prepoznati, objasniti i analizirati stanje, izazove i probleme u pravnoj regulaciji
medija i novinarstva openito.
Ocjenjivanje
Tjedni plan nastave

1. Uvod.
2. Hrvatski medijski sustav.
3. Hrvatsko i europsko medijsko pravo.
4. Zakon o medijima.
5. Zakon o Hini.
6. Zakon o elektronikim medijima.
7. Zakon o HRT-u.
8. Etiki kodeks novinara.
9. Etiki kodeks oglaivaa.
10. Ogranienja slobode izraavanja.
11. Cenzura i samocenzura.
12. Pravo na privatnost: Standardi za zatitu privatnosti djece u medijima.
13. Pravo na pristup informacijama.
14. Krenje i povreda autorskih prava u tradicionalnim medijima.
15. Krenje i povreda autorskih prava i Internet.

Literatura
Alaburi, V. (2003) Peruko, Z., Periin, T.,
"Ograniavanje govora Topi, M., Vilovi, G. i
mrnje u demokratskome Zgrablji Rotar, N. (2011)
drutvu-teorijski, Hrvatski medijski sustav.
zakonodavni i praktini Zagreb. F akultet politikih
aspekti - I. dio", Hrvatska znanosti.
pravna revija, sijeanj, 2003,
1-18.
Alaburi, V. (2003) "Sloboda Alaburi, V. (2003)
misli, miljenja, izraavanja "Ograniavanje govora
i informiranja", Hrvatska mrnje u demokratskome
pravna revija, lipanj, 2003, drutvu-teorijski,
1-21. zakonodavni i praktini
aspekti - II. dio", Hrvatska
pravna revija, veljaa, 2003,
1-16.
Zgrablji Rotar, N. (2009)
Pravo na privatnost:
Standardi za zatitu
privatnosti djece u
medijima u: Zbornik Zatita
privatnosti djece u
medijima. Zagreb:
Pravobranitelj za djecu, str.
33-45.

Primjene statistike u drutvenim istraivanjima 64556

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Vanja imievi Izv. prof. dr. sc. Vanja
imievi
Preduvjeti
Opis predmeta Statistika u drutvenim
Cilj ovog predmeta je omoguiti usvajanja i primjene metodolokih kompetencija istraivanjima
iz statistikih metoda i tehnika inferencijalne statistike na razini teorije i prakse.
Sadraj predmeta obuhvaa prouavanje specifinih problema u primjeni pojedinih
metoda za statistiku analizu podataka, te se oekuje primjenjivost pojedinih
postupaka inferencijalne statistike u odgovoru na specine istraivake
probleme. Program potencijalno ukljuuje neke od postojeih metoda primarno
usmjerenih na primjenu i analize dobivenih pokazatelja inferencijalne statistike.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Pripremiti za temeljitiji uvid u specifinosti, prednosti i ogranienja

pojedinih postupaka deskriptivne statistike za analizu podataka.
2. Primijeniti usvojena metodoloka znanja u sociolokim istraivanjima.
3. Koristiti statistiki softver SPSS.
4. Odabrati odgovarajue metodoloke postupke.
5. Planirati istraivake aktivnosti vezane uz uporabu metoda i tehnika
inferencijalne statistike.
6. Argumentirati rezultate statistike analize.
7. Dizajnirati istraivaki projekt.
8. Rezimirati rezultate statistike analize.
Ope kompetencije
2. koristiti kompleksne statistike pojmove i informacije,
3. dizajnirati jednostavan istraivaki projekt,
4. organizirati provoenje jednostavnog istraivakog projekta,
5. koristiti raunalne pakete za analizu kvantitativnih podataka,
18. upotrijebiti adekvatan metodoloki pristup u istraivanju drutvenih
fenomena,
19. koristiti razliite metode drutvenih istraivanja u analiziranju relevantnih
podataka,
21. napisati cjeloviti istraivaki izvjetaj.

Ocjenjivanje
Studenti su duni redovito pohaati nastavu.
Predvieni su pismeni i usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Metoda uzorka i svojstva sampling distribucije.
2. Procjena aritmetike sredine populacije tokom i intervalom.
3. Procjena proporcije populacije tokom i intervalom. Odreivanje veliine
uzorka.
4. Testiranje hipoteza o aritmetikoj sredini populacije: dvosmjerni i
jednosmjerni testovi.
5. Testiranje hipoteza o aritmetikoj sredini populacije.
6. Testiranje hipoteza o proporciji populacije.
7. Testiranje hipoteza o razlici aritmetikih sredina dviju populacija: veliki
nezavisni uzorci.
8. Testiranje hipoteza o razlici proporcija dviju populacija.
9. Testiranje hipoteza o razlici aritmetikih sredina pomou malih nezavisnih
uzoraka.
10. Testiranje hipoteza pomou zavisnih uzoraka.
11. Analiza varijance.
12. Jednostavna linearna regresija i korelacija.
13. Koeficijenti korelacije.
14. Neparametrijske metode: Hi-kvadrat test.
15. Ostali neparametrijski testovi.
Literatura
Petz, B. (1997). Osnovne Sweet, S. A.; Grace-Martin,
statistike metode za K. A. (2012). Data Analysis
nematematiare, III, with SPSS: A F irst Course
Naklada Slap, Jastrebarsko in Applied Statistics (4th
Edition), Pearson, USA
Howell, D. C. (2014). Vanja imievi (2012).
F undamental Statistics for nastavni materijal (ht t p ://w
the Behavioral Sciences, ww .hrst ud.uniz g .hr/so cio lo
Duxbury Press/ Cole gija- skrip t e/p rimjene- st at i
Publishing Company, Ca., st ike- u- drust v enim- ist raz i
USA vanjima- 1965 1/), Web
stranica Hrvatskih studija

Pristup latinskom tekstu 37551

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Rudolf Barii
Doc. dr. sc.
ime Demo
Opis predmeta
Studenti e se upoznati s analizom reenice. Najprije e morati odrediti
gramatiku ulogu pojedinih rijei, a potom njihovu funkciju untar reenice.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati sljedee pojmove i znati ih primijeniti na latinskom tekstu:

predikat, finitni glagolski oblik, glagolsko ime, valentnost
(nevalentni/jednovalentni/dvovalentni/trovalentni glagol), reenina
jezgra, gramatiki/logiki subjekt, komplement, objekt.
2. Razlikovati u reenici predikat, glagolske oblike koji ne nose predikat i
sloene predikate.
3. Razlikovati razliite funkcije rijei u reenici.
4. Objasniti uporabu glagola "sum, esse, fui".
5. Predvidjeti faktore koji odreuju oblik anafore.
6. Povezati gramatiku ulogu s funkcijom u reenici.
Ope kompetencije
Razlikovati rijei u reenici prema njihovoj funkciji.
Ocjenjivanje
(diskutiranje o tekstovima). Izvravanje tjednih zadataka. Izostanci: Student ima
pravo izostati dva puta s nastave. Nain polaganja: pismeno.
Tjedni plan nastave

1. Predikat i njegovo prepoznavanje.
2. Valentnost.
3. Subjekt i kopulativni glagoli (osobito sum).
4. Komplementi.
5. Objekti.

6. Sloeni predikati.
7. Pasiv.
8. Atribut.
9. Apozicija.
10. Prilone oznake.
11. Hiperbaton.
12. Zavisnosloene reenice.
13. Atributne reenice.
14. Nezavisni veznici.
15. Korelacije.
Literatura
Demo, ime Pristup Knezovi, Pavao; Demo
latinskom tekstu (interni ime Latinski jezik 1-2
prirunik) (interni prirunik)
Gaj Julije Cezar Divkovi, Mirko Latinsko-

Commentarii de bello hrvatski rjenik: za kole,
Gallico 1.1-10 vie izdanja

Progoni vjetica 61927

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Alexander Izv. prof. dr. sc. Alexander
Buczynski Buczynski
Opis predmeta
Upoznati studente s razliitim interpretacijama progona vjetica u hrvatskoj i
svjetskoj historiograji, uiti ih da kritiki analiziraju relevantnu literaturu te da
argumentirano formuliraju teze u svezi s time.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati argumente pojedinih povjesniara u svezi s progonima vjetica.

2. Usporediti razliite historiografske interpretacije u svezi s time.
3. Prikazati bitno od nebitnog kako u pogledu teza tako i u pogledu injenica
relevantnih za ovu temu.
4. Objasniti korelaciju izmeu (navodnih) vjetica i njihovih tuitelja.
5. Analizirati i suraivati u manjim skupinama i dijeliti iskustva i miljenja.
6. Objasniti i izraziti argumentirane stavove u svezi s progonima: tko su bile
vjetice, tko su bili tuitelji, kako su glasile optube, kako objasniti uspone i
padove u progonima?
7. Reproducirati i prezentirati glavne zakljuke vezane za ovu temu.
Ope kompetencije

Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratit e se aktivnost studenata koja e se odraziti na ukupnu
ocjenu. Ispit je pismeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje o glavnim izazovima i zadaama historiografije
2. Vladimir Bayer, Ugovor s avlom, str. 127-181.
3. E. William Monter, Witchcraft in F rance and Switzerland, str. 115-141, 191-
200.
4. H. C. Erik Midelfort, Witch Hunting in Southwestern Germany 1562.-1684.,
str. 166-192.
5. Alan Macfarlane, Witchcraft in Tudor and Stuart England, str. 81-99.
6. Isto, str. 147-177.
7. Isto, str. 178-204.
8. Christina Larner, Enemies of God, str. 15-28, 60-68.
9. Isto, str. 69-102.
10. F ilm: The Crucible (prema kazalinoj predstavi Arthura Millera)
11. Paul Boyer & Stephen Nissenbaum, Salem Possessed, str. 179-221.
12. Brian P. Levack, The Great Witch-Hunt, str. 607-640.
13. Sharon Hanna, Constructing the Wicked Witch, str. 62-78.
14. B. Robert Kreiser, The Devils of Toulon: Demonic Possession and Religious
Politics in Eighteenth-Century Provence, str. 85-99.
15. Amy M. F roide, Never Married. Singlewomen in Early Modern England,
str. 15-43 i zavrni osvrt.
Literatura
Vladimir Bayer (1953). E. William Monter (1976).
Ugovor s avlom, Zora, Witchcraft in F rance and
Zagreb Switzerland, Cornell
University Press
H. C. Erik Midelfort (1972). Alan Macfarlane (1999).
Witch Hunting in Witchcraft in Tudor and
Southwestern Germany Stuart England, Routledge
1562-1684, Stanford
University Press
Enemies of God (2000).
Enemies of God, John
Donald Publishers Ltd

Psihologija darovitih 38650

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Nina Pavlin
Bernardi
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s najvanijim teorijama darovitosti te
deniranjem darovitosti kao pojave i procesa. Cilj je da studenti upoznaju osnovne
pristupe i probleme u procjenjivanju darovitosti i visokih sposobnosti, specine
karakteristike i posebne potrebe darovitih pojedinaca te razliite mogunosti
njihovog obrazovanja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Navesti i objasniti stereotipe, predrasude i mitove o darovitima.

2. Objasniti definicije i teorijske pristupe darovitosti te usporediti razlike i
slinosti meu njima.
3. Objasniti kognitivne karakteristike darovitih osoba i komponente linosti
koje doprinose realizaciji darovitosti.
4. Objasniti proces identifikacije darovitih uenika.
5. Objasniti i usporediti razliite naine obrazovanja darovitih uenika.
6. Navesti specifinosti u obrazovanju darovitih uenika s posebnim
potrebama.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Tijekom odvijanja predmeta, boduju se pojedine aktivnosti na sljedei nain:
referat 10 bodova; dva kolokvija ili pisani ispit 90 bodova. Studenti mogu odabrati
hoe li predmet poloiti polaganjem dva kolokvija ili pisanim ispitom. Ukupna
ocjena odreuje se na sljedei nain: nedovoljan (1) do 60 bodova; dovoljan (2) 61 do
70 bodova; dobar (3) 71 do 80 bodova; vrlo dobar (4) 81 do 90 bodova; izvrstan (5)
91 i vie bodova.

Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij
2. Stereotipi, predrasude i mitovi o darovitima
3. Teorijski pristupi i definicije darovitosti
4. Kognitivne karakteristike darovitih
5. Komponente linosti koje doprinose realizaciji darovitosti
6. Razliiti oblici darovitosti
7. Kreativnost kao sastavnica darovitosti
8. Identifikacija darovitih uenika
9. Obrazovanje darovitih uenika: akceleracija
10. Obrazovanje darovitih uenika: obogaenje programa
11. Obrazovanje darovitih uenika: grupiranje uenika slinih sposobnosti
12. Posebne skupine darovitih uenika: daroviti s posebnim potrebama
13. Posebne skupine darovitih uenika: daroviti koji podbacuju u kolskom
uspjehu
14. Posebne skupine darovitih uenika: etnike manjine
15. Kolokvij
Literatura
Vlahovi-teti, V. (ur) Cvetkovi-Lay, J. (2002).
(2008). Daroviti uenici: Darovito je, to u sa
Teorijski pristup i primjena sobom?, Prirunik za
u koli (Drugo dopunjeno i obitelj, vrti i kolu. Zagreb:
izmijenjeno izdanje). Zagreb: Alinea i Centar za poticanje
Institut za drutvena darovitosti djeteta Bistri.
istraivanja u Zagrebu.
Cvetkovi-Lay, J i Pejak V. Cvetkovi-Lay J., Sekuli
(2004). Moe i drukije Majurec A. (2008). Darovito
Prirunik s vjebama za je, to u s njim?, Prirunik
poticanje kreativnog za odgoj i obrazovanje
miljenja. Zagreb: Alinea i darovite djece predkolske
Centar za poticanje dobi, drugo izmijenjeno i
darovitosti djeteta Bistri. dopunjeno izdanje. Zagreb:
Alinea i Centar za poticanje
darovitosti djeteta Bistri.
udina- Obradovi M.
(1990). Nadarenost,
razumijevanje,
prepoznavanje, razvijanje,

Psihologija djetinjstva i adolescencije 37809

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Zora Raboteg- Prof. dr. sc. Zora Raboteg-
ari ari
Opis predmeta
Nakon odsluanog kolegija i poloenog ispita studenti e razumjeti zakonitosti
ljudskog razvoja i poznavati promjene u tjelesnom, kognitivnom,
socioemocionalnom razvoju i razvoju linosti u ranom djetinjstvu, srednjem i
kasnom djetinjstvu te adolescenciji. Studenti e stei znanja koja im omoguuju
razlikovanje tipinog razvoja djece i adolescenata od problema u razvoju te
utvrivanje rizinih i zatitnih initelja razvoja na razini pojedinca, obitelji,
vrnjaka i ire okoline. Temeljem steenih znanja studenti e kroz samostalan rad,
seminare i grupne rasprave usvajati vjetine za planiranje aktivnosti za poticanje
pozitivnog ponaanja i suzbijanje neprihvatljivog ponaanja djece i mladih.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati razvojne promjene u tjelesnom, kognitivnom i socioemocionalnom

podruju razvoja koje se odvijaju u ranom djetinjstvu, srednjem i kasnom
djetinjstvu i adolescenciji;
2. Objasniti mehanizme i procese koji su u pozadini promjena u
sposobnostima, doivljavanju i ponaanju u razdoblju djetinjstva i
adolescencije;
3. Odabrati prikladne pristupe i metode za procjenu razliitih sposobnosti,
ponaanja i stavova kod djece i adolescenata;
4. Usporediti uredan razvoj, individualne razlike u razvoju i razvojne
potekoe u podruju tjelesnog, kognitivnog i socioemocionalnog razvoja u
djetinjstvu i adolescenciji;
5. Predvidjeti i vrednovati uinke biolokih promjena, roditelja, obitelji,
vrnjaka, kole i ire drutvene zajednice na tjelesni, kognitivni i
socioemocionalni razvoj u djetinjstvu i adolescenciji;
6. Procijeniti rizine i zatitne initelje razvoja, razvojne probleme i potekoe
koji se mogu javiti u djece i adolescenata te njihove uzroke i posljedice;
7. Procijeniti i preporuiti intervencije na razini pojedinca, obitelji, kole i
drutva usmjerene na rjeavanje problema i potekoa u razvoju te na
poticanje optimalnog razvoja u djetinjstvu i adolescenciji.

Ope kompetencije
Studenti e moi:
razvoj.
Ocjenjivanje
Tijekom semestra ocjenjuje se izrada seminarskog rada koji ini 15% ukupne ocjene.
Preostalih 85% ocjene studenti mogu prikupiti polaganjem dva kolokvija
(pismena ispita) ili na zavrnom ispitu. Studenti koji uspjeno kolokviraju kolegij
ne moraju pristupiti zavrnom ispitu. Studenti koji ne ele polagati ispit putem
kolokvija, kao i oni studenti koji nisu zadovoljni svojim uspjehom na kolokviju,
polau pismeni zavrni ispit, koji obujmom, sadrajem i pripadajuim ECTS
bodovima odgovara zahtjevima kolokvija provedenih tijekom semestra. Kolokviji
i zavrni ispit ukljuuju pitanja esejskog tipa te odreeni broj pitanja viestrukog
izbora i nadopunjavanja. Minimum postignua za prolaznu ocjenu je 50% od
maksimalnog broja bodova. Konana ocjena izraunava se na temelju omjera
zaraenih bodova i ukupnog mogueg broja bodova za ispite i seminar na sljedei
nain: 50% do 61% - dovoljan, 62% do 74% - dobar, 75% do 87% - vrlo dobar, 88%
do 100% - izvrstan.
Tjedni plan nastave

1. Rano djetinjstvo: kognitivni razvoj (predoperacijsko razdoblje kognitivnog
razvoja, pamenje) i socioemocionalni razvoj (djeji strahovi, odnosi s
vrnjacima, igra).
2. Rano djetinjstvo: rodne uloge (razvoj i razumijevanje rodnih uloga, rodno
tipiziranje, rodni identitet, androginost).
3. Rano djetinjstvo: obiteljski odnosi (odnosi s braom i sestrama, roditeljski
odgojni postupci i socioemocionalni razvoj djece).
4. Srednje i kasno djetinjstvo: tjelesni i kognitivni razvoj (razdoblje konkretnih
operacija u kognitivnom razvoju, pamenje, kognitivni stil, razvoj
percepcije osoba).
5. Srednje i kasno djetinjstvo: mjerenje inteligencije, djeca u koli, tekoe u
uenju, ekstremi u inteligenciji.
6. Srednje i kasno djetinjstvo: razvoj samopoimanja, moralni razvoj (Piagetova
teorija).
7. Srednje i kasno djetinjstvo: Kohlbergova teorija moralnog razvoja.
8. Srednje i kasno djetinjstvo: agresivno i prosocijalno ponaanje.
9. Srednje i kasno djetinjstvo: odnosi s vrnjacima.
10. Adolescencija: uvod u adolescenciju, bioloki i tjelesni razvoj, kognitivni
razvoj.
11. Socijalni kontekst adolescencije: obitelj.
12. Socijalni kontekst adolescencije: vrnjaci, slobodno vrijeme i rad.
13. Adolescencija: promjene u samopoimanju.
14. Adolescencija: uspostavljanje identiteta.
15. Rizini i zatitni initelji razvoja, problemi u adolescenciji.

Literatura
Raboteg-ari, Z. (2008). Lackovi-Grgin, K. (2006).
Psihologija djetinjstva i Psihologija adolescencije.
adolescencije. Skripta za Jastrebarsko: Naklada Slap.
studente. Zagreb: Hrvatski
studiji.
Santrock, J. W. (2005). Steinberg, L. (2002).
Children. New York: Adolescence. New York:
McGraw-Hill. McGraw-Hill.
Vasta, R., Haith, M. M.,

Miller, S. A. (2004). Djeja
psihologija: moderna
znanost. Jastrebarsko:
Naklada Slap.

Psihologija komunikacije 79402

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Jasminka Despot
Luanin
Opis predmeta
Upoznati studente s komunikacijskim vjetinama i osposobiti ih za analizu
komunikacijskih vjetina i sposobnosti osoba u razliitim situacijama. Studenti e
takoer nauiti osnovne metode poboljanja komunikacijskih vjetina, te e na
temelju uvida u specini komunikacijski problem moi predloiti odgovarajui
postupak za njegovo rjeavanje.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati vrste meuljudske komunikacije, komunikacijske vjetine i

sposobnosti.
2. Razlikovati oblike komunikacije s obzirom na cilj: informacijski ili
terapijski.
3. Navesti obiljeja komunikacije s obzirom na meuljudski odnos - obiteljski,
prijateljski, partnerski, poslovni.
4. Objasniti obiljeja komunikacije u pomauem odnosu.
5. Identificirati specifine komunikacijske probleme.
6. Planirati strategiju rjeavanja specifinog komunikacijskog problema.
7. Izdvojiti komunikacijske vjetine korisne za rad u grupi, pregovaranje i
timski rad.
Ope kompetencije
6. Klasicirati osnovne teorijske pristupe i zakonitosti psiholoke procjene i
savjetovanja u razliitim podrujima primijenjene psihologije.
14. Poduprijeti interdisciplinarnost, uspostavljanje i odravanje odnosa s drugim
17. Kreirati primjerene oblike komunikacije i suradnje u razliitim profesionalnim
okruenjima.

Ocjenjivanje
Provjera usvojenih znanja odvija se kroz kontinuirano vrednovanje studentskog
rada. Konana ocjena iz predmeta sastoji se od tri sastavnice: redovito
prisustvovanje nastavi, ocjena iz prezentacije seminarskog rada i ocjena iz dva
kolokvija ili zavrnog ispita. Student moe maksimalno postii 50 bodova na
sljedei nain: 5 bodova za redovito pohaanje nastave, 5 bodova za grupni rad, 40
bodova za kolokvije (2 puta po 20 bodova) ili zavrni ispit. Ako student na jednom
kolokviju postigne 0 bodova (odnosno nije pristupio kolokviju) ili nije iz oba
kolokvija zadovoljio prolaznost (prolaznost oba kolokvija ispod 50%), mora
pristupiti pismenom ispitu. Na pismenom ispitu student moe maksimalno
postii 40 bodova. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju s
bodovima iz seminarskih radova te bodovima koje je student prikupio za redovito
pohaanje nastave, a taj zbroj bodova ine ukupan broj bodova. Zbroj bodova koje
je student prikupio pretvara se u konanu ocjenu iz predmeta, prema sljedeoj
raspodjeli: izmeu 30 i 34 bodova konana ocjena je dovoljan (2), izmeu 35 i 40
bodova konana ocjena je dobar (3), izmeu 41 i 46 bodova konana ocjena je vrlo
dobar (4), izmeu 47 i 50 bodova konana ocjena je izvrstan (5).
Tjedni plan nastave

1. Uvod u komunikacijske vjetine: socijalna interakcija i komunikacija.
2. Neverbalna komunikacija: oblici, funkcije.
3. Verbalna komunikacija: voenje razgovora.
4. Komunikacijske vjetine i sposobnosti: otvorenost, ljubaznost, izbjegavanje
stereotipa i predrasuda.
5. Komunikacijske vjetine i sposobnosti: aktivno sluanje, empatija,
asertivnost.
6. Informacijska komunikacija: intervju, postavljanje pitanja.
7. Terapijska komunikacija: ciljevi i svrha, tijek komunikacije.
8. Komunikacija u rjeavanju sukoba: oblici, ishodi, naini rjeavanja.
9. Komunikacija s osobama ogranienih komunikacijskih sposobnosti:
kognitivno ogranienima, s emocionalnim i duevnim tekoama, sa
senzornim tekoama.
10. Komunikacija s osobama razliite dobi: djecom, adolescentima, starijim
osobama.
11. Komunikacija s obitelji: naela, komunikacijski postupci.
12. Komunikacijske vjetine u timskom radu: preduvjeti, naini komunikacije.
13. Poslovna komunikacija: voenje sastanaka, pregovaranje.
14. Komunikacija u grupi: komunikacijske prepreke.
15. Planiranje strategije rjeavanja specifinog komunikacijskog problema.
Literatura
Luanin, D., Despot Luanin, J. (ur.) (2010). Komunikacijske
vjetine u zdravstvu. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Psihologija menadmenta 52976

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Josip Burui
Opis predmeta
Predmet je zamiljen kao detaljan uvod u podruje organizacijske psihologije s
primarnim naglaskom na podruje rukovoenja i upravljanja organizacijom,
skupinama i pojedincima. Osmiljen je na nain da upozna studente s osnovnim
znanjem iz znanstvenih grana - organizacijske psihologije, organizacijskog
ponaanja, menadmenta i ekonomije. Znanja steena na predmetu pruit e
studentima osnove razumijevanja pojedinaca i grupa u organizaciji kao i razvijanje
bazinih znanja vezanih uz individualne razlike vane za organizacijsko ponaanje,
zadovoljstvo poslom, motivaciju i emocije, percepciju i odluivanje, socijalni utjecaj
i grupne procese, konikt i pregovaranje, mo i autoritet, vodstvo, inovaciju i
promjene.
Na predmetu se osobita pozornost usmjerava na razvoj kompetencija analitikog i

kritikog miljenja, vjetina javnog nastupanja i prezentiranja, kao i na razvijanje
kompetencija cjeloivotnoga uenja, to zajedno predstavlja vana obiljeja
akademski obrazovanih pojedinaca.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati i definirati najvanije koncepte unutar psihologije menadmenta.

2. Nabrojati i opisati najvanije spoznaje u objanjenju pojedinih fenomena
koji se razmatraju unutar psihologije menadmenta.
3. Usporediti podruje psihologije menadmenta s drugim podrujima unutar
psihologije.
4. Razviti svijest o nunosti stalnog usavravanja vlastitih znanja iz podruja
psihologije menadmenta.

Ope kompetencije
Predmet bi trebao pruiti studentima informativni pregled najvanijih spoznaja iz
jednog podruja organizacijske psihologije koji se odnosi na upravljanje i
rukovoenje, te bi trebao informirati studente iz najvanijih spoznaja znanstvene
discipline menadmenta. Predmet omoguava studentima da deniraju,
prepoznaju i razumiju najvanije pojmove i procese povezane sa psihologijom
menadmenta, ime e na razini preddiplomskog studija biti u stanju cjelovitije
sagledati znanstveno podruje psihologije te upoznati jedno vano podruje
profesionalnog rada psihologa.
Mogue je oekivati da e na razini programa ovaj predmet doprinijeti da studenti
budu u stanju:
5. Kritiki prosuivati teorijske pristupe izuavanju individualnih razlika;
biomedicinskih disciplina;
17. Kreirati primjerene oblike komunikacije i suradnje u razliitim profesionalnim
okruenjima.

Ocjenjivanje
Konana ocjena studenta utvruje se na ispitnom roku (pogledati zaseban opis
vezan uz ispitne rokove). Privremena ocjena s kojom student izlazi na ispitni rok
formira se tijekom odvijanja predmeta na nain da se boduju pojedine aktivnosti
studenta. Maksimalni broj bodova koje student moe postii u pojedinim
aktivnostima jest:
Sudjelovanje - 15 bodova
Test/kolokvij - 50 bodova
Grupni rad i prezentacija grupnog rada - 35 bodova
Opcionalni (dodatni bodovi):

Pisani individualni rad u vidu organizacijske analize - 5 bodova
Drugi dodatni bodovi (humanitarni rad, bavljenje aktivno sportom,
sudjelovanje u radu za potrebe studija i sl.) - 2 boda
Prikupljeni bodovi pretvaraju se u privremenu ocjenu na sljedei nain:

Bdv 51-60 dovoljan (2)
Bdv 61-75 dobar (3)
Bdv 76-90 vrlo dobar (4)
Bdv 91-100 izvrstan (5)
Opis elemenata ocjenjivanja:

Sudjelovanje i aktivnost:
Uspjeh na predmetu zavisi od toga koliko aktivno studenti u njemu sudjeluju. Od
studenta se oekuje da sudjeluje u raspravama, prezentacijama i da doprinese
uenju svojih kolega, posebice da sudjeluju u raspravama nakon prezentacija
pojedinih tema i istraivanja. U pripremi za aktivno sudjelovanje u nastavi
studentima e pomoi ako pri itanju obavezne i dostupne literature razmisle o
sljedeim pitanjima:
Koji su osnovni koncepti i kakav se odnos meu njima pretpostavlja? to je glavni
doprinos pojedinih tema i pristupa psihologiji menadmenta? Koje su ideje
zanimljive? Koje su ideje primjenjive u praksi?
Pismeni kolokvij
Pismeni ispit (kolokvij) sastoji se od pitanja dopunjavanja, pitanja s viestrukim
izborom, tono ili netono pitanja ili od pitanja koja zahtijevaju odgovore esejskog
tipa. Kolokvij donosi maksimalno 50 bodova, a broj bodova u kolokviju odreuje
se kao postotak rijeenosti testa. Ponavljanje testa nije mogue, neovisno o
razlozima zbog kojih student nije mogao pristupiti kolokviju. Pitanja za kolokvij
biraju se iz naznaenih poglavlja obavezne literature te iz prezentacija s
predavanja.
Grupni rad i prezentacija

Svaki student obavezan je sudjelovati u grupnom radu. Proces grupnog rada
zapoinje raspodjelom studenata u grupe koje e imati do 4 lana. F ormiranje
grupa treba biti zavreno do 3. tjedna. Popis lanova pojedine grupe studenti su u
obvezi predati nastavniku pisano. Nakon toga, svaka grupa odabire odreenu
temu navedenu u tjednima predvienim za grupnu prezentaciju to ine u
dogovoru s nastavnikom.
Zadatak je grupe dobro se upoznati s temom, u emu e im pomoi nastavnik
raspodjeljujui lanke na zadane teme. Studenti trebaju prikupiti dodatnu
literaturu i informacije koje se odnose na glavnu temu i sadraj rada, te temeljem
svih prikupljenih izvora, izraditi grupnu prezentaciju kojom e svojim kolegama
predstaviti temu, osnovne pojmove i probleme opisane u radu.
Prezentacija treba biti osmiljena tako da doprinese informiranju i uenju kolega o
temi koju obraujete. Daljnji, vrlo vaan cilj grupne prezentacije jest razvijanje
vjetina javnog nastupanja, stoga se od studenta oekuje da dou na prezentaciju
prikladno obueni i uvjebani za izlaganje. Trajanje prezentacije treba biti izmeu
15 i 20 minuta to ukljuuje i vrijeme za pitanja i odgovore. Nakon to zavre
prezentaciju, svaka grupa studenata je u obvezi napisati rad na izlaganu temu u

word dokumentu koji predaju predavau najkasnije do mjesec dana prije zavretka
predmeta. Ocjena javne prezentacije i grupnog rada donosi maksimalno 35
bodova.
Ukoliko u grupnom radu sudjeluje student koji je dao vrlo mali ili nikakav
doprinos radu grupe (primjerice student koji ne zna osnovne stvari iz obraenog
lanka), to e bitno smanjiti ocjenu svim lanovima grupe. U pripremi i
prezentaciji grupnog rada, svi studenti trebaju aktivno sudjelovati. To znai da nije
poeljna praksa samo nominalnog dodavanja studenta pojedinim grupama, pri
emu je doprinos toga studenta nevidljiv. Kopiju prezentacije (ppt) grupa treba
dostaviti predavau u elektronskom obliku na e-mail adresu prije izlaganja
prezentacije. U protivnome, nastavnik ima pravo ponititi bodove iz grupnog
rada.
Opcionalni bodovi
Svaki student ima mogunost tijekom odvijanja predmeta napraviti individualni
rad ukoliko to eli. Individualni rad predstavlja svojevrsnu organizacijsku analizu
odnosno studij sluaja. Pri odabiru individualnog rada, student treba voditi rauna
o temama koje se obrauju unutar predmeta te treba svojim radom pokazati na
koji je nain mogue spoznaje dostupne unutar odreene teme primijeniti na
konkretne sluajeve ljude, dogaaje, pojave u organizaciji odnosno na cjelokupnu
organizaciju ili njezine dijelove. Individualni rad bi trebao biti do 10 stranica
dugaak (do 2500 rijei), pri emu 60% rada moe biti posveeno teorijskom
objanjenju teme, koncepta ili problema, a 40% objanjenju mogunosti primjene.
Neke od tema individualnog rada jesu: (1) Prednosti i nedostaci zapoljavanja
zaposlenika starijih od 60 godina?; (2) Koje e kompetencije morati imati
zaposlenik 2030 godine?
Ispitni rokovi
Konana ocjena studenta utvruje se na ispitnom roku.
Studenti koji na predmetu imaju skupljene bodove iz samo jedne aktivnosti i/ili
broj ukupnih bodova ne prelazi 25 smatraju se studentima koji nisu ispunili
minimalne obveze na predmetu te nisu stekli pravo potpisa.
Studentima koji su stekli pravo potpisa, a tijekom semestra skupe manje od 50
bodova uspjenost na predmetu utvrdit e se iskljuivo provjerom znanja i
kompetencija na ispitima u predvienim ispitnim rokovima. Studenti koji imaju
50 i vie bodova duni su pristupiti ispitu na ispitnim rokovima gdje im se steeni
bodovi pretvaraju u privremene ocjene po opisanom postupku.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u psihologiju menadmenta: upoznavanje sa syllabusom.
2. Nastanak menadmenta kao znanstvene discipline; odreenje menadmenta
3. Pristupi u razumijevanju i opisivanju poslova menadera (Pog. 12).
4. Pregled stilova i teorija rukovoenja (Pog. 9).
5. Upravljanje ponaanjem pojedinaca u organizaciji: individualne razlike
(Pog. 3, Pog. 4).
6. Upravljanje ponaanjem pojedinaca u organizaciji: komunikacija, konflikt i
pregovaranje (Pog. 8, Pog 11).
7. Upravljanje ponaanjem grupa u organizaciji: timski rad, mo i vodstvo
(Pog. 7, Pog. 9, Pog. 10).
8. Upravljanje ponaanjem pojedinaca i grupa: inovacije, promjene i stres u
organizacijskom okruenju (Pg. 16).
9. Obiljeja uspjenog komunikatora: priprema za grupne studentske
prezentacije.
10. Kolokvij.
11. Kako menaderi odnosno lideri kreiraju mree (poznanstva)? Kako
upravljati genijalcima (koji ne ele biti efovi, a znaju koliko vrijede?
12. Kako organizacija ui, a kako ue pojedinci u organizacijama? Zbog ega je u
organizacijama vana politika korektnost?

13. Stres i 'burnout' na radnom mjestu. Naini, priroda i uzroci zlostavljanja na

radnom mjestu.
14. Analiza i evaluacija grupnih rasprava.
15. Zavrno predavanje: analiza i evaluacija predmeta.
Literatura
Robbins, P. S. (1995). Bitni elementi organizacijskog
ponaanja, Zagreb: Mate.

Psihologija odrasle dobi i starenja 38640

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Jasminka Despot Ivana Hanzec
Luanin
Opis predmeta
Osnovni cilj predmeta je upoznati studente sa spoznajama o tjelesnom,
kognitivnom, socijalnom i emocionalnom razvoju tijekom odrasle dobi iz
perspektive cjeloivotnog razvoja. Kroz predmet studenti e se upoznati s
razliitim teorijskim objanjenjima razvoja tijekom odrasle dobi, razliitim
imbenicima koji utjeu na razvoj odraslih te metodologijom istraivanja u ovom
podruju. Studente e se takoer upoznati s potekoama i problemima koji se
javljaju tijekom odrasle dobi i starenja. Pohaanje ovog predmeta trebalo bi
proiriti znanje studenata o razvojnim promjenama tijekom odrasle dobi i starenja
te posljedino pruiti studentima priliku da razviju i proire svoje strune stavove
i vjetine.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati obiljeja tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog

razvoja u mlaoj, srednjoj i kasnijoj ivotnoj dobi.
2. Razlikovati specifinosti metodologije istraivanja razvojne psihologije u
odnosu na istraivanja u drugim podrujima psihologije.
3. Objasniti rezultate iz istraivanja psihologije odrasle dobi i starenja u
skladu sa spoznajama iz razvojne psihologije.
4. Integrirati teorije razvoja odraslih i starih s do tada steenim znanjima iz
teorija razvojne psihologije.
5. Usporediti razvojne zadatke u mlaoj, srednjoj i kasnoj odrasloj dobi.
6. Primijeniti postojea znanja iz psihologije odrasle dobi i starenja u
istraivanju te demonstracijom strunog rada.
7. Objasniti samostalno i timski teorijske i istraivake spoznaje iz psihologije
odrasle dobi i starenja.

Ope kompetencije
razvoj.
Ocjenjivanje
rada. Konana ocjena iz predmeta sastoji se od pet sastavnica: redovito
prisustvovanje nastavi, ocjena iz dva kolokvija i ocjena iz seminarskih radova
(individualnog i grupnog seminara). Student moe maksimalno postii 100 bodova
na sljedei nain: 5 bodova za redovito prisustvovanje nastavi (2 boda predavanja i
3 boda seminari), 10 bodova za individualni seminarski rad, 5 bodova za grupni
seminarski rad i 80 bodova za kolokvije (2 puta po 40 bodova) ili zavrni ispit.
Ako student na jednom kolokviju postigne 0 bodova (odnosno nije pristupio
kolokviju) ili nije iz oba kolokvija zadovoljio prolaznost (prolaznost oba kolokvija
ispod 50%), mora pristupiti pismenom ispitu. Na pismenom ispitu student moe
maksimalno postii 80 bodova. Bodovi koje je student postigao na pismenom
ispitu zbrajaju se s bodovima iz seminarskih radova te bodovima koje je student
prikupio za redovito pohaanje nastave, a taj zbroj bodova pretvara se u konanu
ocjenu iz kolegija. Raspodjela ukupnog broja bodova prema konanoj ocjeni:
izmeu 60 i 69 bodova konana ocjena je dovoljan (2), izmeu 70 i 79 bodova
konana ocjena je dobar (3), izmeu 80 i 89 bodova konana ocjena je vrlo dobar (4),
izmeu 90 i 100 bodova konana ocjena je izvrstan (5).
Tjedni plan nastave

1. Psihologija cjeloivotnog razvoja, periodizacija razvoja, pojam ivotnog
ciklusa, procesi starenja.
2. Povijest istraivanja razvoja u odrasloj dobi, teorije razvoja u odrasloj dobi.
3. Metode istraivanja razvoja u odrasloj dobi, varijable u istraivanjima
razvoja, nacrti istraivanja, tekoe u istraivanjima odraslih.
4. Tjelesni i kognitivni razvoj u mlaoj odrasloj dobi: bioloko starenje,
tjelesne promjene i zdravlje; post-formalno miljenje, promjene u strukturi
miljenja, strunost i kreativnost.
5. Emocionalni i socijalni razvoj u mlaoj odrasloj dobi: razvoj linosti prema
Eriksonovoj teoriji i Levinsonovoj teoriji, socijalni sat.
6. Emocionalni i socijalni razvoj u mlaoj odrasloj dobi: izbor zanimanja,
razvoj karijere, bliski odnosi, romantina ljubav, brak, roditeljstvo, ivotni
ciklus obitelji, raznolikost ivotnih stilova odraslih osoba.
7. Tjelesni i kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi: tjelesne promjene i
zdravlje, prilagodba na tjelesne promjene; promjene u kognitivnim
sposobnostima, primjena kognitivnih sposobnosti - strunost i kreativnost;
emocionalni i socijalni razvoj u srednjoj odrasloj dobi: razvoj linosti prema
Eriksonovoj teoriji i Levinsonovoj teoriji, kriza srednjih godina, stabilnost i
promjene pojma o sebi i linosti.
8. Emocionalni i socijalni razvoj u srednjoj odrasloj dobi: bliski odnosi -
obitelj, brak, biti djed i baka, braa i sestre, profesionalni ivot.
9. Tjelesni i kognitivni razvoj u kasnoj odrasloj dobi: imbenici duljine ivota,
tjelesne promjene, kognitivne sposobnosti inteligencija, pamenje, uenje,
mudrost, demencija; kognitivne intervencije.

10. Emocionalni i socijalni razvoj u kasnoj odrasloj dobi: razvoj linosti prema
Eriksonovoj teoriji, Levinsonovoj teoriji i Baltesovoj teoriji, stabilnost i
promjene pojma o sebi i linosti, reminiscencija.
11. Emocionalni i socijalni razvoj u kasnoj odrasloj dobi: individualne razlike u
psihikoj dobrobiti, promjenjiv socijalni svijet, odnosi s drugima,
umirovljenje, uspjeno starenje.
12. Smrt, umiranje i tugovanje: razumijevanje i stavovi prema smrti, miljenje i
emocije umiruih ljudi, pravo na smrt, tugovanje.
13. Oekivano trajanje ivota (popunjavanje upitnika i analiza odgovora
studenata); vjerovanja o starenju (kviz o mitovima o starenju te analiza
odgovora studenata).
14. ivotni pregled ili pogled unatrag (polustrukturirani intervju s osobom
starije ivotne dobi).
15. Posjet domu za starije osobe.
Literatura
Berk, L. E. (2008). Schaie, K.W. , Willis, S.L.
Psihologija cjeloivotnog (2001). Psihologija odrasle
razvoja. Jastrebarsko: dobi i starenja. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (poglavlja 1, Naklada Slap. (poglavlja 1-
13-19) 5)
Despot Luanin, J. (2003).
Iskustvo starenja: Doprinos
teoriji starenja. Jastrebarsko:
Naklada Slap. (poglavlja 1, 2
i 10) G

Psihologija ovisnosti 51161

ECT S bodovi 3,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R2
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30

Slavko Sakoman Renata Glavak
Tkali
Opis predmeta
Upoznavanje studenata sa suvremenim spoznajama o kompleksnom fenomenu
zlouporabe sredstava ovisnosti i same ovisnosti, te stjecanje temeljnih znanja i
vjetina potrebnih za sudjelovanje u organizaciji preventivnih programa za mlade
kao i za provoenje dijagnostike, sudjelovanje u tretmanu te neposrednom
provoenju individualnog i obiteljskog savjetovanja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati ovisnost i zlouporabu sredstava ovisnosti.

2. Razlikovati i opisati osnovne pojmove vezane uz ovisnosti.
3. Klasificirati razliite droge u kategorije.
4. Opisati utjecaj razliitih vrsta droga na psihike funkcije.
5. Objasniti razliite imbenike koji utjeu na zlouporabu sredstava ovisnosti i
ovisnost.
6. Analizirati posljedice zlouporabe sredstava ovisnosti i ovisnosti.
7. Argumentirati razliite pristupe tretmanu ovisnosti.
8. Analizirati vrste programa prevencije ovisnosti.
Ope kompetencije
razvoj.

Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%; prvi kolokvij 40%; drugi kolokvij 40%; seminarski rad
10%. U sluaju ne izlaska na kolokvije ili nezadovoljavajueg uspjeha na
kolokvijima student e pristupiti zavrnom pismenom ispitu koji po obujmu,
sadraju i pripadajuim ECTS bodovima odgovara zahtjevima provedenih
kolokvija tijekom godine.
Tjedni plan nastave

1. Drutveni imbenici koji utjeu na ponudu i potranju psihoaktivnih
sredstava.
2. Obiteljski imbenici i rizik zlouporabe droga i ovisnosti.
3. Utjecaj individualne psiho-bioloke dispozicije na rizik zlouporabe droga i
razvoj ovisnosti.
4. Razvoj ovisnosti od poetnog eksperimentiranja do razvoja teke bolesti
mozga.
5. Vrste droga, mehanizmi djelovanja na sredinji ivani sustav, klinike slike
ovisnosti.
6. Utjecaj razliitih droga na pojedine psihike funkcije ovjeka.
7. Posljedice zlouporabe sredstava ovisnosti (individualne, obiteljske,
drutvene).
8. Strategija suzbijanja zlouporabe sredstava ovisnosti u zajednici.
9. Drutveni programi kojima se smanjuje potranja droga (kolski i
izvankolski preventivni programi, sekundarna prevencija, lijeenje i
rehabilitacija ovisnika).
10. Drutveni programi kojima se smanjuje ponuda (dostupnost) droga.
Specifinosti drognog kriminala i uloga kvalitetne represije u zatiti
mladei i drutva od zlouporabe droga.
11. Zlouporaba alkohola, alkoholizam i njegove posljedice, prevencija
alkoholizma.
12. Puenje duhana, posljedice, prevencija.
13. Nekemijske ovisnosti (igre na sreu i drugo).
14. Kompleksan tretman ovisnosti.
15. Individualno i obiteljsko savjetovanje.
Literatura
Sakoman, S. (2008). Drutvo Sakoman, S. (2002). Obitelj i
bez droge? Zagreb: prevencija ovisnosti.
Biblioteka Studije. Zagreb: SysPrint.
Sakoman,S. (2008), Sakoman, S. (2008) kolski

Suvremeni pristup lijeenju program prevencije
opijatske ovisnosti. ovisnosti. Prirunik.
Prirunik.
Sakoman, S. (1995).
Doktore, je li istina da trava
isti plua? Zagreb:
SysPrint.

