UNIVERZITET U ZENICI

MAINSKI FAKULTET

Seminarski rad iz predmeta

Industrijska ergonomija
Tema:SISTEM OVJEK-STROJ

Student: ASISTENT:
Enijad Arnaut doc. dr Damir uri
Zenica, 2017.
Rezime:

1
U ovom radu objanjen je pojam sistem ovjek-stroj i zato se on izuava u oblasti
ergonomije. Opisana su tri osnovna aspekta sistema ovjek-stroj. Dati su prektini primjeri
koji su uporeeni sa dostupnim ergonomskim preporukama.

Kljune rijei: sistem ovjek-stroj, aspekti sistema ovjek-stroj, pokazni ureaji, upravljaki
ureaji.

1. UVOD
Nagli tehnoloki razvoj proteklih par stoljea doveo je do razvoja nove nauen oblasti,
ERGONOMIJE. Ergonomija je nauka koja se bavi dizajnom proizvoda tako da oni najbolje
budu prilagoeni ljudskom tijelu. Ipak, ona, u sutini, ali i sadrajno, jeste multi i
interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom ovjek-stroj, kako bi se stroj prilagodio
ovjekovim bio-psiho-socijalnim ogranienjima i zahtjevima, kako bi upotreba stroja bila
efikasnija, bezbjednija i pouzdanija. Pod pojmom stroj podrazumijeva se svaki materijalni
predmet sa kojim ovjek dolazi u dodir prilikom obavljanja nekog posla, tako da je maina i
tastaura raunara, obina olovka, ali i lokomotiva, automobil, avion itd.
Prema navedenoj definiciji stroja moe se zakljuiti da je ovjek u stalnom kontaktu sa nekim
strojem, to znai da imamo stalnu prisutnost sistema ovjek-stroj.
Na poetku nastanka ove nauke, neposredno poslije Drugog svjetskog rata, akcenat je bio na
prilagoavanju stroja (shvaenom na prethodni nain) ljudskom tijelu i njegovim
ogranienjima. Ipak, danas se ne moe zanemariti da ovjekova psihika i socijalna
ogranienja, potrebe, zahtjevi mogu biti takoer limit u koritenju nekog sredstva, i da i njih
treba uitavati prilikom projektovanja tehnikog sredstva ili tehnikog sistema. Naprimjer,
tehniki uzevi neko najsavrenije sredstvo nije "ergonomsko" ako ga ovjek sa svojim bio-
psiho-socijalnim karakteristikama ne moe efikasno koristiti, i to je danas limitirajui faktor
tehnikog i tehnolokog razvoja.
Na osnovu gore reenog moe se napisati ergonomija=sistem ovjek-stroj.
Ova jednakost vai ako se uzmu u obzir svi faktori koji ine sistem ovjek-stroj.

2. SISTEM OVJEK-STROJ:DEFINICIJA I OSNOVNI TIPOVI

2
Sistem ovjek-stroj (SS) je kombinacija ili organizacija jednog ili vie ljudi i jedne
ili vie fizikalnih komponenti koje meuzavisno djeluju da bi u datim uvjetima ostvarili neki
odreeni zajedniki cilj (McCORMICK, 1976).
Sistem ovjek-stroj znai da ovjek i stroj imaju reciprian odnos jedan s drugim.

Slika 1. Sistem ovjek-stroj[1]

Sistem ovjek-stroj se moe posmatrti kao zatvoreni krug.(Slika 1.). Taj krug se sastoji iz dva
polukuruga, od kojih je jedan ovjek, a drugi stroj. Ta dva polukrug obrazuju krug uz pomo
tzv. suelja, odnosno mjesta razmjene informacija i energije izmeu ovjeka i stroja. Dvije
vrste suelja su od posebnog znaaja [1]:
- Pokazni ureaji: daju informacije ovjeku o stanju stroja ili o funkcionisanju itavog
proizvodnog sistema
- Upravljaki ureaji: kojima ovjek upravlja strojem ili neto mijenja u proizvodnom
procesu
Kako u svakom sistemu, tako se i u SS razlikuje[2]:
1) svrha SS : svaki sistem se primarno definie pomou svrhe koju ima tako da se
jasno i precizno definie ta e sistem raditi, kada, kako i gdje (u kakvim uslovima), i
to tako da se specificiraju svi njegovi ulazi i oekivani izlazi te po potrebi fizikalno-
klimatski, bioloki, socijalni, ekonomski i drugi uslovi u kojma e sistem funcionisati,
2) zahtjevi SS , koji se izvode iz svrhe (cilja, misije) sistema; zahtjevi su djelatne
karakteristike odnosno performanse koje sistem mora imati da bi mogao ispuniti
svoju svrhu, a izraavaju se preteno u kvalitativnim-opisnim kategorijama, a
zatim se to je mogue vie idetaljnije kvantificiraju,
3) funkcije SS (slika 2.):

