.

Safet 'l(Ju[uzovi

Odlike i propis
NAMAZA U DEMATU

Amman-Jordan
2003 god.
 Naslov kryige: -- Odlike i propis namaza u dematu (3)

Odlike i propis
NAMAZA U DEMATU
Autor:
Mr. Safet Kuduzovi

Jezika korekcija i lektura:

Remzija Huri-Beirovi Allahov Poslanik !ii je rekao:

Kompjuterska obrada teksta: "Kada god l.?jemik poe u damiju Allah mu

pripremi za svaki odlazak mjesto u Dennetu. "
Safet Kuduzovi
Hadis - Buhari i Muslim
Izdava:
Aktivna islamska omladLna-LL'nc v"'ustrija)
1A

~
Abdullah b. Mesud je rekao:

"Namaz u dematu je Poslanikova ii praksa-ako je

Dizajn korice: ostavite i budete kla,Yali u svojim kuama zalutaete."

Mustafa Rami Muslim

Tira
1500
(4) Odlike i propis namaza u dematu
-- Odlike i propis namaza u dematu

dogovarali, pouavali ratnim vjetinama, Lijeili svoje

(5)

Umjesto predgovora
Jedan od primamih ciljeva islamskog uerya je
izgradnja vrstih bratskih odnosa meu vjernicima
zasnovanim na neuporedivim islamskim principima.
Uzvieni Allah na brojnim mjestima u Kur'anu
obavezuje muslimane na zajednicu i jedinstvo budui
da su temeljni zalog ryihovog narrUesnitva na Zemlji.
Brojne su metode kojima se ostvaruje islamsko
bratstvo, a prezentirane su kroz temeljne l{jerske izvore
i islamsku povijest.
ranjenike, dijelili ratni plijen, vezali zarobljenike za
damijske stubove, itd.
Ovaj projekat okupljanja muslimana u damiji nije
bilo mogue realizovati osim u drutvu koje je shvatilo
pravu ulogu damije, koja okuplja i vee l{jernika srca,
potom ih podsjea na ,Yihovo bratstvo pet puta u
jednom danu. Stoga se prisustvo muslimana na
kolektivnim namazima u damijama tretira fokusom na
kome poinju i opstaju zdravi meuljudski odnosi u
jednom drutvu.

Bitan faktor u ovoj metedologiji zauzima obavljanje

kolektivnog namaza u damijama kome su nai
prethodnici posveivali posebnu panju. .9l.utor
.9l.mman, 11. 05. 2003 .goi.
Prva stvar koju je uinio Vjerm?jesnik ~ nakon
seobe iz Mekke u Medinu bila je gradrya damije i
sklapanje bratskih veza izmeu doseljenika (muhadira)
i Mediryana (ensarija).
Nakon toga damija je bila glavna okosnica za
daljnje uvrerye novonastalih bratskih veza u
medinskom drutvu. Bila je centralna ustanova tadanje
muslimanske zajednice. U njoj je Vjerovjesnik ti
obrazovao, savjetovao, odgajao svoj e ashabe i sudio im
u njihovim meusobnim sporovima. U ryoj su se
(6) Odlike i propis namaza u dematu
Uvod
Zahvala pripada Allahu ~. Samo Njega oboavamo
i samo od Njega pomo traimo. Njemu se utjeemo
od zla naih dua. Koga On uputi, niko ga u zabludu
ne moe odvesti; a koga On u zabludi uini, niko ga
na pravi put ne moe uputiti.
Svjedoimo da nema drugog boga osim Allaha ~ i
da je Muhammed ci Njegov rob i Njegov poslanik.
O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznou
i wnirite samo kao muslim.ani. 1
O {judi, bojte se Gospodara svoga Koji vas od
jednog ovjeka. stvara, i od Tliega je suprugu Tliegovu
stvorio i od ,Yih dvoje mnoge mukarce i ene rasfjao.
J Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite, i
rodbinske veze ne kidiyte, jer Allah, zaista, stalno nad
vama bdi.2
O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu,
On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grjjehe vam
oprostiti. A ofl4i ko se Allahu i Poslaniku /'fjegovu bude
postii e
3 i Hakim, (2/597). Ovaj hadis, iako ima mahanu u svome lancu
pokoravao, ono to bude elio.
1 Prijevod znaenja Kur'ana, Alu /mran, (102).
2 Prijevod znaenja Kur'ana, En-Nisa, (1).
3 Prijevod znaenja Kur'ana, EI-Mzab, (70-71).
Odlike i propis namaza u dematu (7)
"Uistinu, najljepi je govor Allahov govor, a najbolja
je uputa uputa Muhammeda A. Najgore stvari su
novotarije, a svaka novotarija je zabluda. ,A
Ako pogledamo sadraj hadisko-fikhske literature
uoiemo da su najobimnija poglavlja u ovim djelima
vezana upravo za namaz. Ova kao i brojne druge
injenice ukazqje na vrijednost namaza u islamskoj
doktrini.
Sevban prenosi da je Allahov Poslanik ;i rekao:
'Znajte da je namaz najbolje djelo koje inite. "5 U
predaji koju prenosi Ebu-Zerr Allahov Poslanik ~ kae:
"Namaz je najbolja tema (o kojoj se moe govoriti). '6
4
Muslim, (867); Nesai, (1403); Mmed, (1/432); Tajalisi, (338); Ibn-Nasr
Mervezi u ccEs-sunne)) (75).
5 /bn-Made, (278); Mmed, (5/276); Oarimi, (655); lbn-Hibban, (2/187);
Hakim, (1/131). Imam Hakim, Munziri, Zehebi, Aska/ani i A/bani ovaj
hadis su ocijenili vjerodostojnim. Na njegovo pojaanje ukazao je
imam Busiri. Vidjeti: ccFethul-bari)) (4/108); ccMisbahuz-zudade>> (1/41-
42); ccSahihut-tergib>> (1/198); ccSahihu mevaridiz-zamann (1/149) i ccEs-
silsiletus-sahiha)) (1 /181 /115).
6
Mmed, (5/178); Tajalisi, (478); lbn-Hibban, (1/287); Taberani, (8/217)
prenosilaca, navodi se u razliitim verzijama koje se meusobno
pojaavaju. ejh A/bani ga je ocijenio dobrim. Vidjeti: ccSahihu
mevaridiz-zaman)) (1 /127). Vidjeti, takoer: ccMiftahu daris-seade))
(1 /392) od lbn-Kajjima; ccEt-telhisul-habif)) (2/511 ); ccFethul-barin (2/479)
i <cSahihut-tergib)) (1/280).
(8) Odlike i propis namaza u dematu
Potom su islamski uenjaci u poglavlju namaza
naslovili posebnu cjelinu vezanu za namaz u dematu.
Hadisi koji se nalaze u ovoj cjelini vezani su za
stimulaciju i plaerije (Y-:!'\ jill_, 4 jil~, ili za pravne
propise kolektivnog namaza (.u:-~1 ~~ ;,.~~~ o emu e
biti govora u ovoj saetoj studiji. 7
Moe se neosporno konstatovati da muslimani u
savremeno doba imqj':l divan uzor u prvim
generacijama, njihovom razumijevanju i praktikovanju
islama. Njihova brinost za Tjeram ostae zabiljeena
na svijetlim stranicama povijesti kojom se ponose svi
pripadnici islamske vjeroispovijesti.
Ako pogledamo u prva stoljea islama vidJeemo
vrstinu i istrajnost u obavljanju kolektivnih namaza u
damijama.
Abdullah b. Mesud je rekao: "Namaz u dematu nije
propustio (u vrijeme Poslanika ~ i ashaba) osim oiti
licemjer."
7 to se tie samog metoda kod pisanja studije on je identian naim
prethodnim knjigama o emu je bilo spomena na poetku svakog
djela. Meutim, neophodno je ovom prilikom spomenuti dva primarna
izvora koja su bila od izuzetne vanosti: prvo, ((Ehemijetu sa/atil-
demaatin od dr. Fadla l/ahija i drugo, Salatul-demaatfn od dr.
Saliha es-Sed/ana, Allah ~ ih nagradio najboljom nagradom.
Odlike i propis namaza u dematu (9)
U drugoj predqji lbn-Mesud kae: "Kolektivni namaz
je Poslanikova ~ uputa-ako je ostavite i budete klaJ?jali
u svojim kuama zalutaete. "8
U komentaru ove predqje imam E -atibi kae:
"Pogledajte i razmislite kako ostavljanje Poslanikove ~
prakse lbn-Mesud smatra zabludom. "9
Nafia kae da je Ibn-Omer rekao: "Pomilja/i smo
Loe o ovjeku koji ne prisustvuje jaciji ili sabah-
namazu u dematu. "lO
Seid b. el-Musfjjib je rekao: "Ve trideset godina
dolazim na namaz prije ezana. "ll U drugoj predaji Seid
kae: "Nisam uo ezan u svojoj kui ve trideset
godina. "12 Nakon ove brinosti moemo razumjeti
8
Muslim, (654); Ebu-Davud, (550); Mmed, {1/455); Abdur-Rezzak,
{1/516); Ebu-Jala, {4/336) i Taberani, {9/120).
9
Vidjeti: EI-iatisam)) {1/109) od imama atibija.
10
lbn-Ebi-ejbe, {1/292); lbn-Hibban, {3/267); Taberani, {12/271);
Hakim, {1 /211) i Bejheki, {3/59). Imam Ha kim, Zehebi, A/bani i
Arnaut su ovu predaju ocijenili vjerodostojnom. Imam Hejsemi tvrdi
da su njeni prenosioci pouzdani. Vidjeti: ((Medmeuz-zevaid)) (2/40);
Sahihu mevaridiz-zamam> (1 /226) i opaske ejha uajba Arnauta
na <<EI-ihsam) (5/456).
11
lbn-Ebi-ejbe, (1/308); Ahmed u <<El-i/efu)) {2/21); lbn-Ebi-Asim u
Ez-zuhdu str. (383); Ebu-Nuajm u ((El-hi/ije)) (2/162) sa
vjerodostojnim lancem penosilaca kako tvrdi imam Zehebi u ((Sijeru
ealamin-nubela)) (4/221).
12
Ibn-Sad, (5/131) i Bejheki u E-uabu)) (3/78).
(lO) Odlike i propis namaza u dematu Odlike i propis namaza u dematu (ll)

poznatu izreku ovoga islamskog uenjaka i pobonjaka
koji je rekao: "Nisam propustio namaz u dematu ve
etrdeset godina, niti sam gledao u leda drugih. "13 (7].
klanjao je uvijek u prvom safu.)
Prenosi se da je Omer b. Abdul -Aziz izlazio na
namaz zajedno sa svojim muezzinom.l 4
Nai prethodnici najvee zadovoljstvo osjeali su u
namazu. Poznati ashab Adi b. Hatim kae: "Uvijek ~L:
poelim namaza prije nastupa namaskog vremena. "15 U
drugoj predaji Adi kae: "Od moga primanja islama
uvijek se abdestim prije ezana. "16
Omer b. el-Hattab je rekao: "Drae mi je klanjati
jaciju i sabah-namaz u dematu nego da kla,Yam
neprestano izmedu njih. "17
Ibrahim b. Abdur-Rahman prenosi od Abdur-
Rahmana b. Avfa, jednog od deseterice koji su
obradovani Dennetom, da bi dugo kla,Yao prije podne-
namaza. Kada bi uo ezan obukao bi svoju odjeu i
urno iziao na namaz.JB
Ovo su samo neke predaje koje odslikavaju
ustrajnost prvih pokoljenja na namazu u damijama.
Molim Allaha ~ Njegovim lijepim imenima i Uzvienim
svojstvima da nas uputi ka najboljem i da ga sretnemo
zadovoljni Njime i On s nama zadovoljan.
"Gospodaru na, nemoj naa srca na stranputicu
odvesti, nakon to si nas na pravi put uputio i podari
nam Svoju milost, Ti si, uistinu, nqjdare[jivfji."19
.9lutor
3. re6iu[-evve[ 1424.gorf. po :H.
5. maj 2003.gorf.
.9l.mman-Jorian