Psihologija pamenja 37804

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Doc. dr. sc. Izvoa

Andrea Vrani Doc. dr. sc. Andrea Vrani
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s principima i zakonitostima procesa
pamenja te osnovnim podjelama sustava pamenja. Apsolviranjem kolegija
studenti e biti upoznati s osnovnim metodolokim pristupima u psihologiji
pamenja, razumjet e razliite istraivake tradicije te znati razlikovati
normativne od patolokih procesa pamenja. Primjenom znanja o osnovnim
zakonitostima pamenja i mnemotehnikama studenti e moi isplanirati postupke
za poboljanje pamenja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati osnovne podprocese ukljuene u proces pamenja.

2. Nabrojati i razlikovati sustave pamenja s obzirom na vrstu pohranjenih
informacija i mehanizme u podlozi funkcioniranja pojedinog sustava.
3. Identificirati imbenike povezane s uspjenosti pamenja.
4. Razlikovati normativne i patoloke promjene u procesima pamenja.
5. Primijeniti usvojene principe pamenja s ciljem poboljanja uinkovitosti
pamenja.
Ope kompetencije
razvoj.

Ocjenjivanje
Pohaanje predavanja i seminara 10%; seminarski rad 20%; dva kolokvija 70%.
Tjedni plan nastave

1. Poeci istraivanja pamenja i rane istraivake tradicije. Uvoenje
eksperimentalnog pristupa u podruje pamenja.
2. Podjela sustava pamenja. Osjetno, kratkorono i dugorono pamenje.
3. Radno pamenje.
4. Podprocesi pamenja kodiranje, pohrana i pronalaenje informacija u
pamenju. Principi organizacije informacija.
5. Pregled literature i kolokvij.
6. Zaboravljanje teorije i osnovni nalazi. Vanost zaboravljanja.
7. Propusti pamenja. Adaptivna funkcija svakodnevnih propusta pamenja.
8. Poremeaji pamenja. Kategorizacija poremeaja pamenja i osnovni
simptomi.
9. Lana sjeanja. Pamenje u sudnici i vjerodostojnost svjedoenja.
10. Metamemorija.
11. Utjecaj emocionalno-motivacijskih varijabli na procjenu kvalitete pamenja.
12. Svakodnevno pamenje.
13. Autobiografsko pamenje. Prospektivno pamenje.
14. Poboljanje pamenja.
15. Pregled literature i kolokvij.
Literatura
Vrani, A. (2009). Kako se Vrani, A., Tonkovi, M.
ono zove onaj Nijemac? (2012). (ur.) Lana sjeanja:
Vrste i poremeaji Izvjetaj 21. Ljetne
pamenja. U D. orkalo- psihologijske kole. Zagreb:
Biruki (ur.), Primijenjena F F Press.
psihologija: Pitanja i
odgovori (str. 143-162),
Zarevski, P. (1995).
Psihologija pamenja i
uenja. (str.13-115.; 173-188.;
193-217.) Jastrebarsko:
Naklada Slap.

Psihologija rada 28729

ECT S bodovi 5,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15

Ljiljana Kaliterna- Adrijana Koec
Lipovan ukni
Opis predmeta
Kolegij prua detaljan pregled primjene osnovnih psihologijskih spoznaja na
podruje ljudskog rada. Kroz upoznavanje s razliitim temama poput analize
radnog mjesta, radne sposobnosti i radnog uinka, izbora i izobrazbe kadrova,
procjenjivanje uspjenosti u radu, motivacije za rad, izostanaka s posla i nesrea na
radu te utjecaja ziolokih procesa na radni uinak, studenti e ovladati znanjima
nunim za psihologa u radnoj organizaciji.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Procijeniti kritiki o radnoj sposobnosti i uinku.

2. Odabrati mjerne instrumente za selekcijski postupak.
3. Procijeniti prednosti i nedostatke razliitih organizacija smjenskog rada.
4. Planirati postupke analize radnih mjesta.
5. Procijeniti potrebu za profesionalnim treningom.
6. Procijeniti kritiki imbenike koji djeluju na radnu motivaciju.
7. Procijeniti uzronike izostanaka s posla i nesrea na radu.
8. Izdvojiti intervencije za smanjivanje negativnog utjecaja fiziolokih
promjena na radni uinak.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 15%; aktivnost na nastavi 5%; seminarski rad 20%; dva
kolokvija ili zavrni ispit 60%.

Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij
2. Povijesni pregled psihologije rada
3. Radna sposobnost i procjenjivanje radnog uinka
4. Analiza radnih mjesta
5. Radna motivacija, teorije i primjena
6. Profesionalni trening
7. Izbor kadrova, uvod u podruje ljudskih potencijala
8. Izostanci i nesree na radu
9. F izioloke promjene tijekom rada, bioloki ritmovi
10. Suvremeni izazovi u psihologiji rada
11. Rad u smjenama
12. Studentske prezentacije
Literatura
B. Petz: Psihologija rada, B. Petz (ur.): Psihologijski
Zagreb: kolska knjiga, rjenik, Jastrebarsko:
1987. Naklada Slap, 2005.
A.F urnham: The Psychology

of Behaviour at Work,
Psychology Press, 1997.

Psihologija religioznosti 52975

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Ilija ivkovi
Opis predmeta
Glavni cilj je upoznati studente s granom Psihologije religioznosti svime onime
to ta psiholoka grana istrauje kao i fenomenima religioznosti kojima se bavi
psihologija i psihijatrija.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati da je religija znaajna tema psiholokih istraivanja,

2. Povezati da suvremena neurologija i neuro-psihologija svakodnevno prua
dokaze da je ljudsko bie genetski predodreeno za religioznost,
3. Objasniti odreene psihike fenomene vjere,
4. Objasniti vanost religioznog osjeaja u socijalnoj komunikaciji,
5. Povezati da religiozni razvoj u znaajnoj mjeri utjee na razvoj identiteta,
6. Objasniti vanost religije u psihikom zdravlju,
7. Objasniti psihopatoloke oblike religioznosti.
Ope kompetencije
Preispitati povijesni razvoj i teorijske pristupe u razliitim granama teorijske i
Utvrditi osobitosti, mehanizme i modele psihikog razvoja te vrednovati uinke
razvoj.
Vrednovati osnovne sadraje iz komplementarnih drutvenih, humanistikih i
Ocjenjivanje
100% pisani ispit.

Tjedni plan nastave

1. Mjesto religioznosti u suvremenim sociolokim, biolokim i psiholokim
teorijama (Odnos religioznosti i suvremene znanosti).
2. Uvodne postavke psihologije religije (to sve obuhvaa religija i to je sve
predmet psiholokog istraivanja, osvrt na vodee religije svijeta, sadraje,
kultove, pojmove).
3. Povijesna batina psihologije religije (prvi interesi znanstvenog istraivanja
Hall, Starbook, James, F redu, Jung, F romm, Erikson, Piaget, Skinner,
Allport, Maslow, Rolo May, F rankl, Kostovi, ivkovi).
4. Religioznost u psihologijskim sustavima F reuda, Junga, Allporta i F rankla.
5. Psihiki fenomeni vjere (molitva, mistini doivljaji, opsjednutost, ukazanja,
obraenje, altruistiko ponaanje).
6. Religija i duevno zdravlje (religioznost kao terapija, vanost ispovijedi,
sloboda od tjeskoba, sposobnost samokontrole, integritet linosti).
7. Psihike dimenzije religioznosti djece i mladih i odraslih (karakteristike
djeje religioznosti, Goldmanove i F owlerove teorije religioznog razvoja,
karakteristike mladenake religioznosti (Piaget) te znaaj religioznosti u
odrasloj dobi).
8. Zrela nasuprot nezreloj religioznosti (analiza i studije Allporta o
intrinzinoj i ekstrinzinoj religioznosti).
9. Zrela nasuprot nezreloj religioznosti (analiza i studije Allporta o
intrinzinoj i ekstrinzinoj religioznosti).
10. Razvoj savjesti u psihologiji (obrauje se savjest pod psiholokim kao i
teolokim vidom).
11. Razvoj savjesti u psihologiji (obrauje se savjest pod psiholokim kao i
teolokim vidom).
12. Religiozni identitet u razliitim kulturama (analiza suvremenih istraivanja
o pogledima mladih na religioznost).
13. Religiozni identitet u razliitim kulturama (analiza suvremenih istraivanja
o pogledima mladih na religioznost).
14. Psihopatoloki oblici religioznosti (analiza takozvanih ekleziogenih
neuroza).
15. Psihopatoloki oblici religioznosti (analiza takozvanih ekleziogenih
neuroza).
Literatura
imun ito ori (1997) Moji objavljeni radovi iz
"Psihologija religioznosti", podruja Psih. religioznosti.
Naklada Slap, Jastrebarsko.

Psihologija uenja 38843

ECT S bodovi 5,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Doc. dr. sc. Izvoai

Doc. dr. sc.
Andrea Vrani Doc. dr. sc. Nina Pavlin
Nina Pavlin
Bernardi Bernardi
Doc. dr. sc. Andrea Vrani
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s vrstama, teorijama i osnovnim
zakonitostima ljudskog uenja. Usporediti ljudsko uenje s uenjem ivotinja i
strojeva. Integrirati nalaze primijenjenih istraivanja o uenju u kontekst jednog od
tri glavna pristupa izuavanju uenja: biheviorizam, kognitivizam i socijalno
uenje. Studenti e nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s razliitim oblicima
uenja i moi prepoznati njihovu primjenu u svakodnevnom ivotu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti osnovne zakonitosti ljudskoga uenja.

2. Identificirati i opisati glavne pristupe ljudskom uenju.
3. Usporediti principe uenja kod ljudi, strojeva i ivotinja.
4. Primijeniti znanja o osnovnim principima uenja na specifine situacije
uenja u svakodnevnom ivotu.
5. Objasniti doprinos razliitih individualnih karakteristika za uspjenost
procesa uenja.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Redovito pohaanje nastave 10%; seminarski rad 20%; dva kolokvija ili zavrni
ispit 70%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij

2. Biheviorizam: klasino uvjetovanje

3. Biheviorizam: instrumentalno uvjetovanje
4. Kognitivne teorije uenja
5. Teorija socijalnog uenja
6. Razrada nacrta istraivanja iz teorija uenja
7. Kolokvij
8. Uenje u prirodnom kontekstu
9. Utjecaj inteligencije i kognitivnih stilova na uenje i pamenje
10. Uenje strojeva
11. Naini uenja
12. Tekoe uenja
13. Metakognicija
14. Razrada nacrta istraivanja iz podruja primijenjene psihologije uenja
15. Kolokvij
Literatura
Zarevski, P. (1997, 2001). Vizek-Vidovi, V., Rijavec,
Psihologija pamenja i M., Vlahovi-teti, V. i
uenja. (str. 115-188.) Miljkovi, D. (2003).
Jastrebarsko: Naklada Slap. Psihologija obrazovanja
(Poglavlje 3 Teorijski
pristupi uenju i njihova
primjena, str. 141-201).
Zagreb: IEP-VERN.

Psihologijska etika 28713

ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Jasminka Despot
Luanin
Opis predmeta
Cilj ovog predmeta je pruiti studentima uvid u etika naela, dvojbe i
promiljanja unutar psihologije kao struke i srodnih podruja. Kroz predmet
studenti e se upoznati s osnovnim teorijskim pristupima, etikim naelima,
procesom donoenja etikih prosudbi i etikih odluka, etikim kodeksima,
posebno Kodeksom etike Hrvatske psiholoke komore te meta kodeksima.
Studenti e se takoer upoznati s etikim aspektima istraivanja ovjekova
razvoja, etikim naelima psihologijskih istraivanja. Posebna panja bit e
posveena upoznavanju studenta s etikim naelima istraivanja s djecom.
Pohaanje ovog predmeta trebalo bi omoguiti studentima, uz stjecanje opih
znanja o etici, ujedno i proirivanje znanja o etikim naelima u buduim
istraivanjima koje e provoditi kao i osigurati viu raznu profesionalne etike u
njihovoj buduoj praksi.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati pojmove etike, morala i vrijednosti te etike teorijske pravce.

2. Razlikovati temeljna etika naela.
3. Analizirati pristupe profesionalne etike te opa naela psihologijske etike.
4. Usporediti etiki kodeks Hrvatske psiholoke komore s meta kodeksom
EF PA-e kao i drugim nacionalnim i internacionalnim kodeksima.
5. Prikazati samostalno i grupno analizu etikih problema u strunom radu s
ljudima i u istraivanjima.

6. Primijeniti etika naela u razliitim podrujima psihologijske prakse

(klinika, kolska, organizacijska, forenzika psihologija itd).
Ope kompetencije
Studenti e biti u stanju:
Ocjenjivanje
rada. Konana ocjena iz predmeta sastoji se od tri sastavnice: redovito
prisustvovanje nastavi, ocjena iz grupne prezentacije i ocjena iz kolokvija ili
zavrnog ispita. Student moe maksimalno postii 50 bodova na sljedei nain: 10
bodova za redovito prisustvovanje nastavi, 20 bodova za grupni seminarski rad i
20 boda za kolokvij ili zavrni ispit. Ako student nije iz kolokvija zadovoljio
prolaznost (prolaznost kolokvija je min 50%) ili nije pristupio, mora pristupiti
pismenom ispitu. Na pismenom ispitu student moe maksimalno postii 20
bodova. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju se s
bodovima iz seminarskog rada te bodovima koje je student prikupio za redovito
pohaanje nastave, a taj zbroj bodova pretvara se u konanu ocjenu iz predmeta.
Raspodjela ukupnog broja bodova prema konanoj ocjeni: izmeu 30 i 34 bodova
konana ocjena je dovoljan (2), izmeu 35 i 40 bodova konana ocjena je dobar (3),
izmeu 41 i 46 bodova konana ocjena je vrlo dobar (4), izmeu 47 i 50 bodova
konana ocjena je izvrstan (5).
Tjedni plan nastave

1. Uvod u psihologijsku etiku.
2. Povijesni pregled: moralna naela i etika.
3. Teorijski pristupi i opa etika naela, meuovisnost naela.
4. Profesionalna etika, etika pomauih profesija: temeljna naela
psihologijske etike: uvaavanje ljudskih prava i dostojanstva osobe,
kompetentnost, profesionalna i znanstvena odgovornost, integritet
znanosti i struke.
5. Prikaz etikih standarda i etikih kodeksa: HPK, APA, Meta kodeks EF PPA.
6. Standardi etikog ponaanja, etika pitanja, donoenje etikih odluka, odnos
izmeu rizika i koristi.
7. Naela znanstvenog rada i etika pitanja. Etika u istraivanjima na
ivotinjama: Pavlov i psi, Skinner i golubi.
8. Etika u psihologijskim istraivanjima: obmana sudionika - Milgramova
studija poslunosti.
9. Etika u psihologijskim istraivanjima: igranje uloga i simulacija -
Zimbardov zatvorski pokus o ponaanju ljudi u looj situaciji.
10. Etika u istraivanjima s djecom (etiki kodeks istraivanja s djecom i etike
dileme)- od Pavlova i Watsona do danas.
11. Etika u istraivanjima putem interneta.
12. Primjena etikih naela u razliitim podrujima psihologijske prakse
(klinika, kolska, industrijska, forenzika psihologija itd.).


15. Zakljuak: to smo nauili?
Literatura
Kolesari, V. (1996). O Dijete i drutvo (2003), 5, 1,
etikom kodeksu Hrvatskog svi lanci ukljuujui etiki
psiholokog drutva. kodeks istraivanja s djecom
Hrvatski psihologijski na kraju asopisa.
glasnik, prosinac 1996., 11-
14.
Kodeks etike psiholoke
djelatnosti, Hrvatska
psiholoka komora, ht t p ://
ww w .p siho lo ska- ko mo ra.h
r/st at ic/do cument s/do k_ko d
eks_et ike.p df

Putovanja i putopisci kroz povijest 93964

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Prof. dr. sc.

Mijo Korade
Opis predmeta
Upoznavanje s problematikom povijesti svakodnevice i povijesti mentaliteta kroz
analizu putopisnog teksta. Opis procesa razmjene ideja putem meucivilizacijskih
kontakata. Stjecanje dubljeg uvida u politiku, drutvenu, ekonomsku i kulturnu
povijest razliitih civilizacija u prolosti. Opis razliitih transportnih sredstava i
naina putovanja kroz povijest. Razvijanje analitikih i sintetikih vjetina u cilju
rekonstrukcije usporednih tokova globalne povijesti. Upoznavanje s doprinosom
hrvatskih putopisaca nacionalnoj i svjetskoj kulturi. Deniranje pojedinih
problemskih tema (npr. opreka turist-putnik, putopis kao povijesno vrelo i
knjievna vrsta).
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati kakav je bio doprinos hrvatskih putopisaca nacionalnoj i

svjetskoj kulturi,
2. Opisati razliita transportna sredstva i naine putovanja kroz povijest,
3. Razlikovati razliite procese razmjene ideja putem meucivilizacijskih
kontakata,
4. Objasniti pojedini putopisni tekst u okviru usporednih tokova globalne
povijesti,
5. Definirati pojedine problemske teme (npr. opreka turist-putnik, putopis
kao povijesno vrelo i knjievna vrsta)

Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Tijekom nastave pratit e se aktivnost svakog studenta i to e se odraziti na
ukupnu ocjenu. Pohaanje nastave je obvezno. Zavrni ispit sastojat e se od
pismenog i usmenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. Putovanja i putopisanja u antici (I) - Herodotova Povijest
2. Putovanja i putopisanja u antici (II) - Ksenofontova Anabaza
3. Putovanja i putopisanja u antici (III) - Pauzanijin Vodi po Heladi
4. Putovanja i putopisanja u srednjovjekovlju (I) - Knjiga puta Benjamina iz
Tudele
5. Putovanja i putopisanja u srednjovjekovlju (II) - Milion Marka Pola
6. Putovanja i putopisanja u srednjovjekovlju (III) Putovanja Ibn Battute
7. Putovanja i putopisanja u ranom novom vijeku (I) - Kolumbovo Putovanje
u novi svijet
8. Putovanja i putopisanja u ranom novom vijeku (II) Hrvatski isusovci-
misionari
9. Putovanja i putopisanja u ranom novom vijeku (III) - Putovanja oko svijeta
Jamesa Cooka
10. Putovanja i putopisanja u 19. stoljeu (I) - Putovanje iz Peterburga u
Moskvu Aleksandra Radieva
11. Putovanja i putopisanja u 19. stoljeu (II) - Oregonski put F ranka Parkmana
12. Putovanja i putopisanja u 19. stoljeu (III) - Kako sam naao Livingstonea
Henry Morton Stanleya
13. Putovanja i putopisanja u suvremeno doba (I) Putovanja brae Seljan
14. Putovanja i putopisanja u suvremeno doba (II) - Dnevniki zapisi Ernesta
Che Guevare
15. Putovanja i putopisanja u suvremeno doba (III) Ekspedicija Kon-Tiki Thora
Heyerdahla
Literatura
F elipe F ernandez-Armesto: Hermann Schreiber:
Tragai: globalna povijest Simfonija ceste, Naprijed,
istraivanja, F raktura, Zagreb, 1961.
Zaprei, 2010.
Mijo Korade: Hrvatski
isusovci-misionari,
Hrvatska pokrajina Drube
Isusove, Zagreb, 1991.

Racionalizam i empirizam 117070

ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30

Pavel Gregori Ana Butkovi
Opis predmeta
Upoznati studente s glavnim lozoma ranoga novoga vijeka i njihovim
najvanijim djelima. Izloiti povijesni i intelektualni kontekst u kojemu su
djelovali rani novovjekovni lozo. Objasniti glavne lozofske preokupacije
racionalista i empirista, ocrtati njihova slaganja i razilaenja. Objasniti glavne
pojmove koje su koristili empiristi i racionalisti, osnovne teze i argumente koje su
iznosili. itanjem i komentiranjem odabranih ulomaka glavnih djela racionalista i
empirista uvrstiti razumijevanje glavnih lozofskih pojmova, teza i argumenata
rane novovjekovne lozoje. Pokazati kako pristupiti klasinim lozofskim
tekstovima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti filozofska pitanja i pojmove koje su uveli rani novovjekovni

filozofi
2. Objasniti ulogu i odnos racionalista i empirista prema znanstvenoj
revoluciji
3. Navesti i evaluirati glavne argumente vodeih racionalista i empirista u
granama metafizike i epistemologije
4. Usporediti i razlikovati metafizika i epistemoloka uenja najvanijih
predstavnika racionalizma i empirizma
5. Prepoznati filozofska i pitanja i pojmove koje suvremena filozofija batini
od racionalista i empirista

6. Objasniti zajednika ishodita, pretpostavke i pojmove racionalista i

empirista
Ope kompetencije
Nakon ovog kolegija student e moi: opisati povijesni i intelektualni kontekst
ranoga novoga vijeka (16. - 18. st.), navesti glavna djela i pozicije vodeih lozofa
racionalizma (Descartes, Spinoza, Leibniz) i empirista (Locke, Berkeley, Hume),
skicirati glavne metazike i epistemoloke argumente racionalista i empirista,
objasniti zajednika ishodita, pretpostavke i pojmove racionalista i empirista,
objasniti glavna razilaenja izmeu racionalista i empirista te smjerove njihovih
meusobnih kritika, razlikovati lozofske preokupacije i metode ranih
novovjekovnih lozofa u odnosu na skolastike lozofe, navesti doprinos ranih
novovjekovnih lozofa klasinom njemakom idealizmu i suvremenoj lozoji,
demonstrirati kako se kritiki pristupa klasinom filozofskom tekstu.
Ocjenjivanje
Rasprava na satu: 10% referat; 20% pismeni kolokviji: 35+35% ili zavrni pismeni
ispit: 70%. Ukoliko student oba kolokvija poloi s ocjenom dobar (3) ili vie,
izlazak na pismeni ispit nije obavezan, iako student moe izai na njega kako bi
popravio konanu ocjenu. Ukoliko student ne odri referat, uspjeh na kolokvijima
ocjenjuje se 45+45%, odnosno zavrni ispit 90%.
Tjedni plan nastave

1. Descartes
2. Descartes
3. Descartes
4. Spinoza
5. Spinoza
6. Leibniz
7. Leibniz
8. Locke
9. Locke
10. Locke
11. Berkeley
12. Berkeley
13. Hume
14. Hume
15. Hume
Literatura
Izbor iz djela filozofa Boievi, V. (1996).
racionalizma i empirizma F ilozofija britanskog
(zbirka tekstova) empirizma, kolska knjiga:
Zagreb
Bennett, J. (2001). Learning Rutherford, D. (ur.) (2006).
from Six Philosophers, 2 Cambridge Companion to
vols, Oxford University Early Modern Philosophy,
Press: Oxford Cambridge University
Press: Cambridge
Talanga, J. Skripta za
kolegij Od Descartesa do
Kanta, (Rukopis za privatnu
upotrebu studenata)


Razvojna neurobiologija 94009

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Martina Kneevi, dr. sc.
Prof. dr. sc.
Zdravko Petanjek
Opis predmeta
Opi cilj kolegija je upoznati se s osnovnim histogenetskim i morfogenetskim
razvojnim dogaanjima u mozgu ovjeka, te ih komparativno usporediti s drugim
sisavcima, a kako bi se stekao uvid u promjene koje obiljeavaju bioloku podlogu
za nastanak viih spoznajnih funkcija i drugih psiholokih procesa svojstvenih
ovjeku. Specifini ciljevi razraeni su po nastavnim temama.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Prepoznati osnovna morfoloka i histoloka obiljeja pojedinih razvojnih

stadija;
2. Objasniti ulogu i odnos bioloke predispozicije i vanjskih imbenika u
oblikovanju neuralne mree tijekom razvoja;
3. Primijeniti steeno teoretsko i praktino znanje u radu s djecom s razvojnim
poremeajima;
snimanje modane aktivnosti (EEG, fMRI, PET, MEG) prilikom analize
razvojnih promjena u djece i adolescenata;
5. Primijeniti edukativne multimedijske web materijale iz podruja
neuroznanosti u pripremi prezentacija;
6. Kreirati multimedijske prezentacije s primjerima koji prikazuju korelaciju
izmeu razvoja pojedinih podruja mozga i promjena u psiholokom
statusu stanja;
7. Analizirati pregledne znanstvene lanke iz razvojne neurobiologije;
8. Objasniti i prezentirati ulogu biolokih imbenika u determinaciji razvoja
neuralne mree kore velikoga mozga ovjeka.

Ope kompetencije
razvoj.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 20%, seminarski rad 20%, 2 kolokvija 20%, esej - 20%,
praktini rad - 20%, usmena provjera 20%.
Tjedni plan nastave

1. Morfogeneza mozga tijekom embrionalnog i fetalnog razdoblja;
morfogeneza mozga tijekom perinatalnog i postnatalnog razdoblja.
2. Histogenetski procesi tijekom embrionalnog i ranog fetalnog razdoblja;
histogenetski procesi tijekom fetalnog i perinatalnog razdoblja.
3. Slikovni prikaz mozga fetusa; strukturno-kemijska obiljeja organizacije
mozga fetusa.
4. Prenatalna i perinatalna oteenja mozga; prolazno fetalno ponaanje
usporedba razvoja u djeteta bez i sa perinatalnim oteenjem.
5. Urastanje aksona, diferencijacija neurona i uspostava kortikanih veza;
sinaptogeneza uloga aktivnosti i interakcije s okolinom.
6. Prekomjerna produkcija sinapsi kao razvojno dogaanje filogenetska
usporedba; selektivna stabilizacija sinapsi kao mehanizam okolinskog
oblikovanja strukture mozga.
7. F unkcionalne promjene aktivnosti mozga tijekom djetinjstva i
adolescencije; znaaj metode snimanja funkcionalne aktivnosti mozga kod
poremeenog razvoja.
8. Promjene u neuralnim krugovima mozga tijekom adolescencije; rizino
ponaanje tijekom adolescencije bioloki korelati promjena funkcionalne
aktivnosti mozga tijekom adolescencije.
9. Neurobiologija kritinih razvojnih razdoblja u ovjeka; determinacija
kritinih razvojnih razdoblja na osnovi strukturno-funkcionalne korelacije.
10. Neurobiologija autizma i Aspergerova sindroma; neurobiologija drugih
razvojnih poremeaja: Down sindrom, Williamsov sindrom, poremeaji
panje.
11. Uloga rane dijagnostike kod razvojnih poremeaja; metode slikovnog
prikaza mozga i rana dijagnostika razvojnih poremeaja.
12. Vremenski obrazac razvojne plastinosti mozga; prikaz plastinosti mozga
tijekom razvoja metodama slikovnog prikaza mozga.
13. Produena maturacija ljudskog mozga; evolucijska obiljeja razvoja ljudskog
mozga (life history theory).
14. Makroskopska obiljeja evolucije mozga; histoloka obiljeja evolucije
mozga; evolucijski aspekt i bioloka podloga pojave viih spoznajnih
funkcija u ovjeka.
15. Komparativna anatomija i histologija kore velikoga mozga u primata;
evolucijski aspekti neurobiologije razvoja viih spoznajnih funkcija u
primata; komparativna anatomija mozga u primata metodama slikovnog
prikaza i funkcionalne aktivnosti.

Literatura
Kneevi, M.; Petanjek, Z. Juda, M. i Kostovi, I.
(ur.) Prirunik: (1997) Temelji
Neurobiologija neuroznanosti. Web izdanje.
ontogenetskog i
filogenetskog razvoja; Web
izdanje.

Realizam i antirealizam [Metafizika] 117073

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Josip Talanga Duan Doudi, dr. sc.
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim metazikim, semantikim i
epistemolokim pojmovima vezanim uz spor realista i antirealista (npr. treba li
istinu shvatiti u epistemikim terminima ili kao korespondenciju, koliko je
znaenje vezano uz razumijevanje i je li mogua objektivna referencija), kao i s
nizom specinih sporova realista i antirealista oko ove ili one vrste entiteta (npr.
moralnih injenica, matematikih entiteta, modalnosti, kcijskih entiteta,
teorijskih entiteta i sl.), te staviti dotini spor u iri filozofijski kontekst.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati i nabrojati kljune radove i filozofe koji su oblikovali

suvremene rasprave oko realizma
2. Objasniti osnovne probleme vezane uz prihvaanje realizma, kao i
probleme vezane uz posebne sporove realista i antirealista (npr. o
postojanju fikcijskih entiteta, matematikih entiteta, teorijskih entiteta,
moralnih injenica i sl.)
3. Opisati najvanija izvorna djela iz suvremenog realizma i antirealizma
4. Usporediti razliita suprotstavljena shvaanja odnosno rjeenja pojedinih
sporova
5. Procijeniti plauzibilnost pojedinih stajalita, argumenata i
protuargumenata unutar suvremenih sporova realista i antirealista
Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita polaznici e moi: (1) povezati naueno s ranije poloenim
kolegijima iz epistemologije, metazike, logike i etike, (2) iskoristiti steeno
znanje za budue kolegije iz metazike, epistemologije, lozoje jezika i sl. (3)
samostalno se baviti problemima spora realista i antirealista.
Ocjenjivanje
Prvi pismeni rad 15% konane ocjene, drugi pismeni rad 15% konane ocjene,
usmeni ispit 70% konane ocjene.

Tjedni plan nastave

2. to je realizam?
3. to postoji? Temeljni ontoloki spor (Quine)
4. Realizam i antirealizam u filozofiji matematike
5. Realizam i antirealizam u pogledu moguih svjetova
6. Realizam i antirealizam u pogledu fikcijskih entiteta
7. Realizam i antirealizam u pogledu vremena
8. Metafiziki i semantiki realizam
9. Dummettova kritika semantikog realizma (I)
10. Dummettova kritika semantikog realizma (II)
11. Quine i ontoloka relativnost
12. Putnamov interni realizam (I)
13. Putnamov interni realizam (II)
14. Realistiki odgovor na globalni antirealizam
Literatura
Beri, B. (2012). F ilozofija, Brock, S. i Mares, E. (2007).
svezak drugi [Poglavlja Realism and Anti-Realism,
'Stvarnost' i 'Zato 2+2=4?'], Acumen: Durham, DH
Ibis grafika: Zagreb
Loux, M. J. (2010).
Metafizika [Uvod te 5., 7. i
9. poglavlje], Hrvatski
studiji: Zagreb

Retorika 37924
ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Doc. dr. sc. Branimir Stani
Tomislav Janovi
Opis predmeta
Cilj je predmeta osposobiti studente za razumijevanje retorikoga diskursa u
kontekstu pisanih i govornih medija te ih upoznati s naelima kreacije retorikih
sadraja i nainima javnoga nastupanja.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Argumentirati tvrdnje u skladu s logikim obrascima.

2. Obraniti se od eristikih trikova.
3. Demonstrirati vjetinu oblikovanja izjave za razliite medije.
4. Demonstrirati analitiki pristup sastavljanju govora te ga izloiti.
5. Pripremiti i razviti argumentacijske strategije u debati.
6. Primijeniti pravila govornoga bontona.
7. Demonstrirati sposobnost postavljanja glasa i izgovora za javni nastup.

Ope kompetencije
Retorika je sveobuhvatna disciplina koja je integrirana u gotovo sve sveuiline
programe budui da se nastava i profesionalno djelovanje u komunikologiji
uvelike ostvaruje govorom. Oekuje se da e nauena naela retorikoga govora
koji nuno znai i potragu za istinom oplemeniti sva govorna nastojanja studenata,
u kreaciji teksta i njegovoj izvedbi.
Ocjenjivanje
50% seminarski rad, 50% kolokvij/ ispit.
Tjedni plan nastave

2. to je retorika?
3. Povijest retorike od Grka do XX. stoljea
4. Strategije neformalnog zakljuivanja I
5. Strategije neformalnog zakljuivanja II
6. Vrste tvrdnja
7. Argumentacija: Toulmin i Perelman
8. Smicalice
9. Kolokvij (pismeni)
10. Sluanje govora
11. Govornike vrste
12. Govor
13. Glas i izgovor
14. Praktikum: Debata
15. Kolokvij
Literatura
CICERON, M. T., O ARISTOTEL, Retorika,
govorniku, Matica hrvatska, Naprijed, Zagreb, 1989.
Zagreb, 2002.
EGO, Jasna, Kako postati KARI, Ivo, Temeljci

uspjean govornik, Profil suvremenoga govornitva,
international, Zagreb, 2005. kolska knjiga, Zagreb,
2000.
MEYER M., CARRILHO M.
M., TIMMERMANS B.,
Povijest retorike od Grka do
naih dana, Disput, Zagreb,
2008.

Rimska knjievnost 1 45756

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Prof. dr. sc.
Pavao Knezovi Lucija Krei
Opis predmeta
Upoznavanje rimske knjievnosti i knjievnih vrsta od poetaka do prvog stoljea
pr. Kr.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati poetke rimske knjievnosti,

2. Analizirati odnos rimske knjievnosti naspram grke,
3. Reproducirati razdoblja rimske knjievnosti i glavne predstavnike,
4. Analizirati djela poetnih razdoblja rimske knjievnosti.
Ope kompetencije
Studenti e znati i/ ili moi: denirati poetke rimske knjievnosti, reproducirati
razdoblja rimske knjievnosti i glavne predstavnike.
Ocjenjivanje
Pismeni i usmeni.

Tjedni plan nastave

1. Uvod. Upoznavanje s predmetom. Literatura, obaveze studenata.
2. Sadanje stanje rimske knjievnosti, uzroci propadanja, to je sve
pridonijelo ouvanju djela rimskih pisaca
3. Izvori i poeci rimske knjievnosti. Razdoblja rimske knjievnosti i njihove
osnovne osobitosti
4. Usmena knjievnost u stihu i prozi.
5. A. K. Ceko
6. L. Livije Andronik
7. Gnej Nevije
8. Kvint Enije
9. Titinije, Lucije Afranije i T. Kvincije Ata
10. T. M. Plaut
11. T. M. Plaut
12. M. Pakuvije i Lucije Akcije
13. Scipionov krug
14. Terencije i njegovo djelo
15. M. P. Katon
Literatura
Budimir, Milan; F laar, Tit Makcije Plaut Hvalisavi
Miron (1963). Pregled rimske vojnik (Miles gloriosus) ili
knjievnosti: De auctoribus up (Aulularia)
Romanis, Nauna knjiga,
Beograd
Publije Terencije Afer Vladimir Vratovi (2008).
Svekrva (Hecyra) ili Rimska knjievnost, (str.
Samomuitelj 5-90), Biokova, Zagreb
(Heautontimorumenos)
Sabado, Dionizije;
Zmajlovi, Zvonimir (1975).
Anthologia Latina, kolska
knjiga, Zagreb


ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Preduvjeti
Prof. dr. sc.
Pavao Knezovi
Opis predmeta
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. zlatnog vijeka. Pored
povijesnog pregleda s opusom pisaca ovog perioda, studente se upoznaje prema
njihovoj pripadnosti istim znanstvenim disciplinama kao i knjievnim anrovima.
Prvu cjelinu tvore pisci Ciceronovog, a drugu Augustovog doba.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Prikupiti podatke o piscima i djelima tzv. zlatnog vijeka da ih mogu

2. Identificirati pisce Ciceronova i Augustova doba i njihov znaaj u rimskoj i
svjetskoj knjievnosti.
3. Povezati saznanja o piscima i djelima tzv. zlatnog vijeka s prethodnim
periodom rimske knjievnosti.
4. Prikupiti znanja i primijeniti ih na drugim predmetima studija (rimska
poezija, rimska proza i sl.).
Ope kompetencije
Identicirati pisce Ciceronova i Augustova doba i njihov znaaj u rimskoj i
svjetskoj knjievnosti. Prikupiti znanja i primijeniti ih na drugim predmetima
studija (rimska poezija, rimska proza i sl.).
Ocjenjivanje
Sudjelovanje na predavanjima, diskusija, prezentiranje pojedinih pisaca ili nekog
njihovog djela. Provjera znanja putem kolokvija (pismeno ili usmeno) na kraju
svake cjeline te pismeno obvezne lektire.
Tjedni plan nastave

1. Uvodni sat. Upoznavanje s literaturom i obavezama.
2. Okolnosti u kojima ive i djeluju pisci ovog razdoblja. I. part. Ciceronovo
doba

3. T. Lukrecije Kar i didaktiki ep.

4. M. Tulije Ciceron i razvoj govornitva i filozofije.
5. M. Terencije Varon i historiografija 1. st. pr. Kr.
6. Lirika: poetae docti i Gaj Valerije Katul.
7. Sumiranje bitnih karakteristika pisaca Ciceronova doba (kolokvij).
8. II. cjelina: Augustovo doba:
9. Povijesne okolnosti u kojima ive i djeluju pisci Augustova doba.
10. P. Vergilije Maron pastirska poezija i stvaranje nacionalnog epa.
11. K. Horacije F lak.
12. Rimska elegija (A. Tibul, S. Propercije i P. Ovidije Nazon).
13. Proza Augustovog doba (Tit Livije).
14. Sumiranje bitnih karakteristika pisaca Augustovog doba (2. kolokvij).
15. Zakljuni sat.
Literatura
T.L.Carus; C. Sallustius Vratovi, Vladimir (2008).
Crispus; Q. Horatius Rimska knjievnost,
F laccus; T. Livius / Ciceron; Biokova, Zagreb
Vergilije; Horacije Lektira
na latinskom: 1. T. Lucretii
Cari De rerum natura (I, 1-
43); 2. C. Sallustii Crispi
Bellum Catilinae, c. 51 3. Q.
Horatii F lacci, Sermones I, 9
4. T. Livii Ab Urbe condita:
Praefatio; I, 15-16, II 12-13
Lektira na hrvatskom: M. T.
Ciceron, Govornik P.
Vergilije Maron, Eneida K.
Horacije F lak, Pjesniko
umijee, sva izdanja / mrea
Paratore, Ettore La priredio D. kiljan (1996).
letteratura latina dell' et Leksikon antikih autora,
repubblicana e augustea, Latina&Graeca, Matica
Sansoni, F irenze hrvatska


ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Pavao Knezovi
Opis predmeta
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. srebrnog vijeka (14.-
117.). Pored povijesnog pregleda piscima ovog perioda studente se upoznaje s
njihovim djelima svrstanim prema stilu izraza, anru, svjetonazoru i znanstvenoj
disciplini. Prvu cjelinu tvore pisci julijevsko-klaudijevske dinastije, a drugu
flavijevske dinastije.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Prikupiti podatke o piscima i djelima tzv. srebrnog vijeka da ih mogu

2. Identificirati pisce srebrnog vijeka i njihov znaaj u rimskoj i svjetskoj
knjievnosti.
3. Povezati saznanja o piscima i djelima tzv. srebrnog vijeka s prethodnim
periodom rimske knjievnosti.
4. Prikupiti znanja i primijeniti ih na drugim predmetima studija (rimska
poezija, rimska proza i sl.).
Ope kompetencije
Identicirati pisce srebrenog vijeka i njihov znaaj u rimskoj i svjetskoj
knjievnosti. Ukazati na vanost djela pisaca tzv. srebrnog vijeka u razvoju
latinskog jezika i rimske knjievnosti.
Ocjenjivanje
Sudjelovanje na predavanjima, diskusija, prezentiranje pojedinih pisaca ili nekog
njihovog djela. Provjera znanja putem kolokvija (pismeno ili usmeno) na kraju
svake cjeline te pismeno obvezne lektire.
Tjedni plan nastave

1. I. cjelina: Pisci iz vremena julijevsko-klaudijevske dinastije.

2. Stanje u rimskom carstvu za vrijeme julijevsko-klaudijevske dinastije i ope

karakteristike u knjievnosti srebrnog vijeka.
3. L. Anej Seneka Mlai.
4. Petronije Arbiter.
5. M. Anej Lukan i Aul Perzije F lak.
6. Pjesnici klasicistikog epa.
7. F edro i njegove basne.
8. Sumiranje bitnih karakteristika pisaca ovoga razdoblja (kolokvij).
9. II. cjelina: Pisci iz vremena flavijevske dinastije.
10. Povijesne okolnosti u kojima su ivjeli i stvarali pisci flavijevske dinastije.
11. M. Valerije Marcijal i njegovi epigrami.
12. D. Junije Juvenal i satira.
13. M. F abije Kvintilijan.
14. Kornelije Tacit.
15. G. Plinije Cecilije Mlai. F ilologija, historiografija i znanstvena literatura
srebrnog vijeka. Sumiranje bitnih injenica i karakteristika pisaca
flavijevske dinastije (2. kolokvij).
Literatura
F edro; Seneka; Plinije Vratovi, Vladimir (2008).
Mlai; Petronije; Lektira na Rimska knjievnost,
latinskom: 1. Phaedri Biokova, Zagreb
F abulae Aesopiae: Prol., lib.
I, 1., 3.-6., 13., 21., 24., lib. III,
1., 7., 18., lib. IV, 3., 9., 10. i
20; 2. L. Annaei Senecae
(Minoris), Dialogi: Ad
Gallionerm de vita beata, 1 -
6; 3. G. Plinii Caecilii
Secundi (Minoris),
Epistulae, lib. I, 9., lib. III, 5,
lib. X, 96. i 97. Lektira na
hrvatskom: Petronije
Arbiter: Satire (Satirikon) L.
A. Seneka Mlai: Pretvorba
boanskog Klaudija u tikvu.,
sva izdanja / mrea
priredio Dubravko kiljan
(1996). Leksikon antikih
autora, Latina&Graeca,
Matica hrvatska, Zagreb


ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Lucija Krei
Prof. dr. sc.
Pavao Knezovi
Opis predmeta
Upoznavanje rimske knjievnosti u periodu 117. - 524. i njezina odnosa prema
starokranskoj knjievnosti.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati povijesne okolnosti razdoblja.

2. Reproducirati pisce predstavnike razdoblja propadanja.
3. Analizirati glavna djela razdoblja propadanja.
4. Usporediti pisce i djela zlatnog i srebrnog doba s istima iz razdoblja
propadanja.
5. Objasniti glavne novitete razdoblja propadanja i njihove predstavnike.
Ope kompetencije
Predmet doprinosi svim ishodima uenja na razini programa.
Ocjenjivanje
Pismeni, usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvod. Upoznavanje s literaturom i obavezama studenata.
2. Vremensko ogranienje razdoblja propadanja. Glavne karakteristike.
Opravdanost naziva. Povijesne okolnosti razdoblja. Doba anarhije i diobe
Carstva.
3. Svetonije.
4. Svetonije i njegov model biografije.
5. Poetae novelli (F ronton, Gelije)
6. Apulej.
7. Apulej i roman.

