UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET KRIMINALISTIKIH NAUKA

METODIKA ISTRAZIVANJA
KRIMINALITETA

Sarajevo, 2005. godine

Samoubistva .

Pod samoubistvom podrazumjeva se svjesno i namjerno oduzimanje vlastitog ivota,a

ine ga psihiki zdrave osobe i duevno bolesne osobe.prvi i osnovni initelj kod
samoubistva jeste svjesno

odluivanje o unitenju vlastitog ivota.svijest i namjera o oduzimanju vlastitog ivota

mogu se ostvariti kada kod osobe postoje:suicidogena dispozicija (priroeni ili za ivota
steeni manjak ivotnog nagona) i suicidogeni motiv (ivotni problem koga samoubica
smatra kao razlog za unitenje

vlastitog ivota).

MOTIVI mogu biti:bolest, ljubav, svae,emocije,alkoholizam,droga,ekonomski i

politiki razlozi,

trudnoa,poremeenost.

Vrste samoubistava (s obzirom na trajanje)

a.nagla (hitac u glavu ili srce)

b.lagana (trovanje olovom)

Vrste samoubistava (s obzirom na nain)

1.pasivno (svjesno i namjerno se dovodi u riskantne situacije)

2.aktivno (samoubica sam prouzrokuje smrt)

3.jednostruko (pojedinano)

4.skupno

5.kombinovano (dva naina,trovanje i rezanje ila)

6.implusivno (pod utjecajem trenutnog raspoloenja)

7.proireno (povlai u smrt jo nekog )

8.recidivno (pokuano ili neuspjelo-povratno)

9.simulirano

10.disimulirano

11.indicirano
Vrste samoubistava (s obzirom na motiv)

1.tendenciozno (eli skrenuti panju na sebe)

2.bilanino

3.altruistiko (rtvuje se za neku ideju)

4.skupno

5.porodino

6.komplikovano

7.suicid iz osvete (usmjereno,ubija se tako da sve lii da ga je ubila osoba koju mrzi,vre
ga

histerine osobe)

8.neuspjela

Vrste samoubica

a.humanisti (zbog sramote,gubitak zaposlenja,nevraanja dugova)

b.egoisti (sebinjaci,osjeaj nejednakosti, razoarenje u ljubavi)

c.defitisti (malodunici,on se ubija njegov svjet je propao,nevjerovanje u uspjeh)

Tipovi indicijalnih dokaza o postojanju namjere samoubistva:

1.verbalno ili neverbalno manifestirana namjera samoubistva

2.zadnja ponaanja samoubica

3.pripreme za samoubistvo

4.najava opratanja ili izraavanja elje da se umre

5.oitovanje beznadnosti

6.oitovanje velikog osjeajnog ili tjelesnog bola i tjeskobe,aneksioznosti

7.nastojanje da se nabave sredstva izvrenja

8.preduzimanje mjera opreza da se izbjegne spaavanje

9.dokaz da je pokojnik znao za veliku moguu smrtnost naina usmrenja

10.raniji pokuaji samoubistva

11.ranije prijetnje samoubistvom

12.stresni dogaaji ili vani gubitak

13.ozbiljna depresija ili duevni poremeaji

SAMOUBISTVO U SOCIOLOKOM KONCEPTU:

1.egoistiko (rezultat je gubitka sociolokog interesa,obino se ove osobe fiziki i

intelektualno

hendikepirane).

2.alturistiko (posljedica je vrlo siromane individuacije,uz osjeanje odgovornosti i

naglaenom

dunou).

3.anomiko (dolazi kao posljedica pada socijalnih regula,raspada brane

zajednice,profesionalnog

debakla).

4.fatalistiko (osobe se predaju sudbini,koja je po njoj tako unaprijed determinirana).

SUICIDOGENI FAKTORI:

Dispozicija je stanje na koje utie niz okolnosti i situacionih inilaca,konstituirajui je u

vrlo pogodnu

sklonost ka suicidu.Tome doprinose rastureni dom te ugroene grupe:stare

osobe,alkoholiari,narkomani te depresivna stanja.

Uzorci mogu biti egzogeni ili endogeni,a u suicidogene faktore spadaju:

a.duevne bolesti
b.afektivne krize

c.teke hronine,neizljeive somatske bolesti

d.izmjenjene okolnosti ivotnog okruenja

Motivi su endogeni,duboko zapreeni impulsi u psihikoj sferi.Subjektivne su prirodne,a

djele se na

svjesne i nesvjesne.Svjesni motivi se opet dijele na 2 grupe:

a.drutveno uslovljeni

b.svjesna motivacija u neizdrivim situacijama,

Nesvjesna motivacija se dijeli u 3 grupe suicidalnih odrednica:

a.autoagresija i autodestrukcija

b.apel-alarm funkcija

c.parasuicidalna pauza

Povod djeluje kao inicijalna kapsula u ve predisitirane osobe sa uzrocima i prisutnim

motivima za

suicidalni akt.

PRESUICIDALNI SINDROM:

a.faza insuficijencije (strah,usamljenost,tugovanje i izolacija)

b.faza agresije

c.faza bjekstva u iracionalnost

d.faza psihike anestezije

Presuicidalni sindrom ima veliki znaaj za prevenciju suicida.

Sutina samoubistva:samoubistvo je nezamislivo bez suicidogene

dispozicije(mentalitet),suicidogeni

uzoraka,suicidogeni motiva.Suicidogeni uzorci mogu biti brojni:

1.endogeni (unutranji) 2.egzogeni (vanjski)

a.somatska oboljenja a.emocionalni uzorci

b.psihika oboljenja b.teki ekonomski,radni i drugi odnosi

NAMJERNE SAMOOZLJEDE

1.direktno (osoba sama sebe ozljeuje)

2.samoozljeivanje (kada ozljede nanosi druga osoba sporazumno sa oteenim)

Osoba koja sama sebe ozljuje,ne eli vlastitu smrt,iako se zbog nepredvienih okolnosti
moe usmrtiti.
OZLJEDE KOD NESRETNOG SLUAJA

Nezgoda,nesretni sluaj,nenamjerno je sluajno nasilno oteenje zdravlja ili unitenje

Vlastitog ili tueg ivota.

Prema porijeklu nesretni sluaj moe biti:

1. profesionalan ( u vezi sa zanimanjem )
2. u vez sa javnim saobraajem
3. rekreaciski ( nastao prilikom zabave)
4. sportski
5. terapeutski ( lijeenje,nadri lijeenje )
6. prirodne sile (grom,poar poplava )
7. industriske sile ( nesree na radu )

Nesretni sluaj u osnovi moe biti : mehaniki,fiziki,virusni, bakteriski,psihiki,

asfiktini,nutritivni.
Uzroci nesretnog sluaja mogu biti : psihike,tjelesne i socijalne prirode.rtve nesretnog
sluaja najee su djeca,neupuune osobe, rastresene,straljive, zbunjene,alkohlizirane
i drogirane.Nesretni sluajevi se najee javljaju u obliku padova,udara elektrinom
strujom,trovanje, utopljenje,opekline, ozljede radnjim strojevima.

PREDMET KRIMINALISTIKE OBRADE

Nasilne smrtne sluajeve posebno kad je smrt izazvana tuom rukom,samoubilakom

radnjom,ali i nesretnim sluajem treba detaljno objasniti i otkloniti sve eventualne
dvojbe.U pravilu radi e se o trilemi : ubistvo samoubistvo nesretan sluaj.
Utvrivanje porijekla nasilne smrti je u osnovi predmet kriminalistike obrade i kasnije
Krivinog postupka.Treba imati vidu da prilikom provoena kriminalistike obrade,a
Kada je rije o izvrenju krivinog dijela da postoje tri faze :
a. faza prije izvrenja KD ( planiranje zloina )
b. faza izvrenja zloina
c. faza kada je poinitelj u bijegu.
Ovisno o potpunosti i tanosti polaznih operativnih i dokaznih informacija,a u skladu sa
postavljanjem verzija,planiraju se odreene operativno taktike,istrane,a koji put i
raspravne radnje.Vaan je i profil rtve i njezin doprinos ( viktimogeneza )te
predpostavljeni motiv i ciljevi krvnog delikta. Uvijek u operativnom radu treba paziti
na motive, ciljeve, poinioca i rtvu.

INJENICE ( OKOLNOSTI ) KOJE GOVORE U PRILOG POSTOJANJU

NAMJERE DA SE NEKOG UBIJE

Kod umiljajni ubistava namjera je usmjeren na svijesno,htijue ubijanje drugoga.

Namjera ima subjektivno obiljeje kod izvjesnog broja krivinih dijela.Ubica hoce i
razmilja o uspjehu koji eli postii,a to je smrt neke osobe.Koje su injenice ili kriteriji
koji doprinose izvjesnosti zakljuka da je u trenutku izvrenja ubistva kod ubice
postojao direktni umiljaj ?
To su : 1.nain izvrenja dijela MOS
a. izbor upotrebljenog sredstva izvrenja
b. broj smijer i estina udarca,uboda,hitca te udaljenosti rtve i poinitelja
c. dio tijela u koji su usmjereni,udarci ubodi i hitci
d. broj,vrsta i teina ozlijeda
e. vjestina i obiaj upotrebe sredstva izvrenja
f. uslov mjesta gdje je izvreno ubistvo
g. postupanja poinitelja direktno prije delikta
h. okolnosti koje su u vezi sa deliktnom situacijom
2.pripremanje i najava ubistva
3.postojanje motiva za izvrenje
4.narav,temperament i karakter poinitelja
5.radje i postupci poinitelja nakon ubistva

NAIN IZVRENJA DJELA

1. Izbor upotrebljenog sredstva izvrenja

a. dali je upotrebio sredstva velike napadake moi koja ukazuje na namjeru
ubistva
b. dali je upotrebio sredstvo koje mu se naslo pri ruci ili koje je poinilac ponio sa
sobom
c. dali je vjebao sa tim sredstvom
d. dali je po svom izgledu sredstvo opasno ili ne
Sredstvo i nain njegove upotrebe moe ukazati na linost poinitelja,njegov
karakter,zanimanje,spol,okruenje u kojem se kree,navike.

2. Broj smijer,i estina udaraca,uboda ili hitaca,te udaljenosti rtve i poinitelja kao
i snage poinitelja
a. uoeno je da se vei broj udaraca, uboda i hitaca zadaje kad je rije o obiteljskim
ubistvima,iz koristoljublja,kada su poinitelji duevno bolesne osobe i ili je rije o
politikim ubistvima.Veliki broj udaraca pa i hitaca moe ukazivati i na otpor
rtve ili strah poinitelja.Na osnovu poloaja lea,tjelesnih ozljeda na leu moe
 se prosuditi o stasu ubice snaga,starost i subjektivni elementi ( sadizam,profesije
).Na osnovu poloa ozljeda na leu i tragova ozljeivanja, zakljuuje se dali je
ubijeni napadnut iznenada,na spavanju,s lea,dali je u leeem ili drugom stavu.

3. Dio tijela u koji su bili usmjereni udarci,ubodi ili hitci

a. iz poloaja i stava rtve i poinitelja moe se uz poznavanje drugi okolnosti
zakljuiti u pogledu mogunosti odnosno nemogunosti izbjegavanja napada.
Iz stava i poloaja rtve i poinitelja moe se zakljuiti i o unaprijed stvorenom
planu,elji da se ne pogrjei.
b.broj vrsta i teina ozljeda moe samo odgovoriti vjetak sudske medicine,on
odgovara na pitanja ta je direktni uzorak smrti,ta je uzorak izazvalo,i kad je smrt
nastupila.

4.Vjetina i obiaji upotrebe sredstva izvrenja

a. ako se utvrdi da je poinitelj direktno prije izvrenja ubistva vjebao upotrebu
oruja,odreenih predmeta,poteza,uz postojanje jo nekih kriterija,moe se
zakljuiti o postojanju namjere ubistva.

5.Uslovi mjesta gdje je izvreno ubistvo

Topografija mjesta (mrana,osvijetljena mjesta),Ravan neravan teren
(kamen,hridi),kakvoa terena tla(movarno sklisko)
Otri predmeti kakvoa poda u stanu i slino,i ukazuju na namjerno da se rtva
ubije.Uslove mjesta gdje je izvreno ubistvo ubraja se i
vidljivost(potrebno je utvrditi uslove vidljivosti.
6.Postupanje poinitelja neposredno prije ubistva
To su primarno tzv.pripremne radje npr.kada poinitelj zakljua vrata
prostorije,auta,iskljui telefon,vezije rtvu,isl.
7.Okolnosti vezane uz deliktnu situaciju
upornost poinitelja,zatim ubistva izvrena namjernim proputanje dune radnje
(roditelj-dijete,doktor-pacijent).

