IFIVL,BP].

ISIC
OTOK
BAB
 .4
r,-*t+-
1
FRAVLADISLAV BRUSIC / FRANJEVAC

OTOK RAB
G E O G R A F S K I/ H I S T O R I J S K I I U M J E T N I E K I
PR EGL E DS A I LUS T R A C IJ AMAI GE O GR AF S KOM
K A R T O M K V A R N E R AI G O R N J E G P R I M O R J A

U VLASTITOJ NAKLADI IZDAJE:

F R A N J E V A E T IT N M P O R S K I S A M O S T A N S V . E U F E M I J E

I
r
 PREDGOVOR.
,,Robemnoge iasti u tminah ti stoje
I nima oblasti tko ti slavu poje".
#i:l.W:,::';"(;!{,i1':;.
JoSgodine 1906.upoznaosam Rab. Mjesecdana boravio
sam onda na njem. Stanovaosam u romantiinom somostanu
sv. Eufemije ili sv. Bernardina. Kroz vrijeme od mjesecdana
obaSaosam pjeSice sav lijepi i za\arani otok i upoznao stari,
djelomice poruSeni grad Rab, polo1en na morskoj litici uz
malu luku.
Bio je joS onda grad Rab pravi ,Mrtvi grod", u kojemu
se jednako Zivjelo ljett i zimi, i koji je potom joS onda slabo
osjetuo izmjenu godiSnjih dobi. Sveje u njemu bilo hladno,
sve soneno, sve mrtvo, bez 1ivota. Samo je moja duia bila
mlada i puna poleta, i zato je u meni Rab ,,Mrtvi grado joi
onda zaboravljeni nepoznat budio neSto, Sto mi ga je iinilo
dopadnim. Vitki, troSnizvonici; stare,potamnjele crkve; nepra-
vilne, pokaldrmane i presvotteneulice; kiient portali s grbo-
vima i natpisima; uspete balkonade sd na luk prozorima,
veliianstvene podorine surih i starinskih gradskih bedema;
kao i podorine mnogih kuta i patricijskih dvorova obrasle
tamno-zelentm br\ljanom i zarasle draiavim kupinama, go-
vorile su mi o neiemu, Stoje bilo, o neiemu, Stoje pro\lo.
Priiale su mi: o slobodnomgradu; o slobodnoj optini, o patri-
cijima i puiantma; o \ivotu i radu; o bogatstvu i cvatu:
u jedno o narodu, koji je bolje iivio nego su mu Ziujeli onda
saneni i sjetni potomci.
I vani po otoku rasijan po stanovima i seli\tima Zivio
je iovjek zapuiten i bez ikola. Kao pastir i rator primitivnoga
4

kova, a bez vlastite svijesti i osjeianja trudio se mnogo, a

slabo se hranio i odijevao. Bio je siromah i bogalj, a u bo-
gatstvu rotten !
Bogata i bujna priroQa stajala je u najveioj protivnosti
sa ovim sjetnim hivotom. Zarko i juino sunce sa svojim ve-
drim danima pjenuialo je u Zilama zamrlu krv. Bistro, kri-
stalno more, sa svojim udaranjem o litice uspavanog i dri-
jemeZnog otoka, budilo je na novi rad. Vilinska vrela i bistri
potoiiti grgoljali su, i svojim Zuborom proricali bolju bu-
duinost. A zeleneSume i liSfu na drvetu, koje je Suitilo, pa
grlate ptiiice sveje to razbijalo turobnu ttiinu i mrtvi muk.
Rabje umirao? Ne, on je sanen iekao svoje uskrsnute,
svoj preporod. I ono je do*lo ; a otadapoiela sa se na Rabu
razlikovati 1srka i vedra tjeto od ltladnih i plainih zimd. Rab
je postao omtljelim kupolistem Ceha, Nijemaca i t. d.
Ratna trublja, zveket ubojitog oruija i lomljava gro-
movitth topova bila je zaprijettla novom Zivotu i opet smriu.
Ali ono nije bila smrt, vei samo odmaranje, nakon kojego
probudio se noviji distiZivot u novom, slobodnomi narodnom
Rabu, koji ga vodi k sretnoj i velikoj budutnosti svjetskog
morskog kupalitta. Do takova razvtti te se Rab u dogledno
vrijeme, i tako te i po djelu ljudskom postati ono, ito je po
B o g u s t v o r e n :b t s e r n a S e g a s i n j e g a J a d r a n a .
Preporadanju ,Mrtvoga gradao i upoznavanju ,,zota-
ranoga otoka" prikazujem i ja ovo svoje prvo Eedo, zaieto
joS u mladim mojim godinama, i predajem ga tebi, iitaoie,
da ti na Setnjamapo gradu i otoku bude provodiiem, u
otkrivanju tajna iz proSlosti lumaiem i uZitkom; - a
Vama Rabljani, joS kao poticalo na sloZan rad oko pro-
cvata svoje uZe domovine.
PISAC.
 T K R A B

Z E M L J O P I S NPIR E G L E D .
Geografski sme5taj. Otok Rab pripada najsjever-
nijoj ili kvarnerskoj skupini onih otoka, Sto su se u dva
i tri niza poredaliuz istodnu obalu Jadranskogamora po-
damSi od Kuarnersko{ zaliua do Kou.auoikih stijena nile
Dubrovnika.Geografskije smje5tenizmedu 440 41t i 440
51t sjeverne Sirinei 14u 40' i 140 53t istodne duZine od
Griniea (Groenwich).Dug je od rta Gauranice,koga zgvu
i GauraniC i Grii do rta Sorinj 22 km, a Sirok od rta Silo
na Loparu do sv. Kristofora10 km, u jugoistodnomdijelu
od rta Krklattt do ispod sv. Damjana na Brdu samo 3 km.
Najsjevernijirt jest SloTcluou rt na Loparu,najjuZnijiujedno
i najistodnijiGauranica rt naBrbatu, a najzapadnijiDolnji
rt (Pwnta inferiore) na Kalifrontu.
Kod najjugoistodnijega rta Gavraniceprimakao se je
I h .r -.-'
otok Rab najbliZesusjednomkopnu hrva'
k o j e s e p r o t e Z ep o j u Z n i m o b r o n c i m aV e l r
Od kopna rastavlja ga Gorsko tijesno, koga
zvali Canule della Morlacca. Ovo tijesno zap.
Kraljevicomkod Bakra, a svrSavana vratima tije
rastavlja otok Pag od dalmatinskogakopna. O
Gorsko tijesno Sirokojedva neStoviSe 1'5 km. Od
Krka, koji ostaje Rabu na sjeveru, dijele ga zlogli.
Senjskaurata (Senjskabuka), a od LoSinjai Cresa, mors
rukav, koji se zove X[ali Kuarner (Qwarnerolo).Od Paga,
koji mu se je sa svojim Lunskirn rtorm,,od svih velikih
kvarnerskihotoka najviSeprimakao, dijeli ga Paiko tijesno.
6

lz ovoga tijesna na Rapska Vrata izmedu rta Dolinj i rla

Farkanj ulazi se u Barbatsko tijesno. koje na jugoistoku
prelaziu Gorsko tijesno,a na sjeverozapadu svrSavase u
gradskojluci i drazi sv. Eufemije.
Odavle, s Rapskihvrata, Siri se jedan od najljepSih
pogledana grad i otok. Daleko u pozadinidivnog krajo-
lika vidi se suro i vrletno kamenje i vilinski nebotidni
vrhunci gordog Velebita.Naporedos Velebitom protegao
se uzduZ otoka Tinjarosa brdski lanac, nekada zvan Ka-
menjak(Caruignaco).Njegovi se goli vrhunci nekako ipak
prijaznoodbijajuo zeleniloostalogotoka, te dine sav krajo-
l i k v e o m as l i k o v i t i m . A l i o v u s l i k u d i n i d a r o b n o mt e k
starodrevnigrad Rab sa ostancimastarinskihbedemai sa
svoja detiri vitka zvonika i onda u njegovoj pozadinipo
z e l e n i mb r e Z u l j c i m ap r i s t r a n c i m ai o b r o n c i m ar a s i j a n eb i -
jele kuee rapskih stanara(vanjkara).
O t o k u R a b u p r i p a d ai n e k o l i k o o t o d i e a : s v . G r g u r
(Arta) 1 Goli (Cello) na Senjskimvratima; Maman,Srid-
njak i Saljivovacu Supetarskoj;Laganjveli i mali, Dolfin
i Trstenik u Malom Kvarneru; sv. Juraj pred gradskom
lukom ; Dolinj napram Barbatu; Mi5njak kod rta Gavra-
nice i Lukovac u Gorskom tijesnu blizu Humaga (Mago).
Geologija. Glavni dio otoka'Raba izgraden je od
Siroke pravilno poloZenesiuklinale ili korita eocenskikt. j.
ranijih naslagakenozojskoga doba ili novijeg vijeka zemlje,
i to od alueolinskogi uwrnu.litnogvapnenca,koji je pun
sitnih kudica raznih forarnint-ftra, a u sredini od mekanih
lapora,koji su izmjenidnouslojeni sa pjeSdenicima i kon-
glomeratimat. j. groma(ama,koje su nastale od valuia,
koji le u koritu staloZen,zatim Sljunka i vapna, kojega
je amo donijelavoda, i koje se ovdje staloZiloi smjesilo
s k u p a s a v a l u e e mi p j e s k o m .
S obiju strana ovo-gakorita proteZuse antiklinale,
sedla ili kose od ru,distnoguapnenca,.Ovo je kredna for-
macija rnezozojskedobe ili srednjega vijeka zemlje. Ru-
distni vapnenac,tako nazvan po rudistirua, danas vee
i z u m r l i mS k o l j k a S i m ak,o j i s e u n j e m u n a l a z eo k a m e n j e n i ,
n a j r a S i r e n i j jee k a m e n j e u D a l m a c i j i .O d s p o m e n u t i hr u -
 I

dista, koji se u ovom kamenju okamenjeni nalaze, najval,-

nije su ove tri vrsti : radioliti, biradioliti i h.ipu,riti. Dvije
p r v e v r s t e n a l a z e s e p o n a j v i S eu d o n j i m s l o j e v i m a r u d i s t o g
v a p n e n c a ,a t r e l a u g o r n j i m n a s l a g a ma . U z r u d i s t e n a l a z e
se u rudistom vapnencu jo5 i druge okamenine od kame-
n ic a (o Stri ga) i dr ugih S k o l j k a Sa .
O d d v a s e d l a p r o t e Z es e R a b s j e v e r o i s t o d n oK a m e n j a -
k o m k r o z c i j e l i o t o k , o d r t a G a v r a n i c ed o r t a S o r i n j , a j u g o -

Pogled na Rob i oholicu s brd.a Kam.enjaha ili Tinjaro\e.

zapadno podinje kod Zelenog rta (Capo Frou.te, Caput

f r o nd i s), za t im ur onjuje p o d mo rs k u ra z i n u k o d rta Far-
k anj, i o p e t s e dil. e nad m o re n a s j e v e ro z a p a d n o m rtu
D olin j a , te s e na ov om o to k u n a s ta v l j a s v e d o D o li nski h
ur at a n a p ra m r t u G av r an i c i .
Po l u o t ok Lopar na s j e v e rn o m k ra j u j e s t e ozensha
r a nija j e zg r a k enor ojs k e d o b e o d d ru g e j e d n e s i n kl i nal e
i l i k o r i t a , k o j e j e i o p e t i s p u n j e n ol a p o r i m a i p j e S t e n i c i m a .
N u m u l i t n i i a l v e o l i n s k i v a p n e n a c s j e v e r o i s t o d n o g ak r i l a
? 8

ovoga korita izdiZe se nad morem tekar na zapadnoj obali

otoka sv. Grgura, jer je razarajufoj sili mora uspjelo ovu
sinklinalu prosjeei i poplaviti. Ostali dio otoka sv. Grgura
k ao i ot ok G o l i g ra d e n j e o d ru d i s to g vapnenca, koj i j e
os obit o na o v o m p o s l e d n j e m ra z v i j e n , d i j el om kao krupno,
a dijelom kao sitno kristalinski mrarnor (rnaudwlat), koji
s e d e s t o u p o t r e b l j u j e u r a z n e g r a d e v n es v r h e . J o S u s r e d -
njem vijeku iskapale su se na otoku Rabu rude. Jednim
s p i s o n - ri z g o d i n e ( 14 4 7 . \ m l e t a d k a j e v l a d a d o z v o l i l an e k o m
M a r i n u M e m m o , M l e d a n i n u ,d a m o Z e n a o t o k u i s k a p a t i r u d e .
U vrijeme pro5log svjetskog rata bili su na viSe mjesta
na otoku otvoreni rovovi za kopanje bauksita,,a pred ne-
k o l i k o g o d i n a b i l o s e t a k o d e r s a s t a v i l od r u 5 t v o z a e k s p l o -
at ac iju r nr am o ra .
Ispetost tla. Od dviju spomenutih brdskih kosa na
otoku Rabu vi5a je ona, Sto se ispinje na sjeveroistoenoj
s t r ani ot ok a i te d e o d rta Ga v ra n i c e do rta S ori nj . Ovaj
br ds k i lanac j o 5 d a n a s j e p o z n a t p o d i menom Ti rzj arosa
(Tignarossa), a u XIV. stoljeeu nosio je ime l{aruenjah,
(Carnignocco). Kako se vidi iz popisa opeinskih pa5iSta
( P os t i) na o to k u n a j j u Z n i j i d i o o v o g b rdskog l anca zvao
s e bar bat s k o h u m l j e (Bo rb a to ). Z a B a rbatom dol azi o j e
Muhtad (Mackia), za Muhtadem Kamenjak (Tignarossa),
z a K am enjak o m F ru g a (? ), z a F ru g o m K rasovi ca (Monte
ll[osckier), a za Krasovicom Sorinj (Sorigno). Ovaj brdski
lanac visok je blizu rta Gavranice 118 m, po sredini na
Tinjarosi(StraZi)408 m, ablizu rta Sorinj 130 m. Sjevero-
istodni pristranci veoma su mu strmi i vrletni ; gotovo se
okomito spuStaju u morsku dubinu Gorskoga tijesna te
imaju potpunu sliku nepristupadnih, golih i strmenitih
stijena ili litica. Ne5to je poloZitiji njihov slaz ondje, gdje
se je na sjeveru ovoj gorskoj kosi prikopdao dlanoliki
poluot ok Lop a r, n a k o j e m u j e n a j v i Si i spon tl a zabi l j eZen
s a 92 m . Na b l i z o m o to d i eu s u . Grg u ru , naj vi {i vrh i znosi
332 m , a na G o l o rn 2 3 0 m. J u g o i s to d ni pri stranci Ti nj a-
r o s e n i j e s u t a k o s t r m i k a o s-j jeuvgeur o i s t o d n i ,a l i n i j e s u b a S
ni poloZiti. Oni se ispinju na i z n a p i a v l j e n er a v n i u
Barbatu, onda iz banjolskog i mundanijskog dragama i

\
 9

draZicama i s p r e s i j e c a n ohgu m l j a , n a p o k o n i z S u p e t a r s k e
drage, koja se ispod Fruge spustila pod razinu morsku,
a izbraldenisu mnogim suhim i kamenitim koritima.
Jugozapadnabrdska kosa Kalifront, nosila je u sta-
rini'ime Donji Kraj (Plagare l{icke, Parti inferiori). Ona
podinje kod Zelenog rta (Capo fronte, Capu,tfrondis) i
tede potpuno paralelnos Tinjarosomdo rta Farkanj pred
gradom Rabom, gdje se spu5ta u more, a onda se opet
izdiLe iz mora na otoku Dolin (Dolinji), koji nije drugo,
nego njezin nastavak. NajviSiispon ove brdske kose na
otoku Rabuvisok je jedva 86 m,'dok na otoku Dolin Veli
urk ima 114 m, a Samotol,ac118 m. lz starinskihpopisa
opiinskih paSnjakaznamo,da se je ovaj kraj dijeliou pravi
Kalifront (Capo di Fronte), Runke (Roncke) i Dolinj.
Srdiku otoka Raba rastavljaju,od ove dvije brdske
kose,dvije prostranedugodoline: Su,petarska i Kamporska,
koje teku od jugoistoka k sjeverozapadu posve paralelno
jedna napram drugoj i napram spomenutimbrdskim ko-
sama.Narod jo5 i danas ovaj kraj zove zajednidkimime-
nom Vrsi. Od Gonara na sjeverozapaduproteZese ovaj
humski kraj, ispresijecanprodolima,dragama i draZicama,
izmedu kojih se svbjom velidinom istidePalit (Palotd.o) za-
padno od grada Raba, do Kaldanca (Caput Antiurn) u
Rabu i do Druge Padoveu Banjolu.NjegovnajviSivrh je
Veli Mel (Mons Melis) visok 131 m blizu Gonara.
Razvedenost obala. Obale otoka Raba nijesu jed-
nako razvedene.
Najslabijei gotovo nikako nije razvijenasjeveroistodna
obala.Od najjuZ,nijega rta Gavranice(Grid, Gavranie),gdje
se u morskoj drazi ispod DraZiieuik stana nalazi otodie
Mi|njak, pa do poluotoka Lopara, ova je obala sasvim
jednolidna,strma i nepristupadna osim u Humagu (Tonera),
kod rta Karklant i rta Njivica.
Plosnei lijepo razvedenejesu obalepoluotokaLopara.
Ovajpoluotokmnogoje nalidanspruZenojpesnici.Pet oStritr
rtova, kao pet prsta na ruci protisnulose ovdje u more
i ograduje nekoliko manjih draga; a dvije veee morske
drage: Siroka, Crnica od istoka, a duga, Loparska draga
10

sa sjevero-zapada suzile su mnogo'prevlaku,

kojom se ovaj
poluotok drZi otoka Raba.
Dva otoka pred Loparom Goli i sv. Grgur (Drvenik)
zaStieujuga od burom podignutih morskih valova. Na
Golom otvorenaje prama jugu draga Tatinja, a na sv. Gr-
guru izmedu rta Kosadai rta Plitvae,uvalilo se more i
pravi dragu sv. Grgura.
Najrazvedenijana otoku Rabu jest obala sjevero-
zapadna.Osim Loparske drage, koja je ujedno i veoma
dobro sidriSte,jo5 su dvije veee Supetarskai Karnporska.
U jednoj i drugoj uvalilo se more dalekou suhu zemlju
i stvorilo dvije prostranedrage,dva veoma dobra sidriSta
za lade jedrenjaee.Na samom dnu ovih draga nalazese i
p r o s t r a n ep l i d i n e .
I jul,nai jugoistodnaplosnaobaladobroje razredena.
Od Dolnjeg rta (Pu,nta Inferiore) do rta Farkanj nanizalo
se mnogo manjih draga i draZica.Medu ovima dosta je
da spomenemo: sv. Margaritu,Sv. Kristofora,Cihoratu,
GaZinku i Matovicu.Rt Farkanj,s juga, zatvaraprostranu
dragu su. Eufernije, a rt Kaldanac,isto tako drugu mnogo
manju : giradsku h,tku. Na istoku iste luke nalaze se tri
otvorene morske drage: Prua, Druga i Treia Padoua, od
kojih je osobito Treia veoma zgodna,da se u njoj po-
digne prostranokupaliSte.
Podneblje ili klima. Otok Rab uZivaveomapovoljnu
m o r s k u k l i m u , k o j a s e o d l i k u j e b l a g o mz i m o m i u g o d n i m
i u m j e r e n i ml j e t o m .Z a b l a g o s ts v o g ap o d n e b l j aR a b m o r a
da mnogo zahvaliKamenjaku(Tinjaro5ir.Ovaj brdski lanac
kao od prirode postavljenizid, Stiti otok od hladnihi suhih
sjeveroistodnih vjetrova (bure),tako, da se pod njegovim
podnoZjemu pramdioku sun[a cijeli otok. Kad otok Rab
n e b i i m a o s v o j K a m e n j a k ,o n b i b i o g o l i p u s t , k a o S t o
su, vedim dijelom,goli i pusti ostalikvarnerski otoci: Pag,
Krk, Cres i Lo5inj. Otok Rab dakle uLiva blagoslovKa-
menjaka,on je dar njegov. Kamenjak plaea mjesto njega
dvostruki harad buri, koja nemilo hara i pustoSipo nje-
g o v i m v r h u n c i m ai s j e v e r o i s t o d n i pmr i s t r a n c i m a .
 11

Uz buru, hladni sjeveroistodnjak,

koji na otokurduva
zimi i ranim proljeiem,dobro je na otoku poznato-jugo

n'
Ai

s
,t
v)
\\:
\
r\

Ova j to p l i i v la?ni v jet ar s a j u g o i s to k a d u v a re d o v i to j eseni .

Kad o n d u v a, uz duh brz o p o s ta n e v l a l a n i to p a o , a nebo
se prekrije tamnim oblacima, koji donose zemlji obilan
da/,d . Tre ii v jet ar k oji d u v a n a o to k u re d o v i to l j eti od
 12

1 0 s a t i u j u t r o d o s u n c a z a l a z a ,p o z n a tj e p o d i m e n o m
waestralezapadnjak.Ovaj hladnialiugodnivjetar,duva smje-
rom od sjeverozapada i ublaZujepopoldaSnju ljetnu sparinu.
Drugi vjetrovi sjeuernjak (trawtontana), lebii (garbiru)
i Siroko (pravi juZnjak) sasvim su rijetki na otoku. I vi-
hrovi, oluje i nevremena(nevere)sasvimsu rijetke pojave.
Osim kiSa od oborina padaju ljeti za vedrih mirnih
noci obilne rose, a zimi prekrijezemlju destomraz. U pro-
l j e e ei j e s e n i z n a d u s e z a k o j i d a n s p u s t i t in a o t o k i s i v e
magle.Snijeg,koji preko cijele zime pokriva vrhunce ka-
menitog Velebita na otoku rijetko zapade.Ljeti znadekat-
kada i po vi5e navrata pasti tuda ili griid (krupa).
Za godinu (1911.)prema savjesnomopaZanjui bilje-
Zenju bile su uredenedvije klimatidkeskriZaljke.Na jednoj
je zabiljeLenaza svaki mjesec najnila i srediSnjatempe-
ratura, a na drugoj kolidinaoborine.NajniZasrediSnjatem-
peraturaje zabiljeZenaone godine u mjesecuFebruarusa
+ 5'2C, d najvi3au mjesecuAugustu sa * 27'3C. Oborine
j e p a l o n a j v i S eu m j e s e c uS e p t e m b r u1 1 6 ' 7m m .

NajniZa i srediSnja temperatura 1911.

Januar najnila temperatura 0'70srediS.temperatura7'40C
Februar ,, ,, 0'30 ,, ,, 5'20,
Marad ,, ,, 8'60 ,, ,, 8'80,,
April ,, ,, B'80 ,, ,, 11'60,,
Maj ,, ,, 10'20 ), ,, 13'60,,
Jun ,, ,, 1 3 ' 9 0 ,, ,, 1 6'60
,,
Jul ,, ,, 14'30 ,, ,, 26'40r,
August .,, ,, 24'30 ,, ,, 27'3u,
Septembar,, ,, 15'30 ,, , 24'30,,
Oktobar ,, ,, 74'50 ,, ,, 15'30,,
Novembar ,, ,, 12'90 ,, ,, 14'90,
Decembar ,, ,, U'Oo ,, ,, 8'30,,

Kolidina oborine 1911.

Januar 05 m m
Februar 16 ,,
Marad 1 5 ' 8 ,,
 13

April 29 m m
Maj 30 tt
Jun t:_ ;t
Jul ,,
August 4'2 ,,
Septembar 116'7 ,,
Oktobar 712'6 ,,
Novembar
Decembar
Zive vode. Nijedan otok u Jadranskom moru ne
o b i l u j et o l i k o Z i v o m v o d o m k o l i k o o t o k R a b . N a s a m o m
poluotokuLoparu nabrojioje (1819.)Zupnik fuau. Marin
de Maris 33 izvora Zive vode, a na cijelom otoku ima ih
ne5tsoko 300, koji ne prestanuteei ni za najveeihljetnih
suSa.Veli se, da ovi izvori (studenci)dobivajusvoju vodu
i z n e k i h v e l i k i h p o d z e m n i hs a b i r a l i 5 t an a s u s j e d n o mV e l e -
bitu; za neke vece izvore ovo je veoma vjerojatno. Za
manjeizvorevjerojatnijeje miSljenje, koje kale, da se obilje
izvorai Zivihvoda na otoku Rabu mora da pripiSegeoloSkoj
formacijisamogaotoka; a to zato jer se samo na temelju
ovog miSljenjamoZe,da shvati i rastumadiobiljeZivih vrela
na Loparu i u sredi5njemdijelu otoka, kao Sto i potpunu
nesta5icuistih u krajevima Kamenjakai Kalifronta.
Raslinstvo, Flora. U bilinskom carstvu na otoku
Rabu nailazimo na velike opreke i razlike Raslinstvom
najoskudnijikrajevi jesu sjeveroistodni pristanciTinjaroSe
i n j e z i n iv r h u n c i . A k o i h o b a d e m o ,t o e e m o o v u d a n a e i
jedino neke iesljuge (Dipsaceae) i Ealuije ili slauulje (Sal-
uiae). Inadeje ovaj kraj prava slika goletnogakr5a. Ka-
m e n j ej e o v u d a v e o m a o S t r i h i z a 5 i l j e n i ho b l i k a . S v e j e
isprano od ki5e i opusto5enood bure. NeSto je bolje
s raslinstvomna jugo zapadnimpristancimaovog brdskog
lanca.Medu kamenjem rastu neke sitne trave (graruineae),
koje su zadovoljnes malo zemlje i malo vlage. Inade je
ovaj krS u nekim stranama sav prekrit EalJ"tjornili ku,Sorn
obiinim, (Saluia off,cinalis), snoiljetn (Helicktysu,rn) i ko-
uiljem, (Stipsa pennata). Medu zeljatim biljem otskade i
14

rnljeieu wskolisti (Ewpkorbia cyparisias) koji cvate rano u

p r oljeie Z ut im u Sti to v e o k u p l j e n i m c v i j e tovi ma. Od povi -
juSa susre6emo ovuda iparogu o\trolistu (Asparagus ACtt-
tifolius) i bijelw lozu (Clencatis uitalba), a od drvenastog
bilja: *vnrefut, ili borouicu, (Juniperws comuruis), bijeli glog
(Crateagus oxg;ocanta) i snardeljikct, pozernljuiu (Lantiscws
pislatia).
Donji k r a j K a l i fro n t ra s l i n s tv o m j e puno bogati j i od
Kam enjak a. S a v j e o v a j k ra j z a o d j e v e n Sumom osi m P l o-
g a r a , n a d d o l i n o m K a m p o r s k o m . M e d u d r v e i e m v i S e gr a s t a
istide se ovuda crnika ili iesmina (Qwercus illex) i zelenika.
Od gr m as t e z im z e l e n e b j e l o g o ri c e n a j v i Se i ma pl ani ke (A r-
butots ctuedo) i arijeEa ili rlljike (Erica arborescens). Od
povijuSa svu je Sumu preplela tetiuika (Smilar aspera).
Nije rijedak ni briljan (Hedera Helix) i itr,rnska laza ili
lezwro(Vitis siluatica). Medu zeljatim raslinstvom vide se
razni 'paprati (F'ilicales), od kojih je najdeSi oslad (Poly-
podiuw uulgare). Iza obilnih ki5a porastu posvuda gljiue
(Fungi) razliditih vrsta.
Najbogat i j i ra s l i n s tv o m j e s t s re d n j i d i o otoka. Ovuda
ra s lins t v o uliv a s v e p o g o d n o s ti , a n a d a sve dobru zeml j u
i pot r ebit u v lag u ; i z a to u k o l i k o n i j e o b raden i pretvoren
u or anic e, v ino g ra d e i ma s l i n j a k e z a o d jeven j e buj nom,
mf adikovom Sumom. I ovuda najde5ea je desmina i arijes.
Amo i tamo, nade se i po koji krast (Qwermtspedwnculala),
iasen, (Frrarinws ercelsiorr) i brijest (Ul,rnus carnpestris).
Kao manje grmasto raslinstvo raste ovuda vz sncrdeljikr,t,
pozemljuiu, rnirta (Mirta italica),' a od zeljanog raslinstva
ueprinac (Ruscu,saatleatus); razne paprati: Eabnjaie (Ra-
uuraculaceae), medu kojima spret (Heleborus airidis); klin-
iiii (Dyantws) i t. d.
I n a d ei u o v o m s r e d n j e m d i j e l u o t o k a i m a d o s t a p u s t i h
zemlji5ta. Narod ova zemljiSta zove deri,rna ili derinawa.
Ova su zemljiSta u nedalekoj davnini bila obradenai po-
sa dena loz om . Ka d j e p re d k o j i h 3 0 g o d i n a trsou ui (P ki -
loxera uastatrir) uniStila vinograde, ostala su ova zemljiSta
p us t a i s luZ e ka o p a S n i a c i z a s to k u . S travom porasl a j e
ovuda kupiu,a (Rubus fruticosus), Srnreka borouica, i Ewti-
 15

gtoljefne Agaue poct zapad.niut gradskiln zidino',ma.

16

louka (Geruista{ennanica). JednogodiSnjemladice Zutilovke

beru rapski stanari, te iz njih modenih u moru i su5enih
n a s unc u, iz de Sl j a v a j uv l a k n a s to l i k o . O vo opredu, prave
platno.
Na Rabu nema livada, a potom ni livadnog cvijeia.
Poljs k om c v ijee u n e d a ra s ti ra l o i mo ti k a, nj ega tare ovej i
i k oz ji z ub. K a d n e b i o v i h n e p ri j a te l j a bi l o, srednj i di o
o t o k a d i n i o b i s e k a o n a j d i v n i j i ,S a r o l i k i mc v i j e e e m ,p r o t k a n i
sa g. M edu najl j e p Se p o l j s k o c v i j e e e , S to r aste uz obronke
potoka i uz puteve spada svakako ; tratiniica ili kraxt'ljak
(Belis perenis), rnirisaaa ljwbica (Viola odorata) i zlatica
(Ranunculr+s Ficoria). Uz bogdto domaee raslinstvo ima
n a o t o k u i d o n e S e n o gu d o m a e e n o gs t r a n o g r a s l i n s t v a .M e d u
ovo raslinstvo spadaju razne vrsti bora (Pinus). Maru i
n a s t o j a n j u p o k o j n o g o p e i n s k o g n a d S u m a r aP . B e l i a , m o r a
o tok Rab bit i z a h v a l a n z a n e k o l i k o l i j e p i h bori ka, borovi h
Sum a i S um ic a , me d u k o j i m a i z a o n u n a K omrdaru i rtu
Farkanju. Uz bor udomaeio se na otoku iencpres (Cccpressus
sewperuirens), jablan (Populus) i jauor (Acerineae) od dr-
veea, a od zeljanog raslinstva: Agaaa stoljetna (Agaue
Atnericana) i indijska smokuica (Opuntia 1frcus indica). U
sv . E uf em ije, u s a mo s ta n s k o m v rtu n a l a zi se j edan pri -
mjerak datula (Pkoenir dactylifera), kojaje posadena pred
sto godina (Ovi D. P. G. G. 1820. F. F. P. : Ovi datul
p o s a d i g o d i S t ag o s p o d n j e g a1 8 2 0 . F r a F r a n e P a u l i e ) i j e d n o
stablo eukalipta (Ewcaliptus globuh.t's).
Zivotinlstvo, Fauna. Najveii sisavac, koji Zive na
ot ok u Rabu, ako i s k l j u d i mo d o m a ee Z i v o ti nj e j est zec (Lepus
timidns) i s njim srodan zec kwrtii (Lepws cwr,ticwlaris). Oba
pr ipadaju r odu g l o d a v a c a . O d ro d a z v j e ra di Zi ve na otoku
lasica obiina (Putorius uulgaris) i od nje veia kunica
bijelica (fuIwstelafoina). Obe su veoma krvolodne, te uz
m i3ev e i S t ak o re p ro g a n j a j u i ma n j e p ti c e , a pogi bel j ne su
i za domaeu Zivad. Na otoku i,ivi i kukcoZderac jeE europski
(Erinaceus _europaeus) i 3i3rni3 du{ouki (Plecotus au,ritws).
Oba prespavajuzimski san.
O d r odov a s i s a v a c a b o g a ti j i s u n eki rodovi pti ca.
Od ptica, koje nalazimo na otoku Rabu, neke ovdje stalno
 Topole i pogled na Rab.
\l

\
ii$.
18

p r e b i v a j u , a n e k e s u s e l i c e .O d s e l i c a n e k e n a o t o k u p r o -
v ode ljet o i o v d j e s e g n j e z d e , a n e k e se na nj emu zakl one
s am o u z im i . Pti c e g ra b l j i v i c e d o b ro s u zastupane na otoku
u rodu sokolova (Falconides), jastrebona kokoiarouc (Vr,tltur
falco) i kobcenoptiiarono (Aslu,r nisns). Narod ih pozna
pod imenima: ueli i mali piljuh.. Od roda jajina Livi i
gnjezdi se na otoku sowilja{a buljina ili souina (Bubo
maximu,s), jeja drijemauica (Strir flaonea) i kwku,uija ili
iuk . O d gr a b l j i v i c a s p u s ti s e n a o to k n eri j etko s susj ednog
Velebita i orao (Aqu,ila frllua), a joS deSeestuuinar bjelo-
{laui (Vrtltu,r, fulu'tts).
Medu pticama stanaricama, koje nikad ne ostavljaju
ot ok a, t r eba s p o m e n u ti j o 5 p o g l a v i to o v e : {ol u,ba{ri unj ai a
( Colur nba li u i a ), k o j i s e g n j e z d i u rupama po sj evero-
istodnim liticama Tinjaro5e; Sojku'kreitel,icr,t(Garulu,s glan,-
dariu,s) ; ut'an glauraua ( Coruus corar) ; uranx, siur,t,lju
(Corruir ciuerea) i triku, skurfutljtt, (Perrdix cinerea). Onda
od roda malih pjevica : kosa Eu,toklju'r,tca (Turdus rnertt'la);
ieiljrtgarhat kottopljarku, (Pardu,s garduelis t ; sjenicu, rualu
i ueliktt, (Paru,s maior et ruinor); \ewt, ku.ku,ljauu'(Galerita
cristata); najmanju na5u ptidicu strijeha paliiia (7'roglo-
dites paruulu,s) i napoko n arapca pokuiara (Passer donte-
stiats). Uz obale morske prebiva uodornar ribar (Alcedo
ispida)' Od ptica plivadica ostaju uvijek na otoku galeb
obiini (Lamts ridibmtdrts, r,tjorac i iu,rrlin.
O d pt i c a s e l i c a , Sto n a o to k u l j e tu j u i ovdj e se gnj ezde
s p o m e n u t i i e m o s a m o n e k e k a o : k u k a u i c u ,( C u u i l w s c a -
rootws), grlict't' TTurtur Tu,rtwr); prLpaaca boEjaka (Upupa
epops), lastauicu, seosku (Hirundo rustica) i slauulia (Lus-
cinia pkilomela).
Medu ptice, Sto na otoku u velikim jatima zimuju,
spadaju neki rodovi zeba (Friugilideae). JoS na otoku pro-
borave zimu : iljuka beua ili kokoiica (Scolopar ru,sticola)
i n e k e v r s t e m o d v a r i c a i p l i v a d i c a .S a m o s u n a p r o l a z u n a
otoku prepelica (Perdir perdir), a tako isto i neke vrste
modvaricai plivadica.
P r ed n e k o l i k o g o d i n a d o n e 5 e n j e na otok gnj etao
obiini (Pkasianu,s colchicu,s).
 19

Od roda gmazova Zivi na otoku viSe vrsta gctiterica

(Lacertae), medu kojima i gu,Ster zeleubai (Lacerta uiridis-
sirna), koji moZe da bude dug i do pol metra. Na otoku
R ab u g u St er ic e ne pr o s p a v a j u z i m s k i s a n , v e e o stanu po-
vudeneu svojim rupama samo za nesundanih dana. Od
zmija Zivi na otoku Rabu bjelowika obiina (Propiclonohts
natrix), guE smedi, crnac obi1ui i bjelica obiir'r.a mnogo
n a l i k n a r i d o v k u S a r e n u .N a r o d s v e o v e v r s t e o s i m b i e l i c e

Pinja u sa. Eufemiji.

obidnezovegeneridkimimenomgadi, a bjelicuobidnukaika.
S v e s u o v e z m i j e n e o t r o v n i c ei, a k o p r e mn a r o d m i s l i , d a
je ka5ka otrovna. Od gmazova nade se u koritima veiih
potoka kornjadw europsku (Ernys lwtaria).
Rod vodozemaca(Am.pkibia) zastupanje po raznim
vrstama Zaba.U potocimaZivi krEenicajestiua (Rana escn-
lenta),' po modnim i vlaZnim mjestima prebiva gju,bauica
obiina (Bu,bocinereu,s);a u Sumama po drveeu duje se
kreketati gatalinkxt,(Hila arborea). I Rab znade za tako
zvane Z,abljekoncerte.
,<
20

I carstvo kukaca (Insecta) na Rabu je mnogobrojno.

Ljeti u sumrak vidi se letjeti uzduhom razne kornjaie,
medu kojima i jelenjaka (Lwcanus Ceruus),' zastupanesu
takoder i sve druge vrsti kukaca,ali najzanimivijijest razred
leptira radi Sarolikostiboja.
More. U redu krasota, kojima je priroda obdarila
otok Rab odlidno mjesto zauzimlje modro plavetno more,
koje ga odasvud opkoljuje,uvladeeise svako toliko u nje-
govo kopno, i tvoreei mno5tvo lijepih veiih i manjih za-
tvorenihi otvorenihdraga. Nemapera, koje bi vjerno znalo
opisati ljepotu mora Ona je tako mnogostruka,da svojim
razliditim podralajimana sto nadinadjelujena sva dovjedja
osjetila.More Iovjeka o(arava,kad je mirno.Moredovjeka
zadivljuje,kad je uzburkano.Njemu se dovjekdivi,kad ga
s o b a l e m o t r i ; a u s t o t i n i d u s t v as e r a s t a p ak, a d s e n j i m e
vozi, ili kad se spu5ta u njegovebistrei hladnevaloveda
se u njima kupa.
Novi uZici redaju se u dovjedjemsrcu, ako dovjek
svoju pozornostsvrati na sav onaj razliditi,bogati,a ujedno
i tajinstveni Livot, Sto se razvija u moru i na njegovom
dnu : na Jlorru Sto onuda raste i na faunu lto ondje Zivi.
U moru i na morskom dnu oko Raba, koje je sad
peiinasto i kamenito, a sad ravno pjeskovito, rastu od
bajoslovnog m o r s k o gr a s l i n s t v am, a s l i n a s t o z e l einl iez e l e n o -
smede kaluge (Pkaeopkyceae) i Zivocrvenei crvenosmede
ili ljubidaste resine (Rkodopkyceae).
U ovom tajinstvenom carstvu raslinstva vrvi Zivot
izraten u razliditimoblicima od kojih su neki baS bajo-
slovni. Od mjeSinacanajniZihprestavnika Zivota Zive na
morskom dnu, oko Raba, raznovrsne spudue(Poriferae),
medu kojima i spt'tZuaobidna (Spongia off,cinalis). Na
plidinamalivu cvjetnasteruortuzgue i bajoslovnetnedwze,
a u veeim dubinama na dnu morskom koralji (Atotkozoa)
medu kojima i koralj crueni (Corall,iurn rubmtrn).
Do ovih vide se na morskom dnu i m.orshezuijezde
(Astroidea) i morski jeEeui (Eckinoidea). Na plieinama,na
samoj obali pod kamenjem,u rupama nalazimorake (Cru-
 21

stacea). U veiim dubinamaZivi ovim srodanjastogobiini(Pa-

linttrus uulgaris) i pauk morski (Grancigu,laMaja squ,inado).

\o
q

\)
>?)

t*
\
v

Veoma su zanimivi u morskoj fauni otoka Raba rue-

htt\ci (Mollusca). Od glauonoEaca Zivi u moru oko Raba:
sipa obiina (Sepia off,cinalis), kobotnica obiina (Octoptts
uulgaris) i Ligna obiina (Loligo uwlgaris),. od puEeua
morskik: uolak praui (Murer brandaris), puzlatka obiina
iz
(Hatiotis au,riceilaris), kau'riji' ogrci i Ttrilipci,'a od SkoljkaSa
veom a z anim iv i h ra d i n j i h o v i h l i j e p i h S kol j aka' : peri ska
tjuskaua (Pinna squarnosa), jakouska kapica (Pecten Ja-
cobews) i mnoge druge hlaPauice.
O d s v e m o rs k e fa u n e n a j s a v rSe n i j iZi vot predstavl j aj u
ribe (Pisces). Od svih vrsta riba, koje Zivu u moru oko
Raba s pom enu ti e e m o s a m o n e k e , k a o : louratu i l i podl a-
rlicu, (Ckrisopkiris au,rata), lubina ili srnudwta (Lwpulus
labrar), zubaca (Deuter uulgaris), kouaia (Zeus lfaber),
trigtw (Mwllus barbatws), bct{uw (Bor boops),' onda Skrpinw,
\arga, pirku, kanja i kweza. Sve ove vrsti i joS mnoge
druge dolaze na ribarnicu pod imenom bijele, koSteneribe,
k oja je od s v e ri b e n a j v i 5 e c i j e n j e n a .
O d r iba k o S tu n j a ta s c rn i m me s o m , koj e se sel e te
u pr oljeeu, ljet i i ra n o j j e s e n i u v e l i k i m pl ouatna pl ove u
moru bko oioka Raba, naivalniii su tr't'nj (Tynws ur'clgaris),
skuia lokarda (Scowber scomber), sleit (Clupea clupea) i
onda rodovi'brgluna, sardiela i sardjelica.
U m uljev i ti m d ra g a m a , k a mo u ti d u p otoci , Zi vi j egul j a
(Angwilla uwlgaris) poznata sa svojeg masnog mesa. Uz
n ju Z iv i u m oru , o k o o to k a R a b a , n j o j puno sl i dan u{ or
ili gruj
- i jedna vrsta rnttrine, koju narod zove gru'jeua tnati.
M edu k os tu n j a d e s p a d a j u i a s i me tri dni l i stoui i l i pl o-
uatice (Soleae), koje takoder Zivu u muljevitim dragama.
I ribe krskauiinjaie zastupane su po brojnim vrstama
u moru oko Raba. Najobidnija od njih je raita (Raja cha-
uata), a najdudnovatija drhht'li a ( Torpedo'lnartnornta). Onda
ima viSe vrsta morskilo rnadaka i rnorskik pasa. Sve ove vrste
prodavaju se na ribarnici pod imenom diuljai, diulja riba.
Morski pas (Carckarias glau,cus) sa svojim suvrstama
ovamo samo rijetko zaluta.
Nas eljeno s t i s ta n o v n i 5 tv o . Ak o p rem j e otok R ab
po pr ir odnom b o g a ts tv u n a j b o g a ti j i o to k u J adranskom moru,
ipak je r elat iv n a g u s to e a n j e g o v o g s ta n o v ni S tvadosta ni ska.
Na povrSini od 103'46km2 Zivi prema najnovijem popisu
5. 700ljudi ; t o j e o d p ri l i k e 5 5 l j u d i n a k mz. Od ovi h neS to
oko 800 stanuje u gradu Rabu (Arbe), a ostali stanuju ra-
s t r k ani po c ije l o m o to k u . Od a v l e s e s ta n ovni S tvo na otoku
 23

od davnine dijeli na uaujsko i u.utarnje, na stauarreili uau-

hare I na g{radaue.
Nekada je otok Rab bio gu3ie naseljen i brojio je
v i S e s t a n o v n i k a ,n e g o d a n a s . B i l o j e t o n e g d j e u X I V . s t o -
l j eeu. U o no doba uliv a o j e o to k n a j v e e e b l a g o s ta nj e, a
b r o j i o j e o k o 1 0 . 0 0 0 Z i t e l j a ,o d k o j i h j e j e d n a p o l o v i c a s t a -
novala u gradu. Broj Ziteljstvana otoku silno je spao po-
l o v i c o m X V . s t o l j e e a ,k a d j e g r a d i o t o k d v a p u t a u r a z -

Veseli pliuadi.

maku od nekoliko godina bio poharan od kuge. Onda je

p o s v j e d o d a n s t v u s a v r e m e n i l < ai z g i n u l o v i S e o d p o l o v i c e
p u d a n s t v a ,a g r a d o s t a o g o t o v o p u s t i b e z l j u d i . N a k o n o v e
k at astro fe Rab s e v ei nije n i k a k o p ri d i g a o n i u b l a g o stanj u
ni u broju Litelja. Propadanje i nazadak nijesu mogli da
z austa ve n i dos eljenja iz b l i /e g k o p n a z a v ri j e me t urske
prov a l e . Pre m a s luZ beni m p o p i s i m a (a u a g ra ,fi ) b roj i o i e
otok Rab polovicom XVl. stoljefa jedva 300 dima s 3.500
s t a n o v n i k a ( 1 7 7 8 ) ,d a k l e n e k o l i k o g o d i n a p r i j e p a d a m l e -
24

tadke republikeskupa s Novaljomi Lunom na otoku Pagu

(isola de Arbe e sua,giurisdizione) samo 3.692stanovnika,
a (1805) grad 948, s otokom 2.778,s Novaljom i Lunom
3.436 stanovnika.
StanovniStvograda Raba nije jedinstvenogporijetla.
Ono je mje5avina,u kojoj ipak prevladavaslavenska,do-
tidno hrvatska krv. Ovoj tvrdnji je najbolji dokaz to, da
se je do (1860)godine, liod najveeegdijela stanovniStva
u gradu u obiteljima govorilo iskljudivo samo hrvatski,i
da Zenske,uopee nijesu ni poznavaletalijanskogjezika.
Skolamai zasljepljenomstranadkompolitikom,koja je bila
upravljanai vodena iz Zadra, i pomaganaod austrijskih
vlasti, od Sesdesetih godinanaprijed,doSloje u Rabugradu
do velikog preokreta. lz Skole i javnog Livota podeose
talijanski jezik uvladiti u privatne obiteljskekrugove, u
kojima je, kroz stotine godina gospodovalameka hraatska
iakauitina. Od dana5njegstanovniStvau gradu: stariji svi,
a i neki mladi znadu i hrvatski i talijanskijezik.
Od starinskihpatricijskihobiteljiZivjelesu jo5 u gradu
R a b u , u d a s u p r o p a s t i m l e t a t k e r e p u b l i k e; d v i j e o b i t e l j i
Cernotta,dvije obitelji Doncinis,Sestobitelji Gctlzigna,dvije
obitelji LiuiC, jedna obitelj Nimira, pet obitelji Spalatin i
dvije obitelji Zudenigo.Prema popisu od (1805)ove obitelji
skupa brojile su 141 dlan. Danas Zivu joS u gradu Rabu
potomci : Dorninis (Demigne),Galzigna ili Ganzigna(Gav-
Zinje),Nim.ira (Nemire) i Spalatin.
Od starijih gradskih i pudkih obitelji Zivu jo5 i danas
u gradu : Bakote, Mariiii, Paitrouiii, Usrnijani, Pezeli,
Kukuliii, Ju,rasi, Dobrilouiii. Predolitc i Kaloiira. Onda
potomci starih doseljenikaiz ltalije: htdorin, Tomse, Tode-
sckin i Coldana. Po tom potomci mladih doseljenikaiz
talijanskog dijela Istre : Risrnondo,Sbiza i Stella. Uz ove
o b i t e l j i ,i m a j o S i d r u g i h ,a t e s u s e v r e m e n o mn a j v i S ed o -
selile iz vanjskih stanova kao: Spanjol, Batistii; Vidas,
Fafonjel, Baiii, Picwljirc,Brna i t. d. U najnovije doba do-
selile su se u grad jo5 i nekedruge obiteljiizvanai iz otoka.
Veoma je znaEajnapojava za grad Rab i za njegovu
budufnost,Stou njemu vladavelika nerazmjernostizmedu
 25

mu5karacai Zenskih.Po popisuiz (1910)Zivjeloje u gradu

Rabu315muSkaraca, dok je Zenskihbilo 500.Ova nerazmjer-
nost u spolovimakriva je, da mnogegradskegospojiceostaju
neudatei zatou gradu Rabu ima veliki broj starih usidjelica.
Vanjsko stanovniStvo(vankari ili stanari) i ako je
jedinstveno,slavensko,hrvatsko, ipak se na njemu opa-
taju izrazite.odlikedvaju razlilitih tipova. Jedan od ovih
odlikuje se vitkoSiu stasa ili stasitoSCu, plavom kosom,
plavom puti i plavim odima; dok kod drugogaprevladava
niski stas, pleeatost,crna mast puti, crna zagladenakosa
i crne odi. Mu5karcisu, opcenitoi kod jednogi kod drugog
tipa, puno ugledniji,i bilo ljepotomcrta na licu bilo drugim
svojstvimatijela, puno pristaliji od Zenskih.
Ovo stanovni3tvoZivi raseljenopo vrhuncima i pri-
stancimau cijelom srednjemdijelu otoka podevSiod Po-
lista i Padove do Gonora, zatim uz cijelo jugo-zapadno
podnoZjeKamenjakapodevSiod rta Gavranicedo Bikupice
u Drazi Supetarskoji na poluotoku Loparu.
NajraSirenijaprezimenamedu vanjskimstanovniStvom
na otoku jesu : u Barbatu; Ka\telan-Grce, Dedelin, Peciue'
Periiuif, Kordii, Debelii-Peran i Keko-Cerdak;u Banjolu:
Pende, Riborii, Marijan, Godinii, SwSiCi Piculjan (jedan
predjel B4njola poznat je pod imenom Gorinci); u Munda-
nijama : Spanjol, Beg, Pohljina, KrstaCiC,Kri\kouii, Ante'
*ii, Dwdii i Blagdan i u Supetarskoj: Dwmii, Tariba, Vi-
das, Poldon, Guraiii, Fafondjel., Makaus; u Loparu: Ma-
tahlija, Makarwnif, Bernoui1, Paparii, Jerif i Andreikii;
u Kampogu: Dedii, StaniCii, GwiCic, Lwpii, I{urelii, Mi|,
Mazolii, Scorlinai Karlii. Nekoja od ovih prezimenasusre-
eemo i u drugim vanjskim odlomcima.Ona su se raselila
po otoku Zenitbama i prelazomu alaituo ili na Eitak drugih
izumrlih prezimena.
Medu najstarijevanjske obitelji,kojih potomci joS i
danas Zivu, spadaju: Pende (Pende), Vidas (de Vidazo),
Durni.i (Dirnora), Rah (Racooick), Staniiii (Stantir), An'
dyeikii (Audrqxio), Mrkodii (Merckoxio), Jureiii (Juressa),
Celo (Celle), Suiii (Sozo), MiY (Mixe), VidiC (de Vidizo),
Gerce (Guerca).
26

Dva prezimenaspominju se u raznim ispravama joS

u pr v oj polov i c i X IV. s to l j e e a .

Naseljenost godine 1910.