8. Rimski pisci i znanstvenici 3. i 4. stoljea i Simahov krug, apologetska

(poganska) knjievnost spram kranske apologetike. Pisci zbornika
Historiae Augustae.
9. Amijan Mareclin, Elije Donat
10. Marcijan Kapela
11. Marcijan Kapela, tekstovi.
12. Pisci i tekstovi 5. i 6. stoljea.
13. Pisci i tekstovi 5. i 6. stoljea.
14. Boetije i Utjeha filozofije.
15. Utjeha filozofije.
Literatura
Budimir, Milan; F laar, Vladimir Vratovi (2008).
Miron (1963). Pregled Rimska knjievnost,
rimske knjievnosti De Biokova, Zagreb
auctoribus Romanis,
Nauna knjiga, Beograd
Apulej Zlatni magarac: Conte, Gian Biagio (1994).
Asinus aureus Latin literature, The Johns
Hopkins University Press,
Baltimore and London
Svetonije Dvanaest rimskih
careva (ivotopisi: Julije
Cezar, August, Neron,
Vespazijan)

Rimska metrika 77723

ECT S bodovi 2,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 15
Vjebe 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
ime Demo Lucija Krei
Opis predmeta
Putem seminara i vjebi student se upoznaje s rimskim versikacijskim sustavom,
metrikom i prozodijom.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Koristiti internetske izvore za rimsku metriku.

2. Navesti i objasniti glavne pojmove iz rimske metrike i prozodije.
3. Identificirati stope, stihove i strofe rimske poezije.
4. Opisati grka ishodita pojedinih rimskih metrikih oblika.
Ope kompetencije
Koristiti internetske izvore za rimsku metriku. Identicirati stope, stihove i strofe
rimske poezije.
Ocjenjivanje
Redovito dolaenje na nastavu (do 3 izostanka) - 20% ocjene; polaganje dvaju
kolokvija - 50% ocjene; pisanje i pravovremena dostava seminarskih zadaa - 30%
ocjene.
Na zavrnom ispitu konano se denira i eventualno korigira ocjena koja je
ostvarena tijekom nastave.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet: predstavljanje predmeta, podjela seminarskih zadataka,
upoznavanje sa studentima.
2. Definicije metrike i prozodije, grka izvorita rimske metrike, ostvarivanje
ritma u rimskoj poeziji.
3. Kvantitet slogova.
4. Stope, fonoloke metrike deformacije.
5. Daktilski heksametar: uvod, struktura, stanke.
6. Daktilski heksametar: vjeba (Vergilije i Ovidije).

7. Kolokvij.
8. Elegijski distih: uvod, pentametar.
9. Elegijski distih: vjeba (Ovidije, Katul).
10. F aleki jedanaesterac. Sapfika strofa.
11. Asklepijadski stihovi i asklepijadske strofe.
12. Alkejska strofa.
13. Jamb. Holijamb.
14. Kolokvij.
15. Zavrna diskusija.
Literatura
V. Gortan, O. Gorski, P. Katul (1996). Pjesme
Pau (1954). Latinska (priredio i preveo D.
gramatika (bilo koje kiljan), str. 17-19 (poglavlje
izdanje), 325-332, kolska Katulovi metri), L&G,
knjiga, Zagreb Zagreb
Katul Pjesme: 1, 2, 3, 4, 8, 11,
13, 29, 31, 32, 36, 51, 60, 64
(116-153), 83, 85, 87, 95., ht t
p://w w w .t helat inlibrary .co
m/

Rimska poezija 1 86143

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Vjebe 30
Izvoa
Doc. dr. sc.
ime Demo Lucija Krei
Preduvjeti
Opis predmeta
Kolegij e osposobiti studenta za analizu rimske epske poezije time to e se na
predavanjima reprezentativni odlomci obraivati na svim razinama (metrikoj,
fonolokoj, morfolokoj, sintaksnoj, semantikoj i tzv. realnoj).
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Koristiti rjenike, stranu literaturu i prirunike.

2. Analizirati odabrane epske odlomke.
3. Primijeniti ranije steena znanja iz rimske metrike.
4. Identificirati glavne karakteristike epske poezije i njihove autore.
5. Napisati samostalno prijevod odabranog odlomka epskog djela.
Ope kompetencije
Koristiti rjenike, stranu literaturu i prirunike.
Ocjenjivanje
Redovito dolaenje na nastavu (do 3 izostanka) 20% ocjene
Polaganje dvaju kolokvija 50% ocjene
Pisanje i pravovremena dostava seminarskih zadaa 30% ocjene
Na zavrnom ispitu konano se denira i eventualno korigira ocjena koja je
ostvarena tijekom nastave.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet. Raspodjela seminarskih zadataka.
2. Ponavljanje rimske metrike, napose heksametra kao stiha epike.
3. Uvod u Vergilijevu Eneidu. Vjebanje Vergilijeva heksametra.
4. Rad s rjenikom kao pomonim sredstvom u analizi poetskoga teksta.
5. Morfoloka analiza: vrste rijei i oblici.
6. Identificiranje predikata i prouavanje njihove uloge u strukturiranju teksta.

7. Analiza perifernih dijelova reenice u epskom djelu.

8. Kolokvij.
9. Analiza na razini perioda: nezavisne i zavisne reenice.
10. Vie razine teksta: meureenini konektori i struktura narativnih odjeljaka.
11. Realni komentar: povijesne i mitoloke osobe, mjesta i koncepti.
12. Znaenjska razina: semantiki detalji.
13. Prevoenje teksta.
14. Kolokvij.
15. Zakljuna razmatranja o epskoj poeziji. Diskusija.
Literatura
Vergilije Eneida: I: 1-80, Vergilije Bukolike: Ekloga I,
494-578; II: 1-56, 199-249, ht t p ://w w w .t helat inlibrary
624-734, IV: 173-197, 553- .co m/
692; VI: 1-155; VIII: 608-731;
IX: 367-449; XII: 887-952;, h
tt p ://w w w .t helat inlibrary .c
om/
Ovidije Metamorfoze: I, 1- Vergilije Georgike: I 1-50; II
150; 1-50; IV: 55-166; VIII: 136-176; III 1-48; IV 1-50, ht
152-235; X: 1-85; XIV: 1-74; tp ://w w w .t helat inlibrary .c
XV: 745-879., ht t p ://w w w .t om/
helat inlibrary .co m/

Rimska poezija 2 86145

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Vjebe 30
Lekt. Izvoa
Zdravka Martini- Zdravka Martini-Jeri,
Jeri Lekt.
Opis predmeta
Temeljni cilj predmeta je pruiti to cjelovitiju sliku rimske poezije na temelju
itanja reprezentativnih odlomaka rimske lirike i drame. Studenti e se osposobiti
kroz aktivno itanje tekstova reprezentativnih autora Horacija, Ovidija, Plauta i
S eneke na seminaru za samostalan rad na izvornom pjesnikom tekstu na
latinskom jeziku. Cilj je predmeta razvijanje strategija prevoenja s latinskog na
hrvatski jezik, te knjievna i jezino-stilska analiza teksta, primjena i proirivanje
znanja iz sintakse, stilistike, metrike, latinskog leksika i frazeologije.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Prepoznati i objasniti glavne karakteristike lirike i drame i

reprezentativnih predstavnika u rimskoj knjievnosti,
2. Prepoznati i razlikovati razliite vrste metra prema vrsti rimske poezije,
3. Analizirati izvorni tekst rimske lirike i drame,
4. Primijeniti prethodno steena znanja iz morfologije i sintakse latinskog
jezika,
5. Procijeniti i odabrati kvalitetan i toan prijevod rimske lirike i drame.
Ope kompetencije
Student e znati/moi: prepoznati i opisati razliite vrste metra prema vrsti
rimske poezije (lirika, epika, drama), interpretirati i primijeniti steene
prevodilake vjetine i tehnike s naglaskom na lirsku poeziju i dramu, navesti i
objasniti temeljne karakteristike rimske poezije, s obzirom na tematiku i sadrajnu
raznolikost pjesama, smjestiti rimsku poeziju u knjievni, drutveni i povijesni
kontekst.
Ocjenjivanje
Rad studenta se prati i vrednuje tijekom cijeloga semestra, a konana ocjena
definira se pismenim ispitom. Ocjena seminarskog rada ulazi u zavrnu ocjenu.

Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet. Raspodjela seminarskih zadataka.
2. P. Ovidius Naso, Tristia, prevoenje, analiza metrike, seminarski radovi
3. P. Ovidius Naso, Tristia, prevoenje, analiza metrike, seminarski radovi
4. P. Ovidius Naso, Amores, prevoenje, analiza metrike, seminarski radovi
5. Q. Horatius F laccus, Carmina, prevoenje, analiza metrike, seminarski
radovi
radovi
radovi
radovi
9. T. Maccius Plautus, uvod u odabranu komediju, prevoenje, analiza metrike,
seminarski radovi
10. T. Maccius Plautus, Aulularia, prevoenje, analiza metrike, seminarski
radovi
11. T. Maccius Plautus, Aulularia, prevoenje, analiza metrike, seminarski
radovi
12. L. Annaeus Seneca, Medea, uvod u tragediju, prevoenje, analiza metrike,
seminarski radovi
13. L. Annaeus Seneca, Medea, prevoenje, analiza metrike, seminarski radovi
14. L. Annaeus Seneca, Medea, prevoenje, analiza metrike, seminarski radovi
15. Sinteza
Literatura
P.Ovidii Nasonis Tristia I, Q. Horatii F lacci Carmina I,
3; IV, 10; Amores 1, 2, 9,10, 11, 14, 37; II, 3, 10,
Epigramma ipsius; I, 9; II, 12, 14; III, 1, 9, 30; IV 1, 8;
15; III, 9, ht t p ://w w w .t helat Carmen Saeculare; Epodon
inlibrary .co m/ liber 2, ht t p ://w w w .t helat in
library .co m/
L. Annaei Senecae Medea 1 T. Maccii Plauti Aulularia
55; 116 300; 380 579; 670 Argumentum I, II; 1-405, ht t
751; 879 1027, ht t p ://w w w .t p://w w w .t helat inlibrary .co
helat inlibrary .co m/ m/

Rimska povijest i civilizacija 45755

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R2
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
ime Demo Kristina Din, mr. sc.
Opis predmeta
Rimska povijest i civilizacija preduvjet su za poznavanje povijesti, kulture i
civilizacijskih tekovina openito. Predmetom se dobiva uvid u korijene, razvoj
(antropoloki, socioloki, gospodarski, povijesni, pravni, graditeljski), propast
civilizacije, kao i njezine odraze na slijed povijesti do danas. Metodoloki se
pojmovi obrauju na svjetskim primjerima, ali uvijek u korelaciji s naim
prostorom radi lakeg usvajanja gradiva.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati osnovne metodoloke pristupe u razumijevanju povijesti i

civilizacije
2. Identificirati najvanije osobe i procese koji su ostavili traga u rimskoj
povijesti i civilizaciji
3. Objasniti uzrono-posljedine veze izmeu povijesnog procesa i
civilizacijskog nasljea pojedinog razdoblja rimske povijesti i civilizacije
4. Objasniti naslijee materijalne i duhovne kulture u rimskoj povijesti i
civilizaciji
5. Navesti osnovne znaajke povijesti i civilizacije odreenog razdoblja
antike povijesti i civilizacije
6. Objasniti odnose unutar okruenja u kojem je nastala rimska povijest i
civilizacija

7. Prikazati vanost spomenike batine i materijalne kulture u kontekstu

civilizacijskih tekovina rimskog doba
8. Objasniti tekovine rimske povijesti i civilizacije u srednjovjekovnoj
graditeljskoj i knjievnoj tradiciji Mediterana
9. Objasniti ustroj Rima i povezati ga sa suvremenou
Ope kompetencije
1. objasniti uzrono-posljedine veze izmeu povijesnih dogaaja, povijesnih
procesa i civilizacijskih ostataka podruja na kojem se razvijala rimska povijest i
civilizacija;
2. analizirati nain donoenja zakljuaka o pojedinim povijesnim tijekovima;
3. usporediti povijesne i civilizacijske procese u pojedinim zemljopisnim
okruenjima;
4. klasicirati vanost podataka i informacija o pojedinim procesima u povijesnom
i civilizacijskom okruenju;
5. razlikovati osobitosti pojedinih povijesnih dogaaja u povijesnom i
civilizacijskom okruenju.
Ocjenjivanje
Ocjenjuje se seminar kao pisani rad, te izlaganje zadane teme, aktivno sudjelovanje
na nastavi, usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. to je rimska povijest i civilizacija?
2. Povijesna vrela: 1.pisana vrela; 2. arheoloki ostatci
3. Apeninski poluotok povijesna vrela, povijesnitvo i povijesna razdoblja
4. Etrurska civilizacija i kultura
5. Poeci i uspon Rima Doba kraljevstva; dogaaji, linosti, civilizacija
6. Rano doba Republike; dogaaji, linosti, civilizacija
7. Uspon i kriza Republike; dogaaji, linosti, civilizacija
8. Pad Republike i uspostava principata; dogaaji, linosti, civilizacija
9. Dominat; dogaaji, linosti, civilizacija
10. Kriza Carstva; dogaaji, linosti, civilizacija
11. Dekadenca Carstva; dogaaji, linosti, civilizacija
12. Religija - odnos Poganstva i Kranstva; dogaaji, linosti, civilizacija
13. Pad Carstva; dogaaji, linosti, civilizacija
14. Jaanje Bizanta; dogaaji, linosti, civilizacija
15. Rimska povijest i civilizacija u odnosu na kasnija povijesna razdoblja

Literatura
Lisiar, Petar (1971). Grci i Grimal, Pierre (1968).
Rimljani Rimska civilizacija
Janson, H. W. (2003). (1986). The Times Atlas

Povijest umjetnosti svjetske povijesti
Salvan I.; Caporali, R.

(1967). Antiki Rim

Rimska proza (Srebrni vijek) 61851

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Vjebe 30
Izvoa
Lekt.
Teo Radi Teo Radi, Lekt.
Preduvjeti
Latinski jezik 4
Opis predmeta
Upoznavanje s glavnim predstavnicima proze srebrnoga vijeka rimske
knjievnosti. Osposobljavanje za samostalan rad na izvornom proznom latinskom
tekstu (knjievna i jezino-stilska analiza te razvijanje strategija prevoenja s
latinskoga na hrvatski) na odabranim ulomcima djela reprezentativnih rimskih
prozaika navedenoga perioda Seneke Mlaega i Tacita. Produbljivanje, primjena i
uvrivanje znanja sintakse i stilistike. Utvrivanje i proirivanje znanja
latinskoga leksika i frazeologije.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Nabrojati osnovne biografske i bibliografske podatke o najistaknutijim

proznim piscima srebrnoga vijeka.
2. Analizirati odabrane Senekine i Tacitove tekstove u knjievnom i jezino-
stilskom pogledu.
3. Prepoznati (na primjeru Senekina i Tacitova teksta) razlikovne
karakteristike proznih tekstova srebrnoga vijeka u odnosu na znaajke
proznih tekstova zlatnoga vijeka rimske knjievnosti.
4. Primijeniti (prilikom analize teksta) prethodno steena znanja iz latinskoga
jezika.
5. Prepoznati u Senekinu i Tacitovu tekstu odstupanja od pravila koja navodi
latinska deskriptivna gramatika.
Ope kompetencije
Uoiti i interpretirati knjievne i jezine osobitosti latinskoga teksta. Prepoznati i
obrazloiti stilske karakteristike autora te anra i knjievnoga razdoblja u cjelini.
Kontekstualizirati latinski tekst. Produbiti prethodno steena znanja iz latinske
morfologije, sintakse i stilistike. Unaprijediti vjetinu prevoenja s latinskoga.

Ocjenjivanje
Tijekom nastave kontinuirano se prati i vrednuje pohaanje nastave i
pripremljenost za nastavu. Na zavrnom se pisanom ispitu ocjenjuju razumijevanje
i prijevod te jezina interpretacija zadanih ulomaka obvezatne ispitne lektire.
Zavrni se pisani ispit sastoji od najmanje jednoga, a najvie triju djelova, ovisno o
tom u kolikoj je mjeri kandidat iskoristio mogunost da dijelove ispita poloi
tijekom nastave. Ukupno je tijekom nastave i na zavrnom ispitu mogue
prikupiti 100 bodova. Bodovi i ocjene: 61-70 dovoljan (2), 71-80 dobar (3), 81-90
vrlo dobar (4), 91-100 odlian (5).
Tjedni plan nastave

1. Uvodni dogovor, utvrivanje obveza i pregled literature
2. L. Annaeus Seneca: Epistulae morales ad Lucilium (ep. 3)
8. 1. DIO ISPITA
9. P. Cornelius Tacitus: Annales (II, 43, 60, 71, 72)
10. P. Cornelius Tacitus: Annales (II, 82; III, 26-28)
11. P. Cornelius Tacitus: Annales (XII, 66-69)
12. P. Cornelius Tacitus: Annales (XIII, 2-5)
13. P. Cornelius Tacitus: Annales (XIII, 16-17; XIV, 14-16)
14. P. Cornelius Tacitus: Annales (XV, 62-64)
15. 2. DIO ISPITA
Literatura
Tekstovi koji se itaju na Ispitna lektira koju studenti
nastavi: L. Annaeus Seneca: pripremaju sami: L. Annaeus
Epistulae morales ad Seneca: Epistulae morales ad
Lucilium (3-8) P. Cornelius Lucilium (1, 2, 12, 20, 45, 47,
Tacitus: Annales (II, 43, 60, 94) P. Cornelius Tacitus:
71, 72, 82; III, 26-28; XII, 66- Annales (I, 1-8; VI, 45-46,
69; XIII, 2-5, 16-17; XIV, 14- 50-51; XIV, 3-9; XV, 38-45)
16) P. Cornelius Tacitus:
Historiae (V, 1-12)
Divkovi, Mirko (1997). Marevi, Jozo (2000).
Latinsko-hrvatski rjenik: Latinsko-hrvatski
za kole, Naprijed enciklopedijski rjenik, sv. I-
II, Velika Gorica-Zagreb
2000., Matica hrvatska

Rimska proza (Zlatni vijek) 37575

ECT S bodovi 3,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Vjebe 30
Preduvjeti
Doc. dr. sc. Lekt.
ime Demo Teo Radi Latinski jezik 2
Opis predmeta
Upoznavanje s glavnim predstavnicima proze zlatnoga vijeka rimske knjievnosti.
Osposobljavanje za samostalan rad na izvornom proznom latinskom tekstu
(knjievna i jezina analiza te razvijanje strategija prevoenja s latinskoga na
hrvatski) na odabranim ulomcima djela reprezentativnih rimskih prozaika
navedenoga perioda Cicerona i Salustija. Produbljivanje, primjena i uvrivanje
znanja sintakse. Utvrivanje i proirivanje znanja latinskoga leksika i frazeologije.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Navesti osnovne biografske i bibliografske podatke o najistaknutijim

proznim piscima zlatnoga vijeka.
2. Analizirati odabrane Ciceronove i Salustijeve tekstove u knjievnom i
jezino-stilskom pogledu.
3. Nabrojati (na primjeru Ciceronova i Salustijeva teksta) razlikovne
karakteristike proznih tekstova srebrnoga vijeka u odnosu na znaajke
proznih tekstova zlatnoga vijeka rimske knjievnosti.
4. Primijeniti (prilikom analize teksta) prethodno steena znanja iz latinskoga
jezika.
5. Prepoznati u Ciceronovu i Salustijevu tekstu odstupanja od pravila koja
navodi latinska deskriptivna gramatika.
Ope kompetencije
Uoiti i interpretirati knjievne i jezine osobitosti latinskoga teksta. Prepoznati i
obrazloiti stilske karakteristike autora te anra i knjievnoga razdoblja u cjelini.
Kontekstualizirati latinski tekst. Produbiti prethodno steena znanja iz latinske
morfologije i sintakse. Unaprijediti vjetinu prevoenja s latinskoga.

Ocjenjivanje
Tijekom nastave kontinuirano se prati i vrednuje pohaanje nastave i
pripremljenost za nastavu. Na zavrnom se pisanom ispitu ocjenjuju razumijevanje
i prijevod te jezina interpretacija zadanih ulomaka obvezatne ispitne lektire.
Zavrni se pisani ispit sastoji od najmanje jednoga, a najvie triju djelova, ovisno o
tom u kolikoj je mjeri kandidat iskoristio mogunost da dijelove ispita poloi
tijekom nastave. Ukupno je tijekom nastave i na zavrnom ispitu mogue
prikupiti 100 bodova. Bodovi i ocjene: 61-70 dovoljan (2), 71-80 dobar (3), 81-90
vrlo dobar (4), 91-100 odlian (5)
Tjedni plan nastave

1. Uvodni dogovor, utvrivanje obveza i pregled literature
2. M. Tullius Cicero: Pro A. Licinio Archia poeta oratio (1-5)
8. 1. DIO ISPITA
9. C. Sallustius Crispus: Bellum Catilinae (1-5)
15. 2. DIO ISPITA
Literatura
Tekstovi koji se itaju na Ispitna lektira koju studenti
nastavi: M. Tullius Cicero: pripremaju sami: M. Tullius
Pro A. Licinio Archia poeta Cicero: Oratio in L.
oratio C. Sallustius Crispus: Catilinam prima C.
Bellum Catilinae (1-30) Sallustius Crispus: Bellum
Iugurthinum (5-10, 31, 85)
M. Tullius Cicero: Cato
Maior de senectute
Divkovi, Mirko (1997). Marevi, Josip (2000).
Latinsko-hrvatski rjenik: Latinsko-hrvatski
za kole, Naprijed enciklopedijski rjenik, sv. I-
II, Matica hrvatska

Rod, spol i ljudska prava 76167

ECT S bodovi 4,0
Opis predmeta
Engleski jezik R3
Cilj kolegija je upoznati studente/ice s osnovnim teorijskim postavkama ljudskih
prava ena i feminizma, feministikom kritikom (liberalnih) teorija i praksi E-uenje R1
ljudskih prava, s meunarodnim i domaim mehanizmima zatite ljudskih prava
ena i tipinim krenjima ljudskih prava ena. Pored toga cilj je razviti kod Sati nastave
studenata/ica sposobnost kritike analize i prosudbe protuslovnih pitanja teorije i Predavanja 15
prakse feminizma i ljudskih prava ena. Seminari 15
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati pojam ljudskih prava ena

2. Objasniti razliite feministike pravce
3. Identificirati i objasniti razliita krenja ljudskih prava ena
4. Razlikovati i kritiki argumentirati razliita stajalita feminizma
5. Razlikovati i kritiki argumentirati razliite koncepte rodne
ravnopravnosti
6. Objasniti osnovne teorijske koncepte feminizma i ljudskih prava ena
7. Identificirati i analizirati krenja ljudskih prava ena u praksi, njihovih
uzroka i posljedica
8. Procijeniti razliite politike i prakse zatite i promocije prava ena
9. Primijeniti inovativna rjeenja za probleme u teoriji i praksi ljudskih prava
ena i rekonstruirati tradicionalni kanon ljudskih prava
Ope kompetencije
Objasniti polazne pretpostavke razliitih politikih, vjerskih i kulturnih
orijentacija.
Objasniti porijeklo drutvenih problema i sukoba imajui pri tom na umu nain na
Ocjenjivanje
Aktivno sudjelovanje na nastavi: 10%, usmeni ispit: 20%, esej: 70%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod: osnovni koncepti feminizma i prijepori u teoriji i praksi
2. F eministike teorije

3. F eministika kritika ljudskih prava

4. Multikulturalizam i ljudska prava (ena)
5. Meunarodni sustav zatite ljudskih prava ena
6. Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena
7. Praksa Europskog suda za zatitu ljudskih prava
8. Zatita prava ena u RH
9. F eministiki aktivizam
10. Diskriminacija na radu i pri pristupu socijalnim uslugama
11. Nasilje nad enama
12. Reproduktivna prava
14. Hipotetski sluaj
15. Evaluacija
Literatura
I. Radai (2008). F eminism C. Charlesworth i C.
and Human Rights: The Chinkin (2000). Human
Inlcusive Approach to Righs, Manchester
Interpreting International University Press
Human Rights Law, UCL
Jurisprudence Review
I. Radai (2012). The D. Cornell (1998). At the
European Court of Human Heart of F reedom:
Rights' Approach to Sex F eminism, Sex and
Discrimination, European Equality, Princeton
Gender Equality Law University Press
Review
C. Smart (1989). F eminism
and the Power of Law,
Routledge

Ruralna sociologija 37770

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Maja tambuk
Opis predmeta
C i l j predmeta Ruralna sociologija je prouavati seoska drutva sa svih
sociologijskih aspekata, s posebnim naglaskom na to kako prostorna obiljeja
utjeu na oblikovanje i funkcioniranje tih drutava. Program kolegija je usmjeren
na tumaenje procesa, fenomena, odnosa u seoskim drutvima europske tradicije.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Identificirati utjecaj obiljeja prostora u oblikovanju i funkcioniranju

ruralnog drutva
2. Prikazati koje su druge sociologijske discipline korisne za iri uvid u
problematiku ruralnih podruja
3. Definirati temeljne procese, fenomene i odnose u seoskim drutvima
4. Analizirati utjecaj modernizacijskih procesa i njihov utjecaj na ruralno
drutvo
5. Identificirati jednostavnije drutvene probleme i predloiti rjeenje
6. Prikazati strunu kompetentnost za interdisciplinarnu suradnju u kreiranju
razvojnih projekata na ruralnom teritoriju
Ope kompetencije
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima. Objasniti kljune
strukturalne faktore koji oblikuju drutvo. Prikazati relevantnost koncepata
drutvene strukture i drutvenih institucija u objanjavanju drutvenih fenomena.
Ocjenjivanje
Ispit je usmeni, a traje oko 20 min. Seminarski rad nije obvezan, a honorira se
naknadno na ispitu. Student temu odabire u suglasju s nastavnikom. Konzultacije
su omoguene putem e-maila, ali i osobno, u dogovoru s nastavnikom. Tolerira se
izostanak s tri predavanja. Vodi se evidencija prisustvovanja predavanjima.

Tjedni plan nastave

1. Ruralna sociologija i odnos prema drugim drutvenim znanostima
2. Ruralna sociologija osnovni termini
3. Selo i modernizacijski procesi
4. Ruralnost i njene sastavnice
5. Urbanizacijski procesi i selo
6. Agrarna depopulacija u hrvatskim ruralnim sredinama
7. Obiljeja ruralne sredine
8. Seljaci-radnici, mjeovita kuanstva i pluriaktivnost
9. Drutveni poloaj i problemi ruralne ene
10. Odnos sredite periferija na primjeru Like
11. Model razvitka zatienog podruja kao model opeg ruralnog razvitka
12. Dvozaviajnost
13. O regionalizaciji: selo i ravnomjerni razvitak Hrvatske
14. Problemi razvitka hrvatskih sela
15. Naela ruralne revitalizacije
Literatura
Maja tambuk, Ivan Rogi, Maja tambuk, Ivan Rogi,
Anka Mieti, ur. (2002). ur. (2001). Budunost na
Prostor iza: kako rubu movare. Razvojni
modernizacija mijenja izgledi naselja na Lonjskom
hrvatsko selo, Zagreb: polju, Zagreb: Institut
Institut drutvenih znanosti drutvenih znanosti Ivo
Ivo Pilar Pilar (Biblioteka Zbornici)
Ivan Rogi, Maja tambuk, Henri Mendras (1986).
ur. (1998). Duge sjene Seljaka drutva. Elementi
periferije. Prinos za jednu teoriju seljatva,
revitalizaciji hrvatskoga Zagreb: Globus
ruba, Zagreb: Institut
Pilar (Biblioteka Zbornici)
Rudolf Biani (1936). Kako
ivi narod. ivot u
pasivnim krajevima,
Zagreb: Pravni fakultet
Zagreb i nakladni zavod
Globus

Semiotika u masovnom komuniciranju 86092

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Preduvjeti
Izv. prof. dr. sc. Osnove komunikologije
Danijel Laba
Opis predmeta
Glavni cilj predmeta je pruiti uvid u osnovna znanja o semiotici, s posebnim
osvrtom na njezinu interdisciplinarnost, razumijevajui je kao toku u kojoj se
stapaju znanosti o ivotu i znanosti o znakovima (T. Sebeok). Specini cilj
kolegija je pripremanje studenata za razumijevanje semiotike kao znanosti, ope
semioze i sustava komuniciranja, kakvo se oituje u najirem rasponu - od
svakodnevne komunikacije preko javne (i masovne) komunikacije do estetikih
struktura jezinih, slikovnih i zvunih znakova - kako bi se od znaka dolo do
simbola, te prepoznalo mogunosti semiotikoga tumaenja svih vrsta medijskih
tekstova (tiskani mediji openito, naslovnica, promidba, fotografija, glazba, film).
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati i usporediti povijesni razvoj semiotike i njezinog sadraja;

2. Objasniti temeljne autorske pristupe semiotici, te pojmove poput znaka i
simbola;
3. Argumentirati vanost poznavanja semiotikih znanja u studiju
komunikacijskih znanosti;
4. Opisati ulogu znakova i simbola u svakodnevnom ivotu;
5. Analizirati i interpretirati znakove i simbole u tiskanim medijima,
promidbi, fotografiji, glazbi, kazalitu, filmu;
6. Koristiti steena znanja o semiotikome tumaenju masovnih medija;
7. Ocijeniti kvalitetu i mogunosti stereotipizacije i manipulacije putem
medija;
8. Analizirati kritiki medijske sadraje sa semiotikog aspekta;
9. Argumentirati razloge zbog kojih je nuno poznavati semiotiku masovnih
medija.

Ope kompetencije
Studenti e se upoznati sa semiotikim gledanjem na ovjeka koji je animal
symbolicum - bie simbola, jer jedini ima mogunost i sposobnost stvoriti simbole
te misliti i ivjeti u svijetu simbola. Kako su jezik, mitovi, umjetnost, religija i
mediji dijelovi tog svemira, a simboli postaju dio ovjekove komunikacije, studenti
e biti osposobljeni ne samo zamjeivati, nego i ispravno tumaiti razne znakove i
simbole koje nam svakodnevno prenose mediji u razliitim drutvenim i
kulturnim okruenjima. Studenti e znati argumentirano iznositi razloge zbog
kojih je nuno posjedovati znanja o semiotici masovnih medija, te e razviti
vjetine kritikoga sagledavanja, prikazivanja i analize medija od tiskanih do novih
medija koji putem znakova i simbola mogu stvarati, ali i manipulirati,
stereotipizirati i ideologizirati suvremena drutva.
Ocjenjivanje
10 % prisustvovanje predavanjima; 10 % sudjelovanje u raspravama rad na blogu;
80% kolokviji i/ili zavrni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje - upoznavanje s predmetom, podjela literature,
pojanjavanje obveza;
2. Povijest semiotike I;
3. Povijest semiotike II;
4. Znak, znakovitost, znakovlje, znaenje;
5. Semioza. Semiotika: sustavi znaenja i proces komunikacije;
6. Jezik i jezini kodovi;
7. Semiotika medija;
8. Semiotika (novinarskog) teksta;
9. Semiotika televizije;
10. Semiotika (dnevnoga) tiska;
11. Semiotika fotografije;
12. Semiotika filma;
13. Semiotika promidbenih poruka;
14. Od znaka do simbola: komunikacijska funkcija simbola u masovnim
medijima.
15. Ponavljanje gradiva za ispit
Literatura
BARTHES, R., Mitologije, JOHANSEN, J. D. LARSEN,
Pelago, Zagreb 2009 S. E., Uvod u semiotiku,
Croatialiber, Zagreb 2000
NTH, W., Prirunik LABA, D., -

semiotike, Ceres, Zagreb MIHOVILOVI, M.,
2004, (59-130; 467-511) Masovni mediji i semiotika
popularne kulture,
Kroatologija, 2 (2011)1, 95-
122

Sintaksa hrvatskoga jezika 37447

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Grevi
Preduvjeti
Opis predmeta F onologija i morfologija
Stjecanje znanja o hrvatskoj sintaksi, svladavanje sintaktike norme, primjena toga hrvatskoga jezika
znanja na sastavljanje teksta, uoavanje sintaktikih pogrjeaka u javnoj
komunikaciji.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati i primjereno razumjeti sintaktike kategorije u hrvatskom jeziku;

2. Pokazati sintaktike cjeline u tekstu;
3. Objasniti i upoznati razliite teorijske pristupe u sintaksi;
4. Analizirati i uoavati sintaktika odstupanja od norme, u pismu i govoru;
5. Primijeniti steena znanja iz sintakse.
Ope kompetencije
Primjereno denirati osnovne pojmove u hrvatskoj sintaksi. Primijeniti znanja iz
sintakse uoavanjem i izbjegavanjem pogrjeaka u pismenoj i usmenoj
komunikaciji.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%; seminarski rad 20%; ispit i predrok (kolokvij) 60%;
pohaanje nastave 10%
Tjedni plan nastave

1. Sintaksa u hrvatskim gramatikama
2. Metode sintaktikoga opisa
3. Sintaktike jedinice
4. Razgranienje sintaktikih jedinica od terminolokih i frazeolokih
5. Od rijei do reenice
6. Reenica i iskaz
7. Obavijesno, sadrajno i gramatiko ustrojstvo reenice

8. Sintaktike kategorije
9. Jednostavna reenica
10. Sloena reenica
11. Red rijei
12. Sronost
13. Od reenice do teksta
14. Interpunkcijski znakovi u reenici i tekstu
15. Sintaktike pogreke u dodiru hrvatskoga i drugih jezika
Literatura
Stjepko Teak, Stjepan Eugenija Bari i dr. (1995).
Babi (2009). Gramatika Hrvatska gramatika, Zagreb
hrvatskoga jezika prirunik (i novija izdanja)
za osnovno jezino
obrazovanje, Zagreb
Katii, Radoslav (2002). Josip Sili, Ivo Pranjkovi
Sintaksa hrvatskoga (2005). Gramatika
knjievnog jezika, Zagreb hrvatskoga jezika, Zagreb

Skepticizam [Epistemologija] 117074

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Zvonimir uljak Ana Butkovi
Opis predmeta
Cilj je predmeta upoznati studentice i studente s epistemolokim problemom
skepticizma kroz najvanija skeptika stajalita. Obraivat e se tipovi
skepticizma (antiki i moderni skepticizam), osnovne skeptike hipoteze te
analiza skeptikih i protuskeptikih argumenata.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i razumjeti vanost skeptike pretpostavke u kontekstu

opravdanja i znanja
2. Definirati osnovne skeptike i protuskeptike argumente
3. Povezati historijski i suvremeni kontekst skeptikih argumenata
4. Objasniti i samostalno itati izvorne filozofske tekstove
5. Prikazati i vrednovati plauzibilnost pojedinih skeptikih i protuskeptikih
argumenata
Ope kompetencije
Nakon poloenog ispita, studenti i studentice e moi: uvidjeti vanost skeptikih
argumenata unutar epistemolokih teorija znanja i opravdanja, analizirati i kritiki
se odnositi prema lozofskoj argumentaciji, formulirati vlastita lozofska
stajalita i objektivno ih vrednovati, samostalno itati izvorne filozofske tekstove.
Ocjenjivanje
Na temelju: (i) ocjene iz usmenog izlaganja i (ii) ocjene obaju kolokvija/zavrnog
pisanog ispita.
Tjedni plan nastave

2. Kontekst i vanost skeptike pretpostavke
3. Tipovi skepticizma

4. Antiki (pironizam, Agripinna trilema, Sekst Empirik) i suvremeni

skepticizam (R. Descartes, H. Putnam)
5. Paradoksi
6. Skeptiki argumenti i naelo epistemike zatvorenosti
7. Argument iz zablude
8. Kolokvij 1
9. Argument iz sna
10. Argument iz neznanja
11. Argument iz neznanja
12. Zdravorazumski realizam
13. Protuskeptike strategije
14. Kontekstualizam
15. Kolokvij 2
Literatura
Descartes, R. Meditacije o Priji-Samarija, S. i Gavran
prvoj filozofiji (rukopis, Milo, A. (2011). Antika i
priredio J. Talanga) novovjekovna
epistemologija, Jesenski i
Turk: Zagreb
Sekst Empirik (2008).
Obrisi pironizma, KruZak:
Zagreb

Socijalna ekologija 37771

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Vladimir Lay Izv. prof. dr. sc. Vladimir Lay
Opis predmeta
Osnovni ciljevi kolegija su pruiti znanja i spoznaje o: osnovnim pojmovima
socijalne ekologije; o temeljnim problemima organizacije opstanka u uvjetima
ugroze prirodnih osnova ivota na planetranoj razini; o konceptu kvalitete
ivljenja; o konceptu i pitanjima odrivosti i odrivog razvoja. Uz navedene ciljeve
zavrni tematki blok ima namjeru pruiti studentima spoznaje: o ekolokim
posebnostima i izvrsnostima Hrvatske u europskom kontekstu; o pojavama i
problemima (ne) odrivosti razvoja Hrvatske; o nacionalnim interesima razvoja
Hrvatske kroz prizmu koncepta odrivog razvoja. Kolegij ima i elemente potpore
u izgradnji modernog, na armaciju ivota orijentiranog pogleda na svijet i
kritian je prema civilizaciji smrti i modernim oblicima destrukcije i
samodestrukcije ivota.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati moderne socio-ekoloke procese u suvremenom svijetu.

2. Primijeniti steena znanja i spoznaje u organizaciji vlastitih oblika
ponaanja prema okoliu i ivotu.
3. Razviti vlastitu mentalnu mapu socio-ekolokog ustroja modernog svijeta.
4. Analizirati suvremene socio-ekoloke i razvojne probleme u dananjoj
Hrvatskoj i svijeta.
5. Procijeniti vlastitu vrijednosnu orijentaciju i pogled na svijet ija je ideja
vodilja afirmacija ivota.
6. Prikazati steena znanja i spoznaje drugim (mladim) ljudima koji nemaju
mogunost sluati ovaj kolegij.
7. Primijeniti znanja u raznim ivotnim situcijama.
Ope kompetencije
Prikazati drutvena pitanja u kontekstu kapitalizma, individualizacije,
nacionalizma i globalizacije.

Ocjenjivanje
Naglasak je na usmenom ispitivanju koji po kandidatu traje oko 30 minuta. Budui
je ukupno svega oko 20 studenata studente pratimo pojedinano - mentorski.
Seminari se ocjenjuju od strane svih polaznika. Maksimum dozvoljenih izostanaka
je 3 x (1/5). O prisutnosti vodimo stalnu evidenciju.
Tjedni plan nastave

1. Osnovni pojmovi socijalne ekologije 1: oikos, oikonomia, rast, granice rasta,
razvoj i napredak.
2. Osnovni pojmovi socijalne ekologije 2: kvaliteta ivljenja, mrea ivota,
odrivost, odrivi razvoj.
3. Osnovni pojmovi socijalne ekologije 3: ekocentrizam, biocentrizam,
antopocentrizam.
4. Klimatske promjene kao antropogeni socio-ekoloki proces.
5. Klimatske promjene u Hrvatskoj - analiza javne politike.
6. Procesi razvojem uzrokovanog propadanja planetarne bioloke
raznolikosti.
7. Procesi ugroze svjetskih zaliha pitke vode.
8. Suvremeni oblici napada na ivot.
9. Koncept kvalitete ivljenja: dimenzije, indiktaori, varijable / povijest
koncepta i dosezi.
10. Analiza rezultata istraivanja kvalitete ivljenja u Hrvatskoj i EU.
11. Analiza rezultata istraivanja razvoja Hrvatske i EU na temelju HDI
(Human developemnt index).
12. Koncept integralne odrivosti i odrivog razvoja.
13. Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta odrivog
razvoja.
14. Ekoloke posebnosti izvrsnosti Hrvatske u europskom kontekstu.
15. Zavrna tema - Odrivost hrvatskog drutva? studentski panel razgovor.
Literatura
Akademik dr. sc. Ivan Cifri: Dr. sc. Vladimir Lay i dr. sc.
Leksikon socijalne Draen, imlea: Nacionalni
ekologije, kolska knjiga, interesi razvoja Hrvatske
Zagreb, 2012 kroz prizmu koncepta
odrivog razvoja, Institut
Pilar, Zagreb, 2012
Dr. sc. Vladimir Lay, dr. sc.
Kreimir Kufrin, Jelena
Puak: Kap preko ruba
ae- klimatske promjene
svijet i Hrvatska, UNDP -
Hrvatska i Hrvatski centar
Znanje za okoli, Zagreb,
2008

Socijalna patologija 37788

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Irena Cajner Izv. prof. dr. sc. Irena Cajner
Mraovi Mraovi
Opis predmeta
Cilj predmeta je omoguiti studentima istraivanje razliitih oblika devijantnoga
ponaanja te temeljem toga razumijevanje kljunih koncepata objanjenja razliitih
oblika devijantnoga ponaanja. Studenti e usvojiti interdisciplinarni pristup
objanjavanju devijantnoga ponaanja te prouavati metodologiju i rezultate
recentnih istraivanja najeih oblika devijantnoga ponaanja. Cilj je da studenti
postanu sposobni za primjenu irokog injeninog znanja o devijantnom ponaanju
i razumijevanje porijekla devijantnoga ponaanja u buduim istraivanjima kao i u
podruju prevencije devijantnoga ponaanja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti predmet, cilj i svrhu socijalne patologije kao empirijske

znanstvene discipline kao i njen odnos prema drugim znanostima.
2. Prikazati povijesni razvoj misli i istraivanja o porijeklu i razvoju
socijalnopatolokih oblika ponaanja.
3. Razlikovati socijalnopatoloke oblike ponaanja s obzirom na spol.
4. Povezati bolesti ovisnosti s odreenim oblicima kriminalnog ponaanja.
5. Demonstrirati razliite koncepcije socijalno-patolokih oblika ponaanja.
6. Analizirati drutveno znaenje socijalno-patolokih oblika ponaanja.
7. Klasificirati generatore socijalno-patolokih ponaanja.
8. Razlikovati socijalno-patoloke oblike ponaanja u razliitim specifinim
kontekstima kao to su sport, institucije i slino.
9. Usporediti socijalni i situacijski pristup prevenciji socijalno-patolokih
ponaanja.

Ope kompetencije
Ocjenjivanje
1. kolokvij 25%;
2. kolokvij 25%;
3. napisani seminar 25%;
4. aktivnost u seminarskoj nastavi 25%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet.
2. Definicija, predmet, cilj, svrha i metodologija socijalne patologije kao
znanstvene discipline i njen odnos prema kriminologiji i drugim
znanstvenim disciplinama. Pojmovi: asocijalno, antisocijalno, devijantno,
kriminalno i socijalno-patoloko ponaanje.
3. Povijesni pregled misli o porijeklu i razvoju socijalno-patolokih oblika
ponaanja.
4. Kriminalitet i devijantno ponaanje s obzirom na spol.
5. Povezanost socijalno-patolokih i kriminalnih oblika ponaanja: Kriminalni
povrat.
6. Bolesti ovisnosti i njihova povezanost s oblicima kriminalnoga ponaanja.
7. Prvi kolokvij (gradivo iz predavanja).
8. SEMINAR: Koncepcije socijalno-patolokih oblika ponaanja. Drutveno
znaenje socijalno-patolokih oblika ponaanja.
9. SEMINAR: Produkcija socijalno-patolokih oblika ponaanja u modernom
drutvu. Konzumerizam i socijalno-patoloki oblici ponaanja.
10. SEMINAR: Socioloka i interdisciplinarna istraivanja osoba koja
manifestiraju socijalno-patoloke oblike ponaanja.
11. SEMINAR: Socijalno-patoloka ponaanja u sportu.
12. SEMINAR: Socijalno-patoloka ponaanja na razini institucija.
13. Prevencija socijalno-patolokih oblika ponaanja: situacijski i socijalni
pristup. Teorija racionalnog izbora. Teorija socijalne kontrole.
14. Drugi kolokvij (gradivo iz seminara).
15. Potpisivanje indeksa, zakljuivanje ocjena.
Literatura
Singer, M., Kovo Vukadin, Higgins, P., Mackinem, M.,
I., Cajner Mraovi, I. (2002): (2008) Thinking about
Kriminologija. Globus, Deviance. A Realistic
Zagreb. Perspective. Second edition.
Plymouth, UK: Rowmann
& Littlefield Publishers.

