You are on page 1of 13

Univerziet u Pritini

Faculty of tehnical sciense - Kosovska Mitrovica

SEMINARY WORK

Mobilne aplikacije bazirane na GPS

Profesor: Student:
Slavica Savi Ivan Dimitrijevi

Kosovska Mitrovica, 06. jun 2013. god.


SADR
Strana
1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Razvojno okruenje.................................................................................................................4
2.1. Mobile Web 2.0................................................................................................................4
2.2. Android OS......................................................................................................................4
3. Aplikacije................................................................................................................................5
3.1. Android aplikacije............................................................................................................5
3.2. Server aplikacije.............................................................................................................10
4 Zakljuak................................................................................................................................11
Literatura...................................................................................................................................12

2
1. UVOD
Veina navigatora za mobilne ureaje imaju veliki neuspeh ureaja, zato to ne obavetavaju
korisnika o uslovima na putu kao to su (saobraaj, kontrolni punktovi, saobraajne nezgode,
radovi na putu), osim ako korisnik nema neku vrstu pretplate. ak i u tom sluaju samo
informacije koje pruaju su o saobraaju. Mnogi poznati navigatori obavetavaju korisnika o
saobraaju koristei senzore ispod puta, ako podaci se ne auriraju u realnom vremenu. Pored
toga skoro da ne postoji nain da se obavesti korisnik o saobraajnim nesreama ili
kontrolnim punktovima u realnom vremenu, korisnik obino preuzima POI ( take od
interesa) sa interneta i otprema ih u navigator koji e ih prikazati na karti. Zbog veoma estih
promena na putu POI treba bre da se aurira, tako da korisnik moe da odlui neki drugi put
da bi izbegao saobraaj, kako bi se smanjila guva i da se utedi na vremenu u putovanju.
Ovako bi se aplikacija mogla koristiti na veoma koristan nain za na bolji ivot. Cilj ovog
rada je bio da se proui i razvije nain na koji se prikazuje aurirannje POI na karti.
Zahvaljujui Web 2.0 filozofije najbolji nain koji je pronadjen je da se omogui korisnicima
da prijave sve dogadjaje na putu. Korisnici takodje mogu prijaviti ukoliko neki dogadjaj vie
ne postoji da se markeri na karti auriraju na najbri i najprecizniji mogui nain. Zbog visoke
interakcije korisnika, ova aplikacija je kao drutvene mree gde se odnos izmedju korisika
zasniva na GPS pozicijama. Mobilni uredjaji su oigledno najbolji uredjaji da se to uradi,
zahvaljujui svom integrisanom GPS senzoru i na razvojnom okruenju kao sto je Android
SDK lako. Android je izabran zato to je potpuno otvorenog koda jer je Google OS i moe se
koristiti na najbolji nain u vezi sa Google mapama.
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

2. RAZVOJNO OKRUENJE
2.1. Mobile web 2.0

World Wide Web je nastao 1993. godine, a u poslednjih 20 godina je dobio potpuno
nov nain korienja. Posle Web 2.0 filozofije razvijane od 1999. Godine, nastale su nove
tehnologije i naini pristupa internetu. U Web 1.0 korisnici mogu da pristupe sajtu samo da
prate podatke. Ove informacije su pisali administratori, a citani su od strane korisnika. Web
2.0 uveo je brzu promenu pristupa. Sadrzaji su stvarali ne samo administratori, ve i korisnici.
Broadband veza je mnogo pomogla korisnicima da se poveu na Internet i da objavljuju svoje
sadraje. Veb sajtovi kao to su Wikipedia, YouTube i Flickr su imali veliki uticaj na World
Wide Web. Razvoj mreze 2.0. Moem rei da su najvee razlike u Web 1.0 i Web 2.0 sledee:

Web 1.0 je o itanju, dok je Web 2.0 o pisanju;


Web 1.0 je o klijent - server, dok je Web 2.0 peer to peer;
Web 1.0 je iani, dok je Web 2.0 beini;
Web 1.0 je o poetnim stranicama, dok je Web 2.0 o blogovima;
Web 1.0 je oko web formi, dok Web 2.0 je oko web aplikacijama;
I mnogo druge.

