GORISNIAK Dae a ISTORICARA BOSNE I HERCEGOVINE : ANNUAIRE DE LA SOCIETE HISTORIQUE DE BOSNIE ET HERZEQOVINE GODINA XI 1960 Redakcioni odbor Dr. BRANISLAV DURDEV, Dr. HAMDIJA KAPIDZI0, Dr. ESAD PASALIC * Odgovorni urednie Dr, HAMDIJA KAPID2IC = Sarajevski grafidici zavod, Sarajevo — 196.Ing. arh, Alija Bejtié NOVA KASABA U JADRU (gradevinsko-urbanistitki razvoj naselja kao tipa Karavanske varo’i), MUSA-PASA I NJEGOVA’ZAKLADNICA Ova razmatranja o postanku i razvoju Nove Kasabe io arhi- tekturi starijeg doba u toj varosici temelje se jednim dijelom na autentitnoj i izvanredno vrijednoj arhivalnoj, gradi te, drugim di- jelom, na prouéavanjima yrSenim na terenu. Historijski materijal prvome redu tri vaina, a dosad neobjavijena turska je nosilac, a ujedno i utemeljitelj toga naselja bu- dimski vezir Musa-paSa: to su dva fermana sultana Tbrahima iz. god. 1641, a treéi je Musa-paSina vakufnama ili zakladnica iz god, 1643. kojom on na obali Jadra podite niz, objekata kao svoje zaduzbine, za nas danas historijske spomenike, i uspostavlja niz ekonomskih in- strumenata i time udara temelj novome naselju, lizu pojedinih mjesta iz tih dokumenata, valja neSto pob! osnivatu toga mjesta, Musa-pagi, io rukopisima navedenth isprava. Prema pristupaénim podacima, Musa-paga je domaéi éovjek. Is- tige se da je rodom iz Vikota, izmedu Foée i Pljevalja, iz zaimske po- rodice Vehabegoviéa, ali se ne zna izvor toj twrdnji’). Iz njegove zak~ ladnice saznajemo da mu je ocu bilo ime Meh me di da je imao bra- ta po imenu. Mahmudagu, koji je, Gini se, bio na Musa-pasinu dvoru u Budimu, ali se ne zna tatno- dime. se havio. U sluzbi. turske carevine sretamo Musa-paiu najprije kao-silahdara Murata IV, a po~ slije, god. 1040/1630, postao je namjesnik u Egiptu, U. kasnijim go- dinama bio je lam carskog divana i tri puta namjesnik u Budimu. God. 1055/1645. Musa~paia je imenovani admiralom turske mornarice (capudan-paia). Na toj duznosti je poginuou pomorskoj bici kod Ne- groponta 22, januara 1647,, Setiri godine poslije gradnje zaduzbina u 3) Dr S. BaSagié, Znamoniti Hrvati Boinjacl i Hercegovei’ u turskoj arevinl, Zagreb 1931, str. 52. Goatinjak Druitva istoridara BUT 15Jadru’). Tijelo mu je preneseno i sahranjeno u varigradskoj-éetvrti ‘Uskudar’), : ‘Musa-paga je zasluzan i na polju kulturne i ekonomske historije- nadih krajeva. Prema podacima, koje nam pruia Evlija Celebija’i do~ kumenti koje éemo kasnije navoditi, on je o svome troSku pogradio i kao vakuf zavjeStao niz objekata u Beogradu, Budimu, Jadru (dana- Snja Nova Kasaba) i Donjoj Tuzli. Razloge njegove odluke o osnivanju kasabe baS u Jadru objagnjava djelomitno jedno mjesto u njégovoj zakladnici za zaduébine u Jadru. Iz toga se podatka jasno vidi da je Musa-paga na tome podruéju, upravo na podrudju sela Kovateviéi i Gojkoviti,posjedovao dijelove ¢ifluka kneza Gojka kao svo- jumalikanu, a to znaéi da je uzivao prihode s toga posjeda i da je, tim putem, imao izravnu vezu s tim krajem. Tim razlozima treba, sva~ kako, dodati i prometne potrehe, koje istiée, kako Gemo pokazati, 1 ‘Musa-paéa, ali da nije otprije poznavao taj kraj i imao vezu s njim, Malo je vjerovatno da bi Musa-pasa prometne potrebe rje$avao baé u Jadru, jer bilo je jo8 mjesta i krajeva koji su imali iste takve pot- rebe. Danas u Novoj Kasabj ne znaju odakle je Musa-paga rodom, a JoS manje da je imao kakve veze sa tim krajem, samo se istite kako. je naifao kroz ovaj kraj i u njemu naiao vrlo siromagan narod pa otpoteo tu graditi zaduzbine — kako kazuju — da se narod zaposli i da kasnije ima o éemu raditi, Musa-paSina zakladnica za zadubine u Jadru, kasnijoj Novoj Kasabi, saéuvala se u originalu, a nalazi se danas u Gazi Husrevbego- voj biblioteci u Sarajevu, u dosijeu vakufnama pod br. 194, Pisana je- u obliku knjige u koZnatom povezu Giji listovi imaju velitinu 25,5 X 15 cm. Datirana je u Budimu u prvoj dekadi rebiul-evela god. 1053, tj. izmedu 20. i 29. maja 1643. To istodobno znati da je i napisana u Budimu, gdje je tada Musa-paia doista sluzbovao. Tekst je sastavio { napisao, vidi se iz napomene na kraju vakufname, neki Ab dul ba- ki, sin Mustafin, éehaja (kethoda), vjerovatno Glan Musa-paii-- na divana, Pismo je neshija. Zakladnica je imala sega trideset i ée~ tiri lista, ali su u posljednje vrijeme nesfala éetiri s kraja knjige. Na strani 1a nalazi se imza i muhur budimskog kadije Abdulaha, sina Husejnova koji je potvrdio i legalizirao zakladnicu i u to ime stavio te znakove na ispravu. Ispod te kadijine potvrde nalazi se tugra on- dainjeg sultana Ibrahim-hana, sina sultana Ahmed-hanova. Tekst zakladnice podinje na iduéoj, 1b strani, Noviji prepis te isprave: za- jedno s tekstom s onih izgubljenih listova, nalazi se taloder u Gazi- Husrevbegovoj biblioteci, u sidzilu vakufnama (sv. I. str. 159) a donio ga je i Kadié u svojoj Kronici (sv. 111, dio 10), str. 80-95, : Na stranama 27 i 28 te 29 i 30 originala zakladnice nalaze se toj zakladnici savremeni: prepisi dva fermana ranijeg datuma o Musa- painim posjedima u Jadru, koji se ukljuéuju u vakuf. Prvo je fer-- %) Mehmed Sureyya, Sicilli Osmani, sv. 4, Istanbul, str, 521-522. 