Socijalna psihologija 37767

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Renata F ranc Prof. dr. sc. Renata F ranc
Opis predmeta
Kod studenata postii razumijevanje temeljnih socio-psiholokih procesa i teorija
iz podruja socijalne spoznaje i percepcije, stavova i predrasuda, pojma o sebi,
socijalnog utjecaja i grupa i grupnih procesa te kod studenata razviti mogunost
vrednovanja istih.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti temeljne pojmove, teorije i kljuna istraivanja iz podruja

socijalne spoznaje i percepcije, stavova i predrasuda, pojma o sebi,
socijalnog utjecaja i grupa i grupnih procesa.
2. Ocijeniti razliite pristupe u podruju socijalne spoznaje i percepcije,
stavova i predrasuda pojma o sebi, socijalnog utjecaja i grupa i grupnih
procesa.
3. Primijeniti znanja iz podruja socijalne psihologije u praktinom radu.
4. Izraditi jednostavnu analizu ili istraivanje iz podruja socijalne psihologije.

Ope kompetencije
Primjena znanja i razumijevanje koncepta i teorija iz podruja socijalne spoznaje i
percepcije, stavova i predrasuda pojma o sebi, socijalnog utjecaja i grupa i grupnih
procesa. Kritiki vrednovanje teorijskih pristupa i istraivakih postupaka.
Ishodi uenja na razini programa:

Ocjenjivanje
Aktivnosti na nastavi 10%; istraivanje i prezentacija 10%; dva kolokvija 80%. U
sluaju ne polaganja ili nezadovoljavajueg uspjeha na kolokvijima student moe
pristupiti zavrnom ispitu koji po obujmu, sadraju i pripadajuim ECTS
bodovima odgovara zahtjevima provedenih kolokvija.
Tjedni plan nastave

1. Predstavljanje organizacije kolegija - predavanje
2. Uvod: Definicija i predmet socijalne psihologije
3. Metodologija socijalne psihologije
4. Socijalna kognicija: osnovni oblici, automatsko i kontrolirano, sheme i
heuristike
5. Socijalna percepcija: neverbalna komunikacija i stvaranje dojmova
6. Socijalna percepcija: Atribucije
7. Pojam o sebi; poimanje sebe i svijest o sebi, izvori znanja o sebi,
samopredstavljanje
8. Stavovi: definicija, struktura i funkcije stavova
9. Stavovi, promjena stavova i povezanost stavova s ponaanjem
10. Predrasude: odreenje pojmova predrasude, stereotipi i diskriminacije te
izvori i uzroci predrasuda
11. Predrasude: smanjivanje
12. Socijalni utjecaj: Konformizam, informacijski i normativni socijalni utjecaj
13. Socijalni utjecaj, pokoravanje autoritetu, poputanje
14. Grupe i grupni procesi: struktura i funkcije grupe, grupni procesi
15. Grupe i grupni procesi; vodstvo, sukob i suradnja
Literatura
Aronson, E., Willson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna
psihologija. Zagreb: MATE.

Sociologija grada 37773

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Anka Mieti
Opis predmeta
Glavni cilj predmeta Sociologija grada je osposobiti studente za razumijevanje,
istraivanje, tumaenje drutvenih pojava, odnosa i procesa u specinom
fenomenu grada, u svoj njihovoj sloenosti i razliitosti: od onih temeljnih i
dugotrajnih do kratkotrajnih i promjenjivih.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti kako ekonomski, politiki, kulturni i demografski faktori utjeu

na gradove i ivote ljudi u gradovima
2. Ocijeniti djelovanje donositelja politika, urbanih planera i arhitekata u
rjeavanju urbanih i regionalnih problema
3. Usporediti povijesne i trenutne obrasce urbanizacije i suburbanizacije
4. Prikazati probleme drutvenih, lokalnih i mikro razina urbanih sredina
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave i sudjelovanje u radu na nastavi - 30%;
Seminarski rad (neobvezatan) 15%;
Pismeni ispit 55%.
Tjedni plan nastave

1. Glavni teorijski pristupi u sociologiji grada.
2. Povijesni pristup interpretaciji razvoja gradova (Mumford)
3. Razvoj grada kroz povijest: antika i srednji vijek

4. Razvoj grada kroz povijest: barok i industrijski grad

5. Post-industrijski grad: novi izazovi
6. G. Simmel i sociologija velegrada
7. Weber teorijski model i interpretacija grada
8. ikaka kola urbane sociologije - glavni autori: Park i Burgess
9. ikaka kola urbane sociologije - glavni autori: Wirth
10. Neomarksisti: Lefebvre i Castells
11. Kevin Lynch: mentalne slike grada
12. Postmoderna pitanja: odnos grad-selo
13. Uloga gradova u suvremenom drutvu: socijalno-odrivi grad
14. Virtualni gradovi
15. Hrvatska sociologija grada: glavna pitanja i istraivanja
Literatura
Ognjen aldarovi (1985). Louis Mumford (1988). Grad
Urbana sociologija, Zagreb: u historiji, Zagreb: Naprijed
Globus

Sociologija hrvatskoga drutva 1 37766

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc.

Vladimir Lay
Opis predmeta
Sociologija hrvatskog drutva 1 je prva od pet stepenica tijekom cijelog studija
usmjerena na stjecanje znanja o strukturama i procesima u hrvatskom drutvu iz
sociologijskog polazita. Iz ove osnovne teze slijede i osnovni ciljevi: dati
polaznicima znanja o socijalnoj strukturi hrvatskog drutva i procesima u toj
strukturi od 1990 godine do danas; dati polaznicima znanja i uvide u dominantne
procese u hrvatskom drutvu od 1990. godine do danas; elaborirati oblike socijalne
dezintegracije, kako vertikalne (socijalni slojevi) tako i horizontalne (regije i
mikroregije Hrvatske) - posebno pri tome objasniti a. pojavu korupcije kao
razaraa svakog pa i hrvatskog drutva; b. trendove razvoja kvalitete ivljenja u
Hrvatskoj i proces masovnog siromaenja ljudi u hrvatskom drutvu u modernom
neoliberalnom planetarnom politikom i ekonomskom kontekstu i c. procese
slabljenja produkcione ljudske supstance hrvatskog drutva od 1990- do danas;
upoznati polaznike s povijesnim i dananjim hrvatskim regijama; dati empirijska
saznanja o odnosu centra i periferije u Hrvatskoj; elaborirati pojam i prakse
hrvatskog drutvenog identieta i dati polaznicima znanje na temu Globalizacija
naruava lokalni identitet; dati znanja o temi Politika odrivost kao iznutra
oblikovana samobitnost (primjer Hrvatske).
Vrsta predmeta

Ishodi uenja
1. Definirati moderne drutvene procese u suvremenoj hrvatskoj strukturi;

2. Primijeniti steena znanja i spoznaje u organizaciji vlastitih oblika
ponaanja u drutvu;
3. Analizirati vladajue suvremene procese u dinamici hrvatskog drutva
(masovno siromaenje, socijalna dezintegracija, stagnacija produkcije);
4. Razviti vlastitu mentalnu mapu socijalnog ustroja hrvatskog drutva i
njegovih razvojnih institucija;
5. Razviti vlastitu vrijednosnu orijentaciju i pogled na svijet u odnosu na
hrvatsko drutvo;
6. Razviti elju za uenjem nedostajuih sociolokih znanja potrebnih za
produbljeno razumijevanje procesa u hrvatskom drutvu;
7. Prikazati steena znanja i spoznaje drugim (mladim) ljudima koji nemaju
mogunost sluati ovaj kolegij.
Ope kompetencije
Prikazati relevantnost koncepata stratikacije, drutvene strukture i institucija u
objanjavanju drutvenih fenomena.
Ocjenjivanje
Naglasak je na seminarskim radovima i kolokviju, a posebno na zavrnom
usmenom ispitivanju koji po kandidatu traje oko 30 minuta. Budui da je ukupno
oko 50 do 60 studenata, studente ne moemo pratiti pojedinano - mentorski.
Maksimum dozvoljenih izostanaka je 3 puta. O prisutnosti vodimo stalnu
evidenciju.
Tjedni plan nastave

1. Socijalna struktura hrvatskog drutva - osnovne slojevne karakteristike;
2. Promjene u hrvatskoj socijalnoj strukturi od 1990. godine do danas;
3. Osnovni oblici vertikalne i horizontalne socijalne dezintegracije hrvatskog
drutva od 1990. do danas;
4. Procesi masovnog siromaenja, uzroci i posljedice;
5. Procesi rasta nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj - strukturalno razvojni
indikativ;
6. Slabljenje produkcione ljudske supstance u Hrvatskoj od 1990. do danas;
7. Osnovne hrvatske regije i njihove karakteristike (povijesno i danas);
8. Case study Slavonija;
9. Odnos centra i perferije u Hrvatskoj;
10. Hrvatski suvremeni centralizam i putevi decentralizacije;
11. Hrvatski identitet to je to?;
12. Globalizacija kao proces krenja lokalnih identiteta;
13. Politika odrivost kao iznutra oblikovana samobitnost (analiza poloaja
Hrvatske u EU)
14. Komparativna analiza drutvenih procesa u EU i Hrvatskoj (kretanje BDP-
a, kvaliteta ivljenja, human development index);
15. Nezaposlenost, broj visoko obrazovanih, demografska kretanja.

Literatura
Zoran Malenica: Ogledi o Ivan Rogi i Maja tambuk:
hrvatskom drutvu - Prilog Duge sjene periferije, Prinos
sociologiji hrvatskog revitalizaciji hrvatskog
drutva, Golden Marekting ruba, Institut drutvenih
- Tehnika knjiga, Zagreb, znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
2007. 1998, Biblioteka zbornici,
knjiga 4.
asopis Drutvena Vladimir Lay i Draen
istraivanja 1 /1992, imlea: Nacionalni interesi
Tematski broj: Drava, razvoja Hrvatske kroz
regije, regionalni razvoj, prizmu koncepta odrivog
Zagreb, Institut drutvenih razvoja, Institut Pilar,
znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.
Zagreb,1992.
Mirko Markovi, Hrvatske
pokrajine, Jesenski Turk,
Zagreb, 2003.


ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Branko Ani, dipl. soc.
Prof. dr. sc.
Ankica Marinovi
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati studente s religijskim promjenama u hrvatskom drutvu.
S obzirom da hrvatsko drutvo ima jako obiljeje monokonfesionalnosti, da se
individualna religioznost nalazi u rascjepu izmeu tradicionalnih i modernih
obrazaca, da je religija snano prisutna u javnoj sferi, da su nakon drutvenih
promjena 90-ih prisutni procesi desekularizacije i retradicionalizacije, te da
religija/religioznost ima utjecaja na ostale elemente drutva, poput morala,
obrazovanja, seksualnosti, vrijednosti, rodnih uloga itd., vano je da studenti kroz
ovaj kolegij steknu neke od osnovnih pojmova sociologije religije i dobiju osnovne
uvide u empirijska istraivanja religije i religioznosti u hrvatskom drutvu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Koristiti osnovne pojmove u podruju sociologije religije.

2. Objasniti osnovne teorije u sociologiji religije.
3. Analizirati religiju i religioznost u hrvatskom drutvu.
4. Analizirati odnos crkve i drave.
5. Opisati nove religijske pokrete.
6. Prikazati religiju i obrazovanje.
7. Analizirati religiju, rod i seksualnost.

Ope kompetencije
Objasniti polazne pretpostavke razliitih vjerskih orijentacija.
Prikazati drutvena pitanja u kontekstu religije.
Ocjenjivanje
Studentske obveze:
1. Redovito prisustvovati predavanjima i itati zadanu literaturu te sudjelovati u
raspravama. Tolerirat e se do dva izostanka. [10 bodova]
2. Odrati kratko izlaganje (cca 20 minuta) odabranog teksta. Izlaganja se
pripremaju i u parovima.[30 bodova]
3. Pisani ispit znanja 11. travnja 2013. - Kolokvij 1 [80 bodova]
4. Pisani ispit znanja 23. svibnja 2013. - Kolokvij 2 [80 bodova]
Ispit i ocjene:
Ocjena iz ovoga kolegija temelji se na bodovima prikupljenim tijekom semestra
(vidi gore studentske obveze). Ukupno je mogue sakupiti 200 bodova.
Broj bodova Ocjena
- 100 nedovoljan (1)
101-125 dovoljan (2)
126-150 dobar (3)
151-175 vrlo dobar (4)
176-200 izvrstan (5)
Tjedni plan nastave

1. Uvod 1 - osnovni pojmovi.
2. Religija i sociologija.
3. Osnovne teorije u sociologiji religije.
4. Religija i religioznost u hrvatskom drutvu - prije i poslije socijalizma.
5. Religija i religioznost u hrvatskom drutvu - izmeu tradicionalnog i
individualnog.
6. Religija i religioznost u hrvatskom drutvu - stabilizacija u promjeni.
7. Odnos crkve i drave.
8. KOLOKVIJ 1.
9. Alternativna religioznost.
10. Novi religijski pokreti 1.
11. Novi religijski pokreti 2.
12. Religija i obrazovanje.
13. Religija, rod i seksualnost.
14. KOLOKVIJ 2.
15. Zakljuivanje ocjena i zavrna rasprava.

Literatura
Ani, Branko; Puhovski, Ani, Branko. 2008. Bahai
Tamara. 2011. Vjera u religion as a new religious
obrazovanje i obrazovanje u movement
vjeri. Stavovi i iskustva
nereligioznih roditelja
prema religiji i vjeronauku
u javnim kolama u
Republici Hrvatskoj.
Zagreb: F orum za slobodu
odgoja
F urseth, Inger; Repstad, Pal. Haralambos, Michael;
2006. An Introduction to the Holborn, Martin. 2002.
Sociology of Religion: Sociologija: teme i
Classical and Contemporary perspektive. Zagreb:
Perspectives. Burlington: Golden Marketing -
Ashgate Publishing Limited. Tehnika knjiga. str. 431-
str. 1-28 501
Hunt, Stephen J. 2003.
Alternative Religions. A
Sociological Introduction.
Burlington: Ashgate
Publishing Limited. str. 1-
56.


ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc.

Irena Cajner
Mraovi
Opis predmeta
Upoznavanje fenomenolokih osobitosti delinkventnog ponaanja maloljetnika, s
naglaskom na socijalno-demografske i teritorijalne posebnosti delinkvencije
maloljetnika u Hrvatskoj.
Razumijevanje politike suzbijanja maloljetnike delinkvencije u Hrvatskoj i u

drugim zemljama s posebnim osvrtom na privilegirani poloaj maloljetnika u
hrvatskom kaznenom pravu.
Razumijevanje etiologije maloljetnike delinkvencije i njegova primjena u

kreiranju i implementaciji programa prevencije.
Razumijevanje povezanosti izmeu drutvenih prilika, fenomenologie i etiologije

maloljetnike delinkvencije, i politike suzbijanja maloljetnike delinkvencije.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Koristiti terminologiju vezanu uz privilegiran poloaj maloljetnika u

hrvatskom kaznenom pravu
2. Objasniti dobnu granicu kaznene odgovornosti u hrvatskom drutvu
3. Kombinirati klasine i suvremene socioloke pristupe adolescenciji
4. Identificirati poremeaje u ponaanju maloljetnika
5. Analizirati rizine i zatitne imbenike maloljetnike delinkvencije u
Hrvatskoj
6. Usporediti trendove maloljetnike delinkvencije u Hrvatskoj i u svijetu
7. Objasniti posebnosti kaznenog postupka prema maloljetnim osobama u
Hrvatskoj
8. Povezati relevantne meunarodne dokumente i hrvatske propise kojima se
regulira drutvena reakcija na maloljetniku delinkvenciju u Hrvatskoj

Ope kompetencije
Ocjenjivanje
1. kolokvij 25%;
2. kolokvij 25%;
3. napisani seminar 25%;
4. aktivnost u seminarskoj nastavi 25%.
Tjedni plan nastave

1. Uvod i temeljni pojmovi: delinkvencija maloljetnika, kriminalitet
maloljetnika; kaznenopravno znaenje pojmova djeca, mlae maloljetne
osobe, starije maloljetne osobe, mlae punoljetne osobe u hrvatskom
zakonodavstvu.
2. Dileme i kontroverze vezane uz maloljetniku delinkvenciju.
3. Adolescencija kao socijalna uloga - suvremene socioloke perspektive.
4. Posebnosti fenomenologije maloljetnike delinkvencije u Hrvatskoj: vrste
kaznenih djela, situacijska kaznena djela, motivacija za kriminalno
ponaanje, kriminoloko-prognostiko znaenje sudionitva, kriminalnog
povrata i intenziteta kriminalne volje.
5. Poremeaji u ponaanju maloljetnika - fenomenoloki i etioloki aspekti.
6. Rizini i zatitni imbenici maloljetnike delinkvencije - inozemna
istraivanja i istraivanja u Hrvatskoj.
7. Rizini i zatitni imbenici maloljetnike delinkvencije - inozemna
istraivanja i istraivanja u Hrvatskoj.
8. Trendovi stanja, kretanja i strukture kriminaliteta maloljetnika u Hrvatskoj,
u nekim tranzicijskim dravama i u nekim dravama stabilne demokracije
tijekom posljednjih dvadesetak godina.
9. Prvi kolokvij.
10. Posebnosti kaznenog postupka prema maloljetnim poiniteljima u
meunarodnim dokumentima.
11. Posebnosti kaznenog postupka prema maloljetnim poiniteljima u
hrvatskom zakonodavstvu.
12. Odgojne mjere u hrvatskom zakonodavstvu i meunarodnim dokumentima.
13. Kazna maloljetnikog zatvora u hrvatskom zakonodavstvu i meunarodnim
dokumentima.
14. Drugi kolokvij.
15. Potpisivanje indeksa i zakljuivanje ocjena.

Literatura
Cajner Mraovi, I. (2011) Singer, M., Kovo Vukadin,
Etiologija i fenomenologija I., Cajner Mraovi, I. (2002)
maloljetnike delinkvencije. Kriminologija. Globus,
Skripta za predmet Zagreb.
Sociologija hrvatskoga
drutva 3: Drutvo i
maloljetnika delinkvencija.
Cvjetko, B., Singer, M. Cajner Mraovi, I. (2005)
(2011) Kaznenopravna Neke aktualne dileme i
odgovornost mladei u kontroverze o nasilju
praksi i teoriji. Zagreb: mladih.
Organizator.


ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc.

Mladen Pukari
Opis predmeta
Upoznati studente s procesom globalizacije i njezinim utjecajem na drutvo.
Globalizacija je proces iji se uinci osjeaju u svim podrujima ivota. Veliki broj
autora povezuje globalizaciju s novom politikom arhitekturom svijeta i
svekolikim monopolom SAD-a u njemu. Proces globalizacije snano utjee na
socijalno, politiko i gospodarsko stanje Hrvatske, jer je Hrvatska kao
demokratsko drutvo otvorena svim pozitivnim i negativnim utjecajima u
okruju. Proces globalizacije je star preko tri tisue godina i mijenjao je svoje
karakteristike. Moderna globalizacija nastaje nakon ruenja komunistikog sustava
u Europi i ukljuivanja komunistike Kine u globalni gospodarski sustav.
Globalizacija je drutveni fenom koji ima pozitivne i negativne uinke i snano
utjee na promjenu mjesta i uloge nacionalne drave u modernom drutvu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Analizirati proces globalizacije

2. Prepoznati temeljna obiljeja procesa globalizacije
3. Primijeniti steeno znanje za razumijevanje odnosa u suvremenom svijetu
4. Objasniti sve pozitivne i negativne uinke procesa privatizacije
5. Opisati posljedice globalizacije na nacionalnu dravu
6. Navesti pozitivne i negativne uinke procesa globalizacije
7. Povezati proces globalizacije s aktualnim drutvenim promjenama
8. Usporediti uinke globalizacije u razliitim dijelovima svijeta
9. Razviti svijest o uincima globalizacije na drutvo i pojedince
10. Koristiti steeno znanje u prezentaciji tema iz podruja globalizacije

Ope kompetencije
Student e moi:
Planirati vlastiti angaman u cilju uklaivanja globalnih i lokalnih problema.
Primijeniti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima.
Prikazati kljune strukturne faktore koji oblikuju drutvo.
Objasniti drutvenu pomjenu kroz klasine i suvremene socioloke pristupe.
Analizirati osobna i lokalna drutvena pitanja.
Prikazati porijeklo drutvenih problema i sukoba.
Odabrati adekvatan metodoloki pristup.
Koristiti najvie etike norme.
Napisati cjeloviti istraivaki izvjetaj.
Ocjenjivanje
Pismeni ispit, kolokvij, seminar, referat
Tjedni plan nastave

1. Globalizacija
2. Uvod u globalizaciju
3. Povijest globalizacije
4. Preraspodjela gospodarske i politike moi
5. Arhaina globalizacija
6. Proto globalizacija
7. Moderna globalizacija
8. Post kolonijalna globalizacija
9. to je globalizacija?
10. Policentrina svjetska politika
11. Hegemonija novog tipa
12. Globalizacija i tranzicija
13. Globalizacija i nacionalna drava
14. Globalizacija i regionalizacija
15. Globalizacija i socijalna drava
Literatura
Hirst, Thomson (2001). Anelko Milardovi (1999).
Globalizacija, Zagreb Globalizacija, Pan Liber

Sociologija identiteta 117249

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Renato Mati Andreja Sren, dr. sc.
Opis predmeta
Sociologija identiteta je usmjerena na analizu individualnog i drutvenog
identiteta iz sociologijskog polazita. Iz ove osnovne teze slijede i osnovni ciljevi
predmeta: dati polaznicima znanja o osnovnim pojmovima identiteta iz razliitih
znanstvenih perspektiva. Dati polaznicima znanja i uvide u dominantne drutvene
procese koje imaju utjecaj na oblikovanje drutvenog identiteta. Dati polaznicima
znanja o relacijskoj naravi identiteta. Elaborirati oblike socijalne dezintegracije,
kako vertikalne (razliite drutvene grupe) tako i horizontalne (politike) -
posebno pri tome objasniti razliita polja djelovanja drutvenog i individualnog
identiteta. Upoznati polaznike s povijesnim odnosom drutva/pojedinca prema
kulturi koja predstavlja sjecite formiranja razliitih identiteta. Dati saznanja o
dosadanjim empirijskim istraivanjima u podruju socijalnog identiteta.
Elaborirati pojam i prakse hrvatskog drutvenog identiteta s naglaskom utjecaja
globalizacijskih procesa na lokalne identitete.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati i interpretirati osnovne relacijske dimenzije identiteta.

2. Definirati i razlikovati pristupe pojmu identiteta u sociologiji i ostalim
prirodnim znanostima.
3. Primijeniti pravilno osnovne socioloke pojmove identiteta i kategorije u
interpretaciji oblika drutvene stvarnosti.
4. Argumentirati moderne drutvene procese u kojima se identitet pojavljuje u
kontekstu sociologije svakodnevnog ivota.
5. Primijeniti steena znanja i spoznaje u okviru drutvenog djelovanja koje se
manifestira visokim stupnjem potivanjem uspostavljene hijerarhije i
lojalnosti.
6. Analizirati vladajue suvremene procese u dinamici hrvatskog drutva
(masovno siromaenje, socijalna dezintegracija).
7. Prepoznati stagnaciju produkcije.
8. Primijeniti vlastitu mentalnu mapu socijalnog ustroja i relacijskih dimenzija
identiteta.

9. Proizvesti vlastitu vrijednosnu orijentaciju i pogled na svijet u odnosu na

drugo i razliito, tradicionalne i suvremene vrijednosne sustave.
10. Pokazati steena znanja i spoznaje drugim (mladim) ljudima koji imaju
problema sa sociokulturnom integracijom, koja je najee polazni obrazac u
pitanjima razumijevanja identiteta.
Ope kompetencije
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima. Objasniti razliku izmeu
makro i mikro nivoa socioloke analize. Prikazati relevantnost koncepata kulture,
socijalizacije, stratikacije, drutvene strukture i institucija u objanjavanju
drutvenih fenomena. Prikazati drutvena pitanja u kontekstu drutvene klase,
etniciteta, roda, individualizacije, nacionalizma, globalizacije.
Ocjenjivanje
A. Redovno pohaanje nastave (tri neopravdana izostanka, ocjena se smanjuje);
B. Svaka studentica /student ima seminar pred auditorijem koji ga ocjenjuje ili ga
predaje u pisanoj formi;
C. Tri pisana kolokvija tijekom semestra;
D. Usmena razina ispitivanja po zavretku semestra.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij, upoznavanje s temama, nainom rada, studentskim
pravima i dunostima te evidencija studenata.
2. Primarna analiza sociolokih aspekata identiteta.
3. Identitet najranijiih zajednica.
4. Analiza individualno-psiholoke razine identiteta- identitet kao subjekt
pamenja i solidarnosti.
5. Odnos drutvo-kultura-identitet antropoloka razina.
6. Identitet pojedinca u sociologiji svakodnevnog ivota.
7. Politiki identitet - odnos identiteta i legitimnosti.
8. Drutvena kompleksnost etnikog identiteta.
9. Identitet Europe - izmeu demokracije i nacije.
10. Viestruki identiteti.
11. Drutveni identiteti i identiteti uloga.
12. Globalizacija i virtualni identiteti.
13. Postmodernost i kriza identiteta.
14. Teorija identiteta kao teorija.
15. Integriranje i identitet - inaice teorije.

Literatura
Parekh, B. (2008). Nova Giddens, A. (2007).
politika identiteta, Sociologija, Nakladni zavod
Politika kultura, Zagreb Globus, Zagreb
Cifri, I. i Nikodem, K. Cerutti, F . (2006). Identitet i

(2006). Socijalni identitet u politika, Politika kultura,
Hrvatskoj. Koncept i Zagreb
dimenzije socijalnog
identiteta, Soc. ekol.
Zagreb, Vol. 15 , No. 3 (173-
202).
Bauman, Z. (2009).
Identitet, Naklada Pelago,
Zagreb

Sociologija kulture 51215

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Snjeana oli
Opis predmeta
Pruiti osnovna znanja o odnosu kultura-drutvo, te osigurati uvid u istraivaki
kontinuitet u tom podruju sociologije.
Odreenje discipline. Deniranje osnovnih pojmova i elemenata kulture. Kulturna

raznolikost i univerzalnost. Kulturna dinamika. Mehanizmi kulturne promjene.
Teorije kulturnih promjena. Intra-kulturni aspekti hijerarhizacije kulture.
Polikulturno drutvo: elitna, narodna, masovna kultura. Hijerarhizacija ukusa i
socijalno klasni sustav. P. Bourdieu: koncept razlike, klase i ukusa. Globalni
aspekti hijerarhizacije kulture. Teorije zavisnosti i svjetskog sustava. Globalni
industrijalizam i drutva Treeg i etvrtog svijeta. UN i drutva etvrtog svijeta.
Kultura kapitalizma, globalna kultura i globalizacija. Neoliberalni kapitalizam i
ideologija globalizacije.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Primijeniti teorijske pristupe unutar sociologije umjetnosti u empirijskim

istraivanjima.
2. Objasniti osnovne pojmove i elemente kulture.
3. Objasniti kulturnu raznolikost i univerzalnost.
4. Objasniti kako kultura pokree drutvenu promjenu.
Ope kompetencije
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenoj strukturi.
Objasniti polazne pretpostavke razliitih kulturnih orijentacija.
Prikazati relevantnost koncepta kulture u objanjavanju drutvenih fenomena.
Ocjenjivanje
Pismeni i usmeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje o sociologiji kulture
2. Koncept kulture, definicija kulture
3. Produkcija, distribucija i recepcija kulture
4. Masovna kultura
5. Drutvena konstrukcija znaenja kulturnih objekata
6. Kultura i stratifikacija
7. Kulturalna hegemonija i kulturalni otpor
8. Konstrukcija kulturnih identiteta
9. Postmoderna kultura
10. Semiotike studije kulture
11. Kultura kao institucija
12. Kako kulture konstituiraju pojedince i kolektivitete
13. Struktura, kultura i akcija
14. Kultura i transformacija - drutvena aktivnost voena kulturom
Literatura
Max Weber: Protestantska Georg Simmel:
etika i duh kapitalizma, Kontrapunkti kulture,
Misl, Zagreb, 2006. Jesenski i Turk i HSD,
Zagreb, 2001. (1. poglavlje
od 23-111 str.)
Snjeana oli: Kultura i M. Haralambos i M.
povijest / Socio-kulturno Holborn: Sociologija,
antropoloki aspekti Golden marketing, Zagreb,
hijerarhizacije kulture, 2002. (poglavlje 12. Kultura
Hrvatska sveuilina i identitet /str. 884-933 i
naklada, Zagreb, 2002. - poglavlje 13.)
Sociokulturni aspekti
potronje, potroake
kulture i drutva,
Drutvena istraivanja, br. 6
(98) / 2008 (953-973)
Jean Ziegler: Imperij srama,
Izvori, Zagreb, 2007

Sociologija potronje 84508

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Kreimir
Perakovi
Opis predmeta
Upoznavanje studenata sa sociolokim pristupom potronji kao drutvenom
procesu, potroaima kao drutvenoj skupini i tritu kao drutvenom odnosu.
Stjecanje znanja o osnovnim pojmovima u sociologiji potronje i teorijama
potroakog drutva te njihova operacionalizacija u empirijskim istraivanjima o
strukturi potronje i procesu segmentacije potroaa.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Rezimirati teorijske koncepte i empirijske modele u sociologiji potronje

kao novijoj specijalistikoj poddisciplini sociologije;
2. Obraniti teorijsku konceptualizciju i operacionalizaciju pojmova iz
sociologije potrosnje.
3. Koristiti uvide drugih znanosti o potronji (ekonomije, psihologije,
demografije) te interdisciplinarni pristup istraivanjima potronje.
4. Pripremiti nacrt istraivanja o potroakoj kulturi i drutvu.
5. Upotrijebiti znanje za temeljne analize sekundarnih izvora o strukturi
potronje.
6. Objasniti psiholoke i socio-demografske aspekte potronje.
7. Analizirati drutvene uloge u procesu potronje.
Ope kompetencije
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenim procesima
Objasniti kljune strukturalne faktore koji oblikuju drutvo
Objasniti drutvenu promjenu kroz klasine i suvremene socioloke pristupe
Objasniti razliku izmeu makro i mikro nivoa socioloke analize

Ocjenjivanje
predavanja; ocjenjuje se zavrni pismeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje: to je potronja i predmet discipline
2. Pojam trita u klasinoj sociologiji
3. Socio-demografski aspekti potronje
4. Psihologijski pristupi potronji
5. Trite, trino drutvo i proces marketizacije
6. Proces komodifikacije
7. Temeljna obiljeja potroakog drutva i kulture
8. Teoretiari sociologije potronje
9. Potronja, kupnja, trgovina: drutvene uloge u procesu potronje
10. Robne marke i iskustvo kao roba
11. Odabrane teme iz sociologije potronje
12. Empirijska analiza: promjene u strukturi potronje
13. Konzumerizam-ideologija potronje
14. Trgovaki centar - spoj racionalnog i iracionalnog
15. Zakljuno predavanje i rasprava
Literatura
Lipovetsky, G. (2009) oli, S. ur. (2013)
Paradoksalna srea: Ogled o Potroaka kultura i
hiperpotroakom drutvu, konzumerizam, Zagreb,
Zagreb, Antibarbarus. Institut drutvenih znanosti
Ivo Pilar.
Perakovi, K. (2008) oli, S. (2008)
Drutvo i (ili) trite Sociokulturni aspekti
Socioloka konceptualizacija potronje, potroake
procesa marketizacije kulture i drutva,
drutva, Drutvena Drutvena istraivanja, 17/6;
istraivanja, 17/6; 975-998. 953-973.

Sociologija religije 28883

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Ivan Markei
Opis predmeta
Upoznati studente s razvojem sociologije religije, njeznim temeljnim pojmovima,
glavnim predstavnicima te sociolokim razumijevanjem uloge religij i crkava u
drutvu. Polaznici e stei znanja o sociolokom aspektu fenomena religije i
religioznoga, osposobit e se za bolje razumijevanje znaenja religije u ovjekovu
ivotu i drutvu uope, kao i znaenja ovjekova djelovanja u nastanku razliitih
oblika religij. Cilj je kolegija ponuditi studenti(ca)ma jedno novo vienje religije
kao fenomena koji u ovom postmodernom vremenu zauzima veoma znaajno
mjesto.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti osnovne postavke najutjecajnijih socioreligijskih teorija.

2. Procijeniti kritiki i povezivati klasine i moderne socioreligijske pristupe.
3. Koristiti steena analitika orua za razumijevanje socioreligijskih
fenomena.
4. Koristiti teorijsku konceptualizaciju/formiranje idejne osnove samostalnog
socioreligijskog istraivanja.
5. Napisati sloene znanstvene radove i samostalno itati knjige sociolokih
teorija.
6. Primijeniti steena znanja.
Ope kompetencije
Na razini programa studenti e biti sposobni:
Objasniti polazne pretpostavke razliitih vjerskih orijentacija.
Prikazati drutvena pitanja u kontekstu religije, kapitalizma, individualizacije,
nacionalizma i globalizacije.

Ocjenjivanje
Konana ocjena iz kolegija rauna se kroz konstantnu individualnu evaluaciju i to
na sljedei nain:
1. Pisani ispit/kolokviji: 60%;
2. Zavrni seminarski rad: 30%;
3. Usmeni ispit: 10%.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje; upoznavanje studenata sa sadrajem kolegija,
programom i nainom rada, ispitnom literaturom te s obvezama i uvjetima
za polaganje ispita. Znaenje religije i religijskoga u modernom vremenu.
(2p)
2. to je to sociologija religije? Uobiajeno i znanstveno shvaanje religije.
Najvanije strukture u problematici definiranja religije. Sociologija religije
u nastavi i istraivanju. Predmet i metode sociologije religije. (2p)
3. Raanje sociologije religije iz duha kritike religije: Sekularizacija, eksterna i
imanentna kritika religije. Od kritike do znanstvenog objanjenja religije.
Religijska znanost i sociologija religije. (2p)
4. Klasine teorije u sociologiji religije Emile Durkheim; Elementarni oblici
religijskog ivota; Totemizam; Religija kao transcendentno mjesto
kolektivne moi; F unkcija i mijena religije; Od Durkheima do antropologije
religije, religija i integracija drutva. (2p)
5. Klasine teorije u sociologiji religije Max Weber; Proces raaravanja;
Socioloka analiza uenja o predestinaciji; Protestantska etika i duh
kapitalizma; Meusobni odnos privrede i religije u drutvu; Religijsko i
magijsko djelovanje; Religija i drutvena promjena u socioloko-religijskom
istraivanju. (2p)
6. Klasine teorije u sociologiji religije Karl Marx; Kritiki pristup analizi
religijskog fenomena; Religija kao opijum naroda; Specifini drutveno-
povijesni kontekst; Legitimacijska funkcija religije. (2p)
7. Suvremeni teorijski pristupi u sociologiji religije 1. dio; T. Parsons i
funkcionalistiki pristup izuavanja religije; R. Bellah i civilna religija.
(2p)
8. Suvremeni teorijski pristupi u sociologiji religije 2. dio; P. Berger i sveti
kozmos; T. Luckmann i nevidljiva religija; N. Luhmann i funkcije religije.
(2p)
9. Suvremeni teorijski pristupi u sociologiji religije 3. dio; G. Davie i
zastupnika uloga religije, te kriza crkvenosti; D. Hervieu-Leger i religija
kao lanac sjeanja; H. Casanova i javna uloga religije. (2p)
10. Teorije sekularizacije; Drutveno-povijesni kontekst nastanka
sekularizacije, Osnovni teorijski pristupi: B. Wilson, Dobbelaere, S. Bruce;
Analiza osnovnih kritikih pristupa: J. K. Hadden i R. Stark. (2p)
11. Novi religijski pokreti; Sociokulturni kontekst razvoja novih religijskih
pokreta; Osnovni pojmovi i obiljeja novih religijskih pokreta; Tipologija
novih religijskih pokreta; Budunost novih religijskih pokreta. (2p)
12. New age duhovnost.(2p)
13. F undamentalizam; Ezoterija; Puka religioznost; Konverzija i komunikacija.
(2p)
14. Religiozno iskustvo, konverzija i individualizacija; Medijska religioznost i
Electronic Church. (2p)
15. Od trinog modela religije do nove paradigme sociologije religije;
Globalizacija i budunost religije (i sociologije religije). (2p)

Literatura
Acquaviva, Sabino (1996): Durkheim, Emile (2008).
Sociologija religij: Elementarni oblici
problemi i perspektive. religijskog ivota. Zagreb,
Zagreb, F ilozofski fakultet Naklada Jesenski i Turk,
Hrvatsko socioloko
drutvo
Grace, Davie (2005): Religija Juki, Jakov (1997): Lica i
u suvremenoj Europi. maske svetoga. Zagreb,
Zagreb, Golden marketing Kranska sadanjost.
Tehnika knjiga
Knoblauch, Hubert (2004):
Sociologija religije. Zagreb,
Demetra

Sociologija umiranja i smrti 117156

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Prof. dr. sc.

Ivan Markei
Opis predmeta
Smrt nije samo medicinski, prirodni, bioloki ili antropoloki "fenomen", ona je
mnogo vie socijalni i ispreplie se sa svim naim segmentima: osobnim,
obiteljskim, etikim, religijskim, politikim, ekonomskim, pravnim, itd. Nju je
stoga potrebno socioloki promatrati. U tome smislu zadaa sociologije (smrti i
umiranja) je otkriti onu nevidljivu povezanost drutva i smrti. Slijedno tome cilj
ovoga kolegija je upoznati studente s nastankom i razvojem sociologije umiranja i
smrti, njeznim temeljnim pojmovima, glavnim predstavnicima te sociolokim
razumijevanjem smrti i njezina znaenja u suvremenome (hrvatskom) drutvu.
Ovaj kolegij ponudit e studentima kako jedan specijalni okvir za socioloko
promatranje tema umiranja i smrti, tako isto i jedno novo vienje nae drutvene
zbilje, one zbilje koju bismo svi eljeli preskoiti, a kojom su se takoer mnogi
bavili poevi od A. Comtea, R. Hertza, E. Durkheima, M. Webera, G. Simmela, T.
Parsonsa, pa sve do modernih sociologa kao npr. N. Eliasa, M. F oucaulta, Z.
Baumana, J. Baudrillarda i drugih.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti osnovne pojmove o umiranju i smrti najutjecajnijih sociologijskih

i socio- i filozofskoreligijskih teorija.
2. Objasniti aktualne drutvene rasprave o temama smrti i umiranju.
3. Razlikovati i povezivati klasine i moderne socioloke pristupe fenomenu
smrti.
4. Objasniti ralanjenje tradicionalnog drutvenog prihvaanja na smrt i
umiranje.
5. Integrirati i kritiki rekonstruirati razliite socioloke pristupe predmetu
kolegija.
6. Procijeniti drutvenu funkciju tradicionalnog i suvremenog pristupa smrti i
umiranju.

Ope kompetencije
razumjeti i interpretirati klasine socioloke tekstove u svjetlu lozofskih utjecaja
na njih,
analizirati primjerenost suvremene misli o drutvu, aktualnoj empirijskoj situaciji
i konkretnim drutvenim i kulturnim uvjetima,
Ocjenjivanje
na sljedei nain:
2. Zavrni seminarski rad: 30%;
Tjedni plan nastave

1. Drutveno znaenje smrti
2. Smrt i drutvo (povijesni pregled)
3. Socijalna povijest smrti
4. Svijest o smrti i ideologija smrti
5. Zakonski, etiki, religijski i drugi oblici odnosa prema umiranju i smrti
6. Umiranje (openito i u Hrvatskoj): bioloki i medicinski aspekti
7. Socijalno i psihiko umiranje
8. Institucionalizacija, birokratizacija i profesionalizacija umiranja (umiranje u
bolnici, starakom domu, hospiciju)
9. Drutvene posljedice produivanja ivotnog vijeka
10. 'Lijepa smrt', eutanazija i pomo kod umiranja
11. Samoubojstvo
12. Ubijanje drugih ljudi; Kolektivno ubijanje (rat)
13. Ophoenje s mrtvim tijelom, pokop - alovanje (sjeanja i socijalno
restrukturiranje)
14. Mediji i obavijesti o smrti (in memoriam)
15. Budunost umiranja i smrti - jesmo li stigli u "postmortalno drutvo"?

Literatura
Kamerman, Jak / College, Kastenbaum, Robert J.
Kean (1988) Death in the (2012) Death, Society and
Midst of Life: Social and Human Experience, 11/E,
Cultural Influences on Pearson
Death, Pearson
Klaus F eldmann (2010) Tod Knoblauch, Hubert /
und Gesellschaft. Zingerle, Arnold (Hg.)
Sozialwissenschaftliche (2005) Thanatosoziologie.
Thanatologie im berblick; Tod, Hospiz und die
2., berarbeitete Auflage. VS Institutionalisierung des
Verlag fr Sterbens. Berlin, Duncker &
Sozialwissenschaften | Humblot
Springer F achmedien
Wiesbaden GmbH
Lafontaine, Cline (2010)
Die postmortale
Gesellschaft. Wiesbaden, VS
Verlag fr
Sozialwissenschaften

Sociologija umjetnosti 28878

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

Snjeana oli
Opis predmeta
Pruiti osnovna znanja o odnosu umjetnost-drutvo, te osigurati uvid u
istraivaki kontinuitet u tom podruju sociologije.
Odreenje discipline. Ciljevi i granice sociologije umjetnosti. Odnos sociologije

umjetnosti i srodnih disciplina. Konstitutivni elementi svijeta umjetnosti i njihovo
socioloko znaenje: autor-djelo-publika. Umjetnost i luksuz. Drutvene funkcije
mode. Popularna i visoka umjetnost. Drutveni aspekti boemstva. Problem i
teorija l'art pour l'arta i drutvena zionomija utilitarizma i larpurlartizma.
Sociologija knjievnosti R. Escarpita i L. Goldmanna. Sociologija ukusa (P.
Bourdieu). Umjetnike avangarde XX. stoljea. Umjetnike promjene kao
drutvene promjene.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Koristiti osnovne koncepte i pojmove sociologije umjetnosti.

2. Primijeniti znaenja kulturalne produkcije.
3. Definirati umjetnost kao kolektivnu akciju.
4. Objasniti razliite prakse vrednovanja i kritike kulture.
5. Objasniti devijantnu i aktivistiku umjetnost.
6. Objasniti performativnu umjetnost/umjetniki performans.
Ope kompetencije
Koristiti ope znanje o drutvu i drutvenoj strukturi.
Objasniti polazne pretpostavke razliitih kulturnih orijentacija.
Prikazati relevantnost koncepta kulture u objanjavanju drutvenih fenomena.