Korisnici su poeli da dele svoje misli, svoje ideje i njihov multimedijalni sadraj na
ovim veb sajtovima i da komuniciraju medjusobno sve vie i vie. Godine 1997.ova
interakcija je imala eksploziju kada je drutvena mrea kao to je Fejsbuk poela da ima
mnogo korisnika. Drutvena mrea je socijalna struktura sastavljena od pojedinaca koji su
povezani sa jednim ili vie, kao prijateljstvo na Fejsbuku. Vano je primetiti koliko se
Socijalna mrea danas koristi. Od kraja 2007. I poetkom 2008. Godine mobilni uredjaji sa
Apple OS i Android OS su izali na trite. Nova vrsta Web pristupa je stvorena. Sve to
moe biti uradjeno u naoj kuci isped PC raunara, moe biti uradjeno svuda pomou svog
pametnog telefona. Pored novih tehnologija koja je stvorila nove naine da se koristi Internet.
GPS senzor ugradjen u smart telefon moe da pomogne u pronalaenju poloaja korisnika
pomou navigacije preko satelita, to se moe izvriti jednostavno smart telefonom umesto ad
hoc navigatora ( kao TomTom). U 2011. godini prodaja pametnih telefona prelazi prodaju PC
raunara po prvi put u istoriji. To je vano napomenuti, mi ne govorimo o Web 2.0, ali mi smo
u Mobile Web 2.0 eri.

2.2. Android OS

Android je oprerativni sistem za mobilne uredjaje kao to su pametni telefoni i tableti.


On se sastoji u kernel zasnovan na Linuks Kernelu, sa srednjim slojem, bibliotekama i API
pisanih u C i aplikativni softver radi na primeni okvira koji ukljuuje Java kompatibilne
biblioteke. Koristi Dalvik virtualne maine za pokretanje Java koda. Sadanja verzija 3.2
Honeycomb objavljena je u julu 2011. Koji je posteneno oslobadjano da se dodaju nove
mogunosti, kao to su reimi kompatibilnosti ekrana zoom-to fill, sposobnost oitavanja
medijskih datoteka direktno sa SD kartice. Ona koristi SQLite za skladitenje podataka,
OpenGL ES 2.0 za 3D grafiku. To ukljuuje GPS senzor, brzinometar, iroskop, magnetomer,
senzor blizine i pritiska, termometri. Podrava vie taaka na ekranu i blutut. Ona daje Eclipse
tool unutar SDK da pomogne programerima u Eclipse razvojnom okruenju.

4
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

3. Aplikacije

Aplikacija je podeljena u dve manje aplikacije:

1. Android aplikacija: je na mobilnom uredjaju i prikazuje trenutne informacije o Google


mapama, omoguava korisniku da prijave sve dogadjaje tapkanjem na karti auriranjem
preko Socijalne mree.
2. Server aplikacije: komunicira sa DB gde su sve informacije o korisnicima i dogadjaji se
uvaju. Android aplikacije i server aplikacije komuniciraju izmedju njih sa SSL
konekcijom.

3.1. Android aplikacije

To je najvei i najvaniji deo cele aplikacije. On koristi Android SDK API za


upravljanje GPS senzora, Google maps API da pokaze mapu, pokree ga Google mapa, u vezi
prikaza markera sa dogadjajima na karti. Druge klase moraju poslati informacije serveru ili na
Fejsbuku/Tviteru. Prvi i najvaniji deo je da se sticanje lokacije korisnika. Vano je da se
upravljanje onemogui jer cilj je da se najpreciznije da lokacija i koristi najmanje mogue
napajanje baterije. Android korsiti GPS i Android je na mrenoj lokaciji provajder za sticanje
lokacije korisnika. Iako je GPS najpreciznija, to samo radi napolju, ona brzo troi snagu
baterije, a ne vrati lokaciju u najkraem vremenu kojem korisnici ele. Android mreu
lokacije provajder odreuje lokaciju korisnika pomou predajnika mobilne telefonije i wifi
signala, obezbeujui informacije o lokaciji na nain na koji radi u zatvorenom i na
otvorenom prostoru, reaguju bre i koristi manje energije baterije. Dobijanje lokacije
korisnika mobilnog ureaja moe sadrati greke i biti netane zbog:

Mnogo izvora lokacija odreuju koje se koriste i poverenje izveu GPS, Cell ID, i Wifi.
Kretanje korisnika: Promena lokacije i cesto nove procene lokacije korisika.
Odstupanje tanosti: Lokacija dobijena pre 10 sekundi iz jednog izvora moe biti tanija
nego najnovija lokacija dobijena od drugog ili istog izvora.

Slika 1. Hronologija predstavlja prozor u kojem je zahtev praenja auriranja lokacija

Android nudi model najbolje performanse za dobijanje lokacije korisnika. Aplikacija


e poeti pratiti auriranje lokacije tek nakon to je pokrenuta. Posle izvesnog vremena koje
treba aplikaciji ona e se vratiti da prati auriranje i da proceni najbolju lokaciju izmedju stare
i one preuzete. Najbolji nain za najprecizniju lokaciju je da koristite API metod
getAccuracy().