3
 Slika 2. etiri osnovne funkcije sistem ovjek-stroj[2]
PRIMANJE INFORMACIJA : brzo i tano primanje informacija ili iz okoline ili iz
samog sistema. Kod ovjeka je primanje informacija percepcija podraaja koji se odnose
na rad stroja, a kod stroja perecepcija promjena na upravljalima ili na senzorima stroja.
Neke informacije dolaze izvana, a neke se generiraju u samom sistemu, kao to su to npr.
informacije povratne sprege.,
PAMENJE INFORMACIJA (kod ovjeka) odnosno pohrana informacija (kod
stroja), koja je u interakciji sa svim drugim funkcijama; informacije koje su pohranjene
su u pravilu simbolike odnosno kodirane.,
PRERADA INFORMACIJA I DONOENJE ODLUKA/ALGORITMA , koja se
odnosi na primljene informacije koje dolaze u interakciju sa onima koje su ve pohranjene
u sistemu, to dovodi do odluke/algoritma ta e se initi, koje i kakvo e biti djelovanje.
Prerada informacija se dogaa izmeu trenutka kada su primljene informacije do trenutka
kada se donosi odluka. Navedeno predstavlja centralnu i najvaniju funkciju ovjeka.
DJELOVANJE, ODNOSNO AKTIVIRANJE I/ILI IZVRENJE NEKE AKCIJE ,
RADNJE, OPERACIJE ILI PROCESA koji su rezultat doneenih odluka/algoritma, a
to rezultira promjenama na materijalu odnosno predmetu obrade. Kod ovjeka reakcija se
sastoji u djelovanju na upravljala, a kod stroja u djelovanju na predmet rada putem
efektora odnosno radnih dijelova stroja. Navedeno predstavlja centralnu i najvaniju
funkciju stroja. Djelovanje ujedno dovodi do otvaranja komunikacijskih kanala koji e
prenijeti informaciju o promjenama u radu stroja, koje e promjene registrirati instrumenti
i/ili operater.,
koje su kljune za rad sistema, pri emu je za svrhu irelevantno ko izvrava pojedine funkcije
ovjek ili stroj. Ovakav funkcionalni nain razmiljanja je karakteristian za savremenu
koncepciju SSO.
Osnovni tipovi SS se dijele s obzirom na to koliki je relativni udio ovjeka, odnosno stroja s
obzirom na obavljanje navedenih kljunih funkcija u sistemu, po emu se razlikuju
tri tipa SS (u stvarnosti podjela sistema ovjek-stroj na navedene distinktivne kategorije nije
posve jednoznana):
MANUELNI SISTEM, u kojem ovjek obavlja sve funkcije ukljuujui i davanje
pogonske snage, slui se runim alatom i drugim pomonim sredstvima, direktno i

4
 putem povratne veze prima informacije, na osnovu ega donosi odluke i odreuje
tempo rada i upravlja procesom,
MEHANIZIRANI/POLUAUTOMATIZIRANI SISTEM, u kojem se izmeu
ovjeka i alata interpolira stroj sa svojim signalnim i upravljakim ureajima, koji je
izvor pogonske snage, a upravljanje procesom je zadatak ovjeka,
AUTOMATIZIRANI SISTEM , u kojem stroj obavlja u potpunosti sve funkcije bez
ovjeka te vri upravljanje budui da je prethodno programiran da izvri odreenu
akciju u odreenoj situaciji. ovjek, zato to automatizirani sistem nije potpuno
pouzdan, nadgleda (nadzire, motri) rad stroja i povremeno, u pravilu rijetko,
intervenie. Ukoliko sistem zakae, ovjek je neophodan jer preuzima funkciju
upravljanja. Automatizacija unosi promjenu u prirodu i sadraj ljudskog rada jer se
kao nova i dominantna funkcija ovjeka pojavljuje kontinuirano nadgledanje
(nadziranje,motrenje).
Raspodjela funkcija izmeu ovjeka i stroja u tri navedena tipa sistema ovjek-stroj prikazuje
tabela 1.
Tabela 1.: Raspodjela funkcija izmeu ovjeka i stroja u tri tipa sistema ovjek-stroj [2]