Ocjenjivanje
Pismeni i usmeni ispit
Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij
2. Sociologija kulture i sociologija umjetnosti
3. to je umjetnost i kako se izuava sociologija umjetnosti
4. Kulturalna produkcija
5. Popularna kultura vs. 'visoka' kultura
6. Umjetnost kao kolektivna akcija
7. Profesija umjetnika
8. Umjetniki stilovi
9. Vrednovanje i kritika umjetnosti
10. Umjetniki performans i performativna umjetnost
11. Umjetnost i devijantnost/devijantna umjetnost
12. Umjetnost i politika/umjetnost i drava
13. Budunost kulture i kulturalne produkcije
14. Umjetnost i hegemonija
Literatura
Arnold Hauser: Sociologija Jukka Gronow: Sociologija
umjetnosti I (str. 242-257); ukusa, Hrv. soc. drutvo &
Sociologija umjetnosti II Jesenski i Turk, Zagreb,
(str. 176-220 ), kolska 2000.
knjiga, Zagreb, 1986.
Norbert Elias: Mozart Mario De Micheli:
sociologija jednog genija, Umjetnike avangarde XX.
Jesenski i Turk, Zagreb, st., Matica hrvatska, Zagreb,
2007. 2007.
Ludwig Giesz:
F enomenologija kia, Bigz,
Beograd, 1979

Sociologija zdravlja i bolesti 52487

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izv. prof. dr. sc.

ivka Jurii
Opis predmeta
Cilj je studente upoznati sa specinim, distinktivnim karakteristikama i nainom
funkcioniranja sve vanijeg drutvenog podsustava sustava zdravstvene zatite u
novonastalom ekonomsko-politikom i tehnoloko-znanstvenom kontekstu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti promjene do kojih dolazi na suvremenom tritu medicinskih

usluga.
2. Razviti kritiki odnos prema novim drutvenim injenicama koje
predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju i uinkovitom lijeenju.
3. Pokazati vrste i koherentne argumente jedne nove zdravstvene politike.
4. Procijeniti valjanost svake ideje i strategije lijeenja i brige o zdravlju
stanovnitva bez obzira na paradigmatsko uporite takve ideje i/ili
strategije.
5. Definirati temeljne medicinske pojmove.
6. Objasniti temeljne znanstvene i drutvene aspekte zapadne i alternativne
medicine.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave; interaktivni intervju sa studentom koji se odvija u duboko
dijalokoj formi tijekom nastave; usmeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Socijalni koncept i socijalni kontekst zdravlja (briga o zdravlju je
prafenomen ljudskog bitka; razliite definicije zdravlja: zdravlje kao
socijalni konstrukt)
2. Socijalni koncept i socijalni kontekst bolesti (leksiko-pojmovno
razgranienje disease, illness i sickness; bolest kao abnormalnost;
bolest kao disfunkcija)
3. Socijalna uloga bolesnika (Parsonsova funkcionalistika teorija drutva i
odreenje socijalne uloge bolesnika; komutacija uloga; prava i obveze
bolesnika; paternalizam kao dominantni odnos lijenik pacijent)
4. Potreba de(re)konstrukcije socijalne uloge bolesnika u suvremenom
postmodernom drutvu (promjena morbiditetne strukture; nestanak
paternalizma; fleksibilizacija radne snage u koliziji je sa socijalnom ulogom
bolesnika)
5. F ilozofska ishodita i bitni konstitutivni principi biomedicinske paradigme
(Kuhnova teorija znanstvenih revolucija; Descart Rasprava o metodi;
dualizam due i tijela; dualizam, zdravlja i bolesti; redukcionizam;
mehanicizam; pozitivizam; biologizam; patologizam; granice
primjenjivosti prirodno-znanstvene paradigme u otkriu i terapiji
suvremenih bolesti)
6. Medikalizacija i iatrogeneze (razvoj znaenja pojma medikalizacija; Illich i
radikalna kritika znanstvene medicine; klinika iatrogeneza; socijalna
iatrogeneza; strukturalna iatrogeneza)
7. Suvremeni medicinski pluralizam; status i zastupljenost alternativne
medicine na suvremenom medicinskom tritu (hegemonistiki poloaj
akademske-ortodoksne medicine; razlozi sve vee proliferacije
alternativnih modaliteta lijeenja na suvremenom medicinskom tritu;
semantiko ublaavanje- novi naziv za iste modalitete lijeenja; medicina
zasnovana na dokazima)
8. Bolesnikove divergente percepcije (rizika od) lijeka; izmeu oaranosti i
raaranosti terapeutskim uincima suvremenih lijekova (lijek- materia
medica; etimologija pojma pharmakon u grkom jeziku; porast averzije
prema zapadnim lijekovima: uzroci i socijalne i zdravstvene posljedice)
9. F armaceutska industrija; o nekim etikim dimenzijama otkria, proizvodnje
i distribucije lijekova (lista tzv. esencijalnih lijekova; koncept alokativne
uinkovitosti; patentno pravo na nove lijekove; generiki lijekovi)
10. Jesu li novi lijekovi zasluni za poveanje oekivanog trajanja ivota?
Stvaraju li novi lijekovi uvjete za ivot nekim novim Metuzalemima?
(biotehnoloka teza versus socijalna teza; radikalna verzija socijalne teze- I.
Illich; epidemioloka tranzicija; moderne biofantazije)
11. O nekim drutvenim, gospodarskim, demografskim, politikim,
institucionalnim i moralnim posljedicama sve veeg oekivanog trajanja
ivota (to bi dugovjenost znaila za institucije lijeenja, starake domove,
mirovinsko osiguranje, osiguravajua drutva i tzv. ivotna osiguranja,
tablicu moralnih vrijednosti?)
12. Mogu li ljekarnici u uvjetima deregulacije trita lijekova po(d)miriti i
komercijalni interes i profesionalnu etiku?; jedan socijalno-refleksivni
pristup ljekarnikoj etici (iz izvornog znaenja rijei profesija izranja opreka
izmeu komercijalnog interesa i profesionalne etike; neke glavne socijalne i
zdravstvene posljedice deregulacije trita lijekova)
13. Ljekarnika profesija pod opsadom; O procesima sve vee
deprofesionalizacije ljekarnika (atributi prave, arhetipske profesije: veliki
korpus znanja, autonomija, monopol, altruizam i etika; ljekarnika profesija
primjer poluprofesije; ljekarnika profesija quo vadis)
14. Ako te skoro ubije, znai da djeluje; kulturalni modeli o lijeenju
kemoterapijom spin u laikom pri(s)hvaanju nuspojava kemoterapije
(bolest kao metafora - S. Sontag; dominantne metafore o raku; etiologija i
terapija raka u laikoj percepciji)

15. Definicija zdravlja SZO: temeljna odreenja i glavni nedostaci (idealistiko-

utopistiki pristup zdravlju; zdravlje kao negacija bolesti; zdravlje kao
apsolutna, a ne kao relativna kategorija; zdravlje je odreeno stanjem, a ne
procesom)
Literatura
Tuckett, D. (ed.) (1976). An Weiss, G. L.; Lonnquist L. E.
Introduction to Medical (1994). The Sociology of
Sociology, Tavistok Health, Healing, and illness,
Publications, London and Prentice Hall, Englewood
New York Cliffs, New Jersey
F reund, P. E. S.; McGuire, Mike Dent; Stephen
M. B. (1991). Health, Illness, Whitehead (eds.) (2002).
and the Social Body. A Managing Professional
Critical Sociology, Prentice Identities. Knowledge,
Hall, Englewood Cliffs, Performativity and the
New Jersey New Professional,
Routledge Studies in
Business Organizations and
Networks
Steve Taylor and David
F ield (eds.) (2003).
Sociology of Health and
healt Care, Blackwell
Publishing. Third Edition

Socioloke teorije 1 46228

ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa predavanja
Prof. dr. sc.
Ivan Markei Andreja Sren, dr. sc.
Izvoa
Andreja Sren, dr. sc.
Opis predmeta
Osnovni je cilj kolegija osposobiti studente i studentice da samostalno i kritiki Preduvjeti
tumae drutvene fenomene pomou analitikih orua koje nude obraivane Sustavna sociologija 2
teorije. Pri tome se poseban naglasak stavlja na sintetiziranje znanja, tj. kritiko
prosuivanje i povezivanje razliitih teorijskih pristupa. Studentice i studenti e
biti potaknuti da kroz prizmu obraivanih teorija prepoznaju drutvene probleme
kao istraivake teme, te da razmiljaju o tome kako bi se koncepti i teorije o
kojima itaju u sklopu kolegija mogli primijeniti na suvremeno hrvatsko drutvo.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati drutvene teme kao istraivake teme.

2. Procijeniti razne teorijske pristupe.
3. Prikazati idejne osnove samostalnog istraivanja.
4. Usporediti razliite pristupe u rjeavanju teorijskih problema.
5. Integrirati i modificirati postojee socioloke teorije te pisati sloene
znanstvene radove.
6. Procijeniti i kritiki prosuditi i povezivati razne teorijske pristupe.

Ope kompetencije
na njih,
Ocjenjivanje
na sljedei nain:
2. Rad na seminarima: 25%, od toga:
2.1. Pripremljenost i aktivnost na seminarima: 40%;
2.2. Izlaganje i moderiranje rasprave: 25%;
2.3. Redovitost i kvaliteta kritikih pitanja: 15%;
2.4. Zavrni seminarski rad: 30%;
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje o podjeli, vrstama i znaenju sociolokih teorija.
Sociologija izmeu makro- i mikro-perspektive. Zadae sociolokih teorija.
Upoznavanje s nainom rada, literaturom i ispitnim obvezama. (2p + 2s)
2. Auguste Comte - Drutveno-povijesno i intelektualno ozraje vremena u
kojem se javlja. Socioloka sistematizacija. Pozitivna metoda. Zakon o tri
stadija. (2p + 2s)
3. Herbert Spencer - Drutvo i njegova evolucija. Diferencijacija drutvene
strukture u podjeli rada. (2p + 2s)
4. Emile Durkheim Metodoloke osnove sociologije. Socijalne injenice. (2p +
2s)
5. Emile Durkheim Samoubojstvo. Analiza moderne kulture i arhajske
religije. (2p + 2s)
6. Karl Marx - Teorija drutva kao proces njegova historijskog razvoja. (2p +
2s)
7. Karl Marx - Ishodite drutvene analize i kontekst nastanka teorije. Na
putu ka kapitalistikom drutvu. (2p + 2s)
8. Max Weber Socijalno djelovanje. Teorija znanosti. (2p + 2s)
9. Max Weber - Idealni tipovi. (2p + 2s)
10. Georg Simmel Predmet sociologije. Tipovi podrutvovljenih interakcija.
F ilozofija novca. F ormalna sociologija. (2p + 2s)
11. Karl Mannheim Ideologija i utopija. (2p + 2s)
12. Kritika teorija drutva Temeljne postavke i metode. Kritika teorija kao
negativna teorija. (2p + 2s)
13. Talcott Parsons Socijalni sustav. Sustav djelovanja. Sustav i razine
njegovih integracija. Socijalne strukture i funkcije. (2p + 2s)

14. Talcott Parsons - Teorija drutva. Evolucija i integracija modernih drutava.

(2p + 2s)
15. Robert King Merton Teorijske postavke. F unkcije i disfunkcije. Statusi i
uloge. Anomija. (2p + 2s)
Literatura
Cvjetianin, Veljko i Rudi Durkheim, Emile (1999)
Supek (2003) Emile Pravila socioloke metode.
Durkheim i francuska Zagreb: Naklada Jesenski i
socioloka kola, Socioloka Turk: Hrvatsko socioloko
hrestomatija. Zagreb: drutvo (str. 21-56; 89-130).
Naklada Ljevak (str. 7-100;
186-324).
uri, Mihailo (1987) Kalanj, Rade (2005)
Sociologija Maxa Webera, Suvremenost klasine
Socioloka hrestomatija. sociologije. Zagreb:
Zagreb: Naprijed (str. 7- Politika kultura.
198).
Katunari, Vjeran (1990)
Teorija drutva u
F rankfurtskoj koli,
Socioloka hrestomatija.
Zagreb: Naprijed (str. 7-134;
156-207).

Socioloke teorije 2 46229

ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Prof. dr. sc.
Ivan Markei Andreja Sren, dr. sc.
Preduvjeti
Socioloke teorije 1
Opis predmeta
Osnovni je cilj kolegija osposobiti student(ic)e da samostalno i kritiki tumae
drutvene fenomene pomou analitikih orua koje nude obraivane teorije. Pri
tome se poseban naglasak stavlja na sintetiziranje znanja, tj. kritiko prosuivanje i
povezivanje razliitih teorijskih pristupa. Studenti/ce e biti potaknuti/e da kroz
prizmu obraivanih teorija prepoznaju drutvene probleme kao istraivake teme,
te da razmiljaju o tome kako bi se koncepti i teorije o kojima itaju u sklopu
kolegija mogli primijeniti na hrvatsko drutvo.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati koncepte sociolokih teorija nastalih 1960-ih i 1970-ih godina.

2. Objasniti tri glavna smjera teoretiziranja: simboliki interakcionizam,
fenomenologijska sociologija i teorija razmjene.
3. Koristiti se steenim analitikim oruima za razumijevanje drutvenih
fenomena.
4. Primijeniti navedene socioloke teorije - predmetno i problemski.
5. Integrirati socioloke teorije te pisati sloene znanstvene radove.
6. Procijeniti i kritizirati pojedine pristupe i samostalne interpretacije
sociolokih teorija.

Ope kompetencije
na njih,
Ocjenjivanje
na sljedei nain:
2. Rad na seminarima: 25%, od toga:
2.1. Pripremljenost i aktivnost na seminarima: 40%;
2.2. Izlaganje i moderiranje rasprave: 25%;
2.3. Redovitost i kvaliteta kritikih pitanja: 15%;
2.4. Zavrni seminarski rad: 30%;
Tjedni plan nastave

1. Upoznavanje s nainom rada, literaturom i ispitnim obvezama, podjela
seminarskih tema.
2. Duhovna podloga nastanka simbolikog interakcionizma. Aktualnost kao
izazov za socioloke teorije. Sociologije svakodnevnog ivota. Svakodnevni
ivot i duh vremena.
3. George Herbert Mead - Znakovi, geste i simboli. Preuzimanje uloga.
Identitet kako do njega? Igra i granje. Ja i Mene.
4. Erving Goffman - Pomjeranje perspektive. Ugroenost individuuma.
Tehnike predstavljanja u svakodnevnom ivotu.
5. Howard Becker - Teorija etiketiranja. Znaenje fizikog tijela u
suvremenom drutvu. Tijelo kao oblik komunikacija.
6. Alfred Schtz - Glavne ideje Husserlove filozofije. Znanost i socijalni svijet.
Podruja socijalnog svijeta. Svijet ivota.
7. Peter L. Berger/Thomas Luckmann - Znanje o zbilji, kako do njega?
Socijalna konstrukcija zbilje.
8. Harold Garfinkel - Etnometodologija. Kontinuitet i ponavljanje. Neupitno
svakodnevlje. Dokumentarna metoda.
9. George Homans - Teorija razmjene. Pretpostavke socijalnog ponaanja.
Homans i strukturalni funkcionalizam.
10. Michel de Certeau - O invenciji svakodnevice.
11. Norbert Elias - Teorija figuracija. Sociologija procesa. Proces civilizacija.
Vrijeme kao proces uenja.
12. Alain Touraine - Sociologija drutvenih pokreta.
13. F eministike teorije - Univerzalno muko. Drutvena pozicija ene. Odnos
prema eni kao objektu. Zakon oca.

14. Thomas Kuhn - Mit o znanosti. Znanstvene revolucije. Paradigma: znaenja

i promjene u sociolokoj teoriji.
15. Marksistika sociologija u istonoj Europi i Hrvatskoj u bivoj SF RJ. (2p +
2s)
Literatura
Becker, Howard (2011[1973]) Berger, Peter L. i Thomas
Preispitivanje teorije Luckmann (1992[1966])
etiketiranja. Amalgam, 5: Socijalna konstrukcija zbilje.
99-119. Zagreb: Naprijed (str. 7-64).
Certeau, Michel de (2002) De Beauvoir, Simone
Invencija svakodnevice. (2006[1949]) Drugi spol, u:
Zagreb: Naklada MD (7-95). ene i filozofija, Nadeda
ainovi (ur.). Zagreb:
Centar za enske studije
(str. 135-162).
Elias, Norbert (1996[1939])
O procesu civilizacije:
Sociogenetska i
psihogenetska istraivanja.
Zagreb: Antibarbarus (str. 7-
98; 457-538).

Specifina psihopatologija 28732

ECT S bodovi 4,0
Nositelji predmeta
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15

Slavko Sakoman Renata Glavak
Tkali
Opis predmeta
Stjecanje znanja o specinim poremeajima i bolestima u psihopatologiji,
kategorizaciji psihikih bolesti, klinikim obiljejima, dijagnostici, epidemiologiji,
komorbiditetu i razliitim oblicima tretmana, te tijeku i prognozu bolesti. Uenje
metoda klinike procjene, naina pristupa i komunikacije s osobama koje imaju
psihiki poremeaj. Usvajanje specine uloge psihologa u dijagnostici i tretmanu
osoba sa psihikim poremeajima.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati psihika odstupanja odnosno psihiki normalno i

psihopatoloko.
2. Klasificirati psihike poremeaje i bolesti u kategorije.
3. Definirati kriterije za specifine psihike poremeaje i bolesti.
4. Usporediti razliite vrste tretmana psihikih poremeaja i bolesti.
5. Kreirati radne dijagnoze na temelju klinikog intervjua.
6. Primijeniti naelo povjerljivosti u odnosima izmeu pacijenta i psihologa.
Ope kompetencije
psihike poremeaje.
Ocjenjivanje
Aktivnost na nastavi 10%; seminarski rad i njegova prezentacija 10%; prvi kolokvij
30%; drugi kolokvij 30%; intervju s pacijentom 10%; usmeni ispit 10%. U sluaju
neizlaska na kolokvije ili nezadovoljavajueg uspjeha na kolokvijima student e
pristupiti zavrnom pismenim ispitu koji po obujmu, sadraju i pripadajuim
ECTS bodovima odgovara zahtjevima provedenih kolokvija tijekom godine.

Tjedni plan nastave

1. Anksiozni poremeaji
2. Somatoformni i disocijativni poremeaji
3. Psihofizioloki poremeaji
4. Poremeaji raspoloenja
5. Poremeaji linosti
6. Seksualni poremeaji
7. Poremeaji hranjenja
8. Poremeaji spavanja
9. Zlouporaba sredstava ovisnosti i ovisnost
10. Shizofrenija i ostali sumanuti poremeaji
11. Intelektualne tekoe; psihiki poremeaji djeje i adolescentske dobi
12. Psihiki poremeaji starije ivotne dobi
13. Organski poremeaji
14. Psihofarmakologija i psihoterapija
15. Pravna i etika pitanja u psihopatologiji
Literatura
Begi, D. (2011). Davison, G. C., Neale, J. M.
Psihopatologija. Zagreb: (2002). Psihologija
Medicinska naklada. abnormalnog doivljavanja
i ponaanja. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kaplan, H. I., Sadock, B. J.
(1998). Prirunik klinike
psihijatrije. Jastrebarsko:
Naklada Slap.

Srednjovjekovni grad u Europi 85466

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc.

Irena Benyovsky
Latin
Opis predmeta
Povijest gradova Europe promatrat e se kronoloki i tematski. Studente se
upoznaje s oblikovanjem srednjovjekovnih gradova od kasne antike do ranog
novog vijeka. Analizirat e se najvaniji procesi u tom razvoju kao i najvanije
pojave, subjekti i dogaaji koji su ga obiljeavali. Na primjerima sredozemnih,
gradova zapadne, sjeverne, srednje i istone Europe usporedit e se okolnosti
njihova razvoja. Studenti e se upoznati s temeljnim procesima i najvanijim
primjerima u razvoju srednjovjekovnih gradova u Europi.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati komparativno srednjovjekovne gradove,

2. Usporediti razliite procese razvoja grada na europskom prostoru,
3. Definirati gradove prema tipu, vremenu postanka, politikim i drutvenim
okolnostima,
4. Usporediti nastanak hrvatskog srednjovjekovnog grada u europskom
kontekstu,
5. Objasniti njegov znaaj u irim geografskim, politikim i drutvenim
okolnostima.

Ope kompetencije
nabrojati osobe i institucije koje su obiljeile hrvatsku i europsku povijest.
Ocjenjivanje
Usmeno izlaganje studenta, pisani esej.
Tjedni plan nastave

2. Uvod u urbanu povijest/srednjovjekovna povijest gradova Europe
3. (Dis)ontinuitet antike urbane kulture
4. Ranosrednjovjekovni grad
5. Novi gradovi razvijenog srednjeg vijeka
6. Europske metropole
7. Grad i centralni autoritet
8. Unutranje ustrojstvo gradova
9. Gradsko plemstvo u srednjovjekovnom gradu
10. Puani u srednjovjekovnim gradovima
11. Crkva i srednjovjekovni gradovi
12. Gospodarstvo gradova
13. Odnos grada i sela
14. Obitelj i kuanstvo u srednjovjekovnom gradu
15. Grad i bolest
Literatura
Predavanja Bruno Mili (1995). Razvoj
grada kroz stoljea, 2
(Srednji vijek), 1-51; 127-145;
203-227., kolska knjiga,
Zagreb
Derek Keene (1999). Towns Steven A. Epstein (1999).
and the growth of trade, Urban society, 26-38, u The
The Cambridge Medieval Cambridge Medieval
History, sv. 4 (1024c. 1198), History, sv. 5 (1198-1300),
47-86, Cambridge Cambridge University Press
University Press
Jean-Pierre Leguay (2000).
Urban Life, u The
Cambridge Medieval
History, sv. 6 (1300-1415),
102-124, Cambridge
University Press

Stanovnitvo svijeta 37787

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Nenad Pokos Izv. prof. dr. sc. Nenad Pokos
Opis predmeta
Upoznati studente s osnovnim znanstveno utemeljenim injenicama,
pokazateljima i spoznajama o kretanju, razmjetaju i strukturama svjetskoga
stanovnitva, s posebnim naglaskom na kontinentalne i regionalne razlike.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti kretanje i razmjetaj svjetskog stanovnitva.

2. Razlikovati etape demografske tranzicije.
3. Ukazati na probleme prenapuenosti i siromatva.
4. Analizirati kontinentalne i regionalne razlike svjetskog stanovnitva.
Ope kompetencije
Studenti e moi razloiti aktualne probleme u meuodnosu demografskog,
drutvenog, povijesno-politikog i ekonomskog razvitka svijeta.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 10%; prvi kolokvij 45%; drugi kolokvij 45%

Tjedni plan nastave

1. Kretanje svjetskoga stanovnitva (bitne karakteristike kretanja svjetskog
stanovnitva u proteklih 20 stoljea).
2. Demografska tranzicija.
3. Prirodna osnova kao odrednica razvoja stanovnitva svijeta (utjecaj klime i
reljefa).
4. Razmjetaj svjetskoga stanovnitva i problem prenapuenosti.
5. Urbanizacija kao svjetski fenomen prostornog prerazmjetaja stanovnitva.
6. Najvaniji oblici i primjeri pred-modernih i modernih migracija
stanovnitva.
7. Kulturno-antropoloki sastav.
8. Kolokvij.
9. Politike krize i ratni sukobi kao imbenik kretanja i razmjetaja svjetskoga
stanovnitva.
10. Stanovnitvo i problem siromatva, gladi, AIDS-a.
11. Stanovnitvo i eugenika (odabrani primjeri: SAD, Njemaka, skandinavske
zemlje, Kina).
12. Stanovnitvo Kine i Indije - najmnogoljudnijih zemalja svijeta.
13. Stanovnitvo Japana (prastanovnici Ainu); stanovnitvo Australije
(Aboridini) i Novog Zelanda (Maori).
14. Narodi bez vlastitih drava - Kurdi, Baski, Katalonci, Saami, koti.
15. SAD - najimigrantskija zemlja (Amii i Mormoni), Irska - od
najemigrantskije do imigrantske zemlje.
Literatura
Wertheimer-Baleti, A. Nejami, I. (2005):
(1999): Stanovnitvo i Demogeografija -
razvoj, MATE, Biblioteka stanovnitvo u prostornim
Gospodarska misao, Zagreb odnosima i procesima,
(odabrana poglavlja). kolska knjiga, Zagreb
(odabrana poglavlja).
Mesi, M. (2002): Narodi Europe, priredio:
Meunarodne migracije - F elipe F ernandez-Armesto
tokovi i teorije, Societas, (1997): The Times, Naklada
Zavod za sociologiju, Zadro, Zagreb.
Zagreb (odabrana
poglavlja).
F errera, M. (2004): Narodi
svijeta, Stanek, Varadin.

Statistika u drutvenim istraivanjima 37765

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
imievi
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati polaznike s osnovnim statistikim pojmovima i
tehnikama potrebitim za razliite primjene u sociologiji.
Opi ciljevi kolegija: studenti e stei osnovna statistika znanja i tehnike koje se
koriste u drutvenim istraivanjima, s naglaskom na tumaenju statistikih
pokazatelja, posebice onih sadranih u standardnim raunalnim ispisima. Studenti
kroz predavanja, vjebe, praenje literature i samostalno rjeavanje zadataka
savladavaju osnovne statistike tehnike i pojmove: sluajna varijabla, distribucija
frekvencija, mod, medijan, srednja vrijednost, mjere disperzije, vjerojatnost, te
osnovne distribucije diskretne i kontinuirane sluajne varijable. Studenti razvijaju
statistiki nain razmiljanja i upoznaju precizne statistike naine izraavanja.
Oekuje se da studenti predoe jasna statistika tumaenja rjeenja zadataka.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Pripremiti za temeljitiji uvid u specifinosti, prednosti i ogranienja

pojedinih postupaka deskriptivne statistike za analizu podataka.
2. Primijeniti usvojena metodoloka znanja u sociolokim istraivanjima.
3. Koristiti statistike softvere.
4. Argumentirati interpretaciju rezultata dobivenih primjenom razliitih
statistikih metoda.
5. Planirati istraivake aktivnosti vezane uz uporabu metoda i tehnika
deskriptivne statistike.
6. Odabrati odgovarajue metodoloke postupke.
7. Prikupiti podatke za potrebe statistike analize.

Ope kompetencije
2. koristiti kompleksne statistike pojmove i informacije
3. dizajnirati jednostavan istraivaki projekt
4. organizirati provoenje jednostavnog istraivakog projekta
5. koristiti raunalne pakete za analizu kvantitativnih podataka
podataka
18. upotrijebiti adekvatan metodoloki pristup u istraivanju drutvenih
fenomena
Ocjenjivanje
Studenti su duni redovito pohaati nastavu. Predvieni su pismeni i usmeni
ispit.
Tjedni plan nastave

1. Pojam statistike, podaci i njihovo prikupljanje, podjela na deskriptivnu i
inferencijalnu statistiku.
2. Ureivanje podataka i formiranje statistikih nizova. Tipovi mjerenja i
mjerne ljestvice.
3. Tablino i grafiko prikazivanje podataka, te analiza pomou relativnih
brojeva. Tablica kontingencije.
4. Indeksi.
5. Mjere sredinje tendencije: Aritmetika sredina, Mod.
6. Medijan, Kvartili.
7. Mjerenje rasprenja: interkvartil, Box-plot.
8. Varijanca, standardna devijacija, Koeficijent varijacije.
9. Standardizirano obiljeje.
10. Vjerojatnost, dijagram stabla.
11. Bayes-ov teorem.
12. F unkcije vjerojatnosti diskretne i kontinuirane sluajne varijable.
13. Binomna funkcija vjerojatnosti.
14. Poissonova funkcija vjerojatnosti.
15. Normalna distribucija vjerojatnosti kontinuirane sluajne varijable.

Literatura
Petz, B. (1997). Osnovne Howell, D. C (2014).
statistike metode za F undamental Statistics for
nematematiare, Naklada the Behavioral Sciences,
Slap, Jastrebarsko Duxbury Press/ Cole
Publishing Company, Ca.,
USA
Welkowitz, J. (2008). Pagano, R. R. (2008).
Introductory Statistics for Understanding Statistics in
the Behavioral the Behavioral Sciences,
Sciences,Sixth Edition with Brooks / Cole Publishing
SPSS 15.0 Set, John Wiley & Company An International
Sons, Inc.,New Jersey, USA Thomson Publishing
Company, Pacific Grove,
USA
Sweet, S. A.; Grace-Martin
K. A (2012). Data Analysis
with SPSS: A F irst Course
in Applied Statistics (4th
Edition), Pearson, USA

Statistika za komunikacijske znanosti 28469

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
imievi
Preduvjeti
Opis predmeta Uvod u metode drutvenih
Cilj kolegija je upoznati polaznike s osnovnim statistikim pojmovima i istraivanja i statistiku
tehnikama potrebitim za razliite primjene u komunikologiji.
Opi ciljevi kolegija: studenti e stei osnovna statistika znanja i tehnike koje se
koriste u komunikolokim istraivanjima, s naglaskom na tumaenju statistikih
pokazatelja, posebice onih sadranih u standardnim raunalnim ispisima. Studenti
kroz predavanja, vjebe, praenje literature i samostalno rjeavanje zadataka
savladavaju osnovne statistike tehnike i pojmove: distribucija frekvencija, mod,
medijan, srednja vrijednost, mjere disperzije, vjerojatnost, te osnovne distribucije
diskretne i kontinuirane sluajne varijable. Studenti razvijaju statistiki nain
razmiljanja i upoznaju precizne statistike naine izraavanja. Oekuje se da
studenti predoe jasna statistika tumaenja rjeenja zadataka.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova iz ostalih drutvenih znanosti

ukljuenih u program studija.
2. Definirati, opisati i primijeniti osnovne metode drutvenih istraivanja.
3. Demonstrirati statistiku pismenost i metodoloke kompetencije te
shvaati njihovu vanost u suvremenom drutvu.
4. Primijeniti i koristiti osnove statistike i statistikih metoda kako bi se
medijima mogli koristiti na refleksivnoj i produktivnoj razini.
5. Koristiti statistiko miljenje i razvijati svijesti za potrebom istog.

6. Objasniti funkcije statistikih pokazatelja u nastavi, kriterije za njihov izbor

i primjenu.
7. Odabrati odgovarajue metode i tehnike.
8. Prikupiti podatke za potrebe statistike analize.
Ope kompetencije
1. koristiti kompleksne statistike pojmove i informacije
2. dizajnirati jednostavan istraivaki projekt
3. organizirati provoenje jednostavnog istraivakog projekta
4. koristiti raunalne pakete za analizu podataka
podataka
6. upotrijebiti adekvatan metodoloki pristup u istraivanju drutvenih pojava
Ocjenjivanje
Studenti su duni redovito pohaati nastavu.
Predvieni su pismeni i usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje i pregled cjelokupnog gradiva, Zato uimo statistiku?
2. Srednje vrijednosti; aritmetika sredina, raunanje, svojstva i tumaenje.
3. Srednje vrijednosti: mod.
4. Medijan; Kvartili.
5. Mjerenje disperzije: Raspon varijacija, interkvartil.
6. Mjerenje disperzije: varijanca i standardna devijacija.
7. Sveukupni pokazatelji deskriptivne statistike: vjebe u Excelu.
8. Uvod u vjerojatnosti.
9. Normalna raspodjela.
10. Metoda uzorka.
11. Procjena aritmetike sredine populacije tokom i intervalom.
12. Korelacija.
13. Koeficijent korelacije.
14. Analiza podataka u MS Excelu.
15. Primjene u komunikacijskim znanostima.
Literatura
Petz, B. (1997). Osnovne Papi, M. (2005).
statistike metode za Primijenjena statistika u
nematematiare, III MS Excelu, Naklada Zoro,
dopunjeno izdanje., Naklada Zagreb
Slap, Jastrebarsko
Baxter, L. A.; Babbi, E. R.
(2004). The Basics of
Communication Research,
Thomson Learning,
Wadsworth, Belmont, Ca,
USA

Stilistika u medijskoj komunikaciji 52336

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 30
Doc. dr. sc.

Dubravka Zima
Opis predmeta
Cilj je kolegija denirati elemente koji tvore stil u medijskoj komunikaciji i steena
znanja primijeniti u deniranje vlastitog stila u razliitim anrovima tiskanih i
elektronikih medija.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Koristiti steene sposobnosti sinteze i analize.

2. Demonstrirati usmenu i pismenu komunikaciju na materinjem jeziku.
3. Primijeniti steena znanje iz novinarske stilistike u praktinom radu.
4. Koristiti razvijene sposobnosti timskoga rada.
5. Primijeniti steene sposobnosti kritike, samokritike i stvaranja novih ideja
(kreativnost).
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije, novinarstva i odnosa s
javnou. Objasniti i kritiki analizirati steena teoretska i praktina znanja.
Uinkovito raditi u timu. Demonstrirati i primijeniti znanja iz hrvatske jezine
kulture i novinarske stilistike usmeno i pismeno. Koristiti denirane stilske
odrednice u formiranju vlastitog stila, izgraivanju osobnosti i uvjerljivosti u
prenoenju i prezentiranju informacije.
Ocjenjivanje
100% kolokviji/ ispit.
Tjedni plan nastave

1. F unkcionalni stil, stilistika, stilske figure, primjeri na tekstovima, vjebe
2. Temeljni novinarski anrovi, vjebe na tekstovima i novinskim lancima,
samostalno pisanje administrativnih tekstova
3. Intervju, reportaa, kritika, recenzija, komentar - vjebe, prepoznavanje
novin. anrova

4. Samostalno pisanje intervjua - rad u paru

5. Vjebe iz gramatike i pravopisa (tekstovi tiskanog izdanja dnevnih novina)
6. Jezini tabu
7. Eufemizam, disfemizam - prepoznavanje, vjeba
8. Pisanje reportae
9. Kolokvij 1
10. F razeologija, vjeba
11. Reklama/oglas, jezini i nejezini kod, vjeba
12. Vieznanost - polisemija i homonimija, sinonimija.. vjebe
13. Pisanje medijskog priopenja za javnost, vjeba
14. Pisanje medijskog priopenja za javnost, vjeba
15. Kolokvij 2
Literatura
Hudeek, Lana, Milica Sili, Josip: F unkcionalni
Mihaljevi: Jezik medija stilovi hrvatskoga jezika,
publicistiki funkcionalni Zagreb, 2006.
stil, Zagreb, 2009.
Stjepan Malovi: Osnove Antica Menac: Hrvatska
novinarstva, Golden frazeologija, Knjigra d.o.o,
Marketing - Tehnika Zagreb, 2007.
knjiga, Zagreb, 2005.
(odabrane stranice)
Gramatika hrvatskog jezika
(Bari, Lonari, Mali,
Pavei, Peti, Zeevi,
Znika), kolska knjiga,
Zagreb, 1997.

Strategije neformalnog zakljuivanja kritiko miljenje 37493

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Prof. dr. sc. Izvoa

Opis predmeta
Usvajanje osnovnih znanja i tehnika vanih za uspjeno i utemeljeno
argumentiranje (analiza i procjena, te utemeljenje i opravdanje stavova) u raznim
podrujima praktinog i teoretskog djelovanja.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Razlikovati strukture argumenata te razumjeti odnos logike snage i

istinitosti tvrdnji u argumentima
2. Koristiti vjetinu dijagramiranja argumenata
3. Identificirati i razumjeti neformalne pogreke: pogreke u relevanciji i
nainu argumentiranja
4. Razlikovati osnovne vrste deduktivnih zakljuaka, te slinih, ali pogrenih
oblika
5. Razlikovati vrste induktivnih zakljuaka i uvjeta koje moraju zadovoljiti da
bi bili dobri (veliina uzorka, reprezentativnost, referentni skupovi)
6. Opisati osnovne heuristike i izvore pristranosti u zakljuivanju

Ope kompetencije
(1) Razvijanje vjetine prepoznavanja i izdvajanja argumenata iz ire cjeline teksta.
Razlikovanje osnovnih vrsta zakljuaka. (2) Prepoznavanje najeih pogreaka u
argumentiranju. (3) Razvijanje vjetine analize i procjene, te ispravnog oblikovanja
argumenata.
Ocjenjivanje
Aktivno sudjelovanje na nastavi 10%, vjebe 10%, kolokvij 10%, pismeni ispit 50%,
usmeni ispit 20%.
Tjedni plan nastave

1. Uvodno o predmetu, nain rada, literatura
2. Razgovorna implikatura
3. Zakljuak, argument, objanjenje
4. Logika snaga, istina
5. Osnovni pojmovi, izdvajanje argumenta, standardna forma
6. Dijagramiranje 1
7. Dijagramiranje 2 (rekonstrukcija argumenta)
8. Analiza na primjerima studentskih argumenata
9. Pogreke u argumentiranju 1 (dvosmislenost, skliska padina, pozivanje na
emocije)
10. Pogreke u argumentiranju 2 (ad hominem, odvraanje pozornosti, slamnati
ovjek)
11. Pogreke u argumentiranju 3 (kruno argumetiranje, redefiniranje,
argument iz neznanja)
12. Deduktivno zakljuivanje
13. F ormalne pogreke u zakljuivanju
14. Induktivno zakljuivanje i pogreke
15. Heuristike i pristranosti u zakljuivanju
Literatura
Sekuli, Dragana F ogelin, Robert, J. &
Neformalna logika Sinnot-Armstrong,Walter
(skripta, rukopis) (1991). Understanding
Arguments. An Introduction
to Informal Logic, Harcourt
Brace Jovanovic Publishers

Sustavna sociologija 1 45752

ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Renato Mati Anita Dremel
Preduvjeti
Uvod u sociologiju
Opis predmeta
Cilj je kolegija upoznati studente s klasinom sociolokom teorijom s naglaskom
na suvremenost klasinih teoretika te osigurati kod studenata usvojenost znanja,
vjetina i kompetencija kako bi mogli analitiki i kritiki ovladati klasinim
konceptima i temeljnim sociolokim pojmovima i teorijskim paradigmama do
razine operativne primjene, to podrazumijeva i pripremu studenata za studij
sociolokih teorija (klasinih i suvremenih) ostalih posebnih sociologija na viim
godinama studija, kao i izradu pisanog rada koji odgovara stupnju prikaza knjige.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Interpretirati najiri raspon klasinih teorijskih perspektiva u sociologiji uz

svijest o njihovim filozofskim korijenima.
2. Argumentirati vanost razvijanja kritike (samo)svijesti te
interdisciplinarnosti.
3. Sumirati dijalektiku proetost i meuovisnost teorije i prakse.
4. Analizirati i opisati drutveno-povijesni kontekst nastanka i razvoja
sociologijske teorije.
5. Objasniti vanost F rancuske revolucije, politikih revolucija i industrijske
revolucije u kontekstu nastanka nove drutvene znanosti.
6. Definirati i razlikovati osnovne socioloke koncepte Henri de Saint-Simona
i Augustea Comtea.
7. Objasniti organicizam i osnovne socioloke pojmove Herberta Spencera,
evolucionizam u sociologiji, socijalni darvinizam i teorije nastanka drave.
8. Definirati osnovne pojmove i opisati i tumaiti glavne doprinose formalne
njemake i amerike sociologije (ikake kole).
9. Definirati i analizirati osnovne pojmove strukturalizma.
10. Definirati osnovne postavke i pojmove funkcionalizma u sociologiji,
analizirati i pravilno tumaiti njegove politike i metodoloke implikacije.

Ope kompetencije
Nakon zavrenog preddiplomskog studija sociologije student e biti u stanju:
reproducirati i interpretirati klasine socioloke tekstove u svjetlu lozofskih
utjecaja na njih,
Ocjenjivanje
aktivnim sudjelovanjem u raspravama donosi 10% ocjene. Osobno usmeno
prezentiranje unaprijed dogovorene seminarske teme i izrada pisanog
seminarskog rada nose po 10% konane ocjene. Pristupanje kolokvijima ili
pismenom ispitu te zavrni usmeni ispit nose maksimalno 70% (odlian).
Tjedni plan nastave

2. Upoznavanje s drutveno-povijesnim kontekstom nastanka i razvoja
sociologije.
3. Henri de Saint Simon.
4. Auguste Comte.
5. Herbert Spencer.
6. F erdinand Toennies.
7. Georg Simmel.
8. Ameriki formalizam.
9. ikaka kola.
10. Strukturalizam, Claude Levi-Strauss.
11. F unkcionalizam u sociologiji: Emile Durkheim.
12. Talcott Parsons, Robert King Merton.
13. Karl Marx: radni radovi.
14. Karl Marx: pogled na drutvo.
15. Karl Marx: doprinos suvremenoj drutvenoj znanosti.

Literatura
Cvjetianin, V. i Supek, R. F iamengo, A. (1987) Saint-
(2003) mile Durkheim i Simon i Auguste Comte,
francuska socioloka kola, Socioloka hrestomatija,
Socioloka hrestomatija, Zagreb, Naprijed
Zagreb, Ljevak
Kora, V. (1987) Marksovo Kuvai, Ivan (1990)
shvatanje oveka istorije i F unkcionalizam u
drutva, Zagreb, Naprijed sociologiji, Zagreb, Naprijed
Luki, R. D. (1987)
F ormalizam u sociologiji,
Socioloka hrestomatija,
Zagreb, Naprijed

Sustavna sociologija 2 45753

ECT S bodovi 7,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Renato Mati Anita Dremel
Preduvjeti
Sustavna sociologija 1
Opis predmeta
Cilj je kolegija upoznati studente s klasinom sociolokom teorijom s naglaskom
na suvremenost klasinih teoretika te osigurati kod studenata usvojenost znanja,
vjetina i kompetencija kako bi mogli analitiki i kritiki ovladati klasinim
konceptima i temeljnim sociolokim pojmovima i teorijskim paradigmama do
razine operativne primjene, to podrazumijeva i pripremu studenata za studij
sociolokih teorija (klasinih i suvremenih), ostalih posebnih sociologija na viim
godinama studija, kao i za izradu pisanog rada koji pokuava biti struni ili
pregledni rad ili imitirati znanstveni rad.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Interpretirati najiri raspon klasinih teorijskih perspektiva u sociologiji uz

svijest o njihovim filozofskim korijenima.
2. Argumentirati vanost razvijanja kritike (samo)svijesti te
interdisciplinarnosti.
3. Sumirati dijalektiku proetost i meuovisnost teorije i prakse.
4. Analizirati i opisati drutveno-povijesni kontekst nastanka i razvoja
neomarksistikih interpretacija Marxa, kao i naznaivanje razlike od
postmarksistikih varijanti.
5. Tumaiti kritike pozitivizma i scijentizma u znanosti (posebice u
sociologiji), prosvjetiteljstva, modernog drutva i masovne potroake
kulture.
6. Definirati i razlikovati osnovne socioloke koncepte Adorna, Horkheimera,
Marcusea, F romma i Habermasa.
7. Definirati i analizirati pojmove negativna dijalektika, afirmativna kultura,
jednodimenzionalni ovjek, komunikacijsko djelovanje, autoritarna linost i
zdravo drutvo.
8. Definirati, opisivati i pravilno tumaiti metodoloke i teorijske doprinose
sociologije Maxa Webera i njegovih osnovnih sociolokih pojmova
(drutveno djelovanje, razumijevajua znanost, vrijednosna neutralnost,
znanost i politika kao poziv, idealni tip, teza o racionalizaciji i
protestantskoj etici - teorija modernosti).

