Primamo je, neovisno o tome o kojemu je stavu rije, da on bude onaj koji e odbrambenom igrau omoguiti da na

najuinkovitiji nain odluno onemogui svaku ideju i pokuaj fintiranja izravnog protivnika.

Odbrana ekipe ne moe biti bolja od one koju igraju njegovi igrai kao pojedinci. Vano je da svaki igra igra
agresivno i smiljeno, i to prije nego li njegov protivnik primi loptu, pa se automatski u odnosu prema poloaju
igraa odbrane, udaljenosti od igraa i ima li protivnik loptu ili ne, zauzima jedan od navedenih stavova u skladu s
trenutanom situacijom za vrijeme igr~Ako agresivno prilazimo igrau s loptom, to radije inimo protivniku koji
vodi loptu kreui se u paralelnom koarkakom stavu. To znai, u svim bonim i kosim kretanjima koristi se kosi
koarkaki stav. Meutim, pri povlaenju ili prilaenju igrau napada s loptom koristi se dijagonalni koarkaki stav.
Takoer, kada se ometa primanje lopte i napada igra koji izvodi skok-ut, koristi se dijagonalnim stavom.

12.2. Paralelni odbrambeni koarkaki stav

Stopala u paralelnom koarkakom stavu moraju biti razmaknuta za irinu ramena, to opet ovisi o antopolokim
dimenzijama ekstrmiteta i poloaju u kojem se igra osjea sigurno uz stabilnu ravnoteu tijela. To je bitno da bi se
nogama postigao odraz nuan za bri doskok u stranu. Prsti stopala su u istoj ravnini ili malo u koso. Kukove treba
spustiti, koljena blago saviti. Lea su uspravna a tijelo malo nagnuto naprijed, glava podignuta, a ruke blago
rairene, ali opruene. ake i ruke trebaju biti u priravnosti i spremne za akciju, ali ne zategnute i ukoene.
Podizanjem na vrhove prstiju postie se vea mogunost postizanje vee pokretljivosti. Paralelni je stav osnova za
raznovrsna i sloena individualna i kolektivna kretanja u odbrani.

12.3. Dijagonalni stav

Stopala u dijagonalnom stavu trebaju biti neto vie razmaknuta od irine ramena, jer se zahtijeva dobar i irok
oslonac. Prsti na nogama trebaju biti usmjereni pod uglom od otprilike etrdeset stepeni, a udaljenost prednjeg
stopala l 0-15 cm. Kukovi, koljena i skoni zglobovi trebaju biti savijeni a tijelo nagnuto prema naprijed, lea
uspravna, glava podignuta i uspravna, a teina tijela na stranjoj nozi i na prednjem dijelu stopala.

100

Vano otvorenim dla onoj strani na ravnini s kolji postav lj enima

Dlanoi reakciju na lo: loptu, a iskori: da bimuoduz protivnikovo r odbranbeni ig moe brzim ra

12.4. (

Napada posebno blizu odbrambenog ii Protumjera od prodor igraa napadaa. Tab sekunde (Ome

12.5.K,

Ukoarl i temelj svakog 1 Sve akcije u ko

10\

B91U'.a! usouqosods ! !lSOA!fllgDiod o ;}S!AO !JJB~O){ n gf!J){B ;}AS .ti!;?BU !1\0U !)l;}U BU ntdrusud ;}?
OUI ){;}fAn gs fof Bp BpBdBU '.aO)lBAS fprngi !

BUSJAOUZBJO)fl?l BUO gf 1gf oucoor ouf10Aop gf!UBp~ l: I "!J'.3! fO)(~B){JB~O){fi

(BfuBJBq qnrpoqojs 10is01d !ugpgrno) gpuffil~ f po BJOlSOJd '.aougpgrno nfUBAB;?JlgJd ud ouotdn gfUBl;}DI
gf OA)(Bl B9BpBdeu ! oado] npourzr !ABisod gs Bp O)(Bl rudoj !UId Bp uo] umu n B;?lU'.3! ropoid
nfuBAB9g1ds !f!J)(B fou9n1po BU gs !fprngi B;?B1'.3! '.aougqrumqpo mgfrnmOld

'rudo] nuepop nmnrd 'Bpgl BZ! B'.3 !:?llfBfIABlSO 'ti!;?BU fm ru ! B;?Bl'.3! '.aougqUIBJqpo m! Z! !l!JBqZ! n~O)
( BlU;}Jd rngfUBAB;?Jlll B;?BpBdBU gf fl!:) B~O)( nzqq ouqosod HB 'm~TIBJ'.3! rno1gfp BU BfUBA;?Jln
ID{!Ul{~ nUA!ZUBJO !POAZ! ;?BpBdBN

uopord Ao'.iJgfu !l!:?gf!1ds n'.aou tnopnr UI!z1q g~om Bp HB 'sou AO)(!UAo1d !lllU)lBlOP UIO)(nl tnouoznrdo
ozour :,m'.3! ruoquarqpe Bp B)(HOl !l!q nqan isouolrepn '~O)( n oido] BfUBA!JBqn gfuBfOlSBU OAO)(!UArud
ou:,gfds gs !q BffgfuBABpop ousorod BU BJgfiBu B'.3 !l! rudo] ooznpo nur tq tp B'.3 epedeu ! g?!N !ZBJd
JBJ'.3! tucquarqpo BPBl '.au!N!lP gf O!lS!lO)(S! B 'mdat BUI! !fO)( B;?lU'.3! n Ul!SO '!ZOU [ofupez BU gf
BU!?gl Busgpf l 'rudoj BU nf!J){&ll BZ nfB~o1od morqop n ! unnaids !l!q ){;}fAn nfBJOUI nsrd ! !AOUBJQ