M jes t a k u i a mkui hS - sZ,en- n":u'I N i j e - | dru-

,r,unul
kih I"l; m a c a I gi h
Rab 217 315 500 815 610 159
Barbat 126 419 467 886 885
Banjol 712 432 407 839 834
Supetarska 138 422 +28 850 850
Lopar 136 379 40+ 783 783
Mundanije 97 3+5 338 683 683
Kampor 95 283 318 601 599 2

S k upa 921 25ssI 2862 s4s7| 5245 161 |

I,iv of i d usevn a nadaren ost. Ziv of stan ov n i k a grada
R a b a v e o m a j e j e d n o l i d a n ,p u n s u t o n a ,g o t o v o m r t a v . M a l e n
broj stanovnika nije dostatan, da drLi tive i prometne
gr ads k e ulic e . K o l i k o i ma u g ra d u l )v o ta, taj se spl i nuo
i z bio, na s r e d n j o j u l i c i , o d l o Z e d o v a ro S a. Ovdj e j e usre-
d o t o d e n v a s p r o m e t i t r g o v i n a . O v u d a s e S e d e .S r e d n j a
ulica, ulica kraljice Marije jest: rapski Corso i rapska pl,aca.
S v e s u dr uge u l i c e p ra z n e i mrtv e . Po nj i ma se samo kad
i kad duje muklo koracanje ili lagano Skripanjei suStanje
po kojeg prolaznika.
Neka sumorna ti5ina, gotovo jednaka smrti, vlada i
u v eeini r aps k i h k u e a , n a k o j e o tp a d a j u popredno j edva
t r o j i c a i l i d e t v o r i c as t a n o v n i k a .
Zivot u gradu Rabu bio bi jo5 mrtviji i sumorniji,
kad ga ne bi budilo iz tog mrtvila vanjsko stanovniStvo,
k o j e g a s v a k i d a n u v e e e m b r o j u p o h a d a ,j e r j e u s v e m u
upueeno na njega i jer je on u potpunom smislu pravo i
j e d i n o s r e d i S t ed i t a v o g a o t o k a .
S t anar i, v a n j s k o s ta n o v n i S tv o ,d o l a ze u grad u teZatne
dane, da ov dj e p ro d a d u s v o j s i ro m a 5 n i trg: naj vi S e drua
( s v oje gr oS iie ) i o n o m a l o j o j a ; o n d a i po koj eg kopuua,
pijetla, piplicu ili kokoi i ribw,' a kad5to i koSaricu zelja
 27

ili domadeg uoia. Zimi donose na trg koko*ice, kosoue i

dru g e p t ic e, k oje hv ata j u p o d n a s ta v l j e n e p l o j k e. D ol aze
t ako d e r u gr ad, da ovd j e k o d trg o v a c a u d u e a n i m a nami re
s vo j e kuene pot r ebe.
U n e d j e l j e i b l a g d a n e d o l a z i v a n j s k o s t a n o v n i S t v oj o S
u veeem broju u grad. Neki od njih dolaze za kakav posao
ili d o g o v or k gos poda ri ma . N e k i o p e t d o l a z e z a to, da se

I{aia Kratjica Marija n"o|iurt; ,Kraliice lr[arije".

iorYllto

u g ra d u k ao na r odiS tu s a s ta n u s a p ri j a te l j e m i l i znancem
iz drugoga sela i da zakljude kakav posao. Mnogi polaze
u n e d j e l ju i blagdan u g ra d i i z s a m e n a v a d e ; a ml adari j a
z a t o d a s e u p o z n a ,d a s t e d e p o z n a n s t v o ,n a k o j e m s e k a 5 n j e
sklapaju Zenidbe.
Otkad je otok Rab postao veoma omiljelim morskim
k u p a l i Stem , ljet na s e s e z o n a u g ra d u R a b u i z te m el j a pro-
mj e n i l a . B r ojni s t r anci , k u p a l i S n i g o s to v i , k a o n eka vrsta
 \

28

modernihkolonista,spuste se u sezoni sa svih strana na

divotni i za(arani otok i nastane se u starom, ali sliko-
vitom gradu. Njihovim dolaskomprestaneu gradu obidno
mrtvilo i sumorna tiSina,a pojavi se Zivot pun raznolikosti
i privladivosti: Eiuotkctpaliini, Livot pun slobode,jer raz-
r i j e S e ni o s l o b o d e n
o d s v i h k o n v e n c i j o n a l n o skt oi ,j e r o p s k i m
okovima sapinju moderni Zivot u obidnimgradovima.
StanovniStvograda Raba je duSevnodobro nadareno.
Grad Rab stoji, od starine pa do danas, uzevSiu obzir
njegov niski broj stanovni5tva,u prvom redu medu dal-
matinskim gradovimai po broju i po kvaliteti svoje inte-
ligencije.Mnogi Rabljani,kao drLavnieinovnici,znali su se
podignuti do veoma visokih sluZba i bili su poznati kao
veoma sposobnii radini javni radnici.
Ugladenosti udvornost u starim rapskim obiteljima
jest neStopradjedovsko,ba5tinjeno,tradicionalno.JoS po-
lovicom XVI. stoljeeaslavio je jedan mletadki sindik za
Dalmaciju,ugladenostrapskihgradana.Meduostalim,kazao
je, da ih je baS u tom na5ao, da se mnogo razlikuju od
gradanadrugih dalmatinskih gradova, Sto nijesu kao ovi
osorni i naprasiti.
DruStveni,obiteljski i pojedinadkimoral rapskih gra-
d a n a n i j e b i o u v i j e k n a i s t o j v i s i n i . P o v i j e s n is p o m e n i c i
nam vele, da je dapadeviSe puta bio pao veoma nisko
kao na pr. i pri koncu XVIII. i na podetku XIX. stoljeea.
Vanjsko stanovniStvootoka Raba je uopeeradi5noi
u trudu neumorno.Rade i mu5ki i Zenske,ali su u radu
v e o m a p r i m i t i v n ii n a t r a Z n i .
Koji se je samo za kratko vrijeme pribliZio ovom
svijetu,upoznaoje odmah u -njemu sve manei vrline sta-
narskog,osamljenogZivota.Zivot im je joS veoma primi-
tivan. Ne poznaju velikih tjelesnih potreba i s malim su
zadovoljni.Du5evniim je horizontveomauzak. S drugima
su u prvom dasu nekako plahi, a potom razgovorni,pri-
jazni i veoma udvorni.
Inade nijesu nikakvi glupaci, veC dapade duSevno
veoma dobro obdareni.Osobitouzorit je njihov moral. Op
mana najviSeim Skodi tvrdoglavost,radi koje ih je teSko
 29

koja je kriva, da teSko napu-

poduditi,i konservativnost,
Staju stare Stetnenavike.
Z a n i m a n l e . U g r a d u R a b u i m a n a j v i S et r g o v a c a .
Oni dnevno najviSezaraduju,jer providaju ne samograd,
nego i vas otok i joS k tomu Lun, a djelomidnoi Novalju.
Svi dudanismjestilisu se
na srednjojulici. Neki od
njih odlikujuse svojimbo-
g a t i m , m o d e r n ou r e d e n i m
izlozima.
Za trgovcima dolaze
zanatlije ali ovi mnogo
manje zaraduju i slabije
Iivu. Medu zanatlijama
prvo mjesto zauzimlju: ko-
uadi, stolari i brijaCi. U
g r a d ui m a v e o m am o d e r n o
uredenih brijadnicai de-
Sljaonaza mu5kei Zenske.
Isto tako ima i dobrihsto-
larskih i kovadkih radi-
onica. Na viSe mjesta u
gradu duju se i krosna.
T k a n j e mv u n e n o g as u k n a
i platna iz lika od lana,
konopljikei brniStrebave
se Zenske.
Lijepa se buduinost
smje5ihotelierima i Predenje.
kavanarima, pode li
Rab dalje na putu svoga razvoja do svjetskog morskog
kupaliSta.
Mnogi rapski gradanijesu posjednicizemalja(oranica,
vinograda,Suma,pa5njakai t. d.), ali zemlju sami ne obra-
duju, vee im je obradujuvanjski stanari (kmetovi),s ko-
j i m a i m a j u s k l o p l j e n ep r i v a t n e u g o v o r e , p r e m a k o j i m a
dijeles njima prirod od zemlje i prirast od stoke.
30

V a n j s k o s t a n o v n i S t v oo t o k a R a b a b a v i s e p o g l a v i t o :
rat ar s t v om , v ino g ra d a rs tv o m , Su ma rs tv o m (sj edenj emS ume)
i s t odar s t v om . D ru g i m p ri v re d n i m g ra n a m a pri rodnog go-
spodar s t v a bav i s e s a m o s p o re d n o .
Ratarstvo na otoku Rabu nalazi se na veoma niskom
stupnju. Oranice ili njive oru starinskim drvenim ralom,
na dijem vrhu nataknut je mali gvozdeni Siljak (lemeS).
Drveni plugovi nijesu poznati na otoku, a modernih Ze-
ljeznih plugova ima samo nekoliko. Plitko oranje krivo je,
da oranice, i akoprem su po kvaliteti zemlje prvoklasne,
d os t a s labo r ode .
O d Z i t a r i c e s i j e s e n a o t o k u n a j v i 5 e :p i e n i c a ( T r i -
ticur'ro uu,lgare), jeiaru (Horder,trn uctlgare), raE (Secale ce-
reale),'pir, (Triticuwt. spelta) i kttku,ru.z (Zea Mois). Ovo je
p r v a s jet v a ili r a n a l j e ti n a . O d p o z n i j i h Z i tari ca si j e se samo
pv/oso (Panicwrn rniliaceurn).
O d s o d i v i c a s i j e s e n a j v i S ep a s u l j i l i f a E o l ( P k a s e -
olws uttlgaris) i m,ali faEol ili lopariic (Pkaseolus Loparii).
Sam o u v r t ov im a o k o l o k u i a s i j u n e 5 to m al o boba (V i ci a
faba), graika ili biEe (Pisu,wt,satiuurn) i leie (Eruuru lens).
Od okopavina s i j e s e n a j v i S er e p a ( B r a s s i c o r a p a
cotnmttr,r,is)i ne5to malo wtrkue ili mrlina (Daucus carota),
a sadi viSe vrsta zelja, medu kojima i ku,pusglauati (Bras-
sica olera,cea capitata).
Bilje za trgovinu i tvornidarstvo na Rabusego-
to v o i ne poz na . Od n j e g a s e s i j e n e S to mal o l an (Li nr.tuo
ttsitatissirnuwt) i kotcoplja (Canabis satiua). Pred rat se za
nekoliko godina sadio puno dwkan (Nicotiaua tabacurn).
Tako je na pr. (1911) bilo na otoku posadeno 1,684.000
s t r u k a , a z a o s u S e n ol i S i e , p r e d a n o n a c a r i n a r n i c i ,d o b i l i s u
sadioci 63.000 K.
Od krmivog bilja sije se jedinolucerno,ljekarica
ili sedmaia (Medicago satiua),
Najnapr ed n i j a o d s v i h g ra n a p ri ro d n og gospodarstva
na otoku je vinogradarstvo n a a m e r i d k o jp o d l o z i .N a -
p r ednos t u ov oj v rs ti g o s p o d a rs tv a p o k a zuj e naj odi ti j e,da
su r aps k i s eljan i s p o s o b n i z a Io , d a p o s tanu dobri i na-
 31

prednigospodari,samo ih trebapouditii u drugim granama,

k a k o s u b i l i p o u d e n i z o r n o u p u e e n iu r a d u o k o l o z e .
L o z a n a R a b u d a j e r e d o v i t oo b i l a nr o d : v e o m as l a s n o
g r o Z d ei v e o m a u k u s n o v i n o . O d g r o L d a g o j i s e i r a n o
stolno groZde.Za berbe se redovito runi i preSa (masti)
n a p o s ec r n o , a n a p o s e b i j e l o g r o Z d e .I u p i v n i c a m as e
u l i j e v au p o s e b n eb a d v ec r n o , a u p o s e b n eb i j e l o . R a p s k i
v i n a r i s u v j e S t a cui p r a v l j e n j uu k u s n i hs t o l n i hv i n a: c r n o g

Oranle.

v i n a , r u m e n o g v i n a ( o p o l ) i b i j e l o g v i n a ( d a l m a t i n s k eZ u -
t ine ). Pra v ljenjem f inih vi n a n a R a b u ma l o s e b a ve.
Nekadaje na otoku uz vinogradarstvo cvalo i v o-
e arstvo . U t r gov ini bi l e s u p o z n a te ra p s k e s u h e sruokue.
D an a s vo e ar s t v o na Rab u p ro Z i v l j u j e p ra v u k rl z u . A i pak
R ab i ma sv e nuZ ne us lo v e z a ra z v o j n a p re d n o g v oi arstva,
dap a (.ei z a gojit bu r az l i d i to g j u Z n o g v o fa , me d u koj i m
limuna i naranaia i ietru,na (Citru,s Lirnonu,w), (Citrus
durantiuru) i (Citrus rnedica).
32

J o S n e z n a t n i jjee p o v r t l a r s t v o . R a b ,k o j i b i i n a d e
mogao da ima obilje svakovrsnogpovria i za izvaZanje,
jer obiluje Zivim vodama, prinuZdenje da povree iz dru-
guda uvaZa.
N a R a b u s e j o 5 d a n a sn e d a j e v a Z n o s t ni i g o j e n j u
c v ij e e a. Inade se u gradu uz ne5to egzotidnogcvijeia
nalazi veoma lijepih ru,Ea.Po stanovima i seliStimadje-
vojke goje veoma rado mirisaui bosiljak (Ocirnu,rnbasili-
cum) i kliniii ili garofol (Diantus cariopkilws).
Veoma je unosnoza otok Sumarstvo (sjedenje
S u m e ) ,k o j i m s e m n o g i o d v a n j s k o g s t a n o v n i S t v ab a v e
zimskim mjesecima.Drva posjedenaizvaZaju se najviSe
u Mletke.
Stodarstvo na otoku je danas isto tako slabo na-
p r e d n o k a o i r a t a r s t v o .P r e m a p o p i s u b i l o j e ( 1 9 1 1 . )n a
o t o k u : O v a c a2 0 . 1 5 7 ; k o z a 7 6 0g; o v e d a1 . 2 8 7m , e d uk o j i m a
krava 128; svinja 1.223i magaraca582. Ovi brojevi su se
u godinamapreko svjetskograta dosta snizili.Osobitoje
ovih zadnjih godina nazadovalo ovdarstvo, koje je nekad
bilo najprivrednijagrana gospodarstvana otoku. Na
otoku Rabu s njegovim okruZjem,Lunom i Novaljom na
Pagu paslo je u proSlimvjekovima preko 40.000ovacai
7.000 do 8.000 koza. Pastiri (brauari) bili su u ono dobd
posebni staleZ i uZivali su posebne povlastice.Stridnje
(tose) bile su prava slavlja, pa ih je zato i Juraj Barakovie,
stari hrvatskipjesnikiz Zadra, ovjekovjediou svojoj pjesmi
,,Dra{a rapska Pastirica".
I peradarstvo gojilo se nekad na otoku puno viSe
n e g o d a n a s . B i l o j e v a n j s k i h o b i t e l j i n a s t a n o v i m a ,k o j e
bi drZalei po vi5e stotina Livadi (kokoSa,tukaca, gusaka
i pataka). Gojili su takoder mnogo kopuna, kojih je bilo
t o l i k o n a R a b u ,d a s u s e i i z v a l a l i .
I pEelarstvom su se stari Rabljanivise bavili, nego
s e b a v ed a n a 5 n j iU . o p o r u k a m ai d r u g i mj a v n i m i p r i v a t n i m
pismimaspominjuse veomatestouljanici sa velikimbrojem
u l o v a i l i k o S n i c a .I n a d ej e i p d e l a r s t v on a R a b u z a o s t a l o .
Najobidajnijese pdelari sa starinskim koSnicamabez po-
 33

kretnog saia, ali s u p o z n a t e i m o d e r n e k o 5 n i c es a p o -

kretnim saeem.
Na otoku je nekadabilo posadenomno5tvo dttdoua
(Mot rts alba). U ono doba gojile su se suileuebube ili

Sumsha ictito: trIagnrci u. Stttni.

suilci (Bombir mori). Od dahura, o v e v e o m a k o r i s n e g u -

s j e n i c ep, r e l a s e i t k a l a s v i l a . O v a j o b r t p o t p u n o j e
propao kao i solarsluo.
Ribarstvom se nitko osim malih iznimkana otoku
Rabu ne bavi od zanata,a ipak bi ova grana privrednog'
gospodarstva, od koje i sadamnoge obiteljidobivajuIijepe
34

koristi, mogla mnoge obiteljida prehrani,kad bi se s njom

racionalnobavile; osobito kad bi se prihvatile naprednog
ribogojstvau zato priredenimribnjacima.
Prema danaSnjemstanju, na Rabu su najizdaSniji
ribolovi: ribolov na tunjeve i ribolov na skuSe(lokarde),
ali koje godine jedan i drugi izdadu.Tunjevi se love na
h t n e r a m a( t o n a r e )u m o r s k i m d r a g a m a :u s v . E u f e m i j eu,
Supetarskoji u Magu. Prije je ovih tunera na otoku bilo
viSe.SkuSe(lakarde)love tako, da traZe njihoveploue na
otvorenommoru i vode ih pomoiu jakog acetilenskog svi-
jetla u drage (na poStu),gdje ih opkole gripow ili tratorn,
velikom mreZomza povladenje i istegnuna kopno. Za ovaj
ribolov urede se u ranom proljeiu posebneribarske drw-
Eine (sviiari), od kojih svaka ima svoj grip (tratu) i dvije
lade: ladu veeu ili griparicu i ladu manju saiiaricu. Ovaj
ribolov traje od marta do augusta.Ribarise samoza mirnih
noei, kad je mrak t. j. kad nema mjeseca(u mrakovima).
Jedan ovakav ribolov moZe donijetii po viSestotinakvin-
tala skuSa(lokarda).Nekadasu ova dva ribolovabila puno
izda5nija.Onda je Rab mnogosoljeneribe (zeladie)izva\ao
u Senj, Jakin (Ancona), Mletke i Pulju (Appulia).
Tratom, ili velikom mreZom za povladenje,love se
na poStamadanju i noeu i bez svicara,joS velike kolidine
girica (maride e glaoni). Kod ribanja sluZese joS i drugim
mrelama: potponarna,prosticama (sanadiZe),btoguaratna,
palandararna,i jastogarAtna. Ove se mreZene povlaZe.Njih
u vederspusteu morena ribnim mjestima,a u jutro ih dignu.
Veomaje zanimiv ribolov s parangalom (napd. efla).og).
Ovo je ribarskaspravasa vi5e stotinaudica,koje su putem
kratkih uzica privezanena tanki, ali jaki konopacdaleko
jedna od druge tri do detiri metra. Kad se ova spravahoie
d a u p o t r e b iz a r i b a n j en a d j e n us e u d i c e m e k o m .
U proljeeu po muljevitim dragama bacaju ur\e sple-
tene od pruea ili Zice.Mnogi love ribu i na u,diclt'ili na
trstikr.t,.Medu svima ribolovimarajzanimivijije onaj na suiitt
pod osti. U veIer, nakon Sto je gusti mrak prikrio kopno
i more, i nakon Sto se posvema utrnulo povedernjepo-
vjetarce,isplove iz luke male ladices jakim acetilenskim
 35

svijedama(feralom)na nosu, i zaplove svakatiho veslajuei,

svojim posebnimpravcem drl.efi se daStouvijek u blizini
o b a l e ,n a m o r s k o j p l i d i n i .N a s v a k o j o d o v i h l a d i c as a m o
su dva ribara,od kojih jedan vozi, a drugi stoji na ostima,
kojima tude na morskom dnu svijetlomza(aranu ribu.
Umrlost i zdravstvo. Prosjedno na otoku Rabu
u m i r e n a j v i 5 e d j e c e i s p o d 1 g o d i n e ,a z a t i m d j e c e o d 1

Twnera w DraZici.

g o d i n e d o 5 g o d i n a .O d l j u d i o d r a s l i hn a j v i S ei h u m r e u
razdobljuod 60 do 70 godinai od 70 do 80. Premapopisu
i z g o d i n e ( 1 9 1 1 . )u m r l o j e n a o t o k u R a b u o d u k u p n o g
b r o j a 1 0 4 : d j e c ed o 1 g o d i n e4 3 , d j e c eo d 1 g o d i n ed o 5
g o d i n a1 1 , l j u d i o d r a s l i ho d 6 0 d o 7 0 g o d i n a1 0 , l j u d i o d -
raslihod 70 do 80 godina11.Ostatakotpadana drugegodine.
Od vanjskog pudanstvaumre ih dosta medu odraslim
od bodca (upale pluea).Kod djece se redovito svake go-
dine pojavi kakva poSasnabolet.
36

U gradu Rabu nastanjenasu sadatri lijednika.Jedan

je kotarski lijednik, kojega plaia drlava. Ovaj je istodobno
i lijelnik proti malarije.Drugi je opeinski lijednik,a treii
p r i v a t n il i j e d n i k .
U gradu je jedna apotekaili ljekarnica,koju uzdrl,i
Mr. Ph. Josip Uzmiani i jedna drogerijaJosipa Bakote.
No5nja, domada jela, obidaji i zabave. U gradu
Rabu imueniji se obladepo kroju (modi),a slabijeimueni
odjevaju se ua uaroikw (alla borghese).Od svjetskog rata
ovamo vidi se i dostagolotinjei dostabosotinje.Kod vanj-
skih nema ni u kroju ni u bojama odijelazanimivosti.
Oznaka narodne noSnje kod muSkaracajest cruen-kapa,
koja se sve vi5e zatire,pleteni opanci (opute),koje sve to
vi5e ustupaju mjesto tako zvanim liikirn opancirnai do-
maee od vune pletene crue gaie (maje),koje takoder po-
staju sve to rijede.Vezenihko5ulja sasvim je nestalo.
Kod Zenskihje joS saduvanstari kroj. Njegovaoznaka
jest kratka naborauasuknja s kosom i naramcimai kratka,
sprijedasasvim zatvorenaEupica.U Zenskoj no5nji redo-
v i t o v l a d av e l i k oS a r e n i l oC. r n i n un a o t o k u R a b un o s es a m o
u d o v i c ei s i r o t e z a z n a k o b i t e l j s k eZ a l o s t i .I n a e ej e i o d
Zenskog starinskog odijela mnogo toga isdezlo.Tako su
n. pr. gotovo netragomisdezleiipke (merliei). Kod Zenskih
saduvalesu se joS navezenekoSuljei nabranirukavi,dodim
je nestalovisokih ovratnika.
K a o Z e n s k i u r e s v i d e s e j o S u u S i m aZ e n s k i hm a l e
minduSe,a oko vrata cruenikoralji velikog zrna. Na prstu
prstenjakunoseudateZenske uericw,vjendani znak; rijede
vjendaniprsten,a veoma rijetko prstenje.
U novije doba daje se velike vaZnostigojenju i ple-
tenju kose. Kod Zenskihu gradu,osobitokod onih iz bolje
stojeiih obitelji,vide se razne modernefrizure,a kod Zen-
skih izvana jo5 je obidajnooplitanje u opletak.
Rapski gradani su dobri izbirati jela. Mimoilazeei
obidnajela, kojima se hrane, da redemobar koju o tako-
zvanimposlasnimjelima.Nigdjese na otocimadalmatinskim
ne pojede toliko diuljaii (zeceva,kuniia, kokoSicaprepe-
lica,pataka,golubovai t. d.) kao u gradu Rabu. Slasnisu u
 37

proljedei tusti rapski jantiii i jariii. JoS su tedniji u zimi,

nadasvekao poslasticaza boLi(ne blagdanemasni rapski
hopu,ni.Kao zamjenuu jelu i u dasnepostove,Rabljanijedu
rado i dobru morsku ribu. Od peciva su veoma slasni
rapski slatki holaii ._ naime rapska torta.
Vanjsko stanovniStona otoku nije izbirivo u jelima.
P o p r e l n o o n o s e h r a n i d o s t a l o S e ,i a k o p r e md a n a s v e e
mnogo bolje nego pred 20 godina.Najobidnijaje njihova
hrana: kukuruzouakaia, uariuo i zelje. Za kakove posla-
stice ne znadu. I svjeZegamesa jedu dosta malo. Rade
jedu soljenomeso: svinjetinui bravetinu(kaStradinu). Kruh
peku pod pekom.
Sto se tiCe obieajas lokalnim koloritom,takovih viSe
u gradu Rabu nema.Ovdje se vee danassvagdjei u svakoj
prigodi sve vlada i vrti i pleSepo onom nekom suhopar-
nom medunarodnomvaroSkom ili gradanskom galateju,
kojega ne prati osjedaj srca, veC samo neka prevejana
servilnosti ulagivanje.
U proSlostise nije ovako Zivjelo u gradu Rabu. On
je imao svojepatrijarhalne obiCaje,kojih se je svaki strogo
drLao. Prema ovim obidajirpaslavile su se u obiteljskom
krilu i uz sudjelovanjeznanacai prijatelja na najsvedaniji
nadin krslithe. JoS sveEanijeod krstitaka obavljale su se
1enidbe, suadbei piroui. Osobiti Livot ovim veselimzgodama
davale su doskoiice,Sale i igre, ito su bile u obidaju, kad
se je zarutnica s njezinom bogatom priijom izrudjvala
svatovima mlado?enje.Zanimive su bile i zdrauice, koje
su se govorileza rudkom. Sa zdravicamaizmjenjivalose
veselopjevanjesuatouskikpjesarna i svirka uz leut ili citaru,.
Veselje se zakljudivalo plesom dornaieg kola. Sve bi to
trajalo do u kasnu nod.
Zanimivi su bili i Zalobni pogrebni obiCaji. Nakon
Zalosnih posjeta i obavljenih obidajnih molitava u kuCi
mrtvaca,koga su takoderritmidkimsvojim plaeemoplakale
i zato sakupljene nariku.Se,prenesaobi se mrtvac u spro-
vodu iz kuie Zalostiu crkvu, gdje bijaSeobiteljskagrobnica.
Prvi stupali su znakono5epojedinih bratovStinaili skula,
za njima je iSlo sveCenstvou crnim crkvenim odorama,
38

a o n d a m n o s t v op o k l o n i k as a s v i j e i a m a .O v i s u o k r u Z i v a l i
l i j e s , k o j e g as u n o s i l aS e s t o r i c ai l i o s m o r i c ab r a i e i z o n e
bratov5tine,kojoj je pokojnik pripadao.
Nakon obavljenaopijela otvorila bi se obiteljskaraka
i l i b r a t i n s k ag r o b n i c ai m r t v a c b i s e d e s t oz a o d j e n uut s v i -
lenu ili zlatnu latku spustiou grob uz pla( i lelek narikuSa.

trIocnih su. Krislofora.

NeStosu se bolje saduvalistarinski domaei priprosti

obidaji kod vanjskoga stanovniStva,ali i -ovdjeu novije
doba sve viSe isdezavaju.S obidajimausduvalo se kod
vanjskih i narodno pridanjei narodnapjesma.Ljeti za ve-
dernjehladovinena kakovoj velikoiuolti pred kueom,?7!^i,
-kojeg
oko dobroplamsajueeg ognjistasakupese susjedi,te
u dokoniii krate tasove pridanjemili pjesmom.Napjevkod
pjevanjaje redovito tugaljiv, a pridanjepuno tajinstvenosti.
 39

Rab je imao i svojih opcihslava.Ove slaveslavilesu

se u gradu,kamo bi se u one dane zgrnuo narod s ditavog
otoka i okruZja.DoSlobi i mnoStvostraflacas blizih otoka i
s k o p n a , am e d un j i m ai m n o g it r g o v c i sr a z l i e i t o m
trgovinom.
Najvedeod svih opiinskih slavau Rabu bile su dvije
slave u podast sv. KriStoforapokrovitelja rapske opdine.

Modnih su. Kristofora (s druge strane).

J e d n as e o d n j i h s l a v i l a 9 . s v i b n j a u s p o m e n I u d e s n o g
oslobodenjagrada po zagovoru svedevu(dies Victoriae),a
druga na 27. srpnja na uspomenunjegovemudenidkesmrti
(dies Natalis).Ova dva blagdana bila su proglaSenaop-
iinskirn praznici?n& posebnom odredbom gradskoga vijeea
(21. lipnja 1364.) u podast kralju osloboditelju Ljudevitu
AnZuvincu.Proslava ovih opdinskihpraznikabila je veoma
sveeanai u crkvi i vani. Jedna i druga zapolimala se je
40

vedernjicomna predvederje. Vedernjicimoraoje prisustvo-

v a t i k n e z , s u c i i o p e i n s k ov i j e i e s a v o S t a n i c a m aN. a 8 .
svibnja u predvederje,,dan Pobjede",poslali bi prokura-
t o r i s t o l n e c r k v e p r o p i s a n uk o l i d i n uv i n a : b i s k u p u ,k a n o -
n i c i m a i o s t a l o m s v e i e n s t v u; k n e z u , s u c i m a ,o p i i n s k i m
v j e en i c i m a ; s a m o s t a n i m a i g r a d s k i m s i r o m a s i m aN . a dan
o v i h s l a v a p o p o d n e n o s i l as e u o p h o d u g l a v a s v e e e v au
moeniku od srebra, igrale su se i aite*keigre: strijeljalo
se iz luka. Najbolji strijeljaddobivaoje odredenunagradu.
S u d , j e d n a i d r u g ak u r i j a ( c u r i am a i o r ,c u r i am i n o r ) s l a v i l e
su ove slavesedamdnevnim praznikom.
D a n a S n jfee r i j en a 2 5 . 2 6 .i 2 7 .s r p nj a n i j e s un e g ov e o m a
b l i j e d as l i k a i u s p o m e n ao n i h p r o 5 l i hs l a v a ,S t oi h j e s l a v i o
g r a d R a b i o p e i n ar a p s k a , p o n o s n ar a d i s v o j e s l o b o d ei l i
o p e i n s k ea u t o n o m i j eS . l i d n i mz a n o s o mm o l d a j e R a b p r o -
s l a v i oj e d i n od a n s v o g n o v o g o s l o b o d e n jua n o v o j n a r o d n o j
drZavi.
Crkveno i politidko uredenje. Do godine (1828.)
o t o k R a b s L u n o m i N o v a l j o m s a d i n j a v a oj e z a s e b n ub i -
s k u p i j u .L e o nX l l . p a p as v o j i mp a p i n s k i mp i s m o mi l i b u l o m
, , L o c u mB e a t iP e t r i " d o k i n u oj e , u z n e k ed r u g ed a l m a t i n s k e
b i s k u p i j ei r a p s k u b i s k u p i j u ,p r i k l j u d i v 5j ie z a j e d n os o s o r -
s k o m b i s k u p i j ik r d k o j . S d o k i n u e e mb i s k u p s k es t o l i c eb i o
j e d o k i n u t i k a p i t u l k a n o n i k a b i v S er a p s k es t o l n i c e ,a n a
o t o k u j e n a s t u p i l oc r k v e n o p r o v i z o r n os t a n j e ,k o j e j e p o -
t r a j a l os v e d o ( 1 8 4 9 . )O. v e g o d i n eb i l e s u d e f i n i t i v n os r e d e n e
c r k v e n ep r i l i k e n a o t o k u i n a p o d r u d j ud o k i n u t eb i s k u p i j e .
Grad Rab dobio je svoga Zupnika s naslovom Arcipreta
(Archipresbyter)i tri pomodnika s naslovom rnansionara
(Mansionarii).GradskomZupnikubila je takoderpovjerena
s l u Z b ai v l a s t P r o - V i k a r an a c i j e l o mt e r i t o r i j ub i v S eb i s k u -
pije. Ostali otok bio je podijeljenu Sest samostalnihftz-
racija ili Eupa svaka sa svojim kuratom ili Zupnikom.
Z u p a L o p a r p o o v o m n o v o mu r e d e n j ud o b i l aj e u z Z u p n i k a
i jednog pomoenika.Za onaj dio otoka Paga,,koji je pri-
p a d a o p g d d o k i n u t u b i s k u p i j u b i l a j e u z d r L a n aL u p a u
N o v a l j i .Z u p n i k u u N o v a l j i ,k o j i v e d n i j e n o s i on a s l o vA r -
cipreta bude podvrgnut izloteni kapelan na Lunu. Tek
0,q
h
h
NT
?/
\r
e
G
LV
42

( 1 8 7 0 . )p o s t a o j e L u n n e o v i s n o mZ u p o m , a n o v a l j s k ij e
Z u p n i k d o b i o k a p e l a n az a S t a r u N o v a l j u .
Otok Rab politidki uvijek je pripadao kraljevini Dal-
maciji. Kad je Austrija definitivno bila uredila politidku
upravu u Dalmaciji,Rab je s Pagonrpotpao pod politidki
kotar Zadar, pod kojim je ostao sve do konca svjetskog
rata i do rasula Austro-UgarskeMonarhije.Nakon Sto je
mirom u Rapallu pripao Jugoslaviji i nakon Sto su ga
(24. 4. 1921.)ostavile talijanske okupatorne dete, bio je
prikljudenpolitidkom kotaru u Benkovcu. Istodobnobila
je u gradu uspostavljenaza politidkeili upravne poslove,
Politi|ka isptostaua.Od podetka 1924.potpada pod kotarsko
poglavarstvou Krku.
Drugi drZavni uredi u gradu jesu: kot. sud, po9tanski
i brzojaani wred, porezni ured,, carimarnica,, luiki ured i
fr.nansijskai orwEnidkastanica.
Sto se tide autonomnihposalacijeliotok Rab salinjava
s a m o j e d n u u p r a v n u o p e i n u .N a d e l uo p i i n e s t o j i o p e i n s k i
uaielnik, koga u upravi pomaZu opiinski prisjednici i
opiinsko uijeie. Opeina drti i plaea: opiinskog li;jeinika,
nadiuwara,, tajnika, dua pisara i 4 lugara. Vanjsko sta-
n o v n i 5 t v on a o t o k u p o d i j e l j e n oj e u S e s ts e o s k i ho k r u Z j a :
Barbat, Banjol, Mu,ndanije,Draga, Lopar i Kampor. Svako
od ovih podrudja imade svojega seoskogglauara i svoj
seoski zbor.
Skole, dru5tva i druge razne ustanove. U gradu
Rabu postoji Puika mje\ouita t'rorazredna \kolo, koju po-
hadaju gradska i banjolska djeca. JoS imaju na otoku
Ptt,iktt,duorazredu,wtnje\ouitw *kolu.' Barbat, Draga i Lopar.
Kamporsku djecu od starine privatno poudavajuoo. Fra-
n j e v c i s a m o s t a n as v . E u f e m i j e .L a n j s k eg o d i n eu r e d i l es u
Qpaticesamostanasv. Andrijeu svom samostanuPriuatnr't
Skoltt,za Lenski rudni rad, a oo. Franjevci u samostanu
sv. Eufemijeprivatno poudavanjei pripravljanjedjece za
gimnaziju.Drugih Skola na otoku nema. Roditeljiiz grada
ili izvana,koji hoee da svojoj djeci dadu viSu naobrazbu,
Salju ih na Skole u druge gradove.
 43

i G r a d Rab napram malom broju svoga stanovniStva

i m a d o s t a b r o j n u i n t e l i g e n c i j us a s r e d n j o m i v i S o m n a -

\3
\)
o
h.l

\
rh

V)
V)

\\
t-r

obrazbom. osim malih iznimaka, nalazi

Sva ova inteligencija,
se u drZavnoj sluZbi. Vanjska s e o s k a o k ru Z j a j o 5 nemaj u
44

svoje vlastite inteligencije,ali imaju vee podmladak,koji

im sluZina diku.
Od politidkoprosvjetnihdruStavapostojalaje u gradu
,Hruatska Citaonicau,koja je zamrla. JoS starije bilo je
politidko udruZenje,,Napredak".Danas postoji ,,Soltol"sa
s v o j i m p o d m l a t k o mN . akon oslobodenja bila je utemeljena
i mjesna organizacijaJwgoslauenshe uarodnc ornladine. Isto
tako bila je ponovno uskriSena,,Grailauskari,uzika".
U gradu postoji joS ,,JAttna, Dobrotuornost"za po-
maganjesiromaka.Od novdanihzavoda ima sadau gradu
svoju :,.Ispostoutt"Prva Hrvatska Stedionica u Zagrebu,
a Hrvatsko GospodarskodruStvou Zagrebui svoju oPo-
sudilnicw" i svoju ,,Potro*nn,zadruE{wn.Postoji joS u Bar-
batu : ,,Jugoslauenska iitaonica" i ,,Zemljoradni5kasloga",
a u Loparu PotroSna zadru{a".
Putevi, hoteli, svrati5ta i kupali5ta. Nekada se
na otoku Rabu puno viSe pazilo na puteve,nego se pazi
danas.U starom rapskom statutu (zakoniku)spominju se
m e d u d r u g i m g r a d s k i m d i n o v n i c i m ai t a k o z v a n i s w c iz a
pwteue(judices cararioru,rn). Njihova sluZba trajala je Sest
mjeseca.Medu ostalim morali stJ,zatrajanja svoje sluZbe,
obaei dva puta sve putet,e i karale (uias et cararas) na
otoku (karalama danas narod zove puteve, koji od po-
j e d i n i h k u d a v o d e n a g l a v n i p u t ) . G d j e b i p u t e v e n a S l iu
n e r e d u ,i m a l i s u d u Z n o s tn a r e d i t in a j b l i Z i m ak, o j i s u o n d j e
stanovali,da ih pod globom od dva perpera poprave i
odiste. Kad su ovi sluZbeni nadziratelji puteva (cestari)
u l a z i l i u s v o j u s l u Z b u ,p o l a g a l b
i i p o s e b n up r i s e g u .O p e i n a
i m j e i z o p d i n s k eb l a g a j n ez a o n o S e s t m j e s e c i s l u Z b e
plaiala po 40 solida.
Danas su putevi po otoku u posve derutnom stanju.
Redovitoje po njima teSko idi radi mnogogkamenja,koje
se po njima kotrlja. Nekoji su opet za zimskihkiSnihdana
sasvim neprohodni,jer su puni kalju?a i gliba, i jer po
njima na mnogo mjesta tede voda, koja ne moZe da otide
potodidimai jarugama,koje se mnogo puta zaplute.Kad
bi otok Rab imao dobre.i uredeneputeve on bi bio naj-
idealniji perivoj, pravi Eden,jer je prepun prirodnih Eara.
 . '-irbe*f!-*
t=,. -*-"X;;- -a1- ---*--e,-

45

DuZnost je dakle onih, na koje to spada,da se zavzmu

zato,da Rab do brza dobije dobre i uredene puteve. Da-
pade samo stanovni5tvootoka nutarnje i vanjsko moralo
bi se zauzeti,ako Zeli svojim potomcimabolju buduenost.
Prvi i najudobniji hotel na Rabu jest ,,Grand Hotel".
On se nalaziu monumentalnojrina5imentopaladiDominis-
N i m i r a s a l i j e p o m t e r a s o mn a s r e d n j o ju l i c i , u l i c i k r a l j i c e
Marije,kod VaroSke plokate (TrS kralja Petra L Oslobo-

Na hupanju.

d i o c a ) .O v o m e h o t e l u p r i d r u Z e n oj e v i S e d e p e d a n s a .L i j e p
je i udobni ,,Pensionat Pralca" sa ulazom na gradskim
bedemima.
U novoj zgradi na VaroSkoi plokati smjestio se je
,,Hotel Park". I ovaj hotel je udoban i dobro drLan. U gradu
na Go rn j o j ulic i pr am a c rk v i s v . J u s ti n e u n e k a d staroj
pala e i o b i telji G aus inja (Ga l z i g n a )s m j e S te nj e d o b ro ureden
,,Pensionat Zagreb".
Va n gr ada, s one stra n e l u k e (p re k o p o rta ) b l i zu V i l l a
Lucia nalazi se ,Villa Komenskyn, koju rado pohadaju
46

moravski desi. Na starom skveru (brodogradili5tu)pod

gradskim parkom Komordarom nalazi se tik do samoga
mora ,,Pensiomat fnualid" bivSi njemaeki Skontistenheim
i Villa So.1fr,a". Ovo su nove zgrade.
,Villo Antoinette"na Gornjoj ulici u gradu na mjestu
s t a r o gs a m o s t a n as v . J u s t i n e ,u k o m u s u s t a n o v a l eb e n e -
diktinke pudanke i dvije vile na Suhoj Punti pripadaju
sada deskojobitelji Kostrica.
Medu kavanamau gradu Rabu najljep5aje i najviSe
pohadana,Kauana pod LoEorn" (Korona k Slobodi).U va-
roSu je sada restauracija,Slauija". Na Rabu ima jo5 drugih
kavana i svratiSta.Strance na spavanjeprimaju i mnoge
privatne obitelji. U Rabu se moZe udobno smjestitii do
1000 kupaliSnihgostova.
Na brdaScu KokoSicaokrenuta prema gradu Rabu
vidi se velidanstvenanedovr5enazgrada. Ovu je zgradu
n a r u d i l ab e d k ao p e i n a ,g l a v n ig r a d b i v 5 ep o d u n a v s k eH a b s -
bur5ke Monarhije prije rata. Za rata je bila obustavljena
radnja. Ova zasnovanaali nedovrSenavelegradnjadanas
trune i propada,kazujuti prolaznicimada je nestalosamo-
sile, koja je kao mora ispijala du5u mnogih Slavena.
Na Rabu se nalazetri uredenakupaliStas kabinama:
kupaliste ,,su.Euifernijeuna starom Skveru,kupaliSte,,Prua
Padouaupreko porta i kupaliSte,,Dru'gaPadoua"na istok
od Prve Padove.UredenjenajljepSihkupaliSta,,Treie Pa-
doue" i ,,Crnice" na zapadu zaprijedio je svjetski rat, koji
je moZdaza uvijek pokopaoi mnoge druge velike osnove,
po kojima je Rab imao da se podigne u red svjetskih
morskih kupali5ta.
 P O V I J E S NPI R E G L E D .
Rab.- Od najdavnijeg
Starigrtko-latinski dobado 600.po Isusu.

Najstarija povijest obala i otoka Jadrankogamora

zavijenaje u mite, Iegendei pride.Na Jadranskommoru,
koga Apolonij Rodski zove Kronouirn ili Satwrnouirnrnorern,
Eskil Rejinirn zal,iaorn,a najstariji geografi i povijesnieari
Jonskirn lnorern borilo se je u prastaro doba za prevlast
pet naroda : Ilirci, Urnbri, Etrusci, KeHi i Grci. Ljuta i
dugotrajnaborba medu takmacimasvrSilase u prilog Grka.
Njima je nakon velikih Lrtava i samoprijegorapoSlo za
rukom, da potisnu s Jadranskogamora svoje takmace i
da po njemu osiguraju slobodnuplovitbu; te tako sa-
duvaju sebi bogatu trgovinu jantara (electrum), koja je
kopnom s Baltidkogamora dolazilana Jadransko more i
ujedno sebi omogudepodizanjekolonija ili naseobinauz
obale i na otocima.
Ove svoje prve borbe na Jadranskom moru, koje
spadajuu predpovijestno ili herojskodobagrdkoganaroda,
vezali su Grci uz svoje najpoglavitije mite i heroje. Po
prilanju jednog od onih mita llir, od kojega su potekli
Iliri, bio je sin znanog jednoga kiklopa ili diva Polcfema
i Ga,lateja,morske nimfe ili vile. Po prieanju drugog bio je
sin Kadrna, utemeljitelja Tebe. A po pridanju treeeg,bio
je sin samog boZanstvengHeraklea ili Herkula. Prema
Apoloniju Rodskom Kronovo ili Jadranskomore usko je
vezano i sa legendom o At,g;onautirna.
Najstariji stalni geografski podaci o obalama i
otocimaJadranskogmora bili su zabiljeleniu starim grdkim
putopisitna, plouitbenicirna i uodiiirna polnoraca (periegeses,
peripli). Spomenna ove periegezei periple,kao i pojedine
odlomkeiz njih, saduvalisu nam kasniji geografi.
48

Skilaks Kariandonski, koji je Zivio u IV. stoljeeuprije

Isusa,prvi je i najstarijigreki geograf,koji u svojim geo-
grafskim spisima govori o libttruskinootocirna,medu ko-
jima spominje: Istris (Krk), Elektrides(CresiLoSinj) i Mer-
torides (Rab i Pag).
Od kasnijih rimskih i grdkih geografai pisacaspo-
m i n j e l i b u r n s k eo t o k e ( i n s u l a el i b u r n i c a e u
) Kvarnerskom
zalivu (Sinus Flanaticus)Plinije stariji u svomedjelu Pri-
rodne pouijesti (Historia natwralis). On kate, da se pogla-
vitiji i najveii od njih zovu : Curicta (Krk), Absirtes (Cres
i LoSinj) i Arba (Rab).
Geograf Ptolowej govoreii u svom spisu GeograJi'ja
o o t o c i m aJ a d r a n s k o gm o r a s p o m i n j em e d uo s t a l i m ai j e d a n
otok, koga on zove Skardu,no,te kaZe da se na njemu nalaze
dva grada: Arbe (Arva) i Colentu,n't. Prema njegovom pri-
danju ovaj bi otok imao da pripada najsjevernijojskupini
jadranskihotoka. A najvjerojatnijeje da se pod njim ima
razumjeti otok Rab.
I n a P e u t i n g e r o v otj a b l i , k o p i j i j e d n e r i m s k e g e o -
grafske karte, na kojoj su oznaeeniputevi u IV. stoljeeu
poslije Isusa, nalazimo zabiljeLenotok Arba (Rab), ali po-
g r e S n oj u Z n o o d Z a d r a
Kojega je podrijetla ime Arba, to nam nije po-
znato. Uz ime Arba dolazi za otok Rab kod pojedinihla-
t i n s k i h p i s a c ai u l a t i n s k i mi s p r a v a m ai z s r e d n j e g av i j e k a
i naziv: Arbe, Arbia, Arbiana i Arbitana.
Carski bizantin'skipisac iz X. stoljedaposlije Isusa,
KonstantinVll. Porfirogenet(rodenu grimizu)zovetakoder
u svojem spisu O u,prauicarstua (De adncinistrandoim-
perio) Rab imenom Arbe (To K4orpovt "ApPtl).
U novije doba uobidajiose za Rab u latinskimispra-
vama naziv Arbum koga je usvojio i o. Danijel Farlatti u
svojem poznatom djelu : Illl,ttricu,iu, sac?'xtnn.
Talijani nijesu stvorili za otok Rab novi naziv, vei
su prihvatili i zadrZalistari latinsko-bizantinski naziv Arbe.
Isti naziv preuzeli su od starih Latina i slavenski
Hrvati, samo Sto su ga prema duhu svoga jezika prekrojili
stvorivSiod njega svoj Rab.Ovaj, na slavenskuprikrojen
 49

n a z i v m o r a d a j e v e o m a s t a r . P o s v ej e v j e r o j a t n o d , a po-
t j e e ej o S i z V I I . s t o l j e i a ,k a d s u s e p r v i S l a v e n id o s e l i l n ia
otok. Najstariji dosad poznati spis, u kojemu dolazi ovaj
h r v a t s k in a z i v ,j e l a t i n s k ai s p r a v au t e m e l j e n j far a n j e v a d k o g
s a m o s t a n as v . E u f e m i j en a o t o k u , k o j a s e u i z v o r n i k u n a
p er g a me n tu duv a u
samostanskom ar-
hivu. Ova isprava
p ot je d e i z polov ic e
X V . sto l j e e a.
Najstariji sta-
novnici otokaRaba,
za koje znade povi-
jest, bili su ilirski
Libu,t,tci.Ovi su u
staro doba obitavali
u z e m l j a m an a s j e -
vero-istoku Jadran-
skoga mora, po pri-
lici od rijeke Raie
(Arsia) u Istri do ri-
jeke Krke (Titias) u
. ni su ta-
D a l m a c i j iO
koder negdje u dav-
n o jd a v n i nbi i l in a s e l i l i
i otoke jadranskog
m o r a .L i b u r n i n i j e s u
imali utvrdenih gra-
dova, a bavili su se
najviSestodarstvom, Glaua Jupitra (duua se ltod.f K Spalatina).
ratarstvom i lovom.
O n i u z m o r s k uo b a l ui n a o t o c i m ab a v i l i s u s e j o S i r i b a r -
stvom. Veoma je vjerojatno, da su na otoku Rabu nji-
hova naselja izgledala onako, kao Sto danas izgledaju
naselja rapskih stanara li vankara.
Sukob Liburna s Grcima. Liburni su se sukobili
s G r c i m a n a j u Z n i m o t o c i m aJ a d r a n s k o g m
a oravei u VIII.
 50

stoljeiu prije Isusa.Grci su u ono doba doSlina one otoke,

i u r e d i l i o n d j e s v o j e n a s e o b i n eL. i b u r n i s u s e p r o d i r a n j u
Grka u Jadranskomore oprli, ali su bili loSe sreie. Grcima
je po$lo za rukom da urede prve svoje naseobinena oto-
cima Jadranskogamora i to najprije: na Visu (Issi), Huaru
(Faras) i lioriuli lKorckira melaina). U IV. stoljeiu vodili
su Liburni sjevernihotoka skupa sa Jadessinirna, stanovni-
cima grada ldase (Zadra) rat protiva Faru i drugimgrdkim
k o l o n i j a m an a j u Z n i m o t o c i m a .F a r u j e o n o m p r i g o d o m
priskodio u pomoe Dior,rizijestariji sa svojim Grcima iz
S i r a k u z ei o s t a l eS i c i l i j e .O v a j s a s v o j i mj a k i m b r o d o v l j e m
porazi Liburne, koji su na svojim brzim liburu,ama(noces
libu.rnicae)uzmakli na sjever. Ovo se zbilo (389.)Ovom
p r i l i k o mp o b j e d i t e lDj i o n i z i j ep o n o v n oj e o b n o v i os v o j i mG r -
c i m a i z S i c i l i j e g o t o v o p o r u S e n ug r d k u n a s e o b i n uI s s u .
K a d s u z a D i o n i z i j a M l a d e g aL i b u r n i p o n o v n op o d e l id a
n a p a d a j un a s p o m e n u t eg r d k en a s e o b i n ep,o S a l j ei o n k a o
i njegov otac u Jadranskomore siraku5kobrodovlje.Go-
dine (365.)sukobi se ovo brodovljes Liburnima negdjeu
blizini otoka Rabai Krka. Liburni su bili ponovnopotudeni.
Dionizijeodludi iskoristiti svoju pobjedu.Na najsjevernijim
o t o c i m au r e d i v i S e v o j n i e k i hn a s e o b i n ial i v o j n i e k i hl o g o r a ,
koji su imali da bdiju nad Liburnima i Stite slobodu i si-
gurnostmora.
Po svoj prilici da je viSe ovakovih vojnidkih logora
Dionizije uredio i na otoku Rabu. Tragovi se tih starih
vojnidkih naseobinajoS i danas vide : u podorinamasu.
Damjana nad Borbatom, Pwutezid,ine na Loparu i Kastelini
na Punti Kampor.
DionizijeMladi, svojim vojnilkim zaposjednudem naj-
sjevernijih otoka Jadranskogamora potpuno je uniStio
svaku moe Liburna, tako su oni gotovo za jedan ditav
vijek mirovali i puStali u miru grdke naseobine.Za ovog
mirnog razdobljaprocvalesu staregrdkekolonijena juZnim
j a d r a n s k i m o t o c i m ai b i l e s u u t e m e l j e n ed r u g e n o v e u z
obalu, r1akoOnu i na sjevernimotocima.
Su\ob s Rimljanima. Za punskih ratova Grci na
Siciliji izgbbili su svoju politidku slobodu.U isto dobaza-
 5l

prijetilaje nova pogibeljgrdkim naseobin ama na Jadran-

skom moru. Na jugoistoenimobalamaJadranskogamora,
u zemlji oko Skadarskogajezera i Risanskog zaliva bili
su zasnovaliilirski Ardejci svoju drZavu.Ovoj drZavikao
s a v e z n i cpi r i d r u Z es e L i b u r n i , t e s t a n u p o n o v n o .n a v a l j i -
vati na grdke naseobine.Prigodomovih novih borba po-
stradaju sve grdke naseobineu sjevernom Jadranskom
m o r u , a o n e n a j u Z n i m o t o c i m ao s i m l s s e s k l o n es e p o d
okrilje Ardejaca.Kad su Ardejci odludili da se sik:m do-
mognui otoka Visa, Grci ViSani(229)zai5tupomoi u Rimu.
R i m p r i m i G r k e V i S a n ep o d s v o j u z a S t i t u i p r o g l a s i i h
s v o j i ms a v e z n i c i m a .
D o b i v S iR i m l j a n is v o j e u p o r i S t en a V i s u s u k o b e s e
radi prevlastiu Jadranskommoru sa llirima, i to najprije
s a A r d e j c i m ai s n j i h o v i ms a v e z n i c i mLai b u r n i m ai G r c i m a
Faranima(229).Nad Ardejcimaje u ono dobavladalakra-
ljica Teuta, koju je u borbi proti Rimljana pomagaoGrk
Dimitrije iz Fara. Uza svu hrabrost njezinih llira po-
bijedeRimljani Teutu. U miru (228\,na koga je moralada
p r i s t a n ep, r i s i l i l is u j e , d a i m u s t u p ij e d a nd i o s v o j ez e m l j e ,
i da se odredesaveza s Liburnima i Grcima jadranskih
n a s e o b i n aU. i s t o v r i j e m ep r i s i l eR i m l j a n i L i b u r n ei G r k e ,
da priznadunjihovovrhovniStvo.Ovako postaviSeRimljani
t e m e l j es v o j o j m o e i u J a d r a n s k o mm o r u . G r d k e k o l o n i j e
i otoci, koji su nakon rata izmedu Rimljana i Teute pri-
znali rimsko vrhovniStvo postali su za Rimljane veoma
jaka i sigurna uporiSta za njihovo dalnje prodiranje u
ilirske zemlje. Ovo su vidjeli i lliri, pa su se zato spre-
mili na najZilaviji otpor i borbu za svoju slobodu. Za-
j e d n i e k ap o g i b e l jp o m i r i l a j e d o o n d a n e s l o Z n ap l e m e n a ,
i o n a s k l o p i S em e d u s o b nsi a v e z p r o t i R i m l j a n a .
O v e p r i p r e m e I l i r a p o t a k n u R i m l j a n e ,d a j o S b o l j e
osigurajusvoju vlast na Jadranskommoru. Najprijedadu
obnoviti i udvrstiti grdke kolonije, a zatim na otocima,
gdje ovih nije bilo, podignu svoje vojnitke mornaridke
postaje (stationesnauales).
52

Jednaovakovapostaiaza brodovljepodignutaje, Iini

S0, joS negdje polovicomIl. stoljeeaprije Isusai na otoku
Rabu, i to baS na mjestu, gdje se danas nalazi grad Rab.
M e d u t i mj e Z i l a v o s ti o t p o r l l i r a s i l n o i z n e n a d i oR i m -
ljane. Za vile od 200 godina izdrLali su lliri nametnutu
i m d i v s k u b o r b u . Z a d n j i n j i h o v u s t a n a kb i o j e s v l a d a n i
u g u S e nu k r v i c i j e l o g an a r o d at e k g o d i n e9 . p o s l i j eI s u s a .
Rab, rimska kolonija. U ono doba postojalaje vee
n a m j e s t u d a n a S n j e ggar a d a R a b a r i m s k a k o l o n i j a u b r o -
jena u tribu,sSergia. Prema jednom fragmentarnomlatin-
s k o m n a t p i s u ,k o j i i e o b j e l o d a n j eun , , C o r p u sl n s c r i p t i o n u m
Latinarum" str. 397. br. 3.117i popunjenglasi ovako:

itup. caesarrdiui f. au{usttts

i m p . X I I . T R . P O T. X I I I .
MVRVM
E T T V R R E SD E D I T .

sam je car Oktavijan August dao podignuti oko ove ko-

lonije zidove i sagraditi tornjeve za obranu, te je tako
p o d i g n u od o o n d a p r o s t u r i m s k u n a s e o b i n uu r e d r i m s k i h
municipija.
K a o m u n i c i p i jR a b j e p o s t a o ,u m a l e n o m ,m a l i R i m ,
slika velikoga Rima. Dobio je svoj ustav u svemu slidan
onom grada Rima. Gradsku upravu vodila su dva dtntrn-
uira. Ovima o bok stajala su dva edila. Ovi skupa (qwa-
tttoruiri) sadinjavali su gradski mogistrat (,magistrahos).Kao
municipij imao je i svoga blagajnika (qwaestor),koji je
upravljao gradskom blagajnom.Nije bio ni bez svogasue-
ieniha (pctutifex),koji je prinosioZrtve i nastojat opCinske
hramove.Poput grada Rima imao je Rab i svoje opiiusko
uijeie (senahts, ordo, ordo decwrionu,tn,decrwiones).
Stanovni5tvograda dijelilo se je u {raitane i nasta-
njene (ciueset incolae). Uz ove, koji su boravili stalno u
gradu, bilo je uvijek u gradu i gostouai pridoilica (h,ospi-
 53

tes et aduetttores).Ovi su dolazili i odlafili. Sve stanovni-

Stvo skupa sadinjavaloje pu,k (populurn),koji se je dijelio
u kurije. Kurije sastajale su se na zborouirna(comitia at-
riata), da izaberu gradski magistrat i da ustanove i pro-
glase nove opeinskezakone.
Kao drugi rimski gradovi dobio je i grad Rab svoje
opeinske kratnoue (tem,pla), svoje trg{oues trijemovima
(porticots), sudnice (forum), ku.pali*ta (thermae), uodouode
(aEtaeductrts) i kazaliSta (theatnun et amphitkeatrum).
U jednom natpisu, koji se nalazi kod velikog oltara
u crkvi sv. Marije Velike, bivSerapske stolnice,a objelo-
danjenje u C. I. L. lll. p. 397. pod br. 3.115.,kaZe se, da
je neki T, Perusiu,s dao podignuti trijeruoue (porticu,s)u
d a s t m a j c i b o g o v ai n a u s p o m e n us v o j i h :

MATRIDEVM
P O R T I C V SI M M E
MORIAMSVP.E
T.PRVSTVST.F.SEDOR
STBETBABRIAMT.F.TER
S O R O R E MH E R E D E M

O v a j n a t p i s j e s l a b o p r e p i s a n .I m a o b i s e d i t a t i p o
p r i l i c io v a k o : , , M a t r id e u m p o r t i c u si n m e m o r i a ms u ( o r u m? )
ili su(perum)T. Prusius T. f, Ser Optatus t. p. jussit per
BabriamT. f. Tertulam sororem heredemque".
Drugi jedan natpis govori o pitkoj vodi, koju je iz-
naSao i uredio u gradu neki C. Raeciu,sLeo (Sod. 173.
poslije lsusa) po naredbii troSkom C. Raeci Rufi Claris-
simi viri patroni. Ovaj natpis bio je naden na brdu Koko-
S i c ib l i z u g r a d a ,a s a d as e n a l a z iu m u z e j uN a n i u M l e c i m a .
B i o j e 'ovakoo b j e l o d a n j e nu C . I . L . l l l . p . 3 9 7 . p o d b r . 3 , 1 1 6
i glasi :
54