POSTOJANJE MOTIVA ZA IZVRENJE UBISTVA

Pojam motiva pokretaka snaga kpoja je usmjerena za odredjenu aktivnost.

Postoje dvije skpine motiva
a.uroeni ili primarni (bio fizioloki)
b.steeni ili sekundarni (psihosocijalni motivi).
Klasifikacija motiva
1.uvjerenje kao motiv
2.niski motivi razliitog sadraja
3.motivi odbrane izauzvani napadom ili izazvani opanou
4.motivi iz koristorublja
5.plemeniti motivi
6.motivi u vezi sa zadovoljenjem devijantnog spolnog nagona
7.motivi u vezi s pomaganjem drugom u izvrenju KD.
8.avanturistikim
9.motivi koji nproizilaze iz drutvene nediscipline
10.patoloki
Cilj se ne mora svaki put poklopiti s posljedicom kod normalnog krivca ,dok kod
patolokih poinitelja cilj esto nije ni u kakvoj vezi s djelom.
 Ubistvo-je KD koje po svojoj teini i drutvenoj dimenziji poprima nesagledive
posljedice.Ubistvo moe biti jednostruko ili viestruko.
Homocidogeni motivi su najee slijedei-
1.imovinski motivi
2.seksualni motivi
3.mrnja i osveta
4.strah od kazne
5.fanatina ubistva
6.afektivno stanje
7.ubistvo iz suvevjerja
8.maloljetnika ubistva
9.ubice roditelja
10.rijetki motivi

OTKRIVANJE I OBJANJENJE UBISTVA I SAMOUBISTVA

Pod otkrivanjem ubistva i samoubistva u pretkrivinom postupku i krivinom

postupku podrazumijevamo pronalaenje prikrivenih i moguih informacija i
njihovo deifriranje.

- Kriminalistiki tipovi ubistava.

Ubistva koja je izrazito teko rijeiti:

1.) Ubistvo iz zabune (pogrena)

2.) Psiho ubistva
3.) Ubistvo unutar gangova
4.) Zloinaka ubistva
5.) Ubistva u toku vrenja krivinog djela

- Psiho ubistva
- Psihopate ubijaju strance ili osobe koje su im bliske
- Ne planiraju ubistva a bijeg je preputen sluaju
- Upotrebljavaju vie sile nego je potrebno
- Napadaju bez razloga
- Oruje im je ono to se nae pri ruci
- Ponavljaju modus

Pseudoubistva
- Prividna ubistva u toku kojeg ubica liava ivotadrugu osobu, a da nije svjestan
prirode i znaaja djela zbog neuraunljivosti.

Direktno ubistvo
- Ubistvo kod kojeg je intelektualni, moralni ili emocionalni inicijator istodobno i
krvnik.

Afektivna ubistva
- Javljaju se kod silovanja ako ena ne pristaje, u sluaju nevjere, zbog ljubomore
i sl.
Utilitarna ubistva
- Ubijanje ene u vrijeme silovanja, radi omoguavanja spolonog odnosa ili
ubijanje poslije silovanja radi uklanjanja rtve i svjedoka silovanja.

Fanatina ubistva
- vre se iz krvne osvete, religioznih razloga, praznovjerja.

Ubojstva iz socijalne higijene

- Ubijanje za ivot nesposobnih lica, ili iz samilosti (eutanazija)

ULOGA OBDUKCIJE

Obdukcija je pregledanje svih vanjskih i unutranjih dijelova mrtvog tijela radi

utvrivanja bolesnih stanja organa, ozlijeda i uzroka smrti.
Obdukcija se uvijek preduzima kad u nekom smrtnom sluaju postoji sumnja ili
oigledno da je smrt prouzrokovana KD. Ili je u vezi sa izvrenjem KD ako je le ve
pokopan odredie se ekskumacija radi njegova pregleda. Pri obdukciji lea preduzet e
se potrebnemjere da se ustanovi identitet, lea i u tu e se svrhu posebno opisati podaci o
vanjskim i unutranjim tjelesnim osobinama lea.
Obdukciju odreuje sudija, a vri se u prosekturi bolnice ili na terenu kad nema
mogunosti da se tijelo preveze u bolnicu. Lijenik, vjetak mora biti upoznat, sa
rezultatima, kriminalistike obrade, istraitelj moe a nemora prisustvovati obdukciji.
Krim tehnniar mora prisustvovatio obdukciji.

Osnovne dunosti lijenika vjetaka, u postupku vjetaenja tjelesnih ozljeda nasilne

smrti u osnovi svode se na:

- utvrivanje postojanja tjelesne ozljede i nasilne smrti,

- medicinski dokazati da je ozljeda bila uzrok smrti
- objanjenje uzrono posljedine veze ozljeda komplikacija ozljeda oboljenje.
- Priblino utvrivanje vremena smrti.
- Objanjenje da li bi privremena lijenika pomo mogla spasiti ivot.
- Identifikacija djelujueg principa sredstva izvrenja i samog sredstva
- Razlikovnaje posmrtnih od zaivotnih povreda

KRIMINALISTIKO PROFILIRANJE

Metoda se oslanja na vjernu sliku linosti i ponaanje poinioca,koju treba upotpuniti

detaljnom analizom mjesta dogaaja,samog odvijanja dogaaja,te linou
rtve.Navedenom metodom dobiva se slika poinitelja,suava krug osumnjienih
PROFIL-poinitelja dobiva se kroz sedam etapa-
1.Ocjena rtve-pol,starost,hobi,navike,sklonosti.Stvara se slika o linosti i nainju
ponaanja rtve.
2.Ocjena mjesta dogaaja-putem foto
dokumentacije,karti,planova,skica,zapisnika(analizira se mjesto dogaaja-dali je
promijenjeno ili nepromjenjeno)
3.ocjena rezultata obdikcije(analizira se tok usmrcenja,kojim srestvom,gdje ina koji
nacin,kojim intenzitetom)
4.Dusevno stanje poinioca(odreivanje mjesta ozlijeda,njihov broj,tezina,odbrambene
ozlijede govore o dusevnom stanju poinijoca)
5.Ocjena samog nasilnikog djela(na osnovu ocjene rtve ,analize mjesta
dogaaja,ocjene ozlijeda na rtvi pomou koji se moe rekonstruirati dogaaj)
6.pladirano ili spontano dijelo(iz prepoznatljivog toka zbivanj odreujemo dali je
planirano ili ne,dali je mjesto naputeno u panici)
7.Ocijena slinih sluajeva(ispituje se MOS i slini sluajevi)
8.Izrada profila poinitelja(detaljnom analizom predhodni stavki izrauje se profil
poinitelja koji prua informacije o markantim karakteristinim oznakama i osobinama
poinioca)

Profil moe dokazati poetnu sumlju ili pojaati elemente sumlje protiv osumljienih.
VJEANJA (strangulaciona uguenja)
Ozljeda na mrtvom tijelu

Mogu biti: a. Zaivotne Mogu biti: a. Ozlijede koje on sanm sebi nanio
b. Agonalne b. Koje su zadane tuom rukom
c. Posmrtne

Nalaz koju ukazuje na vjeanje

a. Mrtvake pjege na niim djelovima tijela

b. Agonalno pranjenje crijeva
c. Eakulacija sperme

Uprilog samoubistvu vjeanje govori

1. Objektivna situacija na mjestu dogaaja koja govori da se mogao sam objesiti

2. Ako se na akama nau vlakna potiu od srestva izvrenja
3. Ako su vlakna konopca na gredi okrenuta prema gore
4. Ako vrsta ome odgovara pokojnikovom znanju i vjetini
5. Ako rezultati abdukcije ukau na samo ubistvo
6. Ako ostali tragovi govore da se ovijek sam objesio-starangulaciona brazda
Nalaz koji ukazuje na fingiranje samoubistva vjeanjem.

1.Tragovi borbe
2.Ozlijede na mrtvom tijelu,ali ne agonalne
3.Postojanje tragova davljenja ili guenja
4.Tragovi krvi iz prirodni otvora i ozlijeda
5.Curenje pljuvake vodoravno dok tijelo visi okomito
6.Ne postojanje podloge za visee tijelo,niti sa one koja postoji nije mogao dosegnuti
omu.
7.Karekteristian raspored vlakana na ssredstvu vijesanja kad je o konopcu.
Vjeanje je nasilni akt unitenja vlastitog ivota stezanjem vrata omom,koju zatee
teina vlastitog tijela.Razlikuje se tipino (vor ome se nalazi straga na vratu,a luk
naprijed) od atipinog vjeanja (vor se nalazi naprijed ili bono na vratu),takoe se
razlikuje potpuno (nijedan dio tijela se neoslanja na tlo),i nepotpuno vjeanje (tijelo je
djelimino oslonjeno).Po porijeklu vjeanje je uglavnom samoubilako,rijee zadesno,a
izuzetna rijetkost je ubilako,ovdje spadaju fingirana ubistva.Mrtvake pjege se nalaze
po donjim dijelovima tijela,nie od pojasa.Diferencijacija vjeanja od zadavljenja:kod
vjeanja se kraci strangulacione brazde ne zatvaraju;zaivotne nastaju utisnuem
ome,crvenomrke je boje,vrsta i suha,na grebenu brazde nalaze se sitna ,takasta
krvarenja,a ispod koe u rahlom tkivu vrata postoje nagnjeenja i manji krvni
podljevi,kao neposredan znak zaivotne reakcije.Posmrtne-blijedo sive boje bez krvnih
podljeva.

Kriminalistika dijagnoza vjeanja

a.metoda dr.Max Frei-a

Ljepljivom celuidnom trakom uzimaju se sa ruku rtve tragovi vlakanaca i
komparativnim mikroskopom uporeuju sa vlakancima inkriminirajue ome,ako ima
vlakanaca na rukama radi se o samoubistvu,a ako ne u pitanju je ubistvo.

b.metoda Goddefroy-a (promjene na gredi i konopcu)

Kod samoubistva sa obje strane grede iverje e biti usmjereno prema dolje,a vlakna
konopca sa obje strane bit e usmjereni prema gore,u suprotnom pravcu vuenja
konopca.U sluaju ubistva le se nalazi na zemlji,ubica prebacuje konop preko grede i
vue ga da bi le podigao.Na strani grede od lea iverje e biti okrenuto gore, a vlakna
dolje,a na strani grede od ubice-iverje e biti okrenuto dolje a vlakanca gore.

c.metoda dr.Alfreda Goggie-a (koncetracija OKSIHEMOGLOBINA)

Metoda slui za razlikovanje bilo koje vrste asfiktine smrti,od drugih uzroka nagle
smrti.Metoda se bazira na utvrivanju koncentracije kiseonika u arteriskoj krvi lea.U
krvi leeva,ija je smrt asfiktinog porijekla u arteriskoj krvi se nalazi vrlo niska
koncentracija kiseonika svega 1%...dok u krvi leeva ija je smrt nastupila iz raznih
drugih razloga i uzoraka,razina kiseonika je daleko vea.

DAVLJENJE (ZADAVLJENJE)

Davljenje je oblik mehanike asfiksije koja nastaje aktivnim stezanjem vrata nekim
strangulacionom sredstvom,dakle, koje ne zatee teina vlastitog tijela ve neki drugi
mehanizam.

Razlike u poloaju ome i njezinog traga izmeu davljenja i vjeanja:

-kod davljenja oma je poloena nisko ispod grkljena,a kod vjeanja je ispod brade
povi grkljanja
-kod davljenja smjer brazde je vodoravan,dok se kod vjeanja trag protee na bonim
stranama prema gore
-trag davljenja je podjednako izraen u cijelom toku oko vrata,dok je kod vjeanja
izraeniji na strani i esto isprekidan
-trag vjeanja je esto nejednak i prestavlja brazdu dok kod davljenjaimamo
ravnomjernu prugu koja nije jajasta nego ovalna vodoravnog smjera
-kod vjeanja kraci ome se obino ne zatvaraju,a kod zadavljenja su gotovo uvjek
zatvoreni
Nalaz kod davljenja omom karakterie:
1.jaka modrasta obojenja koe iznad ome
2.oteen izgled lica
3.u koi licama posebno na onim kapcima,mnogobrojni izljevi krvi (ekhimoze)
4.jezik je najee izbaen iz usta ili prikljeten meu zubima
5.strangulaciska brazda ima vodoravan smjer i obino je kontinuirana
6.na vratu se esto nae otisak vora
U prilog samoubistva govori:
-postojanje viesrtuke ome
-komplikovan nain stezanja ome s razliitim predmetima,pomou kojih je oma
stegnuta okretanjem
-odsutnost ozljeda kod odraslih osoba
-odsutnost alkohola i droga u organizmu
U prilog ubistva govori:
-trag davljenja sam na prednjoj strani i odsutnost ome na vratu
-vor na prednjoj strani vrata
-oguljotine i modrice na vratu
-odbrambene ozljede i povrede koje nije mogao sam uiniti
-visoka koncentracija alkohola i droga u organizmu

GUENJE (DAVLJENJE RUKAMA)

Guenje je stezanje vrata rukom ili rukama,a rije je o mehanikoj asfiksiji.Zadesna

smrt i samoubistvo je ovdje nemogue,asfiksija ove vrste je ubilakog
porijekla.TRAGOVI:patogonomini znaci na vratu,prstiju i nokata u vidu ravni i
polukrunih ogrebotina te takaste i okruglaste oguljotine,zatim diskretni tragovi u vidu
modrica krunog oblika.DOKAZ SMRTI GUENJEM:nalaz na unutranjim dijelovima
vrata;krvarenje u unutranjim vratnim
miiima,titnjai,lijezdama,krajnicima,duniku,grkljanu,prijelomi hrskavica.