rno'.ao1pod s Ol!UIO)(O BlU!ugfIAmsod BUI!lSJd ! paludeu BUI;}Jd '.aoinugDio BUBJP 'g'.aou ofupez
rnougflO)( s !lf!ll.\EI n Bpfn ;}UBJlS BS !ZBlBU B)(nl gs B'.aillffB'.aou BU;?BJO)(S! gf fofO)( BU !UBJlS fom
BU mq eqan 'n'.ao1pod BU Ol!UIO)(O mntuarofmsn BUIs1d ! UIOUBlP Ul!U;}J0_\.9 s B)(ff8: BJBdois npf!P
mofuzans BU gpnq BPf!l BU!?gl Bp gf ou~BA
Vano je da teina tijela bude na stranjem dijelu stopala. Ruka s tvorenim dlanom i prstima usmjerenima okomito
na podlogu, treba biti na noj strani na kojoj je iskorana noga.Druga se ruka nalazi sa strane tijela u rvnini s
koljenom zadnje noge, dlana okrenutog prema naprijed i prstima ostavljenima okomito s podlogom.

Dlanovi i prsti moraju uvjek biti spremni i u dobrom poloaju za .akciju na loptu. Tjelesna teina je na zadnjoj nozi,
osim u igraa koji ima >ptu, a iskoristio je dribling. Tada odbranbeni igrac prilazi blie i napada ga a bi mu oduzeo
loptu ili ga natjera na pogreno dodavanje.Da bi se sprijecilo rotivnikovo nastojanje ubacivanja lopte u ko,
udaljenost treba biti tolika da dbranbeni igrac moze opruenom rukom dotaknuti protivnikov nos, ali da ioe brzim
radom nogu sprijeiti njegov prodor.

12.4. Odbrana od utravanja

Napada izvodi ofanzivnu tehniku utrvanja na cijelom igralitu, ali osebno blizu koa. Cilj je napadaa
utravanjem prema kou izbaciti iz igre dbrambenog igraa i na taj nain, ostavljajui ga iza lea, primiti dodanu
loptu. rotumjera odbrambenog igraa temelji se na odlunoj akciji spreavanju rodor igraa u namjeri da primi loptu
tako da se postavi izmeu lopte i apadaa. Takvo je kretanje tipino pri pretravanju omeenog prostora od 3
ekunde (Omeeni prostor slobodnih bacanja).

83

12.5. Koarkaka igra 1:1

Ukoarkakoj igri 1:1 nikadanijedovoljnoreenojerjeonatakoraznovrsna temelj svakog napada da joj se uvjek moe
pristupiti na neki novi nain.

ve akcije u koarci ovise o pokretljivosti i sposobnosti igraa.

101
Postoje mnogobrojna rjesenja u igri jedan na jedan, neovisno o tome jesa li posrijedi napadake akcije ili umijea
odbranbenog igraa da sprijei namjere napadaa. Sve dok napad individualno nije opasan za protivnika, sve
kombinacije i naini napada ostat e nedoreeni.

Napauai mm:aj'1 2adr:a.ti i)oloai tijela u stabilnoj ravnotezi, uvijes;

spremni na brze pokrete.

Pivot igra osim dobrog postavljanja u igri svojim koarkakim stavca trebaju zauzimati i odreeni prostor, kako bi
ih uoili suigrai koji e im dai loptu. Igrai moraju vrlo dobro ovladati radom nogu, da bi uvjek bili sprermi
'.Z:a~titi \o-pm, nnfaati, driblati, l)rndirati na ko ili utirati.

Za uspjenu igru l: l fintiranje i brzi prodori ili promjena ritma i nain kre bitni su za konaan ishod igre. Postoje
mnoga fintiranja, ali se pojednostavlj mogu svesti na sljedece:

- Finta polaska i povratka, s podizanjem glave, sto se u amerikli' koarci naziva rocker step.

- Finta polaska zastajkivanjem i nastavak brzog kretanja - hestatim step.

- Finta polaska u jednu stranu, iskorakom noge i brzo prebacivanja iste noge u drugu stranu crossover step.

Igra 1:1 esto se via za vrijeme koarkake utakmice i sastavni je dio igre strategije.

Dobar dio trenanog procesa igrai ispunjavanju igrom l: l i zato sto se takva igra svia igraima za vrijeme
treninga. Pomou te se igre ue sve pojedinosti i usavravanjem prodora na ko, paje motivacija za rad tijekom
treninga vrlo velika.

Da bi se zadovoljilo zahtjevima igre 1:1, moraju biti ispunjeni uvjeti:

FINTA UBACIVANJA NA KO= ULAZAK FINTA ULASKA= UBACIVANJE NA KO

Slijedi obrada odbrambenih zahtjeva igre l: l.

Ravnotea tijela

Koarkaki stav igraa u obrani je presudan za dobru odbranu na igraa s loptom. Odbrambeni igra mora uvjek biti
koncentrisan, da se ne bi

102
dao navesti izvan stabilne razvnotee tijela nekom od postojeih finti kojima se slui napada.Logino je da
napada oekuje da oddbrambeni igra reagira na njegove finte. Zbog toga razmak nogu u koarkakom stavu
odbrambenog igraa mora udovoljavati osnovnim kriterijima koarkakog stava, te ne smije biti pretjerano irok jer
se u tom sluaju gubi vrijeme reakcije u kretanju i u uspostavljanju stabilne raznotee.

Rad nogu

U igri l: l vano je imati na umu tipino kretanje igraa odbrane i

usavriti tri kretanja:

- Konano kretanje, koje se koristi onda kada se napada kree s loptom u driglingu veom brzinom kretanja i kada
se ne moe kretati u koarkakom stavu.

