EZAN

Nudzeina Kapetanovic

VRIJEDNOSTI EZANA
Ezan ima svoju veliku vrijednost, kao i osobe koje ue ezan. Prenosi se od Ebu
Hurejere, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kazao: Kada bi ljudi znali kolika se i koja vrijednost krije u ezanu i prvom
saffu, a ne bi mogli odrediti ko bi od njih trebao stati i mujeziniti osim
bacanjem kocke, to bi i uradili. (Muteffekun )
Abdullah b. Abdurrahman kazuje da mu je Ebu Se'id kazao: Vidim da voli izlaziti
van grada kako bi uvao ovce, zato kada bude tamo i bude uio ezan za
namaz, to glasnije ga proui, jer svi oni koji uju glas mujezina, bili ljudi ili
dinni, svjedoie u njegovu korist na Sudnjem danu. Ebu Se'id veli: Ovaj
hadis sam uo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Mu'avija radijallahu 'anhu prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:
Mujezini e (oekujui nagradu na Sudnjem danu) imati najdue vratove.
Abdullah b. 'Amr prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: Kada
ujete mujezina, ponavljajte za njim, a nakon toga donesite salavat na mene,
jer ko na mene donese salavat, Allah na njega donese deset. Zatim molite
Allaha za Vesile, jer to je stepen u Dennetu kojeg nee zasluiti osim jedan od
Allahovih robova, a nadam se da u to biti ja, a onome ko bude molio Allaha da
mi podari Vesile, bie dozvoljeno zagovornitvo.
S'ad b. Vekkas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: Bie
oproteno onome ko uje mujezina, a nakon toga proui: 'Ehedu en la ilahe
illellahu vahdehu la erike lehu ve enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu,
raditu billahi rabben, ve bi Muhammedin resulen, ve bi-l-islami dinen.'
Dabir b. Abdullah prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: Na
Sudnjem danu e mi biti doputeno da se zagovaram za onoga ko nakon ezana
proui: 'Allahumme rabbe hazihi-d-da'veti-t-tammeti, ve-s-salati-l-kaimeti, ati
Muhammedeni-l-vesilete ve-l-fadilete, ve-b-'as-hu mekamen mahmudeni-l-lezi
ve'adtehu.'

Uvjeti za ispravnost ezana

Da bi ezan bio ispravan, potrebno je, kao i za svaki ibadet u
islamu, da ispunjava odreene uvjete, a ti uvjeti su:

nastupanje namaskog vremena, jer je ezan obavijest da

je namasko vrijeme ve nastupilo, te ako bi se prouio
prije nastupajueg vremena, to bi bila svojevrsna
obmana, te ako bi se desilo neto takvo, mora se ponoviti
kada nastupi pravo vrijeme za taj namaz;

da ezan bude prouen na arapskom jeziku;

da se i ezan i ikamet proue glasno ako se klanja u

dematu, a ako se klanja pojedinano, onda je dovoljno
da ovjek sam sebe uje prilikom uenja ikameta;

da ezan bude prouen redoslijedom kako je i preneseno i

opepoznato;

da cijeli ezan proui jedna osoba. Dakle, nije dozvoljeno

da prilikom uenja ezana jedan dio proui jedan mujezin,
a nastavi drugi, jer je ezan tjelesni ibadet i nije
dozvoljeno nastavljanje u njemu od dvije razliite osobe.
Ali, ako bi ezan uila dva mujezina i svaki od njih uio
ponaosob sve rijei, onda bi ezan bio ispravan;

da mujezin bude musliman, pametan, razborit, tj. za

ezan nije uvjet punoljetnost, i da je mukarac.

Sunneti ezana
Takoer, pored ruknova, koje smo naveli, lijepo je da se prilikom ezana zadovolje i
sljedee stvari:
da mujezin bude lijepog i jakog glasa te da se ezan proui sa uzvienja, jer su ovo svojstva
koja upotpunjuju smisao ezana, a to je oglas. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kazao je Abdullahu b. Zejdu, kada je ovaj usnio ezan i kako bi trebao da glasi: Podui
Bilala tome, jer je njegov glas glasniji. (Ahmed) to se tie ovoga, danas, hvala Allahu,
d.., imamo razglase koji veoma olakavaju poziv na namaz i pomou kojih se veoma
dobro i veoma daleko uje ezan;
da mujezin ui ezan i ikamet u stojeem poloaju, ali ako ima opravdan razlog, moe i
sjedei;
da mujezin bude slobodna, punoljetna, povjerljiva osoba, koja poznaje namaska vremena;
da osoba koja ui ezan bude pod abdestom. Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi hadis u
kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: Ziasta je ezan povezan sa
namazom, pa neka niko od vas ne mujezini bez abdesta. (Subulu-s-selam, 1/129);
da mujezin stavi prst u uho, jer se tako postie vea glasnoa, a i Bilal, radijallahu anhu,
tako je postupao. Naime, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio mu je da
tako uradi kazavi mu da to pojaava glas (Ibn Made, Hakim);
da ezan ui sporije, a ikamet bre;
da ui ezan okrenut prema Kibli, jer su tako radili i mujezini Boijeg Poslanika, sallalahu
alejhi ve sellem. Takoer, lijepo je i da prilikom uenja Haja alessalah okrene lice desno,
a kod Haja alelfelah lijevo, pozivajui tako one sa svoje desne i lijeve strane;
tokom uenja ezana ne treba ustajati niti se pomicati, sve dok se ezan ne zavri, jer je
kretanje prilikom ezana nalik na kretanje
.

Dova poslije ezana

Allahumme rabbe hazid-da'vetit-tammeti
ves-salatil kaimeti ati
muhammedenil vesilete vel fadilete vebashu mekamen mahmudenillezi
veatteh, inneke la tuhliful miad.
(Moj Allahu, Gospodaru ovog
potpunog poziva i namaza koji se upravo uspostavlja podari
Muhammedu, vesilet i svako dobro i proivi ga na pohvalnom
mjestu koje si mu obeao.)

Izmeu ezana i ikameta treba to vie uiti dove, jer se prenosi od

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Dova izmeu
ezana i ikameta se ne odbija.
Enes prenosi da je Resulullah a.s. kazao: "Dova izmeu ezana i ikameta
se ne odbija. " ( Ebu Davud,En-Nesai, Et-Tirmizi, a Et-Tirmizi dodaje: "ta da
traimo o Resulullah a.s.?, upitae ljudi: Traite oprost i blagostanje
na ovom i buduem svijetu, odgovori Resulullah a.s".)