82

Makarsko primorje u srednjem vijeku

Vidjeli smo da Makarsko primorje u antici nema vei gospodarski ili vojni znaaj. Seoba
naroda u ove krajeve ipak dovodi druge narode,i poveava broj stanovnika. Tako e Makarska 533.g.
dobiti biskupiju upravo zbog pridolog stanovnitva iz unutranjosti, koje bjei pred nevoljama
Seobe. Spomen imena Makarske-Mucur, javlja se navedene godine na koncilu u Saloni. S druge
strane nije mogue nai arhitektonske sklopove koji bi materijalno potvrdili vanost Makarske
moda se nalaze ispod dananjeg urbanog centra grada.
Najstariji izvor za ovo podruje je bizantski car pisac Konstantin VII Porfirogenet: De
administrando Imperio (O upravljanju Carstvom iz sredine 10.st.). Car govori o oblasti
Paganije koja se sastoji od tri upe: Rastoka, Mokro i Dalen. Pagani dre i 4 otoka: Mljet, Korula,
Hvar i Bra. Stanovnici ovih krajeva od Neretve do Cetine nazivaju se u izvorima Pagani, Arentani,
Nerentani ili Mariani. Naziv Paganija vjerojatno dolazi od dugog odolijevanja primanju kranstva
koje je ovdanje srednjovjekovno stanovnitvo primilo meu zadnjima u vrijeme cara Bazilija (9.st.).
Pagani su sa svojim knezom najvjerojatnije zasebna kneevina koja samostalno organizira
pljaku i gusarenje te vodi ratove sa Mleanima. U vrijeme monih hrvatskih kraljeva njihova
neovisnost je upitna. U doba Petra Kreimira IV Paganija je uklopljena u sastav Hrvatske Kraljevine.
Zapadna granica kneevine je Cetina a istona lei na Neretvi ili podruju Stona. U poetku 9.st.
Neretvani priznaju vlast bizantskog cara ali se brzo oslobaaju i ugroavaju sigurnost mletakih
trgovaca. Dud Petar Tradenik sklapa mir sa hrvatskim knezom Mislavom i neretvanskim Druakom
(839.g.). Neretvani se oigledno nisu dugo pridravali tog mira. Krajem 9.st. dud Petar Candiano
kree u pohod da kazni Neretvane ali kod Makarske biva ubijen 887.g.
U prvoj polovici 10.st. neretvanska oblast je zakratko pod utjecajem rakog kneza
Gojnikovia i zahumskog Vievia. Oko 1000.g. dud Petar Orseolo zakratko e zavladati
jadranskom obalom.
Sredinom 11.st. Petar Kreimir podvrgnuo je Paganiju Hrvatskoj, a otoci su dobili i svog
upravitelja koji nosi titulu morstik. U doba Arpadovia (1102 1301.g.) neretvanska se kneevina
jae vee uz Ugarsko-hrvatsku dravu. Politiki centar se iz Makarske seli u Omi. Obitelj Kaia sa
svojim omikim podrijetlom dominira obalom do Neretve. Taj proces naziva se privatizacija
upanija i vidljiv je na cijelom prostoru Hrvatske juno od Gvozda. Jake feudalne obitelji polagano
su iz vlasti izgurale upane te preuzimaju upravljanje irim prostorom svog mjesta podrijetla.Snaga
Kaia gubi se pod pritiscima Venecije, hrvatsko-ugarskih kraljeva te obitelji ubi-Bribirski.
Kulturno-povijesna batina
Broj spomenika predromanike i romanike je malen. Razlozi tome su vjerojatno mali opseg
dosadanjih istraivanja, te kontinuitet ivota koji prekriva starije slojeve. Isto tako Neretvani se
kasno pokrtavaju pa se preskae pleterna ornamentika i predromanika. U crkveno juridikom
smislu Makarska je pod utjecajem Dubrovnika i njegove biskupije pa prije spomenute crkvice
pokazuju tipoloke slinosti sa juno dalmatinskim graditeljstvom.
Arheoloki ostatci sa ovog prostora uglavnom se sastoje od sitnog nakita, krieva, ulomaka
keramike te novca bizantskog,mletakog. Veina nalaza potjee iz grobova, i to oko crkve sv.
Stjepana u Brelima, crkve sv. Petra na poluotoku sv. Petar u Makarskoj, Drvenika, Tuepa oko crkve
sv. Juraja.
Groblje u Brelima oko crkve sv. Stjepana,
grobni ukopi datiraju od 14.-17.st.
 83

