Univerzitet u Sarajevu

Prirodno-matematiki fakultet

Odsjek za geografiju

KATEGORIJE I KARAKTERISTIKE BESKUNIKA

Seminarski rad iz predmeta Humana geografija

Mentori: prof.dr. Rahman Nurkovi Studenti: Ana Gabri

doc.dr. Haris Geki Bakir Durakovi

Sarajevo, januar, 2017.

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................3

1. BESKUNICI KATEGORIJA DRUTVENO ISKLJUENIH.........................................4

2. OSNOVNE I GLAVNE KATEGORIJE BESKUNITVA..................................................6

2.1. Ljudi koji ive teko.........................................................................................................6

2.2 Ljudi koji ive u vanrednom smjetaju.............................................................................7

2.3 Ljudi koji ive u smjetaju za beskunike........................................................................7

2.4 Ljudi koji ive u ustanovama............................................................................................8

2.5 Ljudi koji ive u nekonvecionalnim stanovima, zbog nedostatka stambenog prostora....8

2.6 Ljudi koji privremeno ive u konvencionalnim stanovima sa porodicom i prijateljima,

zbog nedostatka stambenog prostora......................................................................................9

ETHOS - Europska tipologija beskunitva i stambene iskljuenosti................................9

3. TRENDOVI U BESKUNITVU NA OSNOVU KATEGORIJA.....................................12

3.1 Struktura kuanstva.............................................................................................................12

3.2 Trajanje beskunitva..........................................................................................................13

3.3 Prihodi i zapoljavanje....................................................................................................13

3.4 Potrebe za podrku..........................................................................................................14

3.5 Ljudi koji ive teko........................................................................................................15

3.6 Profili mladih beskunika...............................................................................................15

9. ZAKLJUAK.......................................................................................................................16

10. IZVORI I LITERATURA...................................................................................................17

2
UVOD
Beskunitvo je jedan od najekstremnijih oblika iskljuenosti. Ljudi koji nemaju trajno
prebivalite mogu biti odsjeeni od mnogih svakodnevnih aktivnosti koje drugi smatraju
normalnima poput odlaska na posao, posjedovanja bankovnog rauna, primanja pote

Neki beskunici namjerno odabiru ivot na ulici, spavanje na javnim mjestima, draa im je
sloboda od ogranienja vlasnitva i imovine. Ali, velika veina nema takvih elja, oni su
gurnuti u beskunitvo i nisu na to mogli utjecati. Jednom kad se nau bez trajnog
prebivalita, njihovi se ivoti katkad pogoravaju zbog tekih uvjeta i deprivacije.

Vrlo je teko utvrditi koliko beskunika postoji u svijetu, jer zemlje imaju razliite pravne
definicije za beskunitvo. Prirodne katastrofe i graanski nemiri kompliciraju samu sliku o
tome te je teko rei broj osoba koje svakodnevno ive na ulici.

Rad se sastoji od tri glavne sadrajne etape. U prvoj etapi, objanjenja je kategorija drutveno
iskljuenih beskunika. Zatim u drugoj i treoj etapi je najvaniji sadrajni dio seminarskog
rada. Prikazane se osnovne i glavne kategorije i trendovi u beskunitvu na osnovu kategorija.
Kroz izuavanje literature, dolazi se do zakljuka da postoji est osnovnih kategorija, iji
podaci su u seminarskom radu, tabelarno prikazani. Trendovi o beskunitvu se veu na
prethodnu etapu, uz samo detaljniji opis i kroz nekoliko primjera. Primjeri se veinom
zasnovani i odnose se na drave lanice Europske unije.

Moja drava je Bosna i Hercegovina.

Ostao sam bez osnovnog doma.

Pripadam vrhu socijalnih problema drutva, ali ne i drutva i vlasti ove drave.

Rekli su mi da beskunitvo nije dugorono, nego kratkorono stanje.