N Y M P H I S. A V G . S A C R V M
c R , 4 c t v s . L E o . A Q V A M . Q V A M. N V L
.
L V S . A N T I Q V O R V M. I N C I V I T A T E
F V I S S E. M E M I N E R I T . INVEN
' I ' A M.
I M P E N D I OE X V O L V
T N C R I S C IR V F IC . V . P A T R O N. . .
....deDICAVIT
S e v e r oe T P O M P E I A N O l l . C O . S. V I I D V SN O V

O v a j s e n a t p i s d i t a o v a k o ; N y m p h i s A u g ( u s t i s )s a c r u m
C . R a e c i u sL e o a q u a m , q u a m n u l l u s a n t i q u o r u mi n c i v i -
t a t e f u i s s em e m i n e r i t ,i n v e n t a mi m p e n d i oe t v o l u n t a t e C .
Raeci Rufi c(lorissimi)v(iri) patron(i) sui (de)dicavit(Se-
v e r o e ) t P o m p e i a n oI I . C o s . V I . I d u s N o v .
Uz ova tri latinska natpisa dosad spomenuta jo5
je drugih Sest dosad poznatoi objelodanjeno:
Ovaj posvetni natpis po-
1. d i g l o j e g o d . 1 6 5 .p o s l i j e I s u s a
I M P .C A E S A R I gradsko vijeee . (deuretoDecuri-
D I V I. A N T O N I N.I F I L onu,no)u dast caru XLarku Au-
D I V I. I ] A D R I A N.IN E P relw - caru filozofu- sljedbe-
D I V I. T R A I A N I. P A R T H niku stoidkeSkole,koji je napisao
C I . P R O NN E P O T I poznati spis O samomu sebi,na
grdkomjeziku.Ovaj car uspjeSno
D I V I . N E R V , SN A B je ratovaou Armenijii proti Par-
N E X I P O T I. X I . . . t i m a .R a t o v a oj e i s a g e r m a n s k i m
M . A V R E L I O. A N T O K r o d i m ai M a r k o m a n i m ap r e k o
N I N O. A V G . A R M E D u n a v au d a n a S n j oCj e s k o ji M o -
N I A C O. T R I B . P O T . ravskoj. Umro je u Vindoboni
(Bedu). Ovaj natpis objelodanio
X I I I . C O S. I I I N je prvi Farlati. U njegovo doba
I M Pf r I I I. nalazio se je ovaj natpis uzidan
D?6D u zidu tornja sv. Stjepana,koji
je pripadao rapskim patricima
 55

Galzigna.U C. I. L. Z.lll. objelodanjen je na strani 397.pod

br. 3.118.Danas se nalazi ispodtrijema naulazu u opiinu.
Ovaj natpis potjede
2. negdje iz god. 229-235. a
I M P .C A E S A R I odnosi se na cara Marka
M . A V R E L I O. S E V E Awrelija Seuera Aleksan-
A K E Xa n dR O dra, I ovaj car spadau one
careverimske, koji su po-
AVG slije smrti bili ,,darnnAter'ne-
D I V I. M A G N IA N T O N I N FI I L tnoriae", te im je ime bilo
D I V I. S E V E R .I N E P. P O N T . o t u d e n o s j a v n i h s p o m e -
M A X I M O. T R I B . P O T E S T nika. Tragovi otudenjavide
C O SI I I . P . P s e i u o v o m n a t p i s u .I o v a i
natpisobjelodanio je Farlati.
D.D U njegovodoba nalaziose
j e i s p o ds p o m e n u t o gt ao r n j a
sv. Stjepana.Danasse nalaziispod trijema na ulazu u op-
einu. U C. I. L. lll. objelodanjen je na str. 397 pod br. 3721.
3. .. 9y.o je posvjetni natpis
(inscriptio dedicatoria)
,OVI Poqu
oPrrMo *:i,'j[ije,!"i,:ilj;""T:f'f'#:
MAXIMO lazio se na uglu crkvice sv.
SEX.QVINCTILIVS Ivana kod rapskekatedrale.
Danas pu- sq_je zameotrag.
e . F .SENECA. VETER
COH . Ill . pR IJ C. I. L. ru. objelo.danjen
s t r a n3i e 7 p' o db r o j e m
v.s.L.M. llr?:
4. Ovaj se natpisdita: Juliae Domi-
rvLrAE 3?:.tlili'fi;. :,';"^'jf,oj""B:::),?)
XAllS3
DOMI Zenu je
L . S e p t i m i j aS e v e r a ,k o j a bila
NAEAV podaSdena naslovom ,Mater Castrorurn".
GVSTAE I. ovaj_natpis objelodanioje Farlati. U
doba Farlatijevo_yalalia_rg ie ovaj natpis
MATRICAS Mathei Gatzigna<<' Danas
rRo RVM ::
mu se TqP::-D'
je zameo trag. U C. l. L. III. obje-
D .D l o d a n j e nj e n a s t r . 3 9 7 . p o d b r . 3 1 1 9 .
56

I njega je dalo podignuti opfinsko vijeee gradaRaba

(DecretoDecuriorum).
5. Ovaj natpis krivo zabiljeLen i
IMp . C A E S n e p o t p u n o b j e l o d a n i oj e i F a r l a t i . U
C .VIBIO fj9S9.vodob_1.se ie nalazioispod sa-
TREBON' lristije_sv. Kristoforana zidinama.U
tJl. objelodanjen je na str'
ANo. GALLo ?;r]'ol;
PIOfel .AVG I n j e g aj e p o s t a v i l og r a d s k ov i -
D .D . j e e e u p o d a s tc a r u T r e b o n i j a n u .
6. Ovajpoganskinad-
D .M .S g r o b n in a t p i s k, o j i z a p o -
. R E M M I A E. L . E . M A X I M A E d i m a s a p o g a n s k o mf o r -
A N N OR V M X X X V I I . M . X I m u l o m: D ( i i s ) . M ( a n i b u s )
S - ( a c r u m )n a l a z i s e u
E'Jr\
D . x x v i l . M A T 'I R rrrr
I N FL/
E 'Aff"flfrr;j";
LrcrssrMA. ['f#'Jil.
nije bio poznat. U C. l.
L. I I I . objelod a n j e n j e n a s tr. 3 9 7 . p o d br. 3125.
Osim ovih devet natpisa poznato nam je do danas
joS s am o m al o u l o ma k a i l i o s ta ta k a s ta ri h ri mski h grade-
vina i spomenika s otoka Raba. Medu ovima jesu :
1. Dvije rnr'alnorne glaue.' jedna je uzidana u zapa-
dnom zidu palade Dominis-Nimira, sada Grand Hotel, a
d r uga s e nala z i u p o s j e d u g o s p o d i n a K rste S pal ati na. Ova
je do pred nekoliko godina bila uzidana nad vratima po-
r u S e n ec r k v i c e s v . l v a n a K r s t i t e l j a n a p l o k a t i p r e d c r k v o m
s v . M a r i j e V e l i k e . S p o m e n u t ak a p e l a j e n e k o v r i j e m e s l u Z i l a
k a o m r t v a d n i c a .U s t a r i j e j e v r i j e m e t o p o s v o j p r i l i c i b i l a
k r s t ionic a ( ba p ti s te ri u m).
2. Jedan basoriljeu rimljauinet, o{rnu,ta logom uklesan
u kamenu. Ovaj se nalaziispod trijema na ulazu u opeinu.
3. Nek ol i k o u l o m a k a j e d n e b o g a to i zradene uj eni aui ce
( c or nic e) . S ud e i i p o fi n o e i ra d n j e o v a vj endani ca potj ede
i z d o b e c a r e v a F l a v i j e v a c a .J e d a n d i o o v e v j e n d a n i c e u p o -
trebljen je za,okvir mensevelikog oltara u crkvi sv. Marije
V elik e. Dr ugi p u n o ma n j i i v e o ma tro 5 a n sl uZi za gornj i prag
n a v r a t i m a j e d n e m a g a z eb l i z u p o r u S e n ec r k v i c e s v . K a t a r i n e .
 57

4. Dosta gradevnogmaterijala od starih rimskih gra-

devina nalazi se upotrebljeno kod gradnje raznih zgrada
kao:..kodgradnje glavnog zvonika, raznih crkava i diugih
javnih i prlva{1ih.zgrada.Sav je ovaj material od bijelog
zrnatog kristalinskog vapnencastranog porijefla.

Rintljanin u togi u atriju pred opiinom.

5. U Barbatu kod Zupne crkve sv. Stjepana nalazise

jedan u kamenu izduben sarkofag s krovastim pokrovom
i .akraterijima.ovo je jedini dosad poznati saikofag na
otoku Rabu. Po kyilu jednakih krakova, koji je uklesan
y vijencu na predpjoj strani, ovdj sarkofag'beznatpisa,
je krSeanski,a potjede iz Yl. stoljefa. Sada je prazan'i po
razbijenompokrovu vidi se, da je bio pretrazirni oplijenjen.
5B

Ovo su dosad poznati rimski spomenici s otoka

R a b a .S v e o s t a l o l e Z i p o d z e m l j o m .K a d b i s e n a n e k i m
mjestimau gradu i na otoku, gdje se vide ostatci starin-
skih grdko-rimskihzidina kao: u Barbatu na mjestu ,gr-
cerija" i drugdje; na Punti Kamporana Kaitelini i Miralju;
u Supetarskoju blizini bivSeopatijesu. Petra i na Loparu
na Pu.ntiZidine i drugdje,poduzelaiskopavanja, bez sumnje
bi se na5lojoS drugih ulomakai ostatakaiz grdko-rimske
dobe. U najnovijedoba kod uredivanjaigraliStaza Tenis
na Komrdaru iskopali su ostanke veeegrimskog zdanja.
ViSe se je puta dogodilo,da su seljacina raznim mjestima
na otoku,prekopavajuei zemljuza sadenjeamerikanskeloze
naiSli na tragove zemljom pokritih zidova, na {roboue i
Eare. NaSli su vi5e puta i starinskog novca: od bakra,
srebra,a i po koji komad zlatni. Ovi nadeni novci nijesu
se saduvali na otoku, ve su bili prodani strancima,koji
s u i h p o n e s l is v o j i m k u e a m a .
N e k o l i k ok o m a d a n o v c a i z d o b e r i m s k i h c a r e v an a -
lazi se u muzeju sv. Dunata u Zadru. Muzeju ih je po-
"Zarbarini.
klonio pok. pr6t. Grgur I uditelj- Herenda u
Barbatu posjedujeneSto iskopanog novca. Prema dosad
p o z n a t i mr i m s k i m s p o m e n i c i m aR a b i e , d i n i s e , n a j b o l j e
cvao u starom vijeku za dobe cara Antonina u II. i III.
stoljee u.
Kr5Canstvo je bilo poznatou Dalmaciji,rimskoj pro-
vinciji, vei u prvom stoljeeu krSeanskeere. Upoznalisu
j e s n j i m e d o m a e iv e t e r a n c ik, o j i s u k a o v o j n i c i l e g i o n a r c i
s l u Z i l i n a j v i S en a i s t o k u , u S i r i j i , k a o i v o j n i c i i s t o d n i h
rimskih legija, koji su obidno sluZili u Dalmacijii Iliriku.
U Il. stoljeeu Zivilo je vee po gradovimadosta kr5eana.
Kako po druguda,tako i po Dalmacijisticalaje nova vjera
s v e v i 5 e p r i s t a S ai m e d u n i Z i m i m e d u v i 5 i m s l o j e v i m au
n a r o d u .U r e d e n i hc r k v e n i ho p i i n a i p a k , k a o d a u D a l m a c i j i
nije bilo sve do IIL stoljeea.NajstarijakrSianska opiina
u Dalmacijiuredila se u metropoli,glavnom gradu pokra-
jine, Saloni. PolovicomIll. stoljeeadob-ilaje ova najstarija
c r k v e n ao p e i n au p r o v i n c i j i s v o g ab i s R u p aP . rvido danas
p o z n a t ib i s k u p s v . V e n a n c i j eb i o j e m i s i o n s k ib i s k u p . O n
 59
je kao takav rasprostraniokr5eanskuvjeru po cijeloj po-
k r a j i n i i u t e m e l j i oi l i u r e d i ou r a z n i mg r a d o v i m ap r o v i n c i j e
nove crkvene opeine.Da li je i jo5 koji drugi grad u Dal-
maciji,osim Salone,prije rnilanskogedikta(313.)imao svoga
biskupa,ovo je pitanje,na koje se ne mole da dade stalan
odgovor. Najvjerojatnijeje, da se je Dalmacijahjerarhidki
uredilatek nakon milanskogedikta, kad su prestalapro-

Slaro-hricanshr. sarhofag iz V. stoljeia, nadem u Barbatu.

gonstva i nastupio za crkvu mir. U ovo doba dobili su i

drugi gradovi u Dalmacijisvoje biskupe.Medu ovim gra-
dovima bio je Rab (Arbe). Da je u Dalmacijivee u prvoj
p o l o v i cIiV . s t o l j e d ab i l o v i S eb i s k u p s k i hs t o l i c at,o n a m s v j e -
dodisv. AtanazijeAleksandrinski,koji kaZe,da su na crkve-
nom saboruu Sardiki (343.i 344.)bili i dalmatinskibiskupi.
P r e m a A c t i m a d v a j u c r k v e n i hp o k r a j i n s k i hd a l m a t i n -
skih koncila,koji su se drlali u Saloni(530.i 533.)postojale
s u o n d a n, a p o d r u d j uM e t r o p o l i j seo l i n s k es, l i j e d e ebei s k u p i j e :
60

1. Arba lRab), 2. Jader (Zadar), 3. Scardona (Skradin),

4. Narona (Vid u, Neretui), 5. EpidaurNcrn(Cautat, Stari
Dubrounik), 6. Martaritona (Martar ili Mostar), 7. Beto-
ensis (Bistna kod Zenice), 8. Siscia (Sisak), 9. Boroensis
(blizu izaora Saue).
Prvu seobu naroda ili seobu germanskih ple-
m e n a p r o u z r o d i l is u H u n i , u r a l o - a l t a j s k in a r o d , k o j i j e
negdje(oko 375.)napustiosvoja stara sjediStau sjevero-
zapadnojAziji i provalio u Europu. Ovaj narod potjerao
j e p r e d s o b o m ,p r e m ag r a n i c ic a r s t v ar i m s k o g a( l i m e s i m -
perii),razna germanskaplemena.Ova su potralila i na5la
z a k l o n u p o g r a n i d n i mp r o v i n c i j a m av e l i k o g c a r s t v a .
NapredovanjeHuna i istodnihnaroda prema zapadu,
prisili ova plemena,da do brza napuste i ova nova sje-
di5ta i da potraZedruga sigurnija.
S oruZjemu ruci provaleoni napred u carstvo i ra-
z l i j u s e k a o p l j a d k a S kdee t ep o h l e p n ez a n o v c e m ,s r e b r o m
i zlatom po ditavomecarstvu, koje je ved bilo raztrojeno
u zapadnoi istodno.
Za ovih provala nestane zapadnogcarstva (476.),a
istoeno,suZenou uske granice,spasise. Dalmacijabila je
jedina zemlja od svega zapadnogacarstva, u kojoj se je
za ovih prvih provala uzdrtao i uzduvao stari rimski red
i vlast. Ovdje je (a80.)vladao car Nepos,koji je stolovao
u Dioklecijanovojpaladi blizu Salone.Tek (493.)podpade
Dalmacijapod istodnogotskogakralja Teodorika(Dietrich
von Bern) i postane sastavni dio istodnogotskogkraljev-
stva, koje je obuhvatalosvu Italiju, Dalmacijui Panoniju.
Za tridesetgodiS nje m i rne vl adavine Teodorikove(493. -526.)
podiglose je u njegovom kraljevstvuveliko blagostanje.
I u D a l m a c i j id, i n i l o s e , d a s u s e p o v r a t i l av r e m e n ap r v i h
careva carstva. Popravljali su se stari putevi, vodovodi,
kupelji i zidale su se nove crkve.
Povratak boljih vremenaponukaoje i solinskoga
b i s k u p aH o n o r i j a ,d a k a o m e t r o p o l i t ad a l m a t i n s k p i ozove
b i s k u p eo s t a l i hd a l m a t i n s k i hg r a d o v ad v a p u t a u S o l i n n a
p o k r a j i n s k ic r k v e n i k o n c i l .
F

61

Medu biskupima,koji su prisustvovalijednom i dru-

gom sinodu spominje se i rapski biskup Tycianus.Ovaj
je potpisao akte jednog i drugog sinoda (TycianusEpi-
scopusarbensissubscripsit).Rab je dakle joS (530.i 533.)
stajao ditav, kao stari rimski grad i imao je svoga biskupa.
BiskupTycijanje jedini rapski biskupiz starelatinske dobe,
kojemu znamo za ime. Iz ovih prvih vjekova kr5eanstva
uz spomenuti vei sarkofag saduvao se je i jedan zlatni
krii,ieiskopanu ruSevinama biv5egsamostanasv. Stjepana.
O p i s a ns a s l i k o m u B u l l e t t i n od i A r c h . e s t o r . d a l m .1 9 0 6 .
str. 24.
Padom istodnogotskedrLave i restauracijomcarske
v l a s t i u l t a l i j i d o d e i D a l m a c i j ap o d v l a s t b i z a n t i n s k i hi l i
istodnihcareva(544.).Ali ovo prvo vladanjeistodnorimskih
carevabilo je u Dalmacijijako kratkotrajno.
Druga seoba naroda ili seoba slavenskih ple-
mena, koju su prouzrodiladva nova turanska naroda:
Auari i Bugari li5ila je istodnocarstvo brzo svih na za-
padu stedenihpokrajina,dapadebila je zaprijetilai samom
njegovomopstanku.Od ovih novih barbara spasioje carski
dvor u Europi jedva prestolnicu,koju je branila sva carska
vojska i sve brodovlje,dok su pokrajine, bile prepuStene
s a m es e b i .
U ovo doba poplaveDalmacijuSlavenii Avari. Prva
njihovajada provala zbila se ljeti (597.),a po tom bile su
njihove provale sve de5eei snaZnije.Papa Grgur I. bio je
(599.)teSko zabrinut i za samu Italiju, kamo su Avari i
Slavenimogli veoma lako preii preko Istre, koju su vei
v i S ep u t a b i l i o p l i j e n i l i .
U ovo dobabili su joSditavisamogradovii na primorju
i n a o t o c i m au D a l m a c i j iT . ek nakon smrti zasluZnog cara
Maurikija(604.)doSaoje i na njih red da propadnu.Skupa
sa nekad slavnomSalonom,koja je postradala(614.),budu
d a k l e i o n i p o r u S e n iS . t a n o v n i S t vnoa j v i S ei z g i n e i l i s e p a k
razbjele kojekuda. Mi drZimo, da nije nikako vjerojatno,
d a s e j e o v o m p r i l i k o m s p a s i l oo n o n e k o l i k og r a d o v an a
obali i na otocima, Sto ih u X. stoljeiu navodi dvorski
povjesnidarcar Konstantin i ka?e da su sadinjavalitako
62

zvanu dalmatinsku teruu. I zato mi drZimo, da je onom

prigodom postradao i grad Rab, stara Arba, i da su se
vee onda na otok doseliliprvi Slaveni.
Avarsko-Slavenski savez,koji je gospodovaonad ci-
j e l i m B a l k a n s k i mp o l u o t o k o m b
, i o s e o d l u l i o ,d a u z p o m o e
Persijanacaudari i na samu prijestolnicucarstva,Carigrad.
Ali ovdje doZiveAvari i Slaveniporaz(626.),nakon kojega
se razvrgnenjihovosavezniStvo i oni se medusobomzarate.
Za ovog rata oslobodise vedinaSlavenskihplemena
Avarskoggospodstvai stjesnu Avare u Panonskunizinu
izmedu Dunava i Tise, gdje ostadoSegospodariu svojim
pringovima sve do konca VIII. stoljeia. Njihovu zemlju
osvojio je franadki kralj Karlo, koji je obnovio zapadno
rimsko carstvo.
-.-_. ---:-Jr:=

R A B K A O A U T O N O M N AO P C I N A .
Od 600.p. I. do 1.409.

Nakon rata s Avarima ostanu Slaveni sami gospo-

dari u Dalmaciji. Prestado5edakle ratovati i poeeSese
uredivatiu novoj domovini.Bili su joS pogani i dijelilisu
se u vi5e plemena.Kao ratari i stodari, ispoletka, malo
su marili za zbijenei zidovima zaokruLenestare latinske
gradove, koji su opustjeli i bez stanovniStvapropadali.
Njima je bilo milije obitavati u prirodi, u blizinf pienih
paSnjakaf na domaku plodnih polja. Oni su za sebe sa-
gradili nova naseljana pristrancimabrda, u bliziniizvora,
na domaku Suma. U novoj domovini nastavili su Zivjeti,
kao Sto su Zivjeliu pradomovini.Mjestima,rijekamai pla-
ninama nadjeli su nova imena. Samo su negdje usduvali
stara imena, ali su ih preudesiliprema svome izgovoru.
Tako je nastao od Salona - Solin, od Nona - Nin, od
Jader - Zadar, od Prornona - Promina, od Curicta -
Krk, od Arba - Rab i t. d.
Na podrudju stare DalmacijeZivjeli su Slaveni sami
za sebe viSe od jednog stoljeea.Kroz ovo razdobljepo-
kuSali su prvi rimski pape da im se pribliZe.Osobitose
zanimaoza Dalmaciju papa fuan IV. rodom Dalmatinac
(639.od BoZiCadalje do 642).Njegova je namjera bila, da
bar u jednom dijelu Dalmacije,na primorju i otocima,
uspostavicarsku vlast i uskrisi crkvenuhierarhiju,ali mu
to nije poSloza rukom. I zato je nakon neuspjehana-
redio, da se otkupe i sakupe tjelesa svetih solinskihmu-
denika,te ih je dao prenijeti u Rim, gdje im je uz crkvu
lateranskusagradio,mozaikomukraSenugrobnicu,u kojoj
i danas podivaju.
64

Obnovljenje bizantinske vlasti u Dalmaciji. Sto

nije po$loza rukom rimskimpapamau VII. stoljeeu, to
s u p o s t i g n u l i p o l o v i c o mV I I I . b i z a n t i n s k i c a r e v i . O v i , n a k o n
S t o s u os igur a l i i s to d n u g ra n i c u c a rs tv a u A zi j i , da nado-
knade gubit ak c a rs tv a u l ta l i j i (7 5 0 .),p osvete svu bri gu
t o m e , d a o b n o v e s v o j u v l a s t u i z g u b l j e n i m b a l k a n s k i mp o -
krajinama. Nakana im pode za rukom samo djelomidno.
Car s k a v las t b i l a j e o b n o v l j e n a u n a j j u Zni j em di j el u bal -
kanskog poluotoka i na otocima u Jadranskom moru.
Obnovljenje carske moii u Jadranskom moru jedva
d o d e k a j u m n o g i G r k o l a t i n c i u b i v S e mr a v e n s k o m e k s a r h a t u
i ostaloj ltaliji. Nemoguei snositi gospodstvo Longobarda
i Franaka presele se u novu carsku provinciju i obnove
s k u p a s a S l o v e n c i m a ,k o j i s u o n d j e b i l i , n e k e s t a r e I a t i n s k e
gradove na otocima i na kopnu. Medu ovima poglavitiji
bili su: Tetrangurioru (Tro{ir), Jadra (Zadar) i Decatera
(Kotor) na kopnu, a Ccu,icta ili Vegla (Krk), Absoro
( O s or ) i A r be (R a b ) n a o to c i m a . J o S s u z a snoval i dva nova
gr ada: A s X t ala l o sb l i z u s ta re p o ru S e n e S al onae, u D i okl e-
c ijanov oj palad i i R a u s i o t n a m o rs k o j l i tici na sj evero-za-
padu s t ar og p o ru Se n o g E p i d a u ru m. O v i g radovi s otoci ma
s adinjav ali s u o b n o v l j e n u c a rs k u p ro v i nci j u u D al maci j i
(Thema Dalmatiae).
N o v a c a r s k a p r o v i n c i j a d o b i j e p o l i t i d k oi c r k v e n o u r e -
d enje poput osta l i h p ro v i n c i j a c a rs tv a . Na gl avi pol i ti dke
uprave stajao je strate{ (strategus), koji nosi joS i ova
imena: ca.rski protospatorij, ca,rski patricij, katapan. cijele
Dalm ac ije, nap o k o n i d u k s (i m p e ri a l i s p rotospathori us, i m-
per ialis pat r it iu s , s tra te g u s D a l m a ti a e ,k a ta panus toti us D al -
m at iae, dun) . On j e s to l o v a o u Z a d ru . U u p ravi provi nci j e po-
m a g a l i s u g a p o d d i n j e n id i n o v n i c i ,m e d u k o j i m a s e s p o m i n j e
protomandatctr Dalmacije (protomandatarius Dalmatiae).
Pojedini gradovi u provinciji uredili su se kao auto-
n om ne opiine , p o u z o ru s ta ri h ri ms k i h mw ni ci pi j a. N a
glav i s v ak e o p i i n e i l i g ra d a (k a s tro n , p o l i hni a) staj ao j e
topark (toparkes), kojega zovu i prr,'u,ceps, prfAeses,napokon
prior. Priorat trajao je jedan hrstar,, 5 godina. Uz bok
prioru stajao je sudac (judex).
-
\-t-

65

Veomauplivna osoba u gradu jest biskup(episcopus).

On se spominjesvagdjeprije nego prior.
Svaki grad dobio je i svoje gradsko uije1e (consilicuoc),
u koje dolaze uz biskupa, priora i suca bolji gradani.
Zato se i zove: r'ijeie plerueuitik ili uijeie dobrilt. ljudi
(consiliwrnnobilir'tm,,uniuersitas,,comu,raitas wobiliwnq con-
siliuno bonorum koruir,tttna). StanovniStvogradsko dijeli se
u ueie i manje ili u plewtenitei neplemenite(ciues rnaiores
et miuores; nobileset ignobiles).Svi skupa sadinjava ju cio
narod (tmiuersitaspopuli), a sastajuse jedan ili viSeputa
u narodnoj skupStini (con{re{atio populi) pred crkvom, u
atriju (in inpluuio, ad cisternano).
I g r a d i m a s v o j e d i n o v n i k eM . edu ovima spominju
se tribu,ni(tribu,uu,s Arbe). Ovo su vojnidki dasnici od kojih
svaki zapovijedajednombanfut,.Tribun je takodernadzirao
izvr5enjeosuda. Uz tribune spominju se opii.tr.ski blagajnici
{cancerari) i korueriari (conr.erciarii)pobiradi poreza. Od
poreza,Sto su ga ubirali pojedini gradovi, jedan dio slali
su u blagiajnu,prouiucije, a drugi dio pridrZali bi u grad-
s k o j b l a g a j n i .I z p r o v i n c i j a l n eb l a g a j n ep o d m i r i v a l si u s e
t r o S k o v ip o k r a j i n s k ii p l a e a l i p o k r a j i n s k id i n o v n i c i ,a i z
g r a d s k eg , r a d s k i t r o 5 k o v ii g r a d s k id i n o v n i c i .
U isto doba bija5euredenai crkvena uprava ili hie-
rarhija. Svaki grad dobije svoga biskupa. U Splitu bude
o b n o v l j e n as t a r a s o l i n s k as t o l i c as a s v i m p r a v i m ai p r i v i -
l e g i j i m aN . a n o v o s t e d e n up r o v i n c i j u p r o t e g n u l as e v l a s t
carigradskihpatrijarka.
Borba dvaju carstva za Dalmaciju. Obnavljanju
b i z a n t i n s k em o e i u D a l m a c i j is t a n e n a p u t K a r l o V e l i k i ,
uskrisitelj zapadno-rimskogacarstva. Kao zapadno-rimski
car, Karlo Veliki svojataoje Dalmacijuza sebe.Zato planu
izmeduoba carstvarat, koji se svr5i(803.)mirom u Achenu
tako, da bizantinskom carstvu ostanu otoci i gradovi na
obali,a Karlo dobije vrhovniStvonad ostalom zemljom do
Vrbasai Cetinje.
Ovaj mir teSko pogodi dalmatinskegradove. S njim
oni su bili potpuno odsjedeniod svoga zaleda,s kojim su
Z i v j e l i .Z a t o s e o n i s a m i o d v r g n u o d B i z a n t ai p r e d u p o d
66

franalku vlast. Toga radi zaratese opet oba carstva.Rato-

vanje bude zakljudenonovim mirom u Achenu(822.).Za-
kljudci stvoreni u ovom miru povrate u Dalmaciji stanje,
koje je bilo nastupilonakon prvoga mira.
Dalmatinski Slaveni primaju sveti krst i ute-
metjuju, pod franadkim vrhovni5tvom, svoju dry',avu.
N a k o n m i r a u A c h e n uo s t a d o Sdea l m a t i n s kgi r a d o v i o t o c i
g o t o v o s v e d o k o n c a l X . s t o l j e f a p o t p u n o o d s j e d e no id
svoga zaleda. U ovo doba stradali su mnogo od sjevero-
afridkih Arapa ili Saracena, koji su (841.) na sami drugi
dan Uskrsa zapalili grad Osor.
Kroz ovo razdoblje,gotovo od sto godina,zbili su se
m e d u d a l m a t i n s k i mS l a v e n i m av e l i k i d o g o d a j i O
. ni se od-
rekoSepoganstvai budu pokrSteni skupa sa svojim ple-
menskim poglavicamaod franadkihvierovjesni-ka iz Italije
(Aquileja).U Ninu,stolicijednogod najmoguCijihpoglavica,
bude dapade,dozvolomrimskogpape,podignutabiskupska
stolica, kojoj je bila poddinjenasva slavenska zemlja od
RaSe u Istri do Vrbasa i Cetine i od Save do Jadran-
skoga mora.
Negdje u ovo isto doba javljaju se i kod dalmatin-
skih i kod panonskihSlavena izrazitiji oblici drZavotvornog
Livota,koji prelazeuske plemenskegranice.Borna dalma-
tinski i Ljudeuil posavski, franadki vazali, nijesu bili ple-
m e n s k i p o g l a v i c e .J o S j e m a n j e b i o p l e m e n s k ip o g l a v i c a
knez Trpimir (845-864.), koji se ponosno zove ,pornoiu
boljorn kwez HruAta" (d,ux Chroatorwrn jwratws lnunere
diuino).
PribliZenje dalmatinskih gradova Hrvatskoj. Ne-
voljno stanjedalmatinskihgradova,koji su mirom u Achenu
bili potpuno odsjedeniod svoga zaleda,shvatio je car Va-
silije I. Makedonac(867-886.). Ovaj veliki car i drZavnik,
tim se je uspeo na prijestoljebizantinskihcareva, spravi
pod svoju vlast Srbe, a zatim svrati sv.u svoju paZnjuna
njihove zapadne susjedeHruate. Hrvati su vee onda bili
slobodni i nijesu priznavalifranadkovrhovniStvo.Vasilije
ih presili, da priznadu njega svojim suverenom.Ali ovo
 67

n a d H r v a t i m ab i l o j e v e o m ak r a t k o -
b i z a n t i n s kvor h o v n i S t v o
trajno. Vee (880.)Hrvatska je pod knezom Branim,irom
bila potpuno satnostalnadr\aua, te je kao takova pet go-
d i n a k a S n j ep r i m i l a n a s v o j t e r i t o r i j u d e n i k es v . M e t o d i j a
prognaneiz Moravske,koji su sa sobom u Hrvatsku do-
nijeli Slauenskct, sluEbtoboEjtt,.
Branimir je bio veoma ugledanhrvatski knez, ali
n j e g o vu g l e dj o S v e e m ao d s k o d ni e g d j ei z m e d u( 8 8 2 .i 8 8 6 . )
godine.U ovo razdobljepada naredbacaraVasilija dalma-
t i n s k i m g r a d o v i m ai o t o c i m a ,d a i m a d u u i m e m i r a i o d -
Stete za zemljiSta,Sto su ih posjedovalina hrvatskom
teritoriju, plaeati vladaru hrvatskom godiSnji danak od
sveukupnih 720 zlatnika i usto doprinaSatidaie u naravi
k a o : u v i n u i d r u g i mp l o d i n a m aO . d o v e s v e u k u p n es v o t e ,
za ono doba velike, Rab je plaeao700 godiSnjik zlatuika.
J o S s u s e v i 5 e d a l m a t i n s k ig r a d o v ip r i s l o n i l iu z H r -
vatsku za najmoinijega hrvatskog uladara Tomislaua, ute-
meljiteljahrvatskoga kraljevstva. Kralj Tomislav je bio
veoma dobro viden u Carigradu.Kao moenom suparniku
bugarskoga cara Siuaeunl Velikoga, carigradski dvor mu
je laskao na sve nadine.Tako su ga n. pr. iz Carigrada
imenovaliprokonsulornDalmacije i podijelili mu veoma
dastannaslov carskogpahricija. Ovako je postao hrvatski
vladar gospodardalmatinskih gradovai otoka, i njegovo
s e j e i m e o d s a d a u c r k v a m a s v i h g r a d o v a s p o m i n j a l ou
jaunim molituama i pokualarna (laudes).
Skupa s politidkommoii bizantinskihcarevaprestala
je u Dalmacijii crkvena vlast bizantinskogpatrijarha.A
biskupi dalmatinskih gradova zabaceraskoluiituo (skizrnu)
i p r e d up o d v l a s t r i m s k i h p a p a .
N o v e p o l i t i d k ei c r k v e n ep r i l i k eu b i v S o jb i z a n t i n s k o j
Dalmaciji,koja je za kralja Tomislavapostala sastavnidio
hrvatskogakraljevstva,navedu Tomislavada skupa s dal-
matinskim biskupima zamoli papu lvana X., da dozvoli,
da bi se u Splitu sastaocrkveni sabor. Papa lvan udo-
v o l j i o v o j m o l b i i p o 5 a l j eo d m a h u S p l i t s v o j e p o s l a n i k e
(legate),koji ie presjedatisaboru. Godine (925.) sastanu
s e u s p l i t s k o js t o l n i c iu z p a p i n el e g a t es v i b i s k u p i d a l m a -
 68

tinskih gradova.i Grgur ninski,.biskup_H rvata i vise opata

i drugih svecenika. Na saborie'dosaoirorGru",u ,;r'g,;
velikasima svo.gakraljevstvi i zahumski i.nu, Mihailo
Seuii ijos neki srpski-verikasi. vi_
Izmedugtu;nin pitan;a,iio
su se imala
9l rasprave na saboru bi"roje: uieaeri;eii-'"
kvene hjerarhije i uredenje
novom kratjevstv.u. Bi sku pi dalm .granicapojediirih uirr."ili:.-,
ati nst<ingraa.o,u1ii{iii u]
. d 3 . r up r o s i r en j i h o v em a i e b i s k u p i j ei, o i s e s p r i t s k in a d _
lit!.up. proglas.il..rnerropolitonc za' titavu hrvatsku drhavu.
ovi prijedlozi biri su napereni proti t,*ulrr.oi uirr.upui
u*
\iny, ,k3g i jo5 jedan, koji je iSao," [in se u Hrvat-
skoj dokine slavenskastdzua bolja. rvi[lnara ,-ta
dalmatin-
skih biskup?.op{9-se biskup niniki Crsui,
ali ;ui je Oio
sam i osamrien, -je risen dapadi potpore 'poitigne.u-'ool kraiia ft;i:
slava,jedva mogao Oi Sto
Jos gore_biro je Grguru na drugomcrkvenom saboru,
r: je (e28.) j opet sakupio ;, sprii;. Darmatinski
5gl
u r s K u p ru s p J e l rs u n a o v o m s a b o r u ,d a s e
s p r i t s k o mn a d -
-.ijuton'
biskupu priznade vtait ;;;
skom do Drave. Jos .metroporitska Hrvat-
vise su postigri,iuile'uskrisena bira dokinuta
ninska hrvatska biskupija, a mjest"o'niu
s k r a d i n s k a , . k a mjoe - b i o p i e n e s e hp i s k ; i l G r g u r . stara
postigli su i ono zastosu se,naj.vise Napokom
btiriri,-l to 1e,'oasu
kod novog zaokruiivanja biskup'iju,n;it,oul
p o v e i a n e .U s l a v e n s k us r u z b u ' q : 1 j " ' g r u . i _uirr..ifi;. oir.
se sabor nije
dirao. odito se je bojaonezadovorjstva i pdounuu narodu.
Veoma ie vierojatno, dl, je ovom prilikom
b i s k u p i j ab i l a p r o s i r e n ai d o b i r a c i o o t o k ' F u * j ei drapska an dio
t
s u s j e d n o gk o p n a .
Dalmatinskioto-cii gradovi,medu koiima i
d o s e n e s m e t a n ou v r a s t i h r v a t s ' t < itt r* r j . l " ' s v e Rab osta-
-netaknutu do konca
X. stoljeca.Hrvatski kraljevi ostavise'im
hovu gradsku samoupravu.Samo s.u. nji_
gebi pridrzaripravo,
9u. p.gtyrdegracrs(o{'priora, koga bi izabriii gradski pa-
t,iciji (gradsko GradJvi ,u i-nuouii. prafari hr_
v a t s k i m k r a l j e v.preinituo).
i m ag o d i s n j id a n a k .
. . 9 u o j e , d i n i s e ,b i r aj e d n _oad n a j s r e t n i j i hd o b a
t i n s k i h g r a d o v a .K i o z o u o a o u a u m n o Z i r d j e d a r m a -
se njihovo
 69

stanovniStvouseljenjemnovih slavenskihporodicaiz oko-

line i razvili su se u njima raznovrsni zanati, obtrti,trgo-
aina i ribolou Od jake mornaricekralja Tomislava,koja je
brojila 80 uelikik brodoua (sagina), a 700 rnalik (condrura)
d o b a r d i o p r i p a d a oj e o v i m g r a d o v i m aB. l a g o s t a n j eb i l o j e
p o d i g l a s e u o v i m g r a d o v i m ai
o p e e n i t o .S b l a g o s t a n j e m
duSevnaobrazovanost,koju su promicaleosobito crkoune

unwtra3njost crhue t' usa r apsha stotnica)

;"; |":;
: f,.l:i
"y "y
(kapitularne) i redouniike (sarnostanske)Skole. Od umjet-
nosti je osobito napredovalo:g{raditeljstuoi zlatarstuo (iz-
radba zlatnik nakita). Gradilesu se najviSecrkve i samo-
stani. U ukrasima ili ornarnentici javlja se motiv: pleter
ili pletenica.Nema sumnje, da se u ovim motivima vidi
neki slavensku i pliv.
Od ovog ornamentalnogstila, koji je bio u obidaju
najviSeod VIII. do X. stoljeea,saduvalose i na Rabu
nekoliko ulomaka i ostataka.Medu ovima najvalniji jesu:
70

1. Kapa i tirnpanaciborijoltaru bivSoj rapskoj crkvi.

2. Mramorni riljeu Hrista, koji se nalazi uzidan nad
s j e v e r n i mp o b o d n i mv r a t i m a i s t e c r k v e .
3. Jedan tirnpan iz kamena,koji se duva u klaustru
s a m o s t a n as v . E u f e m i j e .
4. Tri ploie, od kojih se dvije duvajuu istom klaustru,
a jedna nad juZnim vratimasamostanskim.
5. JoS jedna ploia u dvoriStu crkvice sv. Marina u
gradu Rabu.
Sukob i prve -Hrvata borbe s Mlecima. Prvi poznatinam
sukobi izmedu i Mledan a na Jadranskommoru de-
sili su se joS u prvoj polovini IX. stoljeda.Mledanisu se
joS u ono doba bavili trgovinom roblja. Kao zloglasnim
trgovcima,Slavenisu im, istodnihobalaJadranskogamora,
vraeali Silo za ognjilo plijenedina moru njihove brodove.
O s o b i t o s u u o n o d o b a m l e t a d k el a d e p r o g o n i l ij o 5 p o -
ganski I{eretuljani.
Za hrvatskoga kneza Domagoja (864-876.) borbe iz-
medu Hrvata i Mledanabudu jo5 Ze5ee.Na duZdevskoj
stolici sjedio je u ono doba Urso Portecijak1., koji je kao
saveznikcara Vasilija I. Makedonca,udarao na Domagoja.
O v e b o r b e H r v a t a i M l e d a n ap r e s t a l es u i z m i r e n j e mH r -
vatske s carem Vasilijem za vladanja kneza Zdeslava.
Nove borbe izmeduNeretvljanaplanu (887.)za dulda
Petra Kandijaua, koji bude poraten i u vojni izgubil,ivot.
Ova nedaia prisili Mledane,da se odludena pla(anjego-
difnjeg danka (solidus ceusus) od 500 zlatnika, hrvatskom
vladaru i tako sebi osiguraju nesmetanuplovitbu i trgo-
v i n u n a J a d r a n s k o mm o r u .
Od ovoga danka oslobodiMletke duZd Petar I[. Or-
seolo. Ovaj duZd se je okoristio neslogom u kraljevskoj
hrvatskoj kuei i zaStitomcara Vasilija II. Makedonca,pa
je, sakupivSiveliko i sjajno brodovlje,na sam Spasovdan
( 1 9 . m a j a 1 0 0 0 . )k r e n u o u D a l m a c i j u .U D a l m a c i j im u s e
redom pokloniSesvi gradovi medu kojima i Rab. Nakon
Sto je zauzeo i poruSioLastovo i Kordulu, jaka upori5ta
Neretvljanai sklopio savez i prijateljstvo s novim hrvat-
skim kraljem Kre5imiromSuronjom,ostavivSidalmatinske
 71

gradove slobodne,povrati se u Mletke, Sdje ga svelano

dodekaju
Mir i prijateljstvoizmedu Mletaka i Hrvata bilo je
veoma kratkotrajno.Kre5imirSuronja nije mogao da pre-
gori gubitak dalmatinskihgradova,a i ovima je brzo do-
jadilo mletalko vrhovnistvo, zato se rado povrate pod
vrhovniStvoKreSimirovo.U Mlecima je bio duZdom Oton
Orseolo sin Petra II. On sakupi brodovlje i krene u Dal-

Stari grad Rab s fltora.

maciju i opet preotmeldalmatinskegradove hrvatskom

kraljevstvu.
Na svojem pohodu u Dalmaciju,doSaoje duZd Oton
u mjesecujulu i na Rab. U Rabu mu se poklone biskup
Majws i prior Bellata,sa svecenstvomi pukom (cum clero
et populo). Oton udini s Rabljanimaugovor, u kojemu
Rabljani priznadumletadkovrhovni5tvo i obveZu se na
godi5nji danak od deset librica suile (libras de seta serica
decern),
 72

D o g o d i n e ( 1 0 5 0 . )o s t a n u d a l m a t i n s k ig r a d o v i p o d
vrhovniStvommletadkoga duZda kao saveznikabizantin-
skogacarstva.Tek, kad se negdjeoko 50. godine,StjepanI.
n a s l j e d n i kK r e 5 i m i r aI I l . p o m i r i s b i z a n t i n s k i mc a r s t v o m ,
povrate se dalmatinskigradovi,osim Zadra,pod upravu i
vrhovniStvohrvatsko.
Petar Kre5imir IV. i Dalmacija. Posve novu po-
litiku zavede u Dalmaciji Petar KreSimir IV., obnovitelj
hrvatskogakraljevstva.Da bi dalmatinskegradovedvrsto
priljubio uz ostalu drZavu, on se prozove kraljem Dalrna-
tinaca i Hruata (rer dalrnatinoru,tmet ckroatarurn), a svoje
kraljevstvo, hraljeustuorn Dalncucije i Hruatshe (regnuln,
dalmacie et ckroacie).Usto ostavi spomenutim gradovima
n e t a k n u t es v a k o m es v o j ep o v l a s t i c e i g r a d s k us a m o u p r a v u ,
a n j i h o v eb i s k u p ei p r i o r e u z m e s e b i z a p r v e s a v j e t n i k e .
J o S j e d a r i v a on o v i m p o v l a s t i c a m a n j i h o v ec r k v e i s a m o -
stane. I u borbi izmedu latinaia i onih, koji su branili
? slaueuskusluEbuboEjwpostavio se je vi5e na stranu prvih.
O v o m s v o j o m p o l i t i k o mk r a l j K r e S i m i rs t e k a oj e v e -
liku naklonostdalmatinskihgradova,tako te se je i grad
Zadar, koji je priznavaomletadkovrhovniStvosklonio pod
n j e g o v uv l a s t . N a k o n d o b i t k a Z a d r a m o g a o s e j e P e t a r
KreSimirzbilja dieititime, da je sam gospodarJadranskoga
mora, te je zato potpunoopravdanoovo more zvao suojint.
dalrnatiuskirn lnoretn (rostrwnr,daltnaticum rnare),
U R a b u j e u v r i j e m e K r e S i m i r o vboi s k u p o v a ob i s k u p
imenom Drago. Ovaj biskup morao je biti veoma podu*
zetan i radin mu| a k tomu joS i veliki prista5ai ljubimac
. o d i n e ( 1 0 5 9 . )d o g o v o r n os a s v o j i ms v e -
k r a l j a K r e S i m i r aG
eenstvomi priorom Majeru i ostalim rapskimpukom,po-
zvao je biskup Drago na Rab Benediktancei dao opatu
Fwlkonwvelike posjedei dvije crkvice sv. Petra i sv. Ci-
prijana u Drazi (in Valle), da uz jednu od njih sagradi
samostanza svoju braeu.
G o d i n e1 0 6 6 .k, a d s e j e k r a l j P e t a rK r e S i m isr a s v o j o m
dvorskom svitom nalaziou gradu Sibeniku,uz ostale bi-
skupe i splitskog metropolitu Lovru , nalazio se je uz
moenogkralja i biskup Drago. I godine 1070. nalazimo
 73

biskupa Draga kod kralja Krefimira na njegovom kra-

ljevskom dvorcu u Biogradu (in Belgrado). Kre5imir je
ovom prigodom,zamoljenod samogaDrage,potvrdio po-
s e b n i mp i s m o m i s p r a v u u t e m e l j e n j ai d a r o v n i c uR a b l j a n a
samostanusv. Petra u Drazi (16.maja 1070.).Drugo puno
vaZnije pismo izdao je kralj KreSimir biskupu Dragu 18.
julija 1070.).U ovom pismu uzeo je on pod svoju zaStitu
i okrilje rapsku crkvu i potvrdio njezinu jurisdikciju nad
tupama u susjednom velebitskom Podgorju, Lici, BuZa-
n i m a i B u d a d i m a k, a o i n a o t o k u P a g u , o s i m u n e k o l i k o
sela,kojl je pred malo vremenapredaoninskombiskupu.
Ovo posljednjepismo saduvalose u izvornoj pergameni
sa velikim voStanim kraljevim peCatom,a pergamenase
j.. duvala u rapskom Sautwarijw (moeniku), gdje su se
duvalei mnoge druge pergamene.Danas se nalazi u ze-
maljskom arhivu u Zagrebu.Na pedatu se vidi kralj, gdje
s j e d is a Z e z l o mi z e m a l j s k o mk u g l o m u r u k a m a ,a o k o l o i e
dita: ,,Sigilltun regis Cresirnirri Dalrn(acie) ac Chroa(cie),.
(Sufllajbi htio, da je ovo pismokrivotvoreno).Istom zgodom
izdao j9 krat; Petar KreSimir posebno pismo i rapskoj
o p d i n i .U o v o m p i s m u p o k l o n i oj e R a b l j a n i m az a s v a v r e -
mena grad Kesu (castrwm.Chisse) sa svim njegovim pri-
padnostima.
Za nasljednikaPetra KreSimira,pod kojima je radi
nutarnjih neslogadrtava Hrvata i Dalmatinacasve viSe
$abila, dodoSedalmatinskigradovi u veoma teSkipoloZaj.
Zivjeli su u vjeditoj nestalnostii strahu, da ne-izgub-e
svoju samoupravu(autonomiju)i svoje slobode ili povla-
stice. U Jadransko more stanu se u ono doba zalijetati
juZnoitalski lttrorrnani(Veragi). Oni su (1075.) pohodili
svojim brodovljemi grad Rab. U Rabu je u ono doba
bio biskupomneki Dornana rodomiz Osora. Normanipod-
sjednu grad i stanu ga biti s mora i s kopna. Opsjedanje
je zapodelona 14. aprila. Kad je grad vei bio odludio,
d a s e p r e d a n a m i l o s t i n e m i l o s t ,u t e d es e b i s k u pD o m a n a
zaStiti su. Kristofora mu(.enika,diju glavu, koja se duvala
u modniku rapske crkve, u svedanomophodu iznese na
najtvrdu gradsku kulu. Svi gradani dvrsto su vjerovali,
 *t+-
ia

74

da ie im Bog, po zaStitii zagovoru svetog mudenikapo-

moei. I zbilja, na 9. maja, odjedrilo je neprijateljskobro-
dovlje, i grad je ostao spaSen.Da ostane i u potomcima
vjedita uspomena il,a iwdesnuobranw, odredi biskup Do-
mana,da se svakegodine na9. majaslavi velika svedanost
dan pobjede (dies Victoriae).
U t o s u s e i u M l e c i m a p o d e l io p e t b a v i t i m i 5 l j u ,
kako bi ponovno spravili dalmatinskegradove pod svoje
vrhovniStvo.
I zbilja (1076.)krene mletadkobrodovljeu Dalmaciju
i prisili sve gradove na kopnu i na otocima,da priznadu
duZdevovrhovni5tvo,i da se obveZu,da vei ne Cenikada
primati tudina k sebi.
Sad dode na hrvatsko prijestolje,voljom Grgura VII.
p?pe,Dwtitar Zuoniuair. Njemu se za njegovogkrunisanja,
u c r k v i s v . P e t r a u S o l i n u ,p o k l o n ei d a l m a t i n s kgi r a d o v i .
N a k o n Z v o n i m i r o v ak r u n j e n j ap o r a s l aj e o p e t m o f i u g l e d
hrvatsko-dalmatinskedrlave. Hrvatsko-dalmatinskobro-
d o v l j e z d r u t e n o s n o r m a n s k i mp o t u d e( 1 0 8 3 .p) o d D r a d e m
zdruZenobizantinsko-mletadko brodovlje.Nakon ovogapo-
raza ustupio je car Aleksije Komnen sva svoja ,,1)t,AUa"
n a H r v a t s k u i n a D a l m a c i j us v o m u v j e r n o m u s a v e z n i k u
duZdu Vitalw Faliero, kao odStetu za udinjene usluge.
Naravno,da se je duZd morao za onda,da zadovoljisamim
naslovom uojuode Dalrnacije i Hruatske (dur Dalrnatiae
et Ckroatiae).
Nakon prijeke smrti kralja Dmitra Zvonimira, zavla-
dalesu u hrvatskomi dalmatinskomkraljevstvuopet unu-
t a r n j e b o r b e . N i s a m i g r a d o v i n a o b a l a m ai n a o t o c i m a
nijesu bili medu sobom sloZni. Ove borbe dovelesu kra-
ljevstvo na rub propasti. Za ovih borba izumre narodna
kraljevskaporodica,a na prijestoljebudu podignutitudinci,
ugarski Arpadouci.
U ovom razdoblju zbile su se dvije druge iwdesue
obrone grada Raba. Na biskupskoj stoliciu Rabu sjedioje
u ono doba biskup Pauao nadimkom Lupus. Ove eudesne
obranegrada Raba po zagovoru sv. Kristofora mudenika
opisao je (1308.) rapski biskup fi,a Juraj de Henm.ol,ais
 75

u spisu ewd.esasu. Kristofora (Miracuta s. Ckristophori).