Crkva sv. Petra na poluotoku u Makarskoj, zabiljeena je i na najstarijim

kartama iz 16. i 18. st.
Najstariji dio je
kasnoantiki zid cisterne,
te
Polukruna apsida
ranokranske bazilike.
U kasnijem vremenu crkva
je presvoena
gotikim svodom, dodani
su gotiki prozori i rozeta.
Nije preivjela tursko doba
i obnavljana je u 18.st. Razruena je potresom iz
1962.g., a u doba komunistikog reima SFRJ
preostali dijelovi baeni su u more. Godine 1992. rekonstruirana je prema stanju iz 18.st.

naunice,grobni nalaz
sv. Juraj, Tuepi

naunice,sv. Petar
Makarska,11-12.
St.

privjesak,Drvenik,
7.st.
 84

naunice,sv. Juraj, Tuepi,12.-13.st.

novac Dubrovnika,
Drvenik, 12.-13.st.

keramike posude
Sv, Petar Makarska
12.-14.st.

Ploa hercega Stjepana Kosae,Dranice

replika
Navodno je na putovanju za Dubrovnik u
Dranicama zastao herceg Stjepan i dao
poticaj izgradnji crkve sv. Stjepana na
Koledniku
 85

Makarsko primorje u Novom vijeku

Politiki, gospodarski i kulturni razvoj dogaaja na hrvatskom tlu prilino se razlikuje od
europskih tendencija Novog vijeka. Europske zemlje zavravaju uglavnom proces preobrazbe iz
nesreenih feudalnih anarhija sa slabom kraljevskom vlasti u apsolutistike monarhije. One koje su
to napravile i bile uz Atlantik imale su priliku zapoeti sa otkrivanjem i osvajanjem novi podruja
kolonija.

Bogatstvo opljakano u kolonijama slijeva se u Europu i potie razvoj kulture. Ojaali

graanski sloj postupno se uzdie i bori za pravo sudjelovanja u vlasti svojih drava. Postojanje
graanstva kljuno je i za novi vjerski pokret koji je zaeo njemaki sveenik Martin Luther elei
preobraziti katoliku crkvu. Uz vjerske pokret vrlo brzo dobiva i politike dimenzije jer feudalci
Europe vide priliku da se dokopaju crkvenih imanja, a drave tuih teritorija. Taj se vjerski preokret
naziva protestantizam i dovesti e do raskola u katolikoj crkvi 1555.g. Otkria novih kontinenata,
pljaka kolonija, meusobni vjerski ratovi krana skrenuli su poglede Zapadne Europe sa opasnosti
koja je rasla sa Istoka ve od 14.st. Osmanlijskog Carstva.
Hrvati na poetku Novog vijeka nai e se tako pred borbom za opstanak kako kulturni,
vjerski tako i fiziki. Pri razmatranju dosega hrvatske kulture Novog vijeka to treba uzeti u obzir kao
odluujui element. Nije samo turska invazija prema Zapadu oteavala poloaj Hrvata, ve i je to i
injenica da je hrvatski teritorij nejedinstven, pod upravom stranih politikih sustava i utjecajem
stranih jezinih tvorbi kultura. Dalmacija ivi pod Venecijom odvojeno ve od 1409.g., Istra je pod
dvojnim utjecajem Venecije i Habsburgovaca, Bosna pada pod Turke ve 1463.g., bitka na Krbavi
gotovo je presjekla Hrvatsku popola 1493, padom Klisa i Virovitice 1537.g. turska osvajanja dolaze
najdalje na zapad Hrvatske i svode je na ostatke ostataka. U ovakvim okolnostima teko je
oekivati vei kulturni rast jer se energija i sredstva prije svega troe na borbu za opstanak. Izniman
sluaj ovog vremena je Dubrovnik koji zahvaljujui diplomaciji doivljava svoj vrhunac. Doba
turskih nevolja e na hrvatsku kulturu ostaviti neupitan peat. to kroz knjievnost, arhitekturu pa i
umjetnost.
Dalmacija u poetku Novog vijeka jest u dvostruko tekom poloaju: njezin gospodarski
razvoj sistematino gui Venecija, a ljudski potencijal upotrebljava za ratove sa Turcima, s druge
strane turske provale onemoguavaju normalan razvoj. Stanovnitvo Makarske i omika obitelj
Kai trae od Venecije sredinom 15.st. da utvrdi luku Makar jer je stanovnitvo stalno ugroeno.
Odluka mletakog providura o gradnji utvrde od poreza nije nikada, barem na temelju izvora,
provedena. Ve smo prije vidjeli kako gospodarska snaga gradova opada, sredstva se ne ulau u
vjerske projekte, vijenice ili palae, ve prije svega u gradnju utvrda,katela, ojaavanje gradskih
zidina.
Takav proces moemo sagledati i na podruju makarskog primorja. Turci na primorje dolaze
1494.g. Makarska je tada
utvreno mjesto Primorske
nahije(opine). Turci
shvaaju vanost
makarske luke pa
pristupaju gradnji utvrenja
u obliku trokuta sa tri kule
kao to se vidi na
Camozijevoj karti. Od
1568.g. Turci organiziraju
Makarsku kao vano
trgovako sredite. Gradnja
kula po Primorju ovisila je
prije svega o stanovnitvu.
Svako selo imalo je beram