SISTEM OVJEK STROJ

manuelni izvor snage, upravlja, nadzire
mehanizirani upravlja, nadzire izvor snage

automatizirani nadzire izvor snage, upravlja

Koncepcija sistema ovjek-stroj istie injenicu da nije mogue oblikovanje sistema, ako se
ne poznaju karakteristike ljudske dimenzije sistema: ukupna pouzdanost sistema, naime, ovisi
kako o pouzdanosti mehanike komponente, tako i o pouzdanosti ljudske komponente.
3. RAZVOJ SISTEMA OVJEK-STROJ
Najvei znaaj sistemskog pristupa je u tome to je radikalno promijenio tradicionalnu
sekvencijalnu proceduru razvoja sistema, po kojoj se oprema i strojevi te kadrovi (osoblje)
razvijaju sukcesivno. Po sistemskom pristupu oni se razvijaju simultano - paralelno (slika 3.).

Slika 3.: Tradicionalni (a) i sistemski (b) pristup razvoju sistema ovjek-stroj.[2]
Uz takav pristup se profesionalna selekcija i trening mogu provesti prije nego to su strojevi i
oprema gotovi. Osim to sistemska procedura skrauje najmanje za 1/4 trajanje oblikovanja

5
sistema, to je znaajna prednost u borbi za trite, njome se poboljavaju osobine zavrenih
sistema odnosno poveava se vjerovatnoa da e sistem biti efikasan, to je glavna prednost
takve procedure. Sistemski pristup oblikovanju sistema ovjek-stroj prikazuje slika 4.

Slika 4. Sistemski pristup oblikovanju sistema ovjek-stroj.[2]

Iz definisane svrhe i definisanih zahtjeva se izvode funkcije koje sistem treba obavljati da
ostvari svoju svrhu i ispuni svoje zahtjeve, a izraavaju se u neodreenom glagolskom obliku
(u infinitivu) ili u glagolskim imenicama (npr.: motrenje). Ime i sadraj pojedine funkcije su
arbitrarni jer se svaka funkcija moe podijeliti na podfunkcije. Iako je funkcija apstrakcija,
pojam funkcije je koristan jer se funkcije mogu navoditi nezavisno o dijelu sistema koji e je
izvravati. Primjere formulacije svrhe, zahtjeva i funkcija dvaju sistema daje tabela 2.
Tablica 2.: Formulacija svrhe, zahtjeva i funkcija za elektrini automobil i lovaki avion [2]

sistem svrha (cilj) zahtjevi primjeri funkcija, po vrsti i izvriocu

elektrini okretno, brzo i brzina do 60 (1) primanje inf.: opaanje stanja na
tiho km/h, cesti:
automobi
l kretanje raspon (2) pohrana inf.: kumuliranje br.
gradom, bez djelovanja Prijeenih km: S
zagaivanja 300 km, broj (3) donoenje odluka: odluivanje o
okoline osoba min. 2, izbjegavanju prepreke:
ispunim maksimalna (4) djelovanje: skretanje udesno: ,S
plinovima okretnost...

6
lovaki univerzalno brzina 2.5 maha, (1) primanje inf.: registriranje stanja
borbenog tereta (broja neispaljenih
avion mirnodopsko i borbeni teret
raketa): S
1000 kg...
borbeno
(2) pohrana inf.: pohranjivanje
djelovanje:
koordinata cilja: S
presretanje,
(3) donoenje odluka: odluivanje o
izvianje, ispaljivanju voene rakete:
unitavanje
(4) djelovanje: voenje rakete: S
neprijatelja
Alokacija (raspodjela, dodjela) funkcija se u razvoju sistema pojavljuje nakon to su cilj
(svrha),zahtjevi i funkcije sistema odreeni, radi utvrivanja koje e funkcije obavljati stroj, a
koje ovjek u sistemu. Pri alokaciji je kljuno pitanje ko e neku od specificiranih funkcija
obaviti relativno bolje, ovjek ili stroj?
Neke funkcije su jasno predodreene da ih obavlja ovjek odnosno stroj, pa njihova alokacija
nije problem, a problematina je alokacija funkcija koje sa vie ili manje uspjeha mogu
obavljati i strojevi i ljudi, a radi olakavanja tog problema sastavljane su tabele komparativnih
prednosti ovjeka i stroja.
Prvu takvu komparativnu tabelu funkcija koje mogu obavljati ovjek i stroj je dao FITTS
(1951), a McCORMICK (1976) daje slijedeu tabelu (tabela 3., u koju je integrisan popis
FITTS-a):
Tabela 3.: Popis osobina u kojima je ovjek bolji (superiorniji, nadmoniji, uspjeniji) od
stroja i stroj bolji od ovjeka [2]

