O PISCU

Herman Hese se rodio 1877. godine u malom mjestu Kalv u pokrajini Virtemberg, kao
sin pijetistikogpropovjednika i misionara.Strogo vaspitanje,neprikosnoveni autoritet oca
koji ga alje na teleoloki seminar, zatimkruta stega, ''slamanje volje'' i uskogrudnost
okoline u tom zavodu biljeili su njegov unutranji svijet
neurotinomsenzibilnou.Poslije bjekstva iz seminara i tekih sukoba s ocem nailaze,
za mladog Hesea, mune godine lutanja itraganja. To vrijeme, u kome radi kao zanatlija
a kasnije kao knjiar, opisuje u svom traginom, autobiografskimelementima protkanom
romanu ''Pod tokom'' (1906).Prvo znaajno prozno djelo ''Peter Kamencind'' objavljeno
je 1904. godine.Uspjeh tog romanaomoguio mu je da od tada ivi kao slobodni
knjievnik.Sit evropske ''civilizacije'' Hese 1911. odlazi u Indiju.Kao posljedica tog
putovanja nastala su djela: ''IzIndije'' (1913), a nekoliko godina kasnije (1922) ''Sidarta'',
jedno od najljepih i najpoetinijih Heseovihpripovjedaka.Pacifista, Hese se za vrijeme
Prvog svjetskog rata javno opredijelio protiv ''krvave besmislice rata''.Odmah po
zavretku rata, 1919. godine napustio je Njemaku i nastanio se u Montanjoli kraj
Lugana, a 1921. jepostao vajcarski dravljanin.Dva psihoanalitika romana ''Demijan''
(1919) i ''Stepski vuk'' (1927) donose musvjetsku slavu. U prvom autor slika unutarnje
potrese i grozniava traganja mladog ovjeka, suprotstavljajui seizvitoperenom
pogledu na svijet i lanosti morala koji mu drutvo i roditelji nameu. U drugom,
''Stepskom vuku'',traginoj i nadasve istinoljubivoj ispovijesti usamljenika, Hese otkriva
paklene ponore i nebeske sfere u ljudskombiu.Upravo ga ovo djelo svrstava meu
najvee svjetske knjievnike.U romanu ''Narcis i Zlatousti'' (1930), u atmosferi jedne
srednjovjekovne legende, Hese sintetiestrijemljenje za izmirenjem jaza izmeu duha i
tijela.Produbljena, misaona i samosvojnim humanistikim tenjama proimana ''Igra
staklenih perli'' (1943),napisana u varvarsko vrijeme Drugog svijetskog rata, kruna je
ivotnog dijela Hermana Hesea. To je djelo kojepredstavlja kritiku jednog vremena, a u
isti mah je i utopistiki roman, u kome pisac simbolino istrauje i formiramogunosti i
nunosti vaspitnog djelovanja za dobrobit ovjeanstva.Pored znaajnih romana Hese
je napisao i niz pripovjedaka koje plijene lirskom ljepotom. Pisao jepoeziju i eseje:
''Franjo Asiki'' (1904) i ''Zahvalnost Geteu'' (1946).Herman Hese je dobio najvee
svjetsko priznanje, Nobelovu nagradu za knjievnost 1946. godine.Umro je 1962.
godine u Montonjoli.
O DJELU
Stepski vuk je nastao za vrijeme teke duhovne krize pedesetogodinjeg autora. Rad
na djelu je poeo1922. godine. Krajem 1924. godine u Masardi u Bazelu napisao je,
patei od kostobolje i osjeajui se kaoautsajder prvi dio ''Stepskog vuka''. Bio je
usamljen i patio je od oajanja. Pokuao je da uspostavi kontakt saostatkom svijeta.