Comozijeva karta iz 1572

 86

jednu, Tuepi tri, Podgora 6-7, tako da se u izvorima naziva i opidum,(castrum). Po selima ni Turci
ni Mleani nisu drali posade, izuzev turske posade u Makarskoj. Kule su bile esto ruene i
obnavljane, nekad zbog ratova, nekad po naredbi Turaka. U vrijeme Kandijskog rata,1646.g.
izaslanstvo Primorja predalo je Primorje mletakom dudu u nadi da e ih venecija zatititi.Odgovor
Turaka bila je paljevina itavog Primorja. Mirom 1669.g. Venecija ipak predaje Primorje Turcima.

Makarska luka i turska tvrava bile su mjesto dodira dviju civilizacija u pogledu trgovine,
ili razmjene robova. U vrijeme turske uprave se i po prvi put spominje dananji oblik imena
Makarska iz 1502.g.
Prestanak turske opasnosti dogaa se potkraj 17. st. a treba ga povezati sa openitim
slabljenjem Osmanskog Carstva zbog izgubljenih ratova protiv Sv. Saveza (Lige) koji su inili Papa,
Austrija, Poljska i Venecija. Makarska tada dospijeva pod mletaku vlast i izgrauje se dananje
sredite oko katedralne crkve sv. Marka 1766.g., pripadajuim trgom, esmom iz 1775.g.
Iako je predvodila ratove protiv Turaka upravo zahvaljujui hrvatskim harambaama, i irila
osloboeni teritorij prema Imotskome i Vrgorcu te Gabeli, Venecija je sustavno iz ovih krajeva
istiskivala hrvatsko ime i otro kanjavala njegov spomen, kako se moemo uvjeriti na sudbini fra.
Filipa Grabovca, koji je zbog svog djela: Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti
rvackoga, zavrio u mletakim tamnicama.