4) Kadléeva Kronika u Gazi Husrevbegovoj (GH) biblioteci u Sarajevu,. sv. ILI, dio II, str. 104227 man sultana Ibrahima, kojim se dozvoljava Musa-paSi osnivanje ka~ sabe te gradnja dZamije i hana i kojim se Ziteljstvo buduée kasabe oslobada poreza s datumom iz prve dekade diumadel- ahara 1051, tj iz dana od 7. do 16. IX 1641. godine. I drugi je ferman izdao isti sul- tan, samo s tom razlikom 3to je taj ferman datiran neito kasnije, 5 rediépa 1051. 1j-10. X 16415 i Sto je to zapravo potvrda Malije a ujed- no carsko naredenje da se odredbe iz prethodnog fermana imaju taéno provoditi. Tekst toga drugog fermana nalazio se na strani 29, 30 i 31. Strana 31 sa zavrSetkom je izgubljena, ali se puni prepis nalazi u spomenutom sidzilu vakufnama (str. 157). Autentitnost teksta u citavom rukopisu, i zakladnice, i dva spo- menuta fermana, zajamiéen je Zigom spomenutog budimskog kadije, a ta potvrda provedena je tako Sto je taj kadija otisnuo svoj muhur na sastavu svaka dva lista u éitavorn rukopisu, Kasnije je na margini zakladnice, na strani 25b i 26-a, upisana nadopuna zavjeStanja za Tuzlu, ai taj je tekst posebno ovjeren mu- hurom budimskog kadije. SADRZAJ FERMANA I ZAKLADNICE Fermanom iz prve dekade dum. IL 1051. odnosno izmedu 7. i 16, IX 1641,, koje je upuéeno bosanskom beglerbegu, bosanskom def- terdaru i biréanskom Kadiji, saopStava se sljedece: Budimski muhafiz, carski vezir i serdar Musa-paia poslao je Visokoj Porti molbu ovoga sadrZaja: U bosanskom sandZaku, u na- hiji Biraé, a u ataru sela Gojkovié javni drum vodi kroz tjesnac, Klanac (derbent). Tu je prije stajao jedan han pa je izgorio, te se sad putnici nalaze u neprilici pa, osim toga Sto imaju potekkoéa u puto- vanju, konaée po kuéama siromaine raje zajedno sa kuénom éeljadi. Time ‘se raja wznemiruje i pravi joj se nasilje, pa se zbog toga ta raja potela raseljavati odatle. Na osnovu toga trazi (Musa-pasa) do- zvolu da u spomenutom kraju napravi déamiju i dva hana i da uz pristanak viasnika kupi na podruéju spomenutog sela Sest parcela baStinske zemlje koje imaju karakter filurdijske zemlje i koje su kao takve upisane u carskoj defterhani s godiinjim filurdzijskim prihodom od 1890 akéi. Dalje, Musa- paa trazi da na toj baStinskoj zemlji osnuje kasabu te da ta kasaba bude oproitena od svih daéa, osim Sto bi mutevelija (upravnik) buduéeg Musa-paSina vakuia da- vao propisane daée carskoj miriji, i dalje da se u Ziteljstvo toga mijesta poslije toga nema prava da se mijeSa u odnosu na ubiranje daga niko od strane mirije, miri-mirana, vojvoda, niti ostalih driav- nih sluzZbenika. — Na osnovu takve Musa-pasine molbe izdaje se ovim fermanom carska dozvola sliedeéeg sadriaja: »Neka se na spome- nutom mjestu osnuje kasaba te podigne d¥amija i han (sicl), Tako isto kad na spomenuti naéin sluzbenici koji su odredeni za sakuplja- nje filurije naplate.od mutevelije resmove na bastinske zemlje, me- du stanovnike buduée kasabe nema prava da se mije’a niko od car 1sZitelja koji Zive na spomenutoj zemlji, uéini kakvo kriviéno djelo, ito se utvrdi, mutevelija ée osobno dati provesti ono sto Serijat “ propisuje, a neée dopuitati da se preseljava u koji drugi kadiluke. * J“. Kada je Musa-paSa dobio spomenutu dozvolu od sultana, pri- stupio je otkupu zemlje i izgradnji svojih zaduzbina, te je to sve bilo * gotovo veé u maju godine 1643. O tome se u zakladnici, koja je tada “ Tegalizirana; daju sljedeét podaci: -__ Veliki vezir sultana Ibrahim-hana, sina Ahmed-hanova, i Zuvar budimske krajine (serhadi Budim muhafezasinda olan) Musa-paia podigao je i zavjeStao: , _ —Diamiju na granici sela Kovatié (sicl) i Gojkovié u kraju (me- halle) Jadar u biratkom kadiluku; a bosanskom vilajetu, u Urumeliji. — U diamiji je ostavio i uvakufio dva velika i pozlaéena sveska Kur’ana i trinaest uvezanih drugih djela iz tefsira, hadisa, fikkha i arapskog jezika, koje.