Nalaz kod guenja:

1.ekhimoze su slabo izraene
2.na koi vrata nau se modrice polumjesenog ili drugog oblika od prstiju i nokata
3.u podruju gornje usne i nozdrva esto se nau ogrebotine i modrice
4.ponekad se nau prijelomi rebara i ozljede na prsima i trbhu

PRITISAK NA GRUDNI KO

Pritisak na grudni ko je mehanika asfiksija koja nastaje stezanjem prsnog koa ili
pritiskom ome je onemogueno disanje.Redovno kao posljedica nesretnog
sluaja.Ubistvo se vri pritiskom na grudni ko.Nalaz na leu je iimpresivan:Pored
opsenih nagnjeenja na trupu,koi i sluznicama,naroito licu i vratu,postoji vrlo
intezivna pomodrelost i krvni podljevi sluznica,kao i krvarenje iz nosa.

MEHANIKE ASFIKSIJE ZAEPLJENJE DINIH PUTEVA

Zaepljenja nosa i usta,zadesna i samoubilaka smrt je nemogua.Smrt je uglavnom
ubilakog porijekla,ozlijede su u obliku modrica i ogrebotina u prijedjelu nosa i
usta,najee ubistvo novoroeneta.

Zaepljenje drijela i grkljana, kod ubi8stva i nesretnih sluajeva.Vei uglavljeni

predmeti se nau u srednjem i donjem dijelu drijela,ili u samom ulazu u grkljan.Na
sluznici se nau male ogrebotine ili krvni podljevi.

Zaepljenje dunika i dunica,mahom su zadesna.Ubistvo je vrlo rijetko,rtvi se

pritiskuje glava u mulj,blato gdje su prikriveni usta i nos.Samo ubistvo:skakanje u silos
itarica.Nastaje prodorom sitnog pijeska,brana,krvi.

UTAPANJE

Utapanje je nasilno mehaniko zaepljenje zavrnih dinih puteva tekuinom.

Mehanizam utapanja:
I faza:prilikom uranjanja u vodu kroz nos i usta prodire tekuina u donje dine
puteve,zbog ega nastaje refleksni prekid disanja,tako da u ovoj fati dolazi samo do
gutanja tekuine. Prestanak disanja traje dok se ne nagomila ugljen dioksid u krvi i
nenadrai centar za disanje.ova faza ne traje due od 80 sekundi.Navedeni iznenadni
dodir sa vodom dovodi do refleksa,ovjek udie i plua mu se pune vodom-disanje
iznenaenja.

2 faza:disanje je grevito tekuina prodire u plua i onemoguena je razmjena kisika i

ugljen dioksida.Dolazi do izbacivanja i ponovnog udisanja tekuine.Budui da u dinim
putevima ima jo zraka,dolazi od pojaanog izluenja sluzi te se stvara bjelkasti fino
pjenuavi sadraj.Ova faza traje oko 60 sakundi.

3 faza:Utapanje je pri kraju pokreti su greviti,u zadnjm trzajima poslije kratke disajne
pauze slijedi dubok udisaj, ulazi poslijednja koliina u plua,utoplenik tone na dno i
nastupa smrt.Ukupan proces utapanja traje od 3 do 5 minuta.

Nalaz zaivotnog dospijevanja u vodu:

1.koncentracija hlorida u lijevom srcu(vee razrjeenje krvi nego u desnom)

2.nalaz tekuine u dvanaestercu
3.dijatomeja-alge naene u jetri, srcu,bubrezima,mozgu.

Posmrtne ozljede:

1.prijelomi rebara,prsne kosti pri pokuaju reanimacije umjetnim disanjem

2.izvlaenje lea kukom
3.ribe,rakovi(njihovi ugrizi)
4.udaranje tijela o rijeno dno,stijene
5.elise plovila mogu zadati odreene ozljede

U prilog nesretnom sluaju govori slijedei nalaz:

1.utapanje netipinim nainom kada osoba nije potpuno uronjena u vodu

2.nalaz otvorenog lica(prilikom mokrenja)
3.utapanje osobe u kupaem kostimu
4.u stisnutim akama nai e se mulj,pijesak, rastinje
5.na dlanovima utisnua nokata

U prilog samoubistvu govori slijedei nalaz:

1.veu ruke ili noge (treba prouiti nain vezivanja)

2.nalaz kamenja u odjei ili vezanog kamenja za vrat,tijelo,udove
3.uslovno:nalaz trudnoe, menstruacije,dob,odlaganje odjee i obue,oprotajna pisma

U prilog ubistva govori slijedei nalaz:

1.ubistva novoroenadi bacanjem u jamu,stavljanje glave u posudu s vodom

2.guranje pijane osobe u duboku vodu
3.guranje neplivaa u duboku vodu
4.zadravanje glave rtve pod vodom
5.vezivanje s privuenim koljenima s naknadnim utapanjem,govori u prilog ubistva

Utopljenje je nasilna,asfiktina smrt,a nastaje kada su spoljni disajni otvori potopljeni u

tenost.U svjeih utopljenika leni nalaz je upeatljiv na ustima i nosu nalazi se pjena u
vidu peurke,jaa pomodrelost sluznica i koe,guiji izgled koe,te obrambeni stav lea.
Leevi brzo potonu na dno i u ljetno vrijeme za 1-2 dana izranjaju na povrinu,a u
zimsko vrijeme zadravaju se na dnu i po 2-3 nedjelje.Po porijeklu,utopljenje je
najee zadesno,zatim samoubilako,a rijetko ubilako.Postoje i fingirana utopljenja
koja su ea od ubilakih.Diferencijacija pravog utopljenja od fingiranog:spoljanji
nalaz kod pravog utopljenja;
-bijela pijena na nosnom i usnom otvoru
-predmeti stisnuti u akama mulj, trava.
-utisnua nokata na dlanovima
-bljedoa dlanova i tabana
-psmrtno modrilo na glavi i vratu i otvorenost usta
-edem plua
-u duniku idunicama fina pjena
-dilatirano je desno srce koje sadri tenu krv
-prisustvo velike koliine vode u elucu i crijevima

Kriminalistika dijagnoza utopljenja

a.Hemiska analiza krvi kod utopljenika na koncentraciju Hlora

Ukoliko je procent hlorida u krvi lijevog srca razliit u odnosu na nalaz u desnom srcu
znak je da je voda difundirala u arterisku krvi razrijedila koncentraciju hlorida.To je
neosporan dokaz zaivotnog dospijevanja u vodu.Ako se procent hlorida u krvi lijevog
srca smanji za 50% i vie tada je neosporno smrt nastupila kao posljedica utopljenja.

b.Mikroskopsko utvrivanje algi(dijatomeja)

Nalaz algi u pluima,elucu i crijevima nijedokaz zaivotnog utopljenja.Ali nalaz algi u

jetri,bubrezima,mozgu,kotanoj sri dokaz je da je da su dospjele smo zaivotno.
OZLJEDE ZADANE HLADNIM ORUJEM ILI ORUEM

Ubodne rane,rezne rane ili sjekotine

Porijeklo rane:
1.odbrambene rane;ozljede na dlanovima,prstima,podlakticama*parir ozljede* upuuju
na ubistvo!!!
2.probne rane;samoubice probaju kojom snagom se treba postii eljeni efekat,a nalaze
se kraj smrtonosne rane,te mogu biti rezultat oklijevanja samoubice,upuuju na
samoubistvo!!!
3.zalutale rane;ubica cilja u predio srca,ali ubada rtvu u rame,vrat ili lice,upuuju na
ubistvo!!!
4.samoubilake rane;rezne rane na pregibnoj strani runog zgloba.Rijetko su
smrtonosne i samoubica se usmruje na drugi nain,upuuju na samoubistvo!!!
Ubodne rane;su ozljede uzrokovane iljatim dijelom mehanikog oruja ili orua.Za
svaku ubodnu ranu na tijelu sudski lijenik treba utvrditi njenu
lokalizaciju,smjer,,veliinu ,oblik rane,ozlijeeno tkivo,teinu rane,uglovi rane.

UBOD NOEM

U prilog ubistvu govori slijedei nalaz:

1.ubod kroz odjeu

2.ako se ozljeda nalazi na podruju koje je nemogue ili teko ili neprirodno dosei
vlastitom rukom,to je jak indicij da je ozljedu zadala druga osoba
3.ako su ubodi razliitog i nepravilnog smjera i redoslijeda
4.zalutali ubodi u lice,vrat,glavu
5.ubodi kroz hrskavice i kosti
6.nedostatak hladnog oruja na licu mjesta
7.odbrambene ozljede
8.tragovi borbe
9.ubodni kanal ide odozgo prema dolje
10.vie od 10 velikih,dubokih ubodnih rana govori da ih je zadala druga osoba

U prilog samoubistvu govori slijedei nalaz:

1.ubod u razgoljeno tijelo

2.probni ubodi u blizini smrtonosne rane
3.grupiranje ozljeda
4.tragovi slijevanja krvi
5.tragovi ranijih pokuaja samoubistva
6.nalaz hladnog oruja u ruci pokojnika
7.ubodi u predjelu srca
8.pravilne ubodne rane
9.vie povrinskih rana istog smjera
Nesretni sluajevi zbog uboda noem su rijetkost.Oblik rane od naa zarinutog u tjelo u
osnovi ovisit e od tri glavne injenice;
1.karakteristika noa
2.naina na koji je no zarinut u tjelo
3.lokalizaciji rane na tijelu
Ubodno oruje pa tako i no ne moe se identificirati prema ubodnoj rani.Na koi i
unutarnjim organima tijela ODRAVAJU SE SAMO GRUPNA OBILJEJA,dok se
INDIVIDUALNA OBILJEJA mogu nai na kosti,hrskavici,a no naen u tijelu ne
vadi se u toku uviaja.

Rezne rane

Rzne rane nastajudjelovanjem otrice,mehanikog predmeta povlaenjem predmetapo

povrini tijela.

KLANJE

Moe biti ubilako i samoubilako.Karakterie ga obilje tragova

krvi(lokve,prskotine,brisotine).Ako je mjesto dogaaja na otvorenom;onda:utabana
zemlja i trava.Kriterij za razgranienje ubistva od samoubistva:AKO JE NERED NA
MJESTU DOGAAJA TAKAV DA SE NE MOE OBJASNITI ISKLJUIVO
RADNJAMA SAMOUBICE,SUMNJA NA UBISTVO POSTAJE OSNOVANA.U
sluajevima klanja kad nisu istodobno prerezane obe karotide, rtva moe prije smrti i
gubitka svijesti poiniti razliite neoekivane radnje.U prilog ubistvu govori slijedei
nalaz:
1.nalaz mrtvog tijela uz cestu,stazu,prolaz,zatim u posteljini
2.odsutnost noa s mjesta dogaaja
3.obje ruke rtve ne zakrvavljene ili zakrvavljene
4.odsutnost tragova slijevanja krvi tipini za samoubistvo
5.rezovi na ovratniku kravati ili alu
6.odbrambene ili zalutale rane
7.nepravilan raspored reznih rana
8.ozljede na leima
9.tragovi borbe
Ubistvo klanja se vri na dva naina:
1.dok stoji(tragovi krvi se ne razlikuju od samoubistva)
2.dok lei(u ovom sluaju nedostaju tragovi okomitog slijevanja krvi i prema dolje po
prednjim stranama odjee)
U prilog samoubistvu govori slijedei nalaz;
1.nalaz mrtvog tijela daleko od staze,puta
2.nalaz mrtvog tijela u zakljuanoj prostoriji
3.nalaz sredstva izvrenja
4.grupisanje ozljeda
5.zakrvavljena jedna ruka
6.tragovi slijevanja krvi prema dolje na prednjoj strani
7.nema oteenja odjevnih predmeta
8.nalaz oiljaka od ranijeg pokuaja
9.probni rezovi
10.oprotajno pismo
11.nema tragova borbe
12.obilje raznovrsnih tragova
13.svuena i uredno sloena odjea
14.nalaz tipinih samoubilakih rana
15.kosi tok rane bono na vratu
16.sreena okolina
Kod samoubica tragovi slijevanja krvi idu u dva smjera;
1.Okomito prema dolje na prednjoj Strani
2.Vodoravno na ovratniku i uz ovratnik prema natrag,naprijed ili ustranu
Tragovi krvi na jednom rukavu ei su kod samo ubica,a na oba rukava kod ubistva,a
ako ni na jednom rukavu nema tragova krvi,moe biti iznenaenje ili je rtva
onesposobljena za otpor.Samo ubilaka rana klanjemje polumjeseastog
oblika.Ubilaka rana ima nepravilan kvadratian oblik s neurednim rezovima i ubodno
reznim ranama razliitog smijera.
Zaivotne rane:
1.Opa ikrvavljenost
2.Sve vrste embolije
3.Udisanje eludanog sadraja i krvi
4.Troboza
5.Gutanje hrane zraka i vode
6.Upala tkiva

