6 DOGA\AJI
Konferencija o zlo~inima u Fo~i
Silovane su djevoj~ice od 14 godina
Istra`itelj tu`iteljstva Ha{kog tribunala Peter Mitford iznio je svjedo~enja o zlo~inima u Fo~i prikupljana od oko 300
zlostavljanih `ena z Zamjenik na~elnika Op{tine Fo~a ^edo Stankovi} prvi put ~uo {ta se de{avalo za vrijeme rata u gradu
Bila sam zarobljena tu u Fo~i,
u vi{e ku}nih pritvora u Trnova~i,
selu [ukovac, Ribarsko... Neke lju-
de koji su me odveli znam, neke ne
znam. Janko Janji} Tuta, Gojko
Jankovi}, neki profesor iz Trno-
va~e... ostale ne znam, imali su tra-
ke Belih orlova, bilo ih je dosta,
pri~a nam u mra~nom kutu Do-
ma kulture u Fo~i mlada `ena, je-
dna od stotine `rtava zlostavljanja
u Fo~i tokom 1992. godine.
[okantne ~injenice
Lijepa kao slika, mlada. Koliko
je, pobogu, onda imala godina?
Imala sam petnaest. Rano
sam se udala. Rat me zatekao u
bolnici sa tek ro|enom bebom.
Kad su me odveli, bilo nas je {est-
sedam `ena. Pro{la sam sve mo-
gu}e torture - psihi~ko, fizi~ko,
seksualno zlostavljanje... Razdvo-
jili su me od djeteta od tri mjese-
ca. Nakon ~etiri godine ponovo
smo se sreli. Djevoj~ica je bila u
Fo~i do 1994, kada ju je Me|una-
rodni komitet Crvenog krsta
odveo mojoj sestri u Tar~in,
pri~a nam i ne dozvoljava da joj
slikamo lice. Ka`e, {ta zna{.
Na desetine namrgo|enih faca
sjedi u obli`njem kafeu naspram
Doma kulture, koji obezbje|uju
jake snage specijalaca. U Domu se,
naime, odr`ava konferencija u orga-
nizaciji Helsin{kog odbora za ljud-
ska prava RS i Me|unarodnog suda
za biv{u Jugoslaviju. Pokrovitelj je
ministarstvo vanjskih poslova
Kraljevine Danske. Cilj je, ka`u or-
ganizatori, predstavnike lokalne za-
jednice, uklju~uju}i udru`enja `rta-
va, predstavnike sudske vlasti, vladi-
nih i nevladinih organizacija, upo-
znati s ~injenicama utvr|enim u
predmetima vo|enim pred Me|u-
narodnim sudom u vezi sa zlo~ini-
ma po~injenim u Fo~i.
Da su oni iz pomenutog ka-
fea mogli ~uti sve ono {to je
iznio Peter Mitford Burges, is-
Ispovijest `rtve zlo~ina
Zlo~inci mirno beru
{ljive
tra`itelj tu`ila{tva Ha{kog tri-
bunala, mo`da bi smogli re}i bar
`ao nam je. No, {ta o~ekivati
od tih ljudi kad zamjenik na~el-
nika Op{tine Fo~a ^edo Stanko-
vi} mirno ka`e da je prvi put,
upravo na ovoj konferenciji, ~uo
{ta se de{avalo u Fo~i tokom rata!
O de{avanjima u Fo~i moralo
se znati, jer su `ene zlostavljane u
zgradi Partizana, u neposrednoj bli-
zini policije i zgrade Op{tine. Mo-
ralo se znati, jer su Gojko Jankovi},
Janko Janji} Tuta, Zoran Vukovi},
Dragan Zelenovi} Zelja, Drago-
ljub Kunarac, Pero Elez i njima
pot~injeni `ene Fo~e odvodili, pre-
mla}ivali, seksualno zlostavljali u
raznim ku}ama u Fo~i, {koli u
Alad`i, u hotelu Zelengora u centru
grada, u Karamonovoj ku}i u Mi-
ljevini, na gradili{tu Buk Bijela...
OSLOBOENJE Ponedjeljak 11.10.2004.