- Izmjena koraka, kada se iskoraena noga povlai, odosno kada se napada lopta ili kada se iz paralelnog stava
prelazi u dijagonalni stav. I

- Kliei korak, kada se odbrambeni igra kree bono u jednu ili drugu stranu, ovisno o tome u koju stranu ide
igra s loptom. To su sve one taktike situacije kada se napadau ne doputa kretanje prema sredini igralita, ve ga
se usmjeruje prema bonim crtama igralita.

Rad ruku

Treba se pravilno sluiti rukama, tako da one uvjek pritiu loptu, ometaju nesmetano voenje lopte ili dodavanje.
Kada vodi loptu protivnik, ruke su usmjerene nie I prema lopti, i nastoji se napadaa zaustaviti u driblingu. Tada
mu se prilazi znatno blie i brzim pokretima ruku ometa izvodjenje dodavanja.

Pozicija u igri

Odbrambeni igrac mora odravati stanovit razmak od napadaa i nalaziti se na crti prema kou, jer tako najlake
brani ko.

Postoji velika razlika izmeu igraa s loptom i igraa bez lopte, jer su u svakom od tih sluajeva pozicije
odbrambenih igraa potpuno razliite, to

103
~~~~~~ ,

ovisi o agresivnosti igre l: l kao i udaljenosti igraa od koa, tj. o polozaju lopte i protivnika.

No netreba ici precla\e"ko u anaYrzi, vec 3e svr'n.a.avag,l)ag,\a'l\)'a.l)n~'La.\\. ~~1.\~~1.\a. naela jer su ona
nadogradnja elementarne tehnike i tektike koarkake igre.

12.6. Odbrana na protivnika s loptom

Ispravna je odbrana najee na zamiljenom dijelu igralita koji napada ima u odnosu prema kou. Odbrambeni se
igra mora postaviti tako da uva bonu i eonu crtu igralita, ovisno o poziciji koju trenutano zauzima u igri, te da
navodi protivnika na onu stranu gdje muje strana pomoi.

Ako napada nije u dobroj poziciji uta, odbrambeni igra zauzima poloaj otprilike metar dalje od igraa u
dijagonalnom stavu. Pogled igraa je usmjeren na pojas (Kukove) protivnika jer je taj dio tijela stabilan i ne moe se
koristiti u fintiranju.

Napadau se ne smije dopustiti da igra prema eljenom dijelu igralista i treba ga usmjeriti na slabiju stranu.

im protivnik prijee polovicu igralita, odmah ga treba agresivno napadati, da bi se sprijeila matovitost i
organiziranost napada. Ako je odbrambeni igra znatno vii od napadaa, treba spustiti teiste tijela i igrati nie tako
da bude otprilike jednako visok kao i napada.

12. 7. Odbrana na pivot igraca

Pivot igraa treba drati u obrani tako da mu se onemogui primanje lopte. Pivot igra obino se postavlja:

- Nisko, blizu koa,

- Visoko, na crti slobodnih bacanja i

- U sredini, pri pretravanju prostora od 3".

Kada je pivot igra postavljen nisko i u sluajevima kada pretrava prostor slobodnoh bacanja, znai, kada je blie
kou, odbrambeni se igra postavlja izmeu pivot igraa i lopte.

Nastoji mu ne dopustiti primanje lopte. Jedna je ruka ispruena visoko u zrak i njom ometa dodavanje, a druga je
ruka stalno u kontaktu s tijelom pivoi igraa.

104
Ako pozicija pivot igraa visoko, odbrambeni se igra postavlja bono ali uvjek na stranu s koje pivot igra oekuje
loptu.

Treba oekivati da e pivot igra, kada primi loptu blie kou, koristiti rockstep" fintu. U tom sluaju odbrambeni
igra mora sugerirati pokret (navesti ga na gitanje) u kojem e otkriti slabu stranu igre pivota.

12.8. Odbrana na igraa bez lopte

U skladu savremenom koncepcijom obrane odbrambeni igra naputa osnovno pravilo osobne odbrane, a to je da se
odbrambeni igra postavlja uvjek u ravnini.

Protivnik>odbrambeni igra > ko

Sada se uzima u obzir da igra na strani napada, na strani lopte i na strani pomoi.

Mora se postaviti na jakoj strani igraa u napadu. Zapravo se postavlja izmeu igraa s loptom i protivnika na
kojem igra odbranu. Agresivnost takve igre mjeri se udaljenou od crte dodavanja, prisiljavajui na taj nain
napadaa bez lopte da se kree kako bi doao u posjed lopte. Ruka i noga na strani lopte su ispruene naprijed, pa se
na taj nain igra bez lopte dri u dijagonalnom stavu, s rukom pruenom u smjeru dodavanja lopte, pa se ometa
dodavanje.

Ovisno o udaljenosti igraa od lopte, odbrana se postavlja na udaljenost od jednog, dva ili tri dodavanja.
Individualna obrana zahtijeva vrlo visoku razinu fizike pripremljenosti koarkaa.

Osim toga treba uzeti u obzir i razinu mentalne sposobnosti igraa. Nema bolje odbrane od one koju igraju dobri
pojedinci. Trenerova je obaveza utvrditi koliko su njegovi igrai mentalno sposobni shvatiti vanost igre u obrani,
ali i osigurati dobro usvajanje elementa individualne odbrambene igre.

injenica je da igra nee nikada ispuniti fizike zahtijeve odbrambene igre ako ne bude ispunjavao psihike
preduvjete, a to su:

12.9. Mentalne oznake odbrambenog igraa

Odlunost - igra u odbrani nije tako zabavna kao igra u napadu i zato je potrebna jaka volja i odlunost da se ona
igra. Osim toga je kretanje

105
12.10. Zaustavljanje igraa u driblingu

