PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.

_____________________________________________________________________

Mjerenje sile
Cilj vjebe: Dopuna znanja s predavanja o senzorima sile kroz
eksperimentalno snimanje njihovih karakteristika

Sila F primijenjena na tijelo koje ne moe promijeniti svoj poloaj uzrokuje

deformaciju toga tijela, elasti nu ili plasti nu. Kod elasti ne deformacije vrijedi
Hookeov zakon. Prema njemu, naprezanje = F/A, gdje je A povrina na koju
je sila primijenjena, proporcionalno je preko Youngovog modula elasti nosti E
relativnoj promjeni dimenzije tijela :
= E , (5-1)
l
= , (5-2)
l
pri emu je sa l ozna ena dimenzija tijela, a l je njena promjena. Za mjerenje
manjih sila koristi se elasti na savitljiva ipka (slika 5.1).

Sl. 5.1. Savitljiva ipka.

Efekt izduenja uslijed djelovanja sile moe se iskoristiti za dobivanje

elektri nog signala proporcionalnog primijenjenoj sili ako se na ipku vrsto
nalijepe tzv. otporne rastezne trake (slika 5.2). Njihov otpor R ovisi o duljini d,
popre nom presjeku S i specifi noj otpornosti materijala od kojeg su izra ene
:
d
R= . (5-3)
S

_____________________________________________________________________
1
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Sl. 5.2. Rastezna traka na tijelu na koje djeluje sila.

Prilikom izduenja ili skra enja trake sve tri veli ine djeluju u istom smjeru
pove avaju i ili smanjuju i otpor rastezne trake:
d
= , (5-4)
d
S
= , (5-5)
S

= , (5-6)

pri emu je Poissonova konstanta ( 0.3 za ve inu metala), a je konstanta
materijala ovisna o gusto i i pokretljivosti slobodnih elektrona. Relativna
promjena otpora dana je sa:
R d S
= + = (1 + + ) = k , (5-7)
R d S
pri emu je faktor k karakteristi na vrijednost rastezne trake i kre e se oko 2
za ve inu standardnih slitina. Rastezne trake mogu se izra ivati i od
poluvodi kih materijala, ija se otpornost pri naprezanju zna ajnije mijenja pa
je mogu e dobiti osjetljiviji senzor, no nedostatak je nelinearna ovisnost
relativne promjene otpora o , kao i zna ajnija temperaturna ovisnost.
Promjena otpora se u elektri ni signal prevodi Wheatstoneovim mostom, slika
5.3.

Sl. 5.3. Wheatstoneov most.

_____________________________________________________________________
2
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Izlazni napon VO ovisan je o ulaznom naponu VI na sljede i na in:

R1 R3 R2 R4
VO = V , (5-8)
( R1 + R4 )( R2 + R3 ) I
Kada je brojnik izraza (5-8) nula, most je u ravnotei. Specijalan slu aj
ravnotee jest kada su svi otpori R1 do R4 jednakog iznosa. Uz tu
pretpostavku, te uz zanemarenje lanova vieg reda u Taylorovom razvoju,
vrijedi sljede i izraz za ovisnost VO o relativnoj promjeni otpora R1,..., R4:
VI R1 R2 R3 R4
VO = + . (5-9)
4 R1 R2 R3 R4
Zanemarenje viih lanova Taylorovog razvoja u (5-9) je kod rasteznih traka
od metalnih slitina opravdano poto su relativne promjene otpora u podru ju
elasti nosti za taj slu aj vrlo male. Ovisno o tome koji su otpori rastezne trake,
a koji fiksni, razlikuju se etvrtinski (R2=R3=R4=0), polovinski (R3=R4=0)
i puni most (svi otpori u mostu su rastezne trake). Pri naprezanju se uvijek
javljaju i tla no i vla no naprezanje, pa se prema (5-9) vie rasteznih traka
raspore uje tako da one koje imaju isti predznak doprinosa naponu VO budu u
podru ju iste vrste naprezanja (npr. R1 i R3 u podru ju vla nog naprezanja, a
R2 i R4 u podru ju tla nog naprezanja). Koritenjem punog i polovinskog
mosta uvelike se mogu otkloniti utjecaji temperature okoline na mjerenje.
Signal VO je u podru ju milivolta i potrebno ga je poja ati istosmjernim
naponskim poja alom. Poto most naj e e nije u ravnotei i kada nije
prisutno naprezanje zbog tolerancije pogreke vrijednosti otpora, pomak
napona VO potrebno je kompenzirati namjetanjem izlaznog napona nula na
poja alu.
U vjebi se koriste dva senzora sile: aluminijska savitljiva ipka D.ER-BB-KS-
FP1130 s dvije rastezne trake pri vr ene na njoj, i senzor sile s dijafragmom
s etiri rastezne trake D.ER-KS-FP1130.
Savitljiva se ipka (slike 5.4 i 5.5) koristi za mjerenje manjih sila (do 5 N).
Otpor jedne nenapregnute trake je 350 . ipka je radi zatite od naprezanja,
koja bi mogla izazvati plasti nu deformaciju, zati ena eli nim grani nikom.
Izvodi gornje rastezne trake imaju crne uti nice, a izvodi donje bijele.