13 Ebu-Nuajm, (2/162) i Ibn-Sad, (5/131). Ovu predaju navodi i imam

Zehebi u Sijeru ealamin-nubela>> (4/221).
14 Ibn-Sad, (5/359).
15 Ibn-Mubarek u ((Ez-zuhdu>> (2/787) i MeNezi u ((Tazimu kadris-salah>>
(1 /339) sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti, takoer:
((Sijeru ealamin-nubela)) (3/164).
16 Hatib u Tarihu Bagdad>> (12/289). Vidjeti, takoer: ((Tehzibul-kemal))
18
(19/529) od imama Mizzija; ((Sijeru ealamin-nubela)) (3/164) ; Ibn-Mubarek u Ez-zuhdu)) (2/765) sa vjerodostojnim lancem
((Tehzibut-tehzib>> (7/150) i EI-isabe>> (4/470) od lbn-Hadera. prenosilaca. Vidjeti, takoer: EI-isabe)) (4/347).
19 p ..
17 lbn-Ebi-ejbe, (1 /293). fl)evod znaenja Kur'ana, Alu lmran, (8) .
 Odlike i propis namaza u dematu (13)
(12) Odlike i propis namaza u dematu

Poglav(/e J

Odlike namaza
u dematu
(14) Odlike i propis namaza u dematu Odlike i propis namaza u dematu (15)

Odlike namaza u dematu

Za svako uinjeno dobro eljelo Uzvieni Allah je

cyemicima obeao obilnu nagradu kojom nisu bili
poaeni narodi prijanjih poslanika.

Da bi sljedbenici poslanika Muhammeda ;i dostigli

i pretekli eljela prethodnih narataja koji su iL?jeli po
nekoliko stoljea, na Plemeniti Gospodar ~ poastio je
sljedbenike posljedryeg Poslanika ~ sa eljelima koja ako
se uine u odreenom mjestu i vremenu na propisani
nain, prevazie desetine pa i stotine dobrih eljela koja
su inili prethodni narodi. Jedno od tih specifinih eljela
je obavljanje kolektivnog namaza u damijama. Shodno
hadisima Allahouog Poslanika ~ odlike namaza u
dematu moemo svrstati u naredne skupine:

Proo: ije srce bude vezano za damiju njemu na

Sudryem danu pripada Allahov ~ hlad.

Ebu-Hur(jre prenosi da je Poslanik ~ rekao: "Sedam

skupina ljudi bie na Sudnjem danu u Allahovom hladu
kada ne bude bilo drugog hlada osim Allahouog:
pravedni vladar; mladi koji odraste u pokornosti
svome Gospodaru; oL?jek eye je srce vezano za
damiju; dua muslimana koja se vole u ime Allaha ~
zbog ryega se sastqju i rastaju; oL?jek koga pozove
lijepa i ugledna ena pa kae: ,Ja se bojim Allaha';
(16) Odlike i propis namaza u dematu Odlike i propis namaza u dematu (17)

ovjek koji tajno dijeli sadaku tako da ne zna njegova
ljevica ta je udijelila desnica i ovjek koji u osami
spomene Allaha ~ pa zaplae. "20
U drugoj verziji ovoga hadisa stoji: "... ovjek ije je
srce vezano za damiju, kada izae iz nje sve dok se
ne urat L.. 2]
U komentaru ovog hadisa imam El-Ajni kae: "Ovo
je odlika onima koji klanjaju namaze u dematu jer se
obavljaju u Allahovim kuama, a pravo domaina je da
ugosti gosta. "22
Drugo: Odlike odlaska u damiju radi obavljanja
namaza u dematu
U brojnim hadisima \(jerot.!jesnik ii spominje
razliite nagrade onima koji odlaze. u damije radi
namaza. Shodno hadisima, ove odlike moemo
podijeliti u naredne skupine:
l) Velika nagrada onima koji odlaze u damiju po noi
Sehl b. Sad es-Saidi prenosi da je Poslanik ~
rekao: "Oni koji odlaze u damije po nonoj tami bie
obasjani potpunim st.?jetlom na Sud,.Yem danu. <23
U komentaru citiranog hadisa imam EL -Menavi
kae: "\(jernici su poaeni ovim st.?jetlom jer su
uprkos svim potekoama ustrajali u odlasku na none
namaze u damiju. "24
2) Meleki se natjeu koji e zapisati odlazak vjernika u
damiiu
Ibn-Abbas kae da j e Allahov Poslanik ?i rekao da
se meleki natjeu oko zapisivanja boravka u damiji
izmeu namaza, odlaska na namaze u njih i
upotpunjava,.Ya abdesta u tekim okolnostima, a ko
bude inio spomenuta djela it.!jee u dobru i umrijee
u dobru.25