OSOBINE U KOJIMA JE:

ovjek bolji od stroja stroj bolji od ovjeka
(1) PRIMANJE INFORMACIJA
osjetljivost na vrlo slabe intenzitete vidnih, osjetljivost na fizikalno-hemijske procese izvan
slunih, taktilnih, okusnih i njunih podraaja ljudske osjetljivosti kao npr. radijacija,
(emu samo najsavremeniji i vrlo skupi strojevi elektromagnetski valovi, X-zrake, magnetizam
mogu konkurisati)
(1) razlikovanje podraaja u uvjetima visokog motrenje, otkrivanje i registriranje odnosno
uma odnosno u kulisi, npr. bipovi na radaru detekcija unaprijed definisanih signala, posebno
rijetkih
(2) raspoznavanje i razlikovanje varijabilnih
struktura sloenih podraaja, npr. silueta
graevina na zranim snimcima, okrnjeni govor,
rukopis
(2) PAMENJE/POHRANA INFORMACIJA
pohranjivanje velike koliine informacija u brzo pohranjivanje velike koliine kodiranih
dugom vremenskom razdoblju i pamenje informacija
principa i strategija
dosjeanje asocijativno povezanih informacija brzo i tano dosjeanje pohranjenih informacija

7
 na specificirani zahtjev
(3) PRERADA INFORMACIJA I DONOENJE ODLUKA
fleksibilno prilagoavanje zahtjevima situacije u brzina, preciznost i pouzdanost reagiranja na
donoenju odluka, posebno u iznenadnim i unaprijed definisane ulazne signale
nepredvidivim kriznim situacijama, na koje nije
unaprijed pripremljen
donoenje subjektivnih procjena i vrednovanja brojanje i mjerenje fizikalnih kvantiteta
osjetljivost na neobine i neoekivane dogaaje djelovanje u uvjetima distrakcije
u okolini (za ta stroj mora biti
predprogramiran)
induktivno zakljuivanje i generaliziranje deduktivno zakljuivanje i prepoznavanje
kategorija
(1) formiranje i primjena principa pri rjeavanju (1) simultano obavljanje vie
problema i iznalaenje potpuno novih rjeenja i programiranihaktivnosti (time-sharing) i
(2) spontani odabir alternativnog djelovanja u
(2)repetitivne aktivnosti, posebno brzo i tano
sluaju neuspjeha, koji nije optimalan, ali
raunanje odnosno preraivanje velikih koliina
omoguava funkcionisanje sistema
kvantifikovanih informacija na temelju
programa
(4) DJELOVANJE
racionalno ponaanje u uvjetima preoptereenja, djelovanje u uslovima visokog optereenja uz
usmjeravanjem na najvanije aktivnosti odravanje stabilne razine uinka kroz due
vrijeme bez znakova umaranja
prilagoavanje snage zahtjevima situacije velika fizika snaga, koja se moe primjenjivati
na usmjeren i kontrolisan nain

Zakljuno se moe rei sa su ljudi fleksibilno prilagodljivi, ali spori, neprecizni, i nepouzdani
usvom djelovanju, dok su strojevi visoko pouzdani, brzi i precizni ali potpuno neprilagodljivi.
50-ih godina se vjerovalo da se problem raspodjele aktivnosti izmeu ovjeka i stroja moe
stvarno i rijeiti pomou tih tabela, da bi 60-ih JORDAN (1963) i CHAPANIS (1965) ukazali
da su tabele koje pokazuju komparativne prednosti ovjeka i stroja esto neprimjerene,
nepotpune i netane iz slijedeih razloga:
1) tablice sadre relativno neprecizne i uoptene podatke o prednostima, a takve tvrdnje u
pravilu nisu neposredno primjenjive na konkretne sluajeve,
2) postoje praznine u poznavanju nekih osobina ovjeka,
3) relativne prednosti ovjeka nad strojem podlone su stalnoj promjeni zato to neprestani
tehnoloki razvoj mijenja karakteristike stroja,
4) relativne prednosti ovjeka i stroja nisu i ne bi trebale biti jedini kriterij o kojem treba
voditi rauna pri raspodjeli funkcija, odnosno treba uzeti i druge kriterije kao to su:
ekonomska cijena nekog rjeenja, raspoloivost resursa, cijena odravanja, raspoloiviu
zapreminu za smjetaj stroja...