¢e cuvati vaiz i hatib ove dimije, a posudivaée se Ziteljima kasabe na ¢itanje i prepisivanje, Isto je tako ostavio i uvakufio i trideset komada diuzova Kur’ana. — Mekteb (mualem-hane) uz déamiju. Dalje, za uzdréavanje tih zaduzbina sagradio je i uvakutfio sije- deée koristonosne objekte: : — Dva karavan-saraja, sutelice jedan drugome, u istome mje- stu, Karavan-saraji Ge se davati svake godine u zakup, a novim za- Kupnicima daée se kao zajam iz vakufskog novea iznos od po 4 000 akéi kao podetni kapital za rad. — Dvadeset i pet duéana u istom mjestu. Zakupnina ée im biti dvije akée dnevno, Novi zakupnici imaju pravo na zajam od vakufa po 5000 akti kao potetni kapital. — Jednu kozaru (radionicu za Stavjenje koze — debbag karha- nesi) s pet radnih mjesta po duzoj osi (be5-destigahlik tulani) na obali rijeke Jadar. — Vodenicu s éetiri vitla na rijeci Sto protige kroz miesto. — Jednu ‘stupu (dinek) na istome mjestu, Dalje je zavjestao sljedeéa dobra: — Stotinu i pedeset hiljada akei. * |. = Dvije baite i livadu s okoligtem u blizini gornjeg mjesta (Ja- daz), to mu je darova sultan, te. : —— Miesto gdje ée se saditi vinova loza, takoder.u blizini Jadra. — Sume u Jadru. — Zemlju zvanu Cifluk kneza Gojka uspomenutom se~ It Gojkovig, i to dijelove toga tifluka koje Musa-pata posjeduje kao malikanu, te baSéu i Sume sa svim Sto tome pripada.Bea” J -Spomenutta vodenica, stupa, livada, vinogradi i bakée, zatim zem~ jé i miléevi poznati-pod imnom.Cifluk kneza Gojka te svi ostali vinogradi { zemljiSta koja mu pripadaju izdavace se u zakup, a) zakupnina ¢¢'se davati na poslovanje kao novéani kredit. 7 (Od, zakupnika spomenutih’‘vinograda uzimace se, po poznatom naginiu i obigaju u ovoj pokrajini, od muslimana po pet akti od svakog dunuma, a od kriéana éetvrtina i desetina ploda: €. Dozivotnim mutevelijom postavlja se Husein, sin Musaov, 8 plagom od sedam akéi dnevno. Poslije njega tu ée sluzbu vrsiti njego- ¥i potomei, a ako ovi izumru, onda njihovi oslobodeni robovi, Muteve- lija Musa- pagina vakufa u Beogradu biée potasni nadzornik vakcufa u Jadru i obrnuto. Ako jedan od ta dva vakufa opadne, duzan je dru- gi pomoti mu da se pridigne. — Sluzbu nadzornika vakufa pridriava legator doZivotno za sebe, ° a poslije njegove smrti drugi nadzornik imaée platu od pet akéi dne- j yno. Na tu sluzbu imaju prvenstvo legatorovi potomeci, a ako oni izu- mru, onda ée nadzornika vakuia postavljati kadija na predlog sluz- <)°* benika vakufa. z ' » Postaviée se i vakcufski:poslovoda (Katib) koji viada pismom sijakat s dnevnicom od tri akée. . Tako ée se isto postaviti dvojica dzabija sakupljata prihoda's plaéom od dvije akée dnevno. eee n Takoder Ge se postaviti bastovan za Euvanje i sijanje spome- dnevnicom od dvije akte. * Na kraju zakladnice navedena Su imena trideset i pet svjedoka koji su prisustvovali ¢inu registracije vakufa‘). » Ta mesa j ozake nithovih zinimanja daju nam, zaniillive histori: ake podette a posebno o sastava namjesnidkog divana u Budimus jer veéina A eseeNe: bike te Musa-padine svite, pa ib ovdje prenosimo redom radrdaver juéi pritom oznaku zanimanja originalu: | * Mahmud-aga, san Mehmedov, brat-Musa-pasin, Ahmed-aga, Gehaja Musa-paiin, : 7 Pree refendi, tadainji reisul-Kutab Budimske Krajine. Hadzi-Fahri, prvi teskered#ija. Musa-pasin. ‘Ali-celebi, drugi teskeredzija Musa-pain. oe Ali-celebh (re cmpiddijsid cehaja (ketbodalbevvabsn) Muso-pasin. Feu email €aus, tadagnii Gehaja dauda budimskog divand- Ti Hajrutativefond!, hatib a rs ‘ — Muslihudin, imam u ‘Fethiji dZamiji., -. * ie = Ahmed of ar ei atin dari ae -éelebi, hatib u Husrev-1 ine te - a cass Mehmed oi ednakim (fahrul-emasili ‘vel-akkran) Abdulfetahbeg, sin Hadi-Kethadaov. ht oF * ae “sPonos alana Husejn dau. Ahmed-aga, hazinedar ‘Musa- = Ahmed-efendi, mukabelodziia.Naknadni vakuf. Na zavrietku-zakladnice, na margini, le- gator je naknadno, bez oznake datuma, pred istim kadijom unio u za- Kladnicu i registrirao i ovo: a U Donjoj Tuzli udinio je da se obnovi i opravi jedna tesma te za njezino uzdrzavanje i opravijanje uvakufio je posebno pet stotina ti- stih rijal-grofa s tim da se daju na poslovanje Ziteljima Donje Tuzle s kamatom od 10% godi8nje. Za taj vakuf postaviée se poseban muteve- lija i merematddija. Od prihoda uZivaée mutevelija i merematdiija Gnevno po tri akée, a ostatak ée se trotiti za odriavanje éesme. Mute- Velija vakufa'u Jadru i tuzlanski ajan biée potasni nadzornici nad tim vakufom. Tuzlanski ajan pak svake 6e