Posmrtne rane:
1.Sasuenost rubova rane
2.Tkivo u dubini nije blijedo,bez izlijeva krvi
3. Nepostoje tragovi ili naznake zaraivanja tkiva

OZLJEDE TUPIM PREDMETIMA

Oblici tupi ozljeda:

1.Okomiti udarac na povrinu
2.Kosi udarac na povrinu
3.Pritisak izmeu dva predmeta

Krvni podljev:kidanje kapilara od udara sile pod pravim uglom nastaje na mjestu
ozljeivanja odmah nakon udarca.Krvni podljev nakon 2-3 dana postaje
ljubiast,nakon 5-8 dana postaje zelenkast,a nakon 10-14 dana postaje ukast.
Nagnjeenje:okomit udarac tupim predmetom plosnata oblika.Predio je oteen,sa
pokidanim potkonim tkivom i miiima,a katkad popraen krvnim podljevima.
Razderotine:udarac tupim predmetom pod kosim uglom.Ivice razderotine su
neravne,nagnjeene i krvlju podlivene.Imamo 3 podvrste
razderotina:prskotina,ujedina,okrzotina.
Oguljotine:tanegencijalno povlaenje mehanikog predmeta po povrini tijela.To je
koa liena pokoice.Slue kao dokaz relativne zaivotne reakcije u aktu povreivanja.
Razdor:ozljede unutranjih organa.
Raskinue:mehaniko odvajanje pojedinih dijelova tijela.To je potpuno unitenje tkiva i
odvajanje,komadanje u dijelove.Odvajanje ekstremiteta zove se amputacija,a odvajanje
glave dekapitacija.
Zgnjeenje:unitenje razliitih tkiva ili organa.

POVREDE GLAVE I VRATA

Pritisak na mozak:
-Epiduralni hematom(arterisko krvarenje izmeu kosti i mozgovne opne)
-Subduralni hematom(krvarenje izmeu tvrde modane opne i nekih mozgovnih opni)
-Edem mozga(nakupljenje tekuine u tkivu mozga)
-Krvarenje ispod meki modanica

Ubistvo i duevno bolesne osobe:

izofrenija-vre sva krivina djela protiv ivota i tijela kao i ostalo,pod dejstvom su
halucinacija i sumanutih ideja koje prouzrokuju strah,mrnju ljubomoru.
Manino depresivna psihoza nemaj u kontrole,vre altruistika ubistva.Vre sve vrste
KD ali naj ee seksualne delikte,uvrede,klevete,prijetnje.
Paranoje-ideja proganjanja,suprostavljaju se navodnim progoniteljima.
Padavica-karakteristina je razdraljivost,brutalnost,surovost,nizak prag osjetljivosti
na alkohol i esto na ubistvo.
Duevna zaostalost-duevni zastoj na intelektualnom poremeaju.
Psihopatije-imovinski delikti,specijalna ubistva.
Neke posebnosti mentalno oboljelih u homocidnom ponaanju:
1.ubistvo nije planirano,
2.ne pribavljaju materijalnu korist
3.nain izvrenjaje brutalan
4.elja za brzim unitenjem rtve
5.ubijaju na zvjerski nain
6.ubistvo se ne prikriva kao ni sredstvo izvrenja
7.priznaju djelo i ne kaju se

Pad s visine:
Smrt padom s visine moe biti:zadesna,samoubilaka,ubilaka.

Polazne take za objanjenje pada s visine mogu biti:

-nalaz imiljenje obducenta

-objektivni nalazi na mjestu pronalaska lea i u zgradi ili drugom objektu s kojeg je
osoba pala
-ispitivanje predpovjesti pada
Pad tijela moe biti direktan(nema prepreke na putu pada) i postepen (udar na
prepreku)zatim,slobodan(tijelo pada samo)i neslobodan(uz tijelo pada i neki
predmet).Na mjestima dodira sa tlom nastaju ogrebotine,krvni podljevi ,konfuzije,ako
je pad bio postepen javljaju se dodatne povrede.Na UBISTVO upuuju tragovi borbe na
mjestu prije pada,krik, vrisak,zvanje u pomo.SAMOUBICE se otiskuju dok kod
ubistva i nesretnog sluaja ovjek nastoji da se uhvati za kakav predmet na putu pada,i
na tijela se mogu nai tragovi u tom pravcu.Na ubistvo upuuje:rtva se baca kroz
vrata,prozor,ili u vrijeme prelaenja iz vagona u vagon.

Vitalne reakcije:iz organa tee krv,zgruavanje krvi u tkivu,upala tkiva-reakcija

leukocita,krv i urin u mjehuru,pjenuava krv na tijelu je dokaz da je krv iz dinih
puteva,progutana krv u eludcu,embolije,anemija,prelomi kostiju su ispunjeni
krvlju,resporacija krvi u limfnim putevima.

FIZIKE OZLJEDE

a)ozljede elektrinom energijom

b)djelovanje poviene temperature
c)djelovanje niske temperature
Udar groma:je uvjek nesretan sluaj.Povrede su fatalne i nefatalne.Na leu nalaizmo
pored opih znakova i asfiksije mijeane tragove povreda mehanikog,termikog i
elektrinog porijekla.Nesretan sluaj;gubljenje svijesti,bol u miiima,prolazna
sljepoa.Naknadno se javlja nesanica,osjeaj neuroze.Smrtonosni udar groma;elektrini
biljezi po tijelu,opekotine,dlake osmuene,na koi razgranate pruge,na odjei razni
tragovi,metalni predmeti se magnetiu.

Udar elektrine struje:elektrini biljeg,opekotine,karbonizacija,niski napon stvara

mjehur koji sadri zrak ili plin.Opasni efekti el. Struje su u ovisnosti od 3 faktora;vrste
struje,stanja ovjekovog organizma,te okolnosti pod kojima je dolo do elektrinog
udara.Presudnu ulogu igraju;vrsta struje,jaina struje,vremensko trajanje
kontakta,smjer struje kroz tijelo,individualna otpornost,okolnosti elektrinog udara.
Smrt od el. udara nastupa redovno zbog jednog od navedenih uzoraka:
1.treperenja sranih klijetki zbog podraaja ivaca i miia srca
2.kada struja prolazi kroz mozak,dolazi do paralize centra za disanje i smrt nastupa
zbog asfiksije
Na leu u kadi sa vodom nema strujnih biljega(mala gustina struje oko10mA/cm2)

Djelovanje poviene temperature:opekline(djelovanje plamena,vrueg krutog

predmeta,zraenja)se prema dubini djelovanja i oteenim tkivima dijele u IV stepena,a
oparotine(izazivaju ih vrue tekuine i pare)u IIIstepena lokalnih oteenja:
-opekline I stepena;ozljeda se manifestira kao crvenilo,bol i svrbe koe
-opekline II stepena;zahvaaju samo kou,ali uz tee promjene.Uz hipermiju izraena je
i eksudacija koja se oituje u stvaranju vezikula i bula.Epidermis je nekrotian i odignut
od korijuma
-opekline III stepena;rije je o nekrozi itave debljine koe,esto i potkonog tkiva pri
emu su nekrotini svi slojevi s adneksima
-opekline IV stepena;rije je o poguljenju i nekrozi koe i potkonog tkiva, aesto je
zahvaeno i miije,pa i kosti
Ovisno o jaini i trajanju visokih temperatura razlikujemo 6 stepeni opeklina:
-opekotine I stepena (crvenilo koe)
-opekline II stepena (potkoni mjehurii sbistrom tekuinom)
-opeklina III stepena(krvava mjehuravost koe)
-opeklina IV stepena (razaranje koe i potkonog tkiva)
-opeklina V VI stepena (razaranje masnog tkiva,miia i kostiju,karbonizacija)
U sluaju karbonizacije postavljaju se 2 osnovna pitanja;
1)da li je osoba umrla zbog djelovanja plamena tj.visoke temperature?
2)da li je osoba mrtva dospjela u plamen tzv. Le iz vatre?
Zaivotne reakcije su:ugljen monoksid u krvi,hematom na lobanji,masna embolija u
pluima.Sudsko-medicinska obdukcija izgorjelih leeva,mora da odgovori na slijedea
esencijalna pitanja:
-jesu li ostaci ljudskog lea?
-kojeg je pola?
-identitet?
-da li je osoba iva dospjela u vatru?
-da li je osoba pretrpjela mehanike povrede?
-po mogunosti taan uzrok smrti?
-potvrditi ili iskljuiti fingirani zloin?
Nalaz garei u sitnim dunicima i alveolama,utvruje se mikroskopskim pregledom
isjeka plua.Pozirivan nalaz jasno pokazuje da je osoba u momentu poara disala i bila
iva.
Utvrivanje koncentracije ugljen-monoksida u krvi ili tkivima.Ova je metoda tanija.

Metoda utvrivanja kapljica masti u plunim kapilarima:

Dejstvom mehanike sile dolazi do nagnjeenja tkiva i lomova kostiju i tom prilikom se
oslobaaju masne kapljice koje prelaze u krv i putem cirkulacije dospjevaju u kapilarnu
mreu plua.Na patohistolokom preparatu,iz ostatka plunog tkiva pod mikroskopom
e se jasno uoiti masne kapljice,kao siguran dokaz da je osoba, prije nego to ju je
zahvatio poar zadobila mehanike povrede.Prisustvo kapljica u pluima dokazuje i
potvruje 2 injenice i to:
-da je osoba zadobila mehanike povrede
-da je osoba bila iva u momentu povreivanja

Djelovanje niske temperature:slino kao i kod visokih temperatura,niske temperature

mogu dvojako otetiti organizam.Izazivaju oteenja koja se dijele u 3 stepena:ozebline,
tea oteenja,nekroza tkiva.Ubistvo se vri zatvaranjem u hladnjau,bacanjem u
hladnu vodu novoroenadi kao i nad nepokretnim i oronulim starcima.Smrzavanje je
najee zadesno.Promjene na tijelu su:crveno ljubiasta boja lica,crvenilo na
koljenima,ukoenost miia,izoblienost lica.Sigurni znaci smrti su:pjege i takasti
podljevi ispod sluznice eludca,nekroza masnog tkiva,,a mozak i plua su mnogokrvni i
oteeni.Mehanizam umiranja;uslijed dejstva hladnoe,dolazi do snanog gra krvnih
ila koe na periferiji,dok se u unutranjim organimamaksimalno ire.Kako
temperatura i dalje opada,periferne se ile proiruju,te nastaje jo vee gubljenje
tjelesne temperature,pri padu tjelesne temperature na 24 C (KRITINA TAKA)
nastupa smrt.

TROVANJA

Trovanje je specifino oteenje zdravlja izazvano otrovom.