23
Tirmizi, (223); Ebu-Davud, (561); lbn-Made, (787); Abdur-Rezzak,
(3/369); lbn-Huzejme, (2/377); Asbehani u <<Et-tergibu)) (3/25) i
Hakim, (1/212). Imam Hakim i Zehebi ga ocjenjuju vjerodostojnim
po Buharijinim i Mustimovim kriterijima. ejh A/bani ovaj hadis
smatra ispravnim. Vidjeti: <<Sahihu Suneni lbni-Made)) (1 /240) i
<<Sahihut-tergib)) (1 /247). Hafiz Aska/ani kae da ovaj hadis prenosi
2o Buhari, (660) i Muslim,(1031). vie od pet ashaba. Vidjeti: <<Sahihut-tergib)) (1 /247).
24
21 Muslim, (1031); Malik, (4/463-466); lbn-Hibban, (9/217-218) i Bejheki, Vidjeti: Fejdul-kadir, (3/243) od imama Abdur-Reufa Menavija.
25
(10/87) . Tirmizi, (3235); Ahmed, (4/66) i (5/378); Adurri u <<E-eriah))
22 Vidjeti: ((Umdetul-karin (5/180) . (21321); lbn-Huzejme u ((Et-tevhid)) (2/540-541); lbn-Merdevejh =
(18) Odlike i propis namaza u dematu
3) Ko bude odlazio u damije radi namaza. ivjee
liit::po i okonae svoj ivot Liiepo
Na kraj!L prethodnog hadisa koga prenosi Ibn-Abbas,
Vjerovjesnik ;i kae: "... ko bude inio spomenuto,
ivjee u dobru i umrijee u dobru."
4) Vrednovanje svakog koraka pri odlasku u damiju
Dabir b. Abdullah prenosi da su se pripadnici
plemena Benu Selime htjeli preseliti i nastaniti u
neposrednoj blizini Poslanikove ~ damije. Kada je to
saznao Vjerovjesnik ;i ree: "O Benu Selime, ostanite u
svojim domovima jer vam se piu vai koraci." Nakon
toga su govorili: "Ne bi nas obradovala naa seoba. "26
Ebu-Seid el-Hudri kae: "Pleme Benu Selime je
stanovalo na predgrau Medine, pa su htjeli preseliti
blie damiji. Tada je Uzvieni Allah objavio: ,Mi,
doista, oivljavamo mrtve i piemo c!Jela koja su inili
=kako navodi Es-Sujuti u ((Ed-durru/-mensuf)) (5/597). Imam Buhari,
Tirmizi i Aska/ani ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim. Vidjeti: EI-
isabe (4/321); ((Tuhfetul-ahvezi>> (9/89); ((Sahihu Sunenit-Tirmizi))
(3/317) i ((Sahihut-tergib)) (1 /196-197).
26 Muslim, (665); Ebu-Awane, (1/387-388); Ahmed, (3/332); fbn-
Huzejme, (1 /230-231); Ebu-Jala, (4/115); fbn-Hibban, (3/245) i
Taberani u ccEI-evsatu)) (4/341).
Odlike i propis namaza u dematu (19)
i ono to su iza sebe ostavili. '27 Nakon toga
Vjerovjesnik ;i im ree: ,Ostanite u vaim kuama. "'28
Pisanje ovih eljela (koraka) nije ogranieno samo na
odlazak u damiju ve i na povratak.
Ub$ b. Kab kae: "Poznavao sam ovjeka koji je
bio naJudaljeniji od Poslanikove ;i damije. Meutim,
svaki namaz je klanjao u dematu. Jednoga dana sam
mu rekao: ,Kada bi sebi kupio magarca da ga jae
po tami?' Rekao je: ,Ne bih volio da sam blizu
damije. elim da mi se upie svaki korak kada
dolazim u damiju i kada se vraam svojoj kui.'
Poslanik ~ mu ree: ,Allah ti je sve to objedinio. "'29
U drugoj predaJi koju prenosi Abdullah b. Amir
Allahov Poslanik ;i kae: "Ko ode u damiju da obavi
namaz u dematu kada uini korak brie mu se jedno
Prijevod znaenja Kur'ana, Jasin, (12).
27
28
Tirmizi, (3226); Taberani, (12/8); Hakim, (2/428-429); Abdur-Rezzak,
(11517) i Bejheki, u ccE-uabU)) (3/67). Slino ovome biljei lbn-
Made, (792) od Ibn-Abbasa sa ispravnim lancem prenosilaca.
Imam Tirmizi ovaj hadis smatra dobrim. Hakim, Zehebi i A/bani su
ga ocijenili vjerodostojnim. Vidjeti ((Sahihu Sunenit-Tirmizi>> (3/316);
Sahihu Suneni lbni-Made (1 /241) i ((Es-sahihul-musned)) str.
(196-197) od ejha Mukbila ei-Vadaija.
29
Muslim, (663); lbn-Hibban, (3/244) i lbn-Ebi-ejbe, (2/22-23).
(20) Odlike i propis namaza u dematu
loe djelo, a kada uini drugi korak pie mu se dobro
cffclo, tako kada odla2i i kada se vraa. "
30
5) Ko se uputi ka damiii biva u nama2u sve dok se
ne vrati svoioj kui
Ebu-Hurejre kae da je Poslanik ~ rekao: "Ko se
abdesti u svojoj kui, potom ode u damiju biva u
nama2u sve dok se ne vrati svojoj kui, pa neka ne
ini ovako. "31 (l]. neka ne preplie prste svojih ruku.)
6) Nagrada za odla2ak u demat je kao nagrada
hadije u ihramu
Ebu-Umame prenosi da je Allahov Poslanik ili
rekao: "Ko se abdesti kod kue, zatim ode u damiju
da obavi propisani nama2 imae nagradu hadije u
ihramu. "32
so Mmed, (2/172); /bn-Hibban, (3/243) i Dej/emi u Musnedul-firdevsn
(3/489). Imam Munziri i ejh A/bani ovaj hadis smatraju dobrim.
Vidjeti: ccSahihu-tegrib)) (1/241) i ((Sahihu mevaridiz-zamam> (1/225).
Imam Hejsemi tvrdi da su njegovi prenosioci pouzdani. Vidjeti:
((Medmeuz-zevaid>> (2/29).
31 lbn-Huzejme, (1/226-227) i Hakim (1 /206). Imam Hakim, Zehebi i
A/bani ovaj hadis smatraju vjerodostojnim. Vidjeti: ((Sahihut-tegrib
(1/237).
32 Ebu-Davud, (558); Mmed, (5/268); Bejheki, (3/49); Taberani, (8/182)
i /bn-Hazm, (7/36) sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti opaske
ejha Albanija na ccMikatul-mesabihn (1/227) i ccSahihut-tergib
(1 /423) .
Odlike i propis namaza u dematu (21)
7) Allah jami za onoga ko izae da obavi nama2
Ebu-Umame prenosi da je Poslanik ;i rekao: "Allah
jami za trojicu: za o0eka koji izae da se bori na
Allahovom putu dok ne preseli, pa ue u Dennet, ili
dok se ne vrati svojoj porodici sa nagradom i plijenom.
Za drugog koji izae da obavi nama2 u damiji sve
dok ga ne usmrti i uvede u Dennet, ili dok ga ne
vrati njegovoj porodici sa nagradom. Za treeg koji sa
selamom ue u svoju kuu Allah garantuje za njega. "33
Imam EL-Hattabi u komentaru ovoga hadisa kae:
"Ula2ak u kuu sa selamom moe imati jedno od dva
tumaenja. Prvo, da na2ove selam svojim ukuanima,
kako kae Uzvieni Allah: .A kada ulazite u kue, vi
ukuane T]jene pozdravite pozdravom od Allaha.
propisanim, lijepim i blagoslov/jenim. 34 Drugo, da
ulazak u kuu sa selamom znai boravak u njoj i
izbjegavaf1ie smutf1ii i nereda koji e nastupiti. "35
33
Ebu-Davud, (2494); lbn-Hibban, (1 /360); Hakim, (2/73) i Bejheki,
(9/166). Imam Buhari biljei ovaj hadis u neto skraenom obliku u
ccEI-edebul-mufredu>> (1094). Imam Hakim, Zehebi i A/bani ovu
predaju smatraju vjerodostojnom. Vidjeti: ((Sahihu-mevaridiz-zaman))
(1 /223-224); ccSahihul-edebil-mufred)) str. (422) i ccMikatul-mesabihn
(1/226-227).
Prijevod znaenja Kur'ana, En-Nur, (61 ).
34
Vidjeti: ((Mealimus-sunen)) (2/206-207). Vidjeti, takoer: <<Avnul-mabud))
35
(7/124) i ((Bezlul-medhud)) (11 /398).
(22) Odlike i propis namaza u dematu
8) Odlazak na namaze u damiiu ponitava loa djela
i ooveava steoene
~ ..
Ebu-Hureyre prenosi da je Allahov Poslanik ;l rekao:
''Zar ne elite da vas obavijestim o onome to brie
hrava qjela i poveava vae stepene kod Allaha?"
"Naravno, o Allahov Poslanie", kazali su. Poslanik ~
ree: "Propisno uzimanje abdesta u tekim okolnostima,
puno koraka ka damiji, boravak u damiji od namaza
do namaza, to vam je pripravnost na Allahovom
putu. "36
U ovome smislu navode se druge predaje od Ibn-
Abbasa i Ebu-Seida el-Hudrija.37
9) Posebno mjesto u Dennetu za svaki odlazak u
damiju
Najvea
nagrada koju je Uzvieni Allah pripremio za
one koji odlaze u damije je Dennet prostran kao
nebesa i Zemlja. Ebu-Hurejre prenosi da je Allahov
Poslanik ~ rekao: "Kada god vjernik poe u damiju
Muslim, (251); Nesai, (143); Tirmizi, (51); Malik, (1/481-483); lbn-
36
Huzejme, (1 /6); lbn-Hibban, (2/188); Ahmed, (2/303); Ebu-Awane,
(1 /231 ); Bejheki, (3/62) i u ((fs-sugra)) (1 /162-163), Abdur-Rezzak,
(1 /520); Ebu-Jala, (5/480); lbn-Abdui-Berr u ccEt-temhidu>> (20/224) i
Hatib u ((Muveddihul-evham)) (1 /214).
37 Vidjeti: ccSahihut-tegrib>> (1/196-197).
Odlike i propis namaza u dematu (23)
Allah mu pripremi za svaki odlazak novo mjesto u
Dennetu. "38
Ovo je nagrada za odlazak i povratak muslimana
iz damije. Kakva je onda nagrada za obavljeni namaz
u dematu, budui da je odlazak samo preduvjet za
namaz u damiji?!
1O) Uzvieni Allah se raduje dolasku svoga roba u
damiju
Ebu-Hureyre kae da je Vjerovjesnik ~ rekao: "Kada
neko propisno upotpuni abdest, potom ode u damiju
izriito radi namaza, Allah se obradL{je ,Yegovom
dolasku kao to se bli,Y obraduju pojavi odsutnog. "39
Tree: Ko doe u damiju, gost je Uzvienog Allaha
Selman el-Farisi kae da je Poslanik ii rekao: "Ko
upotpuni abdest u svojoj kui, potom ode u damiju,
38
Buhari, (662) i Muslim, (669). Vidjeti: ((Fethul-bari)) (6/53-54) od lbn-
Redba; erhu Sahihii-Buhari>> (5/48) od Kermanija i ccUmdetul-
kari)) (5/181 -182) od imama Ajnija.
39
lbn-Made, (807); lbn-Huzejme, (2/374); lbn-Hibban, (3/67) i (4/21);
Ahmed, (2/328) i (2/453); Hakim, (1/213) i Tajalisi, (2334). Imam
Hakim, Zehebi, Ebu-Muhammed lbili i Busiri ovaj hadis smatraju
vjerodostojnim. Vidjeti: ((erhu Suneni lbni-Made)) (4/1366);
Misbahuz-zudaden (1 /1 02); ccSahihut-tegrib>> (1 /251) i ccSahihu
mevaridiz-zamam> (1 /195-196).
(24) Odlike i propis namaza u dematu
on je Allahov gost, a pravo domaina je da ugosti
gosta. "40
etvrto: Vrijednost iekiva,Ya namaza u damiji
Ebu-Hureyre kae da je Poslanik ;i rekao:
"Musliman je u namazu sve dok iekuje namaz u
damiji. Meleki mole Allaha: ,Allahu, oprosti mu i
smiluj mu se,' i sve tako dok ne izae iz damije ili
ne pokvari svoj abdest. "41
U drugoj predaji stoji da je ovjek u namazu sve
dok ga namaz spreava da se vrati svojoj porodici. 42
Enes b. Malik prenosi da je Allahov Poslanik ~
odgodio jednoga dana jaciju-namaz do pola noi.
Nakon selama, Vjerovjesnik ~ okrenuo se prema
ashabima i rekao: "Ljudi su klanjali jaciju i pospali, a
vaa strpljivost do namaza smatra se namazom. "43
Taberani, (6/253-254) i Asbehani u ((Et-tergibu)) (3/24). Imam
40
Hejsemi u ((Medmeuz-zevaid>> (2/31), tvrdi da su prenosioci ove
predaje pouzadni. Imam Munziri i ejh A/bani je smatraju dobrom.
Vidjeti: ((Sahihut-tegrib)) (1/248). Meutim, hafiz lbn-Redeb je
prigovorio ovom hadisu. Vidjeti: ccFethul-bari)) (6/54). Ovu predaju
biljee lbn-Ebi-ejbe, (7/132) i Taberani, (6/255) kao rijei Se/mana
(mevkufen alejhi).
41 Buhari, (3229) i Muslim, (649).
42 Buhari, (659) i Muslim, (649).
43 Buhari, (661); lbn-Hibban, (3/36); Ahmed, (3/367) i Ebu-Jala, (3/444).
Odlik e i propis namaza u dematu (25)
Abdullah b. Amr kae: "Klanjali smo jednog dana
sa Poslanikom :i akam-namaz. Nakon namaza neki
su otili a neki su ostali u damiji. Nakon toga doe
Allahov Poslanik ~ umo sa dubokim uzdisajima i
ree: ,Radujte se, va Gospodar je otvorio jedna od
nebeskih vrata, ponosi se vama pred svojim melekima
i kae: Pogledajte moje-robove obavili su jedan
propisani namaz i ekaju drugi. "'44 Enes b. Malik kae
da su rijei Uzvienog Allaha: "Oni se postelja svojih
liavcyu, "45 obj avljene povodom iekiva,Ya jacije-
namaza. 46 U drugoj predaji stoji da su ashabi klanj ali
dobrovoljne namaze nakon akama (ekajui jaciju). 4 7
44 lbn-Made, (808) i Ahmed, (2/186-187). Imam Munziri i Busiri tvrde
da su prenosioci ove predaje pouzdani. ejh Ahmed akir i A/bani
je smatraju vjerodostojnom. Vidjeti: ((Misbahuz-zudade (1/102);
opaske akira na ccEI-musned)) (6/291) i (6/411 ); Sahihut-tegribn
(1/309) i Es-silsiletus-sahihan (2/269-270).
45
Prijevod znaenja Kur'ana, Es-Sedde. (16).
48
Tirmizi (3196); lbn-Derir u ccDamiul-bejam> (22/116) i lbn-Ebi-Hatim
u ((Tefsirui-Kur'anii-Azimn (9/3106). Imam Tirmizi, lbn-Arebi Ma/iki i
ejh A/bani su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim. Vidjeti: e<Aridatul-
ahvezi)) (6/290); ((Sahihut-tegrib)) (1 /309) i ((Es-sahihul-musned>> str.
(183). Hafiz lbn-Kesir ga smatra dobrim. Vidjeti: ccTefsiru/-Kur'anii-
Azim)) (3/467) od hafiza lbn-Kesira.
47
Ebu-Davud, (1321-1322); lbn-Ebi-ejbe, (2/15); Bejheki, (3/19); lbn-
Derir, (22/116) i lbn-Ebi-Hatim (9/3106). Vidjeti, takoer: ccEd-durul-
mensuf)) (5/336-337). Hafiz /raki ovu predaju smatra dobrom. Vidjeti:
Tuhtetul-ahvezi)) (9/46).
(26) Odlike i propis namaza u dematu
Peto: Vrijednost prvog sata
Hadisi Allahovog Poslanika ~ ukazuju na vrijednost
predrljih, posebno prvog sata. Ebu-Hurejre kae da je
Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada bi ljudi znali
vrijednost ezana i prvog sata, naljecali bi se za rljih,
iako bacanjem kocke odluivali kome e pripasti prvi
sat i uerlje ezana. "48
U drugoj predaji Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik
~ rekao: "Najbolji satovi mukaraca su prvi, a najslabiji
zadrlji. Najbolji satovi ena su zadrlji, a najslabiji
predrlji satovi. "49
U komentaru ovog hadisa imam El -Jiini kae:
"Hadis jasno aludira na vrijednost prvog sata i samog
odlaska u damiju."50
Vrijednost prvog sata moemo objediniti u narednim
skupinama:
48 Buhari, (615) i Muslim, (437). Vidjeti: <<EI-muhfimn (2/64-65); <<EI-
minhad)) (4/131-132} i ((Umdetul-karin (5/125).
49 Muslim, (440); Ebu-Davud, (678}; Tirmizi, (224); lbn-Made, (1010} ;
Tajalisi, (2408); lbn-Huzejme, (3/28}; Bejheki, (3/97}; lbn-Hibban,
(3/303); Humejdi, (2/439) i Ahmed, (2/485). Ovaj hadis prenose:
Omer, Ebu-Seid, Dabir, Ebu-Umame, Ibn-Abbas, Enes i drugi.
so Vidjeti: ((Umdetul-kari)) (5/125-126).
Odlike i propis namaza u dematu (27)
J) Prvi sa{ lii satu meleka
Ubejj b. Kab prenosi da je Poslanik ~ rekao: "Prvi
sat je poput sata meleka. Kada bi znali njegovu
vrijednost naljecali bi se za njega. "51
2) Uzvieni Allah i Njegovi meleki blagoslove klanjae
u orvim satovima
Ebu-Umame kae da je Allahov Poslanik ;i rekao:
"Uzvieni Allah i Njegovi meleki blagoslove klanjae u
prvom satu." Neko upita: ':A one u drugom safu?"
Vjerot.llesnik ~ ree: ':Allah i Njegovi meleki blagoslove
klarljae u prvom satu. " "/ one u drugom safu,"