Mnogi igrai odmah nakon primanja lopte prelaze u dribling. To je loa navika. Odbrana treba brzo reagirati
agreisvnim i inteligentnim napadima na igraca u driblingu nastojeci ga zaustaviti ili prisiliti na prom j enu smjera
kretanja i to iskoristiti za napad na loptu ili udvajanje. Meutim imamo inteligentnih graditelja igre i dobrih driblera
koji driblingom nastoje organizirati napad ili nastaviti svoje kretanje prema kosu.

Driblingom se moe uspjeno prenositi napad u prednje polje igralita.

Iz driblinga igra moe vrlo uinkovito potiskivanjem" uspjeno dodavati loptu svom suigrau jednom rukom a da
je prethodno ne uhvati dvjema rukama kao to je to uobiajeno.

U odbrani je potrebno uzeti u obzir mogunost takvih brzih i iznenadnih dodavanja, zbog toga sto se moe postaviti
pitanje opravdanosti agresivne odbrane nad igraima koji se esto koriste voenjem lopte. To se moe dogoditi jer
ne postoji mogunost zaustavljanja igraa u driblingu ili zbog njegove tehnike superiornosti kojom moe razgraditi
uinkovit i brz napad. Takva su dodavanja iznenadna i vrlo uspjena, ali upotrebaljavaju se kad se udvaja ( cilj je
zaustavljaviti ga u driblingu, kako bi mu se oduzela lopta ili ga prislili da pogreno doda).

Svrha napada na igraa koji dribla jeste da ga se skrene prema vanjskim crtama igralita. Zatim po naelu obrane
primjenjive u savremenoj koarci treba sprijeiti dalje driblerovo prodiranje uz crte igralita prisiljavajui ga na
mijenjanje smjera kretanja u smjeru svog suigraa u obrani radi zajednikog napada na loptu ili ometanja
dodavanja.

Bilo da je rije o individualnim prodorima igraa s loptom ili o zaustavljanju driblera u zonskom presingu, treba
imati na umu neke initelje kao to su:

- Trenutak napada na driblera,

- Mjesto napada, i

- N ain napada

Kod zonskog je presinga trenutak napada vrlo vaan s obzirom na trenutak udvajanja igraa, a kod obrane ovjek na
ovjeku ovisi o tome napada li se dribler kada se nalazi dalje od koa kao to je to prikazano crteom 87. ili uz
bonu liniju kao to se to vidi na crteu 88. U prvom sluaju igrau doputamo dribling ako je mnogo dalje od koa
sve dok se ne priblii udaljenosti iz koje moze precizno izvesti 'skok -ut'. Nasuprot

108
tome, kod driblinga bone linije napadamo ga da mijenja pravac kretanja te dribling izvodi prema sredini igralita
odnosno u pravcu gdje ga saeka drugi igra odbrane. Tako moze uspjesno zaustaviti igrae u driblingu. Upravo su
promjene pravca driblinga najpovoljnije radi oduzimanja lopte.

Nain napada je povoljan s ozbirom na to sto je napada u driblingu prisiljen mijenjati ruku. Kada se ukae ovakva
situacija, odbrambeni igra u poloaju za napad na loptu treba prii dribleru mnogo bre s rukama koje stalno
ometaju i tijelo koje se pornie u namjeri oduzimanja lopte. Tijelo odbrambenog igraca u kretanju treba biti
postavljeno prema strani na kojoj dribler moe izvesti iznenadno dodavanje lopte iz driblinga. Zatim treba brzo
prilagoditi svoje postavljanje prema drugoj strani poto iznudi protivnika da se okrene na tu stranu. Ostali igrai
obrane pomau suigrau koji agresivno igra u obrani, tako to se veoma brzo postave na put kojim bi se lopta mogla
dodati prema njihovim protivnicima koje uvaju.

87

88

12.11. Odbrana na igrae centra

Centar je igra koji u napadu ima zadatak da izbori najbolju poziciju, sto blize kou. Odbrana na centrima je
specifina odbrana, jer su manje vie svi napadi predvieni za center, a esto zavravaju s igrom centra. Osim toga
sto je centar visoki igra, obicno je i naj vii igra napada, specijalist u ubacivanjima s kratkog odstojanja od koa,
te odlian skaka pod koem.

Pred trenere se namee zadatak da uvedu specijalne pripreme odbrane protiv igre centara. Te se pripreme trebaju
usmjeriti da centar prima sto manje lopti u napadu.

Dranje centra u odbrani treba povjeriti visokim igraima koji su dobro istrenirani u specifinim odbrambenim
kretanjima, s dobrim prihofizikim

109
i atletskim sposobnostima. Nije lako pronai tako ivanredne prihofizike sposobnosti kod visokih igraa. Treneri e
to postii dugotrajnim i napornim treninzima. S druge strane prirodno je da centar, zato jer se ne moe u prostoru
pod koem zadrati vie od tri sekunde, treba privikivati na kuntinuirano mijenjanje pozicije u napadu u odnosu na
igraa s loptom. Na crteu 89 su pozicije obrambenog igraa u dranju centra,koje zavise o poloaju napadaa s
loptom. Odbrambeni igra 5 ne dozvoljava primanje lopte centru igrau 2 , kretanjem prema lopti. U koliko centar
nastoji da se oslobodi brania 5 , kretanjem iza njegovih lea, brani 5 kree se ispred njega i na trenutak kontrolira
-gleda samo igraa s loptom l, odnosno sa pozicije A" prelazi na poziciju B". Na crteu 90 prikazan je poloaj