Kao izvore za ovaj spis upotrijebio je, kako sam kai.e,
starije pisaue spomenike i nslne%xt,
predaju (prout ito kistot iis antiqu.is
ac a senioribus legisset et audiuisset).
Uspomena na ova dudesa bila je
v e o m a Z i v a m e d u R a b l j a n i m as v e d o
pod e tka X I X . s t oljeea.
Borbe zaDalmaciju pod Ar-
padovcima. PodvladomArpadovaca
n i j e s us e n i d a l m a t i n s kgi r a d o v i n H
i r-
vatska naulivali mira. S jednestrane
neprestaneborbe i trzaviceu samoj
kraljevskojkuii, a s druge,vanjski
neprijateljiizlagali su i Hrvatsku i
s p o m e n u t eg r a d o v e n a v e o m a v e -
like kuSnje.
O p e t s u v e o m av j e S t oz n a l id a
izrabeunutarnjeborbe u kraljevstvu
l u k a v i M l e d a n iO . n i s u p o s t e p e n ioS l i
za tim, da udvrste svoju vlast u dal-
m a t i n s k i m g r a d o v i m ai d a i s t i s n u
o d a n l es v a k u v l a s ti l i u p l i v h r v a t s k o -
ugarskih kraljeva, te tako postanu
sami gospodari Jadranskogamora.
Da su Mledanisve viSe uspjevaliu
o v i m s v o j i m o s n o v a m at,o m u s u b i l i
mnogokrivi sami kraljeviArpadovci.
O n i n i j e s us h v a i a l iv a Z n o sdt a l m a t i n -
s k i hg r a d o v a p, a s u i h z a t o s l a b op o -
d u p i r a l iu n j i h o v o jb o r b iz a s l o b o d u Emailouana plodica
p r o t i p o h l e p n i mM l e d a n i m a . od kriZa hralja Kolomana,
Sam Kolotnan,,prvi Arpadovac,
koji je sjeo na hrvatskoprijestoljei bio okrunjen hrvatskom
krunom, odazvao se (1098.)pozivu duZda Vitala Mikieli
i sklopio s njime neki sauezi prijateljstuo priznavSi mu
vrhovniStvonad dalmatinskimgradovimai naslov uojaode
Dalrnacije i Hruatske.
76

Ovu svoju pogreSkuispravioje Kolomantek nakon

krunjenja u Biogradu,valjda na zahtjevhrvatskih velikaSa.
S t v o r i v 5 is p o r a z u ms c a r e mA l e k s i j e mK o m n e n c o mo d r e -
kao se je prijateljstvas Mledanima,a onda otiSaou Dal-
m a c i j ui p r i m i o s v e g r a d o v e n a k o p n u i n a o t o c i m a u
s v o j u v l a s t i p o d s v o j e v r h o v n i S t v o I. m a j u d is v e d a l m a -
tinske gradove u svojoj vlasti, sazove ispred Zadra, na
o t v o r e n o mp o l j u s a b o r , n a k o j i s u d o 5 l i s v i b i s k u p i i s v i
priori dalmatinskihgradova.Na ovom saboru(1107.), zakleo
s e k r a l j K o l o m a n ,z a s e b ei z a s v o j ep o t o m k ei n a s l j e d n i k e :
d a i e p o 5 t i v a t id r e v n u s a m o u p r a v ud a l m a t i n s k i hg r a d o v a
i da Ce im pripustiti slobodanizbor biskupa i priora. JoS
i h j e o s l o b o d i og o d i 5 n j e gd a n k a , S t o s u g a d o o n d a p l a -
i a l i h r v a t s k i mv l a d a r i m ai p o d i j e l i oi m n e k e n o v e p o v l a -
stice.A zatimje primio od predstavnikapojedinihgradova
priseguvjernosti.
Na saboru kod Zadra bio je i rapski biskup Pavao.
On je dobio od kralja Kolomana,za svoju crkvu, potvrdu
K r a 5 i m i r o v pe o v e l j e( 1 1 1 1 . )l.z v o r n i ko v e p o v e l j en a p e r g a -
mentu,s velikim kraljevim pedatomod voska, nalazi se u
zemaljskomarhivu u Zagrebu.Prije se je i ova pergamena
duvalau Santuarijurapske stolnice.I danas se joS duva
u r a p s k o mm o e n i k uj e d n a u s p o m e n an a k r a l j a K o l o m a n a .
To su nekebakrenezlatornpozlaieneplotice sa emailovanim
s i t n o s l i k a m a l i L a l i b o L jee d n a m a n j k a .O v o s u b e z s u m n j e
ostatcikrila, Sto ga je kralj Kolomanbio pokloniobiskupu
Pavlu.Dalmatinskigradovi ne ostado5edugo pod vrhovni-
Stvom hrvatsko-ugarskihkraljeva. Mletadki duZd Ordelaf
F a l i e rp r e d ei h ( 1 1 1 6 . i) s k u d i p o d s v o j e v r h o v n i S t v oK. a d
se je ovo dogodilo,u Rabuje jo5 biskupovaobiskup Pavao,
a gradski knez (comes)bio je neki Oriens. Ova su dvo-
j i c a ( 1 1 1 6 . )s, p o r a z u m n os o p C i n s k i mv i j e d e m p , o s l a l ip r e d
duZdaOrdelafaFaliera u Zadar poslanike: nekog Vitadw
i Matija Rage djakone, da s njim ugovore uvjete za pre-
daju svojegagradapod mletadkovrhovniStvo. Premajednom
sluZbenom s p i s ui z g o d i n e1 1 1 8 .k, o j i j e b i o u C i n j e n a u s p o -
m e n u ( i n r e c o r d a t i o n e mp)o t o m c i m a p , r i z n a oj e d u Z d O r -
delaf onom prigodom Rabljanimasve povlastice,Sto su ih
 77

ulivali pod bizantinskim carevimai pod wgarskirnkraljem

Kolomanom.U spisu se kaZeda je bio sastavljenu pred-
uorju (in atrio) rapske stolnice.
Ovaj put je Rab skupa s Zadrom, Krkom i Osorom
ostao dugo pod mletatkim vrhovniStvom.Kad su Mledani
poku5ali,da svoje vrhovniStvonad ovim gradovima pre-
tvore u potpuno gospodstvo,poSaljuRabljaniduZduVitalu
Falieru poslanstvood nekoliko svojih gradana. Medu po-
slanicima se izridno spominju: neki Andrija, Kristofor
i Vital sveeenici;Dobrenja i Prestancije suci; Lam,pridije
Zupan, i jo5 od gradana: neki Albert, Dobroslau, Fwsk,
Stjepan, Bertold, Nikola, Gru,bei Dirninja. Ovi su posla-
nici zatraZiliod duZda,u ime svoje opeine, da im se po-

Druga emailouana plodica s hriha hralja Kolonmna.

vrati staro pravo slobodnogizbora kneza. DuZd posavje-

t o v a v S is e s a s v o j i ms a v j e t n i c i miaz d a d ei m p o s e b n op i s m o
( 1 8 .j u n a 1 1 6 6 . )u, k o j e m i m u s l i S am o l b us a m od j e l o m i d n o ,
i pod stalnim uvjetima.Rabljani(.e,kaZese u pismu,una-
preda mqei da predloZeduZdu mletaekomusebi za kneza
ili 4 od suojik {radana ili 2 gradanina rnletaika. Ovo pismo
n i j e z a d o v o l j i l oR a b l j a n e i, z a t o s u s e o n i ( 1 1 9 0 . )p o m i r i l i
s Zadranimaneprijateljimarepublikei priznalivrhovniStvo
Bele ll. (lll.). Kao poslanici u Zadru spominju se biskwp
Andrija, pod kojim je papa AleksandarIII. posvetiodrugu
novosagradenu rapsku stolnicu, podknez Petrii (Petrico
Surse) i Stjepan Martinou (lV[artiuusio). Ali nakon same
tri godine, morao se Rab opet povratiti pod vrhovni5tvo
. a 2 4 . s e p t e m b r a1 1 1 3 .d o 5 a oj e n a R a b P e t a r
r e p u b l i k eN
Fuskarenposlanik duZdev, da primi od Rabljana zakletvu
7B

vjernosti. Rabljanisu ovu zakletvu poloZili samo nakon

zakletveod strane poslanika,da ie im biti duvani njihovi
stari obidaji i prava.
Desetgodina kasnije zauzme duZd Henrik Dandalo
pomoiu kriZarai grad Zadar i dade ga iz temelja poru-
Siti. Kad je nakon Dandolado5ao na duZdevustolicuPetar
Ziani, bivSirapski knez, Rabljanise poZure,da osiguraju
sebi grad Kesu na otoku Pagu.
Godine 1242.za kralja Bele III. (IV.) povratili su se
Rab, Zadar, Krk i Osor opet pod vrhovniStvo hrvatsko-
ugarskog vladara, ali vee nakon godine dana, iza ne-
sretnebitke pred Zadrompadu opet pod Mletke,pod kojima
ostadoSedo god. 1358.Ovom prilikom iseli se mnogopo-
rodica iz ovin gradova.Svi kolovodeotporaproti Mlecima
otidu sami u progonstvo. Zadarski nezadovoljnicipresele
se u Ni1, a Rabljane nastani ban Stjepan, od roda bri-
birskih Subiia, u Jablancu ili Jablaniiw. Ovomu gradu "
podijeliban Stjepan (1251.)sva prava i povlastice,Sto su
ih uZivali stari dalmatinskigradovi.
Lj udevi t Anl,uvi n ac p ovrada Dal m aciju h rvatsko -
ugarskom kraljevstvu. Po izumriu Arpadovacadodu na
hrvatsko-ugarskoprijestoljenapuljskiAnfui,uinci. Ovi su bolje
negoArpadovcishvaialivaZnostDalmacije.Njih je Dalma-,
cija preko Jadranskogamora spajalasa staromdomovinom,
sa Napuljem,sa zapadnomEuropomi zapadnomkulturom
u kojoj su bili odgojeni.U njima je zato DalmacijanaSla
jaki oslon i jaku pomoi u borbi proti mletalkoj prevlasti,
proti Mletaka,koji su pomalo podkopavalitemelje auto-
nomije njezinihstarihgradova,narivavajudiim za knezove
svoje ljude, najviSeekonomski propale mletadkeplemide.
Sjeverno-dalmatinske gradoveZadar, Rab, Osor i Krk
bila je spravila pod mletadkuvlast samo sila, a drlala ih
j e s a m on e k a p o l i t i d k an u l d a . S a m is e n i s u m o g l i d a b r a n e
od Mledana,a kraljevi Arpadovci slabo su ih pomagali.
D a p a d en i p r v i v l a d a ri z k u i e A n Z u v i n a c an i j e i s p u n i on j i -
hovih nada.
Karla Roberta,prvog AnZuvinca,doveo je (1300.)na
hrvatsko-ugarskoprijestoljemoeni hrvatski ban Pauao od
 79

roda Subiia. Ovaj ban pripada bez sumnje medu najveee

muZeve u hrvatskoj povijesti. Kad je dao dovesti Karla
A n Z u v i n c au H r v a t s k u ,b i o j e n a v r h u n c u s v o j e m o e i ,k a o
ban Hruata (banus Ckroatarum) i gospodar Bosue (do-
minu,sBosnae). Njegova se je vlast protezalaod Gvozda
d o N e r e t v ei o d J a d r a n s k o g am o r a d o S a v e i D r i n e .N j e -
govu vlast priznavali su i gradovi Split i Trogir, a i
mletadkiZadar htio ga je imati sebi za kneza. I grad Rab

Grad fabbnac.

livio j e s b anom P av lom u p ri j a te l j s tv u . G o d i n e 1 307.ban

P av a o i zd a o je r aps k oj o p e i n i , u s v o m g ra d u S k radi nu,
posebnopismo. U ovom pismu potvrdio je svojim rapskim
p r i j a t e l j i m a m i r a n p o s j e d p a S n j a k ai S u m a u s v o j o j b a n o -
v i n i i s v a p r a v a n a d k a S t e l o mJ a b l a n i e e m .I z v o r n i k o v o g a
P av l o va p is m a na per ga me n tu n a l a z i s e u z e m a l j s kom ar-
hiv u u Za gr ebu. B an P a v a o g o j i o j e u s v o m s rc u vel i ke
osn o ve . Njegov a je m is a o i l l a z a ti m, d a s v e d a l mati nske
grado ve o s lobodi is pod v rh o v n i S tv a ml e ta d k o g a . Osnove
m u p o me te s m r t ( 1312.).
 1i*.

80

Proti njegovomsinu Mldrdenu, koji ga je nasljediou

b a n s t v u ,u r o t i l i s u s e s v i o v o g v o z d a n s kvi e l i k a S iN . jih su
u borbi proti nesretnomMladenu potpomagalii Mleci i
sam kralj Karlo Robert.Ko se okoristio ovim borbama,to
s u b i l i M l e c i . O n i s u z a o v i h b o r b a p r o t e g l is v o j e v r h o v -
n i S t v on a g r a d o v eS p l i t , T r o g i r , S i b e n i ki N i n , t e n a p o k o n
na sve otoke i obalu u Dalmaciji od Zrmanje do Cetine.
K a d j e d a k l eL j u d e v i tA n Z u v i n a cs t u p i o n a h r v a t s k o -
ugarskoprijestolje,okd njegovedrlave, obalei otoke Dal-
macijedrlali su Mledaniu svoioj vlasti. Ovo je teSkotistilo
ponosnogakralja, i on je samb eekaona zgodu,da povrati
svojoj drlavi, Sto joj je bilo himbenooteto. I dalmatinski
gradovi, siti mletadkog vrhovniStva,samo su eekali Cas
svoga oslobodenja.
Godine 1345.dode kralj Ljudevit prvi puta u ovo-
gvozdansku Hrvatsku. Ovaj kraljev dolazak u strane, koje
su bile na domaku dalmatinskihgradova, silno obveseli
njihove gradane. NajviSeje blizina kraljeva boravka dje-
l o v a l a n a Z a d r a n e .O n i s e s v i l i s t o m p o b u n ep r o t i M l e d a -
n i m a i p r e d up o d v r h o v n i S t v o L j u d e v i t o v oN
. e v j e r aZ a d r a n a
l j u t o s e k o s n u M l e d a n a i, o n i p o S a l j un a b u n t o v n i g r a d
brojnobrodovljes jakom vojskom. I kralj Ljudevit priskodi
gradu Zadru u pomof, ali najviSes neoprezabude poralen
o d M l e d a n aN . a 5 t og r a d Z a d a r p r i m i o d M l e d a n at e S k im i r ,
a i L j u d e v i t u t a n a d is n j i m a p r i m i r j e n a o s a m g o d i n a .
Prvi pokuSaj Ljudevitov, da povrati svojoj drlavi
dalmatinskegradove,bio je dakle svr5ionesretno.Ali mladi
kralj nije zato klonuo. On je ljubio Dalmaciju.On je znao,
da dalmatinskigradovi jedva dekaju,da dodu pod njegovu
vlast. On je zato odludio,da im ispuni Zelju. Kroz osam-
godiSnjeprimirje spremise Ljud evit za uelikirat i poeme ga
( 1 3 5 6 . )P. o v o dz a z a p o ( e t a kn e p r i j a t e l j s t vdaa l i s u m u s a m i
M l e e a n i ,k a d s u m u h i m b e n o o t e l i g r a d S k r a d i n .U d v o -
godiSnjemratu porazi Ljudevit republiku i u Dalmacijii
u ltaliji. Pora1enarepublika zatraZilaje od svoga pobje-
d i t e l j a m i r . L j u d e v i t p r i s t a n en a m i r , k o j i j e ( 1 8 . f e b r u a r a
1358.) bio sklopljen u Zadru u sakristiji sarnostana su.
Frane na Zidiruatna,.Mleci su u ovom miru predalipobjedo-
 81

nosnom kralju svu obalu i otoke dalmatinskeod Kvarnera

do Drada,a duld morao se je odreeinaslova uojuodaDal-
wacije i Hrratshe, kojim se je ponosio.
M i r o m u Z a d r u b i l a j e d a l m a t i n s k i mg r a d o v i m ap o -
. n i s u u o n o m d a s uo s j e t i l i ,d a j e n e s t a l o
v r a d e n as l o b o d a O
m b r e ,k o j a i m j e l e t a l a n a p r s i m a ,i k o j a i m n i j e d a l a ,d a
s l o b o d n od i S u .P o d v r h o v n i S t v o m k r a l j a L j u d e v i t au b l a Z i l e
su se najprije u njima borbe i razmirice izmedu patricija
(nobiles) i puiana (populares); a zatim se je, kao poslje-
d i c a m i r a i o p i e s i g u r n o s t ip, o d e l od a r a z v i j a b l a g o s t a n j e .
O s o b i t oj e n a p r e d o v a l a t r g o v i n a s a z a l e d e mi s g r a d o v i m a
u p r e k o m o r s k oljt a l i j i . N a p o r e d os t r g o v i n o m p o d e l is u s e
razvijati i raznovrsni obrti, a nadasve brodarstuo i zlatar-
stuo (sitno u,mjetniiki obrt).
K a o S t o j e k r a l j L j u d e v i t v o l i o D a l m a c i j u ,t a k o s u i
d a l m a t i n s kgi r a d o v il j u b i l i k r a l j a L j u d e v i t a ,k r a l j a o s l o b o -
d i o c a .O n i s u d a p a d eh t j e l i , d a u s p o m e n un a v e l i k o gk r a l j a
uzdrLetrajnu u svojempotomstvu.I zato ie svaki odludio,
d a n a u s p o m e n uo s l o b o d e n juas t a n o v io s o b i t eg o d i S n j es v e -
d a n o s t i .D n e 2 1 . j u l a 1 3 6 4 . s a k u p i l i s u s e d a k l e i r a p s k i
oci u uelihonr,uijeiu, (congregato geuerali consilio) i za-
kljudiSe:da se dan 9. maja, kad se je u crkvi rapskoj
s v e t k o v a l au s p o m e n an a d u d e s n uo b r a n u g r a d a p o z a g o -
voru sv. Kristofora,i na 27. jula, kad se je slavila uspo-
mena na njegovu mudenidkusmrt na spo?nen, i u:relic'enje
Velikoga kralja (ad laudern et ertollentiarn Su,runti re{is)
proglasej auninoopCinskirmsuefanostirna (ternpwsferiarum) .
Isto tako zakljude,da se prigodomovih svedanostine smije
za petnaestdana u gradu krojiti pravda, niti progoniti duZ-
nike. Takoder bude odredeno,da svi gradski vjeCnici,koji
se budu na predvederjedana Pobjedenalazili u gradu, mo-
raju prisustvovati suedauojueCernjici (uesperis wajoribus)
i pokloniti sv. Mariji uo\taniat, (unutn candellotwrn)naj-
manje od jednog groSa (saltem pretii u,uiws{rossi). Ovom
prigodom bio je takoder zaveden obiCaj,da crkouinari su.
Marije (procuratores ste.Marie) na predvederjedana Po-
bjedepoSaljusvim crkovnim i svjetovnimpoglavicamana
dar odredeni broj fala uina (f,ale uini). Rek bi dapade,
6
82

da su ovom istom prigodomi na Rabu kao i u Zadru, bile

zavedene uiteSkeiglre ili obdulje, koje su se igrale rua Va-
roin (in. Bwrgo) pred gradskim vratima.
Ovu privrZenostRabljana kralj Ljudevit nije ostavio
b e z n a g r a d e .G o d i n e 1 3 6 7 . d o 5 a o j e n a n j e g o v d v o r u
Budimu rapski biskup Grisogort,de Dominis (Demigne) i
kralj mu je u prisutnosti svojih dostojanstvenikaizdao
p i s m o ( 1 7 . s e p t . 1 3 6 7 . )u, k o j e m j e p o t v r d i or a p s k o jc r k v i
s t a r e p o v l a s t i c ek r a l j a K r e 5 i m i r ai k r a l j a K o l o m a n a .I i z
jednog drugog pisma na Petra Belonte,kneza Bul,ana i
P o d i t e l j ak, o g a j e k r a l . iL j u d e v i t i z d a o u B u d i m u ( 1 3 7 1 .u
d e t v r t a kp o U s k r s u ) , v i d i S e , k o l i k o s e j e o n s t a r a o z a
r a p s k uc r k v u i r a p s k o g ab i s k u p aG r i s o g o n aU s p o m e n u t o m
p i s m u n a r e d i oj e k n e z u ,n e k au z m eu z a S t i t up r a v ab i s k u p a
G r i s o g o n au n j e g o v o j k n e Z i j i i n e k a n a r e d i s v o j e m z a -
mjeniku i njegovim einovnicima,da budu pri ruci desetni-
iarinoa (decim.ariis) rapske crkrTekod skupljanja desetina
p o L i c i ,B u Z a n i m ia B u d a c i m aB. i s k u pG r i s o g o nd e D o m i n i s
p r e d e( 1 3 7 3 . )n a t r o g i r s k u s t o l i c u ,a o n d a p o s t a n e n a d -
b i s k u p o mu K a l o d iu U g a r s k o j .
Iz Mletaka su gledali krivim okom i sa zavidnoSeu
n a s v e t o v e e ep r i d i z a n j ed a l m a t i n s k ighr a d o v ap o dz a S t i t o m
i v r h o v n i 5 t v o mk r a l j a L j u d e v i t a .I z a t o s u s e p o t a j n os t a l i
spremati na novi rat. Ali ni kralj Ljudevit nije mirovao.
Medutim god. 1378.planeljuta borba izmedu Mletaka i
G e n o v er a d i n j i h o v eu t a k m i c en a i s t o k u ( L e v a n t e ) L. judevit
je razumio,da mu je do5aozgodandas,da navali na Mletke.
Skupa dakle sa svojim saveznicima:Franom Carrara,go-
spodaromPadove,Akvilejskim patrijarhom,Scala, gospo-
d a r o m V e r o n ei f u r l a n s k i m s t a l e Z i m ap, r i s t a n eu G e n o v u
i zapo(me rat. Ovaj se je rat u glavnom vodio na sjevero-
i t a l s k o mk o p n u . O n d j e j e v o d s t v oi m a o u s v o j i m r u k a m a
s a m k r a l j L j u d e v i t s a s v o j i m l j u d i m a .N a m o r u j e v o d s t v o
b i l o p o v j e r e n oG e n o v e z i m aG. l a v n i z a p o v i j e d n i kb r o d o v l j a
bio je Lwciano Dorio. Njemu su se pokoravalii brodovi
dalmatinskihgradova.Nakon trogodi5njegratovanjadoSlo
j e ( 8 . a u g u s t a 1 3 8 1 . )d o m i r a u T u r i n u . ' U o v o m m i r u
mletadkaje republikamorala da prizna sve todke zadar-
 83

s k o g a m i r a ( o d 1 3 5 8 . ) .S u v i S es e j e m o r a l a o b v e z a t i ,d a
ie svake godine hrvatsko-ugarskomukralju plaeatidanak
od 7000 zlatnika.
Za ovog drugog rata izmedu kralja Ljudevita i mle-
tadkerepublikezapovijedao je mletadkimbrodovljemVettot,
Pisani, ali mu je djelovanjeu Jadranskommoru bilo veoma
o t e S d a n oj e
, r n i j e i m a o u D a l m a c i j in i k a k v a u p o r i S t a .O n
se zato odludi na to, da pustoSi otoke i gradove u Dal-
maciji. Vei je bio zapaliogradove Kotor i Sibenik, kad
na 7. novembra 1378. po5alje u Rab Lodouiha Loredano
s a 1 0 g a l i j a n a r e d i v Sm
i u d a i n j e g az a p a l | R a b l j a ndi u v S i

Treca emailoaana plodica s kriZa hralia Kolonr.ana.

z a o d l u k u P i s a n a , s i l n o s e u p l a 5 e .N a 9 . n o v e m b r a s a k u p i
se gradsko vijede, da odludi Sto se ima udiniti. U sve
se nade na okupu 85 vijeenika. Od ovih je 81 glasovao,
da se grad preda Mledanima.JoS isti dan budu poslani
k Loredanu na brod poslanici Stjepan Dowinis i Pribe
Martinusii (Marlinusio), da ugovore uvjete predaje. Ugla-
vljeni uvjeti glasili su ovako: 1. Grad Rab se vraia pod
mleta d ku v las t i z at o p re d a j e L o re d a n u g ra d s k e kl j ude.
2. Opeina ie i dalje Zivjeti po svojim starim obidajimai
statutima, samo ie duZd imenovati kneza ili nadelnika,
ut vrd i ti mu pr av a i duZ n o s ti i o d re d rti p l a i u . 3 . O d opei nski h
doho d a ka plaiat i Ce s e k n e z i o s ta l i s l u Z b e n i c i , a ostatak
s mi j u Ml ec i da upot r ije b e z a u tv rd i v a n j e g ra d a i z a nabavu
84

o b r a m b e n i hs t r o j e v a .M i r o m s k l o p l j e n i mu T u r i n u b u d e
p o n i S t e no v a j z a s e b n im i r R a b l j a n a s M l e c i m a ,i R a b s e
o p e t p o v r a t ip o d v r h o v n i 5 t v ok r a l j a L j u d e v i t a .K a dj e ( 1 3 8 2 .
na 11.septembra)umro kralj Ljudevit, bila je sva Dalmacija
u njegovojvlasti.
Za unutarnjih borba, nakon smrti kralja Lju-
devita, Dalmacija dolazi pod vlast Mletadku. Po smrti
k r a l j aL j u d e v i t aj a v e s e n a n j e g o v op r i j e s t o l j er a z n it a k m a c i ,

KneZeu daor.

jer njegovu keer Mariju nijesu htjeli ida priznadu veiina

hrvatskih i mnogi ugarski velikaSi.Za borba i zapletaja,
Sto su odavle nastali, polela je hrvatsko-ugarskadrLava
s i l n o p a d a t i u u g l e d ui u m o f i .
N a j g o r ej e b i l o d a l m a t i n s k i mg r a d o v i m a O . ni su opet
bili na sto muka. U njima su opet zavladalestranke.Jedan
dio gradanstvapristajao je uz Mariju i Sigismundakao
z a k o n i t eb a S t i n i k ek r a l j a L j u d e v i t a ,a d r u g i s u b i l i p r i s t a S e
n a p u l j s k o gd v o r a . U z o v e s v a d e o Z i v i l es u i . s t a r e b o r b e
 B5

i r a z m i r i c e i z m e d u p a t r i c i j a i p u d a n a . P o s l j e d i c ab o r b a b i l a
j e n e s t a l n o s ti n e s i g u r n o s t , r a d i k o j i h p o d e l o j e s v e v i S e
pr o p a d a ti blagos t auje.
Kro z ov o v eom a tu Z n o ra z d o b l j e , k o j e j e d a l m ati nske
gra d o ve napok om ot k inu l o o d n j i h o v o g a z a l e d a i baci l o i h
u nemili zagrljaj krilatog lava, pod vlast republike sv. Marka,
Rabl j a n i s u os t ali got o v o d o k o n c a (1 4 0 2 .) v .j e rni kral j i ci
Mariji, i kralju Sigismundu. Stalnoje, da su mnogo uplivali
na Rabljane braia Stjepan, i luan Frankopan, knezovi krdki.
Oba b ra ta bili s u poz na ti k a o g o rl j i v i p ri s ta S e k ral j a S i -
g i s m u n d a , a j e d n o g a i d r u g o g a b i r a l i s u v i S ep u t a R a b l j a n i
z a svo g a k nez a. M nog o s u ta k o d e r mo ra l i d j e l o vati na
Rabljane, da ostanu dvrsto uz Sigismunda i dva veoma
moena hrvatska velika5a, brafa lttrikolo i Iuan Gorjanshi
( de Go ra ). Nik oli G or ja n s k o m , s ta ri j e m u b ra tu , i si nu po-
znatog Nikole Gorjanskoga, poklonio je bio (1387.) kralj
Sigismund, radi vjernosti, otoke Cres i Loiinj (Osor) i tako
je o n p o st ao v eom a bliz i s u s j e d R a b l j a n i m a . Ka o moena
veli ka 5 a i m oguda pr ed k ra l j e m S i g i s mu n d o m i z abral i su
i njega Rabljani vi5e puta svojim knezom.
Te k negdje pr i k o n c u g o d i n e 1 4 0 2 . i z n e v j e ri l i su se
R ab l j a n i k r alju S igis m u n d u i p re Sl i u ta b o r p ri s ta Sakral j a
Lad i sl a va napuljs k oga. P o s v o j p ri l i c i , d a i h j e na ovu
promjenu naveo lr{ikola Frankopan, knez krdki, koji je
t ak o d e r u is t o doba os ta v i o S i g i s mu n d a i p re 5 ao k La-
disl a vu .
Sad tekar zavladaju u gradu Rabu strastvene borbe
iz me d u p riv r Z enik a jedn o g a i d ru g o g a k ra l j a . N a p okom se
odl u d e p ris t aS e k r alja L a d i s l a v a n a to , d a i z g ra d a i otoka
otjeraju prista5eprotivne stranke. Ali ovim postupkom jo5
v i 5 e r a z d r a Z i S es v o j e p r o t i v n i k e . T e k ( 1 4 0 5 . )s k l o p i S e o b e
stranke medusobni mir i izagnanicise povrate u grad.
. Kad se je na 5. augusta 1403. kralj Ladislav krunio
u g ra d u Zadr u, nijes u b i l i p ri s u tn i p o s l a n i c i g ra da R aba.
Oni su do5li u Zadar tek na 17. istoga mjeseca, kad je
vee b i l o krunjenje s v r S e n o .D o S a v S ira p s k i p o s l a n i c i u Zadar
pokl o n e se k r aju Ladis l a v u i z a m o l e g a , d a b i i m potvrdi o
s t a r e p o v l a s t i c e i z a S t i t i on j i h o v a p r a v a n a P a g u p r o t i Z a -
 86

d r a n i m a . L a d i s l a v .i m u d i n i p o v o l j i , a l i i m u-nj no prepo-
j e degova
ru di, da bi k od i z b o ra n o v o g a k n e z a i z a b ral i pri -
:! uS y lv ana, b i s k u p a z a g re b a (k o g a . K ro z S odj nu (14b3.)
bio je f ?ps k im k n e z o m p o z n a ti v o j v o d a n a purl ski A l ' derna-
risco Aloiz (De Mareschi).
M e d u t i m R a b l j a n i n e o s t a d o S en i p u n u g o d i n u d a n a
yj.grli klalju Ladislavu. Cim se negdje-na izmaku (1403.)
N i k o l a F r a n k o p a n , p o s r e d o v a n j e mN i k o l e G o r j a n s k o g a ,i z -

Pogled na Rab.

m i r i o s a s i g i s m u l d o _ r n , . _ p o s aRl aj ub. l j a n ik n j e m u u S e n j
: u 9 i 9 p o s l a n i k e .D o s a v s ir a p s k i p o s l a n i c ip r e o N i k o l u i z l
jadaju mu se r3.9inevoljnogstanja svoje opeine,a potom
'za
izjave, da je njihov grad odludio izabiati sebi kneza
j e d n o g m o g u f e g k n e z a i p r i v r Z e n i k ak r a l j a S i g i s m u n d a .
l h e - z N i k o l a p o h v a l i i o d o b r in j i h o v u o d l u k u ,a [ r a d R a b ,
kad se ovi poslanicipovrate kuii, izabereiebi-za dozi-
v o t n o g k n e z a s a m o g a N i k o l u , o d r e d i v s im u 1 0 0 0 l i b a r a
g o d i s n j ep l a ee . K n e z N i k o l a p r i m i p o n u d e n um u d a s t i
o b e e ap o d z a k l e t v u R a b l j a n i m ad, a ' i e p o s t i v a t i n j i h o v e

I
I
I
I

I
 87

stareustanove,obidajei povlastice.Dadeim takoderovlast

da svake godine sami izaberu zamjeniha (uicariuw), koji
ee ga zastupatiu njegovomodsustvu.
Povratak Raba pod vrhovniStvokralja Sigismunda,
ljuto je bolio pristaSekralja Ladislava. Oni su najprije
m i r n i m p u t e m p o k u S a l i ,d a g a o p e t p r i d o b i j u z a s e b e ,a
kad im to nije uspjelo,onda krene na Rab fuan Lusiglnano
(re{iws uiceregens)s brodovljem i vojskom. Podpomagan
od strijelacavojvode Hervojei grada Trogira, zauzme on
Rab i smjesti u gradu svoju posadu.Medutim knez Nikola
spremi neStovojske na otoku Krku i u kolovozu 1408.
oslobodiRab. NaStoRabljani opet priznadu za kralja Si-
gismunda,koji im potvrdi sve njihove stare povlastice.
MleCani kupuju Dalmaciju od Ladislava napulj-
skoga. Borbu, koja se je vodila izmedu pretendenatai
takmacana prijestoljeLjudevitaAnZuvinca, Mledanisu pra-
tili sa velikim zanimanjemK . r o z c i j e l ov r i j e m e b o r b e o n i
su se vojnidki najvi5e drlali po strani, ali je zato Zivo ra-
dila njihova spretna i lukava diplomacija.Ovoj je poSlo
z a r u k o m , d a o d k r a l j a L a d i s l a v ai z n u d i p r o d a j u D a l m a -
cije republici za 100.000zlatnika.Ugovor prodaje bio je
podpisan9. jula 1409.Iste godine 24. agusta nakon silom
u g u 5 e n ep o b u n e .M l e d a n zi a p o s j e d n uZ a d a r i s n j i m N o v i -
grad,Vranu i otok Pag. Ovo je bio preostaliposjed kralja
L a d i s l a v au D a l m a c i j i .
Ugovorom sklopljenimizrnedukralja Ladislavai mle-
tadke republike bili su te5ko pogodeni interesi Rabljana
na otoku Pagu. Rabljanimaje prijetila pogibelj da ondje
izgubesvoje posjede.Ova bojazanprobudi u gradu Rabu
stranku, koja je podelada se bavi miSlju,kako bi grad i
otok Rab pre5aopod vrhovni5tvorepublike. Odavle na-
stanu u gradu novi nemiri. Stranka vjerna kralju Sigis-
mundu,htjela je na svaki naeinda sprijedigorispomenutu
namisao.I zato u gradu dodedo pobune,koju digne luan
de Domiuis (Joannesqtti et Jouaninu,s).Ovaj je imao brata
I{ristofora biskupa u Velikom Varadinu i Grisogona nad-
biskupau Kalodi.Sva trojica bili su vatreni pristaSeSigis-
m u n d o v i .U p o b u n i i z g u b i Z i v o tn e k o l i k op l e m i i a ,p r i s t a S a
88

mletadkestranke,ali ona ipak prevladau gradu i izabere

negdje podetkomgodine 1409.za kneza mledaninaMarka
I\[ickieli. Pod predsjedanjemnovoga kneza sastanese 3.
februara 1409. veliko opeinsko vijeee Qonsiliurngenerale
tnag{num)u velikoj dvoranigQu, sala ncagnaubi taliaf,eri
solent)i prihvati sa 26 glasovaproti 2 prijedlogkneZev:da
s e s v a o p d i n s k ad o b r a i s v i p r i h o d ir a p s k eo p e i n ep r e d a j u
duZdevojvladi u Mlecimauz uvjet, da ona phea kneza i
druge opiinske dinovnike.Takoder bio je ovla5tenknez,
da izaberei po$alje u Mletke poslanika (arnbasciatoreru),
koji ce urediti sve za predaju grada i otoka Mledanima.
M e d u t i ms u v e e u M l e c i m ab o r a v i l i p o s l a n i c N i ikole
Frankopana,knezaotoka Krka, koga su RabljanijoS (1403.)
b i l i i z a b r a l iz a d o Z i v o t n o gk n e z a .O v i j a v e M l e c i m a d , a je
n j i h o v g o s p o d a rn e m i r a n ,j e r j e d u o , d a s e o n d j e r a d i o
t o m , d a m u s e u z m e o t o k R a b . O n i d a s u d o 5 l i z a t o ,d a
ih mole, da toga ne dine. Njihov knez Leli s Mlecima Zi-
vjeti u miru, a otoka Raba ne moZeim mirno da predade,
jer ga uliva po milosti svoga kralja. Ako pak oni ipak
m i s l e ,d a m u g a u z m u , o n d a n e k a m u t o o t v o r e n ok a Z u ,
j e r e e g a o n u t o m s l u d a j up r e d a t ik o j e m u o p u n o m o e n i k u
kraljevu,te tako saduvatiza sebe i kraljevo i njihovopri-
j a t e l j s t v o .M l e c i n a o v e p o r u k e o d g o v o r en a 1 3 .s e p t e m b r a
1409. veoma o5tro. Izmedu ostalog porude knezu Nikoli
pismeno,da neka znade, da je grad i otok Rab njihova
zemlja,i da oni hoie da to i ostane,i zato neka se duva
predati otok i grad u tudu vlast. Iz Mletaka mogli su da
ovako oStroodgovoreknezu Nikoli tek nakon porukasvojih
p r o k u r a t o r au Z a d r u . K o v i m a s u n e k o l i k o d a n a n a k o n
z a u z e t ai u m i r e n j aZ a d r a b i l i d o 5 l i r a p s k i p o s l a n i c it,e i m
izjavili,da njihov grad i otok Leli, da prede pod vlast nji-
h o v e r e p u b l i k e .P r o v e d i t o r ni e h t i j u e i r a d i t i n a s v o j ur u k u
o d g o v o r i 5 ep o s l a n i c i m ad, a e e o n i n j i h o v e l e l j e s a o p e i t i
d u Z d u i n j e g o v o mv i j e e uu M l e c i m a .N a 6 . s e p t e m b r a1 4 0 9 .
stignu zbilja poslanici zadarskih proveditorau Mletke,a
n a 1 6 . s e p t e m b r av e e i m j e s t i g a o i z M l e t a k a o d g o v o r :
neka prime otok i grad Rab pod vlast republike, ali bez
i k a k o v e p o g o d b ei u t a n a d e n j aB. u d ei m t a k o d e rn a r e d e n o ,
 89

da n a sto j e , da dobiju u s v o j e ru k e i u tv rd e n a o toku, i

to na nadin, koji im se bude udinio najzgodniji. Rapsku
utvrdu, koju je branio knez Nikola, morali su Mledani da
zauzmu silom. Nakon zauze(a rapske utvrde knez Nikola
F ra n ko p a n s a s v ojim de ta m a o s ta v i o to k R a b . Ov o se zbi l o
negd j e p ri k onc u s ept e m b ra 1 4 0 9 ., k a d j e R a b d e f i ni ti vno
d o s p i o p o d m l e t a d k uv l a s t , p o d k o j o m j e o s t a o d o 1 3 . j u n a
1797 ., d a kle s v e do pr o p a s ti m l e ta d k e re p u b l i k e .
Rab na izrnaku XIV. stoljeCa. Godine 1409. bio
je za kl j u d e n najs lav niji o d s j e k ra p s k e p o v i j e s ti . Kroz sav
ova j o d sj ek , k oji je t r aj a o n e k o l i k o v j e k o v a R a b j e Li vi o
i razvijao se kao sarnostalna ili au,tonot4,r.na, opiina (ko-
'nu,tn a )i ma juii s v oj v la s ti ti u s ta v . B i z a n ti n s k i c a revi , hr-
v at ski vl a dar i, hr v at s k o-u g a rs k i k ra l j e v i ' i ml e ta d k i duZdevi
vrSili su nad njim, kao i nad ostalim dalmatinskim gra-
dovima, samo neka su,uel'enska praua. Tako su n. pr. uZi-
v ali p ra vo, da m u pot v rd u j u k n e z a , p ri ma l i s u o d nj ega
godi 5 n j i d anak , dobiv ali su j e d a n d i o o d u l a z n i n e s tra ni h bro-
dova u luku i imali su pravo na zalazninu (jws descensns).
Kro z c ijelo ov o dob a , s ta j a o j e n a d e l u o p i i n e o pi i nski
kowes ili knez, koji se zove rektor. Stariji naziv prior prestao
s e ra b i ti negdje pr i k on c u XI. s to l j e e a , a z a n a z i v potestat
r apske i sp r av e ne z nadu .l z b o r k n e z a o b a v l j a o s e p o stal ni m
propi si ma s adr Z anim u g ra d s k o m Sta tu tu . l z a b ra ni knez
ulazio je u sluZbu, koja je redovito trajala godinu dana,
d n e 2 . f e b r u a r a ( i n p u r i f i c a t i o n eB . M . V . m e n s i s F e b r u a r i i ) .
Na ovaj dan ulazili su u opiinsku sluZbu i drugi opeinski
d i n o v n i c i .N a d a n u l a z a u s l u Z b u p o l a g a oj e k n e z z a k l e t v u
opeinskom vijeeu (in consilio),kako je bilo propisano u
opeinskom zakoniku ili statutu. U isti dan polagali SU,
pra ma fo rmular im a s t atu ta , z a k l e tv u u ru k e k n e z a svi op-
i i n s k i d i n o v n i c i .K n e z o v i s u b i v a l i r e d o v i t o s t r a n c i , u d o b a
s u v e r e n i t e t am l e t a d k o g a ,n a j r a d e m l e t a d k i p l e m i i i , a u d o b a
hrva tsko -u gar s k ih k r alje v a , h rv a ts k i b a n i i l i h rv a tski vel i -
k aS i i d o st ojans t v enic i.
Knez je imao svoga uikarija ili zawjenika (uicaritcs,
uic e co we s ) .V ik ar i ili po d k n e Z i n i b i v a l i s u u v i j e k domai i
plemiii. Oni su u odsutnosti kneza vr5ili njegove poslove.
I

90

Komes je imao i svoga karucelaraiti biljeEnika(can-

cellaricts,notariu,s).I ovaj je bio stranac. Njega bi knez
doveo sobom,te je zato i spadaou njegovu obitelj (fami-
liaris) i stanovaoskupa s njim u dvoru.
Komesu uz bok stajalo je opiinsko uijeie (consiliunt.,
consiliarii). U ovo savjetujueetijelo spadalisu najprije svi
slobodnipunoljetni(20 godina)Rabljani,bez iznimke,dakle
i b i s k u p s a s v o j i m s v e e e n s t v o mO . vo se vijefe sastajalo
na skupitiuu (im congregatione).Pravo sazivanja na skup-
S t i n u p r i p a d a l oj e k n e z u . O n j e r a d i o s p o r a z u m n os b i s -
kupom. Skup5tinase sastojalaredovito u duori\lot.(in alrio)
ispred rapske stolnice.
Negdje pod konac XIII. stoljeea pretvorilo se ovo
vijeee u uijeie patrtcija ili plerniia (consilium nobiliunt) i
t a k o j e o p e i n s k au p r a v a d o S l au r u k e s a m o n e k i h b o l j i h
i bogatijih obitelji, od kojih se je razvilo opiinskoplemstuo
(cornrnunitasnobiliu,ut). Sto se viSe podizala moe ovog
posebnogreda ili tijela, to je sve manji u opdinibivao upliv
biskupa i njegovih svedenika.
Rab je imao i svoje sudce(judices). Redovitosu bivala
d v a , a s a m o n e k a dt r i : d v a p a t r i c i j ai j e d a n p u d a n i n .S u d c i
s u b i l i p r v i k n e Z e v is a v j e t n i c iu u p r a v i o p e i n e i n j e g o v i
zamjenici,kad nije imao svoga Vikarija ili kad je i ovaj
bio otsutan.
U sudbenimstvarima salinjavala su oba sudca tako
zvano manje sudi1le(curia rniuor). Na ovom sudiStusudilo
s e z a m a n j ek r i v i d n ep r e k r S a j eS. k u p a s k n e z o ms a d i n j a v a l i
su ui\e swdi\te(curia rnajor). Pred ovim sudiStemrijeSavale
su se gradanske parnice i sklapali su se va?niji pravni
poslovi.
Rab je imao svoj opiiuski ili gradski statcttili zakonik.
Po ovom statutu upravljalase opeinai krojila se je pravda.
Uspomenena ovaj statut veomasu stare.Vjerojatnoje, da
j e r a p s k ao p e i n av e e u X I I I . s t o l j e i ui m a l a u r e d e nz b o r n i k
gradansko-pravnih i kazneno-pravnihzakona.Rapskistatut
saduvaose do danas u 14 ru,kopisa.Od njih najstariji po-
tjede iz XlV. stoljeia.
 91

U z s u d c es p o m i n j us e j o 5 u o p c i n s k o ms t a t u t u i i s -
pravama ovi opiinski iinounici: odujetuici (aduocatores),
blagajni,k (cawerarius), ltorezui tiuounik (cornereariws),
sttdci za pwteue (judices corarioriunt), baEdarski iinounik
(jrtstitiariws ad pondera et rnenswras),{lasnici (praecoues),
slraEari gradski (cwstodesde noctu,),ispitiuaii ispraua (era-
utinatores de cartis tabellionccru)i poljari (cu,stodes labore-
riorum).
Upravu Novaljevodio je u ime kneza rapskogposebni
knez ili knedin,(comesNoualie), a upravu Jablanca htpan
(juppanus).Neke od ovih opdinskihsluZbatrajalesu samo
6 m j e s e c aa, n e k e g o d i n u d a n a .
U z o p i i n s k e d i n o v n i k es p o m i n j us e j o S o p e i n s k pi l a -
ienici (salarioti): opiiuski lijednik (nt'edicws ficicus), kiru,rg
(barbitonsorr,clcirurgws), ljekarnik (arotnatoricos) i uiitelj
Skole (Rector sclcolarwrn, rector gramaticaliurn, rna{ister
gramaticae).
Rapska opeinapodmirivalaje svojerashodeod opdin-
skih prihoda,ove je dobivalaod najma opeinskihpaSnjaka,
opeinskih solana i raznih poreza i globa.
Poglavicacrkve na Rabu bio je rapski biskttp, koji
j e b i o v e o m a p o n o s a nj,e r j e s j e d i on a j e d n o jo d n a j s t a r i j i h
biskupskihstolica u Dalmaciji.Biskupu uz bok stajao je
kaptol (capitulum cathedrale,capitulum arbense)koji je
brojio 12 hanonika (12 stalla canonicalia). Izmedu ovih
bile su tri iasti (tres dignitates): Arcidiakon, Arcipresbiter
i Primiceriws. Kanonicisu se sastajalina poziv Arcidijakov
na vijeee (in capitulum) u sakristiji rapske stolnice.Uz
s p o m e n u t ek a n o n i k e b i l o j e u s l u Z b i r a p s k e c r k v e j o S
6 mansionara i 6 dijakona. Ovi su providali pastvu u
gradu i na otoku, a zato su uZivali stalne crkueneuadar-
bine (beneficia)i joS k tome dio od crkvene desetine (de
decimis), te su sadinjavali tijelo sueiertikauadarbeniha
(clerici benef,ciati).U cijeloj biskupiji rapskoj osim grada
R a b a s a m o j e j o S N o v a l j ai m a l a s t a l n o g Z u p n i k a ,k o j i j e
nosio naslov arcipreta (archipraesbyter).Ovu je dast ob-
n a S a ou v i j e k j e d a ns v e e e n i ki z r a p s k o gp l e m s t v a ,a p a s t v u

-l
\

92

su pr ov idali d v a n a j s ta ri j a d l a n a i z k a ptol a (capi tul um

rur ale) nov aljs k e c rk v e .
O s im s v e i e n s tv a u p a s tv i b i l o j e n a R abu i dosta
sv eeenik a, k oji s u Z i v j e l i o d d j e d o v i n e t. j . i mal i su svoj
p a t r ir noniuwt . . N e k i s v e e e n i c i p u d a n i b i l i su kapel ani raz-
nih pudk ih br a ts tv a i l i b ra to v S ti n a . Od o v i h su pri mal i go-
di5nji doprinos.
Na Rabu je bilo i regularnog ili samostanskog sve-
i ens t v a: dv ije o p a ti j e B e n e d i k ti n a c a , s v . P etar u D razi
(in V alle) i s v . Stj e p a n u Po s tra n i (i n Po stran). N egdj e u
prvoj polovici XIII. stoljeeanastanili su se na Rabu i Fra-
njev c i ( F r at r es M i n o re s ), k o j i m a j e (1 2 8 7 .) bi skup Grgur
d e H e r m o l a i s d a o s a m o s t a n s v . I v a n a E v a n d e l i s t eu g r a d u .
U ovom samostanu su prije Zivjele opatice benediktinke.
S v . A n d r i j a , s a m o s t a n b e n e d i k t i n a k a ,s a d u v a os e d o d a n a s .
eini se, da na otoku Rabu nije nikada stanovniStvo
b i lo t ak o br ojn o k a o n a i z m a k u X IV. stol j eea. Ovo po-
mnoZanje stanovni5tvaima se mnogo da pripiSe provali
M ongola ili T ata ra , k o j a s e z b i l a p o l o v i c o m X III. stol j eea.
Za ov e pr ov ale m n o g o j e h rv a ts k o g a n a roda pri bj egl o na
more i na otoke. Medu patricijima rapskim bila je joS u
X V I I . Z iv a pr ed a j a , p o k o j o j s u n j i h o v i p re di za ove proval e
d o S l in a R a b . J o S v i $ e s e j e u m n o Z a l o s t a n o v n i S t v on a R a b u
XI V . s t oljeda r a d i b l a g o s ta n j a , k o j e j e o nda ovdj e cval o.
Kolikogod je ovo pomnoZano stanovni5tvo grada i
otoka Raba bilo po porijetlu homogeno hrvatsko - osim
nek ih s t ar ijih g rk o -l a ti n s k i h i m l a d i h tal i j anski h obi tel j i ,
koje su politidke borbe iz ltalije dognale na Rab - ipak
o n o n i j e n i j e d i n s t v e n o m i s l i l o n i j e d i n s t v e n oZ i v j e l o . P r e m a
poloZaju i Zivotu rapsko se je stanovniStvovei negdje
o d X I I I . s t oljee a d i j e l i l o u d v a re d a : u p atri ci j e (nobi l es)
i pwiane (populares). Negdje oko godine 1326. bio je vef
izveden prvi popis svih patricija,a od pudana samo onih,
k o j i s u i m a l i p r a v o d o l a z i t i n a o p e i n s k ov i j e e e . D r u g i p o p i s
i s pr av ljen, bio j e i z v e d e n (g o d . 1 3 7 2 .).
Ovi popisi na pergamentu duvali su se u posebnim
kut ijam a ( t hech a e ) u ra p s k o m s a n tu a ri j u sve negdj e do
p olov ic e X I X . s to l j e i a .
 93

Ra p s k i pat r ic iji b i l i s u s v i u j e d i n j e n i u ta ko zvanu

opiirtu plerniia (comunilas nobiliwwt) i imali su na izmaku
X I V . s t o l j e e as v u v l a s t u s v o j i m r u k a m a .
Pudani pak bili su okupljeni u raznim strwinina or-
ganizacijau4a, bratouitinanaa (fraternilates, frateleae), a
preko njih u zajedniikoru u,druEenjw puiana (wniuersitas
lt o p u l i ). S v ak a br at ov 5ti n a i m a l a j e s v o g a z a S ti tn i k ai nj egov
d a n s l a v i l a o s o b i t o m s v e d a n o 5 e u( s a c r a ) .J o S j e i m a l a s v o j u
c rkvu i i i s v oj olt ar , s v o j e p ra v i l o (ma tri c u l a ) s v o j u hrvatsku
k u e u , s v o j p e d a t ,s v o g a k a p e l a n a ,s v o j e s t a r j e S i n s t v o( c a s t a l -
d u m , c a s t a l d i o n e s )k, o j e j e u p r a v l j a l o b r a t s k o m i m o v i n o m
i d u va l o br at s k u blag a j n i c u . S v a k o s e j e b ra tstvo bar
j e d a n p u t g o d i S n j es a k u p l j a l o n a z b o r u ( z g v o r i , z b o r i ) , d a
iz a b e re nov o s t ar je5ins tv o . M e d u n a j s ta ri j i m b ra to v5ti nama
na Rabu spominju se: Fraternitas'balistariorurn (strijelaca),
I-ratern itas wariueriuu,t (ruorruara), Frraternitas calafato-
ru,w (brodogradilaca), Fraternilas aurifcu,r,rc (zlatara) Fra-
teruilas fabrurn ferrariorxr,tr,t, Fraternitas piscalorwtn (ri-
bara) i Fraternitas battitorurn (su. Kristofora). Sve su ove
b r a t o v S t i n eb i l e u g r a d u . U n j i m a s u b i l i u d r u Z e n i g r a d a n i
po za n i m anju. J oS s u p o s to j a l e d v i j e b ra to v 5 ti n e u gradu:
b r a t o v 5 t i n ap l e m i i a ( F r a t e r n i t a ss . A n t o n i i A b a t i s s e u F r a -
t r u m n o bilium ) i uelik o b ra ts l u o k a n o n i k a i s veeenstva
(Fratalia magna Duodecim Fratrum). Spominje se i bra-
t o v S t i n a s v . M i h o v i l a ( F r a t e r n i t a s s . M i c h a e l i s ) .I s e l j a c i u
pojedinim stranama na otoku bili su ujedinjeni u bratstvo:
u Kamporu u Fratelia s. Eulfernie, u Drazi u trVatelia s.
Petri et beatae Mariae Virginis, u Loparu s. Mariae Eporii,
u Kaploku (Mundanije) Fratelia s. Matkei da Caplaso, u
Banjolu Fratelia s. Moriae Maudalenae, u Barbatu Fratet,-
nitas s. Joannis de Loro.
I zajednidk o udr u Z e n j e p u d a n a i m a l o j e s v o je starj e-
Sinsluo (Sindici Ttopnlares). I ono je imalo svoju zajednidku
blag a j n i cu i s as t ajalo s e p re ma p o tre b i n a s k u p 5 ti ne, koj i ma
su predsjedali sindaci.
Od plem s t v a je je d a n d i o Z i v i o u g ra d u , a jedan di o
v a n g ra d a. O no je pos j e d o v a l o n a j b o l j e z e m l j e n a otoku,
a u sto j e z a m ali na j a m (a ffi c tu m ) u Z i v a l o i opei nske
94

paSnjake.Plemstvonije obradivalosvoje zemlje,ve(,je za

njih radio seljak (bubulcus,bubulcius),komu su davalidio
o d p r i r o d a . N a o p i i n s k i m p a 5 n j a c i m ak, o j e s u o n i i m a l i
unajmljene,pasla je njihova brojna stoka: ot)aca,koza,
suinja i gouedapod nadzorom njihovih pastira (bra,uarii),
kojima je pripadaodio od prirasta stoke.
GradskostanovniStvo, u koliko nije pripadaloplemstvu,
Zivjeloje od obrta, bavilo se je raznovrsnim zanatima,i
o d t r g o v i n e .J o S s e j e b a v i l o r i b o l o v o m i m o r n a r s t v o m .
Rab je izvalao slauu ribu, (saladiae). Kod brodarstvase
razlikuju tri vrste lada: barca, cerupo i nauis ili n,auigiu,ru.
Veeelade,koje su plovileu ltaliju moralesu biti providene
oruZjem. Spominju se: Stitoui (scwta),kacige (capellaeseu,
ceruelarii) i t. d.
V a n j s k os t a n o v n i S t v o
n a o t o k u d i j e l i l os e u s l o b o d n e
i saruostalueseljahe, koji su radili na svojem zemlji5tu, i
u uajamnike, koji su radili na tudoj zemlji.
Iza stodarstvabilo_je na otoku veomanaprednouirto-
{radarstuo i uoiarstuo.Zita i sodiva nije na otoku dosta
rodilo, tako da je opdina na svoj radun dovalala iz Pu,lje
(Appulia) i prodavala ga narodu uz umjerenu cijenu u
Fortiku.
Od obrta je cvalo: brodarstuo, zlatarrstuo,kouailuo,
suilogojstuo, rezban,stuo, peCenjeuapna i solarstuo.Opeinske
s o l a n eb i l e s u : n a K r a p k i , u S u p e t a r s k o j u, K a m p o r u( i n
M o r o n ) i u N o v a l j i .O v o m r a z n o v r s n o m p r i v r e d o mp o d i g l o
se na Rabu blagostanjeosobitokod plemstvai gradanstva,
a kao posljedicaovog blagostanja,poeelose u bogatijim
patricijskimi gradanskim obiteljima osjeeati ?elja za la-
godnijim Zivotom. Stare su se kuee pregradivale,a nove
s u s e g r a d i l eu d o b n i j e .M n o g o f i n o d r v e n op o k u e s t v os p o -
minje se u raznim ispravam a kao: lijepo izradeni kouiezi,
ia\e, urCeuii t. d. Spominju se i skupocjene haljiue iz svile
protkane zlatnom Zicom i lijepa ueziua.
I z a s i r o m a h ei b o l e s n i k es e j e s k r b i l o .G r a d j e R a b
posjedovaoduije uboEnice, uboZnicu sv. Nikole (Hospitale
s. Nicolae)uz crkvicu sv. Nikole u gradu i ttboEnicto su.
Franie ili su. Katarine na Komrdaru (in Comerzario).
 95

U z m at er ialno bla g o s ta n j e p o d i g l a s e u R abu i dtt-

ieuraa obrazouanost. Ovdje su svima prednjaeili sveienici.
U Rabu je uz stolnu crkvu postojala kaptolska ikola za
odg o j sve f enidk og pod m l a tk a . O v o m Sk o l o m j e u pravl j ao
kanonik zvan najprije skolastik, a onda uiitelj daka (scko-
Iasticus, ma{ister clericornru). lzvan je sumnje, da su slidne
S k o l e i m a l e i d v i j e b e n e d i k t i n s k eo p a t i j e s v . P e t r a u D r a z i
i sv. Stj epana u P ods tra n i , a ta k o i s to i F ra n j e v ci samo-
st a n a sv. I v ana E v and e l i s te u g ra d u , to j i j e b i o sj el o ku-
stodije (ctcstodia Arbi, custos arbensis). Bit ie, da su sve-
ienici na Rabu, kao i po drugim gradovima, odgajali i

eefurta emailoaano plodica s hri\a hrotla Kolomana.

poudavalii drugu djecu,osobitoon,u patricijskihi gradan-

skih bogatihobitelji.Djevojdiceiz bogatijihobitelji odgajate
su se u samostanusv. Andrije.
Uz ove sveeenidkei redovnidkeSkole postojala je
na Rabu i gradska ili opiiuska 9kola. U ispravama se viSe
puta spominju: Uprauitelj Shole(Rectorscholarunc),Upra-
uilelj {ratnatiCkilo uawka (Rector gramaticaliurn) i uiitelj
grarnatike (rnagistergramaticae), koji je primao plaiu (sa-
larium) iz opiinske blagajnice, pripadaoje dakle u opiinske
plaienike (salariatis).
N e g d j eo k o g o d i n e ( 1 3 0 8 . )n a p i s a oj e r a p s k i b i s k u p
fra Juraj de Hermolais na latinskom jeziku legendwo su,
Kristoforu (Miracula s. Ckristopkori).
96

U dva korala, Sto se duvaju u sakristiji bivSe rapske

stolnice,koji se spominju jo5 u XV. stoljeeu,saduvalose
nekoliko ustriZakai neki cjeli listovi jednog starinskog
staroslovenskog spisa na pergameni.
lz dobe opeinske samoupravesaduvalose u Rabu
nekoliko lijepih ostatakaili umjetninakao vee spomenute
bakrenepozla1ene ploiice sa ernailslikaru.ai lijepi umjetnidki
rnoinik sa. Kristofora. Ovo je radnja u srebru, koja, po
nekojima,potjedeiz Xll., ali je vjerojatnije,da je iz XIV.
stoljeea.Obe ove umjetnine duvaju se u moeiStu glavne
crkve. U crkvi sv. Marije na oltaru u pobodnojjuZnoj ladi
nalazi se jedan nepotpun poliptih, slika talijanske Skole
iz XlV. stoljeea(400.).
I u crkvi sv. Bernardinakod sv. Eufemije nalazi se
jedna veoma lijepa bizantinskaMadoua iz XIll. stoljeda
(1300:).U samostanskojbiblioteci,medu5 korala, nalazise
jedan iz XIV. stoljeeasa divnim ilwrniuiraruiminicijalima.
Ali najljepSiukras staroga Raba i ujedno najbolje
svjedodanstvonekadaSnjeg njegovogblagostanjasu nekoji
gradevni spomenici,koji su se do danas saduvali kao:
su. Marija Velika (s. Maria Major) bivSarapska stolnica,
glauni zuonik, samostami crkua su. Andrije sa zuonikorn,
hneEeuduor sA ietaer.ouglastotmkulorn i u Drazi crkua
su. Petra uz poruSenu staru opatiju. Ovi veliEanstveni
umjetniCkispomenicipodsjeeajunas na staru sredovjelnu
slobodnuopeinu i na, ono blagostanje,Sto je nekad na
Rabu cvalo.
 RABPoD MLETAercom
vLASCu.
Od 1409.do 1797.