kazae. Tada Poslanik ~ ree: "/ one u drugom
satu. "52
U predaji El-Beraa b. Aziba se navodi da je
Poslanik ;i rekao: ':Allah i Njegovi meleki blagoslove
51
Nesai, (842}; Ebu-Davud, (554); Mmed, (5/140); Tajalisi, (554); lbn-
Huzejme, (2/366-367); lbn-Hibban, (3/250); Hakim, (1/247-248).
Imam Jahja b. Meain, lbn-Medini i Zehebi ovaj hadis su ocijenili
vjerodostojnim. ejh A/bani ga smatra dobrim. Vidjeti: ((Et-te/his>>
(1/248) od imama Zehebija, ((Sahihut-tegrib)) (1 /293) i <<Sahihu
Sunenin-Nesai>> (1/279).
52
Ahmed, (5/262). Imam Munziri i ejh A/bani su ovu predaju ocijenili
dobrom. Vidjeti: Sahihut-tegrib, (1 /330). Hafiz Hejsemi tvrdi da su
njeni prenosioci pouzdani. Vidjeti: ((Medmeuz-zevaidn (2/91). Slino
ovome biljei Begavi u ccerhus-sunnen (3/372).
(28) Odlike i propis namaza u dematu
klanjae u prvim safovima. "53 U drugoj verziji stoji:
" ... u prednyLm
.. sa F.ovLma.
1
54 11
3) Allahov Vjerovjesnik ~ moli za klanja e u prvim
safo vima
EL-Irbad b. Sarije kae da je Allahov Poslanik ;i
traio oprosta za prvi saf tri puta, a za drugi saf jedan
put.55
4) Vrijednost desne strane u satovima
Citirani hadisi aludiraju na vrijedn ost prednjih,
naroito prvog safa. Meutim, vrijednost se poveava
ukoliko se namaz obavi na desnoj strani safa.
Aia, mqjka pravoz.?jernih, prenosi da je Allahov
Vjerovjesnik ~ rekao: "Uistinu Uzvieni Allah i f'ljegovi
53 Ebu-Davud, (664); Hakim, (1 /572); Abdur-Rezzak, (2/484} i Ahmed,
(4/285}. Imam Nevevi je ovu predaju ocijenio dobrom u <<Hulasatul-
ahkam)) (2/707). Vidjeti, takoer: ((Sahihu Suneni-Ebi-Oavud)) (1 /197}.
54 Nesai, (810}; lbn-Darud u ccEI-munteka)) (316); Tammam u ((EI-
tevaid)) (Er-revdul-bessam, 1/330-331} i Tajalisi, (2/105-106) sa
ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: ccSahihu Sunenin-Nesai))
(1/268).
55 Nesai, (816), lbn-Made, (1005); Darimi, (1265}; Abdur-Rezzak,
(2/51-52); lbn-Huzejme, (3/26-27); Ahmed, (4/126}; Taberani,
(18/255-256); Hakim, (1/214}. Imam Hakim, Zehebi i ejh A/bani
ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim. Vidjeti: ((Sahihu Suneni-lbn-
Made>> (1 /297).
Odlike i propis namaza u dematu (29)
meleki blagoslove klanjae u desnoj polovini svakog
safa. "56
El-Bera b. Azib je rekao: "Voljeli smo kla,Yati za
Poslanikom ii na desnoj strani. "57
esto: Uzvieni Allah se divi namazu u dematu
Abdullah b. Omer je uo Poslanika ~ da kae:
"Zaista se Allah ~ divi namazu u dematu. "58
Sedmo: Vrijednost izgovora rijei amin
Ebu-Hurejre prenosi da je Allahov Poslanik ~ rekao:
"Kada imam kae: ,Gqjril-magdubi alejhim veled-da.lin,'
recite: Amin. ije se rijei amin podudare sa rijeima
koje izgovore meleki, bie mu oproteni proli grijesi. "59
56
Ebu-Davud, (676); lbn-Hibban, (3/296) i Bejheki, (3/102). Hafiz lbn-
Hader ovaj hadis smatra dobrim. Vidjeti: ((Fethul-bari)) (2/213).
Citir~ni hadis biljei Ibn-Adi u ((El-kamilu)) (5/372) od Ibn-Abbasa.
57
Muslim, (709); Nesai, (821); Ebu-Davud, (615); lbn-Made, (1015);
Bejheki, (2/182) i lbn-Huzejme, (3/28). Uporediti ((Fethul-bari))
(21213).
sa
Ahmed, (2/50}. Imam Hejsemi, Ahmed akir i ejh A/bani ovu
Predaju su ocijenili dobrom. Vidjeti: ccMedmeuz-zevaid)) (2/39); ccEI-
59 musned)) {4/513-514) i ((Es-silsiletus-sahiha)) (4/210).
Buhari, (782) i Muslim, (410).
(30) Odlike i propis namaza u dematu
U drugom hadisu stoji: "Kada imam kae: ,Gcyril-
ma.gdub a lejhm veled-da.lin,' recite: Amin, Allah e
usliati vau molbu. "60
Osmo: Odlika namaza u dematu nad namazom
pojedinca
Ebu-Seid el-Hudri prenosi od Poslanika ~ naredni
hadis: "Kolektivni namaz je bolji od namaza pojedinca
za dvadeset pet puta. "61
U predaji Abdullaha b. Omera stoji: " za dvadeset
sedam puta."62
Ova predaja na prvi pogled oponira hadisu Ebu -
Seida. Meutim, nema stvarne oprenosti izmeu njih,
jer su kao i veina drugih hadisa, objava Uzvienog
Allaha, a u Njegovim rijeima ~ nema nesklada. 63
60 Muslim, (404); Nesai, (829); Abdur-Rezzak, (2/98); Darimi, (1312);
Ebu-Jala, (6/196); Taberani, (7/214) i Bejheki, (1/379).
61 Buhari, (646) i Muslim, (649).
62 Buhari, (645) i Muslim, (650).
63 Poznati tabiin Hassan b. Atijje je rekao: "Dibril je dolazio Poslaniku
~ sa Sunnetom kao to mu je dolazio sa Kur'anom." Darimi,
(588); Hatib u EI-kifaje)) str. (12) i u EI-tekihu vel-mutetekkih)l
(1 /266-267); MeNezi u c<Es-sunne)) (104) i (436) ; Lalikai u ccerhu
usulil-iatikad)) (1 /82-83); /bn-Battah u ((EI-ibane)) (1 /95) i Herevi u
ccZemmul-kelam)) (2/61 -62). Hafiz lbn-Hader ga je ocijenio
ispravnim u ccFethul-bariju)) (13/291 ). lbn-Hader u istom djelu,
(21132) spominje jedanaest naina kojim su eminentni islamski
uenjaci uskladili ova dva hadisa.
Odlike i propis namaza u dematu (31)
Islamski uenjaci su uskladili ova dva hadisa na
nekoliko naina. Ovdje se moemo ograniiti na tri
koja je spomenuo imam Nevevi u svome komentaru na
Muslimov Sahih.
J) Manji broj (tj. dvadeset pet) nije u kontradiktornosti
sa veim (tj. vei broj obuhvata ma,.Yi),64 a spomen
samog broja nije relevantan kod veine uenjaka
islamske jurispudencije, ve samo ukazuje na obim.
2) U prvo vrijeme ova nagrada bila je dvadeset pet
stepeni, potom je Milostivi Allah obavijestio Poslanika 11
o poveanju nagrade.
3) Da ova nagrada ovisi o samim klanjaima i formi
namaza. Neki e kla,.Yai zbog svoje skruenosti u
namazu i ispravne forme imati veu nagradu (tj.
dvadeset i sedam puta), a drugi e zbog izvjesnih
propusta i ma,.Ykavosti imati manju (tj. dvadeset i pet
puta).65
Deveto: Oprost grijeha onome ko se propisno
abdesti, potom klanja u dematu
: V~d!et~. takoer: ccNejlul-evtam (3/127).
VidJeti: ccEI-minhad)) (5/125) od imama Nevevija. Vidjeti, takoer: ccEI-
evsat)) (4/131) od fbn-Munzira; ccEI-mufhim)) (2/274-275) od imama
Ebu-Abbasa Kurtubija i ccTarhut-tesrib)) (2/263) od hafiza !rakija.
(32) Odlike i propis namaza u dematu
Osman b. Affan. je uo Poslanika ti da kae: "Ko
upotpuni svoj abdest, zatim ode kla,Yati propisani
namaz, Allah e mu oprostiti ,Yegove grijehe. "66
Milost
Uzvienog Allaha i Njegov oprost nisu
ogranieni samo na one koji su obavili namaz u
dematu, ve obuhvataju i vjernike koji opravdano
zakasne na namaz.
Ebu-Hunjre kae da je Allahov Poslanik ;i rekao:
"Ko upotpuni svoj abdest, potom ode da obavi namaz
u dematu, pa stigne nakon selama, Allah e mu
upisati istu nagradu kao i onima koji su obavili
kolektivni namaz, ali nee time uma,Yiti njihovu
nagradu. "67
U drugoj predaji stoji: "... potom doe u damiju i
klanja u dematu, Allah e mu oprostiti njegove grijehe.
Ako zakasni na jedan dio namaza, nakla,Yae ga i
bie mu oproteno. Ako stigne u damiju a namaz
zavren, klanjae ga (samostalno) i bie mu
oproteno. "68
66 Muslim, (232); Nesai, (855); /bn-Huzejme, (2/373); lbn-Munzir u ccEI-
evsatu)) (4/145) i Bejheki, (1 /299).
67 Nesai, (854) i Ebu-Oavud, (564) sa ispravnim lancem prenosilaca.
68 Ebu-Oavud, (563); lbn-ahin u ((Et-tergibun (60); lbn-Abdui-Berr u
((Et-temhidun (7/68) i Begavi, kako stoji u ((Kenzul-ummal>> (7/567)
sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tegrib>> (1/241).
Deseto: Poveanjem broja kla,Yaa poveava se
vrijednost demata
Ub(jj b. Kab prenosi da je Poslanik ~ rekao:
"Namaz dvojice bolji je od namaza pojedinca, a namaz
trojice bolji je namaza dvojice, to ih je vie to je
Allahu ~ drae. "69
U drugom hadisu stoji: "Namaz dvojice u dematu
bolji je kod Allaha od namaza etverice koji klanjqju
ponaosob. Namaz etverice u dematu bolji je kod
Allaha od namaza osmerice koji klanjaju ponaosob.
Namaz osmerice u dematu bolji je kod Allaha od
stotinu pojedinanih namaza."70
69 Nesai, (842); Ebu-Davud, (554); Mmed, (5/140); Hakim, (1/247-248);
lbn-Hibban, (3/250); Ebu-Nuajm u El-hi/ije>> (9/321) i Bejheki,
(3/61). Imam lbn-Meain, lbn-Medini, Zuheli, Ukajli i lbn-Seken ovaj
hadis su ocijenili vjerodostojnim. Na njegovu osnovanost ukazali su
hafiz Bejheki, Aska/ani i ejh A/bani. Vidjeti: ccEt-telhis>> (1 /248) od
Zehebija; ((EI-medmuan (4/197), ((Et-telhisul-habin> (2/518); ccFethul-
bari>> (2/136) i ((Sahihut-tegrib>> (1 /293).
70
Taberani u EI-kebiru>> (19/36) i u ((Musnedu-amijjine)) (1 /281 ); lbn-
Ebi-Asim u EI-ahadu vel-mesani)) (2/182); Buhari u ((Et-tarihul-kebim
(71192); Hakim, (3/625); Bejheki, (3/61); Bezzar (EI-kef 1/227-228);
Ebu-Nuajm u ((EI-marife>> i Ibn-Sad kako stoji u ((Kenzul-ummatn
(71563). Imam Munziri i ejh A/bani ovaj hadis su ocijenili dobrim.
Vidjeti: ccSahihut-tegrib>> (1 /293). Imam Hejsemi u ((Medmeuz-
zevaidn (2/39) tvrdi da su prenosioci kod Taberanija pouzdani.
Hafiz lbn-Hader je u ccEt-telhisul-habiru>> (2/518) preutao ovu
predaju.
lli
(34) Odlike i propis namaza u dematu
Ebu-Musa el-Medini u svome djelu "El-vezaif'
prenosi od Kaba el-Ahbara da je rekao: "Nalazim u
Tevratu da se poveavanjem broja klanjaa poveava
nagrada demata. Ako ih je stotinu, imaju stotinu
stepeni. Ako ih je hiljadu imaju hiljadu stepeni. "71
Jedanaesto: Posebna vrijednost sabaha, podne i
ikindije namaza u dematu
Uzvieni Allah je odlikovao namaz nad drugim
cyerskim obredima, uinivi ga stubom vjere, potom je
uinio posebno mjesto sabahu, podne i ikindiji-namazu
u dematu.
Ebu-Hur~re
prenosi da je Allahov Poslanik ~ rekao:
"Kada bi ljudi znali vrijednost jacije i sabaha u
dematu dolazili bi ih obaviti u damiji ak kada bi i
puzali na koljenima. "72
Odlike ovih namaza moemo objediniti u narednim
skupinama:
J) Jacija-namaz u dematu je kao pola noi. a sabah
kao cijela no u namazu
Osman b. Affan je uo Poslanika ~ kada je rekao:
"Ko klanja jaciju-namaz u dematu kao da je proveo
71 Vidjeti: ((Fethul-bari (6/19) od lbn-Redeba koji je ovu predaju
ocijenio dobrom.
72 Buhari, (615) i Muslim, (437).
Odlike i propis namaza u dematu (35)
pola noi na namazu (kijamul-l~l), a ko klanja sabah-
namaz u dematu kao da j e proveo cijelu no na
namazu. "73 Ovim se hadisom eli ukazati da onaj ko
klanja jaciju-namaz u dematu ima nagradu onoga koji
provede pola noi na dobrovoljnom namazu, a onaj ko,
takoer, klanja uz jaciju i sabah-namaz, u dematu
ima nagradu kao onaj ko provede cijelu no u
namazu. Dakle, u ovom hadisu ima izostavljeno
znae,Ye prije rijei Poslanika ~: "... sabah-namaz u
dematu", koje glasi: "...a ko klanja jaciju, potom
sabah-namaz u dematu ... "74
Ovo tumaenje potvruje druga ue rzija ovog hadisa
u kome stoji: "Ko klanja jaciju-namaz u dematu kao
da je proveo pola noi na namazu, a ko kla,Ya i
sabah-namaz u dematu kao da je proveo cijelu no
na namazu. "75
73
Muslim, (656); Ebu-Davud, (555); Darimi, (1224); lbn-Huzejme,
(2/365); Bejheki, (1 /463}; lbn-ahin u ((Et-tergibu)) (69}; Asbehani u
Et-tergibu)) (3/26); Taberani u ccEs-sagiru>> (1 /267) i Humejdi u ((EI-
musnedu)) (50}.
74
Vidjeti: ((Tuhfetul- ahvezi)) (2/11-12} i ccBezlul-medhud)) (4/141-142).
75
Tirmizi, (221}; Ebu-Davud, (555); Mmed, (1/68); lbn-Munzir, (4/131-
132); Abdur-Rezzak, (1/525); lbn-Hibban, (3/250). Imam Tirmizi i
ejh A/bani su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim. Vidjeti: ccSahihu
Sunenit- Tirmizi>> (1 /138).
 r
2) Ko klanja sabah-namaz u dematu. zatim spomiryg
Uzvienog Allaha do izlaska sunca. potom klanja dua
rekata ima nagradu hadda i umre
Ebu-Umame prenosi da je Allahov Poslanik ~
rekao. "Ko klarya sabah-namaz u dematu, zatim
sjedne i spominje Allaha do izlaska sunca, potom
klarya dua rekata ima nagradu hadda i umre. " 76
U drugoj predaji koju prenosi Enes, Poslanik ~
kae: "Da sjednem sa ljudima koji spomiryu Allaha
nakon sabah-namaza do izlaska sunca, drae mi j e
nego da oslobodim etiri roba od lsmailouih potomaka.
Potom da sjednem sa onima koji spominju Allaha
nakon ikindije do zalaska sunca, drae mi je nego da
oslobodim etiri roba. " 77
3) Meleki se iskupliaju na sabahu i ikindiii-namazu
Ebu-Hurfdre kae da je Allahov Poslanik ;i rekao:
"Namaz u dematu je bolji od pojedinanog namaza za
76 Tirmizi, (586); Taberani u ccEI-kebirU)) (8/178) i u ccMusnedu-
amijjine)) (2/42) i Bejheki u ccf-uabun (7/138). Imam Tirmizi,
Munziri i ejh A/bani ovaj hadis su ocijenili dobrim. Vidjeti: ccEs-
silsiletus-sahiha)) (7 /2/1195-1197) i ccSahihu Sunenit-Tirmizi)) (1 /324).
77 Ebu-Davud, (3667) i Taberani u ccEI-evsatU)) (6/137-138). Hafiz /raki i
ejh A/bani su ovaj hadis ocijenili dobrim. Vidjeti opaske !rakija na
((EI-ihja)) (1 /54); ((Medmeuz-zevaid>> (1 0/1 05); ccSahihu Suneni-Ebi-
Davudn (2/413) i ccEI-mikah>> (1 /306).
dvadeset pet puta, a meleki dana i noi prisustvuju
sabah-namazu. " 78
U drugoj verziji ovog hadisa stoji: "Meleki dana i
noi se sastaju i smjenjuju na sabahu i ikindiji-namazu.
Kada se vrate svome Uzvienom Gospodaru pita ih, ali
zna bolje od njih: ,ta ine moji robovi?' Meleki tada
odgovore: ,Zatekli smo ih u namazu i ostavili u
namazu." '79
U komentaru ovog hadisa imam Neueui kae: "Iz
Svoje neizrrijerne milosti Uzvieni Allah je uinio
iskupljarye i smjenjiuarye meleka u vrijeme namaza da
post.ijedoe svome Gospodaru o pokornosti Njegovih
robova. "80
78
Buhari, (648) i Muslim, (649).
79
Muslim, (632); lbn-Huzejme, (1 /165); Asbehani u ((Et-tergibun (3/23-
24) i lbn-Hibban (3/251) u neto proirenoj verziji.
80
Vidjeti: <CEI-minhad>> (5/109) od imama Nevevija i ccUmdetul-kari))
(5/168) od imama Ajnija.
--- Odlike i propis namaza u dematu (39)