Uporno me stavljaju ispod tepiha, a kad me sretnu svi okreu glavu. I Veliki i mali. Uz to me
jo zovu narkiem, alkoholiarem i lijeninom!

edan sam i eljan svega i rada i ljudi. Ne mogu se sam izvui iz trenutne situacije.

Nisam namjerno izabrao ovaj put, splet raznih okolnosti me doveo na rub...

3
1. BESKUNICI KATEGORIJA DRUTVENO ISKLJUENIH

Tko su beskunici? esto kad se susretnemo s beskunikom na ulici okrenemo glavu u nadi
da to nismo uope vidjeli ili ga pogledamo s gnuanjem. Veina ljudi boji se uope sresti s
takvom osobom jer misle da e ih napasti ili opljakati. Odakle potjee ta misao ili
stigmatizacija odnosno obiljeavanje nekoga kao negativne ili opasne osobe? U Americi
krajem 18. stoljea se pojavljuju prve skupine nastanka beskunika odnosno u to vrijeme su se
nazivali teki prosjaci i skitnice. Pojavom industrijalizacije i urbanog razvoja 1820-ih godina
broj beskunika se znatno poveao, to jest velik broj je skitao od mjesta do mjesta u potrazi za
poslom. Kasnije, poslije Prvog svjetskog rata sve vei broj ljudi postaju beskunici, a razlozi
su nezaposlenost, prirodne katastrofa, posljedice rata i bolest. Moe se zakljuiti da se do
danas nije mnogo toga promijenilo jer su razlozi isti samo su drugaije upakirani.
Beskunitvo se javlja meu obiteljima s djecom i pojedincima, u ruralnim sredinama kao i
velikim gradovima. Ovisno o okolnostima, dugotrajnost beskunitva moe varirati od dana
do godine. Osobe relativno dugo ostaju u statusu beskunika zato to se beskunitvo
doivljava kao problem privremenog stanja, a borba da se izae iz njega ovisi upravo o tom
pojedincu. Vrlo je teko utvrditi koliko beskunika postoji u svijetu, jer zemlje imaju razliite
pravne definicije za beskunitvo. Prirodne katastrofe i graanski nemiri kompliciraju samu
sliku o tome te je teko rei broj osoba koje svakodnevno ive na ulici. Brojevi koji se
spominju u socijalnim slubama, odnosno broj onih koji koriste prenoita nije realan, naime
smatra se da je ta brojka mnogo vea. Razliite zemlje i razliite socijalne organizacije jo
uvijek raspravljaju o tome koja skupina tono spada u beskunike. Beskunici su ljudi koji
nemaju doma, pa spavaju u besplatnim sklonitima ili na javnim mjestima koji nisu
namijenjena za stanovanje smatra ljude beskunicima ako su ispunili jedan od ova tri uvjeta:

- nemaju mjesto stalnog ivljenja

- mjesto spavanja im je prenoite, hotel koji im je platila socijalna sluba ili neadekvatno
mjesto kao ulica

- spavaju kod prijatelja ili obitelji, ali tamo mogu biti najdue pet dana tjedno

Federacija nacionalnih organizacija16 koje rade s beskunicima (FEANTSA) kod definiranja

i tipologije beskunitva uzima u obzir fiziku, socijalnu i pravnu dimenziju stanovanja te
razvija etiri osnovne kategorije:

4
 Bez krova nad glavom (ljudi koji ive na ulici i oni koji koriste prenoita za beskunike).
- Bez doma (ljudi koji ive u hostelima za beskunike, u privremenom smjetaju, sklonitima
za ene, azilima za strance, privremenim smjetajima za radnike imigrante, u zatvorima i
medicinskim institucijama te svim ostalim vrstama subvencioniranog i privremenog
smjetaja)

Bez sigurnog stanovanja (ljudi koji privremeno ive sa irom obitelji ili prijateljima, koji
nemaju legalno pravo na smjetaj koji koriste, koji ive u stanovima iz kojih im prijeti
deloacija ili osobe koje ive u stalnoj prijetnji od obiteljskog nasilja).