5
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

Ovaj metod vraa tanost u metrima. Ako, na primer ovaj metod vraa tanost vrednosti od
50, to znai da je korisnik 50 metara u radijusu od stava koji je prikazan na karti. Meutim,
ako elimo najprecizniju moguu lokaciju, moramo da koristimo mnogo baterije, tako da
treba sauvati bateriju i imati manje precizniju lokaciju. Postoji nekoliko trikova koje
moemo koristiti da sauvamo bateriju uredjaja koja je osnova u ovoj aplikaciji:

Smanjite veliinu prozora iznad u kojima se prati auriranje lokacije, GPS senzor e se
manje vremena koristiti i troie manje baterije.
Korienje poslednje poznate lokacije za poveanje brzine lokacija koja je prikazana
na mapi ( Svaki po prvi put kada se aplikacija pokree, potrebno je vreme da se dobije
trenutna lokacija, jer GPS senzor mora da se povee na nekoliko satelita.
Ree zahtevajte auriranje lokacije.
Koristite samo jedan od ova dva provajdera ( GPS i Mreu).

Oigledno je da ovi trikovi nisu tani, oni nam ne pomau da se dobijemo vrlo preciznu
lokaciju. Ali cilj je da aplikacija radi to due vreme. Da bi se postigao najvredniji rezultat
ova aplikacija koristi sledee algoritme da sauvate bateriju ureaja.

1. Proverite da li je preuzeta lokacija novija od one koju koristite za GetTime();


2. Proverite da li je preuzeta lokacija ima vee tanosti od one koju koristite za
GetAccuracy();
3. Proverite koji provajder je vie pouzdaniji i korienje lokacije preuzete od strane tog
davaoca.

Slika 2. Algoritam izbora lokacije najbolje utede baterije

Problem je kada je GPS senzor iskljuen ili kada nema GPS signala (npr. Kada smo u
zgradama). Android provajder mreze e prvo dobiri Cell ID i onda ega poslati na Google
server, koji mapira mobilne legitimacije i server e vratiti duinu i irinu. U ovom sluaju
preciznost je obino vrlo niska, na primer 1000 metara. Do sada Android e takoe pokuati
da visi sve Vifi mree na podruju i poslae informacije da ih je previe na Goodle serveru i
ako je mogue Google server e vratiti novu lokaciju sa veom preciznosti na primer 800
metara. Veoma je vano primetiti da je mrea provajdera zahteva internet konekciju. Dakle,
ako je korisnik u zgradi i nema internet konekciju, nee moi da dobije lokaciju. Kada
aplikacija ima lokaciju korisnika, on e se povezati na server i preuzeti spisak dogaaja i
6
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

njihovih lokacija i to e se prikazati na karti, centriran na lokaciji korisnika e se prikazati


markeri dogaaja koji su oko njega, kao to je prikazano na sledeoj slici.

Slika 3.
Pogled na mapi
na mobilnom
ureaju sa
markerima
saobraaja,
radovima
na putu,
saobraajnim
nezgodama,
Fejsbuk
dogaajima i
fejsbuk
prijateljima.

U gornjoj slici
vidimo razliite
markere:
Nau poziiju
u centru;
Jednog od
naih
prijatelja;
Saobraajnu
guvu;
Saobraajnu
nesreu;
Radovi na
putu;
Fejsbuk
dogaaj;

Korisnik moe da dodirne na bilo koji od ovih dogaaja da biste videli vie informacija ili da
ih izbriete ako tog dogaaja vie nema na toj lokaciji. Dogaaji poput saobraajne nesree e
biti automatski obrisani od strane servera posle 24 sata nakon to su prijavljeni. Ako korisnik
eli da prijavi novi dogaaj on moe da dodirne dva puta na karti i aplikacija e ga pitati
kakav dogaaj eli da obavesti. Nakon toga aplikaccija e sastaviti poruku i poslati zahtev za
auriranje na serveru.

7
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

Slika 4. Dijalog
da prijavite novi
dogaaj

Aplikacija moe da pokae poloaj prijatelja korisnika (nakon preuzimanja liste


prijatelja iz Fejsbuka). Informacije koje korisnik moe da vidi dodirom na marker ljudi su ime
i broj telefona i on moe da odlui da pozove ili napise tekst svom prijatelju iz unutranjosti
aplikacije. Aplikacija e obavestiti korisina ako neko od njegovi prijatelja je blizu njega tako
da moe da ih pozove.