9. Definirati osnovne pojmove i opisati i tumaiti glavne doprinose

simbolikog interakcionizma (Mead, fenomenologija, etnometodologija).
10. Definirati osnovne postavke i pojmove feminizma, povijesni razvoj i sprege
sa sociologijom (feministika epistemologija, sociologija svakodnevnog
ivota, mo i rod, reproduktivni status ena, stigmatizacija...), analizirati i
pravilno tumaiti politike i metodoloke implikacije.
Ope kompetencije
Nakon zavrenog preddiplomskog studija sociologije student e biti u stanju:
itati i interpretirati klasine socioloke tekstove u svjetlu lozofskih utjecaja na
njih,
Ocjenjivanje
aktivnim sudjelovanjem u raspravama i redovitom predajom tjednih zadaa
(kritika pitanja poslana demonstratorima na osnovi seminarskih tekstova) donosi
10% ocjene. Osobno usmeno prezentiranje unaprijed dogovorene seminarske teme
i izrada pisanog seminarskog rada nose po 10% konane ocjene. Pristupanje
kolokvijima ili pismenom ispitu te zavrni usmeni ispit nose maksimalno 80%
(odlian).
Tjedni plan nastave

F rankfurtske (kritike) kole u sociologiji.
3. Adorno i Horkheimer (Socioloke studije, Dijalektika prosvjetiteljstva).
4. Marcuseovo shvaanje kulture, F rommovo zdravo drutvo i bijeg od
slobode; razliite interpretacije i revizije F reuda.
5. Habermasova teorija komunikativnog djelovanja i moderna kao nedovren
projekt; sociologija i ideologija.
6. Max Weber - osnovni socioloki pojmovi.
7. Max Weber - politika i znanost kao poziv.
8. Max Weber - racionalizacija, protestantska etika i duh kapitalizma.
9. Max Weber antipozitivistika metodologija.
10. George Herbert Mead socijalni biheviorizam.
11. Simboliki interakcionizam, um, osoba i drutvo, faze socijalizacije (igra i
igranje, znaajni i generalizirani drugi) 2 susreta.
12. F enomenologija (Schutz) i etnometodologija (Garfinkel).
13. F eminizam i sociologija (kritika klasine sociologije).
14. F eminizam i sociologija (feministika epistemologija, sociologija
svakodnevnog ivota).

15. F eminizam i sociologija (mo i rod, reproduktivni status ena, ljudska

prava, mo i rod).
Literatura
uri, M. 1987. Sociologija G.H. Mead. 2003. Um, osoba
Maxa Webera. Zagreb: i drutvo. Zagreb: Naklada
Naprijed Jesenski i Turk, Hrvatsko
socioloko drutvo
Kalanj, Rade. 2005. Katunari, Vjeran. 1990.
Suvremenost klasine Teorija drutva u
sociologije. Zagreb: frankfurtskoj koli. Zagreb:
Politika kultura Naprijed
Ritzer, G. 1997. Suvremena
sociologijska teorija.
Zagreb: Nakladni zavod
Globus

Suvremeni engleski jezik u medijskoj kulturi 38845

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 60
Preduvjeti
Engleski jezik u novinarstvu
Pred.
Spomenka Pisanje na engleskom jeziku
Bogdani
Opis predmeta
Usvajanje sociolingvistikih kompetencija. Razvijanje strategija uspjene govorne
komunikacije. Razvijanje sposobnosti izraavanja kroz diskusiju u sloenijim
jezinim situacijama. Izraavanje osobnog miljenja o odreenom problemu ili
temi.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati registre i konvencije drutvenog ophoenja na engleskom

jeziku.
2. Objasniti osobne stavove kroz komunikacijske situacije.
3. Odabrati pravilne izraze na engleskom jeziku da bi se komunikacija
ostvarila.
4. Demonstrirati sposobnost diskutiranja i voenja debate na razne aktualne
teme na engleskom jeziku.
5. Demonstrirati sposobnost samostalnog usmenog izlaganja na engleskom
jeziku o temi po izboru.
6. Napisati samostalno seminarski rad na engleskom jeziku.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova iz suvremenog novinarstva na engleskom
jeziku.
engleski jezik u novinarstvu i odnosima s javnou.
Ocjenjivanje
Prisutnost i aktivno sudjelovanje u nastavi (20%); priprema i prezentacija teme po
izboru (10%); seminarski rad (30%); usmeni ispit (40%).

Tjedni plan nastave

1. Razlikovanje registara, jezini markeri drutvenih odnosa, konvencije
drutvenoga ophoenja.
2. Uvod u diskusiju - razlika izmeu razgovora i diskusije, kriteriji za dobro
voenu diskusiju, glavna pravila diskusije.
3. Priprema za diskusiju: prikupljanje materijala na odreenu temu iz novina,
asopisa, interneta.
4. Pisanje biljeaka s potrebnim rjenikom.
5. Izraavanje stavova: slaganje, neslaganje, opovrgavanje, dovoenje u
pitanje, prihvaanje, odbijanje, priopavanje vijesti.
6. Izraavanje stavova: slaganje, neslaganje, opovrgavanje, dovoenje u
pitanje, prihvaanje, odbijanje, priopavanje vijesti.
7. Nadgradnja vokabulara vezanoga uz medijsku kulturu - novinski anrovi,
novinarstvo i internet.
8. Nadgradnja vokabulara vezanoga uz medijsku kulturu - novinski anrovi,
novinarstvo i internet.
9. Jezini tabui (politiki nekorektno, seksistiki, itd.).
10. Standardi novinarske etike i drutveno odgovorno novinarstvo.
11. Standardni jezik nasuprot dijalektima.
12. Anglo-ameriki aspekt politikog sustava.
13. Usmeno samostalno izlaganje studenata prethodno najavljene teme po
izboru u trajanju od 20 do 30 minuta; diskusija grupe prema utvrenim
pravilima.
pravilima.
pravilima.
Literatura
Bell, A. Garret, P. (1998). Jednojezini rjenik prema
Approaches to Media izboru
Discourse, (odabrana
poglavlja, 345 str.),
Blackwell Publishers Ltd
Autentini materijali i Gramatiki prirunik prema
tekstovi: novinski lanci i izboru
asopisi

Svjetska knjievnost izabrani primjeri 37854

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Dubravka Zima
Opis predmeta
S obzirom da je rije o predmetu na preddiplomskom studiju, cilj predmeta je uvod
u studij knjievnosti. Upoznati student/ic/e s osnovnim pojmovima znanstvenoga
prouavanja knjievnosti, osnovnim pojmovima teorije knjievnosti i osnovama
akademske pismenosti u studiju knjievnosti.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i dati primjere za pojmove knjievnost, svjetska knjievnost i

znanost o knjievnosti,
2. Razlikovati intrinzian i ekstrinzian pristup knjievnosti,
3. Prepoznati i argumentirano objasniti pojedineknjievne postupke,
4. Napisati osnovni kratki akademski tekst, s pravilnim referiranjem i
citiranjem.
Ope kompetencije
Objasniti i dati primjere za pojmove knjievnost, svjetska knjievnost i znanost o
knjievnosti.
Ocjenjivanje
Obvezna lektira prema detaljnom planu rada. Za seminarske se radove dogovara
dodatna literatura sa svakom studenticom/studentom pojedinano.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u studij knjievnosti. Ciljevi predmeta. Studentske obveze i zadaci.
Seminarski radovi. Nain izrade seminarskih radova. Plan rada. Popis
lektire i literature.
2. Pojmovi knjievnost i svjetska knjievnost. itanje teksta Jonathana
Cullera: Knjievnost, to je to i je li to bitno?

3. Rad na tekstu: Jane Austen: Ponos i predrasude. Osnove teorije romana.

4. Rad na tekstu: Mark Twain: Novinarstvo u Teeneeseeju i druge prie.
Pripovijetka, kratka pria i kratka kratka pria.
5. Rad na tekstu: Gustave F laubert: Gospoa Bovary. Uvod u knjievni
modernizam.
6. Rad na tekstu: Jorge Luis Borges: Emma Zunz i Aleph. Uvod u knjievnu
postmodernu.
7. Rad na tekstu: Italo Calvino: Ako jedne zimske noi neki putnik. Knjievna
postmoderna.
8. Rad na tekstu: Marina Cvetajeva. Uvod u teoriju poezije.
9. Rad na tekstu: Bruno Schulz: Prodavaonice cimetne boje.
10. Rad na tekstu: Gnter Grass: Kutija.
11. Rad na tekstu: Imre Kertes: ovjek bez sudbine.
12. Rad na tekstu: Salman Rushdie: Djeca ponoi./Alice Munro: Sluba, druba,
pronja, ljubav, brak.
13. Rad na tekstu: trivijalna knjievnost. Lisa Marklund: Pakleni stroj.
14. Terenska nastava: kazalina predstava.
15. Evaluacija kolegija. Kolokvij.
Literatura
Milivoj Solar (1977). Teorija Milivoj Solar (2003).
knjievnosti, kolska knjiga, Povijest svjetske
Zagreb knjievnosti, Golden
marketing, Zagreb
Jonathan Culler (2001). Milivoj Solar Od Emme
Knjievna teorija. Vrlo Bovary do Emme Zunz.
kratak uvod, AGM, Zagreb (knjiga Nakon smrti Sancha
Panze)

Tehnike u odnosima s javnou 117214

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Anelka Ragu, mag. nov.
Opis predmeta
Poduiti studente tehnikama u odnosima s javnou, praktinim vjetinama i
sposobnostima u odnosima s javnou. Omoguiti im praktinu uporabu
komunikacijskih i organizacijskih vjetina u primjeni tehnika i alata odnosa s
javnou.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati, klasificirati i objasniti alate i tehnike odnosa s javnou.

2. Koristiti i primijeniti u usmenoj i pismenoj komunikacije alate i tehnike
OSJ.
3. Demonstrirati sposobnost kritikog analiziranja i ocjenjivanja suodnosa
medija i odnosa s javnou.
4. Demonstrirati vjetine kreativnog izraavanja, pripreme za javne nastupe i
organizacije raznih dogaaja.
5. Demonstrirati sposobnost individualnog i timskog rada, primjenjujui
tehnike OSJ.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova odnosa s javnou povezanih s tehnikama
koje se u njima primjenjuju;
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije tehnika odnosa s javnou;
Primijeniti vjetine i tehnike odnosa s javnou steene na predmetu;
Proizvesti seminarski rad uz primjenu temeljnih metoda drutvenih znanosti i
uporabu znanstvenih izvora;

Ocjenjivanje
Kolokvij/ pismeni ispit
Tjedni plan nastave

1. Odnosi s javnou: teorijsko znanje spram upotrebe tehnika i alata; utjecaj i
koritenje;
2. Odnosi s javnou u kontekstu medijskog trita: teorijsko odreenje i
praktino djelovanje;
3. Vrednovanje odnosa s medijima, kao ciljnom javnosti i posrednikom u
komunikaciji s ostalim dionicima;
4. Alati i tehnike u odnosima s ciljnim javnostima: savladavanje tehnikama u
pismenoj komunikaciji;
5. Pisanje i vjebanje priopenja za javnost i medije;
6. Interna komunikacija: tehnike i vanost komuniciranja s internom javnosti;
7. Kolokvij 1
8. Vanost i ovladavanje tehnikama u event managementu;
9. Konferencija za medije: pripremanje i savladavanje tehnike javnog nastupa;
10. Online odnosi s javnou i odnos disciplina marketinga i odnosa s javnou;
11. Komunikacijske strategije: definiranje ciljne javnosti, izbor kljunih poruka;
12. Definiranje stratekog komuniciranja te odabir taktika;
13. Reaktivni i proaktivni odnosi s medijima;
14. Suvremeni trendovi u svakodnevnoj komunikaciji s ciljnim javnostima u
korporativnom i administrativnom okruju;
15. Kolokvij 2
Literatura
Tomi. Zoran: Odnosi s Lester R. Potter:
javnou- teorija i praksa, Komunikacijski plan - sr
Synopsis, Zagreb - stratekih komunikacija,
Sarajevo, 2008. (odabrana HUOJ, Zagreb, 2009.
poglavlja) (odabrana poglavlja)
Cultip, Scott, Center, Allan, Tench, Ralph; Yeomans, Liz:
Broom: Odnosi s javnou, Otkrivanje odnosa s
MATE, Zagreb, 2003. javnou, HUOJ, Zagreb,
2009. (odabrana poglavlja)
Gregory, Anne: Planiranje i
upravljanje kampanjama,
HUOJ, Zagreb, 2006.
(odabrana poglavlja)

Televizijski anrovi u popularnoj kulturi 46290

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Branimir Stani
Preduvjeti
Opis predmeta
Osnovni je cilj kolegija analizom televizijskih anrova prisutnih na hrvatskim
televizijskim programima odrediti to zapravo ini pojedini televizijski anr, koje
su mu granice i mogunosti daljnjega razvoja, kako su nastali anrovi-hibridi,
postoje li uope muki i enski anrovi u tradicionalnom smislu. Koristei Cultural
Studies pristup svaki e televizijski anr male skupine studenata promatrati u
kontekstu onih koji ga proizvode te onih koji ga konzumiraju fokusirajui se na
neki poseban problem/temu.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati televizijske anrove kao proizvod kulture.

2. Razlikovati televizijske anrove.
3. Razlikovati anrove u odnosu na publiku koja ih konzumira.
4. Analizirati televizijske anrove s aspekta kulturne vrijednosti.
5. Klasificirati, kritiki analizirati i ocijeniti medijske sadraje.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva povezane s
televizijskim anrovima i popularnom kulturom. Primijeniti znanje iz temeljnih
pojmova kulturalnih studija. Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije
komunikologije i novinarstva vezane uz televizijske anrove i popularnu kulturu.
Denirati, objasniti, razlikovati i kritiki analizirati osobitosti medija i njihovog
djelovanja.
Ocjenjivanje

Tjedni plan nastave

1. Televizijski anrovi
2. Popularna kultura
3. Publika i anrovi
4. Strunjaci i anrovi
5. Medijska produkcija anrova
6. Reality programi
7. Dramski programi
8. Tradicionalni principi za analizu anra
9. Ekonomija anrova
10. Hibridizacija anrova
11. Mutacija anrova
12. Dokumentarni programi
13. F ilozofija, sociologija i televizijski anrovi
14. Televizija kao (uvijek) novi medij
15. Televizijski anrovi hrvatske produkcije
Literatura
CREEBER, Glen: The HARTLEY, John: Uses of
Television Genre Book. television. Routledge,
British F ilm Institute, London, New York 2005.
London 2001.
MCGUIGAN, Jim: BURTON, Graeme: Talking
Popularna televizija. television: an introduction
Hrvatski filmski ljetopis 9 to the study of television.
(2003), 36 ; str. 175-195, 228 Arnold, London- New York
2000.
F ISKE, John: Popularna
kultura, Beograd Clio, 2001.

Teorije i sustavi radijskog komuniciranja 28495

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Blanka Jergovi Anto Miki, Pred.
Opis predmeta
Ciljevi teoretskog dijela predmeta su upoznati studente s povijeu i razvojem
radija, teoretski ih upoznati s njegovim osobitostima i nainima djelovanja te
radijskim novinskim vrstama. Ciljevi praktinog dijela kolegija jesu pruiti
praktini uvid u osnovne zakonitosti i oblike radijskoga komuniciranja, te
upoznati studente s novinarskim formama prisutnima u radijskome
komuniciranju.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati, objasniti i primijeniti osnovne pojmove iz sfere radija i radijskog

novinarstva;
2. Definirati i koristiti verbalnu komunikaciju kao vaan alat radijskog
novinara;
3. Navesti, objasniti i primijeniti osnovne teorije radija kao medija i radijskog
novinarstva;
4. Nabrojati, definirati i primijeniti razliite radijske novinske vrste;
5. Primijeniti i razvijati novinarske vjetine steene na nastavi;

6. Demonstrirati sposobnost uinkovitog rada samostalno i u timu.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije i novinarstva, posebno
one koji se odnose na radio i radijsko novinarstvo.
Definirati i koristiti verbalnu komunikaciju.
Identificirati i opisati mjesto i ulogu radija i radijskog novinarstva u drutvu.
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije radija i radijskog novinarstva.
Primijeniti novinarske vjetine steene na seminarskoj nastavi.
Ocjenjivanje
50% ispit, 50% praktini rad.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij
2. Osobine radija (usporedba s drugim medijima; prednosti i nedostaci)
3. Radijski simboli i kodovi
4. Radio u Hrvatskoj
5. Vijesti
6. Radijska publika
7. Izvori vijesti
8. Pisanje vijesti
9. Vijesti i priroda medija
10. Pokrivanje dogaaja
11. Vijest, izvjetaj, reportaa, fier
12. Intervju
13. Govorni i glazbeni radio
14. Radio drama
15. Dramski program. Sadraj seminarskog dijela nastave: upoznavanje s
pojedinim elementima radijskoga prostora i opreme, te s unutarnjom
organizacijom radija kao medija; posebnosti i razlike radija u odnosu na
druge vrste medija; - novinarski izvori radijskoga informiranja; radijske
vijesti i informativni program; izvjeivanje "s terena"; radijski intervju;
radijska reportaa; sluatelj kao sudionik radijskoga komuniciranja; uloga
govora u prenoenju radijske poruke; uloga glazbe u radijskome programu;
autorske radijske emisije; elementi planiranja radijskoga programa: radijska
"plahtica" i radijska shema.
Literatura
Mualo, M. Radio: medij 20. Crisell, A., Understanding
stoljea. AGM, Zagreb, 2010. Radio, Routledge, London
and New York, first edition
1996, reprint, 2006.
Chantler, P., Steward, P.,
Basic Radio Journalism,
Elsevier Ltd., first
published 2003, reprint
2004.

Teorije i sustavi televizijskog komuniciranja 37925

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Vine Mihaljevi Maja F iter
Opis predmeta
Razlikovati i opisati osnovne pojmove i posebnosti televizije. Denirati i
predstaviti televizijske sustave i glavne teorijske pristupe televizijskom
komuniciranju. Ukazati studentima na sloenost fenomena televizijskog
komuniciranja. Razlikovati i izraditi pojedine anrove televizijskog novinarstva.
Osposobiti studente za kritiko-analitiko i znanstveno promiljanje o
televizijskom komuniciranju. Usporediti televizijsko komuniciranje i
komuniciranje u drugim medijima te na drutvenim mreama.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati, objasniti i primijeniti osnovne pojmove televizijskog

komuniciranja.
2. Razlikovati televizijski pristup od drugih pristupa u masovnoj
komunikaciji.
3. Opisati i koristiti glavne televizijske oblike (vijest, izvjetaj, pria, izravni
prijenos, intervju, rasprava, komentar).
4. Povezati i primijeniti temeljne profesionalne vjetine: slika i rije, jezik i
govor, stil, izbor teme, istraivanje, provjera informacija, istraivako
novinarstvo.
5. Objasniti i kritiki analizirati steena teoretska i praktina znanja.
6. Ispunjavati uinkovito novinarske zadatke.

Ope kompetencije
televiziju i televizijsko komuniciranje. Denirati i koristiti verbalnu komunikaciju
te nauiti ispravno vrednovati i interpretirati neverbalnu komunikaciju u
televizijskom okruenju. Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije
televizijskog komuniciranja i televizije. Objasniti i kritiki analizirati steena
teoretska i praktina znanja. Primijeniti osnovne novinarske vjetine koje se
koriste u televizijskom novinarstvu.
Ocjenjivanje
Pismeni kolokvij, izlaganje zajednikog rada, usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Etimologija rijei televizija, formalni i materijalni predmet kolegija
2. Tehniki pronalasci koji su prethodili nastajanju televizije
3. Povijesni osvrt na nastajanje televizije (povijest televizije u RH)
4. Modeli i teorije televizijskog komuniciranja, struktura televizijske ustanove
5. Drutvena i kulturna vrijednost televizijskog komuniciranja
6. Televizija kao medij, odnos televizije i novinara
7. Etika naela u televizijskom komuniciranju
8. Televizijski jezik, stil, govor, odnos slike i rijei
9. Kadar
10. Vijest, izvjetaj
11. Naracija (pria), rasprava, intervju
12. Voditeljstvo, izravni televizijski prijenos
13. Komentar, crtica, dokumentarni program
14. Nova tehnologija (digitalizacija) i televizijsko komuniciranje
15. Medijska konvergencija - televizijska konvergencija: praksa i model
Literatura
Periin, Tena, Televizijske Letica, Zvonko, Televizijsko
vijesti, Zagreb 2010. novinarstvo, Zagreb 2003.
McQueen, David,
Television, Arnold, London,
1998. (Dejvid Mek Kvin,
Televizija. Medijski
prirunik, Clio, Beograd
2000.)

Teorije i sustavi tiskovnog komuniciranja 28490

ECT S bodovi 6,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 30
Izvoa
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Andreja Brati, dipl.nov.
Opis predmeta
Upoznati studente s osobitostima tiska kao medija te tiskovnog komuniciranja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati, objasniti i primijeniti osnovne pojmove iz podruja tiska i

tiskovnog novinarstva.
2. Nabrojati, objasniti i primijeniti osnovne teorije tiska kao medija,
tiskovnog novinarstva i proizvodnog procesa tiska.
3. Navesti, prepoznati i reproducirati osnovne faze razvoja tiska i kljune
dogaaje i osobe u njegovoj povijesti.
4. Definirati, objasniti i razumjeti proizvodni proces novina.
5. Prepoznati i objasniti suvremeno stanje u tisku, njegove novitete, izazove i
probleme te ih analizirati.
6. Primijeniti novinarske vjetine steene na seminarskoj nastavi.
7. Definirati, prepoznati i samostalno koristiti sve novinske vrste.
8. Objasniti i kritiki analizirati steena teoretska i praktina znanja.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova novinarstva povezanih s tiskom i
tiskovnim komuniciranjem. Identicirati i opisati mjesto i ulogu tiskovnog
novinarstva u drutvu. Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije tiska i
tiskovnog novinarstva. Objasniti i kritiki analizirati steena teoretska i praktina
znanja. Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove i probleme u
tisku i tiskovnom novinarstvu. Primijeniti novinarske vjetine steene na
predmetu u izvjetavanju za tiskovine.

Ocjenjivanje
50% praktini rad, 50% ispit.
Tjedni plan nastave

1. Kratki povijesni pregled razvoja tiskovnog novinarstva;
2. Suvremeno stanje tiska u svijetu;
3. Tiskovni medij: karakteristika, funkcija, specifikacija i vrste;
4. Dnevni list: funkcija, specifika i organizacija;
5. Proizvodnja dnevnika: novinarska (urednitvo, ureivanje, novinar),
tiskarska (tiskarske tehnologije, dizajn i grafiki izgled novine) i prodajna
faza;
6. Gospodarski aspekti proizvodnje dnevnih novina;
7. Suvremena organizacija dnevnog lista: izdava, glavni urednik, redakcija;
8. Rubrike: unutarnjo-politika, vanjsko-politika, gradska, regionalne,
sportska, kulturna, grafika i dr.;
9. Rubrike: unutarnjo-politika, vanjsko-politika, gradska, regionalne,
sportska, kulturna, grafika i dr.;
10. Oblici izraavanja u dnevnicima: informativni anrovi;
11. Oblici izraavanja u dnevnicima: analitiki anrovi;
12. Oblici izraavanja u dnevnicima: publicistiki anrovi;
13. Tipologija (podjela) tiska;
14. Kompjuterska evolucija i tisak: novi oblici komuniciranja i informiranja;
15. Novine budunosti: elektronske novine, novine po narudbi; osnovne teme
seminarskog dijela nastave su: kratke novinske forme, lead, razrada leada;
rad s izvorima, citiranje i citati; prikupljanje, obrada i provjera informacija;
izvjetavanje o dogaajima: press-konferencija, nesree i katastrofe, sudnica,
skupovi i sjednice; promatranje i izvjetavanje; priopenje, koritenje,
provjera i obrada; intervju; argumentiranje stava novinara; osvrt, komentar
i lanak; recenzija i kritika; sektorsko novinarstvo.
Literatura
Malovi, S. Osnove Malovi, S. Novine, 2. Izd.,
novinarstva, Golden Sveuilina knjiara, Zagreb,
marketing-Tehnika knjiga, 2003.
Zagreb, 2005., str. 91-396.

Teorije medija i masovne komunikacije 28475

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Jelena Jurii
Opis predmeta
Upoznati studente s teoretskim deniranjem i prouavanjem masovnih medija od
poetka 20. stoljea, kada je ono bilo neizravno (knjievna kritika, F rankfurtska
kola) te ideoloki koncipirano (liberali, marksisti), preko teorija nastalih izravnim
prouavanjem medija i njihovih uloga u drutvu, sve do postmodernizma.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati i objasniti ulogu, funkciju i ciljeve teorija medija i masovne

komunikacije.
2. Razlikovati teorije medija i teorije masovne komunikacije i njihove
osobitosti.
3. Ocijeniti ulogu prouavanih teorija u povijesnom razvoju komunikologije,
teoretskih prouavanja i znanstvenih istraivanja masovne komunikacije i
medija.
4. Povezati razliite teorije i uenja, objasniti ih i analizirati.
5. Demonstrirati sposobnost saimanja i kritikog predstavljanja vee grae
(knjige).
Ope kompetencije
Reproducirati i objasniti osnovne teorije masovnih medija nastale u razmatranom
razdoblju. Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova teorija medija i komunikologije.
Raspravljati i kritiki razmatrati prouavane teorije medija.
Ocjenjivanje
100% usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u predmet, kratak pregled teorija komunikologije povezanih s
predmetom, definiranje masovne komunikacije;
2. Definiranje medija i masovnih medija, odnos masovnih medija i masovne
komunikacije;

3. Teorije ideologije;
4. Liberalizam, knjievna kritika poetkom 20.st., Leavis F . i Q., Thompson,
sljedbenici njihova uenja;
5. Marksizam, F rankurtska kola, rani predstavnici i njihova uenja;
6. Kasni predstavnici F rankfurtske kole, sljedbenici njihova uenja;
7. Empirizam, predstavnici, sljedbenici njihova uenja;
8. Relativizam, predstavnici, sljedbenici njihova uenja;
9. Utilitarizam, predstavnici, sljedbenici njihova uenja;
10. Socioloki pravac prouavanja masovnih medija i masovne komunikacije,
predstavnici i uenja;
11. F unkcionalne teorije masovnih medija i masovne komunikaciji,
predstavnici, sljedbenici njihova uenja;
12. Ekonomske teorije medija i masovne komunikacije, predstavnici, sljedbenici
njiihova uenja;
13. Teorije odgovornosti medija, predstavnici i njihovo uenje;
14. Teoretiari manipulacije;
15. Od objektivnosti do potenja.
Literatura
McQuail, Denis: McQuails Kunczik, M., Zipfel, A.:
Mass Communication Uvod u znanost o medijima
Theory, 6th ed., SAGE i komunikologiju, Zaklada
Publications, London, 2010. F riedrich Ebert, Zagreb,
(odabrane stranice) 2006. (odabrane stranice)
Inglis, F : Teorija medija, Horisch, J. Teoretska
AGM, Zagreb, 1997. apoteka, Algoritam, Zagreb,
2007.

Teorijski sustavi i modeli u psihologiji linosti 38643

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Boris Mlai Izv. prof. dr. sc. Boris Mlai
Opis predmeta
Protumaiti studentima glavne teorije (kako klasine, tako i suvremene), modele i
istraivanja u psihologiji linosti. Povezivati nalaze iz razliitih teorija i
istraivanja. Objanjavati ovjeka u cjelini. Opisati glavne teorijske pristupe u
psihologiji linosti. Opisati specine teorije unutar glavnih pristupa.
Argumentirati vanost linosti ljudi u svakodnevnome ivotu. Protumaiti
mjerenje individualnih razlika.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati osnovne znaajke razliitih teorijskih pristupa ljudskoj linosti.

2. Primijeniti naueno u seminarskim aktivnostima.
3. Razlikovati glavne pristupe ljudskoj linosti.
4. Napisati seminarski rad.
5. Primijeniti naueno u kasnijem strunom radu.
Ope kompetencije
primijenjene psihologije. Integrirati znanja o temeljnim psihikim procesima i
osobinama (percepcija, pamenje, uenje, motivacija, emocije, linost, socijalno
ponaanje).
12.Planirati pretraivanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija.
Ocjenjivanje
Pohaanje predavanja i seminara 10%;
Seminarski rad 20%;
Dva kolokvija 70%.

Tjedni plan nastave

1. Definicije linosti i znaaj psihologije linosti za cjelokupnu psihologiju,
obiljeja teorija linosti, odnos teorija linosti prema ostalim disciplinama
psihologije, metodologija istraivanja linosti.
2. F reudova psihodinamika teorija linosti: struktura linosti - id, ego,
superego, dinamika linosti, razvoj linosti, obrambeni mehanizmi,
slobodne asocijacije, analize snova, studije sluaja.
3. Jungova analitika teorija: struktura linosti - ego, osobno nesvjesno,
kolektivno nesvjesno, stavovi, interakcija sustava linosti, razvoj linosti,
Jungova tipologija.
4. Socijalno-psihologijske psihoanalitike teorije: Adler (elja za
superiornosti, kompleks manje vrijednosti, kompleks vee vrijednosti, stil
ivota, redoslijed roenja i linost), F romm (psihoanaliza i marksizam),
Horney (anksioznost, neurotske potrebe) i Sullivan (interpersonalna teorija
psihijatrije, tenzije, transformacija energije).
5. Eriksonova suvremena psihoanalitika teorija (Eriksonova psihosocijalna
teorija razvoja, osam stupnjeva ovjeka, psihohistorija).
6. Lewinova topoloka teorija linosti (ivotni prostor, regije ivotnog
prostora, valencije, vektori, lokomocija).
7. Kognitivne teorije linosti: Kellyeva teorija linosti - osobni konstrukti,
osnovni postulat i njegovi izvodi, kontinuum kognitivne svjesnosti.
8. Kognitivno-iskustvena teorija pojma o sebi (Epstein - priroda teorija
linosti koje naglaavaju stvarnost, sustav iskustva, maladaptivne sheme,
konstruktivno miljenje).
9. Humanistike teorije linosti: Maslowljeva humanistika teorija linosti -
pretpostavke o ljudskoj prirodi, hijerarhija potreba, samoaktualizacija,
ovjek -integrirano i stvaralako bie).
10. Rogersova fenomenoloka teorija - vanost pojma o sebi (self), tendencija
aktualizaciji, svijet iskustva, potpuno funkcionirajua osoba, terapija
usredotoena na klijenta).
11. Bihevioristike teorije linosti: Skinnerovo operantno uvjetovanje (zakoni
ponaanja, klasino i instrumentalno uvjetovanje, praznovjerno ponaanje,
socijalno ponaanje, abnormalno ponaanje).
12. Miller-Dollardova S-R teorija (uroene dispozicije za ponaanje, proces
uenja, vii mentalni procesi, socijalni kontekst, kako se ue neuroze,
psihoterapija).
13. Teorije socijalne kognicije; Bandura i teorije socijalnog uenja - naela
opservacijskog uenja, procesi zadravanja, produkcije i motivacijski
procesi, reciproni determinizam, self-sustav, samoefikasnost Mischelova
teorija - kognitivne varijable linosti, vanost situacije, kognitivno-
afektivna teorija linosti; Rotter - primarni i iri koncepti socijalnog uenja,
psiholoke potrebe, lokus kontrole, meuljudsko povjerenje.
14. Strukturalno-dispozicijski pristup: Allportova personoloka teorija linosti
- linost, karakter i temperament, koncept osobine linosti, dispozicije,
proprij, funkcionalna autonomija, mjerenje linosti, studije ekspresivnog
ponaanja, idiografski pristup; Cattellova faktorsko-analitika teorija
osobina linosti - faktorska analiza, osobine linosti, - povrinske i izvorne,
dinamike osobine, ergovi i sentimenti, L, Q i T podaci, faktorska analiza
pojedinca; Eysenckova dimenzionalno-bioloka tipologija linosti -
ekstraverzija, neuroticizam i psihoticizam, deskripcija i kauzacija u
objanjenju linosti, bioloke osnove linosti.
15. Peterofaktorski model: Velepetori model - dimenzije linosti u prirodnom
jeziku - psiholeksiki pristup, taksonomije deskriptora osobina linosti u
razliitim jezicima, stvaranje paradigme linosti, meukulturalne
usporedbe taksonomija; Peterofaktorski model (Costa i McCrae) -
dimenzije linosti u upitnicima.

Literatura
Pervin, Cervone i John (2008). Psihologija linosti - teorije i
istraivanja (str. 29-565). Zagreb: kolska knjiga.

Teorijski sustavi u psihologiji 37799

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Nina Pavlin
Bernardi
Opis predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s razvojem psihologije, psiholokih spoznaja i
miljenja kroz razmatranje i analiziranje razvoja paradigmi i kola, uoblienih u
teorijske sustave ili pravce u psihologiji. Cilj je stvoriti na znanju utemeljene
kompetencije kritikog analiziranja glavnih klasinih kola, pravaca i teorijskih
sustava u psihologiji, s naglaskom na mogunost njihovog meusobnog
usporeivanja i sagledavanja. Poseban naglasak i cilj se ogleda u sagledavanju
utjecaja pojedinih teorijskih pravaca, modela i paradigmi na suvremeno stanje
akademske psihologije, razvoj istraivanja i openito razvoj suvremene
psihologije.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati doprinos pojedinog teorijskog sustava i pravca razvoju psihologije

te njegov doprinos u pojedinim suvremenim temama koje se istrauju u
psihologiji.
2. Objasniti razlike izmeu znanstvenog i neznanstvenog pristupa.
3. Opisati i objasniti znaenje teorijskog pristupa, kole i znanstvene
paradigme.
4. Nabrojati i opisati razliite teorijske pristupe u psihologiji.
5. Nabrojati veinu znaajnijih autora koji su doprinijeli razvoju psihologije te
objasniti njihov doprinos psihologiji.
6. Usporediti i analizirati razlike i slinosti izmeu pojedinih teorijskih
sustava u psihologiji.

Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Tijekom odvijanja predmeta, boduju se pojedine aktivnosti na sljedei nain:
redovito pohaanje nastave 5 bodova; esej 15 bodova; dva kolokvija ili pisani ispit
80 bodova. Studenti mogu odabrati hoe li predmet poloiti polaganjem dva
kolokvija ili pisanim ispitom. Ukupna ocjena odreuje se na sljedei nain:
nedovoljan (1) do 39 bodova; dovoljan (2) 40 do 54 bodova; dobar (3) 55 do 69
bodova; vrlo dobar (4) 70 do 84 bodova; izvrstan (5) 85 i vie bodova.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij
2. Pregled teorijskih sustava u psihologiji
3. Asocijacionizam
4. Strukturalizam
5. Gestalt psihologija
6. F unkcionalizam
7. Biheviorizam
8. Kolokvij
9. Neo-biheviorizam
10. Psihoanaliza
11. Klinika psihologija
12. Humanistika psihologija
13. Kognitivna psihologija
14. Sinteza gradiva
15. Kolokvij
Literatura
Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije. Jastrebarsko:
Naklada Slap.

The History of the United States of America in the 19th 117194

Century in Motion Pictures: Fiction and Reality
ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Mladen Tomorad
Opis predmeta
The aim of the course is to enable students to recognize dierences between facts
shown in motion pictures and the real historical facts. Within the course, students
will learn interdisciplinary approach of this subject through various motion
pictures lmed during 20th and early 21st century and the historical sources
(letters, biographies, paintings, photographs, literature etc.). After the whole
course students will be able to demonstrate their knowledge about this subject
and the dierence between facts shown in movies and the facts based on the
historical sources and literature.
During the course students will get review of the most important motion pictures
related to the history of the United States of America in the 19th century and the
historical sources of the same subjects.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Describe key historical facts of the expansionism of the American "Wild

west" and myths and legends of their key figures.
2. Explain and analyse the key issues of the American expansionism of the
West.
3. Explain and analyse the key issues of the Indian wars and treaties with
American Indians.
4. Explain and analyse the key issues of the various myths and legends of the
heroes of American frontier and "Wild west".

5. Explain and analyse the key issues and development of movies related with
the American history.
6. Explain and analyse the key issues of the American Civil War.
7. Identify the major characteristics of the American history of the 19th
century.
8. Explain and analyse the key issues of the American history of the 19th
century, movies about some themes related with it, and the difference
between facts and fiction.
Ope kompetencije
Learning outcomes at the level of the programme to which the course contributes:
1) engage in meaningful debate about the history of the U.S.A. in the 19th century,
2) identify and explain the main sources about the history of the U.S.A. in the 19th
century,
3) identify the main characters of the American history of the 19th century,
4) identify and explain the difference between the historical sources and fiction.
Ocjenjivanje
Class attendance 25 %;
Colloquium 50 % or written exam at the end of term (50 %):
- 1st colloquium 25%
- 2nd colloqium 25%
- Written exam 50 %;
Seminar essay 25%.
Tjedni plan nastave

1. Birth of a nation and the expansion of the West (1763-1891). Historical
facts, movies and reality: Birth of a nation (1915), The big trail (1930),
Union Pacific (1939), How the west was won (1962), Red River (1948),
Stagecoach (1939), High noon (1952), Shane (1953), The men who shot
Libery Valance (1963), Open range (2003), Cimarron (1930).
2. American Indians in motion pictures: Broken arrow (1950), The searchers
(1956), Cheyenne autumn (1964), A man called horse (1970), Dances with
wolves (1990), Geronimo (1993).
3. Horse soldiers in motion pictures. John F ord cavalry trilogy: F ort Apache
(1948), She wore a yellow ribbon (1949), Rio Grande (1950).
4. Heroes of the Wild West in motion pictures part 1
7. The American Civil War era part 1: U.S.A. until the outcome of the Civil
war (1800-1860)
8. The American Civil War era part 2: Lincoln
9. The American Civil War era part 3: The first years (1861-1863)
10. The American Civil War era part 4: F rom Gettysburg to Appomatox 1863-
1865
11. The American Civil War era part 5: Assassination of president Lincoln and
the reformation of the South part 1
12. The American Civil War era part 5: Assassination of president Lincoln and
the reformation of the South part 2 (The Conspirator (2011)
13. The key generals of the American Civil war: Grant, Lee, "Stonewall"
Jackson, sources, historical facts and movies ("Gods and Generals")
14. North and South TV series
15. Colloqium

Literatura
Tomorad, M. (2013). The F armer, A. (2006). The
History of the United States American Civil War and its
of America in the 19th origins 1848-65, Oxford-
century in Motion Pictures: Cambridge.
F iction and Reality
(PowerPoint Presentations),
Zagreb, Hrvatski studiji
Sveuilita u Zagrebu.
Joy, M. S. (2003). American Hughes. H. (2008).
expansionism 1783-1860. Stagecoach to Tombstone.
London-New York. London-New York.
Barrett, C. A. (2003).
American Indian History.
Pasadena-Hackensack.

Tjelesna kultura i sport 1 51821

ECT S bodovi 0,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 30
V. pred.
Irena Bagari
Opis predmeta
Educirati studente o vanosti cjeloivotnog vjebanja i bavljenja sportom ili
rekreacijom u svrhu ouvanja i unapreenja zdravlja, odravati i poboljavati
njihovu fiziku kondiciju.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Primijeniti vjetine timskog rada u sportu.

2. Analizirati i prezentirati tolerantnost, radne navike i samodisciplinu.
3. Promicati zdrav i sportski stil ivota.
4. Brinuti o osobnom zdravlju.
5. Kreirati aktivni odmor (aktivna stanka izmeu uenja, na poslu....).
6. Primijeniti kretne i tehnike strukture za vrijeme igre.

Ope kompetencije
Nakon izvrenih svih obveza na predmetu TZK, studenti e moi: samostalno
razlikovati nune dijelove sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture (zagrijavanje,
glavni dio, istezanje). Samostalno razlikovati kondicijske i korektivne vjebe
namijenjene jaanju pojedinih miinih skupina. Primjenjivati praktina znanja i
vjetine steene na nastavi TZK u prevenciji profesionalnih oboljenja koja njihova
budua profesija moe uzrokovati njihovom zdravlju. Preporuiti kolegama
sportske aktivnosti i prenijeti im svijest o vanosti cjeloivotnog tjelesnog
vjebanja. Samostalno razlikovati i primjenjivati pravila razliitih sportskih
aktivnosti, pratiti i razumjeti sport i fair play.
Ocjenjivanje
Redovito dolaenje na nastavu, ispunjavanje zadataka.
Tjedni plan nastave

1. Sukladno Planu i programu TZK odobrenom od Senata Sveuilita u
Zagrebu, primjenjujemo nastavne sadraje sukladno materijalnim uvjetima
rada koje nam omoguava Uprava Hrvatskih studija, a uz obveznu nastavu
TZK studenti redovito biraju sudjelovati u sportskim natjecanjima u
organizaciji Ureda za sport Sveuilita u Zagrebu. Od nastavnih sadraja
provodimo: plivanje, korektivnu gimnastiku, pilates, aerobiku, vjebe u
teretani, koarku, odbojku, rukomet, futsal, badminton, stolni tenis, tenis,
klizanje i planinarske pjeake ture.
2. Kontinuirani rad u dvorani ili u sklopu dodatnih aktivnosti.

Tjelesna kultura i sport 2 51865

ECT S bodovi 0,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Vjebe 30
V. pred.
Irena Bagari
Opis predmeta
Educirati studente o vanosti cjeloivotnog vjebanja i bavljenja sportom ili
rekreacijom u svrhu ouvanja i unapreenja zdravlja, odravati i poboljavati
njihovu fiziku kondiciju.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Primijeniti vjetine timskog rada u sportu.

2. Analizirati i prezentirati tolerantnost, radne navike i samodisciplinu.
3. Promicati zdrav i sportski stil ivota.
4. Brinuti o osobnom zdravlju.
5. Kreirati aktivni odmor (aktivna stanka izmeu uenja, na poslu....).

Ope kompetencije
Nakon izvrenih svih obveza na predmetu TZK, studenti e moi: samostalno
razlikovati nune dijelove sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture (zagrijavanje,
glavni dio, istezanje). Samostalno razlikovati kondicijske i korektivne vjebe
namijenjene jaanju pojedinih miinih skupina. Primjenjivati praktina znanja i
vjetine steene na nastavi TZK u prevenciji profesionalnih oboljenja koja njihova
budua profesija moe uzrokovati njihovom zdravlju. Preporuiti kolegama
sportske aktivnosti i prenijeti im svijest o vanosti cjeloivotnog tjelesnog
vjebanja. Samostalno razlikovati i primjenjivati pravila razliitih sportskih
aktivnosti, pratiti i razumjeti sport i fair play.
Ocjenjivanje
Redovito dolaenje na nastavu, ispunjavanje zadataka.
Tjedni plan nastave

1. Sukladno Planu i programu TZK odobrenom od Senata Sveuilita u
Zagrebu, primjenjujemo nastavne sadraje sukladno materijalnim uvjetima
rada koje nam omoguava Uprava Hrvatskih studija, a uz obveznu nastavu
TZK studenti redovito biraju sudjelovati u sportskim natjecanjima u
organizaciji Ureda za sport Sveuilita u Zagrebu. Od nastavnih sadraja
provodimo: plivanje, korektivnu gimnastiku, pilates, aerobiku, vjebe u
teretani, koarku, odbojku, rukomet, futsal, badminton, stolni tenis, tenis,
klizanje i planinarske pjeake ture.

Uvod u kliniku psihologiju 38645

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Anita Lauri-
Korajlija
Opis predmeta
Studenti e se kroz ovaj kolegij upoznati s osnovama klinike psihologije to
ukljuuje: deniranje podruja klinike psihologije, upoznavanje s aktivnostima
klinikih psihologa, opi pregled povijesnog razvoja klinike psihologije,
karakteristike klinikog pristupa, kljuna pitanja procjenjivanja i mjerenja u
klinikoj psihologiji te specifinosti istraivanja u klinikoj psihologiji.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati i evaluirati kriterije definiranja normalnosti.