- Bez adekvatnog stanovanja (ljudi koji ive u privremenim i nestandardnim strukturama

poput kamp kuica, u zgradama koje su predviene za ruenje ili neprimjerene za stanovanje
kao i smjetaj u prenapuenim stanovima).

Postoje tri osnovne vrste beskunitva. Haralambos smatra da se privremeno beskunitvo

dogaa kada su pojedinci iseljeni iz svojih domova na neko vrijeme, ali ne ostanu bez krova
nad glavom za dugo. To bi moglo biti zbog neke vrste oteenja njihovog mjesta stanovanja
poput poara ili prirodne katastrofe. Indicije beskunitva javljaju se kada osoba gubi svoje
mjesto prebivalita. Razlog moe biti izgubljeni posao ili dui boravak u bolnici, te im je
potrebno neko vrijeme da se vrate normalnom ivotu. Dugotrajno beskunitvo odnosi se na
pojedince koji ostaju bez krova nad glavom za dugo vremensko razdoblje i mogu ak i
umrijeti kao beskunici. Oni ne mogu puno uiniti da bi promijenili svoju situaciju, ponekad
zbog ovisnosti ili svog zdravstvenog stanja. Neki od beskunika ak su navikli ivjeti ovaj tip
ivota i ne trae naina da poboljaju svoju situaciju. Beskunici esto ne mogu ostvariti svoja
prava na glasovanje i pristupiti osnovnim uslugama. Podravanjem i ostvarivanjem ljudskih
prava i smanjenja stupnja drutvene iskljuenosti treba djelovati preventivno. Iako smo
svjesni da svi beskunici nisu u stanju raditi, odnosno biti stalno zaposleni, potrebno im je
pruiti razliitu vrstu podrke odnosno ostvariti ili pruiti socijalna i ljudska prava. 1
Bejakovi, P. Vodi za socijalnu ukljuenost. Institut za javne financije, 2009.

1 Bejakovi, P. Vodi za socijalnu ukljuenost. Institut za javne financije, 2009.

5
2. OSNOVNE I GLAVNE KATEGORIJE BESKUNITVA

Prema tipologiji beskunitva postoji est glavnih i osnovnih kategorija, a to su:

1. Ljudi koji ive teko

2. Ljudi koji ive u vanrednom smjetaju

3. Ljudi koji ive u smjetaju za beskunike

4. Ljudi koji ive u ustanovama

5. Ljudi koji ive u nekonvecionalnim stanovima, zbog nedostatka stambenog prostora

6. Ljudi koji privremeno ive u konvencionalnim stanovima sa porodicom i prijateljima,

zbog nedostatka stambenog prostora

7.

2.1. Ljudi koji ive teko

Prema podacima iz 2013. godine u kategoriji Ljudi koji ive teko po zemljama je izgledalo
ovako:

Tabela 1 Kategorija: Ljudi koji ive teko

panjolska 3 280
Maarska 3 231
Ujedinjeno Kraljevstvo 2 414
vedska 280
Slovenija -
Izvor 1 EOH Comparative Studies on Homelessness

Na osnovu prikazane tabele moe se vidjeti da je u ovoj kategoriji bilo najvie ljudi u
panjolskoj, zatim Maarskoj, dok za Sloveniju nisu prikazani podaci. Zatim, poraavajua je
brojka u Ujedinjenom Kraljevstvu, s obzirom da je Ujedinjeno Kraljevstvo jedno od
ekonomskih razvijenijih podruja.

Prema procjenama i statistikim podacima, u svijetu je 1,3 milijarde ljudi koji ive teko.

2.2 Ljudi koji ive u vanrednom smjetaju

6
Prema podacima iz 2013. godine u kategoriji Ljudi koji ive u vanrednom smjetaju po
zemljama je izgledalo ovako:

Tabela 2 Kategorija: Ljudi koji ive u vanrednom smjetaju

panjolska 2 895
Maarska 3 877
Ujedinjeno Kraljevstvo 8 500
vedska 1 100
Slovenija 136
Izvor 2 EOH Comparative Studies on Homelessness

Prema podacima koji se tabelarno prikazani, moe se rei da iz ove kategorije je najvie ljudi
u Ujedinjenom Kraljevstvu, zatim Maarska ima enormni porast, dok je u ovom sluaju
zastraujua brojka u vedskoj, s obzirom na njezin standard i razvoj.