Vrste otrovanja:
-namjerna (umiljajna);
a)tuom rukom (ubilaka)
b)vlastitom rukom (samoubilaka)
c)samoozljeivanje
-nenamjerna (nehajna)
a)vlastitom rukom(samoubilaka)
b)tuom rukom
-profesionalna
-ekonomska
-medicinska putem lijekova
-trovanje ivenim namirnicama(gljive,konzervirana hrana)
-ivotinjski otrovi
initelji koji utiu na otrovnost pojedinih tvari;
1.fiziko-hemiska svojstva tvari 6.prisutnost drugih materija
2.doza (koliina)
3.trajanje ekspozicije
4.individualna reaktivnost organizma
5.put unoenja u organizam
FAKULTET KRIMINALISTIKIH NAUKA

KRIMINALISTIKA METODIKA

Prof.dr.DukoModly
OZLJEDE VATRENIM ORUJIMA

Ozljede izazvane projektilima vatrenog oruja imaju jedan od tri oblika:

a.ustrjel,kad projektil ostane u tijelu na dnu strijelnog kanala
b.prostrjel kad projektil proe kroz tijelo ili dio tijela i kad postoji ulazna i izlazna rana koje
su spojene strijelnim kanalom
c.okrznue, kad nema ni ulazne ni izlazne rane niti srijelnog kanal jer je projektil samo
okrznuo povrinu tijela i ostavio ozljedu koja ne mora imati karakteristike stirijelne rane,

Balistika rane:
Prouava promjene koje nastaju ulazkom i prolazom kroz ljudsko tijelo.Karakteristike
strijelne rane ovise o sljedeim injenicama:
1.veliini i obliku projektila
2.balistikim karakteristikama projektila
3.vrstoi tkiva koja projektil ozljeuje
4.elastinosti koe i tikva

Na samoubistvo upuuje:
1.hitac u nepokriveni dio tijela koji je na dohvatu samoubilake ruke i oruja
2.kontakt hitac
3.nalaz barotnih estica na aci,i eventualnih ozljeda od repetiranja oruja
4.nalaz vlastitog oruja
5.nalaz probnih rana

Na ubistvo upuuje:
1.hitac ispaljen u obueno tijelo ili pokriveno
2.nalaz ulazne rane izvan dohvata oruja i ruke pokojnika
3.vie hitaca u razliitim smjerovima i razliitim djelovima tijela
4.vie hitaca od kojih svaki pojedinano dovodi do trenutne nesposobnosti za daljnje
djelovanje
5.hitac iz daljine
6.nalaz ozljeda od repetiranja oruja na ruci osumnjienika
7.nalaz tragova barotnih estica na ruci osumnjienika
8.tragovi krvi i tkiva na ruci i odjei osumnjienika kod kontaktnih hitaca

Tragovi na osumnjienom:
1.ostaci barotnih estica i barotnih ogaranja,metalnih estica na ruci
2.tragovi krvi,estice tkiva,modana masa
3.nalaz prskotina krvi govori u prilog prisustva na mjestu dogaaja
4.tragovi na odjei
5.tragovi od stakla,drveta,metala

ISTRAIVANJE POARA I PALJEVINA

Pod pojmom poara podrazumjeva se nekontrolisano nastajenje vatre bez uea ljudi ili zbog
njihovog propusta uz provoenju mjera protivpoarne zatite.Paljevina je poar nastao
namjernim podmetanjem vatre od strane ovjeka.Ispitivanje poara i paljevina je jedan od
najteih kriminalistiko tehnikih i sturlnih postupaka zbog toga to:
-se obino radi o prostorno veem licu mjesta
-zbog dejstva vatre,toplote i gasova dolazi do gubitka ili promjene tragova
-se tokom akcija gaenja i spaavanja vri pomjeranje tragovai predmeta ili njihovo iznoenje
sa prostora zahvaenog vatrom
-za pravilno pronalaenje i prikupljanje tragova kod poara treba posebna obuka(poznavanje
gorenja,ponaanje materijala u poaru),poznavanje najeih uzronika poara i njihova
karakteristika te poznavanje osnovnih mogunosti ispitivanja pojedinih tragova.
Prilikom istraivanja poara i utvrivanja uzroka nastoji se utvrditi mjesto poetne vatre,kad
se to utvrdi traga se za uzronikom nastanka vatre,tokom ovog rada u obje faze se javlja
potreba da se neki matreijali ili tragovi laboratorijski ispitaju i protumee.Prema tome ima
nekoliko osnovnih grupa tragova koji mogu biti predmet ispitivanja radi utvrivanja uzroka
poara:
a.gorenje i ponaanje materijala u poaru i njihova identifikacija(staklo,drvo,plastine
mase,tekstilni proizvodi,keramika,beton).
b.ureaji i instalacija koji mogu biti uzronik poara(el.energija,prirodni
gasovi,topolvodi,instalacije).

Tragovi u vezi poara se grupiu na sljedei nain:

1.tragovi iz dalje i ue okoline poara
2.tragovi iz sredita poara
3.tragovi na osumnjienim osobama
Koncentracija ugljen-monoksida je est uzrok smrti.Jedan od osnovnih zadataka u toku
uviaja u navedenim sluajevima jeste utvrivanje sredita poara.

Utvrditi uzrok poara znai definisati sljedee:

1.identifikovati energetski izvor zapaljenja
2.identifikovati materijal koji se prvi zapalio
3.utvrditi na koji je nain uspostavljen kontakt energetskog izvora i gorive tvari

U vrijeme poara treba registrovati sljedee:

1.pravac razmjera poara
2.mirise
3.zvukove i eksplozije tokom razvoja poara
4.pokuati locirati izvor
5.tok uruavanja objekta
6.stanje prozora,vrata i drugih otvora

METODIKA ISTRAIVANJA SILOVANJA

Okolnosti koje prate silovanje:

a.tamna brojka sve vea
b.broj silovanja je u porastu
c.sve vea zloupotreba u sferi spolnosti djece i mladea
d.sve vea upotreba treumatske sile
e.sve vei broj lanih prijava
f.sve vea zastupljenost grupnih silovanja
g.rtve se ale na nedovoljnu podrku
h.silovanje se vri sve vie muu poznatim
i.silovanje vre normalne osobe
j.javnost se sve vie miri s pojavom silovanja
k.sve vie se pojavljuje inpotemcija silovatelja
l.unaprijed su planirana
m.silovanje rjeavanje nesexualnih problema
n.mjenja budui ivot silovane ene

Tipovi silovanja obzirom na psiholoke motive:

1.sadistika(postizanje sexualnog zadovoljstva tjelesnim muenjem i okrutnim ozljeivanjem)
2.silovanje u bijesu(visok stepen brutalnosti,sredstvo izraavanja emocija,bjesa,mrnje)
3.silovanje dominacije(demonstracija superiornosti i nadmonosti nad rtvom zbog vlastitog
neuspjeha u socijalnim i sexualnim situacijama)
4.zavoenje koje prerasta u silovanje(rtva odluila da e prilikom aktivnosti zavoenja
prestati prije snoaja)

Sila ili prijetnja prilikom silovanja:

Sila prilikom silovanja moe biti:apsolutna i psihika.Apsolutna sila je neodoljiva fizika
sila.Psihika sila nije neodoljiva.Sila ili prijetnja kao vodovi prinude,trebaju biti podobni da
uzrokuju obljubu.

injenice u vezi sile i prijetnje:

a.injenice koje se odnose na karakter i modalitete upotrebljene sile ili prijetnje.Sila treba biti
takva da je u datim uslovima podobna prinuditi ensku osobu na priljubu.Bitno je da s njom
savlada otpor rtve.
b.injenice koje se odnose na lina objektivna ili subjektivna svojstva napadaa ili
rtve.Fizika sila napadaa ne mora ostavljati fizike tragove u obliku tjelesnih oblika,bitno je
da je takvog intenziteta da se njome savlada otpor rtve(nesrazmjer u fizikoj konstituciji i
automatcki stvaranje strah kod rtve).
c.injenice koje se odnose na vanjske objektivne okolnosti nezavisno od napadaa i
rtve.Usamljeno mjesto,mrak kada su mali izgledi da rtva plaem i dozivanjem u pomo
skrene neiju panju na situaciju u kojoj se nalazi.
Pod upotrebom sile kao elementa KD silovanja,smatra se i primjena omamljujuih
sredstava.U sluaju pristanka rtve na obljubu iskljueno je postojanje silovanja.Policajci
uvjek moraju imati u vidu da silovanje nije primarno sexualni delikt,posebno ne delikt nagona
nego primarno delikt nagona.Od policajaca se trai visoki standardi ophoenja sa silovanim
enama.Nikada se nesmije postupati na manifesno sumnjiav nain ili ak neprijateljski.

Nain saznanja za izvreno djelo silovanja:

Prijava trve,njoj bliske osobe,javni pogovor,prijava zdravstvenih ustanova,anonimna
prijava.Prijava silovanja od strane rtve moe biti putem telefona,pozorniku ophodnji na ulici
ili u samom policijskom tijelu.Mora postojati povjerenj,a nain izlaganja prijave moe
biti:konfuzan,djelomino konfuzan i jasan.

rtva nakon silovanja prolazi kroz tri faze:

a.faza akutne reakcije(stanje oka prvi dan nemoe dati precizniji opis)
b.faza vanjskog prilagoavanja(pokuaj rtve da se vrati svakodnevnim prilikama i da potisne
srdbu)
c.faza integracije i rezolucije(pojavljuje se potreba da govori o djelu)
Razlozi neprijavljivanja silovanja:
1.nepostojanje svijesti o viktimizaciji
2.neznatna tjelesna ozljeda
3.bliski odnos s poiniteljem
4.strah od ponovne viktimizacije
5.sram i strah od roditelja,poinioca
6.strah od neugodnosti
7.sram uzrokovan potrebom medicinskog pregleda
8.uvanje reputacije
9.ulogu ima i starost rtve

Lano prijavljivanje,motivi su patoloki i nepatoloki.

Nepatoloki motivi su:
1.ljubomora
2.osveta
3.prinuda na sklapanje braka
4.strah od naruavanja braka
5.imovinska korist
6.elja za degradacijom partnera
7.zbog osjeaja naputenosti
8.zbog povrijeene tatine
9.zbog stanja depresije
Patoloki motivi lanog prijavljivanja su:
1.djevojke u pubertetu psihopatske konstitucije stvarnost mjenjaju sa matom
2.moe se raditi o eljenim snovima i halucinacijama
3.mazohizam
4.histerija i prekomjerna sexualna uzbuenost koja moe izazvati privienja i halucinacije
Otkrivanje lanih prijava-to prije traseoloki obraditi mjesto dogaaja.viestrukim
sasluavanjem.Najbolji lijek protiv lanih prijava za silovanje jeste hitna provjera navoda u
prijavi drugim raspoloivim dokazima i provjera linosti rtve.

OTKRIVANJE I OBJANJENJE SILOVANJA

Otkrivanje silovanja:
Pod otkrivanjem silovanja u predkrivinom i krivinom postupku podrazumjevamo
pronalaenje prikrivenih i moguih dokaznih informacija i njiohvo deifriranje.
Objanjenje silovanja:
Pitanja na koja treba dobiti odgovore:
1.silovanje ili ne?
2.gdje?
3.kada?
4.kako je izvreno silovanje?
5.postoje li tragovi otpora na mjestu silovanja?
6.postoje li tragovi i ozljede na tjelu rtve?
7.postoje li tragovi i oteenja na odjei rtve?
8.postoje li tragovi na tjelu osumnjienika?
9.postoje li tragovi n odjei i obui osumnjienika?
10.pojedinac ili grupa?
11.jeli rtva vikala ili zvala upomo?
12.koliko vremena je prolo od silovanja od podnoenja prijave?
13.jeli se prala?
14.jeli silovatelj rtvi od ranije poznat?
Da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja,objasnio konkretan sluaj,utvrdila istina te
osigurali odgovarajui dokazi potrebno je preduzeti sljedee:
-to prije izvriti tjelesni i medicinski pregled rtve
-izvriti tjelesni pregled osumnjienog
-hitno osigurati mjesto dogaaja i pozvati eventualne svjedoke
-pristupiti hitno uviaju
-planiranje kriminalistike obrade
-razgovor sa rtvom i utvrditi o kakvom se licu radi
-prikupljanje obavjesti od graana
-informativni razgovor sa osumnjienim

Istraivanje silovanja

Pod pojmom istraivanje u kriminalistici treba razumjeti spoj umijea i teoretskog znanja
istraitelja.