Sl. 5.4. Savitljiva ipka D.ER-BB- Sl. 5.5. Smjetaj rasteznih traka na
KS-FP1130. savitljivoj ipki.

_____________________________________________________________________
3
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Na slici 5.6 prikazan je senzor sile s dijafragmom, na koju su pri vr ene etiri
rastezne trake spojene u most (slika 5.7). Crnim se uti nicama mostu dovodi
napajanje, a bijele su ice signalne. Senzor je namijenjen mjerenju sile do 200
N.

Sl. 5.7. Spoj rasteznih traka u

senzoru sile sa dijafragmom.
Sl. 5.6. Senzor sile sa dijafragmom
D.ER-KS-FP1130.

Poja alo signala s mjernog mosta D.ER-BV-FP1130 prikazano je na slici 5.8,

a na slici 5.9. njegova elektri na shema. Na maketi poja ala ugra ena su i tri
fiksna otpornika od 350 . Poja alo poja anja oko 500 ima i potenciometar za
namjetanje nule na izlazu poja ala.

Sl. 5.8. Poja alo signala s mjernog Sl. 5.9. Elektri na shema poja ala
mosta D.ER-BV-FP1130. D.ER-BV-FP1130.

_____________________________________________________________________
4
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Vjeba 5.1. Mjerenje sile savitljivom ipkom sa dvije rastezne trake

Popis potrebnih komponenata za provedbu zadatka dan je u tablici 5.1.1.

Naziv i ifra komponente

Savitljiva ipka, D.ER-BB-KS-FP1130
(komponenta br. 1. na slikama 5.1.)
Digitalni multimetar, D.AS-DMM
(komponenta br. 2. na slikama 5.1.)
Poja alo signala s mjernog mosta, D.ER-BV-FP1130
(komponenta br. 3. na slikama 5.1.)
Set manjih utega, D.ER-GWS

Tab. 5.1.1. . Popis potrebnih komponenata za provedbu zadatka 5.1.

Prvo se omometrom utvr uje promjena otpora gornje rastezne trake pri
naprezanju savitljive ipke rukom. Poto omometar ima preciznost 1, radi
zna ajnije promjene otpora moe biti potrebno i ukloniti eli ni grani nik sa
komponente.

Ako se grani nik otkloni, treba paziti da se ipka pritiskom ne deformira

plasti no, promjena otpora od 1 sasvim je dovoljna da se uo i kako se
otpor rastezne trake ne mijenja zna ajno pri naprezanju aluminijske ipke.

Postav aparature dan je na slici 5.1.1.

Sl. 5.1.1. Postav aparature.

Izmjerite otpor rastezne trake kada nije prisutno naprezanje.

R = ________ .

_____________________________________________________________________
5
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Laganim pritiskom ruke prema dolje neka se otpor rastezne trake promijeni za
1 .

Ako lagani pritisak nije dovoljan za promjenu, ne priti ite jako ipku
(maksimalna sila na ipku je 5 N (0.5 kg)) ve se javite voditelju vjebi.

Smanjuje li se otpor ili pove ava?

Odgovor:

________________________________

Izra unajte postotnu promjenu otpora rastezne trake pri ovom naprezanju.

