Transilvanija do 1699.

GOSPODARSTVO: (15. st.)

Temeljeno na zemlji: poljoprivreda i stoarstvo a zbog geog. prilika dolo i do razvoja rudarstva:
rudnici zlata, srebra, soli, eljeza ->razvoj obrtnitva u gradovima -> razvoj gradova i graanstva.
Graanstvo je veinom razvijenije nego u Vlakoj i Moldaviji, zahvaljujui blizini sredinje Europe.
Dolo je do javljanja cehova u 14. st. To je rezultat naseljenih Sasa od 12. st. koji su inili osnovu
razvoja gradova u rumunjskim zemljama. Vanija gradska sredita su bila: Sibiu, Cluj, Brasov, Bistrija.
To su bila polazita trgovinske razmjene (rezultat razvijenog obrtnitva i rudarstva) ali i tranzitne
toke izmeu sred. Europe i Balkana te Crnog mora.

DRUTVENA STRUKTURA:

Zemlja je bila u vlasnitvu velikih zemljoposjednika: crkve i vlastelina. Seljaci su dobivali zemlju samo
od veih zemljoposjednika (zauzvrat su davali kuluk, danak i novane poreze). Od 14. st. javlja se
element vladarskog vrhovnitva u zemljoposjednitvu, odnosno nad itavom zemljom -> temelj vojne
hijerarhije. Boljarsko posjedovanje zemlje se nazivalo batinom, a vrhovni vladar je mogao oduzeti
zemlju jedino u sluaju izdaje. Veliki boljari mogu takoer darovati zemlju, stvarajui tako vazale,
odnosno vojsku. Manastiri su upravljali zemljom darovanom od strane vladara, dodatno proirenom
kupovinom, uzurpacijom itd. U Transilvaniji se, za razliku od Vlake i Moldavije javlja vei broj
slobodnih sela, ugl. na carskim posjedima (najee sa saskim stanovnitvom). Vaan sloj u
Transilvaniji su bili graani, od kojih su Rumuni inili manjinu, naspram Sasima. Obveze seljaka su se
dijelile na: namet (terragium), radove ili slube (odravanje, straarenje.. tj. besplatno vrenje raznih
dunosti u slubi vladara) i porezi (proizvodi domainstva, poljop. i sto. proizvodi...). Takoer,
obveza seljaka je bila i sluenje vojnog roka. Namet, porez u korist boljara je postao najteim
porezom to je dovelo do Ustanka u Boblini. U Transilvaniji, dae seljaka su bile tee od susjednih
zemalja. To je dovelo do 1437. i ustanka u Boblini pod vodstvom Mihaila Romanula, Antona Naa,
Pavela iz Vojvodenja. Ustanak je u poetku uspio, smanjene su obveze seljaka, doputeno je
slobodno preseljavanje. Ustanak je uguen iste godine, a situacija je vraena na prethodno razdoblje.

POLITIKA ORGANIZACIJA

Od ustanka drutvo je bilo podjeljeno na plemstvo, graane i seljake. Na elu zemlje je bio vojvoda,
iza kojeg su sljedili veliki boljari plemii. Vojvoda je imao itavu sudsku (mogao jedini osuditi nekoga
na smrt) , izvrnu, zakonodavnu i vojnu vlast u rukama. Ova organizacija je ostala i tijekom maarske
prevlasti, sve do Osmanlija. Teritorij je bio podjeljen na komitate ( na elu im bili komiti, imenovani u
po. od vojvode). Vojska se regrutirala sa posjeda i iz gradova (oni su imali mogunost otkupljivanja
te obveze novcem). Plemie su osim Maara, posebno u razdobljima borbe s Osmanlijama inili i
Rumunji, koji su preobraeni na katolianstvo i maarizirani (radi odravanja statusa). Jedan od
znaajnijih maariziranih Rumunja je bio Janos Hunyadi, iji je sin Matija Korvin postao ugarski kralj.
Janos Hunyadi je u borbama s Osmanlijama takoer utjecao na situaciju u Vlakoj i Moldaviji te je
tim zadobio nekoliko utvrda na granici s Osmanlijama, protiv kojih je sklopio saveze s susjednim
zemljama. On je umro od kuge oko 1456. Njegov znaaj -> zadravanje osmanske ekspanzije.

1514. u Maarskoj, seljaki ustanak zbog nameta. Pridruilo mu se pripadnici raznih slojeva: seljaci,
rudari, neki graani, ak i dio sitnog plemstva. Proirio se na Transilvaniju i prema Temivaru. U
ustanku, na strani plemia je bio i Ivan Zapolja. Ustanici su pobjeeni, a njihov status je ponovno
oslabio. ->nedostatak suradnje plemia i seljatva se smatra jednim od razloga poraza na Mohau.

Od 1541. zavisna kneevina. Kneza bira staleka skuptina, potvruje sultan.

KNEEVINA (od 1571.) U 16. stoljeu Transilvanijom vladaju polunezavisni ugarski vladari koji
plaaju danak Osmanlijama -> dvojno vazalstvo. U drugoj polovici istog stoljea , nakon prevlasti
Habsburgovaca, dolazi do postepenog irenja luteranstva i kalvinizma, kao i unitarizma (vjerovanje u
Boga kao 1 osobu, za razliku od sv. Trojstva). 1568. izdan je edikt u Tordi koji je omoguio vjersku
toleranciju (prvi takav edikt u Europi).

Krajem 16. st. je zapoelo razdoblje uspjene borbe s Osmanlijama. Sigismund Bathory, vladar
Transilvanije pristupio j eSvetoj ligi protiv Osmanlija, u savezu s vladarom Moldavije, Aronom Vodom
i Mihaelom Hrabrim, vladarom Vlake, koji je kasnije doveo 3 zemlje pod svoju vlast. To je dovelo do
prvog ujedinjenja rumunjskih zemalja.

1606. mirom u itvi, zavren sukob Habsburgovaca i Osmanlija

-U tom razdoblju relativna centralna vlast, smanjen je utjecaj boljara, feudalni sustav i dalje se
odrava

- poraz kod Bea, 1683. i kod Zente 1697. dovelo je do protjerivanja Osmanlija iz Transilvanije.
Trasilvanija konano mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. potpada pod Habsburgovce.