obrambenog igraa u poziciji kada se lopta nalazi uz bonu crtu igralita u visini crte slobodnog bacanja kod igraa
napada 2. Odbrambeni igra 5 prelazi s poloaja A na poloaj B. To je izboen poloaj brania 5 koji sprijeava
primanje lopte igrau napada. 2.0brambeni igra 5 prelazi s poloaja A na poloaj B. to je izboeni poloaj brania 5
koji sprijeava primanje lopte igrau napada.

Na crteu 91. prikazana je situacija kada se lopta nalazi u kutu igralita kada je igra napada u mogunosti prebaciti
loptu centru 5 s velikom preciznou. Odbrambeni igra prelazi s poloaja A na poloaj B a zatim na poloaj C. Na
poloaju B zadrava se toliko dugo dok mu igra obrane(zadnje crte) dobro prikrivaju mogunost lob dodavanja.
Odbrambeni igra 5 zauzima poloaj prati pogledom igraa napada 2 koji je u posjedu lopte, a pri toom desnom
rukom dri kontakt nad centrom. Odbrambeni igra 5 zauzima poloaj A kada suigra iz prednje crte obrane
sprijeava primanje lopte centru. Na taj nain sprijeava primanje lopte centru uz eonu crtu igralita. Na crteu 92
je kao mjera predostronosti prikazan poloaj ruku odbrambenog igraa 5 koje su podignute visoko iznad glave da
bi sprijeile primanje lopte. Napada 2 moe dodati loptu centru samo lobanjem igraa obrane 5. Lobanje lopte je
sporo i lake se brani tako da igra obrane 3 stigne zaustaviti centra 5 ili presjei dodavanje.

Cijeli opis dranja igraa temelji se na naelu da obrambeni igra na centra igra na crti dodavanja te da se ne okree
od lopte ili centra. Vano je da treneri u obuavanju odbrane nad centrima pronalaze I upuuju na protumjere
odbrane proizale iz raznih situacija u igri. Potrebno je odbranu trenirati da brzo reagira da se snalazi u raznim
situacijama te da se igrai brzo prilagode protivnikovoj igri, sucu i uvjetima u kojima se igra utakmica.

110
-

.. l

,;{)r'E},1

~~{/

"'' .._:.,. w.,-...._"'""''"--

'- .....

......... fi.f

l2 i , :!:.:i/ ~

}'Q ~ _..,.,'.',/

:o; -7

(::J.i

"tJ. ,B

\ ~~'

b <,

l "llf'" "'- ..,__,:-~

'

'-E..

s;

89

90

91

92

12.12. Odbrana pod koem

Osvajanje lopte poslije netanog ubacivanja u ko stvara povoljne mogunosti za promjenu rezultata. Poznato je da
ekipa koja nadzire ko" vlada tijekom igre,a da je osvajanje lopte vaan initelj bilo u napadu bilo u obrani.
Nadalje, agresivnost i vea borbenost za svaku loptu u obrani ometaju ubacivanja lopte na ko, sto podstie borbu
za lopte odbijene od koa.

Momad koja nadzire skokove ima odreenu prednost vei dio utakmice. Nadziranje skokova u odbrani smanjuje
postotak suta protivnika. Dobar skakac pod koevima osim visine i skoka treba posjedovati veliku pokretljivosti
brze reakcije te eksplozivnost i snagu za borbu s protivnikom.

Pri skokovima u odbrani treba obratiti pozornost na neke pojedinosti, i to: - kad protivnik izvede ubacivanje lopte
na ko, ne smije se se gledati loptu ve protivnika, odnosno njegovo kretanje i ako je mogue, perifernim vidom
pratiti let lopte ,

- prevariti protivnika fintom i ici na ko u skoku,

- stvoriti kontakt s protivnikom ne dajuci mu prostor za skok,

- jednom kad se uspostavi kontakt s protivnikom, treba se kretati s

protivnickim igraem i ne dopustiti mu da prie kou.

Postotak uhvaenih lopti pod koevima u napadu i obrani uveliko ovise o procjeni leta smjeru leta lopte upucen na
kos, sto ovisi o procjeni leta lopte upucene na ko, to opet ovisi o poziciji situaciji iz koje je izvedeno ubacivanje u
kos, jaini izbacene lopte i visini parabole lopte.

N a temelju mnogobrojnih istraivanja i praenja statistike s koarkaskih utakmica dolazi se do pokazatelja kretanja
skokova po utakmici, iz ega se moe analizirati ne samo postotak skokova vec i koliko su skokovi izravno utjecali
na krajnji ishod utakmica.

111
S obzirom na vanost skokova u obrani i napadu a samim time i borbe pod koevima, treninge i obuku skoka
moramo prilagoditi tako da uzimamo u obzir neke vane in j eni ce kao to su pripremljenost za skok, brzina
motorike reakcije, snaga i brzina odraza, kordinacija pokreta, procjena situacije, zauzimanje povoljnog poloaja za
skok.

12.13. Odbrana na strani lopte

Savremena se odbrana zasniva na naelu pomozi pa se vrati. Takvi tipovi obrane primjenjivi su zbog metoda i
nacina treninga u kojima dominira opa i specifina fizika priprema koarkaa. Svi oni koji su izvanredno fiziki
pripremljeni vrlo dobro mogu igrati takav vid odbrane, koja zahtjeva visoku koncentraciju, dobru fiziku pripremu i
elju za agresivnom igrom.

Preduvjet za dobru odbranu je disciplinost igraa u rjeavanju odbrambenih zadataka. Svaka akcija odbrambenog
igraa jest brz prelazak iz situacije u situaciju, njegova prilagodljivost novom problemu i spremnost da u svakom
trenutku svoje obrane reagira sto bre, a sve to ovisi o brzom radu nogu. Rad ruku je isto tako vazan, a spoj tih