Barok u Makarskom primorju

Imenom barok, barroco, oznaava se stil izmeu renesanse i klasicizma, dakle od kraja 15. do
18.st. U irem smislu pod barok moemo ubrojiti i njegovu kasnu kienu fazu rokoko. Prijevod rijei
moda najbolje oslikava promjene koje donosi ovaj stil u odnosu na mirnu, dostojanstvenu renesansu
- oblik nepravilan, pretjeran, neuravnoteen.
Barok se razvija u Italiji u vrijeme kada Crkva trai odgovore na prijeteu ekspanziju
protestantizma, te u vrijeme kad je oigledno izgubila utjecaj u odnosu na apsolutistike vladare. To
znai da je crkva pokuala rei da je, usprkos gubitku veeg dijela Europe u korist protestanata, ipak
pobjednik. Rasko baroka trebala je likovno izraziti tu pobjedu. Glavni branitelji uloge Pape i Crkve
postali su netom osnovani isusovci, crkveni red koji je osnovao Ignacio de Lovola. irei svoj
utjecaj po Europi isusovci su kao najobrazovaniji ljudi tog vremena, prihvatili i irili barok pa se on
jo naziva i isusovakim stilom.
Novost koju donosi barok ogleda se u povezivanju arhitekture,kiparstva i slikarstva u jednu
cjelinu, pa nastaju crkve, palae, vijenice zamiljene gotovo kao slika.
1. Arhitektura
Barokni tlocrt odaje nam najee jedinstven unutranji prostor. Fasade su razvedene mnogobrojnim
pilastrima,niama, zabatima, balkonima iji je zadatak da stvore to plastiniji obris, kao da se radi o
nekakvom kipu a ne graevini
crkva sv. Karla u Rimu
 87
dvorac grofova Eltz u Vukovaru
U dodiru sa zrakama svjetlosti
takve fasade, u bilo koje doba
dana, odraavaju igru svjetlosti i
sjene te time pojaavaju
dramatski efekt. Rasko fasada
nastavlja se u unutranjosti
postavljanjem brojnih oltara,
slika, tordiranih stupova i
tukatura. Upotreba
dekorativnih materijala, pozlate,
mramora trebala je graevine
uiniti to pompoznijima.

pavlinska crkva u Lepoglavi

dubrovaki kolegij

makarska katedrala sv. Marka

 88

crkva sv. Filipa Nerija i oratorij

 89

zvonik franjevake crkve sv. Marije

90
91
92
93
 94

Dolazak franjevaca u
Makarsku ne moe se posve
sigurno utvrditi, izvori spominju
i poetak 15.st. mada je
vjerojatniji prvi sigurni spomen
iz 1502.g kada franjevci Bosne
Srebrene dobivaju dozvolu
foanskog kadije da obnove
crkvu u Makarskoj. Iako trn u
oku Turaka, samostan
franjevaca dobiva zatitu
sultana Sulejmana
Velianstvenog jer je bio jedino
mjesto gdje su se putnici mogli
zakloniti i prenoiti. Do 1735.g.
makarski su franjevci dio
provincije Bosne Srebrene a onda ulaze u sastav novoosnovane provincije Presvetog Otkupitelja, od
Zrmanje do Neretve. Od 1708.g. u zajednici sa ibenskom tu djeluje i franjevaka bogoslovija, iji je
jedan dio studija bio i u zaostrokom samostanu.Bogoslovija e raditi do 1999.g. kada je
zatvorena.Jedan od poznatijih franjevaca ove bogoslovije je svakako Andrija Kai Mioi, autor
djela Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Djelo je bilo izrazito popularno i doivjelo je mnoga
izdanja te prijevode na strane jezike. U narodu se esto nazivalo i Pismarica, a fra Andriju starcem
Milovanom.

franjevaki
samostan u
Makarskoj

crkva Svih Svetih u gornjoj Podgori

 95

kapela obitelji Mrkui u Podgori

Tursko doba natjeralo je stanovnitvo makarskog primorja da utvruje

svoja naselja tako da su gotovo sva juno od Makarske imala jednu ili vie utvrda. One su bile ili
prava utvrenja kateli, ili kue izgraene sa pojaanim zidovima sa pukarnicama. U ivogou i
sam je samostan bio ograen visokim bedemom i sluio kao tvrava. Uestalost takvih gradnji
najbolje pokazuje prijetnju koju je Osmansko Carstvo usmjerilo prema makarskom primorju.