8
Pri alokaciji funkcija se ne smiju zanemariti i trebaju se uzeti u obzir socioloke, kulturalne,
drutvene i politike vrijednosti u odreenoj sredini, kao i neke opeljudske vrijednosti koje
alokacija mora svugdje jednako tretirati. Naime, ovjek za razliku od stroja ima stavove,
oekivanja, motivaciju pa mu ne smijemo dodijeliti funkciju koja e ga degradirati kao
ljudsko bie.
JORDAN (1963) s obzirom na poslijednji navedeni zahtjev navodi da moraju biti ispunjena tri
uslova, kakvi moraju biti poslovi koje emo dodijeliti ovjeku:
1) ne smiju biti zaglupljujui, moraju poticati razvoj vjetina,
2) moraju biti smisleni, odnosno imati odreeno znaenje za operatera,
3) moraju omoguiti da operater ima stvarnu odgovornost za rad koji vri.
Nije uvijek vano je li u nekoj funkciji bolji stroj ili ovjek, ve da li je pridjeljeno
izvravanje neke funkcije dovoljno dobro odnosno prihvatljivo u pogledu svih navedenih
kriterija alokacije.
Nakon to je izvrena alokacija funkcija slijede dva paralelna i zavisna razvojna procesa:
1) razvoj fizike komponente : razvoj strojeva, opreme i radnih pomagala, u emu uestvuju
preteno ininjeri u saradnji sa psiholozima,
2) razvoj ljudske komponente : selekcija kadrova i njihovo osposobljavanje, u emu uestvuju
psiholozi koji sarauju sa ininjerima, nakon ega se sistem moe integrisati, evaluirati i
pustiti u pogon.
4. OSNOVNI ERGONOMSKI APEKTI SISTEMA OVJEK-STROJ
Kao to je ve reeno da su ovjek i stroj povezani u jedan sistem preko suelja, i kako je
poznato da se ovjek fiziki ne moe prilagoavati, ostaje jedino opcija da se suelja
prilagode ovjeku. Postoje tri osnovna ergonomska aspekta sistema ovjek-stroj, odnosno tri
osnovna podruja na koja se moe djelovati ako bi se poboljala ergonomija suelja, a oni su
[3]:
1. Dizajn pokaznik ureaja
2. Dizajn upravljakih ureaja i
3. Dizajn radnog prostora ( usklaivanje pokaznih i upravljakih ureaja)
4.1 Dizajn pokaznih ureaja
Pokazni ureaj je ureaj koji naim oima prikazuje informaciju o objektima, dogaajima,
situacijama ili stanju sistema. Ponekad se pokazni ureaj koristi za prikaz dodatnih
informacija o posmatranom dogaaju ili situaciji, ali u nekim situacijama pokazni ureaj
moe biti jedini dostupni izvor informacija. Informacije koje prikazuju pokazni ureaji mogu
biti statike i dinamike prirode. Informacija bi trbala biti proslijeena do ovjeka na taj nain
da on koristei svoja ula adekvatno reaguje na njih. Reakcija na informaciju koju daje
pokazni ureaj se eava nakon to ta informacija dospije do ovjekovog mozga. Prema tome
prikaz informacija ili pokazni ureaj na veini opreme je vizuelnog ili zvunog karaktera, a
moe biti i taktilnog karaktera (rjee).

9
Vizuelni pokazni ureaji su naje tipovi pokaznih ureaja koji se koriste. Primjer vizuelnog
pokaznog ureaja je TV, monitor raunara, tremometar, brzinomjeri, grafikoni, mape i druge
forme printanog ili pisanog materijala.
U izvjesnim situacijama poeljnije je koristiti zvune pokazne ureaje, kao npr. zvona ili
sirene za alarmne signale.
Vizuelni pokazni ureaji posjeduje mehanizam pomou kojeg se eljena veliina moe
direktno oitati sa ureaja (instrument).
Osnovna svojstva efektivnog pokaznog ureaja su :
-lako raumijevanje veliina, stanja ili situacija koje ureaj pokazuje
-prilagodljivost specifinim situacijama
-prikazana informacija treba da je lako promjenjiva u injenine informacije koje su potrebne
izradu plana.
4.1.1. Tipovi vizuelnih pokaznih ureaja
Vizuelni pokazni ureaji se mogu podijeliti prema nihovim fizikim karakteristikama, ili
prema tipu informacija koje prikazuju.