Smjetaj nije nuno osiguran u ovoj kategoriji, te su podaci dobiveni iz slubeno lincenciranih
sklonita i dnevnih centara.

2.3 Ljudi koji ive u smjetaju za beskunike

Prema podacima iz 2013. godine u kategoriji Ljudi koji ive u smjetaju za beskunike po
zemljama je izgledalo ovako:

Tabela 3 Kategorija: Ljudi koji ive u smjetaju za beskunike

panjolska 11 279
Maarska 5 047
Ujedinjeno Kraljevstvo 31 000
vedska 5 130
Slovenija 1365
Izvor 3 EOH Comparative Studies on Homelessness

U ovoj kategori postoje i potkategorija, te su brojke u pojedinim dravama visoke, a to je

rezultat zbira svih potkategorija. Na osnovu tebelarnog prikaza, uoava se najvii broj u
Ujedinjenom Kraljevstvu, zatim panjolskoj, a najmanji je u Sloveniji.

Potkategorije:

Beskunici/hosteli, privatni smjetaj, prijelazni smjetaj i sklonita za ene.

7
2.4 Ljudi koji ive u ustanovama

Prema podacima iz 2013. godine u kategoriji Ljudi koji ive uustanovama po zemljama je
izgledalo ovako:

Tabela 4 Kategorija: Ljudi koji ive u ustanovama

panjolska -
Maarska -
Ujedinjeno Kraljevstvo -
vedska 2 410
Slovenija 67
Izvor 4 EOH Comparative Studies on Homelessness

Za ovu kategoriju, za sve drave nisu bili dostupni podaci iz ovog perioda, te na osnu ovoga
moe se rei da vedska ima velik broj stanovnitva koji ivi u ustanovama.

U ovoj kategoriji, potkategorije su:

- Ljudi koji ive u zdravstvenim ustanovama

- Ljudi koji ive u kaznenim ustanovama

2.5 Ljudi koji ive u nekonvecionalnim stanovima, zbog nedostatka stambenog

prostora

Prema podacima iz 2013. godine u kategoriji Ljudi koji ive u nekonvencionalnim

stanovima, zbog nedostatka stambenog prostora po zemljama je izgledalo ovako:

Tabela 5 Kategorija: Ljudi koji ive u nekonvencionalnim stanovima, zbog nedostatka stambenog prostora

panjolska -
Maarska -
Ujedinjeno Kraljevstvo -
vedska -
Slovenija 3 829
Izvor 5 EOH Comparative Studies on Homelessness

Podaci za ovu kategoriju za veinu zemalja nisu bili dostupni, a iz priloenog se moe vidjeti
da Slovenija ima brojku u ovoj kategoriji od 3 829 ljudi.

8
U ovoj kategoriji, potkategorije su: Mobilne kuice, nekonvencionalne zgrade i privremene
graevine .

2.6 Ljudi koji privremeno ive u konvencionalnim stanovima sa porodicom i

prijateljima, zbog nedostatka stambenog prostora

Prema podacima iz 2013. godine u kategoriji Ljudi koji ive u skonvencionalnim stanovima
sa porodicom i prijateljima, zbog nedostatka stambenog prostora po zemljama je izgledalo
ovako:

Tabela 6 Ljudi koji privremeno ive u konvencionalnim stanovima sa porodicom i prijateljima, zbog nedostatka
stambenog

panjolska 5 294
Maarska -
Ujedinjeno Kraljevstvo -
vedska 4 900
Slovenija -
Izvor 6 EOH Comparative Studies on Homelessness

Na osnovu ove tabele, moe se zakljuiti da je visok broj u panjolskoj, a kroz nekoliko
brojki manje je i vedska. Za ostale drave, brojke nisu bile dostupne.