R
= ________ %
R

Sada lagano napregnite ipku prema gore nastoje i da se otpor promijeni za

1 , potuju i ve izre eno upozorenje.

Smanjuje li se otpor ili pove ava? Na ite postotnu promjenu otpora.

Odgovor:

______________________________

R
= ________ %
R
Sada spojite u seriju gornju i donju rasteznu traku (slika 5.1.2), te izmjerite
ukupni otpor serije.

Sl. 5.1.2. Postav aparature.

R = _______ .

Lagano savijte ipku rukom prema dolje i gore mijenjaju i otpor serije za 1 ,
potuju i ve izre eno upozorenje. Upiite je li se otpor smanjuje ili
pove ava.

_____________________________________________________________________
6
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Naprezanje ipke prema dolje:_________________________

Naprezanje ipke prema gore:_________________________

U nastavku se gornja rastezna traka uklju uje u etvrtinski mosni spoj, signal
s mosta se dovodi na ulaz poja ala, a izlaz s poja ala se o itava na voltmetru
(sl. 5.1.3).

Sl. 5.1.3. Postav aparature kod etvrtinskog mosnog spoja.

Vratite eli ni grani nik na aluminijsku ipku, ako je otklonjen s nje. Napravite
spojeve prema slici 5.1.3 te paljivo namjestite nulu na izlazu poja ala pri
neoptere enoj ipki okretanjem potenciometra Offset za namjetanje nule
(izlaz do 2-3 mV zadovoljava). Optere ujte savitljivu ipku utezima iz seta
lakih utega, te podatke o izlaznom naponu unesite u tablicu 5.1.2. Izmjerene
podatke prenesite i na dijagram na slici 5.1.4.

Masa utega Teina utega Izlazni napon poja ala

m/g G/N U/V
0 0.0

20 0.2

50 0.5

100 1.0

200 2.0

500 5.0

Tab. 5.1.2. Mjerenje sile etvrtinskim mostom koriste i gornju rasteznu traku
savitljive ipke.

_____________________________________________________________________
7
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

U/V

F /N

Sl. 5.1.4. Ovisnost izlaznog napona o primijenjenoj sili kod etvrtinskog

mosta.

Sada na savitljivu ipku objesite teret od 300 g, te iz o itanog napona pomo u

dobivene karakteristike na slici 5.1.4 odredite o kojoj se sili radi, te kona no iz
sile masu koja se mjeri.

U = ______ V F = G = _________ N m = _______ g.

Koriste i i donju rasteznu traku, mjerenje sile se u nastavku obavlja

polovinskim mostom. Rastezne trake se uklju uju na lijevu stranu mosta, kako
je i prikazano na slici 5.1.5.

Sl. 5.1.5. Postav aparature pri mjerenju sile polovinskim mostom koriste i
gornju i donju rasteznu traku na aluminijskoj ipki.

Koriste i utege iz seta lakih utega izmjerite karakteristiku ovakvog spoja za

mjerenje sile, podatke zabiljeite u tablicu 5.1.3, te ih prenesite na dijagram
na slici 5.1.6.

_____________________________________________________________________
8
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Masa utega Teina utega Izlazni napon poja ala

m/g G/N U/V
0 0.0

20 0.2

50 0.5

100 1.0

200 2.0

500 5.0

Tab. 5.1.3. Mjerenje sile polovinskim mostom koriste i obje rastezne trake
savitljive ipke.
U/V

F /N

Sl. 5.1.6. Ovisnost izlaznog napona o primijenjenoj sili kod polovinskog

mosta.

Koji je most (polvinski ili etvrtinski) osjetljiviji i zato?

Odgovor:

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

_____________________________________________________________________
9
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Vjeba 5.2. Mjerenje sile senzorom s dijafragmom i etiri rastezne trake

Popis potrebne aparature dan je u tablici 5.2.1.