Pokazni ureaji sa podijeljenom skalom na Pokazni ureaji za upozorenje

kojima se data vrijednost prikazana
kazaljkom

Indikatori Brojai

Ovi ureaji nemaju skale ali prikazuju tekstualnu ili Brojai pokazuju informaciju direktno kao broj.
brojanu informaciju , ili prikazuju stanje sistema.

Slika 5. Podjela pokaznih ureaja prema fizikim karakteristikama[4]

Podjela prema informacije koje prikazuju:

-Kvantitativni displeji: prikazuju tanu informaciju. Digitalni kvantitativni displeji prikazuju
informaciju direktno kao broj, npr. sat na kompjuteru. Analogni kvantitativni displeji se mogu
koristiti gdje duina ili ugao predstavljaju informaciju, npr. termometar sa ivom. Primjena
ovih vrsta displeja zavisi od informacije koja nam je potrebna. Pa kada trebamo precizno
oitanje, digitalni displeji su pogodniji.

10
-Kvalitativni displeji: preikazuju informaciju o specifinom stanju, npr. hladno-toplo. Ovi
displeji mogu dati informaciju o rasporedu promjene ili smjeru odstupanja od eljene
vrijednosti. Ovi displeji mogu sadravati indikatore i ureaje upozorenja. Mogu se koristiti u
okolnostima gdje je potrebno znati samo da odreeno stanje postoji, npr. gdje je temperatura
previsoka ili preniska, kao u sluaju svjetlosnog indikatora na eljezu kada se ono izloi
visokim temperaturama. Provjeri-proitaj displeji su specijalni tipovi kvalitativnih displeja
kod kojih se utvruje da li se vrijednost koja se konstantno mijenja u prihvatljivim granicama,
npr. pokaziva goriva u automobilu. Provjeri-proitaj displeji trebaju imati jasno uoljive
karakteristike da bi se mogao odrediti neutralno ili normalno stanje, ili neeljeno stanje.
-Pokazni displeji: ovi displeji mogu prikazati radni model ili pojednostavljeni dijagram
sloenog procesa, sistema , ili maine. Oni omoguavaju da se vidi funcionisanje svakog
dijela sistema ili maine u ispravnoj relaciji sa cijelim sistemom (npr. podzemna eljeznica).
Pokazni displeji treba da tee ematskom prikazu informacija (to jednostavnijem) vie nego
li kompletnom prikazu ili trenutnom prikazu

Smjernice koje treba uzeti u obzir prilikom dizajna pokaznih ureaja su :

-udaljenost operatera od displeja
-osvjetljenje
-ugao gledanja
-kombinacija displeja
-povezanost sa upravljakim ureajima itd.

Preporuke za dizajn pokaznih ureaja mogu se nai u serji standarda ISO/TC 159.
Jedna od najee primjenjivanih preporuka je
ta da se koriste pokazni ureaji sa crnom
pozadinom i bijelim slovima ili obratno.
Ova preporuka je primjenjena na svim
automobilskim brojaima brzine i obrtaja. Na
slici 5. prikazan je broja brzine i obrtaja na
kojoj se jasno vidi primjena navedene
preporuke.

Slika 6. Broja brzine i obrtaja u Golf-u

MK2[5]