Mledani postavljaju temelje svojoj vlasti u Dal-

maciji. Mledanisu postavili
temeljsvojofvlastiu Dalmaciji
godine 1409. Najprije je pod njih spao grad Zadar s No-
v i m g r a d o m ,V r a n o m i o t o k o m P a g o m . M l e d a n is u o v a j
zadnji posjed kralja Ladislava kupili za 100.000zlatnika.
Kad su na Rabu doznali za pogadanja izmedu Mletaka i
kralja Ladislava,zabrinulisu se za svoj posjed na otoku
Pagu. Da bi ovaj svoj posjedspasili,odludi se veeinaop-
einskih vijeenika na to, da se grad i otok sami i od svoje
volje povrate pod .mletaekovrhovnistvo.Oni su mislili,da
Ce im Mledanii ovoga puta potvrditi stare povlastice,ali
su se ljuto prevarili.
Mletadkaje republika(1409.) do5lau Dalmacijuuvje-
'da
rena i sigurna,-da je do5aodas, ju posvemaiebi fjo-
kori i da zavladau njezinim gradovimai na otocima kd,o
apsolutnagospodarica. Ovaj cilj lebdio je pred odimaMle-
danimavei od dobe prvih njihovih borba sa vladarima
zemalja na istodnojobali Jadranskogamora. Oni su vee
onda znali,da ie tek onda postati neogranieeni gospodari
na Jadranskommoru, kad sebi osigurajutrajnu i neome-
d e n u v l a s t u d a l m a t i n s k i mg r a d o v i m a .O n i s u v e i o n d a
sigurne luke, dobra sidriStai mirne tjesnaceu Dalmaciji
smatralikao most za prelazna istok (Levante).Njima su
dalmatinskigradovivee onda trebalikao oslonekonomskog,
a i politidkogprodiranjau zemlje,koje su ovim gradovima
stajaleu zaledu.Ali provestiovaj konadni cilj svih svojih
b o r b a n a J a d r a n s k o mm o r u , n i j e i m b i l o m o g u d es v e d o
XV. stoljefa.
.7
98

Tek dakle nakon Sto su hrvatsko-ugarskivladari mo-

granica
'svojih svu svoju paZnju posvete obrani istodnih
rali, da
drlavinq gdje je nakon bitke na Kosovu (15. juna
1389.)prijetilavjelita pogibelj od provale Turaka, Mleci su
mogli, da ostvaresvoje snove u Dalmaciji,i da zagospodare
na Jadranskom moru, koje su rado nazivali^rnletadkinc
rnore%, i suojirn lnoretn (gulfus ueneticus,n are nostrwno).
DobivSiMleCaniu svoje ruke grad Zadar i sjeverne
otoke,prva im je bila skrb, da u njima uvedu pouzdanui

Antipendij uelihog ollara s. Krislofora u crhui su. Marile.

sigurnu upravu. Vee na 13. decembra1409. poSalju u

ove gradove svoje upravnike i svoje dete. Najprijesu dete
zauzelesve tvrdave i kule gradskei smjestile se ondje kao
posada, a potom je knez-kapetan (conte e capitanio) uzeo
svu vlast: upravnu, sudaEku i vojniCku u svoje ruke.
S knezom poslala je duZdeva vlada u svaki grad joS i
tajnika ili biljednika. Ovaj je pomagao knezu kod uprave
(cancellarius de ciuili) i u sudstvu lcancellariws depraetorio),
Iz Mletaka je bio poslan u svaki grad i blagajnik (carne-
rario, carneilengo), koji je preuzeo u svoje ruke opdinsku'
 99

blagajniur, (catnera). SluZbu carinskih i poreznih dinovnika

oba vl j a l i s u v ojnic i od p o s a d e .
Ako s e je u s v im g ra d o v i m a p o s tu p a l o , k a o i u Zadrt,
a to je vjerojatno, onda je svim knezovima bilo naredeno,
da za p o s jednu gr ads k e a rh i v e , k o j i s u z a j e d n o sa svi m
k o p i j a m a g r a d s k i h s t a t u t a b i l i p o s l a n iu M l e t k e . U M l e c i m a
iskljude iz pojedinih arhiva sve, Sto im je bilo nepoeudno,
a p o j e d i n e s t at ut e pr eu d e s e p o s v o j o j v o l j i . Ov e n ovotari j e
novi h g o s podar a gleda l i s u i n a R a b u i u d ru g i m grado-
v i m a u p r e p a S t e n i ,a l i i n e m o i n i , d a S t o p o d u z m u , d i m b i
s p a si l i b a r neS t o od s v o j e s ta re o p e i n s k e s a mo u prave.
Sigismund krali ratuje za Dalmaciju. Medutim
godine 1411.povedekralj Sigismundsvoj prvi navalni rat
na Mledaneza oslobodenjeDalmacije.Mledanisu ovaj rat
predvidali,pa su se za nj dobro spremili.U svim gradovima,
koji su bili u njihovoj vlasti bile su pojadaneposade,a na
moru krstarile su njihove galije pod zapotijednikornili po-
morskinr,kapetanorn(capetanocuffi), koji je na brodovima
imao i kopnenih deta. Za bolju sigurnostbili su takoder
ili prognali ili zatoeili sve nepoeudnegradane u svojim
dalmatinskim gradovima. Ovako spremni odole Mletani
prvoj navali kralja Sigismundai prinude ga na primirje
od 5 godina.
Nakon petogodiSnjeg primirja dodeizmedu kralja Si-
gismundai republikedo ponovnog rata. Ovaj rat zapodeli
su prvi Mledani,da preteku Sigismunda.Za ovog rata bio
je vrhovni zapovijednikmletadkogabrodovlja u Dalmaciji
Petar Lawredauo. Njemu je bilo naredenood mletadkoga
vijeea, da se na svom putu u Dalmaciju svrati i u Cres,
Osor, Rab, Pag i Zadar i da ondje sakupi novih deta i da
pokupi sve raspoloZive lade te ih oboruZanepovedesobom.
U ovom drugom ratu bio je kralj SigismundjoS nesretniji
nego u prvom. Kad je prestao ratovati(1420.),-Mledani su
i m a l i u s v o j i m r u k a m a n a k o p n u u z Z a d a r i S i b e n i k ,j o S
gradoveSpljet,Trogir i Kotor, a od otoka uz sjevernejoS'
i luZne:Brad,Hvar, Vis i Kordulu.e im ie prestaloratovanje,
za kojeg se jedino grad Trogir junadki opirao Mledanima,
MIeCanise poZure,da i u novo steeenimgradovimaurede
100

svoju upravu, i tako postanupotpunigospodarisvih starih

dalmatinskihgradovai otoka, za kojima su toliko hljepili.
Kralj Sigismundnije ni nakon svog drugognesretnog
rata prestaoda misli na Dalmaciju.Na njegovom dvoru
Z i v j e l is u J n n o g io d l i d n iD a l m a t i n c im , e d uk o j i m a i b i s k u p
trogirski Sirnun de Dorniccis Rabljanin. Putem ovih dal-
matinskihbjegunaca,a joS vi5e preko svojih vjernih Du-
brovdana,diji poslanici dolazili su desto na njegov dvor,
Sigismundje znao za nezadovoljstvo,koje je vladalo u
dalmatinskimgradovima,kao i za borbe izmedu patricija
i pudana.
A l i i u M l e c i m ab i l i s u d o b r o u p u d e n iu s v e , S t o s e
r a d i l o n a S i g i s m u n d o v ud v o r u . N a j v i S es u s e b i l i z a b r i n u l i ,
kad su doznali,da kralj Sigismundu Hrvatskoji Ugarskoj
provada neko novo vojno uredenje (,azdioba zemlje ncr
bandorije)proti vanjskim neprijateljima,i kad su duli, da
i e j e d a n v o j n i e k i b a n d e r i jb a S n a p e r e np r o t i n j i m a . D a n e
b u d u i z n e n a d e npi o d u z m ui o v o g ap u t a u s v i m s v o j i mg r a -
r l o v i m ai n a o t o c i m au c i j e l o jD a l m a c i joi p s e Z n em j e r e o p -
reznosti.Jednemjerei5lesu zatim da ublaZenezadovoljstvo
p u d a n s t v ao s o b i t op l e m i d ak, o j i s u v e o m a t e S k os n o s i l it o ,
S t os u b i l i l i S e n si v o j i hp o v l a s t i c ai s v a k o gu p l i v an a u p r a v u
svoje opeine. Druge mjere bile su poduzete za to, da u
sludajurata ili navalebudu pripravni.
Ovom prigodom izdadeduZd i njegovovijeie poje-
d i n i m g r a d o v i m au D a l m a c i j ip o s e b n ed u k a l e , d u Z d e v s k a
pisma. I grad Rab dobije viSe takovih pisma. U jednom
o d o v i h p i s m ab u d eu s p o s t a v l j e ndoo k i n u t oo p e i n s k ov i j e e e
i bude mu dano pravo, da moZe u Mletke po5iljatisvoje
poslanike(nuntios, oratores,ambasciatores). Putem ovih
poslanika uijeie plewiia rapskik (consiliurnnobiliwm) pod-
nosilo je svoje prestavke na odobrenje uije1w uwoljenik
/cottsilio rogatorunt) u Mlecima. Drugim jednim pismom
b u d e s m a n j e n an a j a m n i n an a o p i i n s k a p a 5 i S t ai o l a k S a n o
i;plaiivanje zaostalog duga za ista. Opet jednom novom
d u k a l o mb u d e R a b l j a n i m ad o z v o l j e n ot r g o v a t i s a S e n j e m
i d r u g i m g r a d o v i m av a n m l e t a d k ed r L a v e .J e d a n o d r a p -
skih plemieabio je postavljenkao nadzotr,tiknad solinauaa
 101

i sprerniitiror.asoli (scontro del sal), a drugi kao nad.zornik

na.d gpiiuskorn blagajnono (scontro di carnera). Iz Mletaka
takoder narede knezu u Rabu, da plaia redovito iz op-
e i n s k e. b l a g a j n ed i n o v n i k e m
, edu kojima i svoga tajnika,
koji neka u naprijedaizdajepotrebife prepise raznih-spisa
strankamabesplatno.Bude mu takoder naredeno,da una-

Kula Galjouda.

.p.rijed.;vake_goqlle izplaiuje rapskom kaptolu iz opeinske

blagajnice72 solida, za pjevanje od starine obidajnihpo-
huala (landes).
Ovakovim odredbamanastojalisu iz Mletaka da pri-
m i r e i b a r d o n e k l e z a d o v o l j ep l e m s t v o n a R a b u . S l i d n e
dukale bile su dakako izdanei drugim dalmatinskimgra-
dovima. 9ug popustanjeMledana imalo je bez surn-nje
uspjeha.Kod plemstva podela je popustaii napetost, ili
znakova pravog zadovoljstva nije se opazalo, zato su iz
102

Mletaka poduzeliu Dalmaciji i neke mjere sigurnosti.Za

Rab naredilisu poreznimi carinskim dinovnicimada na-
stoje oko toga, da priprijede kriorniarenje (contrabandi),od
kojih opiinska blagajnicatrpi silnu Stetu. Onda naredili
su knezu da od pritidka opiinske blagajniceizdaje svake
godine stalni iznos za popravakgradskih zidova. Naredili
su joS, da se na ulazu u luku zamjeni stari za*titni lanac
(catenaper il ponto) sa novim.
Kraj svih ovih mjera sigurnosti,u Mlecimasu znali,
da im joS Dalmacija nije potpuno sigurna. NajviSeim je
briga zadavaloto, Sto su radi svoga popuStanjaplemstvu,
silno ojadili pudane,koji su im sad postalijoS viSe pogi-
beljni nego prije plemstvo.Uznemirivaloih je i to, Stosu
znali,da se na dvoru u Budimu, puno raduna na nezado-
voljstvo u dalmatinskimgradovima,i Stose ondje i nakon
smrti kralja SigismundajoS uvijek puno mislilo na oslo-
bodenje Dalmacije.Osobito je za kralja VladislavaVor-
nendika moeni i uplivni biskup velikovaradinskifuan de
Dorninis, rodom Rabljanin, trudio se oko toga, da kralja
navedena rat s Mledanima.
Kuga na Rabu. Medutim se godine 1449.pojavi na
Rabu kuga, koja pomori vi5e od dvije treeinestanovni5tva.
Mnoge obitelji patricijskei pudanskeovom su prigodom
izumrle i jedan dio kuea u gradu i vanka ostao je pust
i prazan, bez stanova. Najvi5e je stradao najstariji dio
grada na Kaldancat (in Candarnzio, i,n Caldantio, in Cal-
danzo), gdje se je poSasnabolest pojavila i najstra5nije
harala.Zlo je bilo joS gore, kad se je straSnapoSast(1456.)
ponovila.Narod je bio zapao u pravi odaj. Neki od plem-
stva, gradanai sveeenstva,medu kojima i vedina kano-
nika, da bi se uklonili pogibelji,ostave grad i otok, i po-
vrate se natrag tek, kad je poSastprestalada hara. Nakon
o v e p o n o v l j e n en e s r e e eg r a d i o t o k R a b b i o j e g o t o v o
opustio.I borbe izmedu patricija i pudanabilo je nestalo.
Patriciji i pueani skupa su propadali,jer je na otoku falilo
dilih i zdravih radnih sila. Osobito je bilo zdvojno stanje
pudana.Da bi se njihovo stanje bar donekle popravilo,
d o z v o l ei m i z M l e t a k aj o 5 g o d i n e1 4 5 0 . ,d a u n a p r i j e dd r Z e
 103

dva svoja posebna odujetnika (aduocatores),koji ie na

sudu Stititi njihove interesei pravice. JoS narede (1451.)
s v o m u k n e z u n a R a b u , d a s v a o p ei n s k a p a S i 5 t ap o d i j e l i
na tri jednakadijela od kojih jedan davati ie se unaprijed
u najam pueanima.
Provale Turaka u Hrvatsku i selidba hrvatskog
naroda na primorje i na otoke. Medutim je god. 145I
bio pao u turske ruke Carigrad,a za njim (1463.)do5ao
r e d i n a B o s n u .O v a d v a g u b i t k a v e o m a s u s e b o l n od o i -
mila ditavoga kr5eanstva,a najviSeHrvatske i Ugarsk-e,
koje su padom Bosne ostale izloLeneneprestanimtur-
skim provalama.
I u M l e c i m as u b i l i z a b r i n u t zi a s v o j e p o s j e d eu D a l -
maciji; i zato su u svim svojim gradovimadali popraviti
i pojadatigradskezidove i tornjeve.Tako isto pojadalisu
y -njlmt i gradske posade.U rat s Turcima ipak nijesu
htjeli da zagazeni onda, kad ih je na nj pozivaopijb Il.
papa. Oni nijesu htjeli, da ratuju s Turcima,jer su znali,
da tako, ako i indirektno, pomaZu Matijw Koruina, hr-
vatsko-ugarskogakralja, koji je, kao i kralj Sigismund,
u v i j e k m i s l i o n a t o , k a k o b i o s l o b o d i od a l m a t i n s k eg r a -
dove. Njima je dakle bilo prede osigurati sebi nepravom
stede-ni posjed u Dalmaciji,nego pomoii kralja Matiju u
borbi za interese ditavogkrSeanstva,s kojima su se po-
krivali i interesiditave zapadneEurope i njezine kulture
ili prosvjete
Jedino Sto su Mledaniudinili za tulni hrvatski narod
u .9-nonevaljanodoba, kad su po njegovim zemljamaha-
radili nesmiljeniTurci, bilo je to, da mu nijesu predili,da
se na syom bijegu zakloni u gradovei na otocima, koji
su oni drZali u svojoj vlasti.
I o t o k R a b d a o j e u o n o d o b a z a k l o n i s t em n o g i m
b j e g u n c i m aN . a n j e m u j e i o n a k o n a k o n k u g e ( 1 4 4 9 .i
1456.)bilo ostalo samo malo stanovnistva.K tomu je ovo
od po3astipo5tedenostanovni5tvone5to od straha,neSto
od Zalosti i tuge, a ne5to i od prepaienih nevolja, bilo
tako shrvano, da se po njemu nije moglo da nada nika-
k v o m o b n o v l j e n j u .R a b l j a n i s u z a t o o b j e r u d k ep r i m i l i n a
 104

o t o k n o v e d o s e l j e n i k ea, n i m l e t a d k au p r a v a n i j e i m d i n i l a
nikakvih poteSkoda.Dapadeje u Mlecima izposlovalaza
njih razne povlastice,medu kojima oprost od opiinskih
poreza i raznihtereta,koje je snosilodomaie stanovni5tvo.
Najvedidio doseljenikaili bjegunaca,Stoje kroz ono doba
doSaona otok Rab, pripadaoje niZim slojevima.Rabljani
s u i h k a o d o b r u r a d n u s i l u n a s e l i l in a s v o j i m z e m l j i S t i m a
i dali su im na obradivanjesvoje zemlje, koje su vef
dugo stale na ugaru, zapuStenei neobradene.Samo ma-
n j e m d i j e l u b j e g u n a c ab i l o j e d o z v o l j e n od, a s e n a s t a n iu
gradu, dok se u varo5u (in borgo) nikomu nije dozvolja-
valo da gradi kueu i da se nastani. Prema nekim nesi-
g u r n i m v j e s t i m a ,d i n i S , d a s u h t j e l i i n e k i b o s a n s k i
h r v a t s k i p l e m i e i ,d a s e n a s e l en a o t o k u R a b u ,a l i s u s n e -
predvidenihprije okolnosti,kaSnje od te namisli odustali.
Od ovog plemstva kao da se je jedina lTande Br,tdt,i*ii
od knezouaZiroua u, Lici sna5la i obikla na Rabu. Kao
u d o v i c ai b o g a t ag o s p o d au t e m e l j i l aj e ( 1 4 9 3 .s) a j o 5 n e k i m
drugim plemenitimgospodamasamostansv. Antuna opata
u gradu Rabu na Kaldancu.Po smrti prema svojoj opo-
ruci bila je zakopanau crkvi sv. Bernardinakod sv. Eu-
femije u krasnom sarkofagu, koga je sama jol za Zivota
dala isklesati.Prema sigurnim podatcimaboravio je neko
vrijeme na otoku Rabu, i bio gostom patricijske obitelji
Crnotta jedan dlan od kuee Vukiii-Kosaia herceg sv .Save.
A prema jednoj predajizaustavilase neko vrijemena Rabu
i kraljica bosanskaKatarinasa svojom dvorskom svitom.
Iz Raba preko Jakina po5la je u Rim, gdje je livjela do
svojesmrti (1478.).
Datmatinski gradovi se nadaju skoro u svoje
oslobodenje. Kroz cijeloXV. stoljedeMledanisu se uvijek
osjedaliveoma nesigurnimau svojim posjedimau Dal-
maciji.Njihovu policajskui uhodarskuvladavinu,pod kojom
je u dalmatinskimgradovima sve viSe propadaloblago-
stanje, mrzili su jednako i plemiii i pudani. I zato su i
jedni i drugi samo Cekali,da ih neko oslobodiod njihovih
tladitelja.Ali njihovasu oCekivanjakroz cijeloXV. stoljeee
ostalasamopusta nada.U ropstvu,pod nesnosnommletal-
 105

kom vladavinom dodekalisu i XVI. stoljeie. Prve godine

ovog stoljedaobeeavalesu im s nekom sigurnoSduostva-
renje njihova sna, njihovih Zelja, njihovih nada. Mledani
su radi svoje osvajaladkei trgovadke politike, kao i radi

Sarhofag Mand,eBwdri1ii u Klauslrta su.Ewfemije.

nekog potajnog Surovanja s Turskom na podetku XVI.

stoljeia bili izazvali proti sebesve poglavite onodobnedr-
Lave u zapadnoj Europi. Ove da zaStite svoje interese,
okupe se (1508.)u tako zvanu karnbrejsku ligct,i navjeste
mletadkojrepublicirat, U ligi su bili: rimski papa JulijeII.,
kralj francuski Ljudevit XIl., car njemaekiMaksimiljanI.
106

i kralj SpanjolskiFerdinandKatolidki. Ovi pozovu u ligu

ili savez i hrvatsko-ugarskogakralja VladislavaII. Jage-
loviea,koji se odazovenjihovompozivu, nakon Sto su mu
osigurali povratak Dalmacije,koju su Mledanivarkom i
nepravo pod sebe spravili i proti volji naroda u svojoj
vlasti drlali.
U ono doba zauzimao se za Dalmaciju,po Mleda-
nima zavojaknu najviSeprepo5tstolnobiogradski, a kasniji
ban hrvatski i vesprimski biskup Petar Berislauii rodom
Trogiranin. On je putem svojih znanaca i rodaka u Tro-
giru i ostaloj Dalmaciji bio dobro upuien u sve, Sto se
zbivalo u dalmatinskimgradovima.Njemu je bilo poznato
nezadovoljstvopojedinih slojeva. On je znao kako ovi,
nekadcvatueigradovi,pod mletadkomupravom propadaju
i kako im prijeti posvemaSnje osiroma5enje. On je takoder
bio uvjeren,da ee ovi gradovi,koji su samo iz neke poli-
tilke nuZde priznavaliili bolje trpili mletadkuvlast, sami
otjerati mletadkeposadei mletadkeupravnike,dim ih neko
podupre i obeeaim svoju za5titu i vrhovni3tvo.
Ulaz kralja Vladislavau kambrejskuligu doeekalisu
dakledalmatinskigradovipuni najboljihnadau svoje skoro
oslobodenje.Da je Dalmacijai ovoga puta ostala preva-
r e n a u s v o j i m n a d a m a ,t o m u j e m n o g o b i l o k r i v o r a z v r -
g n u i e k a m b r e j s k el i g e . J o Sv i 5 eb i l aj e t o m u k r i v a ,M l e c i m a
sklona stranka na dvoru kralja Vladislava.Ovu stranku
vodio je moini nadbiskup i kancelar kraljevstva Torna
Bakai-Erdddy. Uz nju je pristajao i krbavski knez fuan
Karloui1, koji je nagovorenod mletadkogaposlanikaPetra
Pasqualigaodbio ponudenomu vojvodstvoza oslobodenje
Dalmacije.
Za svoga ratovanja sa kambrajskom ligom Mledani
s u u z i m a l iv o j n i k e i u D a l m a c i j i N . a o t o c i m aK r k u , C r e s u
i Rabu oboruZa (26. maja 1508.) fuan Nauagier kapetan
m l e t a d k em o r n a r i c e1 5 0 0 l j u d i , t e i h p o 5 a l j es d r u g i m d e -
tama pod Rijeku, koja je skupa s gradom Trsatom bila
u r u k a m a c a r aM a k s i m i l i j a n aO. b o r u Z a n e o t o e a n ev o d i oj e
ovom prilikom rapski plemie Jeroni.mo Cernotta,kojemu
su Mledani,nakon zauzeCaTrsata, povjerili upravu ovoga
 107
grada. Ovaj Cernotta kao kapetan rapske galije (sopra-
comito di galera)odlikovaose je i pred Kotorom,kogaje

Gradsha loia sa crhuicom su. Nihole.

osl o b o d i o od ops ade s k a d a rs k o g s a n d z a k a . K a o h o dodasni k

u L o re tu dar ov ao je-on o m s u e ti s tu j e d n u s k i o p i o ni cu (pi l a
d'a cq u a s ant a) iz r aden u i z ra p s k o g ' m a n d o l a ta . o v a si i ro-
108

pionica nalazi se joS i danas u crkvi u Loretu. Na njoj

je uklesangrb obitelji Cernottasa uitezowpwtnikom(Pelle-
grino) i dita se ovaj natpis: Hieronymws Cernotta Eques
Arben.
Turci provaljuju u Hrvatsku. Medutim Turci stanu
ponovno provaljivatiu Hrvatsku. U ovim ponovljenimbor-
bama izgubi Zivot i ban i biskup Petar Berislavii, koji je
uvijek misliona to, da ovaj rodni grad i ostale dalmatinske
gradoveoslobodiod Mledanai povrati hrvatskom kraljev-
stvu. Smrt bana Berislaviea bio je veliki gubitak za Hrvate.
Po njegovoj smrti Turci su sve de5eeprovaljivali u Hr-
vatsku, a narod neimajuii vode bjeZaoje i selio se na
sve strane. Usto dodei do bitke na Mukaikorupoljct (1526.,.
Na bijeguiza nesretnebitke izgubi Livot i kralj Ljudevit ll.,
dijomsmriu ostadehrvatsko-ugarsko prijestoljeispraZnjeno.
'Iurcima
Za ovih borba doSli su u ruke gradovi i
tvrdinje Beogradi Sabacna istoku,a na zapadusva Lika
i Krbava i Podgorje ispod Velebita s Karlobagom.Onda
Knin, Skradin i jaka Ostrovicau Bukovici. Godine 1527.
zauzmuTurci i grad Obrovacna Zrmanji.
O v i m n o v i m u s p j e s i m aT u r c i s e p r i m a k n u m l e t a d k o m
p o s j e d uu D a l m a c i j i O . v a b l i z i n aT u r a k a s i l n o j e z a b r i n u l a
duZdai njegovovijeie u Mlecima.Da ne bude iznenadenja,
morale su se u svim gradovimapoduzetineke nove mjere
za obranu i sigurnost.Bude dakle u pojedinimgradovima
uredena neka vrst narodne strade(eratbiae,guardie, erctr-
biae noctu,rnAe,guardie uotturne). ,
-{ na Rabu bila je zavedenaovakova straLa (1516.).
P r e m a o d r e d b a m ai z M l e t a k a b i l i s u s l o b o d n io d s l u Z b e
u ovoj straZi svi plemiii i svi prido*lice (forenses,fore-
stieri). StraZa je imala svoje sijelo u opCinskojloZi (in
logia cornmuni). Odredi njezini morali su vi5e puta u noii
obilazitipo zidinamagradskim i straZiti na gradskim vra-
tima. Radi ovog novog tereta, kojim su bile optereeene
samostarepudanskerapskeobitelji,pudanisu se po svojim
s i n d i c i m an a j p r i j ep o t u Z i l u
i MlecimaA . l i k a d n j i h o v em o l b e
ondje nijesubile uvaZene,stali su se buniti proti mletadkoj
upravi u svojim puikim skupitinama (nelle cong,/eghe).Knez
 109

ili up ra vn i k gr ada i ot o k a R a b a i n j e g o v o g o k ru Z j a, da se
oslobodi njihovih javnih navala pod loEorn (sub logia), gdje
s u s e s a s t a j a l ep u d k e s k u p S t i n e , k o j i m a j e m o r a o p r i s u -
s t vo va ti i s am k nez s a s v o j i m ta j n i k o m , z a b ra n i i m drZati
sku p 5 ti n e . NaS t o s e puda n i p ro ti k n e Z e v o j z a b ra n i p o svoj i m
p o s l a n i c i m au t e k u d u Z d u i n j e g o v o m v i j e f u . I z M l e t a k a i m
( 1 5 3 0 . )b u d e d o z v o l j e n o , d a s e m o g u i u n a p r i j e d s a s t a j a t i
na skup5tinu, ali samo jedanput u godini, i to ,aa su.
llfilcouila 29. septembra (nisi setnel tantu,rn in festo Sti.
Micltaelis in ruense septembrio).
Me d u t im je joS v e e a p o g i b e l j z a p ri j e ti l a ml etadki m
posjedimau Dalmaciji,kad je turski sultan Sulejman 1537.
nav j e sti o r at m let adk oj re p u b l i c i , j e r n i j e h tj e l a , d a pomaZe
f r ancu sko ga k r alja njeg o v o g a s a v e z n i k a p ro ti n j e madkom
c a r u . R a d i n a v j e S t e n j ao v o g r a t a b i l i s u u M l e c i m a s i l n o
zabri n u ti . D a bi dobili S to v i Se v o j n i k a i m o rn a ra (gal i ota)
oglase u svim svojim posjedima opiw obueznu,uojnw shtEbu,,
o d k o j e s u b i l i o s l o b o d e n ij e d i n o s i n o v i p l e m i i a .
N o v e n a r e d b e o o p e o j v o j n o j o b v e z a n o s t ii o o r u Z a n j u
galija (circa triremes armandas) bile su progla5enei na
Rabu , a l i iz az ov u s ilno o g o rd e n j e i n e z a d o v o l j s tvo medu
gradanima i pudanima uopce. Pudani sLl odmah poslali
svoje poslanike (nuntios, oratores): Mateja de Marinellis,
Krsta Pincin i Jurja Segotta u Mletke s naredbom, da
zamole dulda i njegovo vijeie, da se ovaj novi teret ili
ods tra n i i l i pak pr ot egn e i n a p l e m i i e . U to k p u d ki h po-
s l a n i k a b u d e u M l e c i m a o d b i v e n . N a S t o s e p u d a n ij o S v i 5 e
r az d ra L e i podignu ( 153 9 .) o tv o re n u b u n u p ro ti ml etadkoj
u p r a v i n a o t o k u . D a s e b u n a u m i r i i s p r i j e d id a l n j e b u n j e n j e
nar o d a (tum ult i popolar i ), i z d a d u Z d P e ta r L a u d o posebnu
dukalu, duZdevskopismo, u kojemu se nareduje rapskom
k nezu Franw Donat o, n e k a n a c i j e l o m o to k u p ro ti bun-
dlijama (c ont r a populare s a d d u n a to s s e i n s e c ta ) zavede
oStre mjere kao: srnrt na uje\alirna (pena della forca) i
z.r,pljenu,dobara (confiscazione di tu,tti i beni).
Rek bi, da su se i u drugim dalmatinskim gradovima
zbivale slidne stvari kao i na Rabu. Ali ove oStre mjere
n r a l o s u p o m a g a l e M l e d a n i m a .N a r o d , k o g a s u o n i k r o z s t o
110

godina svoje vladavine i materijalno i moralno uniStili,

mrzio ih je iz dna duSei bio je spremanna sve, pa se je
zbilja'i.imoglo bojati svega.
M n o g is u o d d a l m a t i n s k iphu d a n aa, i p l e m i i ap o d a n i k a
mletadkihu ovo doba ostavili svoj rodni grad i pribjegliu
Senj, gdje kao prido*lice (aenturini) udu u uskodke dete.
Mleci su i ovaj put na svoju sreiu brzo uvidjeli,kamo
b i i h o v a k o v e m j e r e m o g l e d a d o v e d u . Z a t o p o S a l j uu
Dalmaciju svoje swdceistraEitelje (sindicos Dalrnatiae), koji
s u d o b i l i n a r e d b u ,d a d o k i n u s v e i z v a n r e d n em j e r e , i d a
nastojeumiriti narod.Ovi izaslaniciduZdevevlade dodu i
na Rab, gdje izdadu posebnopismo, u kojem su naredili,
da se u gradu i na otoku zavedestari red. U istom pismu
bilo je naredenoi to, da knez i njegovi nasljedniciu bu-
duee moraju, da vladaju gradom i otokom po njegovom
statutu i obidajimai da poStujunjegovepovlastice.Ovim
popu5tanjemod svoje strahovladeMledani su dosta po-
pravili pololaj i napeto stanjeu Dalmaciji,ali zadovoljstva
nije ovdje ni unaprijedbilo.
Borbe s Uskocima. Nakonkatastrofena Muhadkom
polju i nakon prijekesmrti Ljudevitall. sastanuse hrvatski
staleZiu gradu Cetinui 1. januara1527.izaberusasvimslo-
bodno i bez idijega utjecaja hraatskiwt, kraljem Ferdinanda
Habsburgovca,kralja deskogai nadvojvoduaustrijskoga.
Novi kralj se je obvezao prije izbora staleZima,da ee
braniti sebi povjerenukraljevinu i da CeStititi njezinaprava
i duvati njezine povlastice.
Cetinski izbor smatrali su onodobni hrvatski staleZi
i vas hrvatski narod velikom sredom za svoju kraljevinu.
Oni su se od novoizabranoga kralja i njegovihnasljednika
mnogodemunadali. Nadasvesu drZali,da ie on biti tako
jak, da zaustavi napredovanjeTuraka, i da Cetako u pre-
ostalom dijelu slobodnogahrvatskogakraljevstva zavladati
sigurnost i toliko Zeljkovanimir. Zatim su se joS nadali,
da ie im novi kralj ili njegovi nasljednicipovratiti stje-
Snjenojkraljeviniotetezemljei gradovei uspostavitinjezine
stare prostranegranice.AIi sve ove njihovenadeostadoSe
puste. Ferdinand i njegovi nasljednici malo su marili za
 111

svoje obveze,i hrvatski narod i njegovi stalezimorali su

i nakon cetinskogasabora,kao i prije,snositiveiim dijelom
sami sve terete besprestanog pogranidkograta s Turtima.
Kroz ovo razdobljenakon cetinskogaizbora pojavile
s u s e u n e k i m p o g r a n i d k i mm j e s t i m an a p r a m p
, o Tuicima
zaposjednutim zemljama,zasebneosvetnidke wskoikeiete.
Ove su dete sadinjavali Uskoci t. j. pribjegliceiz od
Turaka osvojenihzemalja,a osobito bj-egunci- iz Bosne i

Stara laita pod gradshiut zidinam.a.

Hercegovine.Iz ovih zemaljapobjegaoje dio pudanstva,

koji nije htio, da se pokori Turcima, i nade utodiste u
Slavonijii Hrvatskoj. Jake skupine ovih Uskoka bile su
se nastanilei u dalmatinskojHrvatskoj u okolici grada
K!,isa,4 joS jade u senjskojkapetaniji t. j. u zemlji izmedu
rijeke Zrmanje kod Obrovca i Rijedine kod Trsata. Sva
uskodka naselenjabila su vojnidki uredena.Sto je bilo
kadro,da nosi oruZje, bilo je ubrojeno u jednu detu. ee-
tama su bili na glavi uojuode.Ove eeteosvetnice:,,pravde
112

boZje ljuti osvetnici",vodile su vjediti rnali rat (htovanje)

s T u r c i m a ,k o j i s u i h s e s i l n o b o j a l i . S M l e d a n i m as u i s -
podetka ove dete Zivjele u miru,' dapade su ih Mledani
mnogo puta na razlilite nadine pomagaliu njihovim bor-
b a m a s T u r c i m a .O v e d o b r eo d n o S a j se U s k o c i m ap o r e m e t e
sami Mledani,kad su s Turcima napravili savez. Nevjera
Mledanaprisililaje Uskoke,da proSiresvoju borbu ili mali
r a t i p r o t i v j e r o l o m n i hM l e d a n aP. r v i s u k o b i z m e d uU s k o k a
i Mledanapadaju negdjeu polovicu XVI. stoljeea.Ye( za
ovih prvih sukoba pokazaSese Uskoci jednako dobri i
neustra5ivimornari,kako Sto su bili hrabri i dobri vojnici.
Njihove lake lade plovilesu bez strahaod lagunamletalkih
do Kotora i zadavalesu te5kog jada mletadkim galijama.
Borbe Uskoka s Mledanimapostalesu joS ljueeotkad
s u n j i h o v e d e t n i e k ed r u Z i n e b i l e p o j a d a n en o v i m p r i b j e -
glicamaiz mletadkeDalmacije.Ovi pribjeglicepoznatipod
imenom Ventwrini bili su ostavili svoje rodne gradove,jer
n i j e s um o g l i ,d a p o d n o s em l e t a d k us a m o s i l uM. n o g oo v a k o v i h
V e n t u r i n ab i l o j e p r i b j e g l ok U s k o c i m au S e n j n a k o n p o -
raza Uskoka, Poljidanai Dalmatinacapod Klisom (1596.).
Ovaj poraz, u kojemu je pao i biskup senjski Antwn de
DovninisRabljaninsa nekim svojim kanonicimaskrivili su
Mledani.Oni su bili zabranili svojim dalmatinskim poda-
nicima,da se bore na strani krSdana.Nakon ovog poraza
Uskociskupa s Venturinimabili su razvilistra5nodetovanje
na moru, tako te je na Jadranskommoru bilo nestaloza
m l e t a d k eg a l i j e s v a k e s i g u r n o s t i . M l e d a n ip o d u z m u s v e
moguee,da umanje pogibeljod Uskoka. Najprije podignu
na otodieu sv. Marka izmedu otoka Krka i kopna kod
Kraljevicei na rtu Ljuba na ulazu u kanal izmedu Paga
i dalmatinskogakopna jake utvrde, u kojima smjestepo-
sade; onda urede na otoCie u llouikw kod LoSinja(s. Pietro
de Nembi)posebnupostaju za galije i odredeza iste po-
sebnogazapouijednika(capitanio coulro Uschocki).God.1615.
dode izmedu Uskoka i Mledana do pravog rata; wskoiki
rAt, koji je trajao do god. 1617.Ovaj rat bio je zakljuden
m i r o m u M a d r i d ui z m e d u F e r d i n a n d a H a b s b u r g o v ci aM l e -
l a n a . P r e m au t a n a d e n i i m a u o v o m m i r u U s k o c is u b i l i i z
 113

Senja i primorja preseljeniu nutrinu zemlje, oko Oloica

i u Zwmberku,gdje su se njihovi unuci izgubili izmedu
ostalogstanovniStva.
Za uskodkogratovanjas Mledanimastradalesu naj-
viSe mletadkegalije. Ove su Uskoci posvuda proganjalii
plijenili.Tako su na pr. (1597.)kod rta Promontorau Istri
zarobilijednu mletadkuladu, na kojoj se je vozio, na po-
vratku iz Mletaka za Rab rapski biskup Paskual Patauin.
(Patauinus).Samo su nuzgredno Uskoci navaljivalii na
gradoveu Dalmacijii Istri. Od mletadkih posjedau Dal-
maciji stradao je mnogo i otok Rab. On je bio prvi na
udaru. PoStoje Rab bio jako izvrgnut napadajimaUskoka,
Mledanisu joS (1555.) na njemu zaveli neke izuanredne
straHe(glua,rdieestraordinarie). Ove straZe bile su uredene
od plemieai pudana.Za ovu straZu morali su pudanidati
d v i j e t r e i i n e l j u d i , a p l e m i e ij e d n u t r e e i n u .J o S s u n a r e d i l i
iz Mletaka svomu knezu na Rabu, da dade iz opeinske
blag.ajnice100 zlatnika za popravak gradskih zidina, na-
dasvekod samostanasv. Andrije. Takoder su joS poslali
na Rab jednu oborwEanwdrEa,unugali;iw,,koja je redovito
stacioniralau Loparu. I rapska galija moralaje biti uvijek
opremljena, oboruZanai providenaposadom.Posadnerapske
galije sadinjavalisu domaeipuCani,a zapovijedao je njima
jedan domaei plemii kao kapetan(sopracoruito).Kraj svih
ovih mjera sigurnostiotok Rab je joS uvijek mnogo trpio
od Uskoka,tako, da je opiina rapska bila prinuZdena,da
dobiv5idopust iz Mletaka,po5aljejednog svogaposlanika
u Senj, da se prituZi kod kapetanskogsudi5ta.
Kad su Mledani zagazili u rat s Uskocima, oni se
nijesu na njih bacili samo svojim jakim brodovljemi dobro
oboruZanimdetama,vee i svojim klevetama.Putem svoje
prepredene diplomacije oni su cijelomondapoznatomsvijetu
prikazaliUskoke kao narod okaljan najogavnijimzlodjelima.
ViSe ovom ogavnom rabotom klevetnika, nego oruZjem
dobili su rat i skinuli za uvijek s vrata Uskoke, koji su
i m b i l i u g r o z i l i p o s j e du D a l m a c i j i s l o b o d n up l o v i d b up o
Jadranskommoru.

=::':::'
114

Ponovne borbe s Turcima. Za velikogacara Su-

l e j m a n aI t . ( 1 5 2 0 . - 1 5 6 6 . )p o s t i g n et u r s k o i l i o s m a n l i j s k o
carstvo najveii opseg.Za ratova, Sto ih je ovaj veliki car
vodio pripali su Turskoj: u Africi Tripolis, Tunis i Algir;
u Aziji Jernen,Georgija i Bagdad; a v Evropi poluotok
Moreja, stari Peloponez i griki arkipelag. Moldauska i

Poglert na grad Rab i oholica sa crhuice sa' Ilije,

Erd,etj postali su tributarnekneZevinepod narodnimkne-

zovima.
I nasljedniciSulejmanoviimali su neke uspjeh-eu
ratovima,5[o su ih voditi. Tako su na pr. vodili s uspjehom
ciparski rat (1569.-1573.) i kretski ili kandijski (1646.do
1669.)s mletadkomrepublikom.Za ovih ratova ratovalo
se i u Dalmaciji.Za ciparskogarata stradalesu na lopnu
osobito okolicai podrudjagradovaZadra i Sibenika.Onuda
 115

su haradile dete liikog i kninskog sandEaka. Na moru su

stradali najvi$e juZni otoci: I{orCu,la,Huar, Vis i BraC.
Onuda su krstarilibrodovialgirsko-tuniskog i tripolitanskih
beglerbega.Ali od turskih provala nijesu bili sigurni ni
sjeverniotoci. I na Rabu su se jako bojaliturskih provala.
Zato su najprije dali popraviti gradskebedemei gradska
vrata. A onda su molili u Mlecima,da bi i ovamo poslali
odre'deplaienidkih eeta. I zbilja negdje koncem mjeseca
augusta 1570.dodu na Rab mletadko-talijanske Iete pod
zapovijedniStvom nekog Bolognina.Ovaj na ponovnu molbu
plemeniteopeinerapske ostao je na otoku sve negdjedo
pod konac godine 1571. Medutim papa Pije V., Spanjolski
kralj Filip I[., Mleci i Genova i joS neke druge manje dr-
Lavicesklopemedusobnisavezproti Turcima. Rat se vodio
samo na moru. Kad se je sye brodovljesaveznikasakupilo
i na5lopod zapovjedniStvom vrlog zapovijednikaDon,Jeana
d'Actstria, potude kod Lepanta (6. oktobra 7571.) mnogo
jade tursko brodovlje.U pomorskoj bitci kod Lepanta su-
djelovalaje, uz ostale galije dalmatinske,i rapska galija
(triremis).Na njoi je bio zapovijednikSimun de Dominis.
Nakon turskog porazakod Lepantatursko brodovljeostavi
Jadransko more. Mirom sklopljenisngodine 1573. izmedu
Turske i mletadkerepublike bude zakljuden ciparski rat,
nakon kojegaostaneu rukamamletadkerepublike,od nekad
prostranih istodnih posjeda,joS samo Kreta.
Radi Krete zapletese godine1646.mletadkarepublika
s Turskom u novi rat, t. z. kretski rat. I za ovog rata,
koji je trajaodo (1669.)ratovalose ponovnou Dalmaciji,ali
s puno vi5e srede.I Rab je morao, da ponovnooboruZai
providi posadomjednu galiju, koja je s drugim galijama
dalmatinskimpo5la pod Kretu. Prema jednoj odredbi mle-
tadkog vijeCa(1634.)posadagalije moralaje biti sastavljena
od neZenjenihi oZenjenihpueana.U ovom ratu Mledani
izgube Kretu, koju osim tri pr,irnorskagrada zaposjednu
Turci. U Dalmacijije republikasretnije ratovala. Najvi5e
pomoeu uarodnih wsta\kik i plaAeniCkihhruatskih i srpskik
ieta osvojila je ovdje i neke nove krajeve.
 116

Medutim dode opet do jednog novog saveza proti

Turaka. U ovom novom savezu naSla se je : Austrija,
Mleci, papa, Poljska, Rusija i Malta. Rat Sto su ga sa-
veznici zapoieli(1683.),a zakljudili mirom u Karlovcima
(1699.),povrati Mlecima poluotok Moreju u Grekoj. I u
Dalmacijidobije republika tri nova kotara Knin, Sinj i
Vrgorac. Za uspjehe, Sto su ih imali Mleci kroz ovaj rat
u D a l m a c i j i ,m o r a l i s u i o v o g a p u t a b i t i h a r n i h r a b r i m
u s t a S k i mi p l a d e n i d k i md o m a e i md e t a m a U . r e d o v i m ao v i h
d e t a b o r i l i s u s e i m n o g i s i n o v i p l e m i e k i hs t a r i h d a l m a -
tinskih obitelji. Od rapskog plemstvaspominjese Jerolirn
Z a r o . O v a j j e b i o z a p o v i j e d n i k( g o v e r n a t o r ep) l a e e n i d k i h
deta u Trogiru. Zastava (palio), pod kojom je sa svojim
d e t a m av o j e v a o ,d u v a l a s e s v e d o p r e d m a l o g o d i n a u
r i z n i c i s v . B e r n a r d i n an a R a b u . U s a m o s t a n s k obj i b l i o t e c i
s v . B e r n a r d i n ad u v a s e j o 5 i d a n a sj e d a nb o g a t ou k r a 5 e n i
grb obitelji Zaro, koji potjedeiz XVll. stoljeea,i jedna slika
na platnu na kojoj se vidi naslikan grb ove obitelji.
Nove provale, Sto su ih Turci, nakon mira u Kar-
l o v c i m a , p o d u z e l i u j u Z n u G r d k u i u D a l m a c i j u ,p r i s i l e
Mledane,da sklope novi savez s Austrijom, i tako skupa
udu u rat (1715.).Ali u ovom ratu mletatkarepublikanije
bila sretna,i zato je u miru polarevaCkom (171S.) izgubila
ponovno Moreju i od svih posjedavan Dalmacijezadrl.ala
jedino jonske otoke i grad.Prevezu.Svoj gubitaku Grdkoj
donekle nadoknadidobitkom Imotsho{a,kojim zaobli svoj
posjed u Dalmacijido Dinarskoggorja.
Propadanje mletaCke republike U XVl. stoljeiu
b i l i s u M l e C a n ij o S o s v j e d o d e noi s v o j o j v e l i d i n i ,t e s u s e
s njom i ponosili;ali se je ipak vee u ono doba opaZalo
u svemu neko nazadovanjei propadanje.Osobito je sve
v i S e p r o p a d a l at r g o v i n a , n a j p r i v r e d n i j ev r e l o b l a g o s t a n j a
z a s v e M l e d a n eO . t k r i e e mn o v i ht r g o v a d k i hp u t e v a i z g u b i l i
su Mledani iz svojih ruku svjetsku trgovinu, i Mleci su
prestalibiti srediStevelike trgovine.
JoS je gore bilo za grad na lagunama,koji je po
s v o m u p o l o Z a j ub i o u p u i e n n a p o m o r s t v oi t r g o v i n u ,k a d
j e r e p u b l i k a i z g u b i l a s v e s v o j e p o s j e d en a i s t o k u i b i l a
 717

stje5njen a na svoj talijanski posjed,na Istru i na Dalma-

ciju do Dinarskik planina. U Mlecima su unaprijed dobro
znali, Sto bi znaillo za njih ostati bez prekomorskih svojih
posjeda na istoku. Da ih saduvajuvodili su s Turskom
detiri velika, teSkai rastro5narata.Ovi ratovi su izpraznili
i osiromaSilidrZavne blagajne.Skupa sa siromaStvomu
drZavnimblagajnamapojavilose siroma5tvoi kod privat-
n i k a , a o s o b i t ok o d p l e m s t v a D . o k j e t r g o v i n ai i n d u s t r i j a
c v a l a p l e m s t v o n i j e z n a l o z a S t e d n j u .O n o j e m i s l i l o ,d a
e e u v i j e k Z i v j e t iu o b i l j u ,i z a t oj e b i l o r a s i p n oi p r o s i p a l o
j e s v o j e b o g a t ei m o v i n e u r a s k o S n ao d i j e l a ,n a p r a v e ,z a -
bave i t. d. Propa5eutrgovine nestalomu je sredstavaza
dalnji ovakov raskoSniLivot. Dapadeje veei dio ovog ne-
kada objesnogplemstvapao u skrajnesiromaStvoi bijedu.
Tisuegodi5njarepublikaosnovanana aristokratskimnade-
l i m a n i j e z a p u s t i l ao v e s v o j e ,p o k r v i , p r v e s i n o v e . D a i h
u b i j e d ip r i p o m o g n e s m j e s t i l ai h j e u s v o j i m d r Z a v n i mz g r a -
dama i odredila im je svakomu drZavnu potporu. Ova
skrb drZaveza osiromaSene svojegradanesamoj je drZavi
b i l a S t e t n a .S i r o m a S n i hp l e m i e a( B a r n a b o t t i )b i l o j e ' s v e
viSe,i drLava nije mogla doii do tolikog novca, da sva-
komu podijeli potporu dovoljnu za Zivjeti.Zato odludi Si-
gnoria,da se posluZidrugim sredstvima.Sve drZavnesluZbe
m o n o p o l i z i r az a p l e m i e e .O n e p l e m i e e k, o j i n i j e s u m o g l i
da dobiju sluZbu u gradu na lagumama i u ltaliji Siljali
su u Istru i u Dalmaciju.Siroma5nikonti bez kontija pre-
krili Dalmacijukao gladni i krvoZedniparasiti.Oni nijesu
na drugo gledali, nego kako da poprave svoje jadno i
odajnoekonomskostanje.
I one, koje nije mogla da zapade kakva drlavna
sluZba,vlada je slala u Dalmaciju.Ovdjeje jedne darivala
drZavnimdobrimakao feudima.Drugimaje davala u zakup
drZavneporezeili monopole.A drugima je opet davala
dopuste(licenze)za podignueeopeinskihljekarnica (aro-
mathoria).I od gradanskihviSih i niZih stalela iseliSese
mnogi iz Mletaka u Dalmaciju,gdje su neki postigli trgo-
vine, a drugi uredili zanatlijskeradionice.I ove je dote-
p e n c ep o m a g a l ad r Z a v n av l a s t u M l e c i m an a u 5 t r b i v e l i k u
 118

Stetu domadih trgovaca i zanatlija. U ovo doba doSli su

i n a R a b i n a s e l i l es e u g r a d un e k e m l e t a d k ei l i t a l i j a n s k e
obitelji. Medu ovima spominju se: Seruitecolo, Badoer, Fer-
rari Latus Predolin, Twdorin, Caldona, Caldaro, Faga-
nello itd.
Sve ove mjere sigurnosti, koje su iSle za tim, da
olakSajuekonomsku bijedu i propadanjesvih slojeva u
nekad najbogatijemgradu, nijesu mogle da zaustave re-
publiku na putu propadanja.
Nove misli ili ideje, kojih Serenissimai njezina Si-
{uoria naueenana povlaStenpoloZajnije mogla da shvati,
ocjeni i prihvati, pokopale su 12. maja 1797. staru i pre-
Zivjelu republiku, i to uz malo dasno opijelo. Vladavinu
duEdai Velikog uije1a izmijenila je provizorna uprava ili
vladavina.NaSto 16. maja iste godine budu Mleci zapo-
sjednutiod francuskevojske,a 77.oktobramirom u Campo-
forrnio pripadnuskupa sa svojim bivSimposjedomu ltaliji,
Istri i DalmacijicareviniAustriji.
Na glas o propasti stare republikeuprepastese u
Dalmacijistari plemieki rodovi. Oni su se nekako baSbili
priviknuli njezinoj vladavini,koja im je bila priznala neki
privilegovanipoloZaj.JoS poraznije djelovila je ova vijest
na feudalce,t. j. na onu gospodu,koja su za zasluge na-
pram republicibila primila od nje na vjedno uZivanjepro-
strana drtavna zemljiSta.
Prosti narod u Dalmacijiostao je napram ovom ve-
likom dogodaju gotovo posve indiferentan,i akoprem je
bilo medu gospodomi sveeenstvom onih, koji su pokuSali,
da ga zagriju za spas republike.
. Zadnji mletaiki knez na Rabu bio je luan Venier.
On je ostao na Rabu sve do 1. jula 1797.Medutim su vee
13. juna bila doplovilau gradsku luku dva austrijskana-
orulana broda sa 253 vojnika. Jedan dio ovih vojnika sa
kapetanom,narednikom i podnarednikomna delu iskrca
se na obali i uljeze mirno u grad, gdje izjavi kapetan,da
je doSao,da u ime ,,NjegovaVelidanstva cara" zarJzme
grad, otok i vas kotar rapski. Ovo vojniCkozaposjednuee
grada i otoka Raba po austrijskojvojsci bilo je provedeno
 119

u potpunom miru i redu. JoS istoga dana na veder otide

jedan-kapralsa 20 vojnika praeen od rapskog sudca Si-
muna Spalatinau Novalju,a dva broda krenu u Pag. Za-
posjednueePagai NovaljenaiSloje na pote5koie sa strane
pudanstva.Ovo se je opiralo zaposjednueu i napustiloje
svoj otpor tek na opetovaneprijetnje sa strane okupatorne
vojske, da CeupotrijebitistroZemjere.Nakon zaposjednuia
proglasi okupatorna vlast na Rabu, u Novalji i u Pagu
, o d p i s a n1 0 . j u n a o d C . K . K o m e s a r a
m a n i f e sot a m n e s t i j i p
Kneza RajmundaThurna u Kopru.
Medutim se je u Dalmacijirazmahaojaki pokret, koji
je traLio,da se Dalmacijapridruli Hrvatskoj.Vei oko po-
l o v i c ej u l a k r e n e i z D a l m a c i j ep o s e b n oo d a s l a n s t v u
o Bed.
DoSavSiovo odaslanstvodo Senja,sastanese s krajiskim
pukovnikom Kazimirom.Ovaj saopeiodaslanstvu,da ee
za koji dan carska vojska otiii u Dalmaciju,te mu savje-
tova, da se povrati kuei i da pripravi narod. Odaslanici
posluSajusavjet pukovnika i predav5imu najprije adresu
za bana u Zagrebu,u kojoj su traZilisjedinjenjeDalmacije
sa Hrvatskom,ostave Senj.
Nekoliko dana iza njihova odlaska krene zbilja Mato
Rukauina,,carski general,sa 4.000momaka, Hrvata krajiS-
nika, i viSe topova na 72 broda u Dalmaciju.Na 1. mje-
seca jula stigne u Rab, gdje je bio svedanoprimljen od
predstavnikagrada i biskupa sa sveeenstvom.Prije nego
je otplovio pozvao je k sebi gradskesudce Petra
"dalje,
Galzinjw i Sirnuna Spalatina, te im izrudi upravu grada
i kotara. Napokon25. jula dode u Rab jedan c. k. dasnik,
da u ime NjegovaVelidanstvaCara primi zakletvu vjer-
nosti. Na 26. se dakle vas narod sakupi u crkvi. Biskup
Ivan Petar GauzinjaodsluZioje svedanusluZbupreko koje
je drlao prigodnoslovo. PoslijesluZbepoloZioje svedanu
z a k l e t v ub i s k u p u i m e s v o j e i s v e i e n s t v aa, o n d a n a p o s e
p l e m s t v op o s v o j i m s u d c i m a ,i n a p o s ep u k p o s v o j i m s i n -
d i c i m a .N a k o n p o l o Z e n e z a k l e t v ed r L a oj e b i s k u p z a k l j u d n i
govor, nakon kojega bio je blagoslovsa Tebe Boga hva-
l i m o . . . N a k o n o b a v l j e n es l u Z b eB o Z j e ,n a r o d s e j e m i r a n i
zadovoljanpovratio svojim kueama.
7