godine pregledati obratun nov- Zanog poslovanja vakufa i nastoja¢e da se novéana glavnica umnoii i da se oslabljena mjesta Zesme (i vodovoda) opravljaju. RAZVOJ I OPADANJE NOVE KASABE Musa-paginim zaduzbinama, privrednim objektima te ostaviti- nom u gotovini i u zemijiStima udareni su materijalni temelji novoj varoti, Drugi jak oslonac za egzistenciju i razvoj toga naselja jesu, kako smo vidjeli, sami fermani, kojim se Zitelji buduée kasabe oslo- badaju nekih poreza, time se, otito, htjelo uticati na naseljavanje mnjesta. Kako smo vidjeli, u samoj zakladnici ta nova varoSica nema jo3 imena nego se navodi da se objekti grade u Jadru, a to je sire podruéje, upravo kraj uz dolinu istoimene rijeke. To nam je najbolji dokaz da je zemljiste, na kojem je izrasla kasaba, prije 1643. bilo prazno, nenaseljeno. Tek kasnije je nova varosica dobila danainje ime, ali se i dalje zadrzalo ono prvo ime Jadar. Karakteri- stiéne dokaze u tome pogledu daju nam dva putopisca koji su uskoro poslije osnutia naselja u razmaku od osam godina prosli kroz to mje- — Hilmi Mustafa-efendi, mukataadiija, Sabin Ahmed, silahdar Musa-pagin. ‘Ahmed Husejn, tohadar Musa-pagin. Osman, muhurdar Musa~pasin, Mehmed-telebi, sin Himetov, divitdar Musa-pasin, — Husejn-aga, miriahor Musa-paiin. ~~ Orut-aga, kapidZibaSa (serbevab) Musa-pasin. — Dervis-efendi, hhatib déamije u Jadru. ~— Hasan havadie, mujezin déamije u Jadru. — Sinan, sin Abdulahov, gus. — Sulejman, sin Abdulahov, Gaus, ~~ Mustafa, ‘sin Tbrahimov, iz Hercegovine (Hersek). + Mehmed, sin Malkotey, pratilac (tabi’) Hadai Kethodaov. ; Hadi Ibrahim iz Budima, poznat pod imenom Uziéanin (Uzutevi): Haddi-Hasan, stanuje u saraju (Sarajevo?). : Kalin havad%e Muslihudin, hatib Sinanbegove déamije u Cajniéu. Ahmed, pratilac (tabi}) Ali-telebijin.231 «sto, a dije.€emo podatke o tome gradiéu uskoro detaljnije navesti. To je Franciz M. Quiclet i turski putopisae Evlija Celebija. Prvi navodi to’ mjesto ‘pod imenom Jadar, a drugi pod imenom Nova Kasaba. 1 kasnije se stisrecu obadva ta imena. Posljedaji poznati dokumenti, u kojim se susréée dvojni naziv te varodice, potite iz kraja 18. stoljeéa, upravo iz,god: 172°), Posljednji pak poznati dokumenat u kojem se nalazi ono starije ime Jadar ili, prema turskom, Jadradzik datira iz -1789. godine®). Cuo sam u tome mjestu predaju da je Nova Kasaba dobila danainje ime tek poslije gubitka turskog dijela Ugarske, dakle ‘kkrajem sedamnaestog vijeka, kad su se tu, prema istom predanju, na- selile neke porodice iz Ugarske (Undurovine) i obnovile mjesto koje je tada bilo oslabilo i zvalo se dotada obiénim imenom Kasaba. No, to predanje nije taéno, a u to nas uvjerava putopis Evlije Celebije koji je nastao, kako znamo, prije oslobodenja Ugarske, a u kojem se to mjesto navodi, kako smo vidjeli, pod dana’njim imenom. Ne‘da‘se ubicirati mjesto gdje je stajao onaj prvobitni han za koji se navodi da je izgorio, Moguée je-da je bio i na podrugju da- ‘nainje Nove Kasabe, ali je posve sigurno da ga prilikom izgradnje “Musa-paginih zaduzbina vi8e nije bilo, i da su Musa-padini objekti Dili prve zgrade buduéeg naselja. Cio niz dananjih gradskih naselja na Balkanu osnovan je i razvio -se u naprednije varo’i upravo pod turskom viadavinom. Razlititi su bili motivi osnivanja pojedinih naselja. Neka su se razvila kao po d- ‘grada u sjeni kamenih tvrdava, druga kao trZiSta za razmjenu ‘ekonomskih dobara, dakle trgovatko-obrtnitki centri, treéa kao disto plaéu i za jednu i za drugu sluzbu, i da zbog toga nije bilo potrebe da se mekteb posebno istiée. f Duéani i éaréija. Musa- pata je, vidjeli smo, sagradio i uva kufio dvadeset i pet duéana u tome mjestu kao objekte koji ée imati svoj znataj u ckonomskom razvoju grada i donositi prihode za uzdr- Zavanje njegovih neproduktivnih zaduzbina, d¥amije i mekteba, Eko- nomska osnovica stanovniStva za otpotinjanje rada u tim duéanima ofito je bila slaba, 1 Musa-paia je posebno uvakufio iznos od.150.000 akéi s odredbom da novi zakupci imaju pravo na pozajmicu od vakufa po 5000 akéi za otpotinjanje rada. No, tokom kasnijih godina i stoljeéa, zajedno s Novom Kasabom, stradali su i ti Musa-pasini du- éani. Tako veé do 23 godine poslije osnutka Musa-pasina vakufa Ev- lija Celebija navodi tu svega osamnaest duéana, a god. 1847,, prema spomenutom vakufskom obraéunu, bilo je tu svega devet duéana Mu- sa-pagina vakufa, od kojih su dva. dréali Cigani (kovatnice?).. Kasnije se taj broj jo8 vise smanjio. < ‘Ti prvi, Musa-paiini duéani inili