Uio je plesati, uio se zaljubljivati da bi prevaziao svoje ivotne konflikte. Iao je na
terapijukod psihologa Longa.Hari Haler, junak ovog romana, piev dvojnik i lik koji nosi
u sebi mnoge probleme ovjeka modernogdoba, nalazi se u sukobu sa sobim i svijetom
koji ga okruuje, kao stepski vuk , ivotinja koja simbolizujeusamljenost, izdvojenost i
nemir. Izlaz iz tog sukoba i neurotine podvojenosti bia autor nalazi u
prevazilaenjubipolarnosti, umnoavanju ljudskog Ja i oslobaanjuod graanskog
konformizma putem humora koji je jedino ustanju da ostvari zahtjeve visoke ivotne
mudrosti.Ovo je najpoznatije djelo velikog njemakog pisca koji je dobitnik Nobelove
nagrade za knjievnost.Komentar autora:''To je pria jednog ovjeka koji na komian
nain pati od podvojenosti linosti.Jedna polovina linostihoe da dere, juri, ubija i
slino a druga hoe da misli da slua Mocarta i zbog toga nastaju smetnje i tomovjeku
ne ide dobro dok nije otkrio da ima dva naina da izae iz tog poloaja:ili da se objesi ili
da se pokrenehumorom.''
HARI HALER
Glavni lik romana ''Stepski vuk'' je Hari Haler. Junaka upoznajemo na dvostruk nain.
Poetak romana je ujedno iprimijer dvostruke funkcije.Pripovijedni prolog ini zapis
mladia ija tetka iznajmljuje sobe pa neko vrijeme kod njih stanuje njimaposv
nepoznat, pomalo zagonetan ovijek koji jednoga dana isto tako naglo izezava kao to
je i doao. Unadasve urednom, malograanskom stanu, taj neznanac, neobian lik
zbog svog osebujnog naina ivota,gotovo boemskog, iako ni u emu ne izaziva sukobe
s tom sredinom on ivi povueno, izlazi neredovno, dane inoi provodi uz knjige i brojne
boce vina. Imao je fizike i duevne probleme. Mrzi drutvo, eli da se s njim
1

obrauna, ali je jo uvijek lijepo vaspitan ovijek sa prestrogim Nad-ja koje ini da on i
dalje vie mrzi sebe negosvijet. Hari Haler je potencijalni samoubica koji ipak smatra da
je u sutini plemenitije i ljepe ostaviti da ovijekapobijedi i obori sam ivot nego
sopstvena ruka.Iznenada u njegov ivot ulazi Hermina, koja u njemu pobuuje ono
najdublje u ljudskoj linosti. enjaza ovom damom postaje smisao njegovog ivljenja.
Ona obeava Haleru svaku potrebnu pomo u razotkrivanjustarog i otkrivanju novog u
njemu pod uslovom da je na kraju ove neobine igre ubije. On doivljava
naglipreobraaj. On poinje da otkriva u sebi nove mogunosti. Nova se iskustva
izraavaju u Halerovoj spremnosti danaui plesati, da posijeuje lokale u kojima on -
ljubitelj Baha i Mocarta upoznaje saksofonistu Pabla. Hari sepoinje druiti s tim
ovjekom koji je zadovoljan to ljudima moe pruiti samozadovoljstvo. On e morati
nauitidrugaije i mnogo zrelije da cijeni ivot, a to e biti mogue samo ako se potpuno
preda tom ivotu i upozna svunjegovu ljepotu i strahotu. ene i hrana su mu prva
ivotna iskustva u kojima je nauio da uiva. Njih proivljava ukokainskoj opijenosti u
maginom pozoritu.Na kraju romana Hariju se izrie presuda zbog ubistva Hermine
koju je Hari morao osloboditi, jer muona vie nije bila potrebna. On e je od sada nositi
u sebi. Osuen je na kaznu vjeitog ivota sa stotinamahiljada figura ivotne igre u
depu, voljan da jo jednom otpone igru u kojoj e proi kroz jo jedan pakao, ali ikroz
jo jedno nebo na kome e, bolje nego ranije, raspoznati zlatan boanski trag koji se
provlai kroz ljudskiivot.