120

Unutarnje stanje Raba pod mletadkom vlada-

v i n o m . G o d i n e 1 + 0 9 .R a b j e i z g u b i o s v o j u o p c i n s k u s a m o -
upr av u ( aut o n o mi j u ) i s k u p a s a s v o j i m kotarom (gi uri sdi -
z ione, t er r it o ri o ) d o S a o p o d n e o g ra n i denu vl ast ml etadke
r epublik e. Up ra v a , S to j u j e d u Z d e v a v l a da zavel a na R abu,
nak on S t o g a j e p ro g l a s i l a s a s ta v n i m d i j el om ml etadke re-
publik e, bila j e p ra v a v o j n i C k a s tra h o vl ada. U svemu su
vladale stroge i iznimne okupatorne mjere.
Na delu uprave bio je onletaiki tt'praunik (conte e ca-
pit anio) . O n j e b i o n a m j e s n i k d u Z d e v i nj egov pouzdani k.
U njegov im ru k a ma b i l a j e u s re d o to dena sva xtptl ctun' a,
s udaik a i uoj n i i k a v l a s t. U u p ra v n i m i s udadki m posl ovi ma
pomogao je kneza biljeEnik (cancelliere, notario). Ovaj je
v odio i k neZe v u p i s a rn u , u k o j o j s u g a pomagal i pow agai
pisarne (coadiwtore in cancelleria) i joS drugi posluEnici
(off.ciali), medu kojima se spominje glasnik (praeco). PoSto
je knez bio uzeo u svoje ruke i upravu biv5ih opeinskih
dobar a, t e p o to m i b i v S u o p e i n s k u b l a gaj ni cu (camara cb-
munis) morao je i ovdje imati jednog pomoenika,a to je
bio blagajnik (camerario, carnerlengo). Ovaj je u ime kneza
upr av ljao do h o d c i ma ,k o j i s u d o l a z i l i u b l agaj ni cu od unaj ma
biusik opiinskih painjaka, od izrauno{ poreza (glavarine,
zemljarine i kuiarine) i od neizraunog pot/eza (na sol, vino
i t r g) . O d d o h o d a k a , S to i h j e i ma l a b l agaj ni ca, pokri val i
s u s e r az ni tro S k o v i , a p re ti d a k s l a o s e u zaj edni dl tu bl a-
gajnic u u M l e c i ma .
Za sigurnost grada, otoka i kotara drtala je duZ-
dev a v lada u g ra d u j a k u p o s a d u , k o j a j e bi l a sastavl j ena
od pouz dani h T a l i j a n a i Is tri j a n a c a . Vrh ovno zapovj edni 5tvo
nad pos adom b i l o j e u ru k a m a k n e z a i l i kapetana. V oj ni ci
od pos ade ( c a v a l l i e ri )v r5 i l i s u i re d a rs tvenu sl ul bu, a tako
isto i sluZbu poreznih i carinskih dinovnika.
Pod ovom oStromi silovitom vojnidkom upravom za-
v lada na Ra b u j a k o n e z a d o v o l j s tv o . O sobi to su bi l i neza-
dovoljni patriciji, kojima je ovim novim uredenjem bila
oduz et a v last, Sto s u j e i ma l i u ru k a m a.
T e k n e z a d o v o l j s t v o ,k o j e j e s v e t o v i 5 e r a s l o , p r i s i l i
d u Z d e v u v l a d u u M l e c i m a ,d a p a t r i c i j i m ap r e p u s t i n e k i u p l i v
 121

na upravu i sudstvo na njihovomotoku. Tako n. pr.bude

u s p o s t a v l j e n o p e i n s k ov i j e e e ,k o j e m uj e m o r a o p r i s u s t v o -
v a t i m l e t a e k ki n e z i l i u p r a v n i ko t o k a s a s v o j i mb i l j e Z n i k o m .
Ovo se je vijeee i opet sastajalou velikoj dvorani kne-
Zevog dvora (in,sala magna palatii residentiae), a sazivali
su ga plemenitisudci,koje je birala na jednu godinu ple-
menita opeina rapska.Na vijeiu imali su patriciji najbolju
prigodu, da podvrgnu kritici upravu i sudstvo kneZevo,
kao i rad i djelovanjenjegovih ljudi. JoS veei upliv stekli
su patriciji rapski na sudstvo i upravu svojega grada i
njegovogkotara, kad su njihovi sudci dobili pravo, da u
odsustvukneza,budu njegovizamjenicii duvari gradskih
k l j u d e y a ,i k a d s u b i l i p r o g l a 3 e nsi a v j e t n i c i m ak n e Z e v i m a ,
koli u krividnim, toli u gradanskim parnicama.Patriciji
rapski, da bi mogli bolje nadzirati kneza i njegove ljude,
urede i jedan zbor od osmoricesvojih ljudi (collegiodei
otto). Godine 1467. bio je ovaj zbor posebnimduZdevim
pismom poniSten,i to na prituZbesamoga kneza,kojemu
je nadzor ovoga zbora bio veoma neprijatan i mrzak.
SloZnom i jedinstvenomnastupu patricija rapskih, poSlo
je usto za rukom, da su stekli joS neke povlastice.Tako
su n. pr. dobili pravo, da mogu u Mletke slati svoje po-
klisare ili poslanike (ambasciatores, nuntios). DuZnost je
o v i h b i l a p r v o , d a o b a v i j e s t ed u Z d a i n j e g o v u ' v l a d u u
Mlecimao stanju svojegagrada i njegovogkotara. Drugo,
da prikaZu vijeeu umoljenih (al consiglio dei pregati) u
Mlecima zakljudke svoga plemenitogvijefa, i da zatraZe
od njega potvrdu. Trede,da napokom,kad bi to bilo po-
trebno,iznesu ondjesvoje prituZbeproti knezu i njegovim
ljudima.JoSveei uspjehu njihovoj borbi zabiljelilisu rapski
patriciji onda, kad su za sebe stekli pravo, po kojemu je
jedan patricij, dlan plemenitogavijeea imao da bude una-
prijed redouiti pregledai opiinske blagajnice (scontro di
camera), a drugi isto tako redouiti pregledai ureda za ra,s-
paiauanje soli (scontro del sal).
U s p j e S n eb o r b e p a t r i c i j a p o t a k n u l es u i p u d a n e n a
to, da i oni zatrate, da im se povrate bar neke od povla-
stica,Sto su ih prije uZivali.U Mlecimapristanu na to, da
 122

im se dozvoli,da se mogu opet sastajatina pudkim skup-

Stinama pod opiinskorn loEoru (swb logia cornrnwni). Na
ovim skupStinamamorao je biti prisutan i knez sa svojim
biljeZnikom.Drugo dozvoleim, da sebi unaprijed,po starom
obidaju, biraju svake godine po tri zastupnika (sindicos),
koji Ce Stititi zajednidkeinteresei prava pudanapred kne-
zom i pred duZdom.Treee, ustanovljenjezbora od deseto-
rice puiana (collegio dei diecipopolari), koji su vodili strogi
nadzor nad knezom,njegovomupravom i njegovimradom,
kao i nad radom njegovihljudi. I ovaj zbor bio je dokinut,
k a o i o n a l o v o m s l i d a no s m o r i c ep l e m i e a( 4 6 7 . ) .
Kad je mletalka republikaodijelilaupravnui sudadku
vlast od vojnidkevlasti, preuzeoje vrhovnozapovijedni5tvo
nad stalnom posadom na otoku Rabu kolonel(collonellus).
Od godine 1474. morao je Rab da uzdrLava,kao i ostali
dalmatinski gradovi jednu {aliju (galiaru, triretnen, ge-
learn, gallera). Momdad ili mornare za ovu galiju-morali
su davati pudani a zapouijedu,ikili kapetan (sopracornite)
morao je biti jedan rapski patricij izabran u plemenitom
opiinskomvijeeu.
Stanovni5tvo. Kad je republikamletadkaspravilapod
svoju vlast Rab i njegov kotar, dijelilo se je ovdje stanov-
niStvo n3 dvoje: na patricije (nobiles,nobili,,zentilkomeni),
koji su najviSeZivjeli u gradu Rabu, i na puk (populares,
popolari) koji su djelomidnoZivjeli u gradu kao {radani
niEegireda (rninores), a onda u selima Loparu na otoku
Rabu i Novalji na otoku Pagu, te rasijani po stanovima
na Rabu i na paZkomLunu (plebei).Jedni su s drugima
slabo opdili. Patriciji su, ugrabiv5isvu vlast u gradu, na
otoku u svoje ruke izrabljivali pudane, a zato su ih ovi
m r z i l i . O v u p r o t i v n o s ti z m e d up u d a n a i p a t r i c i j a M t e d a n i
su iz svojih politilkih ciljeva nastojali,da joS vi5e raspire.
A to, su i postigli,u podetku svojim hinjenimpristajanjem
sad uz jedne sad uz druge, a kaSnje,kad su vee bili
patricije osvojili za sebe, time da su bwntouue pwiaue1?)
Gotovo bezpravnei bez zaltite ostavili patricijima,da ih
izkoriSeuju.
 723

Rapski patriciji bili su uvijek jako konservativnii

i . v o s u b i l e m a n es r e d o v j e d n o gpal e m s t v au o p e e .
e g o i s t i d nO
Kao najvedu svoju zajednidkusvetinju duvali su knjigu
ili popis svojih obitelji.Na Rabu je ovaj popis, kako smo
vee vidjeli, bio obavljengodine 1325.U ovaj popis oni su
v e o m at e S k ou n a S a l i m e n a n o v i h o b i t e l j i .O d 1 4 0 0 .o v a m o ,
bila je ova knjiga tek nekoliko puta otvorena. Tako su
g o d i n e1 4 0 4 .b i l i u n j u u n e S e n iM : a r i n u sd e P o r u g a ,C h r i -
stophorusde Ligorio(?) Cerne de Cernotta,Brentede Foro,
A n t o n i o d e C i t t a d e l l aO, r e s t ed e V e l u n a s i F r a n c i s c u sd e
Zudenico.Onda jo5 ovi: Antun Dorcelletta,Creste de Ne-
m i r a , C r e s t ed e D o l b e , D e g r a n i sd e M a c h i n a ,J o a n n e sd e
Ligna(?) Franceliusde Franciscis, MartinusDorelotta,Matte
de Stoffa,Martinusde Domaldino,Noricisde Ortlinio,Creste
d e Z e n i o i M a r i n u sd e C e r n e . I g o d i n e 1 4 8 0 .b i l i s u n e k i
od pudanaupisani u knjigu plemstva,kao Jacomo de Fi-
ascono,Vidal de Marinellis, AntonioPocificoaliterMircovich,
Christofolode Corizzizzai Antonio Grafofon.Godine1572.
b i o j e j o S u n e S e nN i k o l a B i z z a s a s v o j i m s i n o v i m a , - o d
(1638.)obitelj Dominika pok. Zesaunede Benedetti.Cini
se, da je obitelj Benedetti porijetlom iz Istre bila zadnja
gradanskaobitelj,koja je bila primljena medu plemenite
patricijskerapske obitelji.
Prema jednom sluZbenompopisu od 12. maja 1797.
Zivjelo je joS onda u Rabu 20 patricijskik obitelji, i to:
2 obitelji Cernotta,2 obitelji Dominis, 6 obitelji Galzigna,
2 obitelji Livich (baStiniciZaro), 1 obitelj Nintira,5 obitelji
Spalatini 2 obitelji Zudenigo.
Patriciji rapski ostali su sve do propasti mletalke
republike okupljeni u svojoj plernenitojopiini ili zajednici
(nella comwu,itd, dei nobili di Arbe). Okupljeni u ovu za-
j e d n i c u ,k o j a j e i m a l a s v o j e v i j e e e ( c o n s i g l i od e i n o b i l i ) i
s v o j ep l e m e n i t e s u d c e( S i u d i c io) n i s u v e o m au s p j e S n obranili
svoje staleSkeinterese,bilo proti mletadkoj upravi, bilo
protiv pueana.
Rapski patriciji su Zivjeli od svog vlastitog posjeda,
a i od trgovine. Oni su takoder drlali u najmu iz podetka
s v e , a k a 5 n j ed v a d i j e l a o p e i n s k i hp a S n j a k a k, u d a s u i m
1'24

njihov i pas t ir i p a s l i mn o g o b ro j n u s to k u . Za prvi h sto godi na

m let adk e upra v e Z i v j e l i s u j o S u v i j e k dobro. B ogatstvo,
Sto su ga njihovi preci bili stekli, dok su im grad i opeina
j o 5 b i l i s l o b o d n i ,b i l o j e j o 5 u v i j e k t o l i k o , d a s u s e m o g l i
podav at i i r as k o S n o m Z i v o tu . Al i k a k o j e pod ml etadkom
upr av om blag o s ta n j e n a o to k u s v e v i 5 e propadal o, podel i
s u s e i k od p a tri c i j a o p a Z a ti n e k i tra g ovi propadanj a i
os ir om aS iv an j a .
G od. 150 5 . ra p s k i s u p a tri c i j i p o s l a l i u Ml etke svoga
pos lanik a ( or a to re m ) Iv a n a Z o d e n i g a .O v a j j e duZdevoj vl adi
u M lec ima pr i k a z a o b i j e d n o s ta n j e g ra d a R aba i nj egovog
kotara, te zamolio istu, da se zauzme za nevoljne svoje
drZavljane i da im dozvoli, da podignu fontik (fonticus,
Fondaco, fondago, fonte{o), u kojem te moei svi dobivati
b r a 5 n oi d r u g e p o t r e b i t eZ i v o t n e n a m i r n i c eu z s n i Z e n uc i j e n u .
DuZ dev av lada u Ml e c i ma u v a Z i p ri j e d l o g e pl ' emeni togvi j eea
r aps k og, i t ak o b u d e n a R a b u u re d e n fonti k (un fonti co
d e f r o m e n t o e t a l t r e b i a v e a b e n e f i c i oe t c o m o d o d e q u e s t a
c it t a et t er r it o ri o ). Al i i n a k o n u te m e l j e nj a fonti ka rapsko
je plem s t v o sv e v i S e p ro p a d a l o , k a o Sto j e propadal a re-
publik a, k ojoj s e j e b i l o p o d a l o u s l u Z b u.
Raps k i p u d a n i n i j e s u b i l i o n a k o j edi nstveni i sl oZni
k ao pat r ic iji. O n a j d i o p u d a n a , k o j i j e Zi vi o u gradu i
bav io s e r az n o v rs n i m z a n a ti m a , a n e k i i trgovi nom, mal o
s e je z auz im a o z a v a n j s k e p u d a n e . D a bi bi l i j ati u borbi
s p l e m s t v o m b i l i s u s v i u d l a n j e n iu s t r u d n o - n a b o Z n i mb r a -
t ov S t inam a ( f ra ta l e a e ,fra d a g i e , s c o l e ). O ne su i mal e svoj e
pos jede i s v oj e p ri h o d e , k o j i s u s e s a k upl j al i u brati msku
blagajnic u. P o s j e d o m b ra to v S ti n e i n j e zi nom bl agaj ni com
upravljali su poglaaal/i ili bokot,i (gastaldiones, gastaldi)
k o j e s u b r a ea b i r a l a n a g o d i 5 n j i m b r a t i n s k i m s k u p S t i n a m a .
V anjs k i p u d a n i b i l i s u s to d a ri i ra tari (bravari i , bu-
balc hae) . Neki s u b i l i s a m o s ta l n i t. j . ra di l i su na svoj em
z em ljiS t u, ali o v i h j e b i v a l o s v e m a n j e . D rugi su radi l i na
z em lji t udoj i l i p a s l i tu d a s ta d a . O v i s u od pri roda zeml j e
i od pr ir as t a s to k e mo ra l i d a v a ti j e d a n d i o gospodaru. Od-
n o S a j i z m e d u n j i h i g o s p o d a r ab i o j e u r e d e n j a v n i m p i s m o m
s as t av ljenim o d b i l j e Z n i k a (n o ta ri o ) u p ri sutnosti bar j ednog
 125

o d o p e i n s k i he k s a m i n a t o r aO. p i i n s k i h e k s a m i n a t o r a b i l o
j e n a R a b u s e d a m .B i l j e Z n i c ik,o j i h j e n a R a b u b i v a l o v i S e

IineZeu tluor sa lrga.

nijesu smjeli sastaviti nikakvog javnog pisma bez eksami-

n a t o r a .I v a n j s k i p u d a n i b i l i s u u d l a n j e n iu s v o j i m s e l j a n s k i m
 126

bratovStinama(frataleaerurales).U bratskim kueama sa-

stajali bi se svake godine na skupStinu.Na njoj bi izabrali
nove glavarei proditaliradune:prihodi rashodbratov5tine.
Svaka je ova bratovStina imala svoju m,atrikoth.t, (madre-
gola) ili pravilnik, knjigu u kojoj su se biljeZila imena
bradei knjigu raeuna. Ovu posljednjuod god. 1726.mo-
rali su svake godine prikazati knezu u njegovoj pisarni
na potvrdu.
Sav puk otoka Raba i njegovog kotara sadinjavao
je jednw zajednicu, (Uniuersitas populariurn, Uniuersitas
popwli arbensi,s, Uniuersitd, del popolo) i sastajao se na
z a j e d n i d k es k u p S t i n ep o d o p d i n s k o ml o Z o m . O v i m s k u p -
Stinama(congregationes populi, congreghe)predsjedalisu
Stitnici puka (sindici, procwratores). I u pojedinim selima
ili okruZjimasastajaose puk na zborove(zborri,zgovori).
Kolikogod su se pudki Stitnici zalagali,da zaStite
pravicepudana,ipak njihovoje stanjesvakimdanom bivalo
sve nevoljnije.Stradali su mnogo od nerodicai od poSasti
u stoci, ali joS vi5e radi velikih tereta: poreza,(.collete, colte),
prireza (tarafe, tasse,tonse), tlake (angarie), sluEbeot,uojsci,
sluEbena galijarna i sluEbew narodnoj stra\i. SluZeeiopdim
interesimarepublike,nijesuimali vremena,da se bavesvo-
jima. I zato su njihova stanja i imanja propadalai oni
zapadaliu sve veee siroma5tvo.
Katastrofalnebile su za stanovniStvootoka Raba go-
dine 1449.i 1456. Od kuge, koja je u ovim godinama,
kako smo to vei vidjeli, harala na 'otoku, dini se, da je
pomrla jedna polovica.stanovnika.Rek bi da je prije crne
morijegrad s otokom ikotarom brojio oko 10.000.A nakon
nje ostalo svega stanovni5tvaniti 5.000.Najgoreje bilo,
da je nakon kuge na otoku pofalilo radnih sila, s Eesaje
mnogo zemlji5taleZalona ugaru, neobradeno.
S i l n op r o r e d e n os t a r os t a n o v n i S t vuom n a Z a l os e n o v i m
doseljenicima ko, j i s u s b l i Z e gk o p n a ( d a l l ev i c i n e m a r i n e )
bjeZeeipred Turcima dolazili na otok Rab da na njemu
nadu novu domovinu i sagrade nova ognjiSta.Mletadka
vlada, a ni uprava otoka nije pravilaneprilikaovim novim
do5ljacima. Ona ih je.dapaeerado primala,jer joj je bilo u
 127

i n t e r e s ud a s e o p u s t j e loi t o l <o p e t n a p u d i .Z a t o j e o v e n o v e
d o S l j a k el f o r e s t i e r i z) a d e s e ti l i S e s n a e sgt o d i n a o s t a v l j a l a
p r o s t eo d s v i h o p i i n s k i h t e r e t a ( d a t u t t e l e a n g a r i e ) .P o -
d a t c i ,p o k o j i m a b i s e m o g l o s a s t a l n o 5 e u s t a n o v i t i k, o j e
su obitelji u ovom razdoblju kao bjegunci do5le na otok,
veoma su Skrti, i potom nam je za sadanemoguiedonijeti
ovdje njihov imenik. Uz disto hrvatske obitelji,koje su se
kao bjeguncidoselilena otok iz obli?njegkopna, doselilo
s e p o d m l e t a d k o mv l a d o m n a o t o k i j o S n e S t od r u g i ho b i -
telji iz Italije i Istre.
Crkva i sveCenstvo. Za mletadke vladavine pod
kojom je otok Rab ostao gotovo za detiri duga stoljeda,
c r k v e n ou r e d e n j eo s t a l oj e n e p r o m i j e n j e n o R.a b s a s v o j i m
kotarom ostao je zasebnabiskupija,imao je i dalje svoga
biskupa. Kaptol sv. Marije,rapskestolnice,brojio je i dalje
1 2 k a n o n i d k i hm j e s t a ,m e d u k o j i m at r i d a s t i .S i k s t I V . p a p a
svojim posebnimpismom godine1478.zabranioje umnaZati
broj kanonika. Svjetovno sveeenstvo,Sto je Zivjelo u bi-
skupiji nije bilo sve u pastvi. Oni Sto su bili u pastvi
Z i v j e l is u o d p r i h o d an a d a r b i n ai o d c r k v e n ed e s e t i n ea, s l o -
bodni od pastve od svojegaba5tinstva,t. j. imali su svoj
p a t r i m o n i j( p a t r i m o n i u m ) .
M e d u t i mn i j ev i 5 e n i s v e e e n s t voun a k ob i l o k a o n e k a d .
Najvedigubitak za rapsku crkvu i njezino sveeenstvobio
je, da je prelazomotoka pod mletadkurepubliku izgubila
pogodnostiKreSimirove i Kolomanovepovlastic, po kojoj su
njezinidesetindari imali pravo, da kupe crkvenudesetinupo
velebitskomPodgorju,Lici,BuZanimai Budvema.Radi slabih
p r i h o d aZ i v j e l oj e s v e i e n s t v oo s k u d n o , a c r k v e i c r k v e n e
zgrade su propadale.Kolika je bila tro5nostrapskihcrkava
u X V I I . s t o l j e e um , o Z e m ol a k o d a s h v a t i m oi z g v o g s l u d a j a .
Godine 1682. na 2. aprila, na dan Velikoga Cetvrtka, za
s l u Z b eb o Z j e ,n a u p r e p a S t e n jnea r o d an a j e d a n p u t s r u S i l a
s e j e o d t r o S n o s t is t a r i n s k a m r a m o r n a p r o p o v i j e d a o n i c a
( p u l p i t o )s a s t r a n e e p i s t o l e .P o d d o j m o m o v o g n e s r e t n o g
sludaja,za kojeg su mnogi bili ranjeni,sastalose 5. aprila
plemenitoopiinsko vijeee i na prijedlog prokuratora sv.
Marije,Jerolimakneza Zaro, zakljudilo,da se iz opeinske
128

b l a g a j n i c eu z a j m i c r k v i 5 0 0 z l a t n i k a , k o j a i e s n j i m a p o -
p r av it i: pjev aliS te ,n a k o j e m s u o rg u l j e (b a l atoredel ' organo)
i v elik i z v onik (C a m p a n i l e ), k o j i s u ta k o d er pri j eti l i poru-
S enjem .Nijes u d a k l e b i l e k a d re s a d u v a tio d propadanj a crkve
i c r k v ene z gr ad e n a R a b u n i ti n e k e o d re d b e ml etadke vl ade,
ko je s u s v e up ra v e i l i a d m i n i s tra c i j e c rkveni h dobara na
Rabu kao i cijeloj Dalmaciji podvrgnule svojim vlastima,
reviziji svojih rektora ili knezova. Za rapsku stolnicumalo
je znadilo i to Sto su njezini pravi prokuratori bili biskup
i k nez , u im e ko j i h v o d i l i s u a d mi n i s tra c i j u dva zamj eni ka.
M e d u r a p s k i m s v e e e n s t v o mn i j e b i l o s l o g e i j e d i n s t v a .
Sveeenici pudani nijesu se lijepo gledali sa sveienicima
p a t r i c i j i m a S v e e e n i c ip a t r i c i j i h t j e l i s u u k a p t o l u i m a t i o d -
l i k ov an poloZ a j , a l i s v e e e n i c i p u d a n i n i j e su i m to dozvol j a-
va li. G r dna je ra n a z a ra p s k u c rk v u , b i l o i to, da su neki
biskupi veeinom boravili van svoje biskupije. U njihovoj
o ts ut nos t i upr a v l j a l i s u b i s k u p i j o m n j i h o vi ai kari . Ovo i z-
bivanje biskupa, komu je stao na kraj tridentinski sabor
sa s v ojim odr e d b a ma ,,d e re s i d e n l i A" , b i l o j e mnogo kri vo,
d a j e b i l a u s v e e e n s t v ur a p s k o m p o p u s t i l a s t e g a ( d i s c i p l i n a )
i eudor ednos t . l z p o v j e s n i h s p o m e n i k a znamo, da j e u
drugoj polovici XV. i u prvoj polovici XVI. stoljeea bilo i
u s am om k apt o l u ra p s k o m d l a n o v a , k o j i su na j avnu sa-
b laz an Z iv jeli u k o n k u b i n a tu . N i n o v o ta rske vj erske i dej e
n i jes u bile nep o z n a te n a R a b u . Z n a d e s e za nekog Ju,rj a,
S palat ina iz Ra b a , k o j i j e b i o p ri s ta Sa i pri j atel j Lutercv.
On je umro u Altenburgu godine 1546.u 63. godini svoga
Ziv ot a. Dr ugi n o v o ta ra c R a b l j a n i n , p o z n a t i j i od Jurj a S pa-
latina, bio je Mark-Arttwn de Dorninis. On je najprije bio
postao biskup senjski, a potom nadbiskup spljetski i me-
tropolit a dalm a ti n s k i . Ka o ta k a v b i o j e d o5ao u doti caj sa
poznatim Paulowt,Sarpijetn kancelarom mletadke republike,
k o j i j e b i o z a n e 5 e nz a n o v o t a r s k i m v j e r s k i m i d e j a m at o l i k o
d a j e c i j e l u r e p u b l i k u h t i o d a p r e v e d eu r e f o r m a c i j u . J e d a n
o d p r v i h p r i s t a S ai p o m a g a d a b i o m u j e M a r k - A n t u n . K a d
s u s e M l e c i ( 1 6 0 7 . )p o m i r i l i s a s v . S t o l i c o m ,m o r a l i s u o b o j i c a
o t iii iz r epublik e . Pa v a o Sa rp i z a k l o n i o s e j e u S vi carsku,
a M a r k - A n t u n o t i S a oj e u E n g l e s k u . U L o n d o n u j e n a j p r i j e
 129

objelodanio S a r p i j e v u : , , P o v i j e sttr i d e n t i n s k o g a
s a b o r a " ,a
onda je dao u tisak i jedan svoj spis pod naslovom1 ,O
crkuenoj republici" (De republica ecclesiaslica). U ovom
spisuse je veomao5trooboriona neke dlankenauke rimske
crkve, kao i na ue1enstuo(coelibatu,s)klerika i sveienika.
U istom spisu trudi se, da dokaZe,da je crkva od svoga
Utemeljiteljabila dobila ustrojstvo aristokratskerepublike,
a d a s u r i m s k i p a p e o v o u s t r o j s t v oz a m j e n i l i s a m o n a r -
histidnim.Mark-Antunje ostaou Engleskojdo godine 1623.,
a onda je doSaou Rim, gdje je abjurirao svoje pogre5ke
pred papom Grgurom XV. i umro (1624.).Bio je zakopan
u crkvi na Minervi (s. Maria in Minerva). Ka5nje je bio
ekshumirani radi svojih heretidkih nauka, kao heretik
s p a l j e n n a l o m a e i .M a r k - A n t u nd e D o m i n i s b a v i o s e j e i
prirodnim znanostima.Osobito ga je zanimalafizika. God.
1 6 1 1 .t i s k a o j e u M l e c i m aj e d a n s v o j s p i s p o d n a s l o v o m :
,,De radiis visus et lucis in vitris perspectiviset in irride".
Zdravstvo. Dok je Rab bio slobodnaopdina,skrbio
se je sam za zdravstvo. U ono doba opiina je drtala
lijednika, ranarnika i ljekarnika. Sva trojica su kao op-
iinski dinounici (salariati) primali pladu iz opdinskebla-
gajnice.Kad su god. 1409.Mletani zagospodovaliotokom,
i kad je mletadkauprava uzela u svoje ruke administraciju
opeinskihdohodaka,Rabljani su mislili, da Ce ista uzeti
na sebe i skrb za zdravstvo,ali su se u svojim nadama
prevarili, jer su se Mledanimalo starali i za zdravstvokao
i za drugo. Dne 5. aprila 1443.poslaloje rapsko plemenito
vijeee u Mletke svoje poklisare (oratores) Petra de Zaro
i Darnijana de Dominis. Ovi su prikazali duZdu i njego-
vom vijeeu zdravstveno stanje otoka. Medu raznim pre-
stavkama,koje su podnijeli vijedu umoljenih na potvrdu,
bila je jedna, u kojoj su molili da se otoku dade lijeinik
(rnedicofisico) i da mu se doznadi plata od 200 zlatnika
iz rapskeblagajnice.Vijeeeumoljenih i duZdodbili su ovu
predstavku.Svoju protivnost obrazloZilisu time, da otok
nije imao lijednikaonda, kad su ga oni zaposjeli.
Nemarnosti nehajnostmletadkeuprave za zdravstvo
grada,otoka i kotara rapskogprisililaje rapsko plemenito
9
130

o p t i n s k o v i j e e e n a t o , d a s e s a m a z a s t v a r z a u z m e .U
j e d n o m v i j e e u b i l a j e s t v o r e n ao d l u k a , d a s e s v e m u p u -
danstvu na Rabu nametne noui porez (collectaper il me-
dico) i da se od njega plaealijednik.Pudanisu se protivili
ovom prijedlogu,ali ga ipak duZd Nikola Tron (2. maja
1 4 7 3 . )p o t v r d i .N a S t oj e b i l o j e d n o mn a r e d b o mM a r k a L a u -
r e d a n as i n d i k a z a D a l m a c i j u( 1 6 .a u g u s t a1 4 8 8 . )o d r e d e n o ,
d a g o r i s p o m e n u tpi o r e z z a p l a e a n j el i j e d n i k a s a k u p l j a j u
p l e m i e im e d u p l e m i f i m a ,a p u d k i s i n d i c i m e d u p u d a n i m a .
Skolstvo. Kao Sto su se Mledani slabo brinuli za
zdravstvo na Rabu, tako su se malo starali i za Skolu.
Pod njihovom upravom propalaje u Rabu stara gradska
Skola,jer oni hijesu htjeli, da plaeajuuditelja.Nakon pro-
pasti gradske Skole, poulavali su patricijsku i gradsku
d j e c u p r i v a t n op o j e d i n is v e i e n i c ii r e d o v n i c i .
KnjiZevnost. Rab kroz svu proSlostnije dao nikakva
v e l i k ak n j i Z e v n i k aD . o s a dn a m j e p o z n a ts a m o j e d a nR a b -
l j a n i n , k o j i s e j e b a v i o p o e z i j o mi t o n a t a l i j a n s k o mj e z i k u .
Bio je to Jerolirn de Dorninis,otac Mark-Antuna.Od njega
se je saeuvaloviSe pjesama,medu kojima i jedna velika
pjesma ,,o doktorshtx,t". Ovaj Jerolim de Dominis udio je
u Padovi,gdje je na sveudili5tupostigaodoktorat.
I akoprem nam do danas nije poznat nijedan Rab-
ljanin, koji se je bavio hrvatskim pjesni5tvom,koje se je
g a j i l o u d r u g i m d a l m a t i n s k i mg r a d o v i m a i,p a k i m a m od o -
k a z a , p o k o j i m a z n a m o , d a j e d u b r o v a d k-od a l m a t i n s k a
knjiZevnostbila poznata i Rabljanimai da su je oni kao
s v o j u l j u b i l i . M e d us t a r i md a l m a t i n s k i mk n j i Z e v n i c i moas o -
bito su dvojica bila poznataRabljanima,a to su: Ju,raj
Barakouif i TonakoMoromuii. Prvi je na Rabu imao vi5e
osobnihprijatelja.Da se oduZi gostoprimstvurapskih pa-
tricija, on je na njihov poticaj opjevao prirodne ljepote
otoka Rabai njegovepovjesneznamenitostiu jednoj oveeoj
pastirsko - i d i l s k o j i s v a d b e n o jp j e s m i , k o j a n o s i n a s l o v
,,Dragia rabska pastiricao. Drugi Tomko Mornavie mladi
savreme--nik Barakoviiev opjevaoje_u oveiem pjesnidkom
djelu ,,ZiucttMagdalene od,'knezou" ZirouA.". Ova se je kao
 131

b j e g u n i c a pr ed T ur c i ma z a k l o n i l a n a R a b . N a R abu j e
utemeljila samostan sv. Antuna opata. Po smrti je bila
pokopana u crkvi sv. Bernardina u krasnom kamenom
sa rko fa gu.
Um jet nos t i. U XV . i X VI. s to l j e e u u R a bu i ma j oS
smisla za umjetnost. Nekoliko lijepih umjetnidkih spome-
n i k a s a d u v a l os e i z o n e d o b e . U g r a d i t e l j s t v u s e o s o b i t o
isti d u dv ije c r k v e: s u . B e rn a rd i n a , k o j a j e b i l a (1458.) sa-

Anlipendij oltora su. Anlona.

gradena uz samostan sv. Eufemije, i ct'kua su. trVane sa-

g ra d e na ( 1490. ) na K o m rd a ru . Ob a d v i j e s u s a gradene u
stilu ulale bazilike (basilica rninor). Veoma su ukusne, ali
se ne mogu takmiti sa crkvama starijih stoljeeau velidini.
U ovo isto doba pada i gradnja palaie Dorninis-Ittrinoira,
koja se nalazi na srednjoj ulici blizu varoSa. Po ljepoti
nije za ovom zaostajao dvor Nimirov od koga je ostalo
p o rta l i t ar as s .
Ka o um jet nidk a re z b a ri j a i z p o l o v i c e X V. stol j ei a u
d rvu i st ide s e dr ue' n i k o t, u c rk v i s v . M a ri j e V e l i ke i dua
reuesansna karedel,abraiz drua u crkvi sv. Bernardinu...OO
132

slikarstva istidu se ove slike: Vivarinijev poliptih u crkvi

sv. Bernardina(1a58.)sa.Petar u kapelicibaptisterai smrt
su. Josi,pa u crkvi sv. Justine. U sitnoslikarstvu osobitu
vrijednost imaju Cetiri koral,a ukraSenainicijalima, Sto se
duvaju u knjiZnici samostana sv. Eufemije. U umjetniCke
spomenikeiz ove dobemoramoda ubrojimo i mnogenad-
grobne plode u pojedinim crkvama ureSenenatpisima i
grbovimapatricijskihrapskih obitelji.
S nastupomXVII. stoljeia nastupilaje na Rabu prava
dekadencau graditeljstvu. Za vrijeme ove dekadencesa-
gradila se je crkva su. Kriha i su. Antonca (s. Antonio
Norr). Poluokrugli prozori, svojina koralnog stila, odaju
sami d_obugradnje,ovih vanj5tinomveoma neuglednihcr-
kava. Sto je umjetnilki vrijedno iz ove dobe to su: stuka-
tu,re u crkvi sv. Krila i sv. Marije i m.ramorni oltarni
antipendiji sastavljeni iz raznobojttih rmra.tnort ili ukra-
Seni umjetnidkim intorsijarna (sv. Marija, sv. Antonac, sv.
Bernardin,sv. Petar u Drazi).
 R A B K R O Z Z A D N J I HS T O G O D I N A .
Od 1 7 9 7 d. o 1 9 1 8 .

Prva austrijska vladavina u Dalmaciji. Miromu

koji je bio sklopljenu noei od 17.na 18.
Compoformiju,
oktobra,Napoleonje priznaoDalmacijuAustriji,koja ju
je zaposjednulasvojom vojskom i ostala je ovdje gospo-
d a r i c o ms v e d o g o d i n e 1 8 0 5 .
Ovo prvo austrijskovladan{eu Dalmacijijedva se je
u demu razlikovalood mletadkevladavine.Sve stare mle-
tadke uredbe ostale su u snazi, i jedva su bile zavedene
neke promjeneu sudstuui u Skolstuw.Premanaredbi,kojom
je bilo reformiranosudstvou Dalmaciji,budeimenovansutcellt.
uprauiteljetm na Rabu (Giudice dirigente) Juraj Liuick, a
prisjednicirna (assessori), Juraj Spalatin i Marko Auhtn
Kuli1. Sva ova trojica poloZilasu zakletvu i stupila u sluZbu
(19. aprila 7798.).
Medutim mir sklopljenu Compoformijubio je veoma
kratkotrajan. Za novih ratova s NapoleonomAustrija je iz-
gubila Dalmaciju.Mirom u PoZunu (26. decembra1805.)
pripalaje Napoleonu. Po sklopljenommiru po5aljeNapoleon
u Dalmacijusvoga generalaMolitora s vojskom. Vee 19.
februara1809.dodu i na Rab francuske dete i izmijene
austrijsku posadu.
Dalmacija pod Francuzima, prikljudena kralje-
vini ltaliji. DobivenuDalmacijuNapoleon prikljudi kra-
ljevini ltaliji i podvrgne je talijanskom podkralju Ect'getaet,
Beanharnais,kojemu je dao nalog, da u novostedenojpo-
krajini uredi dim prije modernu upravu, red i sigurnost.
D a b i i s p u n i on a r e d b u N a p o l e o n o v up, o S a l j eB e a n h d r n a i s
u Dalmaciju dva veoma vrsna mula, generala Augusta
13+
M ar r nonla, k oj e mu p o v j e ri v o j n i d k o z a p o vj edni 5tvo i V i -
cenc t Dondolo, M l e d a n i n a ,k o j e g a s ta v i n a d e l o ci vi l ne uprave.
Obojic a s u s t ek l a z a D a l ma c i j u n e p ro c j e n j i vi h zasl uga.
Kad je Dondolo nastupio svoju sluZbu izdao je na
n ar od pr oglas , u k o j e m u j e n a g l a s i o , d a su ga medu nj i h
d o v ele , , dis t e i p o 5 te n e m i s l e " . D a l j e u p rogl asu kal e, da
e e njegov a najp re d a b ri g a b i ti , d a u z e m l j i obrazuj e dobru
i s av ijes nu v lad u , d a j o j d a d e b rz o i s a v ij esno sudovanj e,
d a u njoj podu p re i p ri d i g n e p o l j o d j e l s tv o, obrt i trgovi nu
i ur edi S k ols t v o . I d o i s ta D a n d o l o j e i z v r5 io svoj e obeeanj e
D a l m a t i n c i m a .U m a l o g o d i n a , S t o j e s n j o m r e v n o u p r a -
v l j a o , p r o b u d i o j u j e i z s r e d o v j e e n o gm r t v i l a n a p o m l a d e n i
moderni Zivot,popravivSi tako bar donekle nepravice, Sto
su ih njegovi preci podinili ovoj zemlji.
. Na organizaciji Dalmacije radio je Dandolo brzo i
o dr ije5it o, ali i ra z So ri to . N a j p ri j e j e o rg a ni zovao central nu
u p r a v u ( p r o v e n d i t u r ag e n e r a l e ) u Z a d r u . Z a t i m j e p r i s t u p i o
o rganiz ac iji ok r u Z j a (d i s tre tti ), n a k o j a j e radi l ak5e uprave
bila podijeljena zemlja. Potom je uredio organizaciju kotara
(cantoni), u koje su se dijelila pojedina okruZ,ja.Napokom
j e or ganiz ov ao i u p ra v u o p e i n a , p a i p o j edi ni h sel a.
Na Rabu j e o s J a l o n e ta k n u to a u s tri j sko uredenj e sve
d o 1. januar a ie OZ . S u d c i (g i u d i c i ) u p ra u l l al i su gri dom,
o tok om i ok r uZ j e m. Pra v d u j e k ro j i o s u d a c u pravi tel j (gi udi ce
d i r igent e) . T ek p o d e tk o m s p o me n u te g o d i ne preuzel i su
upravu u svoje ruke novo imenovani francuski upravnici.
Na delo uprave bio je postavljen l{ihola Celebrini iz Krka
kao podwprauilelj kotara (uice dele{ato cautonale). On nije
ostao na svom mjestu niti punu godinu dana. Naslijedio
g a je Rak at nar i i ro d o m i z P a g a . P o l i ti d k o m upravi tel j u bi o
je dodijeljen biljeEnik (cancelliere). Ovu sluZbu obavljao
j e J os ip B euila c q u .aL e o n i . Z a s u d b e n o s t bi o j e i menovan
mirskint. srtcetn (giudice di pace) Dr. Nikola Co. de Mir-
couick, a su.dbenirubiljefutikoru Atctun Doncinis lvanov, koji
je bio biljeZnik i pod austrijskom vladavinom. Mircovich
je ostao na svom mjestu do 1808. U novembru zamjenio
g a je Donr . ir t ik Pa s ry ta l i i z H v a ra , k o j i j e od god. 1787.
do 1790. pod knezom Antunom Corner bio biljeZnik.
 135

P o d f r a n c u s k o mv l a d a v i n o mb i l a j e u R a b u o t v o r e n a
pudka Skola za djedakei djevojdice.Uredilasu se takoder
dva obrtna tedaja, tedaj za kouaie i tedaj za slolare.
Za ove prve francuskevladavinenad Dalmacijombili
su izdani zakoni, kojima su ostale dokinute slare laihke
crkuettebratoustine.Njihova dobra bila su od drZavnevlasti
bili su dokinuti i neki
z a p l i j e n j e n aP. o s e b n i mr r a r e d e n j e m
m u S k ii Z e n s k is a m o s t a n i .I n a R a b u b i o j e d o k i n u t s a -
mostan sv. Justine (1808.).Drugom jednom naredbombilo
je naredeno,da sa sva crkvena dobra moraju podvrgnuti
n a d z o r uc i v i l n ev l a s t i .
Nove borbe izmedu cara Franje i Napoleona.
Medutim se car Franjo ponovno zarati s Napoleonom.U
i s t o v r i j e m e b u k n e i d a l m a t i n s kui s t a n a kp r o t i F r a n c u z i m a .
UstaSamadalmatinskimdodu u pomoi austrijskehrvatske
dete,kruatski kraji*nicz..Vee koncem travnja 1809. bila je
sva kopnenaDalmacijazaposjednutaod Austrijanaca.Na
2. maja zaposjednukraji5kedetesjeverneotoke: Rab,Krk,
Cres, LoSinj i Pag. Okupatornavlast uredi u svim glavnim
mjestima nove uprave.Na delo austrijskeuprave na Rabu
bio je postavljen Pacif,k Dorninis. Za prisjednike bili su
imenovani Don Josip Beuilacqwai Don, Arudrej Slauii, a
b i l j e Z n i k o mn a j p r i j e A n t u n D o m i n i s , a o n d a l v a n - M a r k o
Collich.Ovo ponovno austrijskozaposjednuiebilo je jako
kratkotrajno.Generalu Marmontu poSloie za rukom, da
pomoeu BoSnjaka razbije i uhvati generala Stojdeviea i
povrati Dalmacijupod francuskuvlast. Na Rab su se po-
vratile francuskedete 15. novembra.Medutim je bio vei
u Dalmaciju stigao drugi austrijski general KrueEii.Ovaj
je sa svojimkrajiSnicima p o n o v n oo s v o j i oD a l m a c i j uo s i m
tvrda: zadarske,kninske i kli5ke. I na otok Rab povratile
s u s e a u s t r i j s k ed e t e 1 7 . n o v e m b r a i b i l a j e p o n o v n o
razvijena austrijska zastava.Ali po miru sklopljenom u
d e c e m b r u1 8 0 9 .u B e d u ,i z m e d u N a p o l e o n ai c a t a F r a n e ,
morade KneZiCotpustiti dalmatinskedobrovoljadkedete i
o s t a v i t iD a l m a c i j u ,k o j u p o n o v n o z a p o s j e d n u 5 F e rancuzi.
D o b i v S iF r a n c u z iu s v o j e r u k e D a l m a c i j uk a z n e k o l o v o d e
ustanka. Odcijepeod zemlje sjeverne otoke: Krk, Cres i
 136

LoSinj,i prikljueeih lstri. Od Dalmacijes Dubrovnikomi

Bokom Kotorskom,od banske Hrvatske do Une i Save,
od Trsta, Gorice,Istre, gornje KoruSkei Kranjske stvoriSe
novu pokrajinu ,,Iliriju,", kojoj dado5eposebnogacarskog
gubernatora.Ovaj je imao sijelo u Ljubljani.
Nova gubernijabila je podijeljenau Sest civilnih po-
krajina. Rab je pripao tako zvanoj {radanskoj Hruatskoj
(Croalia ciuile). JoS se je nova gubernija dijelila u okruEja
(distrikte) a ovi u kanlone ili kotare. Opeinska uprava i
sudstvo bili su uredeni po uzoru francuskom.God. 1812.
8. februarabio je za rapskoganaielnika (rnaiere)imenovan
AntotnDorninis. Njemu su bili dodijeljenikao opeinski pri-
sjednici Pacifk Dorninis i Jakou Galzigna. Opiinsko vijeee
b r o j i l o j e 1 6 v i j e e n i k a .O d n j i h o s m o r i c ab i l a s u i z g r a d a ,
a osmoricaiz sela.Marmont se je zalJzeoi za Skolstvo.U
novoj guberniji bilo je uredeno 25 gimnazija,srednjih9
liceja i dva vi5a liceja jedan u Zadru, a jedan u Ljubljani.
B i l o j e p o d i g n u t oi v i S e r a z n o v r s n i hs t r u d n i hS k o l a .
Nova gubernija dobila je i svoje sluZbenoglasilo
,,Telegraphoficiel", koji je izlazio u Ljubljani. Francuska
se uprava mnogo zauzimalai zato, da u zemlji zavede
pravi red i opeu sigurnost.Osobitoje proganjalahajduke
i hajdudkedete.
A l i d a s e u z d r Z iu z e m l j i m o d e r n au p r a v a ,M a r m o n t
je morao zayesti teSke dace i visoke poreze. Radi ovih
n a r o d j e s i l n o z a m r z i on a F r a n c u z e .
Dalmacija se vraea pod austrijsku vlast. Vojna
na Rusiju bila je za Napoleonaupravo katastrofalna. Ne-
uspjeh,Sto ga je doZiviou Rusiji, osokoli potladenei po-
n i Z e n en a r o d e ,k o j i n a p r a v es a v e zp r o t i v aN a p o l e o n aK. o d
L i p s k o g au S a s k o j s u k o b e s e s a v e z n i d k ve o j s k e s N a p o -
l e o n o v i m i u t r o d n e v n o mb o j u b u d e N a p o l e o n p o r a Z e n
( 1 8 1 3 .1 6 . , 1 8 . i 1 9 . o k t o b r a ) .
JoS prije provalili su kruatski krajiinici pod gene-
ralom TomaSidern u trancuskulliriju. Pomoeuengleskemor-
naricei dalmatinskihdobrovoljaca, generalToma5ieje brzo
o s v o j i o s v u D a l m a c i j uG . r a d Z a d a rd a d o S e mu u ruke po-
b u n j e n eh r v a t s k ed e t e k, o j e s u s e n a l a z i l eu f r a n c u s k osj l u Z b i .
 137

Na Rabu su se iskrcale austrijske dete hrvatskih

G r a n i l a r a 2 . s e p t e m b r a1 8 1 3 . Zapovijednikomaustrijske

' Duor ,,Nitnira",

posadena Rabu bio je imenovan neki Budirnir NouljanCii.