su lijepu malu Zardiju, jezgro i privredno srediste grada, Cdje su oni bili izgradeni, iz vakufname:se niSta posebno i odredenije ne razabire. Medutim, stariji ljudiu Novoj Kasabi, u prvome redu Sulejman TajindZié, prenose kazivanje joS od starijih Hjudi da je nekadanja GarSija u Novo} Kasabi bila na posve drugoj strani, na desnoj obali Jadra i gotovo izvan danatenjeg naselja, na njegovoj sjevernoj strani. Bila je, navodno, s:desne strane danas- njeg druma Sto vodi prema Zvorniku, i to.posevii od Kariéa potoka pa dalje niz vodu. Danas je to posve prazan. prostor, oranica,-a nosi naziv, karakteristino je, Var 0§, Sto samo po sebi upuéuje da je taj kraj nekada bio izgraden. Suleiman Tajind%ié kazuje kako je prije pedesetakx godina jedan mjeltanin,kopao na Varodi trap (hladnjatu) za rakiju i kako je tom prilikom naSao tu u zemlji kantarsko jaje i kamene kocke (biée plote), Sto nas takoder upucuje da su tu nekad mo- gli stajati duéani, a, mozda, i kakvi drugi objekti. Ne zna se kako je i kada propala tarSija na navedenom mjestu, ako je doista i postojala tu. U novije pak vrijeme éarsija je bila s lijeve strane Jadra, upravo na prostoru izmedu dzamije i navedene rijeke, te mosta preko nje, Do drugog svjetskog rata bilo je tu jo$ sedam dus éana s éefencima, i to's lijeve strane ceste, iduéi prema Zvorniktu de tiri, a na suprotaoj strani tri. Od tih sedam duéana dva sw bila vlas- niStvo Musa-pagina vakufa. Ne mozemo potpuno odgovoriti na pitanje kakvih je sve zanata bilo u Novoj Kasabi i u navedenim duéanima. Posve je logitno pretpo~ staviti da su tu radili u prvome redu oni obrinici éije su usluge tre~ bali putnici, posebno kiridzije, i koji su kao podlogu svoga obrta imali, Gouitnjak Druftva sstoritara IHL 18242 bar u prvo vrijeme, koznu sirovinu Sto se dobivala iz Musa-pasine ko- Zare. Pouzdano se zna toliko da je tu bilo sara &a (na to nas podsje- éa i prezime tamoinje porodice Saravevid), zatim opanéara, ko- vaéa (obrt Cigana), pekara, tini se, mutapija (na taj obrt podsjeéa precime Mutaptié iz navedenog vakufskog obraguna od god. 1845,—1847.), Danas vise nema nijednog obrtnika.stare struke, izu- zevai jednog pekara. - aes Ha novi. Osnovni objekti svake Karavanske stanice i varosi bi- jahu hanovi u kojima su putnief, a osobito kiriddije, nalazili preno- ‘Ste za sebe i za svoje konje. Musa-pata je, odredujuéi karakter bu- duéem naselju, sagradio tu dva takva prenotista i odredio da se daju w zakup, a prvim zakupeima da se moze iz vakufskih novaca dati po 4000 akti za otpotinjanje poslova. U zakladnici se istiée da su postav- Veni sudelice jedan-drugome (bir birina mukabil), a taj nam podatak objaSnjava i Eviija Celebija napominjuéi da izmedu, njih protige ri- jeka Jadar. A to znati da je jedan podignut na desnoj, a drugi na suprotnoj, lijevoj obali rijeke. Darias jo3 postoji jedan han kao vla- sniStvo Musa-paiina vakufa na lijevoj obali ali nije nimalo sigurno ima It i8ta u njemu od cnoga prvobitnog hana a onome na desnoj obali zna se jo8 samo mjesto gdje je stajao, Po tim podacima vidi se da je i jedan i drugi han bio sagraden u poduznoj liniji mosta preko Jadra. ‘Mjesto na kojem je stajao han.na desnoj obali i danas se zove Ha~ nina, Sto nas jasno podsjeéa na porijeklo: toga naziva. Ne zna sé kada je propao taj han. God. 1845.—1847, bio je tu samo jedan od ta dva hana, po svoj prilict onaj‘na ‘lijevoj obali; i kirija mu je iznosila 850 gro’a godiinje, a kao handiija spominje se tada neki Muharem Koji je, wz to, dréao u zakup i jedno zemijiSte Musa-pafina vakufa'*), ‘Ta dva prenoéiSta navode se u vakufnami pod nazivom kar ban- saraji_ ili, kako smo mi uobitajili da izgovaramo karavan-sa- raji. Nije nam_jo8 taéno poznato kakva je razlika u sadrZajnom smi- shi izmedu rijeti karban-saraj i han, jesu li to sinonimi za jedan te isti pojam, ili te dvije rijeéi oznaguju prenoéista razliditih velitina i arhitekture. Podatak iz vakufname da se ti objekti imaju iadavati u zakup'ne potvrduje misao da su, karavan-saraji besplatna prenoéita, a hanovi tetevne ustanove. Ima razloga pretpostavci da se rijeéju karavan-saraj ozriatavalo prenoéiste veSeg kapaciteta, u pra- vome smisli dvorigte za karavane, a to konkretno za Novu Kasabu mozemo poduprijeti i izvjesnim podacima. Zna se i danas za han na li- Jevoj obali Jadra da je nekada bio toliki da je u njemu nalazila preno- éi8te i smjeStaj karavana koja je bila tako duga da joj je pri dolasku elo bilo pred hanom, a kraj tek na drugoj strani Jadra, na okuci kod