4.2 Dizajn upravljakih ureaja

11
Upravljaki ureaji omoguavaju komunikaciju sa objektima i upravljanje istim.
Upravljakim ureajima se usmjerava oprema ili mainerija kako bi se generiralo vie snage,
vie profita i smanjio napor i rizik. U nekim sluajevima, upravljaki ureaji zahtjevaju
upotrebu sile da bi omoguili izvravanje neke radnje.Osnovna funkcija upravljakih ureaja
je da prenesu informaciju na objekat.
4.2.1. Tipovi upravljakih ureaja
Vrsta informacije koja se prenosi putem upravljakog ureaja moe biti skokovita ili
kontinuirani. Skokoviti upravljaki ureaji posjeduju ogranien broj stanja, npr. prekida za
svijetlo. Kontinuirani upravljaki ureaji mogu zauzeti bilo koji poloaj, odnosno stanje
izmeu njegovih vanjskih granica, npr. papuica za gas i sl.
Upravljaki ureaji su esto povezani sa displejima koji daju informaciju o rezultatu upotrebe
upravljakog ureaja. Ovi displeji takoer mogu pokativati rastavljene ili neprekidne
informacije
Druga bitna razlika izmeu upraljakih ureaja jeste veliina sile koja je potrebna za njihovo
koritenje. Neki upravljaki ureaji mogu zahtijevati lagani dodoir prsta, npr. tipke na
tastaturi, dok drugi zahtijevaju upotrebu vee sile, npr. koiona pedala. Na slijedeim slikama
data je podjela upravljakih ureaja.

Slika 7. Skokoviti upravljaki ureaji [4]

Slika 8. Kontinuirani upravljaki ureaji upravljaki ureaj[4]

12
Uinkoviti upravljaki ureaji moraju biti pristupani, laki za raspoznavanje i laki za
koritenje. Preporuke za upravljake ureaje su takoer date u ISO/TC 159.
Jedna bitna stavka u preporukama za upravljake ureaje jeste kodiranje, a to znai sa se
upravljaki ureaji mou jasno raspoznati bez da ih se gleda(npr. razliit oblik zavretka
ruice). Na slijedeim slikama je prikazano dobro i loe kodiranje na praktinim primjerima.
Sve dimenzije, uglovi pomjeranja i sile potrebne za pomjeranje ruica nalaze se u granicama
preporuenih. Na slici 10. moemo rei da imamo djelimino dobro kodiranje jer su komande
zog loeg odravanja u prilino loem stanju, ali ipak se moe razluiti o kojoj je komandi
rije.

Slika 9. BNT Bulldozer (dobro kodiranje) Slika 9. BNT Bulldozer (dobro kodiranje)

Slika10. Dizalica na kamionu (dobro

kodiranje)
Slika 11. INDOS viliar (loe kodiranje)
4.3. Dizajn radnog prostora ( usklaivanje pokaznih i upravljakih
ureaja)

13
Jedno od najvanijih pravila u ovoj oblasti je da upravljaki ureaji i instrumenti koji su
funkcionalno s njima povezani zahtjevaju iste pokrete koji su u skladu sa naim stereotipima.
[1].
Slika 10. pokazuje primjere koordinacije izmeu smijera pokreta i upravljake dugmadi ili
poluga, sjedne , i instrumenata s druge strane, i to na vertikalnim i horizontalnim skalama
Neka pravila se mogu saeti u slijedeem[1]:
1. Kada se upravljako dugme ili poluga okree ili pokree udesno, kazaljka se takoer
treba pokrenuti udesno na horizontalnoj skali, dok se na vertikalnoj skali treba
pokrenuti prema gore.
2. Kada se upravljaki ureaj pokrene prema gore ili prema naprijed, kazaljka se takoer
treba pokrenuti prema gore ili nadesno.
3. Rotacija udesno ili u smjeru kazaljke na satu instinktivno sugerira poveanje, tako da
pokazni instrumenti trebaju takoer to registrirati kao poveanje.
4. Hoyos (1974) preporuuje da bi se pokretna skala s fiksnom kazaljkom trebala
pokrenuti udesno kad se upravljaki ureaj pokrene udesno, ali bi se vrijednosti na
skali trebale poveavati zdesna nalijevo , tako da rotacija skale udesno daje poveanje
vrijednosti
5. Kad se runa poluga pokree prema gore ,ili prema naprijed ili udesno, oitavanja na
skali trebaju se poveati ili bi se ureaj trebao ukljuiti. Da bi se vrijednosti
oitavanja smanjile,ili da bi se ureaj iskljuio, instinktivno se povlai poluga prema
tijelu,ili se pokree ulijevo, odnosno prema dole. Stereotipi koji se odnose na runu
polugu prikazani su na slici 11.