Od njega su se do danas saduvaladva hrvatska pisma
n a r a p s k oo p e i n s k ou p r a v i t e l j s t v oU. j e d n o m( 7 .s e p t .1 8 1 3 . )
trati od nadelnika Jerolima Cassio, da mu nade i odredi
138

domaeeljude, koji ie pratiti njegovevojnike (patrole),kad

b u d u s v a k e n o d i t r i p u t a o b i l a z i l ig r a d s k eb e d e m ei u l i c e
gradske.U drugom (7. oktobra) traZi od nadelnika,da mu
odmah preda dva prokriomdarenapisma, Sto su do$la u
grad. Zna(.ajnoje jedno hrvatsko pismo Jakoua Goriuick
na cesarskoggospodinaComandantaod Raba. U pismu
s e s p o m e n u t iG o x i n i c h z a v z e o k o d B u d i m i r aN o v l j a n d i e a
zapovijednikamjesta za crarrxtMaru Calderaro sluZbenicu
K a m i l aS p a l a t i n i c h ak, o m u o n a n i j e h t j e l a d a s l u Z i , a o n
ju je na silu htio da drLi. Gospodin komandant je na
pismo odgovorio. U odgovoruje naglasio,da ima svaki
p r a v o n a p o t p u n u o s o b n us l o b o d u .
Nakon poraza kod Lipskog slijedioje mir u Parizu
(1814.).Napoleonje bio svrgnut s carskogprijestoljai po-
slan na otok Elbu. Inicijativomaustrijskogaruinistra Met-
ternicka bio je zatim sazvan kongres europejskihvladara
i ministara u Bedu. Ovaj kongres uredio je novu kartu
Europe.Dok je ovaj kongresjo5 vijeiao, ostavi Napoleon
otok Elbu i povrati se ponovno u Francusku,ali je bio
ponovno poraZenod saveznidkihvojska i zatodenna sv.
Jeleni.
B e d k i k o n g r e s b i o j e d i p l o m a t s k ti r i u m t z a M e t t e r -
nicka i za Austriju. Nioj je bilo na kongresu priznato i
dodijeljenoviSe novih pokrajina. Medu ovima bio joj je
priznat i posjed Dalmacije,koju ona uredi kao novu po-
krajinu sa sijelom u Zadru. Prvi nam,jesnik(gubernator,
gouernatore)sa vrhovnom vojnidkom i civilnom vlaSeu,
bio je generalTomaSii. Zemljije bilo nadjenutoime ,kra-
ljeuina Dalruacijau. Bedki centralizami absolutistilka vla-
d a v i n a M e t t e r n i c k o v ap r o 5 i r i o s e o d m a h i n a D a l m a c i j u .
Postepenoproveo je bedki dvor u novoj pokrajini novu
organizaciju.Ova organizacijase nije ni najmanje slagala
sa Zeljamanaroda,koji je vas tral.io sjedinjenjes Hrvat-
skom. Ministar Metternickostao je na kormilu austrijske
p o l i t i k es v e d o g o d i n e1 8 4 8 .Z a n j e g o v a m i n i s t r o v a n jbai l a
je svemoina drl,avnapolicija i drZavnouhodarstvo.
Rab je za Metternicka i z g u b i os v o j u b i s k u p i j u .Z a d n j i
rapski biskup lvan Petar Galzignaumro je (t823. 27. de-
 139

. a k o n n j e g o v es m r t i u p r a v l j a oj e b i s k u p i j o mk a -
c e m b r a )N
pitularnivikar. God. 1828.30.juna bila je rapskabiskupija
dokinuta i pripojenakrdkoj biskupiji.
Butlenje narodne svijesti u Dalmaciji. Metter-
nickov centralistidko-germ anizatorniapsolutizamozlovoljio
j e p o m a l o n a r o d eh a b s b u r S k em o n a r h i j e .O s i m N j e m a c a ,
koji su u drLavi uZivali privilegovanipoloZaj, svi su na-
rodi Zivuei u drZavi poeeli ju smatrati tudom drZavom i
s e b e u n j o j t u d i n c i m a .N j i h o v i c i l j e v i r a z i l a z i l is u s e s a
ciljevimavelikog carstva.Ovo je svagdjei dosljednopro-
vadalo germanizaciju,a narodi su se ovoj opirali radeei
z a s v o j e s a m o o d r l a n j eU . t a l i j a n s k i mp o k r a j i n a m a L, o m -
bardiji i Mletadkojvodili su borbu tako zvani ,,Italianis-
sitmi.".Ovi SU, potpomaganiod sardinskog kralja Karla,
i S l i z a t i m , d a s e o d c i j e p eo d a u s t r i j s k ec a r e v i n eI. M a d Z a r i
su u Ugarskoj bili podrateni radi dokinuia svojih starih
p r a v i c a .M e d u n j i m a j e b i l a v e o m a j a k a s t r a n k a , k o j a j e
p o m i S l j a l an a t o , d a p r e k i n es v a k i o d n o S a sj H a b s b u r g o v -
c i m ai d a U g a r s k up r o g l a s ri e p u b l i k o m_. O dS l a v e n au c a r e -
v i n e b i l i s u u o n o d o b i n a j p i o b u d e n idj ie s i i H r v a t i . J e d n i
i drugi radili so za to, da bi se drLavapreudesilana pod-
lozi federatiunik u.arodwihi jednakopraunih drEaua sa za-
j e d n i d k o mv l a d o m u B e e u i s a c a r e m i z k u e e H a b s b u r g
n a d e l u .O v o m s l a v e n s k o mp r o g r a m uo p i r a l is u s e N i j e m c i
i Mad?arilegitimisti,koji su se dogovorilida drZavuurede
dwalistiiki.
Medutimbukne u Parizu(1848.)takozvanafebruarska
r e v o l u c i j ak,o j a u s p o s t a vui F r a n c u s k odj e m o k r a t s k ur e p u b -
liku. Val ovog prevrata prelijese preko granica Francuske.
N j e g o v as e m o d o s j e t i i n a D u n a v u . U s a m o m g l a v n o m
g r a d u p o d u n a v s k ec a r e v i n eb u k n e 1 3 . m a r d a 1 8 4 8 .r e v o -
lucija. Ova sruSi svemoZ,nogministra Metternicka i pro-
drma samim temeljima habsburSkogacarstva. U velikoj
stisci izdadecar FerdinandI. na narode carevine objavu
ili manifest.U njoj najavi slobodat, Starnpe,dozvoli uredenje
daikik legija i osnutak narodmik straEa (gnardie nazio-
nali) i obeea im dati wstau (constitwciae).
140

Opetovaninemiri i meteZ u carstvu prisile napokon

Ferdinandana to, da se odredecarskekrune.U dasunajljuee
krize, zasjednena ispraZnjenoprijestoljecar Franjo Josip.
Budanjei zapljuskavanjerevolucijonarnihvalova Ce-
trdesetosmihgodina dulo se i u Dalmaciji.Metternickov
a b s o l u t i z a m( 1 8 1 5 - 1 8 4 8 . )o s o b i t os e j e t e S k od o j i m a oH r -
vata. Ovi, akoprem su sadinjavaliabsolutnu veiinu sta-
novniStva u zemlji,nijesuuZivalinikakvihprava.Sva uprava
vodila se je redovito i iskljudivou talijanskomjeziku. I
Skole,u koliko ih je bilo, bile su samotalijanske.Prevlasti
talijan5tineu javnom Zivotu bila je kriva i domaia inteli-
gencija,koja je sva imala talijansku kulturu. Ova je redo-
vito precjenjivala talijanski,a podcjenjivala hrvatski (iliridki)
jezik, koga je smatralajezikom maloga puka (lingua del
popolino).
Usto budenje narodne svijesti kod Hrvata, koje se
je iz ZagrebaproSirilona sve zemlje u kojima oni obita-
vaju, zahvati brzo i Dalmaciju,staru kolijevku Hrvatstva.
Divsku borbu proti sluZbenojtalijan5tini,koju je Stitio
bedki dvor, i koja je sputavaladu5u na5eganaroda u Dal-
m a c i j i ,z a m e t n un e k o l i k oi z n a r o d an i k l i h l j u d i . M e d uo v i m a
istidu se: BoZidar Petranovi( poznat po godiSnjaku,,Ma-
gazin" (1836.),Ante Kuzmanovid pokretad ,,Zore Dalma-
tinske" (S. 1844.),u kojoj je propjevao ponajbolji slavuj
narodnoganaSegaluga, neumrli Petar Preradovie,Stjepan
IvidevidMakaranin,Orsat (Medo) Pucie i Matija Ban Du-
brovlanin i Sime Startevid'Karloba?anin. Ovi sir pod upli-
vom plodnog rada, Sto su ga razvijali Gajevi llirci u Za-
grebu, stali raditi na tomu, da osvijestei probude.i narodu
svome povrate otudenu dalmatinskuinteligencuiznaSajuei
predanju bogatstvonaSegknjiZevnognarodnogblaga,milo-
zvudnost i jedrinu na5eg narodnog jezika, znaeajnosti
vaZnostna5egaslavenskogporijetla. I ljudi divskog rada
Z e l i s u d i v s k i u s p j e h .D a l m a c i j a4 8 ' ng o d i n ab i l a j e o s v i j e -
S t e n a i p o n o s n a s a s v o g s l a v e n s k o gp o r i j e t l a ,s l o Z n o j e
odbijalapohlepnosti presizanjetalijanskih,,Italianissime"
na svoj teritorij.
 741

I na Rabu bila je godina 1848. puna senzacijai uz-

budenja.Stanovnicimalenogi zamrloggradica,koji je Zivio
samo o svojoj proSlosti,rek bi, da su bili dobro upuieni
u sve, Sto se zbivalo Sirom Europe, a joS vi5e o onom,
Sto se zbivalo u velikoj austrijskoj carevini i u pojedinim
njezinimprovincijama.Oni su znalii zato,da se u Mlecima
Zivo radi na uskrsnuCumletadkerepublike.Bilo je dapade
Rabljana,koji su to uskrsnude leljeli. Oni su u narodu
Sirili laZljive vijesti o skoroj provali Hrvata iz blile obale
na otok i uznemirivalesu Rabljane,pridajudiim o pljad-
kama. Gradani su zato traZili od opeinskogupraviteljstva,
da popravi gradska vrata i gradske zidine i da narudi
p u S d a n i hi t o p o v s k i hn a b o j a .
Rapskim nadelnikombio je u ono nemirno doba Pa-
cffik Dorninis. Da umiri narod uzeo je kod Jaune dobt,o-
tuornosti400 for.,te s njima popravi gradska vrata i gradske
zidove i narudineStopuSdanihi topovskih naboja.Ali ovim
se narod joS vi5e uznemiri i zato je opiinska uprava bila
optuZenau Bedu na dvoru radi bunjenja. Za kaznu bilo
joj je naredeno,da sama od svojih privatnihsredstavaisplati
Javnoj dobrotvornostionih 400 for. Uprava je zato uEinila
utok na ministarstvo.U utoku se brani od osvada i oprav-
dava svoj postupak.
Medutim nadode dan 25. marla 1848. Istoga dana po
podne opdinsko upraviteljstvou Rabu izdadeproglas na
gradanstvo,u kojem se najavljuje,da Ce na sutraSnjidan
26. marEa biti na Rabu proglaSencarski manifest od 15.
marla one godine,kojim se svim narodimaprostraneca-
revine podijeljuju wstauneslobodei wstau.Poziva se stoga
sav narod, dd svedanookiti svoje kude i da sudjeluje
javnim svedanostima.
Svedanostiprogla5enjaustava trajale su u Rabu tri
dana. Na 26. marla bio je uz pucnjavu prangija i uz bub-
njanje bubanja proditan manifest.Istoga dana sastavi se
i priuremena narodna straEa (gwardia nazionale proui-
soria). Na 27. imala je pudka Skola praznik. Djeca su sa
uditeljimapredvodenaod narodnestraZei praeenaod gra-
danstva otiSla u crkvu sv. Marije, gdje je bio svedani
142

,Tebe Boga h,ualimon (Te Deu,rn laudawws). Na 18. po-

zvali su Ivan Galzigna I. opeinski prisjedniki Josip To-
m a s s e v i c hl l . o p d i n s kpi r i s j e d n i ku i m e b o l e s n o gn a e e l n i k a
PacificaDominis gradane na popisivanjeu redovitu na-
rodnu straZu.Pozivu se je odazvalo146 gradana.JoS istoga
dana bilo je izabranoiasniitao.' kapetan Josip Predolin,
L p o r u d n i k ( t e n e n t e )S t j e p a nU s m i a n i , I I . p o r u d n i kK r s t o
Spalatini zastavnik (alfiere)Josip Murvar. JoS je bilo iza-
brano 7 narednika(sergenti),12 kaprala (caporali),11 frai-
tera (freiteri)i 4 bubnjara(tamburini).JoSje bio imenovan
JerolimGalzignasvr5enipravnik (assoltolegale)poglavicom
i upraviteljemglazbe (capo e direttoredella banda),a pop
Grtrato rodom iz Zadra kapelanom.Narodna straLapodela
je svoju redovitu sluZbu vr5iti odmah od dana svoga ute-
meljenja.Svake noei bilo je na straZi dvanajstoricanjih
s kapralom na delu. Na 31. mar(a izvjestiloje rapsko op-
einsko vijeee c. k. Sud u Rabu (i. r. Pretura in Arbe) o
svemu,Sto se ustanovilou gradu za uzdrlavanjejavnog
r e d a ,m i r a i s i g u r n o s t i I. z v i j e S Cjee b i l o p o p r a i e n om o l b o m ,
da se c. k. Sud zauzme za to, da vi5e vlasti potvrde i
odobreutemeljenjestalne narodnestraZe.
JoS je na Rabu bilo sve ushiieno od uspjelihsveda-
nosti prigodom progla5enjaustava,kad je opeinskoupra-
viteljstvo primilo veoma vaLan spis, Sto ga je opeinsko
Upraviteljstvou Obrovcu dne 7. aprila 1848.upravilo op-
einskomUpraviteljstvuu Rabu.Spisje pisanna talijanskom
jeziku. U njemu obrovalko opiinsko Upraviteljstvoodituje
svoje zadovoljstvoradi progla5enjaustava,govori o sla-
vjanskomporijetludalmatinskoganaroda,osudujerad nekih
domaeihizroda,kojih bi htjeli,da se Dalmatinciproti svakoj
istini prikaZu kao Talijani. U svojem spisu obrovadkoop-
iinsko Upraviteljstvogovori i o svojstvima,koja trebada
posjeduju u sebi dalmatinski zastupnici,koji Ce otiei u
B e d n a u s t a v o t v o r n us k u p S t i n u O . ni moraju na onom vi-
sokom mjestuzastupatisvako moralnoi materijalnodobro
svoje zemlje. Oni moraju da se zavzmu i za ono, Sto je
svakom dovjekunajmilije,za rnaterinski jezik. Ovom jeziku
mora da se dade mjesto, koje ga ide u svem javnom Zr
 143

votu: u upravi i u Skolstvu.Ovo je uvjerenje obrovad-

koga opcinskogaUpraviteljstva,kojim tumadi ielje cijeloga
dalmatinskoganaroda. I zato pozivlje i rapsko opeinsko
U p r a v i t e l j s t v od,a m u s e u n a s t o j a n j i m ap r i d r u Z i .P o t p i s a n i
s u v l a s t o r u d n o :l . T r e m a l i n a d e l n i k ,T . S i m i c i c h A , . Bolis,
S i m o n e l l i ,C i r i a c o R a d u l o v i c hi B l a Z M i l a n o v i c h .R a p s k o
o p i i n s k o U p r a v i t e l j s t v oo d g o v o r i l oj e n a o v a j s p i s p o d
b r . 4 5 4 .d n e 2 0 .a p r i l a .O v a j o d g o v o rn i j e n a m s e s a d u v a o .
C i n i s e , d a s u i d r u g ed a l m a t i n s k e o p e i h ej e d n a k oo s j e i a t e
kao i opeina Obrovadka.God. 1848.7. juna tralili su dal-
matinski zastupnici Dr. BoEidar Petrauouii i Stjepau,Iui-
ieuii: 1. Da se u svakoj Lupi u Dalmaciji uredi pudka
S k o l as h r v a t s k i mn a u k o v n i mj e z i k o m ( c o nl i n g u ad ' i s t r u -
z i o n e i l l i r i c a ) .2 . D a s e u S p l i t u i u D u b r o v n i k u u r e d e
hrvatskaueili5ta(preparandi). 3. Da se prevodenjeSkolskih
knjiga na hrvatski jezik povjeri ljudima, koji veomadobro
poznavaju hrvatski jezik. 4. Da se uvede hrvatski jezik
kao obvezatanpredmet na svim pudkim (normali)i sred-
njim Skolama,koje vei postoje ukljudiv5i i zadarskilicej.
5. Neka se sve ove Skole, kroz odredeno doba ili rok
utanaden,pohrvate.
Nakon proglasaustava i nakon utemeljenjaNarodne
straZe, koja je 19. maja 1848. dobila i svoj privremeni
p r a v i l n i k ( R e g o l a m e n tp o r o v i s o r i od e l l a g u a r d i a N a z i o n a l e
di Arbe), grad Rab stao je Zivjeti novim Zivotom. Mrtvila
v i S e n i j e b i l o . B u b n j a n j eb u b a n j a ,k o j i s u p o z i v a l ii p r a t i l i
Narodnu StraZu na zajednidkusv. misu i na zajednidko
vjeZbanjesvake nedjeljei svakogblagdana,davaloje gradu
mnogo livota i budilo zamrlu krv ne samo u mladim nego
i u starijimgradanima.
K a d j e b a n J o s i pJ e l a d i ep o s t a on a j p r i j eg u b e r n a t o r o m
R i j e k ea, o n d a i D a l m a c i j eu,s k r s n u l oj e p i t a n j ep r i s j e d i n j e n j a
o t o k a K r k a , C r e s a i L o S i n j a D a l m a c i j i ,p o d k o j o m s u b i l i
s v e d o 1 8 1 1 . ,k a d i h j e N a p o l e o np r i k l j u d i o g r a d a n s k o j
Hrvatskoj,a god. 1822.prikljudio ih car FranjoI. Istri. Ovo
p i t a n j ep o k r e n u oj e z a d a r s k i m u n i c i p i j p o s e b n i ms p i s o m
n a s v e d a l m a t i n s k eo p i i n e . S p i s , k o j i i m a d o m e t n u tj e d a n
v e o m a v a L a n p r i l o g ,n a p i s a nj e n a t a l i j a n s k o mj e z i k u d n e
144

12. februara 1849. U ovom veoma vaZnom spisu poziva

gradski municipij u Zadru sve dalmatinskeopeine,da za-
j e d n o s n j i m e s v a k a u p o s e b n o ms p i s u n a V i s o k o V i j e e e
(Alta Dieta) u Bedu podupru rad zadarskogzastupnika,koji
se u odboru za izradbu ustava zauzeo za to, da se otoci
Krk, Cres i LoSinj, koji su nekad pripadaliDalmacijiopet
njoj povrate.U prilogu priloZenuovom spisu (Copia de
motivi necessariia provarela necessithdel recongiungi-
mento) nagla5ujese slovenski karakter Istre i Dalmacije.
G o v o r i s e j a s n o i o t v o r e n o ,d a j e d n u i d r u g u z e m l j u n a -
stavaju Slaveni, i zato se kaZe, da su pretjerane Zelje
(desideriismodati)talijanskih,,ltalianissima", koji bi htjeli,
da ove zemljepriklope ltaliji. Rapskase je opeinaodazvala
telji zadarskogamunicipija.Dne 24. februara uputilo je
rapsko opeinskoupraviteljstvoVisokomvijetu (Alta Dieta)
posebnispis, u kojem prema uputama zadarskogaMuni-
cipija moli, da bi se otoci Krk, Cres i LoSinj povratili
Dalmaciji,kojoj i po prirodnom poloZajui po historiekom
pravu pripadaju.
Bachov Hrvatski absolutizam. Medutim je 31. de-
cembra 1851. bila najavljena nova era dvorskog bedkog
apsolutizmasa ministrom AleksandromBachom na delu.
OStrereakcionarnemjere uSutkalesu brza svako polemi-
ziranje. Jaka Landarmerija pritisnula je narod, osobito
naobral.eneslojeve ili inteligenciju.Beeki dvor poduzeoje
sada sve mogue, da u Dalmaciji stvori javno mnijenje
protivno sjedinjenjusa Hrvatskom. Najprije su dakle u
Bedu i5li za tim, da za sebe predobijuvee osvije5tenuna-
rodnu inteligenciju,jer su znali, da bi preko nje lako dobili
narod. Kad im ovo nije poSloza rukom, onda su stali te-
toSitionaj dio dalmatinskeinteligencije, koja je bila politieki
neosvijeStena. Njoj za ljubav Stitila se i propagiralatali-
janStina.Talijanski jezik dobio je u Dalmaciji povlastice
drZavnognjemaekogjezika.On je bio jezik, u kojemu se
uredovalo.On je bio naukovni jezik u svim Skolama.U
t e 5 k i m d a n i m a ,d a n i m ai s k u S e n j ap,o k r e n u l aj e o s v i j e S t e n a
inteligencijau Zadru list ,,Glasnik cl,al.vnatinski* (1854.).
 145

Narodnjaci i autonoma5i. StrahovladaZandarskog

ministraBacha,popustilaje koncempedesetihgodina. Car
je proglasimaod 15. jula 1859. i 5. marta 1860. objavio
narodimacarstva povratakustava.Kao prvi korak na putu
k ustavnosti bude ustanovljenodrEaunoui'jeie.U ovo vijeee
budu pozvani: Arnbroz Vraniczany i Strosruajer kao pred-
stavnici Hrvatske i Frano Borelli kao predstavnik Dalma-
cije.Kad je u drZavnomvijeeu doSlodo raspraveo uredenju
drlave, istaknuo je Strosmajernadu Hrvata u skoro sje-
d i n j e n j eD a l m a c i j es H r v a t s k o m .N j e m u j e u p a o u r i j e d
poslanikDalmacijeBorelli. On je kao predstavnikdalma-
t i n s k i p r i z n a os l a v e n s k ik a r a k t e rD a l m a c i j e ,a l i j e n j e z i n o
s j e d i n j e n j es H r v a t s k o m o d b i o s i z j a v o m : d a z a t o n i j e
s h o d n ov r i j e m e .
Kad se je u Dalmacijisaznaloza suprotnostanovi5te
biskupaStrosmajera i FranaBorelli,razdvojilase inteligencija
u dva tabora. Ona, Sto je bila narodnoosvijeStena, okupi
se u jedno i stvori nal,odnu strankw (pariito nazionale),
a pristaSeBorellija utemelje autotcovnaikustraukw (partito
eu,tonorno).
Ovaj rascijepmedu dalmatinskominteligencijom dobro
j e d o 5 a ob e d k o jv l a d i i d a l m a t i n s k o m n a m j e s n i k ug e n e r a l u
b a r u n uX [ a m u l ig o r l j i v o mc e n t r a l i s t iK. a d s e j e g o d i n e1 8 6 1 .
21. februara sastao dalmatinski sabor u Zadru, u njemu
je zaslugomnamjesnika Mamule sjedio 37 au.tor,tornAS, a
samo 12 narodnjaka. Ideja sjedinjenjabila je dakle po-
t i s n u t a n a s t r a n u , a n a r o d n o js t r a n c i u D a l m a c i j ib i l a j e
nametnutateSkadvostrukaborba:proti belkom centralizmu
i protiva dalmatinskimautonomistima.Ovu borbu joS viSe
oteSCadualistidkouredenjedrtave (1867.).Ako se je Dal-
macija postepenopridizala i primicala svome konadnom
cilju, oslobodenjuod nametnieketalijanStine,to se mora
upisati u zaslugu poZrtvovnostii samoprijegoru, pravom
h e r o i z m un a S i h n a r o d n i h v o d a , m e d u k o j i m a s e i s t i d u :
Stjepan luiieuii, Miho l{laii, Miko Paaliytouii, Medo Pucii,
Vicko Trifkouii, Vinko Milif, Natko l,lodilo i t. d.
U ovoj zadnjoj borbi za narodnu stvar Rab je bio
svedens pravogaputa. SudacBarbieri,rodeniZadranin,bio
10
1+6

je pridobioRabljaneza autonomaSku
'nratinstih ideju.Kao u veeinidal-
opeina,doSlisu i na Rabu na upravu autonomaSi,
koji su ie izdrlali u svojim rukama sve do godine 1999'
Ur"edovali na opiini u hrvatskomjeziku potelose tek (1897.)!
Narodnase ideja usto u Dalmacijisve vise razvijala.
opiine su padaleredom u ruke narodnjaka.Autonomasi,
t<6iisu se malo pomalo evolucioniraliu disteTalijane,sve
su-viSe gubiliteren.Napokomje u julu 1870.narodnastranka
konadnoi trajno izniielana izborimapotpunupobje9u,lt9-
kavSi 25 mandata za sabor u Zadtu prama 16 talijanskih.
N a k o no v e p o b j e d eo Z i v j e l aj e u D a l m a c i jpi o n o v n oi d e j aj e -
dinstvas Hrvatskom.Ako ona nije bilaprovedena, tomu je bio
kriv bedkidvor, komu je ova ideja bila uvijek neprijatna.
Otkad su drZavnimdualizmomsvi Slaveniu austro-
ugarskojmonarhijibili potisnutiu podredenipolozajnapram
Njemcinia i Madldrima,njihovapolitikakrenulaje smjerom,
t<oji itr je sve vi5e otudivao maeuhinskojdrZavi. Ona im
-dualiZmom
je nametnula borbu do istrage, a oni su na
izazivanje odgovorili, da su podeli postepeno,tiho, ali si-
gurno ruSiti iz temelja prostranocarstvo.
ViSe od 40 godina trajala je borba, a zakljudila se
sveopeimratom. U krvavom ratu, nakon potocimapr9
l i v e n e k r v i : s r u 5 i l os e c a r s t v oz a s n o v a n on a v a r c ii h i m b i ,
auzdrZanood Zandara;sru$ilose prijestolje,na kome su sje-
dili ljudi, koji su radi slavienosti jedne obitelji-prolilimnogu
i premnogui<rv;prebilose 7ezlo,koje je samohinilo pravicu.
Narodi, koji su silom pripadali u sklop carstva,pro.-
slavili su zadnji'dan njegovaopstanka,kao podetaksuoje
slobode,suoga-oslobodenja. I u Dalmaciji nije bilo grada,
varo5iili sela, koje nije dostojnoproslaviloveliki dan. U
kolu dalmatinskih-gradovanije ni Rab ostao zadnii. Ali
na5ao se neki, koji je radi svoga ,,sncroegois'nco" pomutio
veselje dalmatinskihHrvata i daSu punu jada prepunio,
z a l i v 5jiu t e m e r i k o m D . almacija je sakata. Ona kr-
vari od teSke rane. Mad neprijateljski reZe joj
srce. Posestrinski gradovi tale za zasuZnjenim
gradom iotetim otocima. NaSa bol Ce biti izli-
fedena, kad nam se dade Sto je naSe i povrati
Sto nam je s nepravom oteto.
 S E T N J EP O G R A D UI o T o K U .
Setnja po starom gradu ili Kaldancu. Od Trga
23. traunjo koji je nekad nosio ime Noui trg (Platea mona,
Piazza nuoua) ili Tr{ na obali (Piazza marina) mimo kne-
Zeva dvora,kroz vrata ispodgradskogtornja, dolazise pred
gradsku lo?u. Odavle vodi Zagrebadkawli,ca,koja se je u
davnoj davnini zvala ,,rurga de rnedio" na Trg Slobode,
prije Slari trS (Platea uetws,Platkea in Catarko).
Ova ulica dijeli grad Rab, koji je sagraden na ma-
lenom poluotodiiu u stari grad i noui grad. Od ulice Za-
grebadkeproteZese stari grad sve do rta sv. Antuna (Caput
Antium). Danasse opienito ovaj dio grada zove Kald,anac
( Candarnpsio, Cal dantio, Cal danzo,Candanzo, Capo d,'Anti o,
CapwtAnti.urn). Ovo je najstariji dio grada Raba. God.
1449.i 1456.poharala ga je kuga. Onda bile su mnoge
kuee opustjele,ostale bez stanara, a tekom vremena po-
stale su ru5evine.I danas raspuknutezidine mnogih sta-
rinskihkuia, po kojima se sunlaju guSteri,napunjujunekom
stravom i domaieg dovjeka i stranog gosta.
Uz jedan niz kuta na periferiji sa sjevernei zapadne
strane saduvalesu se,u ovom dijelu grada,joS ove javne
zgrade: Crkva su. Marija Velika, biv5a rapska stolnica,
glauni zuonik, sarnostan su. Antuna opata sagraden na
krajnom rtu poluotodiia i crkva, zvonik i samostan sv.
Andrije.
Zub vremena razruSioje mnoge druge javne zgrade.
Odmah do zvonika nalazilase stara bisku,pskapalaia (episco-
piurn). Ova je vee polovicomXV. vijeka bila veomatroSna.
Blizu zvonika nalazila se crkvica sv. Petar (sv. Petrac)ili
sv. Roka. Pred nekoliko godina bila je ova crkvica pre-
tvorena u privatni stan. Tik do vrata gradskih,pred ylu-
148

zom u gradsku luku, vide se joS i danas ostancimale

crkvice sv. Katarine.Pred plokatom crkve sv. Marije,ne-
stalo je crkuicesu. fuana Krstitelja Nekad je ova crkvica
bila krstionica(baptisterium). U novije vrijemesluZilaje za
mrtvadnicu.JoS se jedna crkvica spominje na Kaldancu,
a to je su. Marija od ynilosrda. Ova se nalazila iza stol-
n i c et i k u z S a m o s t a ns v . A n t u n a ,a s p o m i n j es e u p o v j e s n i m
spomenicimaXIV. stoljeea.Do plokate sv. Marije nalazi
se joS uboZnica Tijela Gospod,njega(Hospitale Corpws
Ckristi). Ovu uboZnicuutemeljio je (1459.\Petar de Zaro.
Njom je upravljaojedan sveeenik (prior CorporisChristi)
Priorat Zaro imao je u rapskoj crkvi svoj oltar (altare
Corporis Christi). DanaSnjakapela su. Sakrarnentau sv.
Marije je takoder zaduLbinaobitelji de Zaro.
Glavni zvonik jedan je od najljepSihrapskih gra-
d e v n i h s p o m e n i k a .O n j e p r a v o r e m e k - d j e l or o m a n s k o g
stila. lma prizemlje,detiri sprata i osmerostranupiramidu.
Piramidaje ovjendanavijencemromantidnihstupiea(balau-
stradom). Spratovedijele romantidke kntacjemice ili korniEe.
Gornji sprat ukraSenje na svakoj strani kuadriforotn, prvi
ispod njega trifororn, drugi bifororu, a prizemljesa jedno-
s t a v n i m m a l e n i mr o m a n s k i mp r o z o r d i i i m aT. e m e l j im u p o -
d i v a j u n a k a m e n j u o d r i m s k i h s p o m e n i k a .O v a j z v o n i k
zapoleo se graditi negdje u XII. stoljeeu,a bio je dovr3en
podetkomXlll. stoljeea.ZavrSivalaga je prije detverostrana
piramida,slidnaonoj na zvonikusv.Andrije. Negdjepolovicom
XV. stoljeeaudario je u nju grom. Sincwnde Plangosdao
je svojim novcem popravitizvonik i dogradioje danaSnju
p i r a m i d u .J e d n a k a m e n a p l o d a s l a t i n s k i mn a d p i s o ms a -
t u v a l a n a m j e u s p o m e n un a o v a j p o p r a v a k .N a n j o j j e
u k l e s a no v a j n a t p i s :S I M O NP L A N G O S I V S IXS ll VA PECV-
N I A A D I V I N OI N C E NI I D I O C O N S V M P T V M R E SI IT I T V I T .
Uz ovaj natpis uklesanje grb obiteljide Plangos.Na okru-
glom Stitu, dije je polje raspolovljenodvostrukim Stapom
u dva dijela, uklesanasu dva krina ili liljana. Drugi jedan
n a t p i sn a p i r a m i dgi l a s i :D . O . M .l l X P S R E X G L I O EV E N I Tl l
I N P A C ED E V S H O M O F A C T V SE S T I I E T V E R B U MC A R O
F A C T U . E S T + l l X p S V T N C A T+ X p S I M P E R A T+ l l X p S
 14e

Glauni zaonik.
150

ABoMNT + rN NG pATRrs+
MALVNos or ll FENDAT
.
ET Frlrr + E sPVs sANTr+ AMENll BARBAR
vrRco
D E I M O D OI I E T S E M P E RM E M E N T OM E I I IA F V L G V R E
ET TEMPESTATE l l L I B E R A N O S . D O M I N E .O v a j n a t p i s
podsjecanas na jedan popravak zvonika(1650.),kao i ovaj
Sto slijedi i koji se nalazi ispod prozordifau prizemljuna
s j e v e r n osj t r a n i :D . O . M . r iA N N O J U B I L E IQ V O R E M I T V N -
'I'VRHIS
TVR II ERRATA ACRE SVMITASII FVIT RESTA-
VRATA PETROGAV II T-ETIOPRESVLEDIG NO MARI NO I
NTMTRA P R O C V R A T O R Ep r o l l K A L O C T O B R T SM D C L i l
B E R N A R D OB A L B I P R A E T O R EB E N I G N OI I R E C I P I T EF I -
N E M S l S A P I T I S . P r i g o d o mo v o g p o p r a v k ab i o j e n a v r h u
piramide smje5ten kriL sa pet jabuka (cinquepornoli). U
gornjoj jabuci bile su, onom prigodom,poloZenemoii viSe
svetaca,medu kojima i moei sv. Barbare.Na zvoniku bilo
je do rekvizicijezvonova,za vrijemesvjetskograta,5 zvo-
nova. Najstarije bilo je lijevano (1510.)od luaua Krstitelja
de Talle Rabljani'na poznatog ljevatelja topova i zvonova
u XVI. stoljeeu.Od njega se do danas saduvalo u Du-
brovniku jedno zvono na zvoniku oo. Dominikanacai jedan
top, koji je branio tvrdicu Dradevicusv. Lovre (Malpaga)
pred gradom. I u beEkom je muzeju jedan njegov top,
koji je oznadenkao i ostala njegova djela natpisom:Ma-
{ister Arbensis Baptista.
Crkva sv. Marije Velike (s. Maria Maior), biv5a
rapska stolnica,drugi je lijepi spomenik romanskog stila
na Rabu. Ovo je trobrodnabazilika sa tri apside,bez po-
predne(transversalne) lade. Nemakripte i akopremje pres-
biterij i kor podignut za 7 stepenicanad plodnikom bro-
dova. Od apsidedo glavnih vratiju duga je 23 ffi, 4 Siroka
14'55m. Na mjestu gdje se danas nalazi ova bazilika,na-
lazila se vee u VIII. stoljeeudruga starija. Od nje se do
danas saluvalo samo nekoliko ulomaka.Medu ovima vee
spomenuti bosoriljev Krista, koji se nalazi nad pobodnim
sjevernim vratima i kapa i tirnpani ciborijol,tara. Ova, po
svoj prilici centralna gradeuina, bila je, ne zna se kako,
poru5ena.Na njezinom mjestu bila je u drugoj polovici
 151

Xll. stoljeia sagr,rdenalatinska bazilika, koju je prema

jednom savremenomnatpisu, koji je bio otkriven za po-
pravljanjacrkve u XVIll. stoljeeu,posvetio (1175.) papa
AleksandarIII. Ovaj papa svratio se je na Rab na svojem
prolazuiz Zadra u Mletke. Onom prigodom na molbu bi-
skupa Andrije posvetio je novodogradenucrkvu sv. Ma-
rije Velike.
Jedvaje pro5lo od posveienjasto godina,kad se rap-
ska stolnicaponovnodogradivala,popravljalai pro5irivala.
Uspomenuna ovo dogradivanjesaduvaonam je slijededi
natpis iz god. 1278.:ANNIS MILENIS CVRETIBVSATQV
D V C EN I S I I H I S Q V E S E P T E N I SA D I V T T I S .O C T V A G E N I
ILLVSTRIS MARCI MICHAELISPRTDACVRA II HC STV.
DVrT FrERr . 0 . ECCLESTEO-rAivn ll GAV DET VRBS
ARBI FVLGENTE COITPTALI [I SEMPERilRE VERVM
CLORIFICANDODW. U XV. stoljeeubile su uz sjevernu
stranu crkve dogradene dvije kapele: kapela Zodenigo-
Skafa ili kapela sa. Petra i kapela Zaro ili kapela su. Sa-
hrarnenta.Ova posljednjabila je u XVIII. stoljeiu pregra-
dena i ukraSenastukaturama.Istodnood kapelesv. Petra
nalazi se dvostruka sakristija.
I jedan natpis na okruglom prozoru (oculus Dei)
na prodelju spiminje pod dijelomidnopopravljanjecrkve.
ANNO DNI MCCCCXXXVIII PRE DOMINILVCE VIARE
COf. eini se, da je ove godinena prodeljubila izmijenjena
starija trifora sa novijim okruglim prozorom.I nad glavnim
vratimasaduvaoseje jedannatpis,koji glasiovako: ETERNI
R E G I S S V M L A U D I I E T V I R G IN I S A L M E I I P R A E S V L E
M A L V M B R AZ A N T AN O I P R E S T D C E A L B El l Q V E S T O R EI
I M P E N S AF R A N C I S CSI T R V C T AN I M I R EI IM C C C C L X X X X .
Na koje radnjese odnaSaovaj natpisnije jasno. Vjerojatno
je, da se odnaSana portal i na ukrasbu prodeljaslijepim
arkadama.Pieth u polukruZnojnikji nad vratima narudena
je bila (1514.).Nekeradnje oko popravka tribine (cantoria),
na kojoj su smje5teneorgulje i joS neki drugi popravci
bili su izvedeni(1650.).PolovicomXVIII. stoljeia izveo je
neke popravke i uresio strop srednje lade Stukaturama
biskup luam Calebotatrogiranin.
152

Portal su. Marije.

 iI-

153

Ciborij oltar. Baldahin,kapa i timpani potijedu iz

V I I I . i l i I X . s t o l j e e a U k r a s n i m o t i v i p l e t e r i i l i p l e t e n i c ei
simbolidkeeuharistijskeslike u bosorilijevima,karakteri-
s t i d n iz a s p o m e n i k eo,d V I I I .d o X I . s t o l j e e aS. e s t m r a m o r n i h
s t u p o v as g l a v i c a m ai p o d n o Z j e mp r i p a d aX I I . i l i X l l l . s t o -
l j e e u . M e n s ap o d b a l d a h i n o mj e o d m r a m o r a . V e o m a j e
k r a s a na n t i p e n d i u j b a r o k n o ms t i l u . U s r e d i n ia n t i p e n d i j a ,
u j a j a s t o mk r u g u u s j a j n i mm r a m o r n i mi n t e r s i j i m ai z r a d e n
je sv. Kristofor pol;roviteljgrada i otoka Raba. U mensi
s u u z i d a n i u l o m c i j e d n e r i m s k e v e n d a n i c e( c o r n i c e ) P . od
mensomje ormar, koji se otvara sa straneapside,otraga.
Ovo je rapsko svetiSte(sanctuarium),u njemu se drZe
s h r a n j e n em o e is v e t a c am , e d uk o j i m a m o e n i ks v . K r i s t o f o r a
i ostatci pozlaeenogkriZa, Stoga je kralj Kolomandarovao
rapskoj crkvi. Ovdje se je sve do poloviceXVIII. stoljeea
duvalo 400 pergamena,koje su se odnaSalena povlastice
r a p s k ec r k v e i s l o b o d n er a p s k eo p e i n e .S v e d o p a d a m l e -
tadke republikebirala su se 4 plemiea Santu,arrija, koji su
. vihje pargamena
b i l i d u v a r io v i h r a p s k i hs v e t i n j aO nestalo.
N e k e s u d o s p j e l eu b e d k id v o r s k ia r h i v , n e k eu n a m j e s n i d k i
arhiv u Zadru, neke u zemaljskiarhiv u Zagreb, a mno-
g i m a s e j e z a m e ot r a g .
Drveni kor potje(e iz godine 14+5. SmjeStenje na
mjestu starog pjevaliSta(scholacantorum).Izradili su ga
domaeidalmatinski majstori medu kojima Andrej Aleksi
iz Dra(a (magisterAndreasAlecxi de Durachio).Na njemu
se nalazi urezan grb obitelji Ceruotta, Srb obitelji l{irnira
i jo5 jedan treei grb nepoznat.Ovakav kor nalazi se joS
u zadarskojstolnici i u trogirskoj bivSoj stolnici.
Kapela sv. Krii,a ili kapela Pincin- de Maris
s m j e 5 t e n aj e u a p s i d i j u Z n e p o b o d n el a d e . O g r a d e n aj e
reSetkamaromanidkombalaustradom,na kojoj je uklesan
grb obitelji Pincin. Isti grb uzidan je i u zidu crkve.
Raspelona mramornomoltaru nije bez umjetnidkevrijed-
nosti, a tako isto i slika Gospeod Ealosti (Mater Dolorosa).
Poliptih na pobodnomoltaru u juZnoj ladi pripadao
je crkvi sv. lvana Evandeliste.Bio je na oltaru u kapeli
154

obitelji de Cernotta.Mankav je. U gornjem dijelu srednja

slika. Svih slika bilo je Sest. U dolnjem redu u sredini je
raspece,na desnu sv. Kristofor,fr? lijevu sv. Matej. U
gornjem redu srednjaslika fali, na desnu je sv. Tekla, a
na lijevu sv. Jeronim.Pozlaeeniokvir djelo AndrejaAleksi,
oStedenje i manjkav.
Kip sv. Kristofora na drugom pobodnom oltaru
veoma je arkaidan.DoneSenje iz zapuStenecrkvice sv.
Kristoforau kuli Galiardi. U sjevernojpobolnoj ladi u nikji
isto je tako arkaidnikip su. Roka. On je doneSeniz crkvice
sv. Roka pod glavnim zvonikom. U ovoj crkvici imala je
svoje sijelo starinska bratovStinasv. Roka (Fraternitass.
Rochi).
Kapela sv. Sakramenta ili kapela Zarc (Capella
Corpus Ckristi). Ovu je kapelu sagradio(1459.)Petar Zaro
stariji i u njoj uredio Priorat obitelji Zaro, kojemu pri-
druZi uboZnicu(hospilaleZaro). Prema oporuci utemeljitelja
upravljaoje ovim prioratomjedan sveeenikiz obitelji Zaro
(Prior Corporis Christi). Ova je kapela bila pregradena
godine1781.u baroknomstilu: D.O.M.I ANNOMDCCLXXXI
IN MELIOREM FORMAM REDVCTA. Ovaj natpis nalazi
se na pragu od prozora izvana.
Kapela sv. Petra ili kapela Zudenico-Scaffa. Ovu
je kapelu podetkomXV. stoljeia sagradiobiskupZudenico
de Zudenicis,kako se to doznajeiz ovog natpisa,koji se
skupa s grbom obitelji Zudeniconalazipovrh luka: HANC
C A P E L L A M F E C I T Z V D E N I C V SD E Z V D E N I C O .U o v o i
kapeli bio je i grob spomenutogabiskupa.Na'hadgrobnoj
plodi nalazio se ovaj natpis: OPTIMI CLARIQVE VIRI ll
D O M I N I Z V D E N I C ID E Z V D E N I C O H V I V S V R B I S A N T I -
S T I T I S I I H O C I N T V M V L O C L A V D V N T V RO S S A I I Q V I
A N N O D O M I N I M C C C C X I II D I E M S V V M C L A V S I T E X -
T R E M U M l l V l l l . I D V S J A N N V A R I I .P r e d o v o m k a p e l o m
dao je podignuti reSetkelvan Scaffabiskup (a52.-1472.).
Na reSetkamaje uklesan grb obitelji Scaffa s mitrom. U
njoj je takoder dao urediti svoju grobnicu. Na nadgrobnoj
plodi uklesan je lik biskupov u basorilijevu,zaogrnut u
 755

p o n t i k a l n o mr u h u . N a o k o l ot i t a s e o v a j n a t p i s : I N S I G N I S
P I E T A T E P H R I O H A N E SS C A F A P R -CV A E S V LA R B . M A V -
SOLEVMHOC SIBI T-MALTARE HVC OIVIIVII ORNATU
T A B E R N A C V LD I I V I S H I E R O N Y M OE T A N A S T A S I A ES V A
I M P E N S AS T A T V I T M C C C C L V I .
U ovoj kapeli nalazise krstionica(baptisterium).Slika
na oltaru predstavlja osloboilenjesu. Petra iz tamnice u
Jerusolimu.Naslikanaje na platnu. Veomaje lijeparadnja.
DoneSenaje iz napu5tenecrkvice sv. Petra ili sv. Roka
pod glavnim zvonikom.
U sjer-ernoj pobodnoj apsidi pred kojom su po-
dignute reSetke,dasti se na oltaru stara bizantiruska Madona
(Icona) na staklu. Antipendij i okvir u koji je umetnuta
slika jesu od mramora.Oltar je bio postavljen7731.troSkom
r a p s k i hp u d a n a :U N I V E R S I T AD I A R B E 1 7 3 1 .
Sakristija je bivSerapskestolnicevelika i prostrana.
Rezdijeljena je u dvoje. U njoj se je rapski kaptol sastajao
na svojekapitularnesastanke.U njoj se je Iuvala kaptolska
knjiZnicai kaptolski arhiv i spremalose crkveno ruho. U
prvoj dvorani nalazi se lijepa mramorna umivaona.Ovdje
se duvaju dva starinskakorala iz XV. stoljeea.
Orgulje. U rapskoj stolnici spominju se orgulje vee
u XVI. stoljedu.OrguljaSbio je opiinski plaienik. Dobivao
je godiSnje 50 zlatnika. Redovito je ovu sluZbu obavljao
jedan redovnik samostanasv. Ivana Evandeliste.
Crkva sv. MarijeVelike,biv5arapskastolnica,a danas
lupna crkva, uzdrZi se sama od sebe.Ona ima svoje po-
sjede.PrihodimaupravljaZupniki crkovinari.Prije je imala
svoje prokuratore.
Samostan sv. Antuna opata. Na mjestu gdje je
danassamostan,nalazilase stara crkvica sv. Antuna opata
i uz nju bratska kuea starinske bratovStinesv. Antuna
opata (Fraternitas Nobilium Fratrum s. Antonii Abbatis).
God. 1493. unajmila je bratsku kudu od gorespomenute
bratovStineplemenita gospoda Mande Budri*ii, kneginja
od Zirova, koja je pred Turcima pribjeglana otok Rab, i
nastanila se u njoj sa jo5 nekim gospodama.God. 7499.
156

Por lal Cer not la- B ahota.

 157

p o d d u h o v n i mv o d s t v o m o o . F r a n j e v a c as v . E u f e m i j ep r i -
s t a p i M a n d es a s v o j i m d r u g a r i c a m au l l [ . r e d F r a n j e v a d k i
i o s n u j e s a m o s t a nU . m r l a j e ( 1 5 3 2 . )i b i l a j e z a k o p a n au
crkvi sv. Bernardinakod sv. Eufemije.
Crkvica i samostanbili su vi5e puta dogradivanii
pregradivani.Od starecrkvice saduvaose samo presbiterij.
B r o d c r k v e b i o j e p r e g r a d e nX V I . s t o l j e e a .S l i k a , p o l i p t i h
na glavnom oltaru radnja je stare talijanske Skole. Kip
sv. Antuna opata sjedi u nikiji na glavnom oltaru. Uz
glavni oltar nalazese u crkvi joS dva pobodna:su, Antuna
padouanskogai Gospe od Zaieia. Oltar Gospe od Za&ta
je zadu?binaobitelji Bizza.Pred ovim oltarom je grobnica
obiteljiBizza.Nadgrobnaplodaje ukra5enagrbom i dvijema
n a t p i s i m a .U c r k v i i m a i d r u g i h g r o b o v a ,m e d u k o j i m a :
grob obitelji Conciza,grob obitelji Zaro. Na jednoj nad-
grobnoj plodi dita se ime nekog ,Mathiode Aquila". U
grobu su bila zakopananjegovadva sina, koji su poginuli
u ratu s Uskocima (1583.). Pred oltarom sv. Antuna je
grobnicaJerolima de Domizis dvorskogkneza (comespa-
ladinus)i arcidakonai vikara zadarskecrkve, koji je umro
god. 1713.
N a v r a t i m a s a m o s t a n s k i mn a l a z i s e j e d a n b a s o r i l j e v
s v . A n t u n a o p . , a n a p r a g u n a t p i s :P A X H V I C D O M V I-
E T O M N I B V SH A B I T A N T I B V SI N E A .
U samostanuse duva jedna slika grada Raba i ne-
koliko pergamena.
Samostan sv. Andrije utemeljen je negdje u XI.
vijeku od biskupa Matija ili Mulu. Pred glavnim vratima
crkve nalazise izvrnut natpis: DNI NRI IHV XRI . ECO
pBR MADrvsvNA cv ll M rNCrAcvM TorA Etca
CIO-t'tp. HEDIFICABIMVS. Ovaj natpis spada u X. ili XI.
stoljeee.Biskup Madije biskupovaoje u Rabu (g. 1018.).
Zvonik je sagraden(1181.):t ANNO D. M.CLX ll XXI TRE
A N D R E El l E p r E D i r u A N N E A B B A T T S EE G O C O S l l M A S
A R C H I D I A Cl l F E C I C A P A N I L E M .C r k v a j e s a g r a d e n au
obliku trobrodnebazilike.Ima pet oltara. Veliki oltar je iz
godine 1765.Poliptih Bartnla Viuarini iz 1485. koji se je
158

do godine 1876. nalaziou ovoj crkvi, sad se nalazi u Aca-

demia delle belle Arti u Mlecima.Onaj Sto se danas nalazi
na oltaru jest neuspjelakopija. U crkvi sv. Andrijeimali su
svojegrobnicemnogi Rabljani.Nadgrobneplodebile su od-
stranjeneiz crkve,kad je bio postavljennovi plodnik.Njima
se u isto vrijeme poplodalamala plokata pred crkvom.
Samostanskim posjedom,koji je dosta velik upravlja
prokwrator. Ovaj je u vrijeme mletadke republike ulivao
razne povlastice,tako n. pr. bio je oslobodenod tlake
(dalleangarie).
Crkvica sv. Duha ili sv. Nikole postoji joS i danas
i ako zapu5ten a vz loZu. Pred ovom crkvicom bila je do
1509.lijepa i prostranaplokata (PlateaGospi).Crkvicasv.
Duha bila je opdinska crkvica. U njoj sabirali su se na
poziv zvona gradski oci prije sjednice,da zamolepomoe
u Duha Svetoga.I nakon svrSenihopiinskih sjednicaopet
su se u njoj sabirali na zahvalnicu.U crkvici Duha Svetoga
potpisivalasu se i jaana pisi;na. U njoj je potpisan i spis
utemeljenjasv. Eufemije.U crkvici je od davne davnine
imala sijelo bratou1tina potnoract su. Nikole (Frateruitas
s. Nicolai) uz nju bila je i uboEnica(Hospilale s. It{icol,ai)
za iznemoglepomorce.
U njoj se nalazi jedan lijepi antipendijod koZe.
Lota i stari gradski toranj. Plokata Gospi bila je
od XIV. stoljedasrediStegradskog Livota. Na njoj, sa sje-
verne strane, dizao se gradski toranj, koji prost i jedno-
stavan joS i danas postoji. Na njemu je gradski sat.
Satnidar(orologista),koji je navijao satnik, bio je opCinski
salariatus.
God. 1509.bio je na trgu Gospi sagradennouifontik
(fonticus, fontego) s loZom. Stari fontik i stara loZa bili
su (g. 1325.)sagradeni na starom trgu (Platea vetus), na
mjestu, gdje se danas nalazi trg Sl'obode.
U loZi se, sve do pada mletaekerepublike,sudilo. U
njoj su pudanidr?alisvoje skupStine(congreghe). Pod njom
se trgovalo.
 159

Znamenitije privatne zgrad,e na Kaldancu. Od

privatnih zgrada na Kaldancu istidu se: kua u kojoj se
nalazi Zupnieki stan, kuea u kojoj je smjeSten K. Sud,
kuda Dominis,bivSa kuda Cassio(Ka5ii) danas Dependens
Grand Hotela i ku6a u kojoj se nalazipolitidki komesarijat.
Neke od ovih imaju svoja dvoriSta s portalima,koje rese
grbovi.
Novi grad. Od zagrebadkeulice na zapad do Kule
Smjel,ih (Torre dei Gagliardi), Kule su.Kristofora (Torre
di s. Cristoforo) i nouih uratiju (Porta nwoua) proteZe se
novi grad Rab. Ovaj dio grada Raba razvio se u XIV.
stoljedu.Veomaje pravilan.Tri glavne uliceteku usporedo
od istoka prama zapadu.Gornja ulica, danas ulica Miko-
uila Klai1a zapodimlje na trgw Slobode,a svrSava pred
kulom sv. Kristofora poviSeEakotina. lJ starije doba'no-
sila je ova ulica razlilita imena kao: Coutrata Catwrbo ili
Cantribo, contrata s. Joannis, conh'ata Fratrurn Minoru,nL
i contrata swperior, (contrada swperiore). Zapoilmala je
kod starih gradskih vratiju (Porta superior, Porta in Ca-
turbo). Srednja ulica danas wlica Kraljice Marije, a u
staro doba contrata d.emedio isla je od plokate Gospi, na
kojem je potetkom XlV. stoljeeasagradenaloZa,do nouik
a.yata,kroz koja se dolazilo na varoS. Dolnja wli,ca,sada
Stroswajeroua,ulica zvala se u staro doba: contrata pa-
latii i contrata s. Andreae in mare ili contrata inferiore.
Jednakopravilne i medu sobomusporednejesu i pobodne
ulice, koje spajaju ulicu Kraljice Marije sa ulicom Miho-
uil,a Klai1a. U spomenicimaiz XIV. stoljeea poznatesu
ove ulice pod imenom ,,rutge".Uz ove ulice spominjuse
u onodobnim spomenicimai ,,AI4d,reone" dvori5ta ili sli-
jepe ulice.
Gornja ulica ili ulica Mihovila KlaiCa. Na ovoj
u l i c i s t o j i j o S i d a n a sc r k v a s v . J u s t i n e . O v a c r k v ai
uz nju samostan,'bila je sagradenaza benediktinke pwianke
tro5kom rapskih pudana (della Universiti di Arbe)(1573.
do 1578.).Samostanje bio dokinut, a njegovadobrakon-
fiscirana od Francuza(1808.).Nekoliko godina prije svjet-
skoga rata bio je preudeSenu dvorac ,Vil,l,aAntoniette",
160

U crkvi na pobodnomoltaru s juZne strane nalazise

lijepa oltarna slika: Srnrt su. Josipa. DrZi So, da je djelo

Srednja wlica. - Ulica Kraljice Marije.

Ticijanovo.U crkvi je bilo viSe grobnica.JoS se i danas

nalazegrobne plode s natpisima.
 161

U z p o r u 5 e n uc r k v u i s a m o s t a ns v . I v a n a E v a n d e l i s t e
nalazi se druga c rk v a s v. Krit, a (della Santa Croce La-
crirnoso).Ova,s vanjske straneveoma neuglednacrkva,bila
je sagradenau XVI. stoljeiu. Na njezinom mjestu nalazila
se najprije malena crkvica posvedenasv. KriZu. Ova se u
XIII. stoljecuspominjekao vlasniStvosamostanasv. Petra
u Drazi. Uz nju se je nalazio{ostinjac (hospitium) redov-
nika sv. Petra. Kasnijeje bila ova crkvica povetanai po-

Duori|le sautoslana su. Eufeuije.

svedenasv. Antunu (s. Antonio Novo). U ovoj crkvici zbilo

se 14. decembra1559.veliko dudo. Isus, razapetna kriZu
na maloj starinskojslici, proplakaoje. Nakon ovog dudg
porasla je na Rabu silno poboZnostnapram dudotvornoj
slici. Bila je takoder utemeljena bratouitina, su.KriEa Pro-
plakanoga (Confraternita della s. CroceLacrirnosa). G.1765.
dao je biskup fuan Luka Garanjin popraviti crkvu i uresio
ju krasnimstukahrrAwta.On je takoder preustrojio bratov-
Stinu. U biskupskomrapskomarhivu saduvaose Obrednik
11
162

ili Ritual bratovStine.U njemu se sadrZi obred za obla-

Cenjebradeu latinskom jeziku i razne bratinskemolitve
u hrvatskomjeziku. Obrednikje bio rukom nspisan(1765.).
O d m a h u z c r k v u s v . . K r i Z a n a l a z i os e s a m o s t a n
sv. lvana Evandeliste s trobrodnom velidan-
s t v e n o m b a z i l i k o m . O d k r a s n i hg r a d n j ao s t a oj e d o
danas na nogamajedino zvonik u svemu nalidanzvoniku
sv. Andrije. Gotovo do konca XIII. stoljeeaZivjele su u
samostanuredovnicebenediktinke.God. 7287. predaoje
samostani crkvu oo. Franjevcima(FratribusMinoribus)
biskup Grgur Hermol,ais poznat pod nadimenom Kostica
(Costiza).Ovaj samostanbio je jedan od vaZnijih franje-
vadkih samostanana otocima i istolnoj obali Jadrana. U
njemu je boravio kustos kustodie kvarnerske.Bio je na-
puStenod redovnika(1783.).God. 1786.bio je popravljen
i pretvorenu biskupsku residenciju.
I crkva i samostan bili su kroz vjekove viSe puta
popravljani.God. 1454.bile su u pobolnim ladama pri dnu
uredenedvije kapele. Jednu je dao na svoj troSak urediti
Kolan Cernotta i ukrasio ju je krasnim poliptihom,kojeg
ostatci vide se i danas u crkvi sv. Marije. U ovoj kapeli
dao je redeniKolan prirediti za sebe grobnicu.Nadgrobna
ploda s natpisom i grobom obitelji Cernptta nalazi se u
novom groblju na KomrIaru. Ulomak od posvetnognat-
pisa saCuvaose na ploeniku u sv. Justine: AD LAVDEM
E T H O N O R E M D E I E T S A N C T O R V MI I C O N F E S O R V M
H I E R O N Y ME T N I C O L A I H A N C I I C A P E L L A MI I A E D I F I -
C A R I F E C I T D O M I N V S C O L A N E O D E C E R N O T I SM A -
G I S T E RA N D R E A SD E A L E X I O I D E D V R A C I OF E C I H O C
OPVS MCCCCllll. God. 1479.dao je rapski patricii lvan
Galzigna na svoj troSak popraviti crkvu i samostan.Neki
popravci bili su izvedeni (1481.)od o. Jurja iz Skadra
(fr. Georgii de Skutaro DoctorisEgregii).Osobitih zasluga
za samostanstekao je o. Mihovil Vulpini iz Raba (sacrae
Scripturaeprofessor).On je (1569.)izveo opet neke po-
pravke. Nad vratima dvoriSta izvana nalazi se mramorni
grb biskupa Marie Antuna ab Hostia, a pod njim ploCa
s n a t p i s o m :D . O . M . I P R I N C I P I SP I E T A SO B S E Q V I V M I
 163

REEDIFICAVERVNT ANNO DOMINIMDCCLXXX I EPIS-

COPATVSIO. MA. ANTONTT AB HOSTIAI ANNO XVr.
Crkva je imala^7oltara. Bila je poploeena
mozaikom.U

Alleladhi zdennc na VaroYu..

njoj su se nalazile mnoge grobnice. Samostan je uLivao

mnogo posjeda.Za dijeljenja franjevadkogareda u XV.
stoljedu pripao je oo. Konventualcima.Crkva i samostan
propalisu drugom polovinomXIX. stoljeca.Uresniulomci i
 164

b olje gr adev no k a me n j e b i l o j e o d b e Z duS ni hl j udi saku-

pljeno i r as pro d a n o u tu d i n u .
U tvrdavi sv. Kristofora vide se joS zidine c r k v i c e
s v . K r is t of o ra . U n j o j s e n a l a z i l o s j e l o bratousti ue su.
I{ristofora ( Fraternitas batitorwru).
. Na ov oj u l i c i s p o mi n j u s e j o S c rkvi ce: s v. T o m e
(pl,baualuss.Tkornae i )s v . F a b i j a n i S e b a s t i j a n . O v e
s u bile por u5e n e u XV I. s to l j e 6 u . N a m j estu, gdj e su one
bile, bio je s ag ra d e n s a m o s ta n i c rk v a s v. Justi ne. JoS se
je negdje blizu sv. Ivana Evandeliste nalazila crkvica s v.
Jelene.
Svjetovne zgrade, Od svjetovnih zgrada veoma je
ugledna palaEa naprama sv. Justini. Ovo je skup pala(a,
koje su pripadale obitelji Galzigna ili Gau,zina. Veoma su
lijepi pr oz or i n a j e d n o j p u d a n s k o j k u e i, koj a se nal azi
p u s t a i u v e o m a t r o S n o m s t a n j u . J o S s u o p a Z a n j av r i j e d n i
n ek i por t ali s g rb o v i ma . Grb o v a , n a tp i sa, l i j epi h prozora
i uk us nih por t a l a n a l a z i s e i u p o p re d n i m ul i cama.
Na plokati l(aturba nalazila se starct, loEa i stari
fontik.
. . Srednja ulica ili ulica Kraljice Marije. Ovo je
najljepSa i najlivlja rapska ulica. S jedne i druge strane
redaju s e duea n i s ra z l i d i to m trg o v i n o m. B as na sredi ni
p r es v odena Le . N a z i d u k u e e , k o j a j e n a d svodom, vi di se
grb obitelji Benedetti. Na protivnoj strani ulice pred Grand
H ot elom nalaz i s e c rk v i c a s v . A n tu n a (s v. A ntonac, s. A n-
tonio P ic c olo) . Ov u v e o m a n e u g l e d n u b a roknu crkvi cu sa-
gradio je god. 1675. Pre Francesco Brazza. Lik ovoga
sveienika vidi se na pali oltara. Umro je S. 162g.u Mle-
cima, .odakle je bio preneSenna Rab i pokopan u ovoj
c r k v ic i pr ed ol ta ro m . J o s s e i d a n a s o v dj e vi di nadgrobna
ploda s nat pis o m . O v a c rk v a b i l a j e k o l egi ata. Li j epa j e
u m j e t n i n a m r a m o r n i a n t i p e n d i js a i n t e r s i j i m a ( X V I . s t o l j e i e ) .
Itl.d.y svje_tovnim zgradama, koje se nalaze na urici tcritjice
M a r i j e . - i s t i d se e p a l a d a D o m i n i s - N i m i r a . O v o j e j e l a n
o d n a j l j e p S i ! g r a d e v n i h s p o m e n i k an a R a b u . l m a d v a - p o d a
i prizemlje. Najljepsi ukras ove palade jesu diuni roynanski
 \
c)<
F.i
<a
I
a:\
hi
o
s9L
166

na fuk prozori. U paladu se ulazi kroz lijepi portal, na

kojem se nalazi grb obitelji Doruinis. lz lijepog pridvorja

Pdlata Tudorin- trtari nelli s.