ETHOS - Europska tipologija beskunitva i stambene iskljuenosti

Beskunitvo je jedan od glavnih drutvenih problema kojima se bavi strategija Socijalna

zatite i ukljuivanja EU-a. Prevencija beskunitva ili rjeavanje stambenog pitanja
beskunika zahtijeva razumijevanje puta i procesa koji dovode do beskunitva, a time i
iroku percepciju znaenja beskunitva. FEANTSA (Europski savez organizacija koje rade s
osobama koje su beskunici) je razvio tipologiju beskunitva i stambene iskljuenosti
nazvanu ETHOS. ETHOS tipologija poinje s konceptualnimokvirom u kojem se definiraju
tri podruja koja ine dom, pri emu odsutnost jednog od njih slui za oznaavanje
beskunitva. Imati dom podrazumijeva: imati odgovarajue obitavalite (ili prostor) koji je u
iskljuivom posjedu osobe i njegove / njezine obitelji (fizika domena); biti u mogunosti
odravati privatnost i odnose (drutvena domena), i imati zakonsko pravo na koritenje
(pravna domena). To dovodi do 4 osnovnaoblika ili koncepta bez krova nad glavom, bez
stana, kue, nesigurno stanovanje i neadekvatno stanovanje, a sva etiri oblika mogu se
opisati kao nedostatak doma. ETHOS stoga klasificira osobe koje su beskunici prema
9
njihovoj ivotnoj ili situaciji doma. Ove konceptualne kategorije podijeljenesu u 13
operativnih kategorija koje se mogu koristiti za definiranje razliitih svrha politike kao to je
mapiranje problema beskunitva, razvoj, monitoring i evaluaciju politika.

KATEGORIJE

1. Osobe koje ive u tekim uvjetima i ive na ulicama ili javnim prostorima, bez sklonita
koje bi se moglo smatrati prostorom za ivot bez krova nad glavom.
2. Osobe u nunom smjetaju, osobe koje nemaju stalno boravite ve koriste prenoite ili
sklonite skromnog standarda.
3. Hosteli za beskunike, osobe u smjetaju za beskunike, privremeni smjetaj i prijelazni
potpomognuti smjetaj gdje se oekuje da e se ovakav smjetaj trajati kratko vrijeme
4. Osobe u sklonitu za ene, sklonite za ene, ene smjetene zbog nasilja u obitelji i
oekuje se da e njihov smjetaj trajati krae vrijeme.
5. Privremeni smjetaj / prijemni, osobe u smjetaju za imigrante centri, smjetaj za radnike
migrante.
6. Kaznene ustanove bez raspoloivog stanovanja prije izlaska iz ustanove, zdravstvene
ustanove i osobe koje bi trebale biti putene iz institucija stambenog pitanja.
7. Stambena skrb za starije beskunike bez kue i stana, te osobe koje primaju dugoronu
potporu (zbog beskunitva).
8. Privremeno kod rodbine / prijatelja zbog nedostatka stanova ivi u stanu ali ne obinom ili
posebno lociranom, podstanari bez ugovora o najmu Zauzimanje stana bez stanarskog
stambenog prostora odnosno nezakonito zauzimanje stana.
9. Provedba zakonske odluke(najam) gdje su izdani nalozi za deloaciju.
10 Osobe koje ive pod prijetnjom.
11. Pokretne kue.
12. Osobe koje ive u neprimjerenim stambenim uvjetima.
13 Osobe koje ive u ekstremno prenaseljenim stanovima.

10
3. TRENDOVI U BESKUNITVU NA OSNOVU KATEGORIJA

vedska i Francuska biljee porast beskunitva.

Jedina zemlja s nedavnim smanjenjem beskunitva je Finska.

Mjesta u sklonitima su smanjena, aili i broj hostela.

Broj beskunika koji stambeni prostor dijele sa prijateljima i roacima se smanjio.