2. Usporediti podruje klinike psihologije s ostalim granama psihologije i
srodnim strukama.
3. Usporediti osnovne karakteristike razliitih teorijskih pristupa
objanjavanju abnormalnog ponaanja i doivljavanja.
4. Objasniti specifinosti klinikog pristupa.
5. Procijeniti kritiki osnovne principe i metode psiholokog procjenjivanja.
6. Razlikovati i procijeniti pojedine klinike intervencije.
7. Razlikovati podruja djelovanja klinikih psihologa.
Ope kompetencije
psihike poremeaje.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 5%; domae zadae ili esej 15%; kolokvij 30%; pismeni ispit
50%. Konana ocjena se rauna prema sljedeem kljuu: 60-69 bdv dovoljan (2); 70-
79 bdv dobar (3); 80-89 bdv vrlo dobar (4); 90-100 bdv izvrstan (5).
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje: definicija podruja

2. Definiranje odstupajueg ponaanja

3. Psihiko zdravlje, psihika bolest i psihike smetnje
4. Paradigme u klinikoj psihologiji - bioloka i psihoanalitika
5. Paradigme u klinikoj psihologiji - bihevioralna, kognitivna i humanistika
6. Integrativni modeli u klinikoj psihologiji
7. Kolokvij
8. Procjenjivanje i mjerenje u klinikoj psihologiji - planiranje procesa i
prikupljanje podataka
9. Procjenjivanje i mjerenje u klinikoj psihologiji - obrada podataka i
priopavanje
10. Intervju u klinikoj procjeni
11. Opaanje u klinikoj procjeni
12. Klinike intervencije
13. Istraivanja u klinikoj psihologiji
14. Podruja rada klinikog psihologa
15. Integracija steenog znanja i uvod u podruje klinike psihodijagnostike
Literatura
Nietzel MT, Bernstein DA, Milich R. (2002). Uvod u kliniku
psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Uvod u latinsku filologiju 37549

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Tamara Tvrtkovi Izv. prof. dr. sc. Tamara
Tvrtkovi
Opis predmeta
Kolegij Uvod u latinsku lologiju daje uvid u klasinu, a time i latinsku lologiju,
denirajui je kao humanistiku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova
prouava najrazliitije vidove rimskog (a djelomino i grkog) svijeta u antici.
Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistikim, povijesnim i knjievno-
teorijskim pojmovima, a zatim se razliiti aspekti rimske civilizacije (jezik,
umjetnost, knjievnost, lozoja, povijest, itd.) obrauju na sauvanim (preteno
knjievnim) tekstovima. anrovski pristup osigurava osnovno znanje o
reprezentativnim autorima i djelima s kojima e se student tijekom studija
susretati, a jednako tako i osnovno znanje o razliitim disciplinama na kojima se
filologija temelji.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati ime se bavi filologija kao i koje su specifinosti latinske

filologije.
2. Opisati osnovne knjievne anrove prema formi i sadraju i nabrojati
njihove osnovne karakteristike.
3. Prepoznati glavne predstavnike knjievnih anrova u rimskoj knjievnosti
i njihova djela.
4. Definirati i objasniti drutveno-povijesni kontekst.
5. Usporediti suvremene i anrove u antici.
6. Procijeniti pojam filologije danas.

Ope kompetencije
Student e se upoznati s najrazliitijim vidovima antikog (prvenstveno rimskog
svijeta) u prvom redu kroz anrovski pristup i na osnovi reprezentativnih
knjievnih djela rimskih autora.
Ocjenjivanje
Prati se redovito sudjelovanje na nastavi, pisanje domaih zadaa; polaganje
pismenog dijela ispita ili parcijalno preko kolokvija ili u cijelosti preko
jedinstvenog pismenog ispita.
Tjedni plan nastave

1. to je filologija? Znaenje latinskog jezika
2. Izvori za prouavanje povijesti latinskog jezika
3. Usporedna kronologija povijest i knjievnost / Od osnutka Rima do pada
Zapadnog Rimskog Carstva
4. Klasifikacija knjievnosti - problemi
5. Citati i anrovi / Literarna topografija
6. Poeci epike/ Mitoloka epika / Ovidije / Mitologija
7. Osnovne karakteristike epa i epskog pjesnitva/ Vergilije/ Pax Augusta
8. Postanak tragedije i komedije / Rimsko kazalite / Plaut i Terencije
9. Rimska lirika: terminologija i predstavnici
10. Antiki roman / Petronije i Apulej
11. Retorika / Ciceron / Cursus honorum
12. Rimska historiografija / Predstavnici
13. Marcijal i epigrami / F enomen kominog i skoptiki epigram
14. Treba li nam jo filologija? Sinteza
Literatura
Materijali na webu (Merlin) Vratovi, Vladimir (1977).
Rimska knjievnost u:
Povijest svjetske
knjievnosti 2, str. 189-312
Vratovi, Vladimir (2008).
Rimska knjievnost (teme i
autori obraene na
kolegiju), Biokova

Uvod u metode drutvenih istraivanja 1 37764

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R2
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 30
Izv. prof. dr. sc.

Vanja imievi
Opis predmeta
Cilj kolegija jest objasniti studentima osnovna paradigmatska i teorijska polazita
metoda istraivanja u drutvenim znanostima, obuiti ih u osnovnim postavkama
kvalitativnih i kvantitativnih metodolokih pristupa do stupnja meusobne
komparacije, nauiti ih razumjeti pojedinosti i napraviti kritiki osvrt na
znanstvene radove razliitih metodolokih pristupa, nauiti ih koristiti teoriju i
prethodna istraivanja kao polazite vlastitog znanstvenog rada. Tijekom kolegija
studenti e nauiti postaviti cilj, svrhu i osnovna istraivaka pitanja te razviti
hipoteze u kvantitativnom istraivanju. Prouit e etike standarde drutvenih
istraivanja, izraditi informirani pristanak te prijavu etikom povjerenstvu.
Nauit e samostalno napisati idejni nacrt istraivanja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Primijeniti postupak znanstvene metode

2. Objasniti epistemoloku bazu razliitih tipova znanja, osnovnih metoda
drutvenih istraivanja i razliitih pristupa definiranju istraivakih pitanja
3. Razlikovati izmeu zahtjeva i ogranienja razliitih metoda istraivanja
koje se koriste u drutvenim znanostima
4. Prikazati mogue postupke prikupljanja podataka
5. Objasniti ulogu teorije u pripremi istraivanja
6. Prikazati nalaze prethodnih istraivanja
7. Objasniti najvie etike standarde drutvenih istraivanja
8. Razviti ciljeve i svrhu istraivanja

9. Razviti istraivaku hipotezu (kvantitativne metode)

10. Kreirati cjelovit nacrt istraivanja
Ope kompetencije
Dizajnirati jednostavan istraivaki projekt.
Razviti istraivako pitanje o predmetu/procesu/fenomenu od drutvenog
interesa.
Upotrijebiti adekvatan metodoloki pristup u istraivanju drutvenih fenomena.
Ocjenjivanje
Ocjenjuju se: cjelovit nacrt istraivanja, kolokvij, usmeni ispit i pohaanje
predavanja i seminara. Od 100 bodova studenti 20 bodova stjeu pohaanjem
nastave i seminara, 20 bodova stjeu polaganjem kolokvija, 30 bodova stjeu
ocjenjivanjem nacrta istraivanja, te 30 pismenim ispitom. Predan cjelovit nacrt
istraivanja uvjet je za pristupanje usmenom ispitu.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u kolegij; principi znanstvene metode
2. Epistemoloka baza razliitih tipova znanja, osnovne metode drutvenih
istraivanja
3. Priroda podataka
4. Uloga teorije u drutvenim istraivanjima
5. Kvalitativne metode drutvenih istraivanja
6. Kvalitativne metode drutvenih istraivanja, svrha, ciljevi, pitanja
7. Kvantitativne metode drutvenih istraivanja
8. Kvantitativne metode drutvenih istraivanja, svrha, ciljevi, pitanja,
hipoteze
9. Mjeoviti pristupi
10. Uzorkovanje u kvalitativnim i kvantitativnim istraivanjima
11. Istraivaka etika
12. Istraivaka etika-informirani pristanak
13. Nacrt istraivanja
14. Istraivanje kao drutveni odnos
15. Istraivanje kao drutveni odnos
Literatura
Miroslav Vujevi (2006). Bob Matthews and Liz Ross
Uvoenje u znanstveni rad u (2010). Research methods: a
drutvenim znanostima, practical guide for the social
kolska knjiga, Zagreb sciences (Poglavlje A), Essex,
UK: Pearson Education
Limited

Uvod u metode drutvenih istraivanja 2 51492

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 30
Preduvjeti
Izv. prof. dr. sc.
Vanja imievi Uvod u metode drutvenih
istraivanja 1
Opis predmeta
U drugom dijelu Uvoda u metode drutvenih istraivanja studenti e nauiti
dizajnirati istraivaki projekt temeljem idejnog nacrta istraivanja; odabrati
najbolju metodu za prikupljanje podataka istraivanja uz mogunost komparacije
prednosti i slabosti pojedinih metoda; izraditi instrumente za prikupljanje
kvalitativnih i kvantitativnih podataka; nauit e osnovnu logiku uzorkovanja u
kvalitativnim i kvantitativnim pristupima; te razumjeti svrhu i naine
generalizacije podataka u kvalitativnim i kvantitativnim istraivanjima. Studenti
e nauiti principe i postupke analize kvantitativnih i kvalitativnih podataka te
interpretirati podatke u svrhu odgovora na istraivako pitanje. Studenti e sami
provesti istraivanje na prigodnom uzorku, drei se naela etike u drutvenim
istraivanjima, te e o svojim nalazima napisati istraivaki izvjetaj. Kroz
praktian rad studenti e nauiti metode drutvenih istraivanja, ali i spoznati
prirodu drutvenih istraivanja kao prakse drutvenog odnosa.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Primijeniti teorijsku podlogu i nalaze prethodnih istraivanja kao temelj za

postavljanje ciljeva i svrhe istraivanja
2. Dizajnirati istraivaki projekt koristei najbolju metodu u svrhu odgovora
na specifina istraivaka pitanja
3. Dizajnirati instrumente za prikupljanje podataka u kvalitativnom i
kvantitativnom istraivanju
4. Primijeniti logiku probabilistikog i neprobabilistikog uzorkovanja
5. Prikazati valjanost i pouzdanost u kvantitativnom i kvalitativnom
istraivanju
6. Upotrijebiti najvie etike standarde drutvenih istraivanja
7. Organizirati prikupljanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka
8. Analizirati kvalitativne i kvantitativne podatke
9. Generirati odgovor na istraivako pitanje
10. Napisati cjeloviti izvjetaj o nalazima istraivanja

Ope kompetencije
Organizirati provoenje jednostavnog istraivakog projekta.
Pripremiti informacije o drutvu u smislenu cjelinu u pismenom i usmenom
obliku.
Koristiti razliite metode drutvenih istraivanja u analiziranju relevantnih
podataka.
Napisati cjelovit istraivaki izvjetaj.
Ocjenjivanje
Ocjenjuju se: cjeloviti istraivaki izvjetaj, zavrni pismeni ispit i obvezno
pohaanje predavanja i seminara. Od 100 ocjenskih bodova studenti 20 bodova
stjeu pohaanjem nastave i seminara, 50 bodova stjeu polaganjem pismenog
ispita, a 30 bodova stjeu ocjenjivanjem istraivakog izvjetaja. Predan cjeloviti
istraivaki izvjetaj uvjet je za pristupanje pismenom ispitu.
Tjedni plan nastave

1. Planiranje istraivakog projekta 1. dio
2. Planiranje istraivakog projekta 2. dio
3. Odabir metode istraivanja
4. Logika i tehnike uzorkovanja
5. Metode prikupljanja podataka, 1. dio
9. Analiza podataka 1. dio
12. Istraivaki izvjetaj 1. dio
13. Istraivaki izvjetaj 2. dio
14. Istraivaki izvjetaj 3.dio
Literatura
Biljeke s predavanja Miroslav Vujevi (2006).
Uvoenje u znanstveni rad u
podruju drutvenih
znanosti, kolska knjiga
Zagreb
Bob Matthews and Liz Ross 3 znanstvena lanka
(2010). Research Methods: A povezana s temom
pratical guide for the social istraivanja
sciences (Poglavlja B, C i D),
Essex, UK: Pearson
Education Limited

Uvod u metode drutvenih istraivanja i statistiku 28462

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Ivan Buri
Opis predmeta
Cilj predmeta je pruiti uvid u pravilno provoenje metoda drutvenih
istraivanja te osposbiti studente za pravilno koritenje, vrednovanje i tumaenje
dobivenih podataka. Cilj kolegija je upoznati polaznike s osnovnim statistikim
pojmovima i tehnikama potrebitim za razliite primjene u komunikologiji.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati, opisati i primijeniti osnovne metode drutvenih istraivanja.

2. Primijeniti statistiku pismenost i metodoloke kompetencije te shvaati
njihovu vanost u suvremenom drutvu.
3. Koristiti osnove statistike kako bi se medijima mogli koristiti na
refleksivnoj i produktivnoj razini.
4. Primijeniti statistiko miljenje u okviru odgojno-obrazovnog procesa.
5. Koristiti raunalo i osnovne statistike programe.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova iz metoda drutvenih znanosti i statistike;
koristiti osnovna metodoloka i statistika znanja i tehnike koje se koriste u
komunikolokoj praksi, s naglaskom na tumaenju statistikih pokazatelja,
posebice onih sadranih u standardnim raunalnim ispisima. Denirati, opisati i
primijeniti statistiko miljenje. Koristiti steene vjetine metodoloke
prezentacije i komunikacije (pisane i govorne). Primijeniti precizne statistike
naine izraavanja; koristiti raunalo i programe za obradu statistikih podataka;
organizirati komplekse podataka u koherentnu cjelinu; denirati istraivake
teme za znanstvena istraivanja u komunikologiji.

Ocjenjivanje
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje i pregled cjelokupnog gradiva, Zato uimo metode
drutvenih istraivanja?
2. Metode i tehnike istraivanja. Klasifikacija metoda istraivanja: Metoda
prolog iskustva, Metoda intuicije, Metoda autoriteta, Znanstvena metoda.
3. Vrste drutvenih istraivanja.
4. Vrste drutvenih istraivanja.
5. F aze istraivanja. Izrada idejnog nacrta istraivanja.
6. Izbor metode i tehnike istraivanja (prikupljanja podataka).
7. Anketa.
8. Intervju i eksperiment.
9. Pojam statistike, podaci i njihovo prikupljanje, podjela na deskriptivnu i
inferencijalnu statistiku.
10. Ureivanje podataka i formiranje statistikih nizova.
11. Tablino i grafiko prikazivanje podataka.
12. Savladavanje vjetine grupiranja, tablinog i grafikog prikazivanja
statistikih podataka u MS Excelu.
13. Analiza podataka pomou relativnih brojeva.
14. Savladavanje vjetine analize podataka pomou relativnih brojeva u MS
Excelu.
15. Primjene u komunikacijskim znanostima.
Literatura
Lamza Posavec Vesna, Petz, B., 1997., Osnovne
2003., 2004., Metode statistike metode za
drutvenih istraivanja, nematematiare, III
Hrvatski studiji Sveuilita dopunjeno izdanje, "Naklada
u Zagrebu, Zagreb. Str.1-44, Slap", Jastrebarsko.
49-70, 147-190.

Uvod u novinarstvo 86089

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Jelena Jurii
Opis predmeta
Cilj je kolegija upoznati studente s novinarstvom, njegovim znaajkama i
osobitostima djelovanja. Takoer i s novinarskom profesijom te ulogom i
funkcijama novinara, alatima i osobitostima njegova rada. Kolegij osposobljava
studente za razumijavanje i primjenu osnovnih pojmova novinarstva, kako iz
teorije, tako i prakse, te omoguava snalaenje u daljnjem tijeku studija.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati i objasniti temeljne pojmove u novinarstvu.

2. Primijeniti temeljne pojmove u novinarstvu kako na drugim predmetima
na studiju, tako i u praksi.
3. Razlikovati i objasniti razliite teorije i teoretske pristupe o novinarstvu.
4. Demonstrirati sposobnost vladanja izvorima koja su im potrebna za
znanstveno prouavanje novinarstva i za njegovo svakodnevno
informativno praenje.
5. Definirati i objasniti nain funkcioniranja suvremenog novinarstva te rada
samih novinara.
6. Objasniti nain funkcioniranja suvremenog novinarstva te rada samih
novinara.

Ope kompetencije
Ovaj kolegij omoguuje studentima da razumiju ulogu, znaenje i vanost
novinarstva u drutvu, ali i njegovo mjesto i vanost u samoj komunikologiji. Dat
e im osnovna znanja o novinarstvu koja e moi dalje primijeniti i nadograditi
kroz studij.
Ocjenjivanje
100% kolokviji/ pismeni ispit
Tjedni plan nastave

1. to je to novinarstvo? Pregled povijesnog razvoja profesije i njenog mjesta
te znaaja u drutvu.
2. Osnovne znaajke suvremenog novinarstva.
3. Novinarstvo od vjetine do znanstvenog istraivanja.
4. Mjesto novinarstva u prouavanjima drugih znanosti - lingvistika,
sociologija, psihologija, politologija, pravo, povijest, ekonomija.
5. Osnovni pojmovi u novinarstvu.
6. Novinarska naela.
7. Oblici novinarskog izraavanja - razvoj kroz povijest novinarstva, vrste,
stvaralake znaajke.
8. Kolokvij 1.
9. Novinarske tehnike i tehnologija.
10. Novinari i njihovo osposobljavanje.
11. Organizacija medija.
12. Novi mediji.
13. Posebne vrste novinarstva.
14. Normativni akti novinarstva.
15. Novinarske organizacije. Kolokvij 2.
Literatura
Uvod u novinarstvo, ur. Malovi, Stjepan: Osnove
Sherry Ricchiardi, Stjepan novinarstva, 2005., Golden
Malovi, 1996. marketing, Zagreb, str. 11-
91
Burns, Sheridan: Razumijeti
novinarstvo, Naklada
medijska istraivanja, 2008.,
str. 1-72

Uvod u odnose s javnou 28500

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
V. pred. mr. sc.
Zdeslav Milas Zdeslav Milas, V. pred. mr.
sc.
Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznati polaznike s osnovnim konceptima odnosa s javnou te
objasniti kljune pojmove, procese, teorijske pristupe i komunikacijske modele.
Studenti e nauiti vanost planiranja i upravljanja u odnosima s javnou, znaajke
u odnosima s medijima i koritenje raznih tehnika u OSJ. Polaznici e biti upoznati
s podrujima prakse OSJ u javnom, politikom, u nevladinim i neprotnom
sektoru te u protnom sektoru, posebno u korporativnoj komunikaciji. Pored
interne komunikacije kolegij obuhvaa i krizno komuniciranje, kao i etike i
pravne norme u odnosima s javnou.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati ciljeve i podruja primjene odnosa s javnou

2. Definirati i opisati funkcioniranje odnosa s javnou neproftine i profitne
organizacije
3. Napisati nacrt komunikacijskog plana
4. Odabrati tehnike i alate u praksi odnosa s javnou
5. Razlikovati razne etike teorije u primjeni odnosa s javnou
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova odnosa s javnou;
Identificirati i opisati mjesto i ulogu odnosa s javnou u drutvu;
Reproducirati i objasniti osnovne teorije komuniciranja, novinarstva, marketinga,
odnosa s javnou i masovnih medija;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove i probleme u odnosima s
javnou;
Primijeniti vjetine akademskoj rasprave i pisanja akademskog teksta.

Ocjenjivanje
Nazonost na predavanjima, itanje literature i sudjelovanje u raspravama (20%
konane ocjene), pismeni radovi (20% konane ocjene) i ispit (60% konane ocjene).
Tjedni plan nastave

1. Pregled kolegija i nastavnih obveza, pojam i definiranje odnosa s javnou
2. F unkcije odnosa s javnou: strateko planiranje, istraivanje, publicitet,
promocija, donoenje odluka kroz suradnju
3. Kljuni pojmovi: javnost, dionik, javno mnijenje; razgranienje odnosa s
javnou s drugim oblicima javne komunikacije: novinarstvo, oglaavanja i
propaganda; odnosi s javnou i marketing, pitanja konstrukcije povjerenja:
identitet, imid, reputacija
4. Povijesni razvoj odnosa s javnou (SAD, Njemaka, Hrvatska i ostale
zemlje)
5. OSJ kao znanstvena disciplina; modeli i teorijski pristupi odnosa s javnou:
etiri modela PR-a (Grunig), model i teorija izvrsnosti (Grunig), teorija
sustava
6. Planiranje i upravljanje odnosima s javnou (etverofazni model PR-
menadmenta po Cutlipu: analiza, planiranje, akcija/komunikacija,
evaluacija)
7. Tehnike (instrumenti i alati) u odnosima s javnou (posebno: adrema,
najava, konferencija za medije, priopenje za javnost, novinarska mapa)
8. Interna komunikacija
9. Odnosi s medijima, uloga glasnogovornika u odnosima s novinarima
10. Korporativna komunikacija (uloga komunikacije u stvaranju vrijednosti,
OSJ kao funkcija menadmenta, organizacija KK, odnosi s investitorima,
upravljanje temama, javni poslovi, DOP)
11. Dravni, javni i politiki odnosi s javnou, uloga OSJ u demokratskom
drutvu, OSJ u neprofitnom sektoru
12. Krizno komuniciranje
13. Odnosi s javnou u sportu
14. Agencije odnosa s javnou
15. Etike i pravne norme u odnosima s javnou
Literatura
BROOM, Glen M. (2010): MILAS, Zdeslav (2011):
Cutlip & Center's Uvod u korporativnu
uinkoviti odnosi s komunikaciju. Teorijski
javnou, MATE, Zagreb, (3. pristupi i organizacijski
dio: poglavlja 11 - 14., 266- modeli, Novelti Millenium,
376.) Zagreb (poglavlje 3, 4 i 6,
57-72. i 95-104.)
SOMMERVILLE, Ian (2007): TOMI, Zoran (2008):
"Poslovna etika, odnosi s Odnosi s javnou - teorija i
javnou i korporativna praksa, Synopsis,
drutvena odgovornost", u: Zagreb/Sarajevo (kljuna
THEAKER, Alison (ur.): knjiga, sva poglavlja osim
Prirunik za odnose s Proces upravljanja i
javnou, HUOJ, Zagreb, osobnog PR-a)
155-170.

Uvod u pomone povijesne znanosti 38062

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
F ranjo anjek Doc. dr. sc. Branka Grbavac
Opis predmeta
Cilj kolegija je uvoenje studenata u temeljne vjetine istraivakog rada
(paleograja, diplomatika, kronologija, heraldika, sfragistika, povijesna
metrologija, numizmatika, genealogija, historijska demograja, historijska
geograja s kartograjom itd.). Uvoenje u temeljne vjetine istraivakog rada
odnosno postizanje uvida u tehnika znanja i postupke osobito za rad na
srednjovjekovnoj izvornoj grai u arhivima, knjinicama i sl.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Nabrojati najvanija vrela hrvatskoga srednjovjekovlja pisana latinskim

jezikom,
2. Opisati vanost latinskoga pisma u upoznavanju i prepoznavanju
hrvatskoga kulturnog identiteta,
3. Objasniti nastanak i razvoj pojedinog latinskog pisma,
4. Identificirati razvojne etape i karakteristike pojedinog latinskog pisma pri
datiranju rukopisa,
5. Analizirati i transkribirati rukopise napisane beneventanom, karolinom,
goticom i humanistikom,
6. Analizirati javne i privatno-pravne isprave,
7. Objasniti razliite naine i stilove pri datiranju srednjovjekovnih
dokumenta,
8. Definirati vrste i naine peaenja srednjovjekovnih dokumenata,
9. Objasniti epigrafske natpise.
Ope kompetencije
interpretirati pojedine povijesne izvore.

Ocjenjivanje
Na nastavi se ocjenjuje aktivno sudjelovanje i pripremljenost za nastavu, ocjenjuju
se kolokvij, seminarski rad. Zavrni dio ispita je usmeni.
Tjedni plan nastave

2. to je povijest? - pojam i sadraj; stvaraoci povijesti: stari svijet i srednji
vijek; pojava moderne erudicije; od erudicije do povijesne znanosti (19/20.
st.)
3. Paleografija: grka, rimska i latinska srednjovjekovna paleografija (kapitala,
kurzivna minuskula, uncijala, rimska minuskula, kurzivno pismo,
beneventanska, karolinka, gotika i humanistika minuskula)
4. Sustav kratica: nomina sacra, notae iuris, abrevijativni znakovi
5. Epigrafija: grka i rimska epigrafija; uloga natpisa u antiknom razdoblju i u
srednjem vijeku; epigrafski dokumenti i povijest; doprinos natpisa
povijesnoj znanosti; kako koristiti stare natpise
6. Kriptografija (tajnopis)
7. Diplomatika: povijesni razvoj, opa i posebna; vrste dokumenata (javni i
privatni); razvoj kancelarija (carska, kraljevska, papinska, notarijat, loca
credibilia)
8. Analiza dokumenata: izvorni, autentini prijepisi, falsifikati
9. Kronologija - vrijeme i mjesto u povijesnoj znanosti: trajanje, ritam i
kontinuitet; klimatske fluktuacije; ciklusi i solarne aktivnosti; izraunavanje
kalendara; vremenske kategorije: kratko i dugo vrijeme; crkveni liturgijski
kalendar (computus); razdoblja, ere i stilovi
10. Sigilografija / Sfragistika / Peatoslovlje: antika i rani srednji vijek, tehnika
peata, nain peaenja; kraljevski peati, peati fizikih i moralnih osoba;
suvremena orijentacija prouavanja peata; potanske marke i potanski
peati
11. Heraldika / Grboslovlje
12. Arhivistika (opa i posebna)
13. Numizmatika: znaenje novca u ekonomiji i sociologiji; ivot i smrt novca,
tipologija, estetika i povijest umjetnosti, novac i povijest
14. Povijesna geografija: identifikacija mjesta; odnos zemljopisa i povijesti;
geohistorija (povijesna geografija), povijesna kartografija (metode)
15. Povijesna metrologija (stare mjere i utezi)
Literatura
(1961). Histoire et ses A. Gury (1925). Manuel de
mthodes, Encyclopdie de diplomatique, Nouvelle
la Pliade, Paris, Gallimard edition, Paris
J. Stipii, (1985). Pomone B. Bischoff (1993).

povijesne znanosti u teoriji Palographie de l'antiquit
i praksi, Zagreb, kolska romaine et du Moyen ge
knjiga occidental, Paris Picard
G. Batelli (2002). Lezioni di
paleografia, Citt del
Vaticano

Uvod u povijest humanizma i renesanse 54553

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izvoa
Doc. dr. sc.
Tomislav Popi
Opis predmeta
Upoznati studente s temeljnim procesima i najvanijim dogaajima koji su
obiljeili razdoblje humanizma i renesanse. Upoznati studente s najvanijim
predstavnicima humanizma i renesanse na europskom i hrvatskom podruju.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Identificirati glavne predstavnike humanizma i renesanse,

2. Objasniti drutvenu strukturu i politiko ustrojstvo u renesansnim
komunama,
3. Definirati obiljeja dvorskog humanizma,
4. Opisati glavna sredita razvoja renesansne umjetnosti,
5. Objasniti razlike u patronatu crkvenih i svjetovnih institucija,
6. Usporediti steena znanja o humanizmu i renesansi s trendovima iz
srednjovjekove povijesti.
Ope kompetencije
prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija,
raspraviti o kontekstu povijesnih dogaaja.

Ocjenjivanje
Ispit: 25% pohaanje nastave; 25% izrada seminara; 50% usmeni ispit.
Tjedni plan nastave

1. Srednjovjekovne renesanse (karolinka, otonska i renesansa 12. stoljea).
2. Rana renesansa u Italiji.
3. Dante, Petrarca, Boccaccio.
4. Politika ustrojstva.
5. Renesansno drutvo.
6. Nikola Machiavelli.
7. Ivan Polikarp Severitanus.
8. Crkva i renesansa.
9. Patronat i umjetnost.
10. Dalmatinske komune i humanistiki krugovi.
11. Dubrovnik.
12. Dvor Matijaa Korvina.
13. Renesansna diplomacija: govori protiv Turaka.
14. Gospodarstvo.
15. Renesansna historiografija.
Literatura
Bogii, Rafo, "Hrvatski Bratuli, Josip, "Jan Panonije
humanizam: pitanja u okviru evropskog
terminologije i geografije." humanizma." Dani
Dani Hvarskog kazalita 16 Hvarskog kazalita 16
(1990): 5-13. (1990): 84-91.
Dadi, arko, "Znanstveni i King, Margaret L., The
kulturni krug Ivana Viteza u Renaissance in Europe,
Maarskoj u 15. stoljeu." London, 2003.
Dani Hvarskog kazalita 16
(1990): 183-207.
Kurelac, Miroslav, Hrvatska
i sredinja Europa u doba
renesanse i reformacije, u:
Hrvatska i Europa: kultura,
znanost i umjetnost. Srednji
vijek i renesansa (XIII.-XVI.
stoljee), Zagreb, 2000., str.
39.-50.

Uvod u psihologiju 37790

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Vlado aki Prof. dr. sc. Vlado aki
Opis predmeta
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s osnovama psihologije. Kroz nastavu e
studentima biti pruen povijesni pregled psihologije (psihologija i antika,
lozofski i znanstveni korijeni psihologije), upoznat e ih se s nositeljima,
pronositeljima i prenositeljima ideje znanstvene psihologije kroz povijest,
denicijom psihologije i njenih teorijskih i primijenjenih grana, te e se pruiti
pregled osnovnih teorijskih i primijenjenih grana psihologije (npr. razvojna,
socijalna, klinika psihologija).
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Opisati povijesni razvoj psihologije.

2. Prepoznati filozofske i znanstvene korijene psihologije.
3. Izdvojiti nositelje, pronositelje i prenositelje ideje znanstvene psihologije
kroz povijest.
4. Razlikovati razliite definicije psihologije.
5. Usporediti osnovne i primijenjene grane psihologije.
6. Primijeniti vjetine prezentiranja psihologijskih sadraja kroz prezentaciju
seminarskog rada kolegama.

Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 5%
Aktivnost na nastavi 5%
Izrada i prezentacija seminarskog rada 10%
Dva kolokvija ILI pismeni ispit 70% (ukoliko student ne izae na kolokvije, ne
poloi ih, ili nije zadovoljan ostvarenim uspjehom na kolokvijima, upuuje se na
pismeni ispit)
Zavrni usmeni ispit 10%
Tjedni plan nastave

1. Uvodno predavanje (znanstvena podruja, polja i grane; informacije o
kolegiju Uvod u psihologiju)
2. Poeci razvoja ideje psihologije kroz filozofiju
3. Antika i rana Grka: Hipokrat, Galen, Pitagora, Demokrit, Zenon
4. Znaaj i doprinos Sokrata i Platona razvoju psihologije
5. Znaaj i doprinos Aristotela i postaristotelovske filozofije razvoju
psihologije
6. F ilozofski i znanstveni korijeni psihologije tijekom renesanse (Decartes,
Metrie)
7. F ilozofski i znanstveni korijeni psihologije tijekom postrenesanse
8. Empirizam (Hobbes, Locke, Berkeley) i nativizam (Leibniz, Kant)
9. Asocijacionizam (Hume, Hartley, James Mill, John Stuart Mill)
10. Vanost renesanse i post-renesanse za razvoj psihologije
11. Razvoj naziva i definicija psihologije kroz povijest, metode u psihologiji,
suvremene definicije psihologije
12. Pravci u psihologiji i njihovi predstavnici (strukturalizam, funkcionalizam,
asocijacionizam, biheviorizam, psihodinamska psihologija, getaltizam,
humanizam)
13. Razvoj psihologije u Hrvatskoj
14. Ciljevi psihologije, temeljne i primijenjene grane suvremene psihologije

Literatura
Hothersall, D. (2002). Kruno Krsti: Marko
Povijest psihologije. Maruli: autor termina
Jastrebarsko: Naklada Slap. "psihologija". (lanak
objavljen u "ACTA
INSTITUTI
PSYCHOLOGICI
UNIVERSITATIS
ZAGRABIENSIS", br. 35-48,
str. 7-13, 1964., F ilozofski
fakultet, Zagreb)
Wittig, A. F . (2003).
Schaum's Easy Outline of
Introduction to Psychology.
McGraw-Hill.

Uvod u razvojnu psihologiju 37808

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Eva Anela Delale
Opis predmeta
Nakon odsluanog kolegija i poloenog ispita studenti e razlikovati, opisati i
kritiki evaluirati glavne pojmove i ideje teorija o ljudskom razvoju i njihove
implikacije za rad s djecom, roditeljima i odgajateljima. Razumjet e initelje i
procese koji uzrokuju razvojne promjene i poznavati metode istraivanja razvoja.
Takoer e poznavati glavna obiljeja prenatalnog razvoja te opisati i objasniti, na
temelju relevantnih teorijskih modela i istraivanja, glavne promjene u
spoznajnom, tjelesnom i socio-emocionalnom razvoju tijekom dojenake dobi
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati teorije razvoja s obzirom na njihov doprinos objanjenju

ljudskog razvoja i koritenje znanstvenih metoda istraivanja.
2. Opisati i objasniti razvojne promjene u sposobnostima, doivljavanju i
ponaanju koje se odvijaju tijekom dojenakog razdoblja.
3. Primijeniti znanje o tjelesnom, spoznajnom i socio-emocionalnom razvoju
djece u dojenakoj dobi za organiziranje okoline i ukljuivanje djece u
aktivnosti koje e poticati njihov razvoj.
4. Ocijeniti utjecaj roditeljskih postupaka na djeji razvoj i implikacije
rezultata istraivanja ranog razvoja za rad s djecom, roditeljima i
odgajateljima.
5. Usporediti uredan razvoj, individualne razlike u razvoju i razvojne
potekoe u podruju tjelesnog, kognitivnog i socio-emocionalnog razvoja
u prve dvije godine ivota.
6. Ocijeniti metode istraivanja razvoja djeje percepcije, spoznaje,
temperamenta i privrenosti u dojenakoj dobi te njihove prednosti i
nedostatke.

Ope kompetencije
razliitih biolokih i socijalnih imbenika na tjelesni, kognitivni i socio-
emocionalni razvoj.
19. Utvrditi potrebu za cjeloivotnim uenjem i profesionalnim razvojem.
Ocjenjivanje
Studenti mogu poloiti ispit polaganjem dva kolokvija od kojih svaki donosi do
45 bodova. Za prolazak na kolokviju zahtijeva se 50% udjela tonih odgovora.
Studenti koji ne ele polagati ispit putem kolokvija, kao i oni studenti koji nisu
zadovoljni uspjehom na kolokviju, polau pismeni zavrni ispit, koji obujmom,
sadrajem i pripadajuim ECTS bodovima odgovara zahtjevima kolokvija
provedenih tijekom semestra. Obvezno je prisustvovanje na minimalno 70%
predavanja, a redovito prisustvo nastavi donosi do 10 bodova. Konana ocjena iz
predmeta odreuje se na temelju postignutih bodova na sljedei nain: izvrstan 91-
100 bodova; vrlo dobar 80-90 bodova; dobar 69-79 bodova; dovoljan 56 do 68
boda; nedovoljan 55 i manje.
Tjedni plan nastave

1. Koncept razvoja, razvojni procesi i razvojna razdoblja tijekom ivota;
povijesni pogledi na djetinjstvo i poeci znanstvene razvojne psihologije.
2. Psihoanalitike teorije: F reudova teorija psihoseksualnog razvoja i
Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja.
3. Teorije o utjecaju okoline i uenja: bihevioristike teorije (Watson i Skinner)
i Bandurina socijalno-kognitivna teorija uenja.
4. Piagetova teorija kognitivnog razvoja i sociokulturalna teorija razvoja
(Vygotski).
5. Etoloki pristup (Lorenz) i teorija ekolokih sustava (Bronfenbrenner).
Bioloke osnove razvoja: meudjelovanje gena i okoline.
6. Metode istraivanja u razvojnoj psihologiji; transverzalni, longitudinalni i
sekvencijalni nacrt istraivanja.
7. Prenatalni razvoj i novoroene (tjelesne karakteristike i aktivnost, refleksi,
osjetne sposobnosti, pamenje i uenje).
8. Razvoj u prve dvije godine ivota: tjelesni i motoriki razvoj.
9. Senzorno-perceptivni razvoj u dojenakoj dobi.
10. Spoznajni razvoj: Piagetov pristup.
11. Razvoj govora.
12. Rani socijalni i emocionalni razvoj: uzajamna regulacija djece i skrbnika,
temperament i emocije.
13. Procjena privrenosti u dojenakoj dobi i odrednice privrenosti.
14. Privrenost: teorijske osnove i razvojne faze.
15. Zavrni susret.
Literatura
Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (2004). Djeja psihologija:
moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Uvod u socijalnu psihologiju 38641

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Renata F ranc Jelena Marii, dipl. psih.
Opis predmeta
Kod studenata postii razumijevanje temeljnih sociopsiholokih procesa, teorija,
kljunih istraivanja i mjernih postupaka iz podruja socijalne spoznaje i
percepcije, stavova i predrasuda, te kod studenata razviti mogunost vrjednovanja
istih.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti temeljne pojmove, teorije i kljuna istraivanja iz podruja

socijalne spoznaje i percepcije, stavova i predrasuda.
2. Procijeniti kritiki razliite pristupe u podruju socijalne spoznaje i
percepcije, stavova i predrasuda.
3. Kreirati mjerni instrument iz podruja stavova i predrasuda.
4. Primijeniti znanja iz podruja socijalne spoznaje i percepcije, stavova i
predrasuda u praktinom radu.
Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Pohaanje i aktivnost na predavanjima 5%; pohaanje i aktivnost na vjebama 5%;
grupni projekt 10%; dva kolokvija 70%, svaki 35% (u sluaju nepolaganja ili
nezadovoljavajueg uspjeha na kolokvijima student moe pristupiti zavrnom
zahtjevima provedenih kolokvija); usmeni ispit 10%.

Tjedni plan nastave

1. Predstavljanje organizacije kolegija, definiranje socijalne psihologije
2. Povijesni pregled socijalne psihologije - pretee socijalne psihologije, razvoj
socijalne psihologije kao znanstvene discipline
3. Metodologija socijalne psihologije - opaanje, korelacijsko istraivanje,
eksperimentalno istraivanje
4. Socijalna spoznaja: definiranje podruja, automatsko i kontrolirano
miljenje, sheme, efekt udeavanja
5. Socijalna spoznaja - heuristike dostupnosti, reprezentativnosti, pomaka s
uporita, zamiljanje to je moglo biti, kontrolirano miljenje
6. Socijalna percepcija - definiranje podruja, neverbalna komunikacija
7. Socijalna percepcija - atribucijske teorije, osnovna atribucijska pogreka,
uloga kulture u atribuciji, atribucije u vlastitu korist, obrambene atribucije
8. Prvi kolokvij, definiranje stavova
9. Struktura i funkcije stavova - spoznajna, emocionalna i ponaajna sastavnica
stava; spoznajna funkcija, utilitarna funkcija, funkcija socijalne prilagodbe,
ego-obrambena funkcija
10. Mjerenje stavova - skale samoprocjene (Thurstoneova, Likertova, Osgoodov
semantiki diferencijal) i neizravne mjere (npr. ponaajne mjere)
11. Odnos stavova i ponaanja, kognitivna disonanca, teorija planiranog
ponaanja
12. Promjena stava, Yale pristup promjeni stava, Model vjerojatnosti
elaboracije, Heuristiko sustavni model uvjeravanja, inokulacija stava
13. Predrasude-definiranje predrasuda, stereotipa i diskriminacije, kognitivni
izvori i uzroci predrasuda, izvori i uzroci predrasuda vezani uz atribucijsku
pristranost
14. Teorija realnog sukoba kao izvor i uzrok predrasuda, normativni izvori i
uzroci predrasuda, suzbijanje predrasuda
15. Drugi kolokvij
Literatura
Aronson, E., Willson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna
psihologija. Zagreb: MATE.

Uvod u sociologiju 37760

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Izvoa predavanja
Andreja Sren, dr. sc.
Izv. prof. dr. sc.
Renato Mati
Opis predmeta
1. Razumijevanje i interpretacija drutvenih odnosa, vrijednosti, drutvenih
procesa i oblika drutvenog djelovanja u modernim drutvima.
2. Razumijevanje i interpretacija drutvenih odnosa kroz koje pojedinani dogaaji

odraavaju ope drutveno iskustvo vrijednosti, drutvenih procesa i oblika
drutvenog djelovanja u modernim drutvima.
3. Vjetine odabira informacija o sociologiji i o drutvu, koje e studentima/cama

olakati razumijevanje smisla socioloke spoznaje, odnosno, znanstvenog pristupa
u prouavanju drutva kao nezaobilaznog dijela suvremenog korpusa znanja.
4. Poznavanje kljunih sociolokih kategorija.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati i interpretirati osnovne socioloke pojmove i teorije koncepte,

2. Definirati i razlikovati predmet sociologije od predmeta ostalih drutvenih
znanosti,
3. Primijeniti osnovne socioloke pojmove i kategorije u interpretaciji oblika
drutvene stvarnosti,
4. Izdvojiti i klasificirati informacije o drutvenoj znanosti i o drutvu koje e
studentima/cama olakati razumijevanje smisla socioloke spoznaje.

Ope kompetencije
Prikazati relevantnost koncepata kulture, socijalizacije, stratikacije, drutvene
strukture te institucija u objanjavanju drutvenih fenomena.
Ocjenjivanje
Obvezatno sudjelovanje na predvienim kolokvijima; prosjek ostvarenih rezultata
i usmena provjera razumijevanja i interpretacije sadraja kolegija donosi konanu
ocjenu.
Tjedni plan nastave

sociologije.
3. Slinosti i razlike izmeu sociologije i ostalih znanosti.
4. Predmet sociologije.
5. Drutvena stratifikacija.
6. Sociologija, kultura i identitet.
7. Drutvo i religija.
8. Mo, vlast, politika.
9. Devijantnost i kriminal.
10. Rad, nezaposlenost, dokolica.
11. Bogatstvo i siromatvo.
12. Drutvo i mediji.
13. Metode istraivanja i teorijsko miljenje u sociologiji.
14. Teorijska razmiljanja u sociologiji.
15. Studentska izlaganja.
Literatura
Haralambos, M; Holborn, Giddens, A. (2007)
M. (2002) Sociologija - teme Sociologija, Nakladni zavod
i perspektive, Golden Globus, Zagreb
marketing, Zagreb

Uvod u studij hrvatske kulture 37442

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Prof. dr. sc.
Stanislav Tuksar Prof. dr. sc. Stanislav Tuksar
Opis predmeta
Sistematizacija znanja o glavnim aspektima i pojavama u hrvatskoj kulturi od
srednjega vijeka do 21. stoljea.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razviti svijest o povijesnom hodu hrvatske kulture i kulture na tlu

hrvatskih povijesnih zemalja.
2. Analizirati i usmjeriti osnovne orijentacije na podruju povijesti
umjetnikog stvaralatva (knjievnost, likovne umjetnosti, glazba, film).
3. Analizirati i usmjeriti osnovne orijentacije na podruju povijesti
znanstvenog stvaralatva (prirodne, drutvene i humanistike znanosti).
4. Razviti svijest o multikulturalnim i nadnacionalnim dimenzijama hrvatske
intelektualne i materijalne kulture.
Ope kompetencije
Kompetentno snalaenje u temeljnim odrednicama povijesti hrvatske kulture.
Ocjenjivanje
Pismena ocjena na temelju postotaka bodova postignutih na testu.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u studij hrvatske kulture - osnovni pojmovi
2. Hrvatska kultura ranog srednjovjekovlja
3. Hrvatska kultura u 13. stoljeu


Literatura
Stanislav Tuksar Repetitorij iz Uvoda u studij hrvatske
kulture (skripta)

Uvod u znanstveni rad 37762

ECT S bodovi 5,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Vjebe 30
Izvoa
Izv. prof. dr. sc.
Irena Cajner Dario Pavi, dr. sc.
Mraovi
Opis predmeta
Cilj kolegija je pruiti polaznicima temeljna znanja o znanosti i znanstveno-
istraivakom radu, kao i osposobiti ih za samostalnu kritiku prosudbu
znanstvenih sadraja.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i koristiti pojmove znanstvene teorije, hipoteze, znanstvene

metode i objanjenja u znanosti, kao i doprinose autora kao to su Carl
Hempel, Karl Popper, Thomas Kuhn i drugi.
2. Objasniti kljune pojmove i ideje u tekstu i njihove meusobne veze.
3. Prepoznati i izbjei osnovne logike, retorike i statistike pogreke u
argumentaciji.
4. Analizirati vizualne elemente znanstvenog djela (tablica, graf) i izbjei
najee pogreke.
5. Pripremiti saetak i parafrazu proitanog teksta, te samostalno formulirati
pisani argument s idejnom reenicom i dokaznom graom.
6. Pripremiti formalni nacrt znanstvenog rada.
7. Razlikovati tipove znanstvenog djela i uinkovito ih analizirati.
8. Prepoznati temu podobnu za znanstveno istraivanje i objasniti etape
istraivakog projekta.
9. Analizirati izvore znanstvenih informacija.
10. Koristiti tehnike citiranja i formatirati znanstveno djelo sukladno
zahtjevima struke i izdavaa.