Pustopolja. © onome pak na desnoj obali, Sto je stajao na lokalitetu Hanina, imamo i konkretnije podatke o njegovoj. veligini. Od toga objekta saéuvale su se do danas tri kamene stope ili, kako se prije zva- *) Obragun Musa-pasina valuta za god, 1845—1847. u turskom. arhiva GH. biblioteke, dokumenat br. 994.243 hu, Eursije, Sto su stajale pod drvenim stupovime ¥ trijemu toga hana, kakv pojavu susrecemo i kod drugih veéih objekata te viste, wadna od te tri stope nalazi se danas na mjestu gdje je bila pryobitno ‘ugradena, a druge dvije sluze danas kao mejtas te je jedna prenesena j postavljena pred dzamiju, a druga u groblje Mezarluci. Ti elementi, dedeni prilino porno od Kamena Kretnjaka uv oblilet prikraéene piramide, relativno su velikih dimenzija: gornji, zavrini kvadrat, koji Piodobno pokazuje'i dimenvije drvenog stupa; ima osnovicw od 41 cm, donji'kvadrat iznad.tla 51 em, kosi pak brid pokazuje duzinu od 45 Gera utor u sredini gornjega kvadrata, u koji je bio ‘uéepljen drveni stup, ima promjer od 13 cm, Prije svega. vee same pojava tih eleme- snp: yamuje nam da je objekat u koji su bili ugradeni 130 0 dvoristu rijem Koji je sluzio za tovarenje i otovaranje Konja za kisna vremena, Piece samo po sebi znati da je bio vetih dimenzija, Dalje, na to upuéuje i sama veligina tih stopa. Te su stope daléko vete od onih, npr, i Moriéa-hanu u Sarajevu, i ako se moze uzeti to kao osnov za Jomparaciju, onda iz toga proizlazi da je onaj karavan-saraj u Novo} Kasebi bio barem kolik Moriéa-han, ako ne i veti. Ty Novo] Kasabi kazuju da je taj han na desnoj obali nekad pro- pao i da je od njegova materijala sagraden onaj danaénji na ijevoj pnali, Ne zna se kad je to bilo, a nije sigurno da je to vuopée i taéno. Gen danainja zgrada je jednokatnica, ima tip vete stambene ‘kuée bez posebnih karakteristika veCeg hana. Oko god. 1905, polovina joj je, kako je navedeno, adaptirana za mekteb. °G Novo} Kasabi su bila joS dva hana, oba viasnistve porodice ‘Haazié 1 obs na desnoj obali Jadra. Jedan je bio odmah do mosis, s donje strane ceste, a drugi na suprotnoj strani ceste, same priliéno vige prema jugu, na potetku Varosi,, prema Kariéa potoku i prilitno gore u strani, Ne ma se otkad datiraju ti hanovi, a vrlo je lako moguée gga nastali poslije 1878., posebno wz gradnju ceste Sarajevo — Zvor~ nik, kad je i promet na tome putu bar privremeno Zivauo, Onaj vise me a Varoul nestao je, Kako Kazuju, za austrijskog doba, a onaj Grugi uz most radio je do drugog svjetskog rata i tada je potpuno propao. Taphana, To je radionica za stavijenje koza kakvih je pilo jo8 u nekin® mjestima Bosne i Hereegovine. Ova u Novo} Kasabl, sto ju je podigeo 1 uvakutio Musa-paia, imala je, vidi se iz valuiname, pet H dui mjesta, a taj nam podatak kazuje da je bila veéeg kapaciteta. Un kodaru sagradena je, po zakladnici, i stupa, a ona je sludila za tu- canje Bike na vodeni pogon koju su trebali kozari u svome poslu. ‘Takyu napravu i danas vidimo u Mostaru na rjedici Radoboljt kod nje- Jats uséa u Neretva (dvije, obnovljene poslije oslobodenja), Tz Musa- pagine zakladnice se vidi da je navedena kozara, a logiéno i stupa, Bila na gomjem dijelu rijeke Jadra (biée vw odnosu na most, Zarsiju 1 dzamiju), 2 mjeStani jo8 znaju za tu napravu i kazuju da je bila na desnoj obali Jadra, od danaSnjeg mosta navise, upravo do lokaliteta Brene,a taj nam naziv veé sam po sebi kazuje da je tu bila brana, i,244 analogno tome, jaz koji je pokretao, vitlao stupe. Ne treba posebno- isticati kolili je ekonomski znaéaj imala ova kozara za novo naselje i kao nabavna i kao produktivno-prodajna radnja, Citavo postrojenje davno je propalo u potpunosti, najvjerovatnije od poplave Jadra, a svakako prije god. 1845,, jer ga nema u spomenutom vakufskom ob- ragunu, a danas za taphanu zna jedino stari Sulejman Tajindzié. Ke- rakteristigno je da tu taphanu, a ni obrinike u vezi s proizvodnjom kode, Evlija Celebija uopée ne spominje, iako on inate testo navodi i manje znaéajne pojedinosti u jednome mjestu, Moguée je da je vet- tada bila propala, Vodenica za meljavu Zita, zaduzbina Musa-pasina, imala je, prema zakladnici, etiri vitla i bila je, prema tore, veéa gradevina i, syakako, pod jednim krovom. Bila je situirana na rijeci Jadru, i to na njegovoj lijevoj obali, niZe mosta. Davno je nestalo i toga objekta, ni on se ne navodi u obratunu od 1845,-1847,, ali mjeStani i danas ukazu- juna lokalitet MliniSte i tvrde da je tu stajao mlin. Most na Jadru. U Musa-pasinoj vakufnami