PLANIRANJE KRIMINALISTIKE OBRADE PRILIKOM SILOVANJA

Plan kriminalistike obrade prilikom silovanja sadri:

-verzije o djelu,poinitelju,okolnostima i modalitetima djela isl.
-pitanja koja trae odgovorna elu 9 zlatnih pitanja kriminalistike.
-radnje i mjere koje treba preduzeti,kao i one koje su ve preduzete,njihov rok i redosljed,tko
e pojednie mjere i radnje preduzeti
-taktiki naini i tehnika sredstva kojima e radnje i mjere biti izvrene
-poimenina zaduenja policijskih radnika
-odreivanje rukovodioca kriminalsitike obrade i odluka o formiranju grupe ili grupa

NAIN PRISTUPA RTVI (TEHNIKA IZVOENJA SILOVANJA)

Tehnika izvrenja silovanja treba ralaniti na tri sektora ponaanja silovatelja:

-ponaanje prije silovanja
-ponaanje tokom silovanja
-ponaanje nakon izvrenog silovanja
Naini pristupa rtvi:
-trenutni iznenadni napad
-zloupotreba povjerenja
-otimanje,zarobljavanje rtve
-kontakt
-iznenadni napad
-iznenaenje
etiri metode za kontrolisanje rtve:
-sama fizika prisutnost
-verbalne prijetenje
-prijetnje pokazivanjem oruja
-upotreba fizike sile
Tipologije mjesta silovanja:
a.prvo mjesto susreta
b.samo mjesto silovanja
c.mjesto nakon silovanja
Promjenjivo silovanje je kad su sva tri mjesta odvojena i na razliitim lokacijama.Nepokretno
silovanje je kad je mjesto susreta rtve i poinioca ispunjava uslova sva tri mjesta.Otpro
rtve:mora biti stvaran,nepokolebljiv,oigledan a ne prividan.
Otpro rtve se manifestuje kao:pasivan,verbalan,tjelesni.Ponaanje rtve prilikom
silovanja:uasnutost,ok,nevjerica,a zatim vrlo esto sljedi pseudonomina ravnodunost.
Sexualno motivirana ubistva:
a.ubistvo tokom ili nakon dobrovoljnog snoaja ili prinudne kohabitacije kao izraz sadistikog
svojstva poinioca
b.ubistvo bez kohabitacije i spolno zadovoljstvo je sam in ubijanja
c.ubistvo kojim se omoguuje prinudna kohabitacija ili kojim se ona prikriva
d.prinudna kohabitacija izraena u silovanju,obljubi s iskljuivim ciljem postizanja prinudne
obljube.
Klasifikacija rtava:
a.one koje provociraju zloin
b.fiziki slabe rtve
c.socijalno potpuno neintegrirane rtve
d.rtve koje se krive kao i poinitelj

LIJENIKI PREGLED RTVE

Lijeniki pregled mora biti potpun i obuhvatiti opu i posebnu amnanezu,te opi i lokalni
nalaz.U posebnu anamnezu spadaju,ginekoloka i sexualna iskustva u
prolosti,kontracepcija,sam snoaj.Opti tjelesni lijeniki pregled rtve(cijelog tjela)-navodi
se:
-opis grae i tjelesne razvijenosti
-opis i lokalizacija ozljeda
-vrsta,opis oblika ozljede i veliina
-opis naravi ozljede
-boja,starost ozljede
-ime je mogla biti nanesena
Ginekoloki pregled(posebni pregled)-obuhvata:
-pregled djevinjaka i rodnice
-uzimaju se brisevi iz rodnice
-kod felacija uzima se bris iz usne upljine,a kod analnog snoaja i bris iz anusa
-upanje,ieljavanje i sjeenje dlaka stidnih mjesta
-opisuje detaljno lokaciju drugih tragova i adekvatno ih uzima
Sudsko medicinski pregledi:
Sudsko medicinska vjetaenja mogu obavljati samo specijalisti sudske medicine.Osnovni
elementi sudsko medicinskih vjetaenja su:
-tjelesni pregled osoba,traenje ozljeda i klasifikacija naenih ozljeda,u smrtnim sluajenima i
obdukcija
-utvrivanje mahanizma nastanka ozljede i eventualno poinitelja,tj.jel rje o samo
ozljeivanju ili o treoj osobi
-koji put se utvruje jeli pruena pomo bila svrsishodna ili ne posebno ako je nastupila
smrt.Daje se odgovor u smrtnim sluajevima bili pravpdobno pruena medicindska pomo
spasila ivot rtvi
-utvrivanje oigledno nepodesnog sredstva i naina lijeenja i oigledno nesavjesnog
lijeenja
Psihijatrijska vjetaenja:
Rije je o vjetaenju okrivljenika ali i rtve,a provode ih vjetaci psihijatri.Osnovni zadatak
je osim utvrivanj duevnog zdravlja i utvrivanje stepena duevnog razvoja.
Vrijeme pregleda:sto se prije izvri lijeniki pregled vea je ansa za pronalazak dokaza.

SILOVATELJI

-prigodni
-hiperseksualni
-degenerici
Silovatelji i tetovaa:
-postoji odnos izmeu tetovae i silovatelja
-silovatelji su esto tetovirani
-ljudi koji lako podnose bol isto tako lako izadaju bol
-tetovirani kriminalci su uglavnom hladne sirove i surove osobe,energine prirode,a upravo su
silovatelji takvi

SERISKI SILOVATELJI

Pod serijskim poiniteljem podrazumjeva se poiniteljj koji je izvrio ili vri vie silovanja na
odreenom podruju.U razliitim vremenskim intervalima,esto na razliitim mjestima ne
birajui rtve s obzirom na dob i izgled.Svi u pravili imaju ranije dobrovoljne heterosexualne
odnose.Serijski silovatelji su pokazali visok nivo ope inteligencije.Specijalnost su im napadi
i silovanja na pustim,mranim,neosvjetljenim i osamljenim mjestima.Ona su povoljna za
silovanje i rtve na takvim mjestima kada vide da im niko nemoe pomoi niti zovu u pomo
niti pruaju ozbiljan otpor.

SEXUALNI SADIZAM

Sadisti namjerno uzrokuju patnje rtava,bilo tjelesne ili fizike kako bi poveali vlastitio
uzbuenje.Skoro sve sexualne aktivnosti i zloini poinju s matom.Sadistika matanja
usmjerena su na dominaciju,kontrolu,ponienje,bol,ozljede i nasilje kao i nain da se izazove
patnja.Sexualni sadizam moe se initi s partnerima koji su sporazumom ili plaeni kao to su
prostitutke.Sporazumni partneri pretvaraju se u rtve i bivaju teko ozljeenji ili ak ubijeni.

INFORMATIVNI RAZGOVOR SA OSUMNJIENIM

U osnivi razlikujemo prethodni informativni razgovor i temeljni informativni razgovor:

a.prethodni:na mjestu dogaaja neposredno poslje izvrenog krivinog djela.Osumnjieni jo
nije pripremio odbranu pa iskaz daje u tom trenutku,a ovaj tip razgovora je rijedak.
b.temeljni:kada se raspolae sa dovoljno dokaza i podatak o linosti osumnjienoh.Za uspjeh
ovog razgovora veoma je vano dranje istraitelja.
PREGLED OSOBE OSUMNJIENE ZA SILOVANJE

Ovlateni policijski radnici trebali bi kada je rije o osumnjieniku izvriti tkz.orjentacijski

pregled,a lijenik sudske medicine sistematski pregled:
a.orjentacioni pregled,policajac promatra lice,ruke i odjeu radi uoavanja tragova silovanja
ve kod prvog kontakta,a treba onemoguiti da osumnjienik ne uniti tragove na sebi.
b.sistematski pregled vri lijenik sudske medicine a trae se tragovi krvi,vaginalnog sekreta
ispod noktiju,uzima se kosa,dlake sa stidnih mjesta,a ako je rtva pruala jak fiziki otpor na
tjelu napadaa mogu se nai ogrebotine,ugrizi,podljevi krvi,iupana kosa.

INCEST RODOSKRVNUE

Incesti se odigravaju u sjenci,a to su odnosi koje povezuju lanove jedne porodice,brat i

sestra,otac i kerka,majka i sin.Ova djela se rjetko prijavljuju jer su unutar obitelji.Psihijatri
tvrde da incesta ima isto toliko u najotmjenijim djelovima gradova koliko i u siromanim
etvrtima.

OSIGURANJE TRAGOVA KOD SILOVANJA

Tragovi silovanja mogu se nai na:

a.mjestu dogaaja
b.na osumnjienom
c.na rtvi
Potrebna je hitnost u njihovom obezbjeenju.Tragove treba prije svega pronai,osigurati
jnihov integritet i identitet(zapisniki)mjerenjem(skiciranjem),tehnikim registracijama i
konano pravilnim pakovanjem i obiljeavanjem.
Tragovi na rtvi silovanja:navedena tragove djelimo na:
a.tragovi nasilja(ako je dolo do upotrebe nasilja).Interpretira ih sudsko medicinski
vjetak.Najei trag na rtvi su:krvni podljevi,ogrebotine,ugoljotine,ugrizi,tragovi
stezanja,ozljede usana i vrata.
b.tragove obljube(tragovi sperme,vaginalnog sekreta,krvi a posebno menstrualne,epitalnih
stanica uterusa,zatim tragovi lubrifikata,fekalija,pljuvake,sline sve do usne folre).
c.kontaktne tragove nastali u neposrednom kontaktu rtve i poinioca(mikrotragovi)odreenih
objekata na mjestu dogaaja.
Tragovi na mjestu dogaaja:
a.tragovi na otvorenom prostoru
b.tragovi u zatvorenom prostoru
Tragovi na osumnjienom:
a.tragovi obljube
b.kontaktni tragovi
c.tragovi odbrane rtve,ako se branila
Specifini tragovi kod silovanja:
a.tragovi krvi i enskog spolovila
b.ljudske izluevine
c.dlake i kosa
d.tragovi koe i tkiva
Vjetaenja prilikom silovanja:
-vjetaenje biolokih tragova
-vjetaenje tragova usana
-vjetaenje ljudskih mirisa
-identifikacija pomou genomskog otiska DNK
-mikrobioloke analize
-botanike analize
-minaralogijska vjetaenja

SPECIFINOSTI OSIGURANJA MJESTA DOGAAJA PRILIKOM SILOVANJA

rtvu uvjek treba tretirati kao objekt nasilja,ali ne primarno sexualnog napada.Treba poticati
samopouzdanje,a policajci trebaju obratiti panju na sljedee signale:
a.kontakt oima(rtvu ne treba posmatrati uporno)
b.dodir(sve je u dobroj prosudbi jer moe izazvati negativnu reakciju rtve,nekad je potrebno
pomoi u hodanju,pokriti rtvu dekom)
c.verbalna komunikacija(treba izbjegavati vurgalne izraze,rtvu treba oslovljavati kulturno)