Poglau(ie II

Propis namaza
u dematu
 Propis namaza u dematu

Nema razilaenja meu uenjacima ehlus-sunnetskih

pravnih usmjerenja o legitimnosti namaza u dematu.
Jednoglasni su na ispravnosti takvog namaza i da
njegova vrijednost prelazi vrijednost samostalnih
namaza.
ejhul-islam Ibn-Tejmijje kae: "Islamski uenjaci su
suglasni da onaj ko smatra svoj pojedinani namaz
boljim od kolektivog namaza, zabludjeli je novotar koji
odstupa od l.?jere muslimana. "8 1 Na drugom mjestu
kae: "Sloni su islamski uenjaci da se namaz u
dematu svrstava meu najznaajnija obredoslovlja i
najizrazitije simbole islama. "82
Hafiz lbn-Abdul-Berr kae: "O vrijednosti namaza u
dematu govore mutevatir hadisiB3 na ijoj autentinosti
su sloni islamski uenjaci. Ovo ukazuje na zabludu
havaridija (iskrivljena muslimanska sekta) koji poriu

81
Vidjeti: ccMedmuatul-fetava n (11/616).
82 Ibid, (23/222) i (23/253).
83
Mutevatir hadis je onaj koga u svakoj generaciji prenosi odreena
skupina ljudi. Zbog njihovog broja i pravednosti nije mogue da
izmisle takvo neto. Vidjeti: ((Et-tarifat)) str. (256) od imama Alija
Durdanija; <<EI-isabe )) (2/294) od lbn-Hadera; ((Tedribur-ravi))
(2/180) od Sujutija; ccNejlul-evtam (2/136) od evkanija
Menhedun-nakd)) str. (404) od dr. Nuruddina Aitra.
(42) Odlike i propis namaza u dematu
obavljanje kolektivnog namaza i preziru da ih neko
predvodi u dematu osim ako je Vjerovjesnik ili iskreni
(es-siddik). "84
Poznati hanefijski pravnik Abdullah b . Mahmud el-
Musili, nakon to je spomenuo hadis u kome Poslanik
~ kae da je elio popaliti kue onih koji ne
prisustvuju namazu u dematu, kae: "Ovo je znak
potvrde vrijednosti kolektivnog namaza. Poslanik li
uvijek je klanjao u dematu i nije ispravno ostaviti ga,
osim uz l{jerski opravdani razlog. Ako bi stanovnici
jednog mjesta napustili namaz u dematu naredie im
se da ga ponovo uspostave, a ako odbiju vodie se
borba protiv njih, jer su ostavili simbol islama. "85
fjh lbn-Usfjmin kae: "Legitimnost namaza u
dematu potvruje konsenzus islamskih uenjaka. On se
svrstava meu najvrednija obredoslovlja i najpohvalnija
. l "86
dyea.
Dakle, slau se uenjaci ehlus-sunneta da je namaz
u dematu prei i vredniji od pojedinanih namaza.
Meutim, razilaze se oko propisa kolektivnog namaza.
Kao po veini pravnih pita,.Ya tako i po ovom islamski
B4 Vidjeti: Et-temhid)) (14/140) od hafiza lbn-Abdu/-Berra.
85 Vidjeti: ((E!-ihtijar li talilil-muhtam (1 /78). Vidjeti, takoer: <<Et-temhid))
(18/333) i <<El-muvafakat)) (1 /211) od imama atibija.
86 Vidjeti: E-erhul-mumtia>> (4/188).
(43)
Odlike i p ropis namaza u dematu
uenjaci imaju vie miljerya. Spomenuemo ih sa
dokazima, potom diskutovati o svakom argumentu
ponaosob, te odabrati prioritetnije miljerye.
Propis kolektivnog namaza kod
priznatih pravnih kola
Kod islamskih uenjaka o ovom pravnom pitaryu
postoje etiri miljerya zasnovana na kur'anskim ili
hadiskim argumentima. Budui da su utemeljena na
ovim izvorima ne smatraju se iznimnim niti nitavnim,
ve treba shodno jaini dokaza odabrati prlorltetnije od
njih, ne iskljuujui autentinost drugih miljenja.
Proo milje'!ie
Namaz u dematu je pritvreni sunnet. Ovo
miljerye zastupaju uenjaci hanefijske i malikijske
pravne kole, 8? potom neki afyski pravnici. 88
87
Tj. veina uenjaka ovih pravnih kola.
88
Vidjeti: EI-ihtijam (1 /78); <<Et-temhid>> (6/318) i (18/333), EI-istizkam
(2/398); EI-hidaje erhul-bidaje)) (1 /55); EI-bahrur-raik>> (1 /365);
((E/-binaje erhul-hidajen (2/324); ((Hukmu tarikis-salah)) str. (87);
Et-tadu vel-ik/i/)) (2/81); ((Mevahibul-detiln (2/82); ((EI-kavaninul-
fikhijjen str. (48); Haijetu lbni-Abidim> (1 /104) i opaske na <<E-
erhul-mumtian (4/196).
 lbn-Abdul-Berr tvrdi da ovo miljerye zastupa veina
pravnika Iraka, ama i Hidaza.B9 Odabrao ga je
takoer imam evkani.90
Imam kadija /jad i evkani kau da ovo miljerye
zastupa veina islamskih uenjaka openito.91
Zasniva se na sljedeim argumentima:
l . Na hadisu koji prenosi Ibn-Omer u kome Poslanik ~
kae: "Kolektivni namaz je bolji od pojedinanog
namaza za dvadeset sedam puta. "92
Citirani hadis ukazuje na odlike kolektivnog ali i
pojedinanog namaza, jer su uporeeni u jednom
kontekstu, kontekstu pohvale, s tim da namaz u
dematu ima izrazito vee vrline. 93
2 . Hadis Jezida b. el-Esveda u kome stoji da j e
Allahov Poslanik ;i na oprosnom haddu nakon sabah-
namaza vidio dva ovjeka koji sjede a nisu
prisustvovali namazu u dematu. Priao im je i upitao
ih zbog ega nisu klanjali? Kazae da su obavili
namaz u svojim kuama. Poslanik ~ ree: "Ne inite
89 Vidjeti: ccEt-temhid)) (6/318) i ccEI-istizkam (2/398).
90
Vidjeti: ccNej/ul-evtam (3/129) i ccFethul-kadin> str. (89).
91
Vidjeti: ccEI-medmuan (4/163) i ccFethul-kadin> str. (89), ccBidajetul-
. mudtehid)) (2/273) i ((Fikhus-sunne>> (1/170).
92 Buhari, (645) i Muslim, {650).
93 Vidjeti: ccNej/ul-evtam (3/128).
to! Ako klanjate u svojim kuama, zatim doete u
damiju, klanjajte sa dematom. To vam je dobrovoljni
(nafila) namaz. '94
Vidimo da su ovi ashabi klanjali u svojim kuama,
a Poslanik ~ nije osporio njihov postupak, ve im je
naredio da klaryaju sa dematom sa namjerom
dobrovoljnog namaza.
3. Hadis Ebu-Musaa el-Earija u kome Poslanik ~
kae: ''Najvredniji je namaz onoga koji najvie pjeai
do damije, a ko eka namaz u dematu ima veu
nagradu od onoga koji klanja samostalno, potom
zaspe. "95
Poslanik :i nije osudio postupak onoga koji klanja
samostalno, to znai da namaz u dematu nije
obavezan ve je pohvalan zbog vrline demata. Iz
citiranog hadisa se razumije da pojedinani klaryai
imcyu nagradu za svoj namaz koja se ne moe postii
kada bi kolektivni namaz bio obavezan.
94
Nesai, (857); Tirmizi, (219); Ebu-Oavud, (575); Mmed, (4/16);
Darimi, (1367); lbn-Huzejme, (3/67); lbn-Ebi-Asim u ccEI-ahadu vel-
mesanin (3/134); Darekutni, (1517-1521); Taberani, (22/232) i
Hakim, (1 /244-245) . Imam Tirmizi, lbn-Seken i ejh A/bani ga
smatraju vjerodostojnim. Vidjeti: ((Et-telhisul-habim (2/524); ((Hulasatu
bedril-munif)) (1 /188); ((Nasbur-raje)) (2/150) i ((Sahihu Sunnenit-
95
Tirmizi)) (1 /136).
Buhari, (651) i Muslim, (662).