Naziv i ifra komponente

Senzor sile sa dijafragmom, D.ER-KS-FP1130
(komponenta br. 1. na slikama 5.2.)
Poja alo signala s mjernog mosta, D.ER-BV-FP1130
(komponenta br. 4. na slikama 5.2.)
Digitalni multimetar, D.AS-DMM
(komponenta br. 5. na slikama 5.2.)
Dra utega, D.AS-SGA
(komponenta br. 2. na slikama 5.2.)
Set kilogramskih okruglih utega, D.AS-S-GWS-FP1130
(komponenta br. 3. na slikama 5.2.)
Tla na jedinica, D.ER-FRC-1/8-S
(komponenta br. 6. na slikama 5.2.)
Analogni senzor tlaka, D.ER-SDE-10-10V/20mA
(komponenta br. 7. na slikama 5.2.)
Razvodnik zraka, D.ER-FR-4-1/8-B
(komponenta br. 8. na slikama 5.2.)
Pneumatski cilindar, D.AS-DSN-PPV
(komponenta br. 9. na slikama 5.2.)
Spojna jedinica 101AF, D.ER-AE-101AF
(komponenta br. 10. na slikama 5.2.)
Sklopka za preklapanje signala, D.AS-SUAE-101
(komponenta br. 11. na slikama 5.2.)
Tab. 5.2.1. Popis potrebne aparature za provedbu vjebe 5.2.

U prvome dijelu zadatka odre uje se karakteristika senzora sile sa

dijafragmom koriste i set kilogramskih okruglih utega. Aparaturu spojite
prema slici 5.2.1.

Namjestite nulu na poja alu signala kada je dra utega postavljen na senzor,
te izvrite mjerenja izlaznog signala poja ala slau i jedan na drugi
kilogramske utege. Rezultate mjerenja unesite u tablicu 5.2.2, te grafi ki
prikaite na slici 5.2.2. Karakteristiku ekstrapolirajte do sile 200 N.

_____________________________________________________________________
10
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Sl. 5.2.1. Postav aparature za provedbu prvog dijela zadatka 5.2.

Masa utega Teina utega Izlazni napon poja ala

m/kg G/N U/V
0 0

1 10

2 20

3 30

4 40

5 50

6 60

7 70

8 80

9 90

10 100

Tab. 5.2.2. Mjerenje karakteristike senzora sile s dijafragmom.

_____________________________________________________________________
11
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

U/V

F /N

Sl. 5.2.2. Grafi ki prikaz karakteristike senzora sile s dijafragmom.

U drugome dijelu zadatka se kalibriranim senzorom obavlja mjerenje sile koju

razvija pneumatski cilindar. Mjerenje tlaka koji se primjenjuje na pneumatski
cilindar obavlja se analognim senzorom tlaka D.ER-SDE-10-10V/20mA iji
naponski izlaz u voltima odgovara mjerenom tlaku u barima. Aparaturu spojite
pneumatski prema slici 5.2.3, a elektri ni prema slici 5.2.4.

Sl. 5.2.3. Pneumatski spojevi za

provedbu drugog dijela zadatka
5.2.

Sl. 5.2.4. Elektri ni spojevi za provedbu

drugog dijela zadatka 5.2.

_____________________________________________________________________
12
PROCESNA MJERENJA Vjeba 5.
_____________________________________________________________________

Nakon montiranja cilindra na senzor, namjestite nulu na izlazu poja ala. Tlak
se namjeta okretanjem gumba na tla noj jedinici. Iznos sile zraka pod tlakom
p, Fp, na cilindar povrine Ac=D2/4 na koju djeluje tlak ra una se prema
izrazu
Fp = pAc . (5-10)
Promjer cilindra D iznosi 25 mm. Razlika izme u izmjerene sile cilindra Fc i
sile Fp predstavlja gubitak sile na trenje u cilindru Ft:
Ft = Fp Fc . (5-11)
Za tlakove dane u tablici 5.2.3. obavite traena mjerenja. Silu Fc prora unajte
i izlaznog napona poja ala U koriste i se karakteristi nom krivuljom senzora
sa slike 5.2.2. Referenca za mjerenje tlaka je analogni senzor tlaka.

Sila stla enog

Izlazni napon Razvijena sila
Tlak na cilindru zraka na Sila trenja
poja ala cilindra
p/bar cilindar Ft/N
U/V Fc/N
Fp/N

1.0

2.0

3.0

4.0

Tab. 5.2.3. Mjerenje razvijene sile pneumatskog cilindra.

_____________________________________________________________________
13