Fo~a: zgrade Partizana
mrkog uglja Miljevina, u zatvor-
Ratni zlo~inci su jo{ na slobodi. Ja do|em u skoj radionici. Odvo|eni su na
svoje selo, jedan od optu`enih tu, u istom selu, saslu{anja, a ~esto mnogi od
bere {ljive. Rijetko dolazim ovamo, ovo je mo`da tih odvedenih nisu se vi{e vrati-
drugi ili tre}i put da sam do{la. Strah me je, ne li, rekao je Mitford.
znam. Treba uhapsiti ratne zlo~ince da istina
Neki novi put
Suo~enje sa istinom Njegovo izlaganje proteklo je u
apsolutnoj ti{ini, a me|u prisutni-
Dimenzija zlo~ina u Fo~i, problemi oko povratka izbjeglih,
incidenti koji su se de{avali, optu`eni za ratne zlo~ine od kojih ma je bila tek nekolicina domicilnog
stanovni{tva srpske nacionalnosti.
se neki jo{ nisu na{li pred Tribunalom davali su nam razloge za
Bo{nja~ki predstavnici u vlas-
zabrinutost.
ti sla`u se da je ovakav skup tre-
A evo sada vidimo da se sve prati u nijemoj ti{ini. ^inilo mi
bao Fo~i.
se da mo`da svi duboko u sebi prolaze te{ku psiholo{ku dramu
Treba da se kona~no zna isti-
suo~avanja sa ne~im {to su mo`da htjeli potisnuti, rekao je iz-
vr{ni direktor Helsin{kog odbora za ljudska prava RS Branko na o onom {to se desilo u Fo~i, a
Todorovi}. s obzirom na prisustvo domicli-
nog stanovni{tva iz reda srpskog
naroda na konferenciji, mislimo
Silovane su djevoj~ice od 14, 15, svjedoka, od Turske do SAD i bro-
da }e to na neki na~in razuvjeriti
16 godina, djevojke, `ene. Jedna jnim evropskim zemaljama. one koji su to potiskivali. Smatra-
`ena je posvjedo~ila da je u Partiza- Istra`itelj je ukazao i na poda-
mo da Fo~a kre}e nekim novim
nu jednom prilikom silovana `ena tak da su mu{karci zatvoreni u
putem, da }e se o svemu na ovom
koja je spavala pored svog deseto- KPD Fo~a tako|e pretrpjeli broj-
prostoru znati istina i da ne
godi{njeg djeteta. Ovo je samo dio na maltretiranja. U jednom ih je mo`emo poistovjetiti narod sa po-
{okantnih ~injenica koje je na kon- trenutku u KPD bilo 760. jedincima koji su vr{ili genocid
ferenciji iznio istra`itelj Peter Mi- Bili su premla}ivani, primo- nad Bo{njacima, kazao je predsje-
tford, nagla{avaju}i da su svje- rani na prislini rad na poljopri- davaju}i SO Fo~a Lutvo [ukalo.
do~enja prikupljana od oko 300 vrednom dobru Brioni, Rudniku Elma KAZAGI]
Vlada FBiH dala saglasnost za kredit
Za komunalne usluge
20 miliona dolara
Vlada Federacije BiH donijela je odluku o davanju sa-
glasnosti za prihvatanje kredita Me|unarodne asocijacije za
razvoj (IDA) za projekat urbane infrastrukture i pru`anje
usluga u iznosu od 13.800.000 specijalnih prava vu~enja,
odnosno, 20 miliona USD, saop}eno je iz Federalne vlade.
S obzirom na to da od ovog iznosa 9,7 miliona SDR, odno-
sno, 14 miliona USD pripada FBiH, neophodno je za-
klju~ivanje supsidijarnog kreditnog sporazuma izme|u
dr`ave BiH i FBiH o ovom projektu, na {ta je Vlada dala
saglasnost i uputila u Parlament FBiH na odobrenje.
Rije~ je o projektu koji ima za cilj pobolj{anje komu-
nalnih usluga, naro~ito vodosnabdijevanja i kanalizacije Vlada FBiH: ja~anje urbanih podru~ja
i institucionalno ja~anje urbanih podru~ja, kao i po- sredstva od 0,50 posto godi{nje. Vlada FBiH }e putem
bolj{ano i efikasno urbano upravljanje koji }e se imple- Federalnog ministarstva finansija izvr{iti podpozajmlji-
mentirati do 2009. godine. Rok vra}anja ovog kredita je vanje kredita komunalnim preduze}ima i kantonima u
20 godina, uklju~uju}i grejs-period od 10 godina, servi- FBiH, u kojima }e se formirati timovi za implementaci-
sne tro{kove od 0,75 posto i tro{kove na nepovu~ena ju projekta (PIT), navodi se u saop}enju.