nema spomena mostu U novome naselju ni kao njegovoj zaduzbini, a ni inaée, ali je posve logi¢no i uvjerljivo'da je veé tada postojao kakav-takav most na mijestu gdje je drum prelazio rijeku, a to je utoliko sigurnije Sto je i jedna i druga obala Jadra u praveu toga druma visoka i strma, pa se, prema tome, rijeka na tome mjestu nije mogla jednostavno gaziti. Medutim, sarajevski kronitar Muhamed Enveri Kadié donio je po-- datak, bez navodenja izvora, da je Musa-paga ostavio vakuf, pored ostalog, i za éupriju preko Jadéa’), Imamo i s druge strane konkretan podatak da je tu postojao most, a saéuvali su nam ga M. Quiclet i Ev- lija Celebija. Ovaj drugi isti¢e, kako smo naveli, da tu postoji veliki most, i o njemu daje i nesto odredenije podatke. Veé iz same kompa- raeije s mostom u Buyuk Cekmedzi, za koji znamo sigurno da je bio od kamena, mozemo izvesti zakljutak da je i taj, na Jadru, bio od ka- menog materijala. Iz jednog pak drugog putopisa iz protlog vijeka. saznajemo da je tu zaista bio kameni most. Taj nam je podatak sax éuvao Matija Mazuranié koji je u januaru 1840. pro’ao kroz Nova Kasabu na putu iz Sarajeva prema Beogradu i dao ovakva svoja za- pazanja i podaike o tome mostu, a i o Novoj Kasabi: »Iz Haniéa sam do§ao u Novu Kasabu; ovo se mjestance (ves) meni jako dopalo, — da ne bi brajne bilo samo tursko; — cijela okolica se vidi, reko bi, kao jedan vrt (ba8éa), a posred vria Kasaba do rijeke Jadra. Preko rijeke je bio kameni most, koji su negda, kako ka%u, kauri zidali, nego mu se je jedno lice porusilo; a ovo drugo lice je jo’ ostalo, koliko moze konj za Konjem i éovjek za Zovjekom prolaziti; ali strah me je, da nege ni to kod Turakah dugo trajati. Tu u Novoj kasabi sam se namjerio na prazne kiridzie, pak sam sutra dan § njimi iSao jaué; a najvise sam: ™) -Kadigeva Kronika, sv. I, dio IT. str. 104.245 straha pretrpio'na tom mjestu, da mi se konj nepopikne<*). Taj stari snost Koji je povezivao naselje na jednoj i drugoj obali Jadra nalazio se kojih petnaestak metara nize danainjeg Zeljeznog, suéelice mjestu gdje je stajao Musa-pagin han na desnoj obali. Tz Mazuraniéevih po- dataka vidi se, prije svega, da je tada u Novoj Kasabi bio most zaista kamene konstrukcije, te da je, dalje, po kazivanju nijeStana, graden jo8 u doba prije Turaka, Sto nije sasvim iskljudeno, i da je u to doba bio u rugevnom stanju. Iz opisa se razabire da je most bio djelomiéno urugen po dufini, i.to je po svoj Pprilici bile nizvodna strana, jer tu thostovi najbrée stradaju. uslijed podlokavanja temelja. Taj most, fakav Kakay je bio 2a Maturaniéeva prolaska, nije dugo trajao. Sta- riji mjestani uopée ne zmaju za taj stariji, Kameni most, all znaju da je prije prosijecanja i izgradnje ceste Sarajevo—Zvornik bio tu dr- Veni most, sto znati da je taj kameni oboren pa na njegovu mjestu napravijen novi, od drvenog materijala. Sulejman TajindZi¢ kazivao mi je kako je uo od starijih Hjudi u mjestu da je taj drveni most bio Zak natkriven na gitavoj duzini. Po ovome drugom elementu, krovnoj Konstrukciji; taj most spadao je u onaj mali broj drvenih mostova u nagim stranama koji su bili natkriveni- kao takvi bili posebno na- glaseni. Na mjestu toga starijeg mosta sagraden je god. 1885., novi, fakoder drveni, prilikom izgradnje navedenog druma, a godina grad- nje mosta uldesania je u jednom temeljnom kamenu te se i danas vidi. Danainji most Yeljezne konstrukeije podignut je poslije oslobodenja, upravo god. 1946,, i situiran je na novome mjestu, neSto uzvodno, pa je tako time skrenut i pravac starog druma. ” Stambena arhitektura, Iz Musa-pagine zakladnice od god. 1643. nemamo ‘nikakvih podataka o stambenoj izgradnji naselja. ‘Tu Se susreéu samo javni i privredni objekti, Musa-pasine zaduzbine, ali je posve razumljivo da je paralelno s tim objektima otpotela tu izgradnja i privatne stambene arhitekture. O toj stambenoj arhitek~ turi koja se razvijala postije 1643. ne moZemo mnogo govoriti jer da- nas gotove i nemamo njenth predstavnika u samom mjestu: posljednji svjetski rat sve je unistio yatrom. Iz Evlijinih pak navoda vidi se da je tu za dva decenija niklo preko stotiriu kuéa, 2a koje on jo’ istige da su uredene. Inage se zna da si to bile veéinom 2grade prizernice, all ih je bilo i na kat, no sve su bile tipiéni primjeri bosanskog regional- nog graditéljstva s vrlo malom primjesorn orijentalnog gradevnog Konfora. Takay zakljutak izvodim po onome Sto su mio toj arhitekturi prigali stariji mjeStani, Jedan Karakteristitan primjer