8
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

Slika 5. Dijalog koji obavetava poziciju prijatelja blizu vas


Takoe je vano da se da prilika korisniku da upravlja svoju privatnost, tako da moe
da odlui koji markeri ele da vidi i on moe da odlui da li eli da svoji prijatelji vide
njegovu lokaciju na njihovoj mapi. Osim toga, on moe da odlui da li eli da deli svoje
izvetaje na Socijalnoj mrei kao to su Fejsbuk i Tviter. Zahvaljujui Android API, mogue
je proveriti brzinu korisnika kojom se kree pomou GPS senzora, tako da aplikacija moe da
razume sama po sebi ako je saobraaj na putu, oito postoji ansa da je korisnik trenutno
zaustavljen i nema saobraaj, pa ako se brzina smanjuje za odreeno vreme do 15km/h,
aplikacija e pitati korisnika da li je u guvi. U sluaju pozitivnog odgovora (Korisnik e
videti dijalog i da e morati da klikne da dugme DA ili NE), aplikacija e aurirati na serveru
lokaciju o saobraajnoj guvi.

9
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

Slika 6. Podeavanja privatnosti

Jedan od velikog problema je da je originalan MapView ne dozvoljava korisniku da doda


neto na njemu, ali samo obrauje zum +/-. Ideja je bila da se spoje tri razliite vrste
interakcija izmeu korisnika i ekrana.

1. Jedan jedini dodir na marker koji otvara dijalog sa informacijama o dogaaju;


2. Dva dodira na karti da otvori dijalog iz koga korisnik moe da izabere vrstu dogaaja koji
eli da obavesti;
3. Zum +/- na isti nain kao kod svih drugih smart telefon, koristei dva prsta.

Prijava u aplikacijama je vrlo jednostavna, Android uva korisnikove akreditive i aplikacija ih


koristi za preuzimanje korisnikih podataka, kao to je ime i prijatelji.

3.2 Server aplikacije

10
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

Ova aplikacija mora da komunicira sa aplikacijama na mobilnom ureaju. To e


primiti podatke o novom ili starom(ako da, da se ukloni) dogaaja koji e aurirati DB. Svaki
tip dogaaja ima svoju tabelu u DB, i svaki zapis ima geografsku irinu i duinu,
datum/vreme i identifikaciju korisnika koji ga je prijavio. Tabela ljudi je malo vea, jer ima i
listu prijatelja sa Sejsbuka i sve dozvole koje je korisnik odobrio. Dogaaj koji server
aplikacija mora da obavi su:
Mobilni ureaj obavetava podatke korisnika na serveru;
Mobilni ureaj obavetava svoju lokaciju na serveru;
Mobilni ureaj zahteva za povrat Listu Dogaaja;
Mobilni ureaj zahteva auriranje podataka o dogaajima;

11
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

4. ZAKLJUAK
Ova aplikacija prevazilazi mnoga ogranienja navigatora i socijalnih mrea. To moe
biti posmatrano kao takao unije izmeu navigatora i socijalnih mreza. To dokazuje upotrebu
GPS ne samo za prednosti korisnika, ali za vie ljudi, jer izvetaji o stanju puteva mogu se
videti i ljudi koji ne koriste aplikacciju, ali imaju pristup profilu korisnika fajsbuka/tvitera.
To pomae korisnicima da izbegnu saobraaj i da izabere drugi put, tako da moe biti
korisno ne samo za smanjenje sapbraaja, ali i da se smanji zagaenje i za zatitu ivotne
sredine. NJegova snaga i isto vremenskog ogranienja jeste injenica da je mobilna aplikacija.
Tako da moete u potpunosti koristiti GPS, ali to znai da e koristiti puno baterije. Ako
trajanje baterije se poveava, ova vrsta primene mogu biti na svakom mobilnom ureaju i
mnogo drugih markera moete dodati. U budunosti moe biti mnogo dobrih razvoja, na
primer moe biti korisno glasnovne komande za prijavu dogaaja. Takoe se moe
implementirati VoIP i veze za prenos podataka izmedju korisnika. Ogranienje ovih buduih
deavanja u nedostatku API-ja od stane Androida i programi za VoIP kao to je Skajp.

12
Mobilne aplikacije bazirane na GPS Ivan Dimitrijevi

LITERATURA
Reto Meier, 2010, Professional Android 2 Application Development. Wiley Publishing
Inc., Indianapolis, USA
M. Carli, 2011,Android 3 Guida per lo sviluppatore, Apogeo, Italy
Endarnoto, Pradipta, Nugroho, Purnama,2011, Traffic Condition Information Extraction
& Visualization from Social Media Twitter for Android Mobile Application , International
Conference on Electrical Engineering and Informatics, 17-19 July 2011, Bandung,
Indonesia
Russello, Crispo, Fernandes, Zhauniarovich, 2011, YAASE: Yet Another Android
Security Extension, IEEE SocialCom 2011 & PASSAT 2011, October 9-11, 2011, MIT,
Boston, USA
D.Rosenblum, 2007, What Anyone Can Know: The Privacy Risks of Social Networking
Sites, Security & Privacy, IEEE, May-June 2007, Volume: 5 Issue:3- pages: 40 - 49
https://developer.android.com/index.html

13

You might also like