dvaju elemenata tehnike jeste temelj igraeve sposobnosti za rjeavanje tehnikih i taktikih zadataka individualne
obrane.

Taktika tehnikih zadataka igraa jeste taktiko znanje potrebno za najracionalnije primjenjivanje tehnike. Ta
svojstva stjeemo odgovarajuim situacijskim vjebama, kojima igra ui kada ikako reagira na igru napadaa.
Treba ustrajati na tome da igra dobro upozna sve taktika rjeenja odbrane, neovisno o tome koje mjesto zauzima
za vrijeme igre.

U koncepciji napadaa postoje:

l. Akcije usmjerene prema kou- akcije koje sprijeavamo. 2. Akcije usmjerene od koa- akcije koje ne
sprijeavamo.

U akcije koje sprijeavamo ubrajaju se:

- kretanje napadaa bez lopte prema kou,

- kretanje napadaa driblingom prema kou i

- dodavanje lopte prema kou.

Pokretljivost takve odbrane, raznovrsnost i agresivnost zahtjeva umnu i fiziku angairanost. Sve to utjee na
podizanje individualnih i kolektivnih

112
Napad na zonsku odbranu 1-2-2 (crte 237) Napad na zonsku odbranu 3-2 (crte 238)

20. TAKTIKA IGRE U ODBRANI

20.1. Uvodna razmatranja i klasifikacija taktike odbrane

r O odbrani se u koarci u posljednje vrijeme mnogo pie i govori, jer se zna da se s odbranom moe znatno
poboljati kvaliteta igreJpak irna situacija u kojima se istiu sposobnosti napadaa, a posebno njihova preciznost
ubaaja. 'Kada netko kae daje pobjedio momad kojaje imala veliki postotak ubaaja u ko sa srednje
poluudaljenosti ili iz daleka, vjerovatno je to rezultat slabe igre u obrani poraenog, a ne napadakih sposobnosti
protivnika. To je zato to u obrani treba znati to se eli postii. Dobro je poznato da ko moe postii samo
protivnik s loptom, pa je prema tome glavno uzimanje lopte protivniku. To se moe postii :

- presi jecanjem dodavanja lopte prije negoli je protivnik primi,

- borbom za prostor iz kojeg je protivnik uspjean u napadu, ili

- prisiljavanje protivnika da ubacuje u ko iz poloaja koji mu ne

odgovaraju to je za obranu zapravo najboljej To poveava mogunost promaaja, odnosno smanjuje njegov
postotak ubaaja, a odbrani omoguije brz protunapad.

Ova je odbrana opravdana jer nastojanje oduzimanja lopte protivniku ne znai samo borbu za posjed lopte, ve i
borbu za stvaranje uvjeta koji pridonose da loptu dobije momad u odbrani.

rDobro organizirana odbrana nije samo uvijet za uspijeh momadi ve joj i odreuje stanovit karakter igre. Ekipa
koja dobro igra u odbrani ne boji se odluno igrati u napadu, izbacivati sa srednje udaljenosti ili iz daleka. Ako
promai, ima odreenih izgleda za skok u napadu, oduzimanje lopte protivniku ili onemoguavanje i spreavanje
protivnika da lako postigne koL Sigurno i odluno djelovanje momadi najbolji je odgovor na sva napadaka
nastojanja protivnika, jer se odbrana moe organizirati ovisno o specifinost; taktike napada protivnika.

'(Odbrambena momad mora rijeiti etiri osnovna zadatka:

- ne dopustiti protivniku da lako doe do koa i lako postie koeve.

- oteti protivniku loptu i stvoriti dobre uvijete za protunapad,

202
- naruiti proigravanje protivnikih igraa, njihovu suradnju meu linijama napada i zamiljene kombinacije u
napadu, i

- ne dopustiti protivniku protunapad.

Klasifikacija taktike igre u odbrani najbolje prikazuje sve one elemente bez kojih se ne mogu postii zapaeniji
rezultati.;)

S obzirom na osnovni sadraj igre taktike se dijeli na - taktiku odbrane i

- taktiku napada.

'Ovdje e se prije iznoenja specifinosti naela obuke odbrane, dati u kratkim crtama znaajke pojedinih elemenata
obrane. Odbrana se dijeli na individualnu, grupnu i kolektivnu. Individualna se dijeli na odbranu na igraa bez lopte
i s loptom.Grupna taktika razmatra probleme suradnje s dva i tri igraa, a kolektivna je odbrana usmjerena na
probleme odbrane prema njihovoj specifinost~

20.2. Individualna odbrana

Prema shematskom prikazu cilj je individualne odbrane, neovisno o tome uva li se igra bez lopte ili igra s
loptom, u naelu isti, ali ipak specifian. U oba je sluaja potrebno jednako paziti na protivnika i aktivno se boriti s
njim.

20.3. Odbrana na igraa bez lopte ,

U savremenoj koarci, igri punoj taktikih zamki, odbrana na igraa bez lopte je u koncepciji odbrane najvanija.

U dranju igraa bez lopte odbrambeni se igra treba usredoiti da:

- ne dopusti protivniku da zauzima pozicije iz koj ih moe napadati na ko, odnosno da mu onemogui primanje
lopte u tim pozicijama,

-yre~eca dodavanje upuena igrau kojeg uva i

- spremno izbjegavanje blokade ili da preuzima drugog (grata.

Odbrambeni se igrai redovito postavljaju izmeu napadaa kojeg uvaju i svog koa, ali na liniji dodavanja. Taj
igra stoji pod takvim kutom da moe pratiti kretanje lopte i kretanja napadaa kojeg uva te biti stalno spreman
pomagati suigraima. Udaljenost i poloaj odbrambenog igraa od napadaa ovisi o konkretnim situacijama