takve kuée w Novoj. Kasabi saguvao se.do danas pukim slutajem. To je kuéa da- nainjeg vlasnika Rifata Hadziéa u blizini diamije, na njenoj sjevernoj strani, Ni najstariji mjeStani ne znaju kad je pravijena, pa, prema to- me, biée.joj, kojih stotinjak godina, Danas je.u vrlo slabom stanju. Zgrada je prizemnica pod éetverostreSnim dastanim krovom, isto tlo- 5) Pole 4 Bosnyi vata put w sdinjen sidan Domorodcy, idenje Tl, Zagred 1098560 30039. oe246 ert u vidu patetvorine, a materijal, konstrukeija, ideja:i rad isklju- Givo su onoga kraja i domaéih neimara. Kuéa u tlocrinoj Semi ima pot- puno arhaiéan oblik stambenih objekata srednjeg staleZa’na3ih seo- skih naselja i sastoji se iz tri prostora koji se nizu jedan do drugoga. po duzoj osi: u sredini je ulazni prostor, »ku¢a« s otvorenim odzakom koja sluzi i kao kuhinja i kao komunikativni prostor, a na’ dvije botne strane su dvije sobice s niskim stropovima koji se rukom mogu doh- vatiti. To je, dakle, rjeSenje koje se od davnina susreée u naim pri- mitivnim naseljima izvan linija kojim je jaée prodirala gradevna kul- tura. Ta kuéa nas podsjeéa na srednjestalesko seosko gazdinstvo i po. samom svom ekonomskom dyori8tu. Ono se stere ispred kuée a u nje- mu su porazmje3teni svi potrebni objekti: staja, zahod, ko8 za kulu- Tuz valjkastog oblika od pruéa te drugi ko iste namjene i takoder od pruéa, ali horizontalno razvijen i izdu%en, koji ovdje nazivaju éar- dak, a drugdje s a1 0, te primitivna Ijetna kuhinja mut vak, tako- 4er od pletera, i to nezazbukana, J ta i sve ostale kuée u Novoj Kasabi bile su prekrivene dosta strmim i iskljutivo éeverovodnim krovistem i da3tanim pokrovom. To je karakteristika stambene arhitekture toga mjesta sve do novijeg do- ba. Dastani pokrov bio je od jelovih daSéica dugih od 17 do 100 em, a imao je razlidite nazive, veé prema konstruktivnoj obradi i samoj ugradbi tih da8tica. Najéesée je to bila najjeftinija i najlakéa vrsta pokrova kaplama ili, kako je ovdje zovu, parmakluk. To su obiéne cijepane dastice navedene duzine od. jelovih trupaca, ali take da su obiéno s jedne strane tanje, svedene, kako vele, »na noz«, da se moe bolje podvuéi pod drugu. Ugraduju se s malim preklopima, pri éemu tanja strana ide pod deblju druge daitice. Buduéi da tu postoji moguénost zalagenja vode ispod daStica i daljeg prodiranja u krovi- Ste, daSéice i njihove spojnice su uvijek otklonjene od linije koja ide okomito na strehu kako bi voda, otiéuéi tom linijom, najkraéim prav-- cem 3to manje prodirala ispod pokrova. Graditelji kuéa u Novoj Kasabi bili su i iz samog mijesta i iz oko~ line, Najvide su se time bavili dunderi Niko1iéi iz sela Kravice, a: isli sui u druge krajeve po tom poslu, te Blagojevi¢i iz Butko~ viéa. U samoj Novoj Kasabi kao posljednji bolji dunderi spominju se Mujo Ahmetagié (umro oko 1908) te Mujo Kari¢ (umm: neSto poslije 1910.). Sin toga posljednjeg, Husein, takoder se bavi oéevim zanatom. Nadgrobni spomenici. U Novoj Kasabi postoje ili, za~ pravo, postojala su tri stara muslimanska groblja: ono uz déamiju, za~- 1'm Mezarluei i Pustopolje. Ovo zadnje.je veé prekopano, i na njemu: su nigani istrijebljeni. Groblje Mezarluci nalazi se na juénoj perife- riji varodice, na jednom platou s lijeve strane ceste Sto vodi'u naselje- I to groblje i ono uz-Musa-pasinu dzamiju, dosta su prostrani i'imaju: velik broj niSana i s natpisima i bez natpisa. Ne zna se koje je starije, bar po nadgrobnim spomenicima, jer se natpisi na njima,rijetko su-‘: 247 sreéu..U: formama tih spomenika ne vidimo neke specifiénosti. To su ‘standardni oblici koji se upotrebljavaju od osamnaestog stoljeéa nao-

You might also like

• Bosna I Hercegovina Od Najstarijih Vremena Do Kraja Drugog SV Rata

  

  Document430 pages

  Bosna I Hercegovina Od Najstarijih Vremena Do Kraja Drugog SV Rata

  Ibrahim Kabil

  89% (27)
• Intervu Direktor

  

  Document25 pages

  Intervu Direktor

  Emir Nisic

  No ratings yet
• Zastava 600 Uputstvo Za Rukovanje I Odrzavanje IX 1957

  

  Document70 pages

  Zastava 600 Uputstvo Za Rukovanje I Odrzavanje IX 1957

  Emir Nisic

  100% (1)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Snovi Zatravljenih Kula

  

  Document44 pages

  Snovi Zatravljenih Kula

  Emir Nisic

  No ratings yet
• Snovi Zatravljenih Kula-Milan Belegisanin

  

  Document47 pages

  Snovi Zatravljenih Kula-Milan Belegisanin

  Emir Nisic

  100% (1)
• Garavi Sokak

  

  Document15 pages

  Garavi Sokak

  Emir Nisic

  No ratings yet