kula u Kotini

Lalia kula u Tuepima

 96

aria kula u Tuepima

Buelia kula u Tuepima

Zalina kula u
Igranima

Roia kula u Podgori

 97

kula u Drveniku

Gradac

Podaca

Palae:iz opisa grada 1840. vezana

uz

gradski plan doznaje se da je tada bilo ponajvie jednokatnica,

nekoliko dvokatnica s malo prizemnica. U gradu se sauvalo
nekoliko starinskih obiteljskih palaa i kua uglavnom iz
XVIII. st. kada su se Turci udaljili od grada a u njemu oivjela
trgovina.Mnoge su izmijenile svoj prvobitni oblik, nadogradile
se a neke i nestale pri korjenitoj pregradnji. Na istaknutijima
vide se jo kameni balkoni sred proelja, portali a i prozori koji
stre uzdignuti u sredini a ee i s obje strane na krovu.iroka
vrata imaju luk koji je uobiajen i na seoskim kuama
Makarskog primorja, ali je u gradu dobio plemenitiji izgled,
profile, reljefne ukrase i sredinji klin baroknog sloga. Na
nekima su i reljefni plemiki grbovi, ali nedostaje natpisa koji
su inae esti. Meu makarskim kasnobaroknim kuama treba
spomenuti na zapadnom dijelu obale Tonolijevu dvokatnicu sa
etiri istaknuta
prozora na
krovu po
kojima se
isticala izmeu prizemnica u prolom stoljeu.

Tonolijeva palaa, danas gradski muzej

Alaevieva kua,
 98

Vukovieva kua

Kua Karlipeo-Mrkui

palaa
obitelji
Kai-Peko
 99

2.Kiparstvo
Glavne oznake kiparstva baroka su dramatinost, rasko, prenaglaeni osjeaji patetika,
uskovitlane haljine,kosa, izrazi i poze lica, one se mogu nai i u slikarstvu.

Ekstaza sv, Terezije,

Bernini kao autor jedan je od najveih majstora
baroknog kiparstva Italije.
Na prostoru makarskog primorja kiparstvo se
ponajvie izraava kroz bogate oltare kojima su
ukraene crkve. Oltari redovito imaju u svom sreditu
sliku koja prikazuje svetca kojemu je oltar posveen.
Uz oltare barokne crkve ukraavane su i tukaturama
koje se izrauju od gipsa i lijepe po svodovima crkava.
Porast bogatstva pojedinih obitelji od trgovine ili
dravne slube dovodi i do klesanja obiteljskih
grbova.
grb obitelji Alaevi

grb Makarske
 100

grb obitelji Kai-Peko

grb Andrijaevia
 101

3. Slikarstvo
Iste karakteristike koje smo ve spomenuli za arhitekturu i kiparstvo mogu se promijeniti i za
slikarstvo. tovie upravo u slikarstvu karakteristike baroka najvie dolaze do izraaja. Glavni
doprinos baroka u slikarstvu je tonsko-koloristiko prikazivanje likova. Pri tome tonovi boja ovise
o izvoru svjetlosti koji obasjava likove ili graevine, tvorei dramatinu igru svjetla i sjene.
Takvim pristupom prekinuta je ravnotea renesanse, na samo u odnosima boja ve i u kompoziciji.
Jer se likovi baroknog slikarstva izvijaju u nemoguim pozama ili uzdiu u nebo apoteoza.
Na podruju Dalmacije barok nije dao znaajnije
autore ni djela domaih majstora, a razlog je tursko
doba i mletaka uprava. Veina baroknih crkava,
palaa, parkova baroknog tipa nalazi se u sjevernoj
Hrvatskoj osobito nakon uspjenih oslobodilakih
ratova protiv Turaka. U dalmatinskim gradovima
radi se uglavnom o gradnji manjih crkvica i
dogradnji kapela

Svojom natprosjenou izdvaja se kapela obitelji

Mrkui u Podgori posveena 1804.g.Presvetom
srcu Isusovu. Od dalmatinskih slikara treba
spomenuti djela Tripe Kokolje, Mateja Ponuna, a

najzbaajnji hrvatski umjetnik radi u Italiji

Frederiko Benkovi

Rembrandt,autoportret
 102

Goya, Mukarci sa platevima

slika na svodu crkve Svih svetih u

Podgori

Oslikavanje svodova plavom bojom

sa istaknutim zlatnim zvijezdama
slikari vizualno poveavaju crkvu, te
doaravaju
raj - nebo
 103

Frederico Benkovi

Matej Ponzoni-Ponun
 104

Iz Fortisova puta po Dalmaciji 1774.g.