(46)
Odlike i propis namaza u dematu
Diskusija o argumentima ove skupine
Prvi dokaz ovih uenjaka je hadis Ibn-Omera u
kome stoji da je namaz u dematu bolji za dvadeste
sedam puta od pojedinanog namaza. Ovaj hadis m oe
posluiti kao argument o vrijednosti namaza u
dematu, ali ne o ryegovom propisu. Rije "bolji", ne
ini dotino djelo uvijek neobaveznim. Uzvieni Allah
kae: "O qjemici, kad se petkom na namaz pozovete,
kupo-prodqju ostavite i na namaz pourite, to vam j e
zaista bolje, neka znate. "96
U drugom ajetu Allah ~ kae: "O vjernici, hoete [
da vam ukaem na trgovinu koja e vas spasiti bolne
patrge, U Allaha i Poslanika /'fjegova vjengte i imecima
svojim i ivotima svojim na Allahovom putu se borite,
to vam je bolje da znate. '97
Shodno razumijevanju hadisa Ibn-Omera, moemo li
kazati da duma-namaz nije obligatna obaveza i da
vjerovarye u Allaha i borba na /'ljegovom putu nisu
obavezni?! Svakako ne. Ovi qjeti ukaz,_gu samo na
vrijednost ovih djela kao to hadis ukazuje na
vrijednost kolektivnog namaza. Pored toga ovqj hadis je
neophodno uskladiti sa drugim, njemu prividno
Prijevod znaenja Kur'ana, EI-Dumua, (9).
96
Prijevod znaenja Kur'ana, Es-Saft, (1 0-11).
97
,.....
- Odlike i propis namaza u dematu (47)
kontadiktornim argumentima, o emu e naknadno biti
govora.
to se tie hadisa koji prenosi Jezid b. el-Esved
postoji mogunost da su ovi ashabi bili nastanjeni
daleko od damije i nisu uli ezan, pa nisu bili
obavezni odazvati se budui da Poslanik ti nije
dozvolio slijepom ashabu koji je uo ezan da izostane
iza demata, ili su imali neki drugi razlog pa ih
Poslanik ~ nije ukorio zbog nedolaska u demat.
Poznato je kod islamskih uenjaka da puke
pretpostavke nisu argumenti. Meutim, ovdje smo
prinuen[ na moguu pretpostavku, jer bi u protivnom
cyerodostojni hadisi oponirali jedni drugima, to je
nemogue po konsenzusu uenjaka. Ako bismo kazali
da su ovi ashabi uli ezan to citirani hadis niti
potvruje niti negira, kako tada razufT!jeti predaJe koje
negiraju ispravnost pojedinanih namaza onima koji
l..lju ezan. 98
Trei
dokaz ove skupine je hadis koji prenosi Ehu-
Musaa el-Eari da klanja u dematu ima veu
nagradu od pojedinanog namaza. Ovaj kao i prvi
hadis koji prenosi Ibn-Omer ukazuje na vrijednost
namaza u dematu a ne na njegov propis. Takoer,
98 Kao hadis koji prenosi Ibn-Abbasa koga emo spomenuti u
dokazima tree skupine.

neophodno ga je uskladiti sa drugim predajama koje
negiraju ispravnost pojedinanih namaza u ovom
sluaju.
Drugo milje'!ie
Namaz u dematu je cijelomina obaveza (fardu
k ifaje). 99 Ovo je stav imama afije i veine njegovih
sljedbenika, kao i nekih hanefijskih malikijskih
uenjaka. J 00
Zasniva se na narednim dokazima:
l. Hadis koji prenosi Ebu-Derda u kome Allahov
Poslanik ~ kae: "Ako u jednom mjestu budu tri
ol.?jeka a ne bude izmeu rljih obavljen kolektivni
99 Djelomina obaveza (fardu kifaje) je vjerska dunost koju ako obavi
dovoljna skupina muslimana, spada obaveza sa drugih vjernika.
Meutim, ako to ne uini dovoljan broj vjernika, tada bivaju grijeni
svi koji su mogli a nisu obavili tu dunost. U ovu skupinu spada:
kupanje mrtvaca, denaza-namaz, dihad u kome se oslobaaju
nove teritorije itd. Vidjeti: Er-risa/e)) str. (366) od imama afije; ((El-
muha/la)) (2/226) od lbn-Hazma; ((Muzekketu usulil-fikhn str. (12), i
<<EI-vedizu fi usu/il fikh>> str. (36).
100 Vidjeti: ((Revdatut-talibim> (1/339); c<EI-medmua)) (4/163); <<Fethul-
bari>> (2/126); <<E{-temhid>> (6/318); <<Mealimus-sunnem> (1/138);
<<Haijetui-Budejremi)) (1 /288) <<EI-binaje erhul-hidaje)) (2/324) i
<<Nejlul-evtan> (3/123).
Odlike i propis namaza u dematu (49)
namaz, njima je ovladao ejtan. Zato se dri zajednice
muslimana, jer vuk jede ovcu koja se odvoji."JOJ
Ovi ue,Yaci kau da Poslanik ~ u ovome hadisu
nije naredio sve trojici kolektivni namaz, ve je rekao:
" ... izmeu njih," tj. ako dvojica obave namaz sa treeg
spada dolazak u demat. J02
2. Malik b. el-Huvejris je sa skupinom ashaba boravio
kod Poslanika ~ dvadeset dana. Kada je Allahov
Poslanik ~ primijetio njihovu nostalgiju i enju za
porodicom, rekao je: "Vratite se svojim kuama i
uspostavite namaz u njima. Pouite svoju obitelj i
nareujte im dobro. Kada nastupi namasko vrijeme
neka vam neko proui ezan i neka vas predvodi
najstariji od vas. " 103
Allahov \1erovjesnik ~ naredio je ovim ashabima da
klanjaju sa svojim porodicama u kuama, a nije im
naredio da svi zajedniki obavljaju kolektivni namaz.
101 Nesai, (846); Ebu-Oavud, (547); Ahmed, (5/196); lbn-Huzejme,
(2/371); /bn-Hibban, (3/267); Hakim, (1/246); Bejheki, (1/296). Jm,_am
Hakim, Nevevi i Zehebi ovaj hadis su ocijenili ispravnim. Sejh
A/bani ga smatra dobrim. Vidjeti: c<erhu rijadis-salihim> (3/255) od
lbn-Usejmina; ccMerkatul-mefatih)) (3/155) od Alija Karija; ccSahihul-
damia>> (2/994) i c<Sahihu mevaridiz-zamam> (1 /226).
100 Vidjeti: Haijetui-Budejremi)) (1 /288) i opaske na <<Bezlul-medhud))
(4/127).
103 Buhari, (6008); Muslim, (674) i ovo je njegova verzija.