METODIKA ISTRAIVANJA RAZBOJNITVA

U procesu istraivanja organa unutranjih poslova koristi se tzv.hodogram

istraivanja(istrage).To je naziv za rok operativne djelatnosti i njenu organizaciju izvravanje
zadatke,alternativne postupke.U okvirima kriminalistike obrade organa unutranjih poslova
postoje:
1.hodogram opeg modela istraivanja KD
2.hodogrami posebnih aplikativnih programa istraivanja
Hodogram opeg modela istraivanja KD sastoji se od:
1.dobivanje odgovora na 9 zlatnih pitanja kriminalistike
2.kategorija mjera i radnji kojima se prikupljaju obavijesti i podaci iz svih potencijalnih
raspoloivih izvora informacija,prije pokretanja krivinog postupka s naglaenim
heroristikim karakterom.Tu spadaju i bitne istrane radnje i druge radnje krivinog postupka
sa prevalirajuim silogistikim karakterom.
3.tok istraivanja,koji ima svoju kompoziciju predvienu pravilima kriminalistike i
odredbama ZKP
4.subjekata istraivanja,ovlatenih radnika organa unutranjih poslova i u odreenim
sluajevima istranih sudija
5.subjekata strune i ekspertizne djelatnosti u vidu strunih savjetnika i pomonika i vjetaka
razliitih strunih profila i vjetina
6.subjekata ostalih kategorija kao to su nadloni tuioci,uinitelji KD,rtve,svjedoci
Unutar opeg modela istraivanja KD postoje hodogrami posebnih aplikativnih programa
istraivanja kao to su:
1.morfologijska obiljeja delikata,mehanizam izvrenja,sadraji radnji izvrenja.vanjski i
hronologijski sljed dogaaja
2.operacionalizacija s teitem na analizu uzrono-posljedinih veza KD i mehanizma
viktimizacije s objanjenjem uloge rtve
3.istraivanje oblika krivnje koja obuhvaa:
-elemente situacije izvrenja delikta
-svojstva poinioca
-okolsnosti koje su uslovljavale konkretno postupanje poinitelja
-utvrivanje s kojim oblikom krivnje je poinjen konkretni krvni delikt putem raspoloivih
direktnih i indirektnih dokaza
Plan kriminalistike obrade u osnovi treba sadravati:
1.popis mjera i radnji koje su preduzete i oni koje tek treba preduzeti s naglaskom na
redosljedu njihovog provoenje to je sadraj plana
2.opseg mjera i radnji koje su preduzete i koje tek treba preduzeti
3.unutranju logiku strukturu iz koje se vidi sistem planiranja i koordinacije izmeu
sudionika u provedbi plana:
-intenzitet i ritam kriminalistike obrade
-povezanost komponenata ili harmoninost unutranje strukture planiranih zadataka
Tragovi kod razbojnitva su specifini i javljaju se u posebnim pojavnim morfolokim
oblicima.Prilikom provoenja uviaja treba imati u vidu dinamiku podjelu tragova.Po toj
podjeli razlikuju se tri temeljne kategorije tragova:
1.tragovi djela
2.tragovi uinitelja
3.tragovi na uinitelju
Tipini tragovi kod razbojnitva i vjerovatna mjesta njihova pronalaenja su:
1.tragovi na mjestu pripremanja i njegovoj uoj i iroj okolini
2.tragovi na rtvi
3.tragovi na uinitelju (osumnjieniku)
4.tragovi na sredstvu izvrenja
5.tragovi na putu dolaska i odlaska poinitelja,mjestima njegovog zadravanja
6.tragovi na mjestu skrivanja uinitelja prije i nakon izvrenja djela
7.tragovi na mjestima nalaza odbaenih,zaboravljenih,izgubljenih ili sakrivenih
predmeta,obino sredstava izvrenja ili sredstava pribavljenih djelom.
Nain izvrenja razbojnitva u pravilu obuhvaa:
1.pripreme za izvrenje djela koje mogu biti i vrlo male
2.nain izvrenja djela
3.nain otpreme oduzetih stvari
4.nain unovavanja ili rasturanja oduzetih stvari
5.broj sudionika u razbojnitvu
Prema nainu izvrenja kriminalisti za operativne potreba razbojnitva klasificiraju u tri stila:
1.razbojnitvo i zasjede
2.razbojnitvo na prepad
3.razbojnita s unaprijed planiranim operacijama
Klasifikacija razbojnitva:
1.razbojnitva na otvorenom prostoru,zvana i ulina razbojnitva,a vre se u parkovima,na
parkiralitu,ulicama
2.razbojnitva nad vozaima vozila
3.komercijalna razbojnitva,novane ustanove,razne trgovine,mjenjanice
novca,zlatare,benzinske pumpe,apoteke.
4.rezidencijalna razbojnitva ili razbojnitva u stambenim objektima,vre se po
stanovima,privatnim kuama,garaama,hotelskim sobama,u liftovima.
Linost razbojnika:
Razbojnicima nisu previe razvijene fantazija i inteligencija niti sposobnost za psiholoke
kombinacije.Strpljivost uz tupe ivce povezana s fatalizmom obiljeava
razbojnike.Razbojnike obino djele na:
1.prigodne,koriste netraenu priliku koja im se iznenada pruila,a obino su to razbojnici na
poetku karijere
2.iz navike ili profesionalne
Indicija:polazna osnova za razjenjavanje i dokazivanje krivine stvari.Pod indicijama treba
podrazumjevati sve one okolnosti i injenice koje posredno ukazuju na postojanje nekog
krivinog djela ili na vezu itmeu krivinog djela i neke osobe ili vie njih.Njima se ne
dokazuje direktno,neposredno,postojanje KD i njegovog uinitelja,ve neka injenica ili
okolnost koja posredno prua osnovu za izvoenje odreenih zakljuaka u pogledu KD i
uinitelja.Rije je o indirektnim dokazima.Prije izvrenja KD nastaju sljedee indicije:
-motiv za izvrenje KD
-volja za izvrenje KD
-znanje,vjetine,navike,hobiji i karakterna svojstva
-loe vladanje prije djela
-tjelesna svojstva
-poznavanje ili nepoznavanje odreenih okolnosti
-prisustvo na buduim mjestima izvrenja djela ili u njihovoj blizini
Za vrjeme izvrenja KD nastaju sljedee indicije:
-prisutnost na mjestu izvrenja KD ili u njegovoj blizini u kritino vrijeme
-tragovi KD i poinitelja na mjestu izvrenj,na poinitelju i rtvi
-predmeti ostavljeni,zaboravljeni ili odbaeni na mjestu izvrenja kao i odneseni predmeti
-motiv
Poslje izvrenja KD javljaju se sljedee indicije:
-psihike promjene kod uinitelja djela
-koritenje ili rasturanje onog to je pribavljeno ili nastalo izvrenjem KD
-laan alibij ili nemogunost da ga se dokae
-uticaj na svjedoke ili sauesnike
-pokazivanje neubiajenog interesa za sluaj,usmjeravanje rada policije u krivom pravcu
Jatake obino djelimo:
1.jednokratne ili ad hoc
2.prigodne
3.stalne ili profesionalne
Jatakovanje se vri na sljedei nain:
1.sakrivanjem oduzetih stvari i njihovim uvanjem
2.preprodajom stvari ili sudjelovanjem u njihovoj preprodaji
3.moe se raditi o jednom od vie rasturaa koji radi za glavnog jataka
4.primanjem stvari od razbojnika na poklon,na zajam ili na ime ranijeg duga

METODIKA PROVOENJA UVIAJA

Uviaja je jedna od temeljnih procesnih radnji namjenjna izvoenju dokaza neposrednim

opaanjem organa postupka.Uviaj je procesno regulisan sistem kriminalistiko tehnikih i
taktikoih radnji koje karakterie osjetilno opaanje i istraivanje materijalnih objekata
uviaja pomou postavljenih verzija i adekvatno fiksiranje cjelokupno utvrenog objektivnog
injeninog stanja radi razjanjavanja strukture krivinog dogaaja ili krivinog djel.Osnovni
elementi uviaja su:
1.osjetilno opaanje subjekata uviaja uz istovremenost misaonih logikih operacija
2.neposredno ispitivanje,prouavanje materijalnih objekata
3.uviaja je procesna radnja s naglaenim kriminalistikim sadrajima,posebno iz podruja
kriminalistike tehnike
4.stvaranje opih i posebnih verzija koa misaonih pretpostavki uviajnog organa i sudionika u
uviaju uz primjenu naela maksimalnog verzija.
Cilj uviaja je svako pronalaenje prikupljanje i osiguranje maksimalnih koliina dokaznih
informacija stvarne prirode o krivinom dogaaju ili djelu i njegovom poinitelj,a objekti
uviaja su:
1.lice mjesta
2.predmeti
3.osobe-ive ili mrtve ili njezini ostaci
4.vozila,plovni objekti,vozovi,avioni
5.kompijuteri i njihove baze podataka
Zadaci uviaja:
1.pronalaenje,prikupljanje i osiguranje stvarnih dokaznih informacija u vidu objektivnog
nalaza
2.istraivanje stvarnih dokaznih informacija radi dobivanja saznanja o nainu izvrenja KD.U
toku istraivanja sprovodi se i misaona rekonstrukcija,ide se od posljedica prema uzorcima.
3.identifikacija poinitelja ako je nepoznat i osiguranje njegove dostupnosti ako je poznat
Faze uviaja:
1.orjentacijsko-informacijska-uviajni organ i sudionici u uviaju informiu se o stanju na
licu mjesta vlastitim opaanjem i na osnovu izjava drugih osoba
2.statiko-identifikacijska-vri se pregled lica mjesta opisuju se i obiljeavaju brojevima i
slovima pronaeni tragovi i predmeti,u ovoj fazi nita se ne dodoruje
3.dinamika-vre se izmjene lica mjesta.Uviajna ekipa trai i otkriva,prouava,izdvaja,uzima
u ruke,detaljno ispituje tragove i predmete kao i njihov meusobni odnos.Po potrebi se vri
kasnije i realna rekonstrukcija i istrani eksperiment.
4.kontrolna-uviajni organ i lanovi uviajne ekipe rezimiraju rezultate uviaja i trae
eventualne propuste koje treba ispraviti ponavljanjem taktiko tehnikih radnji i mjera
5.finalna ili zavrna-odluuje se o sudbini corpora delicti u smislu njihovog pohranjivanja i
uvanja tj.slanja na vjetaenje.
Osnovni naini fiksiranja injeninog stanja utvrenog uviaja:
1.opisivanje rijeima i sastavljanje zapisnika o uviaju
2.koritenjem tehnikih registracijskih sredstava
3.grafikim nainima izradom skica,ema,nacrta
4.uzimanje odljevaka,uzimanje povrinskih tragova otisaka raznim folijama
5.izradama maketa kao sredstva za plastino prikazivanje situacije na licu mjesta
6.oduzimanje predmeta tragova s podlogom i adekvatnog aserviranja
Stadij istraivanja KD:
1.stadij provjeravanja i dekodiranja raspoloivih informacija
2.stadij postavljanja verzija
3.stadij planiranja
4.stadij realitacije

KRVNI DELIKTI

Hodogram opeg modela istraivanja krvnog delikta u osovi pbuhvata:

1.dobivanjeodgovora na 9 zlatnih pitanja kriminalistike
2.kategorija mjera i radnji kojima se prikupljaju obavjesti i podaci iz svih potencijalnih
raspoloivih izvora informacija prije pokretanja krivinog postupka s naglaenim heuristikim
karakterom.Tu spadaju i bitne istrane radnje i druge radnje krivinog postupka s
prevalirajuim silogistikim karakterom
3.tok istraivanja koji ima svoju kompoziciju predvienu pravilima kriminalistike i
odredbama ZKP
4.subjekata istraivanja ovlatenih radnika organa unutranjih poslova i u odreenim
sluajevima istranih sudija
5.subjekat strune i ekspertizne djelatnosti u vidu strunih savjetnika i pomonika i vjetina i
vjetaka razliitih strunih profila i vjetina
6.subjekata ostalih kategorija kao to su nadleni sudioci uinioci KD,rtve,svjedoci
Unutar opeg modela istraivanja postoje hodogrami posebnih aplikativnih programa
istraivanja kao to su:
1.morfologijska obiljeja delikta
2.operacionalizacija s teitem na analizi uzrono-posljedinih veza KD i mehanizma
viktimizacije s objanjenjem uloge rtve
3.istraivanje oblika krivnje

Kriminalistiko profiliranje:
Temelj ove metode nalazi se u psihodinamikoj psihijatriji.Rije je o obliku indirektne
identifikacije poinitelja u smislu njegovog psiholokog profila na temelju prikupljenih
podataka na mjestu kriminalnog dogaaja i drugim mjestima u vezi s izvrenim krivinim
djelom.rije je o heuristikom procesu tokom kojeg se analiziraju nalazi s mjesta
dogaaja,rezultat obdukcije,sredstvo i nain izvrenja,situacija mjesto dogaaja,slini
sluajevi u prolosti.Navedenom metodom stavlja se slika poinitelje koja bi trebala
sadravati bitna svojstva linosti poinitelja.Taj profil poinitelja dobiva se kroz niz
sukcesivnih etapa.

EDOMORSTVA

edomorstvo je specifino privilegovano KD koje moe poiniti samo bioloka majka djeteta
usmrenjem djeteta,pod uslovima koje propisuje zakon.Konstituivni elementi bia KD
edomorstva su:
1.poinitelj djela moe biti samo bioloka majka
2.objekt radnje je vlastito novoroene
3.radnja izvrenja moe biti svaka radnja,djelovanje ili proputanje,koje uzrokuje smrt djetea
4.posljedica djela je smrt djeteta
5.vrjeme izvrenja djela moe biti samo za vrjeme ili direktno nakon poroda
Tipologije edomorki:
1.one koje znatno prije poroda palniraju usmrenje novoroenata
2.one koje djelo ine pod razliitim oblicima pritiska treih osoba
3.one koje ine edomorstvo u afektivnom stanju pri pomisli na ono to im nosi budunost
4.one koje negiraju svoju trudnou pred okolinom i samom sobom
Motivi edomorki:
Od svih motiva kod veine edomorki prevalira motiv neeljenog djeteta.
1.strah od sramote i osude okoline zbog izvanbranog majinstva
2.teke materijalne prilike i strah od budunosti
3.trudnoa kao posljedica brane nevjere ili nesigurnost u pogledu oinstva
4.trudnoa koja je posljedica incesta ili silovanja
5.edomorstvo moe biti uslov za udaju
6.da bi se izbjegli konflikti u braku ili iz straha zbog gubitka branog druga ili sexualnog
partnera neke ene se odluuju na edomorstvo
7.strah od predbacivanja roditelja uz istodobnu ovisnost o roditeljskom domu
8.mrnja prema ocu koji nije pristao na brak proutrokuje smrt djeteta od strane majke
9.ene koje zatrudne u poznim godinama u sredinama gdje se to smatra sramotom odluuje se
na edomorstvo
10.dijete smeta eni u ostvarivanju njene karijere
11.dio ena usmruje djete iz eugeninih razloga
Radnja (nain) izvrenja edomorstva:
1.aktivno edomorstvo:kad majka preduzima aktivno radnje koje uzrokuju smrt
novoroeneta.Te radnje se obino djele u dvije velike skupine:mehanike asfiksije i
mehanike ozljede
2.pasivno edomorstvo sastoji se u namjernom neukazivanju za opstanak novoroeneta
neophodne njege i pomoi od strane majke
3.pojam ostavljanja djeteta,ini ostavljanje djeteta i nevoenje brige o njemu s namjerom da
ga se trajno oslobodi pa i nastupanjem smrti djeteta to moe biti i iskljuivi cilj
4.pojam naputanja djeteta,naputanje nemonog djeteta s namjerom da ga se trajno rijei ali
ne usmrti.Zavisno od uslova pod kojima je ostavljeno u sluajevima pravodobnog
pronalaenja moe se raditi o pokuaju edomorstva ili ubistva.
Uzroci smrti novoroeneta:
1.prirodni:smrt moe nastupiti prije,u toku ili nakon poroda
2.nasilnim:
a.ubistveni
b.posljedica nesretnog sluaja sluajnim uguenjem,ili prenaglim porodom
Znaci trudnoe:
1.mogui(u nadlenosti su tjela postupka)
2.vjerovatni(u nadlenosti su lijenika ginekologa)
3.sigurni(u nadlenosti su lijenika ginekologa)