HERMINA
Kada se iilo da je sve gotovo pisac ini najvei preokret u ivotu svog glavog junaka. U
njegov ivot ulaziHermina - najzagonetnija i najsloenija linost u romanu, ljupka
djevojka koja svojim izgledom budi najdubljaosjeanja u ovijeku. Ona je u njemu
probudila osjeanje iz rane mladosti. Ona je bila njegova vodilja, u ije jeruke o stavio
svoju sudbinu. Ona nije bila samo njegova spasiteljica i vodilja nego i majka, njegov lik
u ogledalu.Ve pri prvom susretu Hari postaje vezan za nju.Hermina vodi ivot
prostitutke. Pod njenim uticajem Haler jespreman da ui plesati, da posjeuje lokale u
kojima upoznaje savremenu muziku. Dakle, ona ga, korak po korak,uvodi u realan ivot.
Upoznaje ga sa Pablom i Marijom ali ga uvodi i u svijet droge i ena, za njega do
tadanepoznat. Iako, naizgled jaka i iskusna ona poput Harija ne moe da opstane.
Instruktor i kreator Harijeve linosti,velika majka koja hrani, titi i podstie, ali i ona koja
spaljuje staro i nepoznato, trai posljednju poslunost: onatrai da se on u nju zaljubi, a
nakon toga da je ubije.Na kraju se Hari zaljubljuje u nju na balu ''Maski'' i nakon toga je
ubija slobodnom odlukom i sopstvenomrukom u Pablovom maginom pozoritu.
MAGINO POZORITE
U maginom pozoritu Hari doivljava vrhunasc svoje metamorfoze i konano definie
neke svoje misli ishvatanja. Ono je plod njegove mate koje reflektuje njegov ivot i
razmiljanja. ''Brate Hari, pozivam vas na maluzabavu. Ulaz samo za ludake a cijena je
- razum. Jeste li spremni? ... Podigao je ogledalce do visine mojihoiju ... i ja ugledah,
pomalo rasplinutu i maglovitu, jezivu, pokretljivu sliku koja je ivjela i previrala: Harija
Halera,a iznutra u tom Hariju stepskog vuka, plaljivog, lijepog vuka koji je gledao
izgubljeno i zastraeno, oima as zlimas tuno usplamtjeli, vuju priliku koja je bez
prestanka strujala po Hariju kao to po nekoj rijeci struji pritokadruge boje, koja je
nadirala kao to se rijeke bore prodirui jedna drugu, obe pune neispunjene enje
daprevladaju ... ovdje su samo slike, a ne stvarnost.'' Slike se pojavljuju u arobnim
ogledalima i loama koje, svakaposebno kriju po jedno pozorite snova.Prije nego to
su se uputili u pozorite Pablo je izvadio ogledalo iz depa i rekao: ''Radujem se,
dragiHari, to veeras mogu da vas ugostim. Vama je esto bio dosadan sopstveni
ivot, stremili ste za tinm da odeteodavde, je li tako? Vi udite da napustite ovo
vrijeme, ovaj svijet i ovu stvarnost i da uete u jednu drugu stvarnostkoja bi vam vie
odgovarala, u svijet u kome ne postoji vrijeme. Uinite to, dragi prijatelju, ja vas na to
pozivam.Vama je poztnato gdje se on krije, poznato vam je da je svijet koji traite -
svijet vae sopstvene due. Samo uvama samim ivi ona druga stvarnost za kojom
udite. Ne mogu da vam prikaem drugu galeriju slika osim onekoja se ve nalazi u
vaoj dui. Nita ne mogu da vam dam osim prilike, podstreka i kljua. Pomoi u vam
dava sopstveni svijet postane vidljiv, i to je sve.'' Ovdje, u maginom pozoritu je
prikazan Hari onakav kakav jebio, kakvim je sebe vidio, ali on nije vie isti Hari Haler
koji je jednog dana doao u pansion pieve tetke. On jenauio da igra, upoznao je
Herminu i Mariju. Sad je spreman da ide dalje, da naui da se smije, ovdje, umaginom
pozoritu, izmeu jave i sna.