nastalim za vrijeme igre i koncepcije odbrane koju provode.

203
20.4. Odbrana na igraa s loptom ~

U borbi protiv igraa s loptom odbrambeni je igra duan: - ne dopustiti protivniku da neometano ubacuje u ko i

- kad god se moe treba oduzeti protivniku loptu.

Protiv napadaa s loptom, obrambeni igra treba igrati agresivno, portvovano se boriti za loptu, sprijeiti mu
dodavanje ili mu oduzeti loptu, te pomagati suigraa.

Potrebno je agresivnou ograniiti slobodno djelovanje napadaa i prisiliti ga na smijer kretanja s loptom iz kojega
moe nainiti pogreku pravila igre, zatim pogrijeiti u dodavanju ili u ubacivanju u ko. Potrebno je obratiti
pozornost na kretanje igraa prije ubaaja, na poloaj njegovih nogu, premjetanja opeg sredita teita tijela.

To odbrambenom igrau pomae u razlikovanju istinskog kretanja napadaa od lukavo smiljenih fintiranja, kojima
se napada esto koristi.

Najvei problem odbrambenog igraa u sprijeavanju igraa s loptom (koji realno ima dobar poloaj za ugroavanje
koa i koji jo nije vodio loptu) jest koarkaki dijagonalni stav s nogom naprijed prema protivnikovoj stojnoj nozi.
Od tri osnovne mogunosti koje ima napada treba nastojati sprijeiti dvije, a to su:

- N e dopustiti u baa j i prodor prema kou. Noga na pri j ed u koarkakom stavu pomie se prema onoj strani
kojom igra s loptom nastoji u napadu poi u kretanje dribligom.

- Ne smije se dopustiti prodor napadaa uz eonu crtu igralita, jer to cijelu odbranu momadi dovodi u nezavidan
poloaj.

Ako je prethodno napada vodio loptu, treba mu se pribliiti 1 u rairenom paralelnom koarkakom stavu ometati
ubaaj ili dodavanje.

Ako je napada u driblingu, vano je da mu se smanji brzina kretanja i da ga se gura prema bonim crtama igralita
ili prema suigrau u obrani, pritom mu se nastoji izbiti lopta, odnosno uvijek ga agresivno napadati. Osnovni je cilj
zaustaviti driblera, a zatim ga agresivno obranom prisiliti da zadri loptu 5 sekundi. Tada se u skladu s pravilima
igre dosuuje podbacivanje i pojavljuje se mogunost da se dobije lopta.

Ako napada ubacuje loptu na ko, odbrambeni ga igra zagrauje okreui mu lea ne doputavajui mu da skae
za loptom odbij enom od koa. Odbrambeni igra treba pravodobno procijeniti situaciju u kojoj se zatekne za
vrijeme igre, predvidjeti protivnikove kretnje i imati rjeenja za brzu i uspjenu reakciju. To se postie dugotrajnim i
upornim radom i treningom.

204
Igra treba biti uvjeban tako da je u svim prigodama u tijeku igre spreman pomagati svojima suigraima.

21. GRUPNA ODBRANA

Grupno djelovanje u obrani jeste uzajamno sporazumjevanje dvaju ili triju igraa obrane. Cilj imje da pomau jedni
drugima u zajednikoj odbrani koa, odnosno da zajedniki ometaju napadaa u razliitim situacijama u tijeku igre.

Pod odbranom dvaju igraa podrazumjeva se pomaganje u obrani, zatvaranje prodora, zagraivanje koa,
preuzimanje, odmicanje, udvajanje u odbrani te izbjegavanje blokada.

Odbrana s tri igraa temelji se na specijalno organiziranoj obrani. Sastoji se od ukrianja napadaa, namjetanja
dvostrukog bloka, zagraivanja koa formiranjem trokuta u skoku za loptu odbijenu od koa.

21.1. Meusobno djelovanje igraa odbrane

Bit je ovake odbrane da je jedan od igraa stalno spreman pomoi svom suigrau. Igra obrane navodi svog
protivnika koji je u driblingu na svog suigraa kako bi oslabio njegovu jau stranu napada. Dva se igraa najee
pomau u borbi s visokim protivnikom centrom.

21.2. Zajedniiki napad na loptu

Ovo je klasian primjer saradnje dvaju igraa. On se primjenjuje u agresivnim odbranama (npr. u presingu). Prvi
igra navodi protivnika koji je u driblingu da skrene prema bonoj crti igralita ili u kut igralita, a zatim mu se
pribliava drugi igra. Oba igraa navode protivnika s loptom da grijei ili u pravilima igre ili u dodavanju. Druga
varijanta kada je zaustavljen dribler, igra se postavlja na jedan smijer dodavanja i u tom smijem smanjuje kut
dodavanja, to ostalim igraima obrane olakava presijecanja dodavanja lopte u eventualnim ostalim smjerovima
dodavanja.

205
21.3. Meusobno djelovanje tri igraa odbrane

Uzajamno pomaganje igraa u obrani, kada je rije o dvostrukom bloku, ukriavanju, navoenju na dvostruki blok,
oit je dokaz kaka se protiv agresivnog napada treba organizirano boriti. Sinhronizacija takvih obrana jedini je uvij
et suprostavljanja organiziranim protivnikovim napadima. To je prikazano na crteima koji e biti opisani u raznim
vjebama.

21.4. Pomaganje igraa u odbrani pri protivnikovoj brojanoj prednosti

U procesu igre u odbrani dolazi esto do neopreznosti, a i protivnik zna odigrati brze protunapade s brojano vie
igraa u napadu u odnosu prema broju igraa u odbrani. Tada je osnovni cilj obrane usporiti napad, ne dopustiti