Ope kompetencije
Uspjenim zavretkom kolegija studenti e: Poboljati sposobnost primjene znanja
u praksi. Razviti posebne analitike i istraivake vjetine. Moi uinkovito
prikupljati podatke i upravljati informacijama. Moi kvalitetno i uinkovito
analizirati drutvene pojave. Razviti sposobnost timskog rada i interpersonalne
vjetine. Razviti sposobnost samostalnog rada. Razviti sposobnost rjeavanja
problema. Razviti brigu za kvalitetu znanstvenih istraivanja. Stei specijalistiko
znanje nuno za obavljanje istraivake djelatnosti unutar drutvenih znanosti i
daljnje usavravanje. Moi uinkovitije obavljati istraivaku djelatnost i
organizirati vrijeme. Moi uinkovitije upravljati istraivakim projektima.
Razviti sposobnost rjeavanja problema. Razviti usmenu i pisanu komunikaciju na
materinskom jeziku.
Ocjenjivanje
Znanje e se provjeravati tijekom semestra preko domaih zadaa i nakon
zavretka nastave pismenim ispitom. Ukoliko student ne preda sve domae
zadae, ne moe pristupiti pismenom ispitu.
Tjedni plan nastave

1. Osnovni pojmovi znanosti (hipoteza, metoda, indukcija, dedukcija)
2. Uinkovito upravljanje vremenom
3. Tehnike kritikog itanja
4. Analiza vizualnih elemenata
5. Pogreke u argumentaciji
6. Pisanje odlomka
7. F ormiranje i pisanje argumenta
8. Izrada nacrta istraivanja
9. Etape znanstvenog projekta
10. Pronalazak znanstvenih informacija
11. Citiranje, parafraziranje i saimanje
12. Vrste znanstvenih publikacija
13. Usmeno izlaganje i ostali oblici znanstvene komunikacije
14. Izrada ivotopisa
15. Ponavljanje gradiva i priprema zavrnog eseja
Literatura
F owler, Ramsey H, Jane E. Okasha, Samir (2004).
Aaron (2007). The Little, F ilozofija nauke, ahinpai,
Brown Handbook, New Sarajevo
York: Pearson Longman
Elster, Jon (2004). Uvod u
drutvene znanosti,
Naklada Jesenski i Turk i
Hrvatsko socioloko
drutvo

Uvod u znanstvenoistraivaki rad 37789

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R2
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Adrijana Koec
ukni
Opis predmeta
Upoznavanje studenata s osnovama znanstveno-istraivakog rada, razvijanje
kritikog miljenja i osposobljavanje za praenje znanstvene literature. Kroz
nastavu e studenti upoznati osnove znanstvenog naina razmiljanja, elemente od
kojih se sastoji znanstveno istraivanje i temeljne metode to se koriste u
drutvenim znanostima. Studenti e se takoer okvirno upoznati s nainom
uobliavanja znanstvenog rada i etikim naelima u znanstveno istraivakom
radu.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Razlikovati znanstveni i neznanstveni pristup spoznaji.

2. Analizirati pitanje uzronosti u znanosti.
3. Ocijeniti kritiki znanstvene radove i teorije.
4. Analizirati znanstvenu metodologiju i temeljne elemente istraivakog
procesa.
5. Izdvojiti zavisne i nezavisne varijable u istraivanjima.
6. Razlikovati istraivake pristupe, nacrte i metode.
7. Planirati kontrolu relevantnih faktora u eksperimentu.
8. Organizirati istraivaki izvjetaj.
9. Ocijeniti etika pitanja u znanstvenim istraivanjima.
Ope kompetencije

Ocjenjivanje
Pohaanje nastave - 25%, dva kolokvija ili zavrni ispit - 75%.
Tjedni plan nastave

2. Znanstveni i neznanstveni pristupi spoznaji
3. Znanstvena metodologija i ciljevi znanosti
4. Teorije i istraivanja
5. Razliiti istraivaki pristupi
6. Temeljni elementi istraivakog procesa
7. Logika eksperimentiranja
8. Pitanje uzronosti
9. Varijable u eksperimentu
10. Kontrola u eksperimentu
11. Neeksperimentalne metode
12. Kvalitativna istraivanja
13. Pisanje znanstvenog rada i istraivakog izvjetaja
14. Etika pitanja u znanstvenim istraivanjima
Literatura
Milas, G. (2005. ili novije). Hrvatska psiholoka
Istraivake metode u komora (2004). Kodeks
psihologiji i drugim etike psiholoke djelatnosti.
drutvenim znanostima. Zagreb: Skuptina HPK.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Pravilnik o znanstvenim i
umjetnikim podrujima,
poljima i granama, NN
118/09. www.nn.hr;
www.azvo.hr

Visoko i popularno u hrvatskoj knjievnosti 117209

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Doc. dr. sc.

Dubravka Zima
Opis predmeta
Upoznati student/ic/e s teorijama popularne knjievnosti i s hrvatskom
popularnom knjievnou. Razlikovati visoko od popularnoga.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Definirati razlike izmeu visokoga i popularnoga u knjievnosti;

2. Objasniti i argumentirati pojam popularna kultura u odnosu prema
kanonskoj kulturi;
3. Objasniti i dati primjere popularnoga u hrvatskoj knjievnosti;
4. Napisati samostalno kratak akademski tekst u kojem e pokazati
elementarnu akademsku pismenost.
Ope kompetencije
Denirati razlike izmeu visokoga i popularnoga u knjievnosti. Objasniti i
argumentirati pojam popularna kultura u odnosu prema kanonskoj kulturi.
Ocjenjivanje
Pohaanje nastave 20%; seminarski rad 40%; grupni i suradniki rad 20%; pismeni
ispit 10%; usmeni ispit 10%.
Tjedni plan nastave

1. Upoznavanje. Uvodne informacije. Nain rada na kolegiju. Studentske
obveze i zadaci. Seminarski rad. Nain pisanja seminarskoga rada. Podjela
seminarskih zadataka.
2. Uvod u studij popularne kulture. Kulturologija ili kulturalni studiji?
Knjievnost i popularno.
3. Povijest knjievne teorije: trivijalna vs. popularna knjievnost.

4. Knjievno polje: autor tekst itatelj. Teorije popularne kulture u odnosu

prema knjievnom polju. Knjiga u kontekstu proizvodnje.
5. Autor u kontekstu visoke i popularne kulture.
6. Tekst u kontekstu visoke i popularne kulture.
7. itatelj/ica u kontekstu visoke i popularne kulture.
8. Knjiga i knjina proizvodnja u kontekstu visoke i popularne kulture.
Nakladnike strategije.
9. Rad na tekstu: Marija Juri Zagorka.
10. Rad na tekstu: Miroslav Krlea (Tri kavaljera frajle Melanije).
11. Rad na tekstu: Dubravka Ugrei (tefica Cvek u raljama ivota).
12. Rad na tekstu: Goran Tribuson (kriminalistiki roman).
13. Rad na tekstu: Sanja Pili.
14. Studentski zadaci: rezultati rada.
15. Studentski zadaci: rezultati rada. Evaluacija kolegija.
Literatura
Maa Kolanovi (2011). Viktor mega (1976).
Udarnik! Buntovnik? Knjievno stvaralatvo i
Potroa - popularna povijest drutva. Pojedina
kultura i hrvatski roman od poglavlja, ZZOK-Zagreb
socijalizma do tranzicije,
Naklada Ljevak-Zagreb
Milivoj Solar (2005). Laka i Aleksandar F laker (1983).
teka knjievnost, Matica Proza u trapericama, SNL-
hrvatska-Zagreb Zagreb
Ur. Dean Duda (2006).

Politika teorije. Zbornik
radova. Pojedina poglavlja,
Disput-Zagreb

Vizualna komunikacija 37923

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Irena Sever Doc. dr. sc. Irena Sever
Opis predmeta
Osposobljavanje studenata za razumijavanje znaaja vizualne komunikacije u
medijima masovnog komuniciranja i u svakodnevnom ivotu. Upoznavanje s
razlikama i slinostima vizualnog komuniciranja u fotograji, lmu i televiziji.
Stjecanje praktinih vjetina izrade (audio)vizualne poruke.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Nabrojati, kvalificirati i objasniti osnovne pojmove vizualne komunikacije.

2. Definirati i objasniti vizualnu komunikaciju, njene osobitosti i primjenu.
3. Definirati i objasniti ulogu i vanost vizualne komunikacije.
4. Klasificirati i ocijeniti razlike vizualne komunikacija na fotografiji, filmu i
televiziji.
5. Primijeniti steena znanja o vizualnoj komunikaciji u medijskoj praksi.
Ope kompetencije
vizualnu komunikaciju;
Teoretski definirati, klasificirati i objasniti vizualnu komunikaciju;
Reproducirati, primijeniti i objasniti osnovne teorije vizualne komunikacije;
Prepoznati, objasniti i analizirati stanje, novitete, izazove i probleme u vizualnoj
komunikaciji.
Ocjenjivanje
50% seminarski rad, 50% ispit.

Tjedni plan nastave

1. Vanost i prevlast vizualne komunikacije u suvremenoj kulturi; semiotika u
vizualnoj komunikaciji (reklama, fotografija, karikatura): denotacija,
konotacija, ideologija; etika vizualne komunikacije; neverbalna
komunikacija;
2. Proces primanja vizualnih informacija i fiziologija oka;
3. Vizualne konstante: oblik, veliina, boja, svjetloa;
4. Oko kamere i njena objektivnost; kadar i podjela kadrova s obzirom na
nastanak, promatraa, trajanje, otrinu; scena;
5. Sekvenca; kadar sekvenca;
6. F ilmski planovi i njihova podjela;
7. Psiholoka, estetska i konotativna znaenja pojedinih vrsta planova;
8. Konotativna znaenja pojedinih vrsta rakursa;
9. Pokreti kamere i konotativna znaenja pokreta slike: statina slika,
panoramiranje i vonja;
10. Vrste filmske i televizijske montae; montane spone; stvaranje dinamike
unutar kadra fotografije;
11. Semiotika u vizualnoj komunikaciji (reklama, fotografija, karikatura):
denotacija, konotacija, ideologija;
12. Etika vizualne komunikacije;
13. Neverbalna komunikacija; boja, odnos boja i pozadine;
14. Elementi i vanost vizualnog imida;
15. Slinosti i razlike filma i televizije.
Literatura
Chris Jenks (ur.), Vizualna Arthur Asa Berger, Seeing is
kultura, Jesenski i Turk, Believing. An Introduction
Zagreb, 2003. to Visual Communication,
McGraw Hill, New York,
2008.
Kreimir Purgar (ur.),
Vizualni studiji - umjetnost
i mediji u doba slikovnog
obrata, CVS, Zagreb, 2009.

Vrnjaka potpora studentima s invaliditetom 86437

ECT S bodovi 5,0
Opis predmeta
Engleski jezik R0
Osposobiti studente za pruanje kvalitetne vrnjake potpore studentima s
invaliditetom u akademskom okruenju. E-uenje R1
Vrsta predmeta Sati nastave

Predavanja 15
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (izborni kolegiji 1., 3. semestar, 2. Vjebe 105
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Odravati kvalitetne socijalne kontakte u kontekstu vrnjake potpore

2. Preispitati drutveni kontekst i vlastite stavove/vrijednosti prema
osobama s invaliditetom
3. Prepoznati etike izazove u pruanju vrnjake potpore
4. Argumentirati primjenjivost socijalne politike u direktnom radu s osobama
s invaliditetom
5. Napisati planove rada za pruanje vrnjake potpore
6. Pruati vrnjaku potporu studentu s invaliditetom u akademskom
okruenju
Ope kompetencije
Kolegij se prijavljuje kao sveuilini kolegij i nije vezan za pojedini studijski
program.
Ocjenjivanje
Ostvarivanje ECTS bodova potvruje se s kolokvirao/la. Rad studenata se ne
ocjenjuje.
Student/studentica e ostvariti ECTS bodove ukoliko:
1) pohaa pripremnu radionicu,
2) izradi pozitivno procijenjene individualne planove vrnjake potpore,
3) prui vrnjaku potporu sukladno individualnom planu,
4) pohaa superviziju.
Tjedni plan nastave

1. Vrnjaka potpora (1P+1V): Uvodno o vrnjakoj potpori. Analizom
konkretnih primjera, student s invaliditetom i njegov vrnjak pruatelj
potpore, utvruju zadovoljavajue i primjerene oblike potpore.

2. Ope znaajke osoba s invaliditetom (5P+3V): Definiranje osnovnih

pojmova, klasifikacija oteenja/invaliditeta, mjere aktivne politike, modeli
potpore. Etiologija i fenomenologija tjelesne invalidnosti, sposobnosti i
ogranienja studenata s tjelesnom invalidnou; prepreke studentima s
tjelesnom invalidnou u sustavu visokog obrazovanja i mogunosti
njihovog prevladavanja. Oteenje vida (sljepoa i slabovidnost; znaajke,
sposobnosti i specifinosti funkcioniranja studenata s oteenjima vida;
tekoe u svakodnevnom akademskom ivotu studenata s oteenjima vida,
mogunosti i znaaj potpore). Razumijevanje oteenja sluha (gluhoa i
nagluhost; posebnosti u podruju usvajanja govora i jezika; znakovna
komunikacija; potrebe u sustavu visokog obrazovanja; sustav potpore).
Specifinosti, znaajke i sposobnosti te potrebe osoba/studenata s
gluhosljepoom i sustav potpore u svakodnevnim akademskim
aktivnostima. Senzibilizacija za potrebe studenata s invaliditetom u
akademskom okruenju.


7. Ljudska prava (2P+0V): Uvodno o znaaju ljudskih prava. Posebno o
pravima osoba/studenata s invaliditetom. Meunarodni i regionalni
instrumenti zatite i promocije prava osoba s invaliditetom. Nacionalni
okviri i institucije zatite prava osoba s invaliditetom. Zagovaranje prava
osoba s invaliditetom.
8. Ljudska prava (2P+0V): Uvodno o znaaju ljudskih prava. Posebno o
pravima osoba/studenata s invaliditetom. Meunarodni i regionalni
instrumenti zatite i promocije prava osoba s invaliditetom. Nacionalni
okviri i institucije zatite prava osoba s invaliditetom. Zagovaranje prava
osoba s invaliditetom.
9. Pristupanost visokoga obrazovanja osobama s invaliditetom (2P+3V):
Pregled postojeih zakonskih propisa koji omoguuju aktivnosti na
izjednaavanju mogunosti za studente s invaliditetom u sustavu visokoga
obrazovanja u RH; prikaz posebnih prava studenata s invaliditetom; analiza
postojeeg stanja pristupanosti visokoobrazovnih ustanova u RH.
Specifine potrebe studenata s invaliditetom i prepreke s kojima se susreu
u akademskom okruenju kroz praktine primjere. Oblici potpore
studentima s invaliditetom (institucionalne,individualne).
10. Pristupanost visokoga obrazovanja osobama s invaliditetom (2P+3V):
Pregled postojeih zakonskih propisa koji omoguuju aktivnosti na
izjednaavanju mogunosti za studente s invaliditetom u sustavu visokoga
obrazovanja u RH; prikaz posebnih prava studenata s invaliditetom; analiza
postojeeg stanja pristupanosti visokoobrazovnih ustanova u RH.
Specifine potrebe studenata s invaliditetom i prepreke s kojima se susreu
u akademskom okruenju kroz praktine primjere. Oblici potpore
studentima s invaliditetom (institucionalne, individualne).
11. Osnove multikulturalnosti (2P+2V): Uvod u teoriju multikulturalnosti i
praksu multikulturalnog obrazovanja i savjetovanja. Trodijelni model
multikulturalne kompetentnosti. Senzibilizacija za rad s osobama s
invaliditetom
12. Osnove multikulturalnosti (2P+2V): Uvod u teoriju multikulturalnosti i
praksu multikulturalnog obrazovanja i savjetovanja. Trodijelni model
multikulturalne kompetentnosti. Senzibilizacija za rad s osobama s
invaliditetom
13. Stavovi prema osobama s invaliditetom (1P+2V): Definicija stava i
komponente stava. Porijeklo stavova. Odnos stava i ponaanja. Promjena
stava. Stavovi prema osobama s invaliditetom. Primjena upitnika stavova
prema osobama s invaliditetom.

14. Etika (2P+2V). Etika naela u odnosu student asistent student s

invaliditetom. Etika pitanja i dileme u odnosu student asistent student s
invaliditetom. Vjetine vrnjake potpore (0P+10V): Vanost prepoznavanja
vlastitih osjeaja i osjeaja drugih ljudi. Prikladno pokazivanje osjeaja.
Vanost empatije u meuljudskim odnosima. Razvoj vjetine empatije.
Postavljanje granica u meuljudskim odnosima. Vjetina asertivnosti.
Akademske vjetine (0P+2V): Komponente odgovornog i asertivnog uenja.
Suradniko uenje. Planiranje i organiziranje vremena. Izrada individualnih
planova (0P+5V): Na osnovi svih steenih znanja i vjetina svaki student, uz
superviziju, izrauje indivudualni plan potpore za predstojei semestar.
15. Etika (2P+2V). Etika naela u odnosu student asistent student s
invaliditetom. Etika pitanja i dileme u odnosu student asistent student s
invaliditetom. Vjetine vrnjake potpore (0P+10V): Vanost prepoznavanja
vlastitih osjeaja i osjeaja drugih ljudi. Prikladno pokazivanje osjeaja.
Vanost empatije u meuljudskim odnosima. Razvoj vjetine empatije.
Postavljanje granica u meuljudskim odnosima. Vjetina asertivnosti.
Akademske vjetine (0P+2V): Komponente odgovornog i asertivnog uenja.
Suradniko uenje. Planiranje i organiziranje vremena. Izrada individualnih
planova (0P+5V): Na osnovi svih steenih znanja i vjetina svaki student, uz
superviziju, izrauje indivudualni plan potpore za predstojei semestar.
Literatura
Statut Sveuilita u Pravilnik o organizaciji i
Zagrebu, www.unizg.hr djelovanju Ureda za
studente s invaliditetom
Sveuilita u Zagrebu, 2007.,
www.unizg.hr
Zakon o potvrivanju
konvencije o pravima osoba
s invaliditetom i
fakultativnog protokola uz
Konvenciju o pravima osoba
s invaliditetom, Narodne
novine, Meunarodni
ugovori, br. 6/07

Vukovarska bitka vojni i politiki aspekti 86951

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Izv. prof. dr. sc.

Josip Jurevi
Opis predmeta
Obrana i pad Vukovara simbol su Domovinskoga rata i procesa stvaranja
samostalne Republike Hrvatske. Cilj je predmeta upoznati studente s razliitim
izvorima prouavanja teme Vukovarske bitke, ukazati na vanost vukovarskih
branitelja i zdravstvene skrbi, ali i opisati znaajan doprinos ena u dogaajima
1991. u Vukovaru.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Analizirati medijsku predodbu o Vukovarskoj bitki,

2. Opisati tijek, uspjenost i tekoe obrane grada u kontekstu svih bojita
Domovinskoga rata,
3. Prikazati vanost doprinosa ena u obrani grada,
4. Usporediti iskaze svjedoka/sudionika bitke s medijskim izvjeima i na
temelju toga kreirati potencijalne interpretacije,
5. Analizirati historiografske kontroverze o Vukovarskoj bitki.
Ope kompetencije

Ocjenjivanje
ukupnu ocjenu. Nastavu je obavezno pohaati. Ispit je usmeni.
Tjedni plan nastave

1. Uvod u temu - radne grupe
2. Povijesni kontekst Vukovarske bitke
3. Medijska izvjea o Vukovarskoj bitki
4. Uloga HOS-a u Vukovarskoj bitki
5. Odnos dravnih tijela vlasti prema Vukovarskoj bitki
6. Uloga meunarodne zajednice u Vukovarskoj bitki
7. Hrvatski radio Vukovar
8. General Blago Zadro
9. Vukovarska bolnica
10. Ovara
11. Uloga ena 1991. godine
12. Medijska slika Vukovara 1991. godine
13. Vukovarski branitelj Stjepan Sui Crni
14. Vukovarski branitelj Josip Horvatz Maar
15. Zavrni osvrt
Literatura
Dedakovi-Jastreb, Mile Ivan Matkovi-Lasta (2005).
(2007). Bitka za Vukovar, Bogdanovci: vrata
Pauk, Cerna Vukovara, Institut
Pilar, Zagreb

Zaetnici komunikologije i njihova djela 76132

ECT S bodovi 4,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 15
Seminari 15
Izvoa
Doc. dr. sc.
Jelena Jurii Ifigenija Rai
Opis predmeta
Upoznati studente s razvojem komunikologije preko djela (knjiga, lanaka,
lmova, tv i radio-priloga) teoretiara, znanstvenika, novinara i strunjaka za
odnose s javnou koji su najvie pridonijeli dosadanjem razvoju komunikologije
kao znanosti i navedenih profesija koje ona teoretski prouava.
Vrsta predmeta
Komunikologija (Dvopredmetni Studij) (izborni kolegiji 2, 1. semestar, 1.
godina)
Komunikologija (Studij) (izborni kolegiji 2, 1. semestar, 1. godina)
Ishodi uenja
1. Definirati, objasniti i primijeniti temeljne pojmove iz komunikologije.

2. Navesti kljune teoretiare i znanstvenike vezane za pojavu i razvoj
komunikologije, reproducirati i objasniti njihove osnovne teorije ili
istraivanja.
3. Navesti i objasniti kljune dogaaje iz povijesti komunikologije.
4. Definirati slobodu medija i slobodu izraavanja, objasniti i analizirati njihov
razvoj kroz povijest.
5. Navesti, reproducirati i objasniti osnovne teorije komunikacije i
komunikologije.
6. Navesti i objasniti osnovna uenja ili otkria autora proitanih, pogledanih
ili presluanih djela.
Ope kompetencije
Primijeniti znanje iz temeljnih pojmova komunikologije. Identicirati i opisati
mjesto i ulogu komunikologije u drutvu. Reproducirati i objasniti osnovne teorije
komuniciranja i komunikologije. Navesti i objasniti kljune dogaaje iz povijesti
komunikologije. Uinkovito raditi samostalno.
Ocjenjivanje
100% kolokviji/ pismeni ispit.

Tjedni plan nastave

1. Sloboda: definicija, pravne formulacije, sloboda medija definicija, najvanije
deklaracije (UN-a, OESS-a, itd.) i ostali dokumenti (Ustav RH, Zakon o
medijima RH), prvi borci, prvi ustupci vlasti; Pojava masovne
komunikacije: okolnosti, kontekst, stanje medijskih sloboda; Cenzura i
druge mjere vlasti za ograniavanje slobode medija i izraavanja.
2. Pojava masovne komunikacije: okolnosti, kontekst, stanje medijskih
sloboda; Cenzura i druge mjere vlasti za ograniavanje slobode medija i
izraavanja.
3. Razvoj borbe za slobodu medija i slobodu izraavanja: teoloki pristup John
Milton (Areopagitica), William Wolwyn (The Compassionate Samartine);
Pristup pravo pojedinca: John Locke (Dvije rasprave o vladi), Matthew
Tindal, Utilitarizam Jeremy Bentham; John Stuart Mill (O slobodi); Prvi
rezultati borbe za slobodu: Bill of Rights (VB), La Declaration des droits del
Homme et du citoyen, Declaration of Independence, Bill of Rights
(SAD);Razvoj borbe za slobodu medija: John Peter Zenger, Thomas Erskin,
Thomas Pain, Sedition Act, Espionage Act, ratovi i sloboda medija, Patriot
Act, suvremeni pogledi na krenje slobode medija Noam Chomsky (film
Manufactoring consent), kratki pregled krenja slobode medija u SF RJ i RH.
4. Utjecaj slobode tiska na razvoj drutva, Liberalizam i mediji suodnos,
deregulacija medija.
5. Prva posredna prouavanja medija u Europi knjievna kritika, F . i Q. Leavis,
Thompson; F rankfurtska kola Adorno, Lowental, Benjamin, Marcuse,
sociologija znanja.
6. Zaeci amerike komunikologije i istraivanja trita u prvim desetljeima
20 st. u SAD, Walter Lippmann (Javno mnijenje, poglavlje 7-8).
7. Osnivanje komunikologije Wilbur Schramm, njegov model komuniciranja,
polje iskustva.
8. Kolokvij 1.
9. Lazarsfeld P. F . mjesto i utjecaj na razvoj komunikologije, People's Choise i
druga istraivanja, definiranje funkcija medija, two-step flow
communication.
10. Harold Laswell formula komunikacijskog procesa, istraivanja utjecaja ratne
i politike propagande, dinamika grupe, pojam gatekeeping.
11. Hovland C. I. - istraivanja utjecaja propagande i socijalne komunikacije,
uinak spavaa.
12. Merton R. K - istraivanje masovnog uvjeravanja i njegovih utjecaja, uinci
propagande, narkotizirajua disfunkcija medija, dubinski intervju kao
metoda.
13. F rank Stanton - zaetnik komunikolokih istraivanja radijskih programa;
Hertha Herzog utjecaj medijskog sadraja na publiku, mediji i irenje panike
u drutvu, teorija koristi i gratifikacije, navike publike.
14. Bernard Berelson - istraivanja javnog mnijenja, bihevioristike znanosti,
metoda analize sadraja; Elihu Katz masovna komunikacija, uinci masovnih
medija, teorije srednjeg dometa (Media effects).
15. Razvoj komunikologije u Europi povijest medijskih istraivanja, doprinosi
sociologije znanja, najvaniji predstavnici; Kolokvij 2.

Literatura
Kin, D. Mediji i Chaffee, S.H., Rogers, E.M.
demokratija, F ilip Vinji, The Beginnings of
Beograd, 1995., str. 11-53. Communication Study in
America A Personal Memoir
by Wilbur Schramm, SAGE
Publications, 1997.
Glander, T. Origins of Mass
Communications Research
During the American Cold
War, Routledge, 2009., str.
1-178.

Zadar u srednjem vijeku 93924

ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R1
E-uenje R1
Sati nastave
Seminari 30
Doc. dr. sc.

Tomislav Popi
Opis predmeta
Cilj ovoga predmeta je pruiti studentima temeljne spoznaje o razvoju
najvanijega dalmatinskoga grada u srednjem vijeku Zadra uzimajui u obzir
politike, drutvene, gospodarske i kulturne procese. Izniman poloaj grada
nametnuo je njegov razvoj ve od ranoga srednjega vijeka, pa je grad kroz itavo
srednjovjekovno razdoblje balansirao izmeu Bizanta, Venecije, ugarsko-hrvatskih
kraljeva i hrvatskih velikaa, razvijajui istodobno vlastite institucije i komunalno
ureenje. Studenti e tijekom semestra upoznati neke od glavnih izvora za
izuavanje zadarske srednjovjekovne povijesti, a u radu na literaturi uit e kritiki
itati i promiljati.
Vrsta predmeta
godina)
godina)
godina)
Ishodi uenja
1. Definirati glavne probleme povijesti Zadra u srednjem vijeku.

2. Opisati tijek zadarske povijesti do kraja 15. stoljea.
3. Objasniti zbivanja na mikro razini u odnosu s opim politikim i
drutvenim prilikama.
4. Nabrojati glavne izvore za srednjovjekovnu zadarsku povijest.
5. Analizirati sekundarnu literaturu.
6. Usporediti znaaj sekundarne literature.

Ope kompetencije
Ocjenjivanje
Usmeni ispit 100%
Tjedni plan nastave

nainom polaganja ispita.
2. Zadar u ranom srednjem vijeku - kontinuitet urbanog ivota, Aachenski mir
812. godine, sredite bizantske teme, provincia Iadertina, Madijevci.
3. Zadar u 12. stoljeu - privilegiji trogirskog tipa, osnivanje nadbiskupije,
prvi sukobi s Venecijom.
4. Zadar u 13. stoljeu - mletako osvajanje Zadra 1202. godine, mletaka vlast
nad gradom i pobune do 1311. godine.
5. Zadar u prvoj polovici 14. stoljea - Zadar pod ubiima, ugovor s
Venecijom 1313. godine, mletaka opsada Zadra i novi ugovor 1346. godine,
Zadarski mir 1358. godine
6. Zadar u drugoj polovici 14. stoljea - vrhunac srednjovjekovlja, organizacija
vlasti i sudstva pod ugarsko-hrvatskim kraljem
7. Zadar u 15. stoljeu - podvrgavanje Veneciji 1409. godine, sumrak
srednjovjekovne komune, gaenje komunalnih institucija vlasti 1458. godine
8. Drutvena struktura - gradsko plemstvo (patricijat), graanstvo, puani,
crkvene osobe, zanimanja i obrti
9. Obiteljski ivot - sklapanje brakova, mirazi, brani odnosi
10. Svakodnevni ivot - primjeri sa zadarskih sudova, duhovni ivot
11. Pismenost i knjiga - uloga pisane rijei u drutvu, razvoj notarijata, Dravni
arhiv u Zadru i izvori, poeci humanistikih krugova
12. Umjetnost - urbanizam, arhitektura (predromanika, romanika, gotika)
13. Umjetnost - slikarstvo, kiparstvo, obrti
14. Terenska nastava u Zadar
15. Zakljuna razmatranja

Literatura
Nada Klai, Ivo Petricioli, Tomislav Raukar, Zadar u
Zadar u srednjem vijeku do XV stoljeu. Ekonomski
1409., Zadar 1976. razvoj i drutveni odnosi,
Zagreb 1977.
Tomislav Raukar, Ivo Mladen Ani, Od tradicije
Petricioli, F ranjo velec, sedam pobuna do
ime Perii, Zadar pod dragovoljnih mletakih
mletakom upravom 1409- podanika. Razvojna putanja
1797, Zadar 1987. Zadra u prvome desetljeu
15. stoljea, Povijesni
prilozi 37 (2009.), str. 43-
96.
Tomislav Popi, Izvorne
cjeline srednjovjekovnih
zadarskih sudskih zapisnika
u arhivskom fondu Curia
maior ciuilium, Historijski
zbornik LXIV/2 (2011.), str.
321-376.

Zavrni rad 38774

ECT S bodovi 5,0
Opis predmeta
Engleski jezik R0
Preddiplomski rad je cjelovita i nezavisna obveza kojom student zavrava
preddiplomski studij, te mora pokazati svoju sposobnost samostalnog koritenja E-uenje R1
literature u onom znanstvenom polju ili grani u kojoj je ustrojen studij koji student
zavrava. Cilj je predmeta da student pokae poznavanje teme, sposobnost Sati nastave
samostalnog rada i koritenja literature, te primjenu prikladne metodologije.
Student dvopredmetnog studija pie samo jedan zavrni rad na jednom od studija.
Vrsta predmeta
godina)
Ishodi uenja
1. Prikupiti i kritiki prouiti relevantnu literaturu;

2. Odabrati temu zavrnog rada;
3. Napisati silabus zavrnog rada;
4. Planirati tijek izrade zavrnog rada u jasno zadanim okvirima;
5. Definirati probleme, pretpostavke i metode kojima e se doi do
predvienih rezultata;
6. Napisati zavrni rad u opsegu koji moe imati od 3.500 do 4.500 rijei (16
do 20 kartica teksta).
Ope kompetencije
Primijeniti, klasicirati i razlikovati strunu i znanstvenu terminologiju u
istraivanom podruju;
Prepoznati, ocijeniti i koristiti prikladne znanstveno-istraivake metode

drutvenih ili humanistikih znanosti, koje se primjenjuju u istraivanom podruju;
Samostalno napisati rad iz istraivanoga podruja;
Razmiljati interdisciplinarno i uvaavati razliite znanstvene metodologije i

poglede na posebna pitanja i probleme u istraivanom drutvenom ili
humanistikom podruju.
Napisati preddiplomski zavrni rad na hrvatskom ili jednom od svjetskih jezika u

skladu s temeljnim znanstvenim i etikim postulatima.

Ocjenjivanje
100 % pisani zavrni rad
Tjedni plan nastave

1. Rasprava o temi i prihvaanje teme, te preuzimanje zadaa.
2. Izrada zavrnog rada.
Literatura
Mentor je dogovara sa svakim studentom ovisno o temi
zavrnog rada.

Zoo-psihologija 38883
ECT S bodovi 3,0
Nositelj
Engleski jezik R0
E-uenje R1
Sati nastave
Predavanja 30
Doc. dr. sc.

Zoran Tadi
Opis predmeta
Osposobiti studente za samostalni pristup prouavanju ponaanja ivotinja i
kreiranju novih znanstvenih hipoteza u tom multidisciplinarnom podruju,
posebice sa stanovita uenja, kognicije te uinka evolucije na te procese.
Vrsta predmeta
Ishodi uenja
1. Objasniti i kritiki vrednovati rezultate pokusa u podruju ponaanja

ivotinja u prirodi i laboratoriju.
2. Procijeniti kritiki vlastite i tue rezultate u podruju komparativne
psihologije.
3. Analizirati i primijeniti podatke iz znanstvene literature podruja u
samostalnom kreiranju i testiranju znanstvenih hipoteza te kreiranju
pokusa iz komparativne psihologije.
4. Objasniti i interpretirati podatke razliitih podruja komaparativne
psihologije (npr. neuroetologije, bihevioralne endokrinologije, bihevioralne
ekologije).
Ope kompetencije
Utvrditi bioloke i neurobioloke osnove psihikih procesa i ponaanja.
Poduprijeti interdisciplinarnost, uspostavljanje i odravanje odnosa s drugim

Tjedni plan nastave

1. UVOD: Zato prouavamo ponaanje ivotinja? Povijest prouavanja
ponaanja ivotinja (prastaro doba, stari, srednji i novi vijek), prouavanje
ponaanja ivotinja u 20. stoljeu: Klasina etologija, bihaviorizam,
komparativna psihologija, ekologija ponaanja (engl. behavioural ecology)
i sociobiologija, moderni trendovi u razvoju prouavanja ponaanja
ivotinja. Metode prouavanja ponaanja ivotinja, prouavanje u prirodi i
laboratoriju - prednosti i nedostaci.
2. GENI I PONAANJE: Odnos gena i ponaanja, pokusne metode za
dokazivanje genskih temelja ponaanja: Inbreeding, umjetna selekcija,
hibridizacija, odreivanje mjesta djelovanja gena koji djeluju na ponaanje
(Paramecium, Drosophila), primjena metoda rekombinantne DNA u
istraivanju djelovanja gena na ponaanje ivotinja: "Knockout" mievi.
Novija istraivanja genetike ponaanja: Drosophila, medonosna pela,
epigenetika i ponaanje.
3. PRIRODNA SELEKCIJA I PONAANJE: Prirodna selekcija i genske
varijacije, adaptacije, odravanje neadaptivnih svojstava, Kako istraiti da li
je neko ponaanje adaptivno? Optimalnost ponaanja, evolucijski stabilne
strategije (ESS) - primjeri i modeli.
4. UENJE: to je uenje? Uenje i adaptacije ponaanja, kategorije uenja:
Habituacija, klasino kondicioniranje (Pavlovljevi psi), uenje
nagraivanjem, latentno uenje i njegova adaptabilnost, logiko uenje,
socijalno uenje, uenje i svijest u ivotinja.
5. IVANI SUSTAV I PONAANJE - NEUROETOLOGIJA: Potencijal
mirovanja i akcijski potencijal, neuroni i neuronske mree, sinaptiki
prijenos: Elektrine i kemijske sinapse, neuroprijenosnici, ivani sustav:
Graa i zadaa, osjetila i njihova funkcija u ponaanju, obrada podataka
pomou osjetila, motoriki sustavi. Uloga osjetila u ponaanju ivotinja:
Kako sova pronalazi plijen u potpunom mraku? Kako noni leptir
izbjegava imia? Obrada vidnih informacija u mrenici i mozgu aba
gubavica tijekom lova, motorika leta skakavaca selaca.
6. ENDOKRINI SUSTAV I PONAANJE BIHEVIORALNA
ENDOKRINOLOGIJA: Definicija endokrinih lijezda, sustavi endokrinih
lijezda, Kako hormoni utjeu na ponaanje? Organizacijski i aktivacijski
uinci hormona na ponaanje, hormonski ciklusi kukaca, imbenici koji
utjeu na djelovanje hormona.
7. RAZVOJ PONAANJA: to izaziva promjene ponaanja tijekom razvoja
jedinke? Uloga gena i okolia u razvoju pjesme u ptica, kritini periodi u
razvoju ponaanja, filijalni i seksualni imprinting u ptica i sisavaca,
homeostaza u razvoju ponaanja, drutveni razvoj rezus majmuna, razvoj
ivanog sustava i ponaanje vodozemaca.
8. TRAENJE HRANE: Kako traiti i nai hranu? Metode traenja i lova
hrane, optimalno traenje hrane (teorijski modeli i njihova praktina
primjena).
9. ANTIPREDATORSKO PONAANJE: Kako ne biti pojeden: Zatitna
(kriptina) obojanost, aposematska obojanost, Batesijanska i Milerijanska
mimikrija, polimorfizam kao obrana od predatora, odvraanje panje,
vizualno izraavanje vlastitog stanja organizma, blef, napad kao obrana,
grupna obrana - prednosti i nedostaci.
10. SPOLNO RAZMNOAVANJE, ODABIR PARTNERA I SUSTAVI
PARENJA: Zato postoji spol? Evolucija spola i odreivanje spola, spolni
odabir partnera, teorije evolucije enkinog izbora: Selekcija runaway i
princip hendikepa, Batemanov princip i Triversova teorija ulaganja
roditelja u potomke, intra- i interseksualni sukobi i odabir partnera: Odabir
enke i odabir mujaka, briga roditelja za potomstvo, sustavi parenja:
Monogamija, poligamija, poliginija, poliandrija. Da li je prouavanje
odabira partnera tako jednostavno?

11. IVOT U SKUPINAMA I KOMUNIKACIJA MEU IVOTINJAMA:

Prednosti i nedostaci ivota u skupini, natalna filopatrija, teritorijalnost,
definicije komunikacije meu ivotinjama, teorija igara (engl. game theory)
i njena primjena u predvianju sukoba izmeu dvije jedinke, asimetrije u
agresivnoj interakciji dvije jedinke, priroda komunikacijskih signala i
kanala, evolucija komunikacijskih signala - ritualizacija, selekcijski pritisci
koji djeluju na komunikaciju meu ivotinjama, zadae komunikacije, intra-
i interspecijska komunikacija, odravanje veza u grupi tjelesnim dodirom,
komunikacija i razvoj jezika u ovjekolikih majmuna.
12. IVOT U SKUPINAMA I KOMUNIKACIJA MEU IVOTINJAMA:
Prednosti i nedostaci ivota u skupini, natalna filopatrija, teritorijalnost,
definicije komunikacije meu ivotinjama, teorija igara (engl. game theory)
i njena primjena u predvianju sukoba izmeu dvije jedinke, asimetrije u
agresivnoj interakciji dvije jedinke, priroda komunikacijskih signala i
kanala, evolucija komunikacijskih signala - ritualizacija, selekcijski pritisci
koji djeluju na komunikaciju meu ivotinjama, zadae komunikacije, intra-
i interspecijska komunikacija, odravanje veza u grupi tjelesnim dodirom,
komunikacija i razvoj jezika u ovjekolikih majmuna.
13. SEBINOST I ALTRUIZAM: to je altruizam? Hipoteze o evoluciji
altruizma: Individualna selekcija, selekcija po roacima, reciproni
altruizam, manipulacija roditelja potomstvom. Primjeri suradnje meu
ivotinjama (alarmni signali, uzgoj mladunaca u grupi, suradnja u traenju
spolnog partnera, eusocijalnost), teorije evolucije eusocijalnosti u kukaca
(haplodiploidija i druge genetske teorije), goli sljepa (Heterocephalus
glaber) kao model eusocijalnog sisavca, imbenici koji potiu evoluciju
eusocijalnosti.
14. SEBINOST I ALTRUIZAM: to je altruizam? Hipoteze o evoluciji
altruizma: Individualna selekcija, selekcija po roacima, reciproni
altruizam, manipulacija roditelja potomstvom. Primjeri suradnje meu
ivotinjama (alarmni signali, uzgoj mladunaca u grupi, suradnja u traenju
spolnog partnera, eusocijalnost), teorije evolucije eusocijalnosti u kukaca
(haplodiploidija i druge genetske teorije), goli sljepa (Heterocephalus
glaber) kao model eusocijalnog sisavca, imbenici koji potiu evoluciju
eusocijalnosti.
Literatura
J. Goodenough, B. McGuire, L. A. Dugatkin: "Principles
E. Jakob: Perspectives on of Animal Behavior 3rd ed.,
Animal Behavior 3rd ed., J. W. W. Norton and
Wiley & Sons Inc., Company, London, UK,
Chichester, UK, 2010 (U) 2013 (U)

Univerzitet U Zagrebu Osnovne Studije-Smerovi I Predmeti

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Univerzitet U Zagrebu Osnovne Studije-Smerovi I Predmeti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Informacijski paket ECTS-a

Usvojen na Znanstveno-nastavnom vijeu Hrvatskih studija

AUT ORI T EKST OVA

DIZAJN I PRIPREMA ZA T ISAK

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 3

Hrvatska historiografija 19. i 20. st. (38055) 152

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 4

Latinski jezik 6 (61853) 270

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 5

Politika geografija (38031) 383

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 6

Rimska knjievnost 4 (37576) 500

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 7

Tjelesna kultura i sport 1 (51821) 613

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 8

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 9

Komunikologija (180 ECTS)

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 10

Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i Drugom svjetskom ratu (38066) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 11

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 12

Povijest hrvatske filozofije (38842) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 13

Osnovni problemi filozofije (37710) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 14

Odnosi s javnou u djelatnostima (37926) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 15

Hrvatska usmena knjievnost (45833) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 16

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 17

Osnovni problemi filozofije (37710) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 18

Odnosi s javnou u djelatnostima (37926) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 19

Hrvatska usmena knjievnost (45833) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 20

Kroatologija (180 ECTS)

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 21

Povijest i kultura grkog i rimskog svijeta (93908) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 22

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 23

Hrvatska kulturna i politika povijest 18. i 19. stoljea (37448) 45

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 24

Statistika za komunikacijske znanosti (28469) 30 1, 2, 3,

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 25

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 26

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 27

Povijest (180 ECTS)

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 28

Hrvatska likovna umjetnost (37464) 30 1, 2, 3,

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 29

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 31

Poruka mira Marka Antuna de Dominisa (86300) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 32

Uvod u sociologiju (37760) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 33

Hrvatska likovna umjetnost (37464) 30 1, 2, 3,

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 34

Ekonomska slika Istre u Antici (78702) 30

Sveuilite u Z agrebu Hrvatski studiji 35

Sociologija hrvatskoga drutva 1 (37766) 30