Slika 12. Primjeri logikog odnosa izmeu pokreta upravljakog ureaja i pokreta
kazaljke na instrumentima [1]

14
 Slika 13. Oekivanje promjene u odnosu na pokrete rune poluge. Prema Neuman i Timpe
(1970)[1]

4.3.1 Upravljake ploe

Problemi stereotipnih reakcija javljaju se takoer prilikom oblikovanja velikih kontrolnih
ploa (panela). Razborita organizacija upravljakih ureaja i pokaznih ureaja e nadgledanje
uiniti jednostavnijim i smanjiti rizik pogreaka ili pogrenih akcija. [1].
Pet principa treba uzeti u obzir prilikom oblikovanja upravljakih ploa[1]:
1. Koliko je god to mogue,pokazni instrumrnti trebaju se postaviti to blie
upravljakim ureajima koji su s nima u vezi. Upravljake ureaje treba postaviti to
blie pokaznim ureajima ili, ako je to potrebno, desno od pokaznog ureaja.
2. Ako je potrebno da se upravljaki ureaji svi na jednoj ploi a obavjesnici na drugoj,
onda trebaju biti postavljeni tako da imaju isti slijed i raspored.
3. Naljepnice s oznakama treba stavljati iznad upravljakih ureaja i identine etikete
iznad korespondirajucih pokaznih ureaja
4. Nekoliko uprevljakih ureaja obino se pokreu zajedno jedno za drugim, a za njima
i korespondirajui pokazni ureaji, pa istimm slijedom trebaju biti rasporeeni i na
upravljakoj ploi.
5. Ako se, pak, upravljaki ureaji na upravljakoj ploi ne aktiviraju odreenim
slijedom, u tom sluaju ona, kao i korespondirajui pokazni ureaji, trebaju biti
rasporeeni po principu funkcionalnih grupa, s ciljem da itava ploa ima neku vrstu
organizacije. Grupisanje se moe naglsiti razliitim bojama, oznakama, koristei
uprevljake ureaje razliitih oblika, ili jednostavno postavljanjem odreene grupe
pokaznih i upravljakih ureaja u red ili kolonu. Onim pokazni i upravljaki ureaji
koji se esto koriste trebaju biti neposredno ispred operatera, a ona koja su manje
vana, sa strane.

15
Primjer jedne Slika 14. Upravljaka ploa troosne glodalice upravljake ploe
dat je na slici 14. Na HEIDENHEIN slici se nalazi
upravljaka ploa troosne glodalice HEIDENHEIN.
Sa slike se mogu uoiti da je upravljaka ploa dizajnirana tako da ispunjava pojedine
preporuke koje su gore navedene.
Jedna od najoitijih preporuka koja je primjenjena na ovu plou jeste ta da se komande koje
se najee koriste nalaze najblie operateru. Ova upravljaka ploa takoer ima mogunost
rotiranja na svom postolju, pa je zbog toga pogodna u pogledu praenja procesa putem
pokaznog ureaja i direktnog posmatranja procesa obrade.

Ove preporuke mogu izgledati trivijalne i sitniave, ali treba imati na umu da dug i esto
monoton rad moe poveati vjerovatnou pogreke. U ovim uslovima logina organizacija
pokaznik i upravljakih ureajam koja se koristi uz sve prednosti stereotipa i automtizma,
korisna je jer operater u takvim situacijama koristi svoje uvjetovane reflekse.[1]

16
5. ZAKLJUAK
Iz svega gore navedenog moe se zakljuiti da su se dostupne preporuke koristile i prije par
decenija, jer su maine na kojima je provedeno mjerenje i poreenje prosjene starosne dobi
preko 20 godina. Danas su maine slinog tipa mnogo naprednije od ovih pomenutih u radu, i
stalno se tei usavravanju i sto vjernijem prilagoavanju maine ovjeku.
Ove ergonomske preporuke su krasne ako se gleda samo jedna strana medalje. Meutim, ako
se uzmu sve okolnosti kako se dolazilo do ovih ergonomskiih preporuka, doe se do zakljuka
da je razvoju ovih preporuka predhodio samo vei profit, a pogodnosti po ovjeka su dole
samo kao popratna pojava.

5. LITERATURA

[1] Karl H. E. Kroemer, Etienne Grandjean: Prilagoavanje rada ovjeku-

Ergonomski prirunik, (Struna radakcija hrvatskog izdanja prof. dr. sc. Ilija
Manenica)

[2] https://bs.scribd.com/document/74908883/Ergonomija-skripta

[3] http://www.yourarticlelibrary.com/ergonomics/3-main-aspects-of-the-man-
machine-system/90671/

[4] http://www.learneasy.info/MDME/MEMmods/MEM30008A-
EcoErgo/Ergonomics/Ergonomics.html

[5] http://i218.photobucket.com/albums/cc305/knez20/CitystromerTacho.jpg

17