postizanje koa dok u pomo ne priteknu ostali igrai odbrane. Zadaa je brojaano oslabljenje obrane prisiliti
protivnika da akciju zavri s ubacivanjem lopte na ko sa srednje udaljenosti ili, to je jo bolje, dalje od koa.
Odbrana ne smije dopustiti polaganje lopte u ko pod samim koem jer je to onda siguran pogodak. Ako igral
ubacujhe loptu na ko sa srednje udaljenosti, postoji 40 % mogunosti da promai i 60 % da odbrana dobije loptu.

21.5. Kolektivna odbrana

Kada se cijela momad bori svim svojim sposobnostima i taktikim znanjem, onda ona zadovoljava svoje elje za
uspjeno rijeenje vrlo tekih natj ecatelj skih zadataka.

Kolektivna odbrana, u ovisnosti o rijeavanju osnovnih zadataka, dijeli se jo na koncentriranu odbranu.

21.6. Koncentrirana odbrana

Ova je odbrana usredoena na spreavanje protivnika da prie kou i postigne ko izbliza ili sa srednje udaljenosti.
Zato se glavna borba s protivnikom vodi, kao prema nekom pravilu, blizu dijela igralita koji je omeen prostorom
od 3 na kojemu su manje - vie koncentrirani svi igrai odbrane.

206
Koncentrirana se odbrana organizira u dva sustava odbrane: ovjek na ovjeka i zonske odbrane. Tom se sustavu
pridruuje i kombinirana zonska odbrana s elementima odbrane ojek na ovjeka i zonske odbrane, kao match-up
odbrana.

21.7. Sistem odbrane ovjek na ovjeka )(

U odbrani ov~ek na ovjeka svaki igra dri svoga odreenog protivnika. Naelo osobne odbrane ovjek na
ovjeka temelji se na individualnim kvalitetima igraa odbrane, a ovisno o sposobnostima igrai se rasporeuju u
odbrani na odreene igrae napada (visoki igrai na visokog protivnika, brzi na brzod).

Nedostatak odbrane ovjek na ovjeka jest u tome to se napada kree slobodno po igralitu, ima dosta vremena i
mogunosti za primjenu ve unaprijed planiranih akcija napada. Igra napada prvi kree, prvi donosi odlike i trai
rjeenja. Stoga i obrambeni igra mora biti uvijek spreman, odnosno predvidjeti napadaeve akcije.

Meusobna udaljenost igraa obrane mora biti tolika da jedan drugome moe pomoi u obrani, posebno u borbi
individualno jaki protivnika. Osobna se obrana primjenjuje protiv igraa s loptom i usmjerena je preteno na
srednjeg igraa rukovoditelja igre (play makerom). Za to vrijeme ostali igrai zatvaraju i brane prostor slobodnog
bacanja i spremni su za pomo u odbrani.

21.8. Sistem zonske odbrane )(

Svaki igra odbrane u zonskoj obrani brani odreeni prostor. Sustav odbrane usredotoenje, slino kao u odbrani
ovjek na ovjeka, oko prostora slobodnog bacanja, kada obrana ovjek na ovjeka nije agresivna. Pri postavljanju
igraa u zonskoj odbrani nuno je odrediti :

- u prvoj liniji odbrane brze igrae spremne za izvoenje brzih protunapada,

- srednjeg igraa odbrane koji je visok rastom, dobar skaka i borac pod koem te se zna boriti za prostor i

- ~ "'''"~"1...~Q.':, \.""'-"\" ad.bm.ne visoke, )ake i b,ze i'61:ae ko~i se bore za prostor pod koem.

Raspodje1a polja zone mora biti rastezljiva, i to zbog :

207
- ovisnosti o poloaju protivnikih napadaa,

- prim j ene grupnog napada na loptu u kutovima igralita,

- mogunosti prijelaza sa zonske odbrane na osobnu odbranu i obrnuto i

- racionalnog manevriranja i pomoi svojim suigraima u njihovim

poljima zone, ako otuda prijeti opasnost za ko.

Takvo dobro usaglaavanje kolektivnih djelovanja svih igraa zonske odbrane moe pridonijeti uspjeh u
ostvarivanju razliitih varijanta zonske obrane.

Sve ostalo o zonskoj obrani bit e prikazano u posebnom poglavlju ovog ubenika.

21.9. Agresivna odbrana

Svrha je agresivnih odbrana u tome da se borba za loptu ili prostor izmeu protivnika i odbrambenih igraa dogaa
dalje od koa i prema strategiji. na pogodnom mjestu igralita (bone crte igralita, kutovi igralita i td.). C takvoj
odbrani obrambeni igrai tee za tim da se domognu lopte ili da skre planirane kombinacije napadaa prisiljavajui
ih da igraju bez smiljenih planova.

Agresivne odbrane kreu se u tri smjera : - presing ovjek na ovjeka.

- zonski presing, i

- odbrana tri i skai .

21.10. Presing ovjek na ovjeka \('

Presing je vrlo aktivan sastav odbrane ovjek na ovjeka. Pravilo je takve odbrane da kad napada primi loptu svi
igrai po cijelom igralitu ne doputaju primanje lopte postavljaj ui se na liniju dodavanja. Igrom presinga odbrane
moe znatno ubrzati ritam igre, udaljiti protivnika od zemljine koncepcije igre i kombinacija koje je protivnik
unaprijed pripremio, te ga prisiliti da se ogrijei o pravila igre ( 30", l O" i 5" ).

Osobito je pogodan presing protiv protivnika koji nije fiziki dobro pripremljen.

Presing zahtjeva od obrambenih igraa sljedee :

- Kad obrambeni igra zaustavi i pokrije igraa sloptom, ostali se igrai odbrane moraju postavljati na liniji
dodavanja ne doputaji primanje lopte, uzimajui u obzir udaljenost protivnika od napadaa s loptom.

208