Makarsko primorje u 19. stoljeu

Velika europska dogaanja koncem 18. i poetkom 19. stoljea nala su svoj odraz i na makarskom
primorju.Tijekom Napoleonovih ratova izmijenjena je politika karta Europe. Pad Mletake
Republike 1797.g. zakratko je istonu obalu Jadrana uklopio u sastav Habsburke Monarhije, no ve
1805.g. Napoleonova potreba da izolira Veliku Britaniju dovodi Francuze na istonu jadransku
obalu. Francuska uprava iz Zadra u rukama Vicenca Dandola i francuskog marala Augstea de
Marmonta krenula je sa primjenom reformi koje su trebale Dalmaciju uiniti porezno sposobnom
pokrajinom. U oujku 1806.g. francuske trupe ulaze u Makarsku. Na ljeto 1807.g. ustanici
ivogoa, Igrana, Dranica i Podgore uz pomo ruske mornarice diu ustanak koji je krvavo
uguen.

Napoleonov spomenik
Ustvari radi se o spomeniku maralu Marmontu koji je 1808.g.
postavljen juno od franjevakog samostana. Dolaskom Austrije
u Makarsku nakon poraza Napoleona 1814.g. natpis je otuen a
uklesan novi u ast austrijskog cara, te je 1818.g. spomenik
premjeten na dananje mjesto

Zanimljivi su pokuaji da se kolstvo digne na

viu razinu, pa je Makarska u to doba dobila
gimnaziju viu kolu. kolstvo toga doba
optereeno je brojnim problemima, poevi od
financiranja, smjetaja uionica, jezika kojim e se
predavati, odaziva djece u kole, te kvalitetnih
uitelja.
Povratkom Austrije na ovo podruje situacije se
nije bitno popravila. Vlast se oslanjala na odnaroene
 105

gradske slojeve i podupirala ih na izborima, sprjeavala je upotrebu hrvatskog jezika u javnim

slubama i kolama.
Doba preporoda od 1860-tih u Makarskoj i Primorju odjeknulo je iznimno snano preko
narodnih prvaka,pristaa ujedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom, buenja nacionalne svijesti,
uvoenja hrvatskog jezika u urede i kole. Najznaajnije mjesto meu njima
svakako pripada podgorskom sveeniku Mihovilu Pavlinoviu, voi Narodne
stranke u Dalmatinskom saboru, utemeljitelju podgorske Streljake ete, piscu i
ideologu hrvatske misli u Dalmaciji. Tu je zatim Kaimir Ljubi, koji je na
zasjedanju opina Makarske i Gornjeg primorja predloio 1865.g. uvoenje
hrvatskog jezika to je prihvaeno, pa makarska opina postaje osloncem
preporodnog pokreta. Ljubi je uoio da
postoji problem u koritenju strunih izraza na
hrvatskom jeziku pa sastavlja Runu knjigu
kao prirunik za inovnike. Tu je i Stjepan
Ivievi iz Drvenika koji surauje u Zori
Dalmatinskojos 1844.g. a zalae se za
ujedinjenje, ne samo Dalmacije i
Mihovil Pavlinovi Hrvatske, ve i
Dalmacije i Bosne.
Istie slavensku kulturu naspram talijanskoj.
Dodue treba rei da Ivievi ne potie toliko na
sjedinjenje sa Kaimir Ljubi
Hrvatskom, on ga odgaa dok se ne razjasne odnosi Hrvatske i
Maarske te svojim stavom privlai napade Pavlinovia. Pod nazivima slavenski i ili ilirski ili
dalmatinski ovoga doba ustvari

treba razumijevati hrvatski. Meu preporoditelje ovoga podneblja treba jo navesti fra Antu
Konstantina Matasa, Stipana Ivievia, fra Gabru Puratia, fra
Petra Kaia Peku.

Stjepan Ivievi