Poveana nezaposlenost, uinci ekonomske krize, smanjenje socijalnih naknada i

barijera u zdravstvenim uslugama i socijalnim slubama, potencijalno doprinose
da raste beskunitvo u ekoj, Danskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.

Povean je i broj imigranata beskunika u Francuskoj i panjolskoj.

11
3.1 Struktura kuanstva
Veliki broj usamljenih beskunika i samohranih roditelja irom Evrope

Istraivanje u Ljubljani je pokazalo da je 60% beskunika nikad nije bilo u braku, a 25% njih
je razvedeno. Vie od 50% nemaju djecu.

U vedskoj, 48% beskunika ena je imalo dijete do 18. godine, za razliku od mukaraca
(29%).

Velika Britanija ima veliki broj samohranih ena beskunika. Oko 42% od usamljenih
beskunika koji koriste usluge beskunitva u Engleskoj su ene (2013/2014).

Grafikon 1. Procenat porodica beskunika koji su prije imali stalni krov nad glavom

Izvor 7 http://www.coalitionforthehomeless.org/record-shelter-numbers-explained-in-one-graph/

3.2 Trajanje beskunitva

Definicije trajanja beskunitva po koliini i vrsti podataka se razlikuju u zemljama Evrope.

Podaci o trajanju beskunitva u Velikoj Britaniji su prilino limitirani.

Podaci iz lanca uzdune baze podataka o osobama koje ive teko na Londona ukazuju na
prisutnost male grupe ljudi sa visokim potrebama.

Prosjek trajanja beskunitva u zemljama EU iznosi 1-5 godina.

Grafikon 2. Broj beskunika na 100.000 stanovnika u Velikoj Britaniji, 1998-2014.

12
Izvor 8 http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160105160709/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/pop-
estimate/population-estimates-for-uk--england-and-wales--scotland-and-northern-ireland/population-
estimates-timeseries-1971-to-current-year/rft---table-4.zip

3.3 Prihodi i zapoljavanje

Podaci o izvorima prihoda za beskunike su dostupni za veinu zemalja EU. Jasno se vidi
veza izmeu beskunitva i nezaposlenosti, iako opseg u kojem su beskunici sudjelovali u
plaeni posao znaajno varira, od manje od 5% u nekim zemljama do ak 25% u drugima.

U vedskoj, istraivanje iz 2011. godine pokazuje da je vrlo mali broj beskunika imao prihoe
od nesamostalnog rada (5%). 49% beskunika bili su ovisni o socijalnoj pomoi.

U Velikoj Britaniji je rastui trend u kojem beskunici trae posao. Recentnim istraivanje
dolo se do broja od 10.256 nezaposlenih beskunika.

13
Slika 1 Beskunici na radnom mjestu

Izvor 9 http://larkinstreetyouth.org/hire-up-employment/

3.4 Potrebe za podrku

Postoji iroki obrazac koji ukazuje na to da drave lanice sjeverne EU imaju vee
koncentracije beskunika sa sloenim potrebama podrke od onih na istoku i na jugu.

U Sloveniji se veinom obraaju za pomo alkoholiari (61%) i ljudi koji konzumiraju opojna
sredstva (40%). Samo beskunika je hospitalizirana.

U vedskoj 2011 ocjena beskunitvo pokazala je da 40% svih beskunika imala problem sa
koritenjem droga / alkohola.Neto vie od treine beskunika su imali problema mentalnog
zdravlja (36%).

Istraivanja u VB su pokazala da je problem mentalnog zdravlja beskunika u uskoj vezi sa

koritenjem droge i alkohola.

14
Izvor 10 http://www.hwns.org.uk/

Slika 2. Primjer ustanove za beskunike u Velikoj Britaniji

3.5 Ljudi koji ive teko

Istraivanja su pokazala da unutar kategorija beskunika u jednoj zemlji, postoje oni koji ive
lakim ivotom i oni koji ive teim.Mentalni bolesnici, alkoholiari, te narkomani su
kategorije koje spadaju u grupu ljudi koji ive teko.