(atria) ulazi se u malo ukusno dvoriSte,a odavleudobnim

stepenicamadolazi se na prostranuterasu. Iz teraseulaz
je na prvi kat, kojega sredinu zapremavelika dvorana.
 167

Drugi lijepi gradevnispomenicin a u l i c i k ral j i ce Ma-

rije jesu: palaia Tu,dorinsa lijepim tri j e m o v i m a i pal ada

Bizantinshd, goslza w crhui su. Bernardina

Cernota-Bakota. U paladu Bakota ulazi se iz Zagreba(ke

ulice. Na ulazu u dvoriste nalazi se lijepi portal s grbom
izumrle patricijskeobitelji Cernota.U dvbriStuse joS vide
r68

t r agov i t r ijem o v a . N a k ru n i g u s ti e rn e (z denca),koj i se na-

laz i u dv or iS t u , n a l a z e s e d v a g rb a o b i t el j i C ernota. I na
nek im dr ugim k u e a ma u o v o j u l i c i , v i d e se, grbovi i natpi si .
Dolnja ili Strosmajerova ulica. Ovu ulicu dijeli
od srednjeulice samo jedan red kuea. Ona je nastalapro-
Sirenjemgrada preko starih gradskihbedema.Gdje se ona
nalazi,tu je bila plidina morska ili morski Zal. NajljepSi
s p o m e n i nk a o v o ju l i c ij e s t s t a r i n s k i k n e Z e v s k i d v o r
(palatiumcomitis, palazzode conte) s visokom detvero-
uglastom kulom. Ovo je raden skup palaEa,koje nijesu
sagradeneu isto doba. Najstariji je onaj dio Sto se proteZe
vz Stosmajerovuulicu s detverouglastom kulom. Kula ima
tri sprata i prizemlje.Reseju lijepi, bogatim klesarijama
ureSeniromanski prozori. I prodeljepaladeod straneStros-
majeroveulice ureSenoje lijepim gotsko-romanskimbifo-
rama. Od kule na sjeverpram moru proteZese drugo krilo
palade,dogradenomnogokaSnje.Nad ulazomu presvodeno
predvorje(atrio), iz kojega se dolazi u dvoriSte,vide se
jo5 ostatci lijepe balkouade.Odavle su se ditali proglasi
na narod. Kula i krilo palade,Sto se proteZeuz Strosma-
jerovu uhcu, danaspripadaJosipuDominis. PrizemljesluZi
z a s p r e m i S t ai p i v n i c u . S v e j e o s t a l o z a p u S t e n o i tro5no.
Na prvom katu nalazise velika dvorana(salapalatiimaior),
u kojoj se je sastojalo opiinsko uijeie (consiliu'rn nobiliurn
cotrtuuitatisArbensis). U sjevernomkrilu palaeenalaze se
u prizemlju spremiStai dudan Gospodarshog drwitua. Na
prvom katu je ured Opiinskoguprauiteljstua, a na drugom
katu, koji je privatnovlasniStvo,stanujevlasnik Dr. Mate
DraEii opeinski lijeenik.
D r u g i l i j e p i g r a d e v n is p o m e n i k n a o v o j u l i c i b i l i s u
l{erniroui duori (PalacettoNemira) blizu crkvice sv. Antuna.
Ova paladas dvoriStemna trijemove,s gotsko-romanskim
prozorimai istaknutom strehom na krovu spadalaje u
najljepSegradevnespomenikegrada Raba. Prije rata bila
je poruSena.Pragovi prozora bili su upotrebljeniza Villa
Antonietta. Na mjestu je ostao velidanstveniportal, nad
kojim se vide ostatci balaustre od terassenad dvoriStem.
 169

Na dolnjoj ulici nalazese joS neki portali na privatnim

zgradama.Na gornjem pragu jednog od ovih portala sa tro-
kutnim zabatomuklesanje ovaj natpis: A LABIIS INIQVIS,
E T A L I N G V A D O L O S AE R V E M E D O M I N E . N a m j e s t u
gdje je danas PensionatPraha bio je negda stari Arsenal
(Arsenale).
Gradski bedemi. Stari Rab bio je zaokrulen zido-
vima i utvrden kulama. Prve zidove sazidaoje oko Raba,
stare Arbe sam rimski car OktavijanAugust. On je takoder
na zidovima dao podignutikule. Za druge seobe naroda
bio je grad poharani opusto3en,zidine poruSene,a kule
zapuStene. Kad je u VIII. stoljeeubizantinskocarstvo ob-
novilo svoju vlast u Dalmaciji,bio je obnovljeni grad Rab,
podignuti poruSenizidovi i popravljbnekule. Grad je u
ono doba obuhvataosamo najstariji dio ,.Kaldau,Ac".Stari
gradski zidovi, koji su grad pasali sa stranekopna,iSli su
od Katurba, gdje se nalazilastara gradska plokata ili trg
(Plateavetus) do plokate ili trga Gospi (PlateaGospi).Na
dvoja vrata moglo se iz grada izati u varoS (burgum).LJz
gornja urota (Porta sor,periorili Porta in Catwrbo) stajala
je osmerokutnakula, na koju su bili Rabljani(1076.)iznjeli
moii sv. Kristofora,koji ih je dudesnim nadinomobranio
od pljadkaSkihi gusarskihjuZno-italskihNormana.
Preko ovih uskih granica proSiriose grad Rab u XII.
Xlll. i XIV. stoljeeu.Zidovi gradski bili su produZenii
zapasalisu stari varo5 (burgum) i tako je grad Rab dobio
onaj oblik i prostranost,koju ima i danas.Zidovi napram
Komrdaru.bili su podignuti vei u XIV. stoljeeu,a pregra-
deni i utvrdeni novim i dvrstim kulama: .su.Kristofora i
Gagliardi u XV. stoljeiu. Kroz uoua urata (Porta noua)
izlazilo se u novi mali varoS.
Varo5 (burgum, borgo). Novi rapski varoSspominje
se vei u drugoj poloviciXlV. stoljeea.Njegasu sadinjavale
nekolike kuee poredaneuz gornji put, Sto vodi na Koko-
Sicu i dalje na Polit. Ovaj varoS ostao je uvijek u svome
zametku. Nije se pro5irio niti onda, kad su na otok Rab
doSlimnogi bjegunci,koji su bjeZeiipred Turcima,ostavivSi
170

Raspelo iz XV. sloljeca u. crhui su. Bernsrdina.

 171

Srebrni hriL - du.ta se u riznici sam.ostana su, Bernardina.

 172

svoje stare domove. Mletadka uprava nije dozvoljavala

novim doseljenicimagraditi kude u varoSu,a i Rabljani
v o l j e l i s u , d a s e n o v i d o 5 l j a cni a s e l en a n j i h o v i mi m a n j i m a
daleko od grada.Danasse na varoSunalazinekolikonovih
kuia. Medu svima istide se Ilotel Porck. Spomenaje
vrijedna gradskaluka s lijepom obalom Kralja Aleksandia
i trgom 23. aprila.
Komrdar (Coruercariws, Cetmpts lVfarilus, Campo
Marzo). lzloZina, Sto se od gradskih bedema na zapad
proteZedo Skvera, Sdje se danas nalazi Pensionat Inua-
lida, predratni Scowtistenlceinos, Villa Sof^t, i kupaliSte sv.
Eufemije,poznatajepod imenomKomrdar(CampoMarzio).
U XV. stoljeeuspominju se ovdje tri crkve: su. Leonarda
(s. Leon,ardu,sde Comercario), su. I{atariua (s. Catharina
de Cotnercario) i sa.Franjo (s. Franciscctsde Cornercario).
Uz sv. Katarinu postojala je i uboZnica(hospitale),koja
je po svoj prilici sluZila za gubavce.Uz crkvu sv. Kata-
rine, dini se, da su se bili nastaniliprvi Franjevci,koji su
do$li na Rab. Odavle ih je (1275.) Grgur de Hermolais,
biskup rapski, tinio doei u grad, gdje im je,'kako smo
v e ev i d j e l i ,p o k l o n i os a m o s t a ni c r k v u s v . I v a n a E v a n d e l i s t e .
God. 1491.,sagradio j e n a K o m r d a r un e k i f r a M a t e j Z a -
dranin (de Jadra) treeoredacFranjevac crkvu i samostan
za svoju bradu. Samostanje bio napuStenod redovnika
( 1 8 2 3 . )J o S s e i d a n a s v i d e r u S e v i n e .S t a r a s a m o s t a n s k a
crkva danas sluZi za grobi5nu kapelu. Gradena je iz li-
jepog tesanogvapnenca.Prekrivenaje badvastimgotskim
s v o d o m .O s o b i t oj e k r a s n ov e l i k i mm r a m o r o v i mS k o l j k a m a
ukraSenoprodelje.Lijepi portal ukraSenje grbom lateran-
s k i h k a n o n i k a .N a n j e m u j e t a k o d e r u k l e s a no v a j n a t p i s :
D E B I L EP R I N C I P I V M . M E L I O R. F O R T V N AS E Q V E T U R .
M C C C C L X X X X I V N l l . C r k v a i s a m o s t a nb i o j e p o d p o -
kroviteljstvom lateranskih kanonika. Nad samostanskim
vratima Iita se u skraticamaovaj natpis: A(d) M(ajorem)
D(ei) B(eatae)V(irgini) A(tque)Siancti) P(atris)F(rancisci)
G ( l o r i a m )E ( t ) H ( o n o r e m )M D C L V I I .
G o d . 1 8 2 8 .b i o j e j e d a n d i o s a m o s t a n s k o vgr t a p r e -
t v o r e nu g r a d s k o g r o b j e .
 173

Komrfar, kqji je' sve do pred 50 godina bio pusto

paSiSte,zaslugory je pok. Jurja Belia, bivSeg opeinskog
nadSumara, bio zaSumljeni obra5tenlijepom borovomSu-
mom. Kao takav pravi je ures gradaRaba,koji u njemu po-
sjedujepark, kakova nema nijedandrugi dalmatinskigrad.
Samostan sv..Eufemije. Ovaj samostan s dvjema
crkvama: starijom sv. Eufemije i novijom sv. Bernardina
nalazi se na jednom niskom breZuljkugotovo u dnu drage
sv. Eufemije.Od grada je daleko pol sata. Crkvica su.
Eu,fernije, spominjese vee u spomenicimaiz Xlll. stoljeia.
Tekom stoljeeabila je vise puta pregradivana, i zato nije
saduvalaniSta od starog svog oblika.
Uz ovu crkvicu nastanilisu se (1445.)redovniciFra-
njevci ObsluZivaoci(de Observantia).God. 1446.sagradio
im je Petar de Zaro (Car) reden Kreste samostan,a onda
i novu crkvu sv. Bernardina.Pred vratima klaustra nalazi
se uzidanau samostanskomzidu ploda s ovim natpisom:
A N N I S. D N I . C V R E N T I BM C C C C X L V.I N O B I L I SI IV I R S .
P E T R V SD E C A R F E C I T F r E R r. H O C . O p . P R . l l F R A -
T R T B V SD E O B S E R V A N T TA AD H O N O R E MD E r . l l B T t
F R A N C I S C. E I T B T E . E U F E M I EE T A D R E M I S S I O I IN E M
S V R P E C C A T O R V ME T S V R M O R T V O R V M .
U crkvi na zidu, sa strane epistolena drugoj jednoj
k a m e n o jp l o t i I i t a s e o p e t o v a j n a t p i s :V N A D E I ( ! )Q V I N -
Q V E V E N E R A N D IP R E S V L E SO M N E SI I D A L M A T E SS A -
C R A R V N T H A N C T I B I S A N C T ED O M V MI I B E R N A R D I N E
P A T E R S V B M I L L E B I S Q E M D V C E N T I SI I S E X D E N OE T
S E X T O r V N i l D E N A D r E l l V T V r C i l S P V R G E SM E N T E M
V I R T V T I B V S O R N E SI I H A N C A D E A S S A C R A M P E C C A -
T O R S E D V L V S A V L A M . O v a j n a t p i s o d n a S as e n a p o -
svetu crkve'.I u kapeli Gospinoj,koja je dogradenacrkvi
(1506.)nalazi se u zidu uzidan jedan latinski natpis: DEO
S V M M O I N B E A T I F R A N C I S C IM E M O R I A MI I S V M P T V
A N D R D A EC I M A L A R C H A IEIV E N E T IM A R I AS O R O RP I E .
D I C A V I T. M D V I .
Crkva sv. Bernardinabila je sagradenau obliku male
gotske bazilike (basilicaminor franciscana).Za nekih po-
pravaka izvedenihu XVII. i XVIll. stoljeeubili su odstra-
174

njenistarigotski prozorii zamjenjenipolukruZnimbaroknim

I v e l i k i o l t a r b i o je iz nutrine kapelepremjeStennaprijed

(.r)
h
-
(a

4
F
l"i

pod luk (arco trionfale).U njoj se duva nekolikolijepih

spomenika:lijepi poliptih od braCeViuarini (ANTONIVSET
SE M V R A N OF R A T R E S. P I M X E R V N T.
B A R T H O L O M E VD
FRANCISCVS INCISIT ' 1458.),krasnabizantinskaMadona,
 175

uelikood drua Raspelo(XV. stoljede),veoma lijepo suetokra-

ni9te (tabernacularn)od lmramora u stitu baroko i z X V l l l .
stoljeea.Veoma su:lijepi i mramorni;'antipendiji Zrtvenika.
Zanimivje i dr uenistrop
razdijeljenu 23 slikana
okvira (cassetoni). Ovo
lijepo djeloizvedenoje
potporom rapskoga
puka (godine 1669.).
HAEC AEDES AVXI-
L r o Q V O Q V EH O N O -
RANDAE VNIVERSI-
TATIS EXORNATA
E S TM D C L X V l l l l S
. po-
menasu vrijednai dva
bogato ukra5enadr-
aena kandelabra (XVI.
stoljeCe).
U samostanskoj
knjiZnicieuvajuse zna-
meniti korali (libri co-
rales), pisani na per-
gameni iluminiranili
ukraseni bogatim ini-
cialima (po[etnim slo-
vima) i miniaturamaili
sitnoslikama. Biblio-
teka posjedujetakoder
24 inkunabula.Knjige
tiskane u X i-vijeku.
U samo..*"' skom hfiniaturotn uhraSeni inicijal u Koralu iz
klauStru nali:; *,'u#.- XIV. sloljeia - u
.hnii/nicisanrcslana
oma krasan sa*kofag su. Eufemije.
od kamena (XV. sto-
ljeCe).Onda joS viSe gradevnih ulomaka iz raznih doba,te
jedein rimski pogauski natpis iz III. stoljeia poslije Hrista.
U vrtu samostanskompobuduje znatiteljnost:paoma
(Phenix dactylifera) koja je bila posadena(1820.), Velika
176

pinja (Pinus piuea) i linumjera u kojoj se goje: limuni,

narandei citroni.
K a5t elina ..:' Od s a mo s ta n a s v . Eufemijekroz dolinu
K a m p o rk, o j a n a m n o -
gim mjestima za(a-
rava oei izletnikasvo-
j i m d i v n i mk r a j o l i c i m a ,
dolazise,za ne5toviSe
od pol sata Setnje,na
mjesto moLda jedno
od najkrasnijihkrajo-
lika na ditavomotoku.
Ovaj kraj narod zove
Punta Karnpora. Sve
je lijepou ovomkraju:
priroda, more i mali
k o m S i l u c is a b i j e l i m
kueama.Ondjegdjese
svrSavazadnjikomSi-
luk izdiZe se strme-
nito i medu dvije do-
l i n ep r o t i s k a v au m o r e
uzvisiti rt, kojega na-
rod zove Ka*telina.
Danas na ovom rtu,
koji je nalidanna je-
zik, raste Sumai goji
s e l o z a i p i t o m as m o -
kva. Ali strSede podo-
Prvi list u Koralu iz XV. sloljeia - duua se rine zidova i ostatci
u hnjiZnici sarnostana su. Eu.femije.
iskopanog mozaika
svjedoCe, da su ovdje
nekad postojale starinske zgrade.Dapateraznolikostgrade
dokazuje,da se je ovdje izmjeniloviSe naselja.Vjerojatno
je, da je najstarijepripadalogrdkim kolonistima.KaStelina
izgleda, da je u najstarije doba bila grtka acropola. Pod
njom uz sjevernu morsku dragu, u kraju kogS narod zove
Miral na5lisu se mnogi groboviogradeniciglama.U gro-
 177

bovima se je naSlodosta bakrenoganovca, ne5to srebr-

noga i jedan komad zlatni. NaSli su se i neki predmeti
brondani.Sve je ovo propalo ili oti5lo iz Raba. Neke ko-
madebakrenognovca,
koji su bili ovdje na-
deni, darovao je pok.
prof. Grgur Zarbarina
muzeju sv. Donata u
Zadru.
Kalifront (Ca-
put frondis, Caput
frontis, Capo froute)
dakle Zeleni rt. Ovaj
prostrani kraj bio je
uvijek poznatsa svoje
lijepe Sume, koja je
zadnjih godina posje-
dena. Put u Kalifront
vodi preko zapuStenih
solinaMaran, koje se
nalaze na zapadu od
samostanasv. Eufe-
mije i mimovodu Pi-
doku uz Plagar (Pla-
gare). Odmah navrh
Plagara nalazi se li-
jepa drlavna Suma
zvana Duudo. Odavle
vodi jedanputu dragu
su.Kristofora.Na juZ- Drugi lisl u lioralu iz XV. sloljeia - duuase
u hnjtZnici sanostana su. Eufewije.
nom rtu ove dragena-
laze se podorine cr-
kvice sv. Kristofora.Ova crkvica spominje se ved u XV.
stoljedu.Drugi put vodi u dragu Runke. I ovdje se spominje
starinska crkvica su. Marije (s. Maria in Ranca). Treei put
vodi do sv. Margarite. Na samoj morskoj litici vide se joS
i danasruSevinecrkvice sv. Margarite.Uz ovu crkvicu na-
l a z i s e p u s t i n j a l k ak o l i b a .G . 1 4 7 6 .s p o m i n j es e p u s t i n j a k
12
17s

fra Aloizijebenediktinac, koji je livio uz ovu crkvicu. Malo

dalje od mora sagradenaje pred nekoliko godina kuea,
stan za lugare.
Mirine sv. Damijan povrh Barbata (s. Dantianws
de Monte, s. Dawtianus in Monte). Istodno od grada Raba,
nad Barbatomna oblovitom,golom, preko 200 m. visokom
brdu vide se podorinestarinskog grada. Po ruSevinama
alsidalnecrkvice, dije se ruSevinejoS i danas ondje vide,
zove se ovo mjesto sv. Damjan. Ova crkvica sporninjese
vec u XIV. stoljeeu. Ona je imala svoga kapelana.Birali
su ga rapski plemiei, koji su ulivali nad ovom crkvom
juspatronat zakladnika(fundatorum).
Mnogo starije su svakako ruSevine bedema, koji
paSu vrh ovog oblovitoggolog brda. Prema tradiciji Rab-
l j a n a ,k o j u n a l a z i m oz a b i l j e Z e n uu n e k i m s p o m e n i c i m a
iz
XVl. stoljeea,postojaoje nekad na ovom brdu stari grad,
Ptolomejeva Collenta. Najvjerojatnijeje, da je i ovo bila
grdka akropola,vojnidka kolonija. Nju su utemeljili po svoj
prilici negdje u IV. stoljeiu sicilijanskiGrci. Na podnoZju
ovoga brda uz samo more i u moru vidg se opet starinske
ru5evinei nalazese ostatcistarovijekihspomenika.Pjesnik
Barakovieprida, da su ovaj starinski giad zasnovaiibje-
gunci, koji su na Rab pobjeglipred Atilom.
Barbat (Barbatwrn, in Barbad.o). Ovo ime nosio je
u starije doba samo najjugoistodnijirt otoka Raba. Dobio
ga je po nekoj maloj crkvici posvedenojsv. Barbatu,koja
se nalazila na samom najjugoistodnijemrtu otoka. KaSnje
je ovaj naziv obuhvatio vas onaj kraj, koji potpada pod
odlomak i Zupu Barbat.U veomastaro dobau ovom kraju,
bila je utemeljenabenediktinskaopatija su. St;jepan w Po-
strani (t. Stepkantosin Postran). Ova opatija nalazila se
ondje, Sdje se danas nalazi Z,upnacrkva sv. Stjepana.
God. 1372.spominje se u ispravama rapskog notara Ni-
kole Curtarolo neki fra Marht de Appulia (Reuerendus
Pater Dtius. frater Marinus d.e Apputia) kao opat (abbas
Monasterii s. Stephani distr.ictusArbi). Negdje u XV. sto-
l j e e u b i o j e s a m o s t a np r e d a nu K o m e n d u ( i n c o m e n d a m )
 179

t. j. dobio je za opatasvjetovnjaka,a ondaje bio napu5ten

. X V I . s t o l j e e ub i l a s u d o b r ao p a t i j ep r e d a n a
o d r e d o v n i k aU
na ulivanje kanonicimasv. Ivana lateranskogau Rimu.
U B a r b a t u s u d o d a n a s n a d e n im n o g i u l o m c i s p o -
m e n i k a i z s t a r o g av i j e k a i d o s t a b a k r e n o g an o v c a . P r e d
Z u p n o mc r k v o m s v . S t j e p a n ad u v as e j e d a n s t a r o k r S e a n s k i
s a r k o f a go d k a m e n a b e z n a t p i s a .U c r k v i s e d u v a j e d n o

Ptdorirte su. Damio;na rmd Bttrbalom.

slikano raspelo, izgleda stara talijanska Skola. I(lasidnaje

takoder pala na oltaru sv. Kri?a.
Sv. Petar u Drazi (Abbatia s. Petri in Valle). Put
u D r a g u i l i S u p e t a r s k uv o d i p r e k o v a r h o v a m i m o c r k v i c e
sv. Ilije. Od ove crkvice uLiva se veoma lijepi vidik na
grad Rab i na njegovu okolicu. Odavle otvara se lijepi
p o g l e di n a n a j p r o s t r a n i j ud o l i n u n a o t o k u . G o t o v o u s r e -
d i n i o v e d o l i n ev i d e s e j o S i d a n a s r u S e v i n es t a r ek r a l j e v s k e
benediktinskeopatije i trobrodna romanska bazilika,k.oja
180

jo5 stoji i sluZi kao Zupna crkva. Ovu opatiju osnovalisu

Rabljani,biskup Drago sa svojim sveienstvom (curn om,ni
ttostro clero) i prior Maius (cctm omni popwlo). god. 1059.
Prvi opat opatije bio je neki TwlconrLs. Darovnicu Rabtjana
samostanu, potvrdioje kralj Petar Kre5imir(1071.jlz raznih
s p i s a p o z n a t as u n a m i m e n a j o S n e k i h d r u g i h o p a t a . P o -
detkomXVI. stoljeeaostalaje opatija bez redovnika.Papa

Biu\,t opalija su. Pelra u Drazi.

Lav X . podije l i o j e n a j p ri j e o p a ti j u i n j e zi na dobra i n C o-

mendam i na uZivanjesveieniku Bembu Mlelaninu svome
d v o r j a n i n u , a o n d a p o n j e g o v o j s m r t i ( 1 5 1 8 . )d a o j e s v a
dobra njezina na uZivanje crkvi sv. Marka u Mlecima.
Cr k v a ko j a j o S i d a n a s s to j i , v e o m a j e troS na. P rodel j e
joj je jednos ta v n o . I mra mo rn i p o rta l gl avni h vrati j u j e
j e d n o s t a v a n ,a l i l i j e p . N a z i d o v i m a p o s t r a n i i m a s a s v a k e
s t r ane t r i pr oz o ra . U c rk v i s e n a l a z i j e d n a l i j epa Madoua, ra-
n i j a t a l i j a n s k a5 k o l a ,p r o t k a n aj a k i m b i z a n t i n s k i mt r a d i c i j a m a .
 181

Lopar (lVeoparurn, Eporiwnt).Preko Krastarice(Pruge)

i d e p u t z a L o p a r . I n a o v o m p o l u o t o k u n a S l os e d o s a d
raznih ostatakastarinskihspomenika,koji su svi isdezliili

Poliplich brace Viuarini iz god. 1458. w crhui sa. Bernardina.

s u b i l i uniS t eni. Na P w n ti Z i d i u e v i d e s e o s ta tci veoma

st a ri h zi d ov a. O v i bi v e o ma l a k o m o g l i p o ti c a t i i z dobe
grd ke ko loniz ac ije na o to k u . Sv a k a k o s e j e n a L o paru i z-
mjenilo viSe naselja. Na poluotodieu se spominje joS rl
 182

XIV. stoljedu crkvica sa. Marije (sanctaMaria de Epario).

Uz ovu crkvicuZivio je Oa2a.)pustinjak imenomDominik
(heremita Dominicu,s Ste. Marie Neopari).
U drazi Crnici ugodno je kupanje.
Uz ove historidneSetnje po gradu i otoku mogu
se poduzeti izleti i van otoka: na Krk, Pag, Jablanac,
Obrovacitd.
Ljubitelji prirode uz ove Setnjemogu poduzetiizlete
u bogatu i raznoliku prirodu.

Zakliu d a k.
ZakljctCujern ouaj kratki pregled prirodnih diuota, po-
ujesnih uspotnena, i umjetni1kih znarnenitosti otoka Raba
iskrenom zakual,noi*u suirna onima, koji su,lne ct,radu na
kajirnu,drago naiin potnogli. Osobitu zahualnost dwgujem.
poplt Iau Or*icw hwpnikw u Barbatw,, sad uei pk. Krstw
Spalatinu, biuiewt, opiinskom predsjednikw, kr. kotarskorn
sucu gosp. DeEwloui*w,popu Petrw Zahiji, gradskorn Eupnifut,
i uatpopw, i oclt, Benediktn Stani1iCtt franjeucw jabi,larcu r,t,
saruostauu,sa. Eufemije, te fotogra1fr.ruagosp. Miru Maro-
jeuiAw i Z. PuraC.
Ittraposeizrazwjern suojw d,ubokwzahualnost Dr. Mons.
Franw Bul,iiu, koji rni se' sant ponudio, d'a Cepre{ledati
rukopis, te mi dao neke taapornene,koje sam rado uuaEio.
Onda zakraliujeln se i slau. OpCinskornVijeCwgrada i otoka
Raba, hoje je ua suojoj sjednici 76. nouembra1924. odlu,iilo
honorirati rnoju radnjw sa 5000 Din. Napokornrno?'Arn,dasc
oudje zahualinci ocu AwgustinwJwnitiiu, worne prouirtcijalw,
hoji rni je doiao w susret nouiAnorn potpororu siroma*ne
Prouincije kod snaianja tro\koua za tisak, te wredniku,
Glasnika su. Fra.nje o. Ciprijanu Lisici, koji je rultouodio
te\ki posao oko tiskanja knjige. Suima haal,a i rnoje osobito
priznanje, a od Boga Ttlata,
 DODATAK.

I. Niz rapskih biskupa.

Ticijan god. 530.i 532. Z u d e n i k d e Z u d e -
Dominicus 880. n i c o II. 1412-141+.
Petar 986. Marin Cernotta 1414-1423.
Maius ili Madius 1 0 1 8 . F ra n i o i z F i re n c e 1423-1428.
Gergur 1044. AndtilCavazza 7428-7433.
Drago 1059. Iv a n i z P o re ta 7433-,-1440.
Peta-r II. Vita 1072. Matej de Hermalais 1440-1442.
GrsurII. 7075. Ba l c a n u si z P i ro n a 1443.
D oma n ai l i Dobr ana 1080. Pavao ll. Zadranin 1443-7443.
Vital 1086. Nikola Zadranin 7443-1450.
Pe ta rIl l . 1094. Ivan II. Scaffa 1450-1+72.
P a va oL u pus 1097. Lionel deChierigatis7472-1484.
An d re i a 1178-1193. Al o i z i j eM a l u mb ra 1484-1514.
Proda-nde Lauro 1205-1212. Vi c e n c i j eN i k u s a c i j e1515-1569.
Venantius 1215.i1218. Bl a Z S i d i n e o 1569 1584.
AndreasII. 1220. Fr. Andrej Cernotta 1584-1588.
J o rd a n u s 1225. PaskvalPadavin 1588-1621.
Paulus 1239-1249. Teodor Georgius 1627-1635.
deDom ine7249-1258. Petar Gaudencije 1636-1663.
S t e h p a n us
G rg d rl l .d eHer m olais D u j a m Ga u d e n c i j e 166+-1695.
Costica 1260-1291. Fr. Oktavije Spader1695 1698.
Fr. Juraj de Hermo Antun Rosignalo
lais 1292-1313. Sl a v i d 1700-1713.
S im u n 1313 -1 3 1 5 . Vi c e n c i j eL e S i e 7715-1720.
Aimus 1313-1320. D u j a m Z e n o 1720-1728.
Juraj II. de Hermo- Andrej KarloviC 7729-7738.
lai-s 1320-1321. Pacifik Bizza 1739-7746.
Franjo de Philippo 1321-1528. Ivan Calebotta 1746-1756.
Franlo Sidoneus 1328-1329. Ivan Luka Gavagnin1756-1765.
J u ra j III. d e Her m o- l v a n K. J u ri l e o 1765-1771.
fais 1329-1363. Ivan Marija ab Ho-
Grisoqonde Dominis1364-1372. s ti a 1771-1794.
Zuden-ikdeZudenico 1372-1412. Iv a n P e ta rGa u z i g n a1794-1823
184

ll. Niz rapskih priora i knezova.

Bellata 1 0 1 8 . Franjo Leono 1417.
Maius 1059. I v a n B o l d u 1419.
Mazolinus 1077. Rafael Barisono 1420.
Oriens Nikola Memo 142:2.
Curialis 1 1 1.1 Petar Theupolo 1426.
S e b a s t i j a nZ i a n i 1175. Vital Micha-el 1428.
Petri6 Surse podknez 1190. Petar de Priolis 1432.
Petar Ziani 1193. Andreja Leoni 1433.
Ivan Sisindulus 1205. Julijan Lauredano 1435.
Marko Mauroceno 1212. Luka Viare 1439.
Marko Mastropetro 1214. Andreja Calbo 1441.
R o s e r i-i e M a u r o c e n o 1237. Luka Mauro 1442.
Maiko Ziani 1251. Pavao Malipetro 14++.
Marin Mauroceno 1254. lvan Badovario 14+7.
Andel Maurocen 1256. Zakarija de Musto 1448.
Maiko Badover 1267. Justo Sauro 1450.
Ivan Badover 1270. Petar Canali 1453.
Ivan Dandolo 1279. Aloisije (Ludovico) Calbo 1456.
Marko Michael 1280. Bartolomej Bembo 1458.
Vital Mejano 1311. Lovrenac Teupulo 1461.
Nikola Sanuto 1315. Marko Veneriti 1465.
Andrej Michael 1321. Marko Aimo 1467.
Ivan Gradonico 1347. Lovre Minio 1470.
Matei Ginstiniano 13+9. Andrija Chacaiapetra 7472.
Jakoi Cornerio 1356. Jakov Rainerio +75.
Nikola Sed 1359. Dominik Maripetro 478.
Grsur Zrinski 1370. Nikola Lauredano 481.
GrEur Banich 1372. Ivan Canali +84.
NiFola See 1374. Bernardin Molino 486.
Ivan-Marko Venier 1376. Franio Zantano 489.
Pavao Jurjevi6 1377. Sebastiiande Priolis +92.
Ludovik Contareno 1379. Justino Mauro 495.
Emerik Bubek 380. Petar Boldu 498.
Stiepan Frankopan 382. Aleksandar Contarini 500.
Nikdla Gorianski Mladi 390. Robert de Priolis 1503.
Ivan Frankbpan 391. Zacharias Valaresso 1505.
Nikola Gorjanski 397. Anton Nani 1507.
Jurai Zadulinis 400. $nton de Canali 1508.
Nikola Gorjanski 401. Simun Aurio 1509.
Aloisiie Aldemariseo 403. Franjo Fuscareno 1512.
Ivan biskup Zagrebatki 403. Viktor Maripetro 1515.
Nikola Frankopan 404. Anton Marcello 1517.
Marko Michael 409. Dominik Mauroceno 1519;
Marko Donato 412. Aloisius Cornaro 1520.
Bernardin Querino 415. Priamus Maripetro 1524.
 '

1E5

Zakarija Semitecolo 1526. JordanusDolfin 1644.

Dominik Faletro 1530. A l e k s a n d a rM i n i o 1646.
AleksandarPisani 1534. Bernard Balbi 16+9.
Luka de Medio 1 5 3t . Ivan Franjo Corner 1652.
Marinus Gisi 1535. Franjo Corner 1655.
Franjo Donato 1537. VicencijeSemitecolo 1659.
Benedikt Balbi 1542. lvan Franjo Corner 1661.
Ivan Franjo Balbi L545. Ivan Semitecolo 1663.
Jakov Leono 546. BaldiseraMarini 1666.
Aurelius Gandulmerio 549. lvan Antun Semitecolo 1668.
Leonard Cicogna 551. Franio Balbi 1671.
Andreja Georgi 554. I v a n -C o r n e r 1674.
Ivan K. Michael 554. Bartul Minio 1677.
Antun de Canali 557. V i c e n c i j eS e m i t e c o l o 1680.
Filip de Minio 559. Marko Antun Corner 1682.
Zamariolus Rajnerio 561. Jerolim Marini 1685.
Dominik Bembo 565. Gajetan Zorzi 1687.
lvan Barbadigo 566. Ivan Pavao Balbi 1690.
Gabriel Contarino 568. Antun Pizamano 1693.
Gaspar Falerio 571. Marko Antun Corner 1696.
Vid Diedo 574. F r a n-i o B a l b i 1699.
Ivan Eranjo Sagredo 577. lvan Pavao Balbi 1 7 0.1
Ansiel Michael 579. Oktavijan Balbi 170+.
Ivai- Franjo de Mula 1581. Franjo Balbi 1706.
Franjo Cicogna 1584. Ivan. K. Pizamano 1709.
Jerolim Barozzi 1586. Marko Antun Corner 1712.
Andeo Dolfin 1589. Michovil Zorzi 1 71 4 .
AleksandarDonato 1592. Ivan Franjo Corner 1717.
ovrenac Michael 1594. Oktavijan Balbi 1720.
Andrija Marcello 1598. Laurenciie Barbaro 1722.
Andeo Boldu 1600. Bonaventura Diedo pod-
Horacije Benzoni 1603. knez 723.
Jerolim Maripetro 1606. Antun Marijo Balbi 724.
Ivan Franio Balbi 1607. Marko Antun Balbi 726.
Benedikt Balbi 1610. Cesar Balbi 729.
Antun Longo 1613. Franjo Barozzi 730.
Alfons Boldu 1614. Ludovik Corner 736.
Petar Parutta 1617. A l e k s a n d a rM i n i o 738.
VicenciieSemitecolo 1619. Fabije Bonlini 7+1.
Petar Contarini 1622. Nikola Balbi 744.
Zakarija Arimondo 1625. Nikola Barozzi 747.
Pavao Leone 1626. AleksandarContarini 749.
Gabriel Paruta 16 3 1 . Antun Balbi 752.
Ivan Semitecolo 1632. Lucije de Riva 755.
Jordan Dolfin 1636. Sebastijan Pizzaman 757.
Luka Bolani 1638. Juraj Balbi 760.
B a l d i s e r aB a l b i 1540. Ivan Antun Maria Dolfin 763.
Andrija Michael 1643. Jerolim Manin 765.
1S6

Juraj Balbi 1768. Franjo Venier 1781.

Toma Barozzi 1771. Andeo Corner 1784.
Bartolomej Semitecolo 1773. Marko Antun Corher 1787.
Augustin Barbaro 1776. ValerijeDolfin 1790.
Gabriel Albert Ramieri Al- Franjo Venier 1792.
moro 1779. Ivan Venier 1795.

IlI. Popis rapskih patricijskih obitetji.

Obitelj Zaro Obitelj Gregurini
,, Marinellis ,, Dragobratte
,, Bizza , d e Sl ovi gna
,, Corniza , d e Forma
,, Hermolais ,, Uranis
, Scaffa ,, Scorobogatti
,, Mastini , de Nicola
,, Manarini , Mengazza
,, Maldonati LrflSOgOnO
, Petragnola ," de Castre
,, Llane , de Leonardo
" Curina de Cazza
Dimigna " Yitazza
,, ,,
,, Maldini , de Machina
,, Benaldi ,, Bettie
,, Zolio ,, Lunne
, de Rilce ,, Cindre
,, de Vrigulo ,, Menzi de Marco
, de Sudge , d e Forma
,, Viule ,, Marandul
,, Flascone ,, Antos
,, de Clemente ,, de Ginano
,, de Pribe ,, Suemosse
,, Cotorogna ,, Drasigna
u Designa' n Fuscane
,, Savini n Vu l a gi e
de Malaura Vuscidrago
" "
,, de Giacobo de Rusatto
de Surica "
n " de Madio
, de Trechessa " Tosco
u Damiani ,, C a l ende
,, Fusco d e Pri mano
,, Pinani " Gambegrasse
,,
, de Martinusio ,, Dobrenizze
, de Picico , de Sergio
,, Barte , de Pauto
, Sorgi , de Peligna
 .- .;--:-- ii ';. . . , r ;!'---
":.- *

187

Obitelj Preanola Obitelj de Catapogne

,, Visli , de Stoppe
,, de Pelizza , de Peroso
,, de Zane ,, de Farasino
.. de Zorzi , de Carletto
,, de Gauzigna , de Martino
,, Dubogna , de Papamulo
,, de Dore , de Barba
,, Maromane , de Srazua
.. de Dobroslavo , de Migna
de Dominis , de Plangos
" de Spalatino
,, de Erihola n
, de Ambrosio , de Cibre
, de Ortanello ,, Elirmentis
,, d Cernotta , de Salabe
, de Velunas , de Bernaba
,, de Zudenigo , de Cormo reieni Redanus
, d Nimira , de Drrugio
, de Machina , oe Faro
, de Stoffa , de Giorgio
u de Ortilinio ,, Dorcelletta
, de Cerne , de Dolbe
, de Clorizzizza ,, de Francis .
,, Pacifico sen Mircovich ,, de Domaldino
, de Lenze ,, d Zemio
,, de Bene ,, do Fiascano
, de Cittadella ,, Grafofon
,, de Melde ,, Benedetti (1638.)
,, de Filippo

lv' Popisrapsktn;JYrt,t3.["# pravodolaziti

i5rlfl'tt
Leonardusde Frinzano Leonardus de Drazio
M a i n e ri usLeonar dide F ri n z a n o Marinus Laurentii de Perman
Pro d a n usde F r inz ano Volzina de Capalbo
Ab u n d i sde M ar t ino Ciprianus de Orlando
ScomeChrestide Scome D o m a l d i n u sd e J u r i s l a v o
Pasqvalde Machina J a c o b u sd e B e n v e n u t on o t sA r b e n
M e n co s iusde M ac hina Andrassius de Dfico
M i sceDr as iide M ac hin a Celle de Bubogna
Pro d a n usde M ac hina Andreas de Bubogna
Mathaeusde Barbabixa Antonius de Asta
Micha de Barbabixa Tomazius Dominici de Genua
Ch re steM at heide B ar b a b i x a G e o r g i u sC h r e s t id e D o c l a
Ma th e usM iqhede B ar b a b i x a Matheus Radovan Racovich
 lE8

M a g i s t e rZ a n n u s d e M a r i n a Dominicus Andrea de Dnico

Nocolo Gergii de Conciza Marinus Pedram de Machina
Menchiranui Jacobi de Zan Chreste de Vidazo
Polano Gostig de Carasso
Stepolusde Capalbo Chreste Miche de Barbamixa
Marinus de Tartono LeonardusMarini de Laurentio
Martinus Filius Damaldini Dominicus de Viola
Georgiusde Stepe de Bizza Matheus Drasii de Machina
MatheusMencosiide Machina LeonardusAndree de Dnico
P o s c a l i n u sd e M a c h i n a Dnicus de Copriva
Marinus Stantii de Prodano ChresteZorzii de Barbabixa
Frane Jacobi de Cesena Andreas filius Viti Balbi
Chreste de Machina Damianus de Brattiza
M a g i s t e rO s s o l i n e m e d i c u s Laurentius Marini de Laurentio
Chreste de Gambesa S t e p o l eM a r i n i d e N i m i r a
Marinus Chresti de Gergorio Chrest Schiri de Damian
Juanus Simonis de Grube Marinzolefili Domaldini
Cresce Madii de Abbate Laurerltiusde Anzelelo
Albertinus de Ferraria Mezol Mencozii de Machina
Chreste Petri de Gambegrosse Matheus Androx de Dnico
Lucas de Zan Marchesano Clemens luanni de Dimarino
G r a n o l i n u sC o m e r c a r i ni o t sA r b e n . . . . Dominici de Andrase
Li . . . Martini de Sempre. ....deViola
Marinus Stephani de Nimira ....Stancii de Prodoro
PetroleStephanide Nimira ....Gambegrasse
Damianus ile Carasso ....Vitalanselli
Radovanus Racovich Chreste de Pornarca
Nicola de Pende Mixe de Anzalella
Antonius de Padua Arbens nots Chrestefibius Designa
Osolinus filius din Nicolai de Andox filius Orphaneli
Pende Luchinus fil Christoph Comer-
D r a s i u sf i l i u s C l e m e n t i sd e C i b r e zarii
Ivanus Chresti de Gambegrasse Clemens Juanni de Gambe-
Damianus de Dimaza grasse
Nicolo Stephani de Verigulo Chreste Domiani de Damiano
Chreste de Zarabario nots Arben Marinze Crescii Madii Abbate
Dobrule de Mergassa Marinus Andree de Bubogna
De Fano de Braiano Stephe de Plangos
Zudule de Zgnaffi Chreste filius de Barga
BlasiusdeAn.... Francs.de Mezzaveneza
B e s ed e B u g . . . . Christoph Leonatdi de Draxio
GrubisceCipr... Doraolb Damiani fris Domanze
Marinus de N Chreste Martini de Sempre
Celle Miche de Archipresbitero D o m i n i c u sf i l i u s S e m p r ed e
Princivallus de lmola Martino
Chrestede Damiani fris Dimaze PascolusMencoxii de Machina
Georgius Marini de Magistro ChresteAndreae de Bubogna
Juanno Christoph Marini de Greg6
 193

U samostanskomarhiuu sa. And,rije nalazi se samo br. 5

pergamena,jedna od ovih je baS divot-pergamena (1489.).Arhiv
ovoga samostana,koji je bio bogat propaoje.
U posjeduJavne dobrotvornostinalazi se jedan primjerak
statutaslobodncrapsheopdinc.Ovaj prijepisje napisanna pergameni
1597.(ex libro veteri Staturum). Ukra5enje dvjema slikama. Na
podetkuse nalazi ,Gospto od Karmelau,A ov koncu ,KrSienieIsusouoo.
Uvezanje u drvenekorice,obloZene crvenkastomkoZom,sa bogatim
zlatorezom.Na jednoj_i drugoj korici na sredini utisnut je grb Be-
nedettii slova Z. B. B. : Zan BattistaBenedetti.
Privatni arhivi obiteljskisvi su propali.

VIII. Bibliografija Raba.

1. P. DanieleFarlati: Illirici Sacri Tomus V. (a p.223-294.).
Venetiis1775.
2. Adolf Cerni: Dalmatinskiostrov Rab, v Praze1910.
3. Marie_Steyskalova: UditeljskakolonidKomenskyna Rabu
v Da l ma c iji,v B r ne 1910 .
4. D. J. Glinter: Die Insel Arbe. Graz 1912.
5. von W. Schleger:Arbe Stadt und Insel. Wiesbaden1914.
6. Friedr.Morton: Die Vegetationder nordalmatin.InselArbe
im Juni und Juli (Oesterr.botan.Zeitschr.1912.N. 5. ff.).
7 . C am illo M or ga n :D i e In s e l A rb e i h re J a g d u n d i hr W i l d.
,, ,Wien
,-
1909.helbstverlaq.
,' 8. DagehertFre!: S. GiovanniBatista(!) in Arbe (aus dem
Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes der K. K. Zentral fiir
De n ckmal.Hef t I . - lV . W i e n 1 9 1 1 .
9. DasehertFrey: Die Dom von Arbe. Wien 1912.
10.C. M. Ivekoviek. k. Baurat.:Die Entwickelungder mittel
alterlichenBaukunst in Dalmatien.Wien 1910.(prevod onoga Sto
se tite Raba u koledaru,,lvadi6"19t1.).
11. Eitelberger:Die MittelalterlichenKunstdenkmaleDalma-
tiens"Wien 1884.
12.Jakson: Dalmatia,the Quarneroand Istria. Oxford 1887.
13.Nekolikomanjih dlandiiau starijimagodiStima,,Bullettino
pe
' r l a a rcheologia e s t ori a D a l ma ta .
14.U IncEiostrii A. P. Galzigna:Statutodi Arbe(Archeografo
Triestinoser. II. sv. XXlll. str. 65-100. i 355-417.).

Xl. Pomagala.
!. !4danja, , J ugos l a v e n sAk
k ea d e rn i j e " .
2. V.'.Klai6:,,PovijestHrvata".
3 . Iv anLuc iusDe
: r e g n oD a l ma ti a e tC ro a ti a e .A m sterdam
1666
4 . Andr iiaDandolo :th ro n i c o nVe n e tu m.
5. JoS d?ugamanje vaZna.
13
194

X. Ilustracije.

Talijani oraiaju zaposjed.nati oloh Rah JagoslauiJi.

Narodna slaaa: Osloboilerye od Taldjano,

 SADRZAJ.
Predgovor3. str.
Zemlfoplsnl pregled 5.-46. str.
GeografskismjeStaj5. - Geologija 6. - lspetosttla 8.
Razvedenostobala 9. - Podneblieili klima 10. - NainiZai
srediSnjatemperatu ra 12.- KoliCin4oborine 12.- Ziv"evode
13. - Rasliristvo ili Flora 13. - Zivotinistvoili Fauna 16.
- More 20.- Naselienosti stanovni5tvo'22.- Zivot i du-
Sevnanadarenost26.--Zanimanie - 29.- Ratarstvo30.- Bilie
za trgovinu i tvornitarstvo 30. - Stotarstvo, Peradarstvb,
PCelarstvo32; - Ribarstvo 33. - Umrlosti zdravstvo35. -
NoSnje,domata jela, obiCajii zabave36.- Crkvenoi politilko
uredenje40. Skole, druStva i druge razne ustanove 42.
- Putevi, Hoteli, SvratiStai KupaliSta44.
Povllesnl pregled 47.-146. str.
A. Starigrdho-latinshiRab do 600. poslije Hrista 47.- Najstarija
povijest47. - Najstarijistalnigeografskipodaci47.- Kojega
je porijetla ime Arba 48. - Najstariji
-- stanovnici otoka Raba
49.'- Sukob Liburna s Grcima 49. Sukob s Rimljanima
50. - Rab rimska kolonija 52. - KrSeanstvou Dalmaciji 58.
- Prva seobanaroda ili seobagermanskihDlemena60. -
Druga seobanarodaili seobaslalenskih plemena61.
B. Rab hao au.tonomna opcina (od 600.-1409.) 63.-96. Obno-
vljenje bizantinske vlasti u Dalmaciji 64. Borba dvaju
carstvau Dalmaciji65. - DalmatinskiSlaveni primaju sv.
Krst i utemeljuju iod franaCkimvrhovniStvomsvoju drlavu
66. Pribli-Zehje'dalmatinskih gradova Hrvatskirj 66.
Sukob i borbe s Mlecima 70. - Petar KreSimiri Dalmacija
72. - Borbeza Dalmacijupod Arpadovcima75. - Ljudevit
AnZuvinacpovraeaDalmaciju hrvatsko-ugarskomkraljevstvu
78. - Za riutarnjih .borbariakon smrti kialja Ljudeviia Dal-
macija dolazi pod vlast mletatku 84. - Mletani kupuju Dal-
maciju od Ladislavanapuljskoga87. - Rab na izmaku XlV.
stoljr5ea89.
C. Rab prcd,mletadhom oIaSCu(1409.-1797.)97.-132. Mletani
postavljajutemeljesvojoj vlasti u Dalmaciji9T.- Sigismund
kralj ratuje za Dalmaciju99. - Kuga na Rabu 102.- Provala
Turika u Hrvatsku i ielidba hrvat-skoga narodana primorjei
na otoke 103.- Dalmatinskigradovise nadajuu svojeskoro
oslobodenje104.- Turci prov-al.luiu ponovnou Hrvatsku 108.
196

- B or bes U s k o c i ma1 1 0 .- Po n o v n eb o rbes Turci ma114.

- Propadanjemletatke republike 116.- Unutarnjestanje
Raba ood mletadkomvladavinom 120. - StanovniStvo122.
Rapski Patriciji 123.- Rapski pgtani 124.- Crkva i
svetenstvo727.- Zdravstvo129. - Skolstvo 130. Knji-
Zevnost130.- Umjetnosti131.
Rab kroz zadnjih sto godina (1797.-1918.)133.-146.
Prva austrijskavladavinau Dalmaciji 133.- Dalmacijapod
Francuzimaprikljutena kraljevini ltaliji 133.- Nove borbe
izmeducara Franje i Napoleona135.- Dalmacijase vra(a
pod austrijskuvlast 136.- Budenjenarodnesvijesti u Dal-
maciji 139.- Bachovhrvatskiapsolutizam144.- Narodnjaci
i autonomaSi145.
Setnje po gradu i otoku 147.-182. str.
Setnjapo slaromgrad,uili Kaldancu147. Glavni zvonik 148.
- Crkva sv. MarijeVelike 150.- Ciborij oltar 153.- Drveni
kor Kapela sv. Krila 153. - Poliptih 153.- Kip sv. Kristo-
fora 154.- Kapela sv. Sakramentaili kapela Zaro l5+. -
Kapela sv. Petra ili kapela Zudenico-Scafial5+. Sakri-
stija 155. - Samostansv. Antuna Opata 155.- Samostan
- -
s v . A ndr ij e l 5 T . C rk v i c as v . D u h a i l i s v . N i kol e158. LoZa
i s t ar i gr a d s k ito ra n j 1 5 8 .- Z n a m e n i ti j epri vatnezgradena
Kafdancu159.- Noui grad 159.- Gornja ulica ili ulcia Mi-
hovila Klaiea 159. Crkva sv. Justine 159.- Crkva sv.
KriZa 16l. BivSi samostani crkva sv. Ivana Evandeliste
162.- Zidine crkvice sv. Kristofora164.- Svjetovnezgrade
164. S re d n j au l i c a i l i u l i c a K ra l j i c eMari j e 164. P a-
lada Dom i n i s- N i mi ra 1 6 4 . P a l a d aT u dori n i C ernotaB a-
-
kota 167. Dolnja ulica ili Strosmajerova 168. - Gradski
bedemi 169.- Varo5 169.- Gradskaluka 172.- Komrlar
172. Samostansv. Eufemije173. KaStelina176.- Kali-
- -
front 177.- Mirine sv. DamijanpovrhBarbata178.- Barbat
178.-- Sv. Petar u Drazi 179.- Lopar 181.- Zakljuhk 182.
Dodatak 183 Niz rapskih biskupa 183. Niz rapskih pri-
or a i k nezo v a1 8 4 .- Po p i s ra p s k i h p a tri ci j ski hobi tel j i 186.
-
- Popis rapskih putana . . . 187. Arhiv na kot. Sudu 189.
- A r hiv s ta re ra p s k eb i s k u p i j e 1 9 0 . A rhi v stare rapske
plemeniteopdine192. Arhiv samostanasv. Eufemije 192.
- Arhiv samostanasv. Antuna 192.- Arhiv samostanasv.
A ndr ije19 3 .- S ta tu ts l o b o d n e ra p s k eo p ei neu posj eduj avne
dobrotvornosti193 Privatni arhivi 193. Bibliografija
Raba 193.- Pomagala193.- Ilustracije194.

Vlastnik i izdavad: ,,Franjevadkisamostansv. Eufemije", Otok Rab. - Odgovorni

urednik: Fra Vladislav Brusif , Otok Rab. - Tisak Zaklade Tiskare ,,Narodnih
Novina'.', Frankopanskaul.tr.26.U;"t6.Uajl,?fi?j"r.odgovara Dr. Janko Hiirer,
'outJ.rpvl' Sou,tanafg qrvq ousrdot1rua7