Mogui znaci trudnoe:

-promjene na koi (hiperpigmentacija,pjege kloazma,crvene takice)
-promjene na vratu (strije,podbradak)
-promjene na trbuhu
-promjene na bokovima
-promjene na nogama i stopalima(oteknua,proirene vene i kapilari)
-promjene na struku
-promjene na licu(oko oiju se pojave kesice,oteknu usne)
-promjene u rastu kose(povean i ubrzan rast kose)
-ostale promjene(gaenje,povraanje,strah,posebna elja za nekim jelima i piima)
Vjerovatni znaci trudnoe:
-promjene spolnih organa
-prestanak mjesenice
-poveanje dojki
-pojava strija
-pojava lanog mlijeka-colostra
-dojkin prsten postaje tamnosme
-kroz kou dojki nadziru se proirene vene
Sigurni znaci trudnoe:
-kucanje srca ploda
-opipavanje djelova tjela zaetka
-utvrivanje njegovog pokretanja
Znaci nedavnog poroda:
Pod nedavnim porodom podrazumjeva se porod koji je obavljen unazad 6-8 sedmica.Odlikuje
se prolaznim ali sigurnim znacima poroda:
1.uveane i jedre dojke
2.trbuh nedavne porodilje(mlitav,mekan,strije)
3.vanjski spolni organi ene
4.babinje pranje
5.plodna voda
6.sirasti maz
7.novoroenetov izmet(mekonijum)
8.posteljica i pupana vrpca
9.mlijeko
10.masne naslage i celulit
11.ostaci pojaane pigmentacije
12.ispadanje kose
Nakon 6-8 sedmica poslje poroda svi navedeni karakteristini znaci nedavnog poroda
uglavnom nestaju.
Znaci ranijeg poroda:
O ranijem porodu govori se kad je od trenutka poroda prolo najmanje 8 sedmica.Taj period
odlikuje se trajnim,ali nesigurnim znacima poroda.Znaci ranijeg poroda su:
1.visei trbuh
2.strije
3.otovr stidnice manje ili vie zjapi
4.oiljci od rascjepa
5.kvrice na mjestu djevinjaka
6.nepravilan oblig vanjskog otvora grlia maternice
Sudsko medicinska vjetaenja kod edomorstva u osnovi sastoje se u:
1.pregledu i obdukciji lea novoroeneta ili njegovih ostataka
2.pregledu majke ako je poznata i dostupna
3.pregledu i analizi tragova i predmeta
edomorstvo je ubistvo novoroeneta svjesnim htjenjem i aktivnim injenjem sopstvene
majke za vrjeme poroaja i neposredno nakon poroaja.Osnovne komponente edomorstva
su:
-novoroenost
-ivoroenost
-majka porodilja kao izvrilac

Novoroenost vremenski razmak od roenja do poetka dojenja sa zavretkom omeivanja

pupanika(oko 7 dana nakon poroaja).Ostali znaci novoroenosti su:sirasti maz-proizvod
lojnih ljezda,prisustvo mekonijuma u crjevima,u eludcu samo sluzavi ep,poroajni otok
poglavine.

ivoroenost-znaci ivoroenosti:
a.zvonast grudni ko
b.rairenost plua
c.prisustvo vazduha u eludcu i crjevima

Djelo moe biti izvreno:

a.aktivno-zapuenje nosa i usta,potapanjem u tenost,stezanjem vrata lignaturom,nanoenje
povreda iljatim predmetom
b.pasivno-naputanje djeteta,nedavanje hrane i tenosti.ostavljanje na hladnim mjestima, ne
podvezivanje pupanika

Dokaz ivoroenosti
Plovni opip plua
Plua mrtvoroenadi su kompaktna mesnata relativno teka,ne sadre zrak jer nisu
disala.Kada se stave cijela ili njihovi djelovi ,odnosno isjeci u u vodu,odmah tonu:To je
neposredni dokaz da je plod donesen mrtav.
Plua ivoroenadi su sunerasta,svijetloruiasta,elastina,lagana,prekrivaju osrnicu,a
kada se stave u vodu plivaju na povrini.

KD PROTIV DJECE I MALOLJETNIKA

Osnovni elementi kriminalistikog traga:
-kriminalistika relevantnost
-kriminalistiki trag je materijalna podjela u vanjskom svjetu
-podobnost za identifikaciju i grupifikaciju
Tragovi se djele na:
1.prema veliini-na makro i mikro tragove.Makro tragovi su unutar praga ljudskih
osjetila.Mikrotragovi su tragovi iji je informacijski sadraj ispod nadraajnog praga ljudskih
osjetila i mogu se zapaziti samo uz primjenu pomonih tehnikih sredstava
2.prema broju znaajnih dimenzija-trodimenzionalnih,dvodimenzionalnih
3.po njihovoj uoljivosti-vidljive i nevidljive
4.po nainu nastanka-statike i dinamike
5.po porijeklu-organske i neorganske
6.po svom znaaju,odnosno vrsti informacija koje pruaju
Materijalni trag se u osnovi dogaaja moe pojaviti u 4 oblika kao:
1.prolazni ili privremeni trag
2.kao poseban izgled
3.uslovni,kondicioni
4.kontaktni tragovi
Informacijski elementi kriminalistikog traga:
Analizom 9 zlatnih pitanja kriminalistike moe se zakljuiti da kriminalistiki materijalni
tragovi kao nositelji informacija mogu sadravati informacijeske elemente koji imaju:
-mjesni,lokalni karakter(gdje?)
-vremenski karakter(kada?)
-modalni karakter(kako?)
-subjektivni identifikacijski(tko?,s kim?,koga?)
-objektivni identifikacijski(to?)
-instrumentalni identifikacijski(ime?,to?)
-motivacijski karakter(zato?)
Klasifikacija vjetaenja
1.obavezna(obligatorna) i neobavezna(fakultativna)
2.individualna i timska
3.osnovna i dopunska vjetaenja-kriterije,opseg ekspertizne djelatnosti
4.prema fazama postupka-prije formalno pokrenutog krivinog postupka i u njegovom toku
5.kompleksna i sva ostala vjetsenja-kao kriterij se javlja primjena specijalnih znanja iz
odreenog podruja ili iz vie znanstvenih podruja

PEDOFILIJA

Pod pedofilijom se podrazumjeva sexualno zlostavljanje djece pri emu je djete rtva u
sexualnom,a nerjetko i ekonomskom pogledu.
Pedofili:
Pod pojmom pedofil danas se obino podrazumjeva zlostvalja djece,punoljetna osoba koja se
ukljuuje u bilo koju vrst sexualne aktivnosti s osobama koje pravno imaju status
djeteta.Sexualni interes pedofila orjentiran je na djecu i manifestira se u viktimizaciji djece
koja varira od silovanja do sakaenja i ubistava.Kod pedofila se radi o nastranoj ljubavi prema
djeci pri emu je sexualna aktivnost s djecom preferirani i jedini nain doivljavanja
sexualnog uzbuenja.
Tipologija pedofila
Situacijski pedofili,to su osobe koje nemaju stvarni sexualni interes za djecu ali u doreenim
ivotnim situacijama,posebno stresnim mogu eksperimentirati s djecom.
-regresivni pedofili-imaju s odraslima normalne sexualne odnose.U stresnim
situacijama(razvod braka,i s druge sline neugodnosti).Ovaj tip poinitelja doivljava djete
kao pseudo odraslu osobu.
-moralno i sexualno nekritini pedofili-oni zlostavljaju sve dostupne osobe,a djeca su samo
jedna od kategorija moguih rtava.Oni nemaju poseban interes za djecu kao sexualne
partnere.Mogu poiniti teka sexualna zlostavljanja.
-naivni ili ne adekvatni pedofili-to su pedofili koji pate od nekog oblika mentalnog
poremeaja npr.senilnosti retardacije.Najee eksperimentiraju s djecom neke sexualne
aktivnosti kao to su:maenje.,jubljenje,ali se ne uputaju u spolne odnose.
Preferencijski pedofili:
Ovo je vrlo opasan vid pedofila jer percipiraju djecu kao izvor uitka.Oni preferiraju djecu
kao partnere u postizanju sexualnog zadovoljenja.
-Sadistiki pedofili-napad ovih pedofila uvjek zavrava smru.Oni biraju kao rtve djecu koju
ne poznaju.Ovaj tip pedofila ne poznaje ljubav na tradicionalan nain.in usmrenja rtve
mnogo puta prati nekrofilija i antropofagija.
-Zavodniki pedofil-oni trae panju djece.On je postao fiksan na rani stadij psihosexualnog
razvoja.Njihov interes za djecu je stalan i konpluzivan.
-Fiksirani tip pedofila-uglavnom je rje o samcima.Ovaj tip je esto djetinjast u nainu
ivljenja i u ponaanju,a nema namjeru ozljediti djete.On voli djecu,a u stvarni spolni odnos
stupa nakon dosta vremena.

METODIKA ISTRAIVANJA KD ZLOUPOTREBE DROGA

Opojne droge:
Opojne droge su prirodne ili sintetike supstanice koje djeluju preteno na CNS koje mogu u
poetku izazvati prijatno duevno stanje,a pri nekontrolisanoj upotrebi stvaraju ovisnost to
prouzrokuje posljedice tetne po linost i drutvo.

Ovisnost o drogi:
Ovisnost o drogi-narkomanija je stanje periodinog ili hroninog trovanja tetnog za
pojedince i drutvo,koje karakterie neodoljiva tendencija poveanja doze,uspostavljanje
fizike i psihike ovisnosti,tetne posljedice za pojedinca i drutvo te pojava apstitencijalnog
sindroma poslje naglog prekida unoenjem droge u organizam.

Narkomani:
Narkomani su osobe sa karakteristinom izmjenama crta linosti,koje usljed estog ili stalnog
konzumiranja droga ispoljavaju periodinu ili hroninu intoksikaciju,pokazuju tenju ka
veliini poveenja koliine droge koju konzumiraju,ispoljavajui takvu udnju da se ne mogu
obuzdati niti privremeno uzdrati od konzumiranja droge i ne kraju takve osobe postaju
ovisne od dorge u takvom stepenu da ih svako liavanje od droge dovodi u stanje tjelesnih i
psihikih patnji.

Vrste narkomana:
1.probator
2.narkoman ekspermentator
3.situacioni
4.medicinski narkoman
5.narkoman ovisnik

Apstinencijalni sindrom:
To je karakteristian skup znakova i simptomoa odnosno reakcija i ponaanja,razliitog
intenziteta zavsino od vrste i koliine uzete droge,vremenskog perioda u kome je droga
uzimana i jaine uspostavljene ovisnosti od te droge,a javlja se nakon potupnog ili
djeliminog prekida konzumiranja droge koja je u pravilu uimana dueg vremena najee u
visokim dozama.
Karakteristine manifestecije apstinencije su:uznemirenje,nesanica,grevi u
stomeku,preznojavanje,derpesivno ponaanje,dijareja,malaksalost,obilje zastraujuih
halucinacija koje se mogu zavriti i smru.

Pojavni oblici kriminaliteta zloupotrebe droga su:

1.neovlatena proizvodnja droga
2.neovlatena meunarodna trgovina drogom navelko
3.neovlatena trgovina drogom na malo
4.kraa droge iz proizvodnih fabrika i laboratorija,skladita,apoteka i zdravstvenih ustanova
5.nabavljenje droga pomou falsifikovanih ljekarskih recepata

Fizika i psihika ovisnost o drogama:

Fizika ovisnost je adaptacija organizma na drogu koja se oituje izrazitim smetnjama ako se
uzimanje droga prekine.
Psihike ovisnost o drogama je nesposobnost pojedinca da psiholoke napetosti i razne
frustracijske situacije kontroliu bez upotrebe droga.

Karaktersitike droga koje se nejee zloupotrebljavaju

Opijum-droga koja se dobija iz opijumovog maka.Opijum se dobija na taj nain to se zaree
ahura opijumovog maka gdje poteku kapi soka bjele boje.Nekoliko sta po zarezivanju
zavrava se proces oksidacije soka na zarezanim ahurama na kojima se oblikuje smolasta
masa koja se stvrdne i osui.Ta smolasta masa je sirovi opijum.
Opijum sadri oko 20-ak alkaloida od kojih se najvie zloupotrebljavaju kodein i morfin iz
koga se dobija heroin.Termin Oki i Okica.