U vedskoj, 14% beskunika su ivjeli teko (4500 ljudi.). Veina su bili mukarci 67%, a
ene 33%.Prema podacima iz 2013. u Velikoj Britaniji je teko ivjelo oko 6000 beskunika.
19% njih su bili korisnici alkohola/droge, 12% mentalni bolesnici.

3.6 Profili mladih beskunika

Uzroci beskunitva mladih ljudi u zemljama EU, lei u:

15
 prevelike potrebe
mentalni problemi
koritenje alkohola i droge.

Anketa meu beskunicima u vedskoj 2011., je pokazala da je oko 26% beskunika mlado
stanovnitvo (18-25). 59% su bili mukarci, a 41% ene.U Velikoj Britaniji istraivanje iz
2008. je dolo do brojke od 75.000 beskunika, od 16 do 24 godine.

16
9. ZAKLJUAK
Vrlo je teko utvrditi koliko beskunika postoji u svijetu, jer zemlje imaju razliite pravne
definicije za beskunitvo. Razliite zemlje i razliite socijalne organizacije jo uvijek
raspravljaju o tome koja skupina tono spada u beskunike.

Podravanjem i ostvarivanjem ljudskih prava i smanjenja stupnja drutvene iskljuenosti treba

djelovati preventivno. Iako smo svjesni da svi beskunici nisu u stanju raditi, odnosno biti
stalno zaposleni, potrebno im je pruiti razliitu vrstu podrke odnosno ostvariti ili pruiti
socijalna i ljudska prava. Beskunitvo je jedan od glavnih drutvenih problema kojima se
bavi strategija Socijalna zatite i ukljuivanja EU-a. Prevencija beskunitva ili rjeavanje
stambenog pitanja beskunika zahtijeva razumijevanje puta i procesa koji dovode do
beskunitva, a time i iroku percepciju znaenja beskunitva.

Prema tipologiji beskunitva postoji est glavnih i osnovnih kategorija, a to su: Ljudi koji
ive teko, ljudi koji ive u vanrednom smjetaju, ljudi koji ive u smjetaju za beskunike,
ljudi koji ive u ustanovama, ljudi koji ive u nekonvecionalnim stanovima, zbog nedostatka
stambenog prostora i ljudi koji privremeno ive u konvencionalnim stanovima sa porodicom i
prijateljima, zbog nedostatka stambenog prostora. Na osnovu kategorija, moe se zakljuiti da
sve drave Europske unije, procentualno imaju uee u svim kategorijama. Na vrhu u svim
kategorijama je Ujedinjeno Kraljevstvo, vedska, panjolska, Maarska i Slovenija.

to se tie trajanja beskunitva, definicije trajanja beskunitva po koliini i vrsti podataka se

razlikuju u zemljama Evrope. Podaci o trajanju beskunitva u Velikoj Britaniji su prilino
limitirani. Podaci iz lanca uzdune baze podataka o osobama koje ive teko na Londona
ukazuju na prisutnost male grupe ljudi sa visokim potrebama. Prosjek trajanja beskunitva u
zemljama EU iznosi 1-5 godina.

Ono to je bitno kao zakljuak ovoga navesti, jeste da veina zemalja Europske unije
pokuava, prije svega smanjiti broj beskunika u samim kategorijama, a zatim duinu trajanja.
Drave uvode niz pomagala, potiu na rad, na bolje uslove i bolju zatitu.

17
10. IZVORI I LITERATURA
1. Busch-Geertsema,V, Benjaminsen L, Filipovi Hrast, M, Pleace, N: EOH Comparative
Studies on Homelessness, Brisel 2014.
2. Daniels, P, Bradshaw, M, Shaw, D, Sidaway, J: An introduction to human geography
issues for the 21st century, 3rd Edition
3. Bejakovi, P. Vodi za socijalnu ukljuenost. Institut za javne financije, 2009.
4. http://larkinstreetyouth.org/hire-up-employment/
5. http://www.coalitionforthehomeless.org/record-shelter-numbers-explained-in-one-
graph/
6. http://www.hwns.org.uk/

18