(50) Odlike i propis namaza u dematu - Odlike i propis namaza u dematu
Ovo ukazuje da namaz u dematu nije dunost svakog
muslimana ponaosob, ve da neki mogu klanjati u
svojim kuama.
3. Hadis Ibn-Omera u kome Allahov Poslanik ti kae:
"Kolektivni namaz je bolji od pojedinanog namaza za
dvadeset i sedam puta. "104
Imam El-Hattabi kae: "Veina uenjaka afijske
pravne kole smatra da je kolektivni namaz djelomina
obaveza i dokazc_yu to hadisom koji prenosi Ibn-Omer
da se namaz u dematu odlikuje nad pojedinanim
namazima za dvadeset sedam puta. "105
Diskusija o argwn.entima. ove skupine
Prvi dokaz ove skupine je hadis Ebu-Derda u kome
stoji da e fjtan ovladati onom trojicom ako ne budu
obavljali namaz u dematu. Ovi uenjaci iz citiranog
hadisa razumijevaju da se l)tlmaz treba obavljati
izmeu njih trojice. Ako ga obave dvojica spada
obaveza sa treeg. Iz isto lingvistikog razumijevanja
ovoga hadisa moe se izvesti ovakav zakljuak, iako
veina uenjaka razumijeva suprotno tome. Meutim,
ovaj hadis je neophodno usaglasiti sa drugim
predajama. Poslanik ~ jedne prilike je htio popaliti
104
Buhari, (645) i Muslim, (650) .
1
05 Vidjeti: ((Mealimus-sunnemJ (1/138).
r
(Sl)
kue onih koji ne dolaze u damiju na jaciju-namaz, 106
tako je veina muslimana prisustvovala dematu. Zar
ovim nije ispunjena djelomina obaveza?!
Zbog ega ih je Vjerovjesnik ;i htio kazniti ako nisu
obavezni klanjati u dematu?!
Ovo miljenje, takoer, pobija ajet o namazu u
strahu kada jedna skupina kla,Ya a druga se bori,
potom se sfT!ieryuju. Da je namaz u dematu
c[jelomina obaveza onda druga skupina ne bi bila
obavezna dolaziti u demat, naroito u tako tekim
uslovima na bojnom polju kada o svakom borcu ovisi
konani ishod bitke. Meutim, nije im dozvoljeno
klanjati ponaosob jedan po jedan, ve kolektivno u
dvije skupine.
to se tie hadisa koji prenosi Malik b. el-Huvfjris
on ne moe posluiti kao dokaz iz vie razloga. Prvo,
jer je Poslanik ~ naredio ovim ashabima da se vrate i
poue svoje porodice vjerskim propisima i namazu, a
nije ih obavezao da stalno klanjaju u svojim kuama.
Drugo, Poslanik ~ im je naredio obavljanje namaza u
dematu. Tako, na kraju ovog hadisa stoji: "... kada
nastupi namasko vrijeme neka vam neko proui ezan i
neka vas predvodi najstariji od vas." Tree, ako
Izvor ovoga hadisa emo spomenuti u dokazima sljedee skupine.
106
(52) Odlike i p ropis namaza u demat u
kaemo da se to ipak odnosi na namaz po kuama,
razbg tome je njihova potlaenost u f71jestu u kome su
ivjeli L nemogunost ispoljavarya vjerskih simbola, to
se uveliko razlikuje od muslimanske sredine ili islamske
drave. Vidimo da to Poslanik ~ nije dozvolio u
Medini, ve je htio popaliti kue onih koji ne
prisustvuju dematu.
argument ove skupine je hadis koji prenosi
Trei
Ibn-Omer da je kolektivni namaz bolji od pojedinanog
za dvadeset sedam puta. Spomenuli smo da ovaj hadis
ukazuje na vrijednost namaza u dematu a ne na
njegov propis. Zatim, u njemu nema nita to ukazuje
da je namaz u dematu obavezan jednoj skupini pa
ako ga obavi spada obaveza sa drugih.
Ovaj hadis je jai dokaz prvoj nego ovoj skupini,
iako smo ve razmatrali njegovo znaenje.
Tree milje,Ye
Namaz u dematu j e obligatna dunost svakom
obavezniku i uvjet za ispravnost namaza. Po m iljenju
ovih uenjaka svaki mukarac obaveznik duan je
obavljati namaz u dematu i ne vrijedi mu namaz u
njegovoj kui.
Ovo miljenje zastupaju: Imam Ahmed (po jednoj
predaji), Ebul-Vefa b. Akil, Ebu-Hasan et-Temimi, Ibn-
- Odlike i propis namaza u dematu (53)
Hazm svi uenjaci bukvalistike pravne kole, zatim
Jbn-Ebi-Musa, Ibn-Tejmijje (po jednoj predaji), Ibn-Kajjim
i drugi.107
Meutim, veina
ovih uenjaka kada govore o
namazu u dematu, spominju ga kao obligatnu dunost
svakom obavezniku, ali ne razmatraju da li je demat
ul{jet za ispravnost namaza. Onaj ko klanja propisane
namaze u svojoj kui, pored grijeha koje je uinio
ostavljanjem demata, da li je njegov namaz ispravan
ili ne?
Ovo milje,Ye zasniva se na narednim dokazima: 108
1. Ibn-Abbas prenosi da je Allahov Poslanik ~ rekao:
"Ko uje ezan, ali se ne odazove, nema namaza osim
uz (vjerski validno) opravdanje. "109
1Ul Vidjeti: EI-muhalla>> (4/1 96); ccHilijetul-evlija)) (2/155); <<Et-temhidn
(6/318); ((Medmuatul-fetava>> (32/333); ccTarhut-tesrib)) (2/262) ,
Bidajetul-mudtehid>> (2/273); EI-medmua)) (4/163); ((Hukmu
tarikis-salah str. (101); Nejlul-evtam (3/123); Fethul-kadim str. (89)
i ((E-erhu/-mumtia)) (4/205).
108 ejhu/-is/am /bn-Kajjim u djelu ((Hukm u tarikis-salah )) str. (85-1 06)
spominje skupinu dokaza po ovom pitanju. Mi emo se ograniiti
na najjae i najispravnije od njih, kao kod drugih skupina.
109 lbn-Made, (800); Darekutni, (1540); Dija Makdisi u EI-muhtaren
(10/239) ; lbn-Hibban, (3/253); Bejheki, (3/57); lbn-Hazm u ccEI-
muhalla)) (4/190); Dineveri u ccEI-mudalese)) (3/225) i Hakim,
(1 /245). Imam Hakim, /bn -Hazm, Abdui-Hakk lbili, Zehebi, lbn-
Hader i A/bani su ovaj hadis ocijenili vjerodostojnim. Vidjeti: ccEt-
 4)~--~0~d=l:.~k--------------------------
~(S~
t e i propis namaza u dematu
eyhul-islam Ibn-Kajjim kae: "Primanje namaza kod
Uzvienog Allaha po ovom hadisu ovisi o dematu, to
jasno ukazuje da je demat uvjet za valjanost namaza
kao to je abdest uL?jet za njegovu ispravnost. "1 10 '
2. Ebu-Hureyre prenosi da je Allahov Poslanik ;i rekao:
"Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, htio sam
narediti da se prikupi granje, potom da se proui ezan
i da naredim nekome da predvodi namaz, zatim da
odem popaliti njihove kue. Tako mi Allaha, da zna
neko od njih da e nai dvije velike kosti ili malo
mesa/ 11 doao bi na jaciju."112
U komentaru citiranog hadisa imam Nevevi kae:
"Ovaj hadis slui kao argument uenjacima koji kau
da je namaz u dematu obligatna dunost svakog
obaveznika. "l 13
tehlisul-habi{)) (2/527); ((8ulugul-meram)) str. (76); cciNaul-galil)>
(2/337~; ccFetava islamijje)) (1 /221) i cclalamul-abid>> str. (39-40).
Meutim neki uenjaci kau da su ovo rijei Ibn-Abbasa a
Uzvieni Allah najbolje zna. ' 115 Ebu-Davud, (552). Imam Nevevi smatra da je lanac prenosilaca
110
Vidjeti: ccHukmu tarikis-salah)) str. (101) i ccNasbur-raje)) {.2/23'.
111 o . .b . . '/
vo je. Sim .?lika kojom se eli pogrditi njihova pohlepa za ovim
prolaz~'rr?_ sv1~etom, a zanemarivanje vjenog i boljeg svijeta. Vidjeti:
En-nihaje f1 garibil-hadis)) (1 /695-696) i (2/652) i ccEI-istizkam
(2/398).
112
Buhan; (644) i Muslim, (651).
113
Vidjeti: ccEI-minhad)) (5/126).
(SS)
Odlike i propis namaza u dematu
3. Ebu-Hureyre kae da je jedan slijepac (lbn-Ummi-
Mektum) doao kod Poslanika ii i rekao mu: "O
Allahov Poslanie, ja nemam vodia da bih dolazio u
damiju, pa da Li mogu klanjati kod kue?" Allahov
Poslanik ;i mu tada dozvoli da klanja kod kue. Kada
je odmakao, Poslanik ~ ga pozva i upita: "Da li uje
ezan?" "Da, ujem, "-odgovorio je. "Onda se odazovi, "-
ree '<jerovjesnik ;i. "1 14 U drugoj predaji ovoga hadisa
stoji: "O Allahov Poslanie, ja sam slijep ovjek, a
moja kua je daleko od damije ... " Nakon to ga upita
da li uje ezan, Poslanik ;i ree: "Ne mogu ti
olakati. "115
U jednoj verziji stoji: "O Allahov Poslanie, izmeu
moje kue i damije ima puno palmi i drvea, a j a
nemam stalnog vodia. u] 16
114 Muslim, (653).
ovog hadisa vjerodostojan ili dobar. Vidjeti: ((EI-medmua>> (4/191) i
((Hulasatul-ahkamn (2/653-654). ejh A/bani ga smatra vjerodostojnim
Vidjeti: Sahihu Suneni Ebi-Davud)> (1 /164).
11
6 Mmed, (3/423) i Hakim (1 /247). Imam Ha kim, Zehebi i A/bani ovu
predaju su ocijenili vjerodostojnom. Imam Munziri je smatra
dobrom. Vidjeti: ccSahihut-tegrib>> (1 /302). Hafiz Hejsemi tvrdi da su
njeni prenosioci pouzdani. Vidjeti: ccMedmeuz-zevaidn (2/42).
 (56) Odlike i propis namaza u dematu
U drugoj predaji lbn-Ummi-Mektum je rekao: "O
Allahov Poslanie, u Medini se poveao broj divljih
zvijeri. "117
Ovaj hadis sa citiranim verzijama ukazuje da ovaj
ashab Ibn-Ummi-Mektum ima pet118 opravda,Ya zbog
kojih bi mu se moglo olakati da klanja u svojoj kui:
a) to je slijep,
b) jer nema stalnog i pol.?jerljivog vodia,
e) jer je ,Yegova kua daleko od damije,
d) brojno drvee i palme izmeu kue i damije i
e) brojna divlja u Medini.
Pored toga, Allahov Poslanik ~ nije mu dozvolio da
izostane iz demata, to neminovno ukazuje da je
demat ul.?jet za ispravnost namaza, jer, u protivnom,
Vjerovjesnik ~ dozvolio bi mu da kla,Ya u svojoj kui.
117
Ebu-Oavud, (553) i Hakim, (1/246-247). Imam Hakim, Zehebi, i ejh
A/bani ovu predaju su ocijenili vjerodostojnom. Vidjeti: Sahihus-
sunem> (1 /164-165).
118
U jednom hadisu stoji da je lbn-Ummi-Mektum rekao: "O Allahov
Poslanie, ti si mi drai od oca i majke. Vidi da sam u poznim
godinama ivota, a moje kosti su oronule." Taberani u ((E/-kebirU))
(8/224). U ovome hadisu navodi se esti razlog zbog koga je
Poslanik ai mogao osloboditi ovoga ashaba od demata. Meutim,
njegova vjerodostojnost je sporna. Vidjeti: ((Medmeuz-zevaid)) (2/43)
i ccDaifut-tegribn (1 /128).
Odlike i propis namaza u dematu (57)
4. Jbn-Mabed el-Esdi kae da je Allahov Poslanik ~
vidio jednog ol.?jeka koji klanja sam u safu, pa mu je
naredio da ponovi namaz. "119
Eihul-islam lbn-Kajjim kae: "Namaz ovog ashaba
je neispravan samo zbog toga to se .. izdvoio sam u
saffu iako je prisustvovao dematu. Sta je onda sa
onim koji apsolutno ne dolazi u demat ve klanja u
svojoj kui?! Njegov namaz je bez dvojbe neispravniji
od namaza onoga koji klanja samostalno u saffu. "120
Diskusija o argumentima ove skupine
Prvi dokaz ovih ue,Yaka je hadis Ibn-Abbasa u
kome Poslanik ~ negira ispravnost namaza onome koji
uje ezan ali se ne odazove, osim uz validano
opravda,Ye. U brojnim hadisima Poslanik ~ negira
qjerova,Ye onome ko ini tako i tako, ili ne ini to i
to. Meutim, ovim se negira samo potpunost a ne
119 Tirmizi, (230); Ebu-Oavud, (682); lbn-Made, (1013); Ahmed, (4/228);
Tahavi, (1 /394); lbn-Ebi-ejbe, (7/279); Tajalisi, (1201 ); lbn-Huzejme,
(3/30); Ibn-Sad, (5/551); lbn-Earabi u ccEI-muademun (985) i
Bejheki (3/105). Imam Ahmed, lshak b. Rahavejj, lbn-Huzejme, lbn-
Hibban, lbn-Kajjim, Busiri i ejh A/bani ovaj hadis smatraju
vjerodostojnim. Vidjeti: cclalamul-muvekkiim> (2/358); ccHukmu tarikis-
salah>> str. (95); ccEI-evsat)) (4/184); ccMisbahuz-zudaden (1 /339);
ccEd-dirajen str. (171) od lbn-Hadera; ccTuhfetul-ahvezi)) (2/21) i
cclrvalul-galil)) (2/323-329). Imam Tirmizi i Nevevi ocijenili su ga
dobrim. Vidjeti: ccEI-medmua>> (4/298).
120
Vidjeti: ccHukmu tarikis-salahn str. (95).
(58) Odlike i propis namaza u dematu
osnova. Tako i ovaj hadis negira nagradu demata, ali
ne ispravnost i nagradu pojedinanih namaza. Dokaz
tome je hadis koji prenosi Ibn-Omer u kome Poslanik
j$ kae da je namaz demata bolji od pojedinanog
namaza za dvadeset sedam puta. Iz hadisa
zakljuujemo da pojedinani namazi imaju svoju
vrijednost, jer da su neispravni, bili bi i bezvrijedni.
Prema tome, ovaj hadis je neophodno razumjeti u
s0etlu drugih, takoer, vjerodostojnih hadisa.
Drugi dokaz ove skupine je hadis Ebu -Hurfjre u
kome stoji da je Poslanik j$ htio popaliti kue onima
koji izostaju iz demata. Ovaj hadis, bez dvojbe ukazuje
na obavezu namaza u dematu. U protivnom Poslanik
ii ne bi ih poelio kazniti. 121 Meutim, ne ukazuje da
je namaz pojedinanih klanjaa bezvrijedan, a hadis
koji prenosi Ibn-Omer potvruje njegovu vrijednost, ali
dvadeset sedam puta manju od vrijednosti kolektivnog
namaza.
Treidokaz ove skupine je hadis Ibn -Ummi-
Mektuma kome Poslanik ~ nije dozvolio da kla,.Ya u
svojoj kui. Ovaj hadis moemo razumjeti i odgovoriti
na ,.Yega kao na prethodni hadis koga prenosi Ebu-
Hurfjre.
121 Vidjeti: ((erhu rijadis-salihim> (3/252) od lbn-Usejmina.
Odlike i propis namaza u dematu (59)
etvrti dokaz je hadis lbn-Mabeda u kome se
navodi da je Poslanik ;i naredio jednom ashabu da
ponovi namaz nakon to je sam klanjao u safu.
Meutim, postoji razlika izmeu ovjeka koji klanja u
svojoj kui i onoga koji kla,.Ya u damiji i ne dri se
propisa i normi vezanih za namaz u dematu. Tako,
ova analogija nije validan argument u ovom sluaju.
ene nisu obavezne klanjati u dematu po
konsenzusu islamskih uenjaka. Meutim, kada bi ena
dola u demat i klanjala sa.m a iza enskih safova,
njen namaz bi bio pokvaren, kako tvrdi kadija Ebu-Jala
i fjhul-islam lbn-Kajjim.122 Shodno ovom razumijevanju
trebali bismo kazati da je ena, takoer, obavezna
klanjati u dematu. Ako se kae da postoje drugi
dokazi koji ukazuju da ena nije obavezana namazom
u damiji, kazaemo da, takoer, postoje drugi dokazi
koji aludiraju na ispravnost namaza mimo demata.
etvrto milje,Ye
Namaz u dematu je obligatna dunost svakog
obaveznika, ali nije uvjet njegove ispravnosti. Dakle,
ako bi o0ek klanjao propisane namaze u svojoj kui,
bio bi grijean zbog nedolaska u demat, tvrde ovi
122 Vidjeti: ((lafamu/-muvekkim> (2/40-41); ((Hukmu tarikis-salah str. (96-
97) i EI-furuku-eraijje)) str. (165-166).
 (60)
Odlik e i propis namaza u dematu
ueryaci. Meutim, ryegovi namazi su ispravni
nagraen za njih. J23
Ovo miljerye su odabrali: Ata, El-Evzai, Ebu-Sevr,
Imam Ahmed (po odabranoj verziji), lbn-Huzeyme, !bn-
Munzir, lbn-Kudame, neki hanefijski i afijski pravnici i
veina uenjaka hanbelijske pravne kole.124 Od
savremenih uenjaka zastupaJu ga eyh Albani i fbn-
Useymin. J25
Hafiz !raki kae: "Veina ueryaka koji smatraju
namaz u dematu obligatnom dunou ne tretiraJu ga
ut.?jetom za ispravnost namaza."126
Ovqj stav se zasniva na narednim argumentima:
l. Uzvieni Allah ~ kae: "Namaz obavljqjte i zekat
dajte i skupa sa onima koji namaz obavljqju i vi
obavljqjte."127
Uzvieni Allah u ovom ajetu nareuje obavljarye
namaza i davarye zekata. Zatim, Allah ~ pojaava ovu
123
Vidjeti: <<Fethul-bari)> (6/20) od lbn-Redeba.
124 v,d E
1 ~e~1: 1-Evsa()) (4/132-138); <<Mealimus-sunnen)) (1 /138}; <<EI-
m~~zmuan (4/163), EI-mugni)) (2/4); ccEI-Minhad)) (6/126); Hukmu
tarikls-sa!ah>> str. (101}; ((Nej/ul evtam (3/123);
(1 /303} 1 <<E-erhul-mumtian (4/207).
125 v,d . .
~ ~e~: <CTemamul-mmne)) str. (277) i ccE-erhul-mumtia)) (4/207).
126
Vidjeti: <<Tarhut-tesrib>> (2/262).
Pnjevod znaenja Kur'ana, EI-Bekare, (43).
127
(61)
Od like i prop is namaza u dema tu
L bie drugom naredbom, a to je obavljarye namaza sa
vjernicima, lj. u dematu. 128
Hafiz lbn-Kesir kae: "Mnogi islamski ueryaci su
ovim ajetom dokazivali obavezu namaza u dematu. " 129
2. Allah ~
kae: "Kada bude meu f1iima i htjedne s
,Yim.a namaz obaviti, neka jedni s tobom namaz
obavfjqju i neka svoje on4je cbe; i dok budete namaz
obavljali, neka drugi budu iza vas, a potom neka dodu
oni koji jo nisu namaz obavili, neka ga s tobom
obave i neka on4je svoje cbe i oprezni budu1" 130
Imam Abdur-Rahman es-Sadi kae: "Ovaj ajet
ukazuje na obavezu namaza u dematu sa dvije strane.
Prvo, ako je Uzvieni Allah propisao namaz u dematu
u ovako tekim momentima, na bojnom polju kada se
strahz.ge od neprijatelja, pa objektivnije je da u vremenu
mira i bezbj ednosti bude obavezan. Drugo, kada se
klarya na.m az u strahu (salatul-havf), ostavljaJu se
sastavni dijelovi namaza i ine se stvari koje u
normalnim okolnostima kvare namaz. Sue se ovo ini
<cSahihut-tegrib
1
28 Uporediti ((Hukmu tarikis-salah>> str. (89).
129 Vidjeti: <<Tefsirui-Kur'anii-Azim)) (1 /88); ((Et-teshilu li ulumit-Tenzitn
(1 /82) od imama Gamatija i <<Tejsirui-Kerimir-Rahman)) str. (55).
30 Prijevod znaenja Kur'ana, En-Nisa, (102).
1
(62) Odlike i propis namaza u dematu --- Odlike i propis namaza u dematu (63)

zbog demata, to jasno ukazuje na njegovu u komentaru ovog hadisa imam El-Hattabi kae:
obavezu. " 131 "Ovaj hadis je dokaz da je demat . obavezan. ~
rotivnom slijepci i slabi poput lbn-Ummt-Mektuma bLlL
3. Ebu-Hunjre kae da je Allahov Poslanik rekao: ~
p l k' uJ36
bi najprei za o a tcu.
"Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, htio sam
narediti da se prikupi grarye, potom da se proui ezan 5. Ibn-Omer prenosi da je Allahov Poslanik ~ rekao:
i da naredim nekome da predvodi na.maz, zatim da "Kolektivni namaz je bolji od pojedinanog za dvadeset
odem popaliti njihove kue. Tako mi Allaha, da zna sedam puta. uJ37
neko od njih da e nai dvije velike kosti i malo 6. Prethodni hadis koji prenosi Ebu-Musa u kom~
mesa, doao bi na jaciju-namaz. "132 Poslanik ;i kae: "Najvredniji je namaz onoga koJL
U komentaru citiranog hadisa hafiz lbn-Hader kae: najvie pjeai do damije, a ko eka n~maz .u
"Spoljanje znaenje hadisa aludira da je namaz u dematu ima veu nagradu od onoga koJL klarya
138 11
dematu obligatna dunost svakog obaveznika. (J samostalno, potom zaspe.
protivnom ne bi im se prijetilo ovakvom kaznom. "133 Diskusija o argumentima ove skupine
4. Ovi uenjaci, takoer,
koriste prethodni hadis /bn- Citirani ajeti kojim dokazuje ova skupina uenjaka
Ummi-Mektuma kome Poslanik ~ nije olakao da jasno ukazuju na obavezu namaza u dematu. ~oli s.u
klanja u svojoj kui iako je bio slijepJ34 u imperativnoj formi koja rezultira ~bave:o~ LZvrerya
Imam lbn-Kudame kae: ''Ako slijepac koji nema tog ina po mieljenju veine islamskLh uceryaka.
vodia mora klanjati u dematu, drugi su prei dolaziti Takoer, hadisi Ebu-Hurejre i /bn-Ummi-Mekt~ma
u demat. " 135
potvruju
. ovu ob avezu. Sho dno ovim argumentLma
.
moe se kazati da je demat uvjet za Lspravnos.~
131 Vidjeti: ((Tejsirui-Kerimir-Rahman)) str. (286) ((Temamul-minne>> str. namaza. Meutim, ako se uzme u obzir hadis kq]L
(276-277).
132 Buhari, (644) i Muslim, (651).
133 Vidjeti: ((Fethul-bari)) (2/125-126). 136 Vidjeti: Mealimus-sunem> (1 /1 38).
134 Muslim, (653). 137 Buhari, (645) i Muslim, (650).
135 Vidjeti: ((EI-mugni)) (2/4) i ((erhut-Tibi alel-mikah)) (3/25). 138 Buhari, (651) i Muslim, (662).
(64) Odlike i p rop is namaza u dematu (65)
Odlike i prop is namaza u dematu

prenosi Ibn-Omer da je namaz u dematu bolji od

pojedinanog namaza za dvadeset i sedam puta i hadis
koji prenosi Ebu-Musa da onome ko klanja u dematu
pripada vea nagrada nego onome koji klanja
samostalno, pa zaspe, vicljeemo da demat nije ul.!jet
za ispravnost namaza, jer je Poslanik ~ ukazao na
odliku pojedinanih namaza, a Allah ~ najbolje zna.

Prioritetnye milje,Ye

Nakon spomenutih miljenja i saete diskusije o

argumentima svake skupine, smatram, a Allah naJbolje Pog/au{je lli
zna, da je etvrto miljenje zasnovano na najjaim
dokazima. Ovo miljenje, ustvari, usaglaava dokaze
dviju skupina; prve koja kae da je namaz u dematu Neki pravni propisi
pritvreni sunnet i druge koja kae da je ul.!jet za
ispravnost namaza. Svaka od njih je prihvatila jednu a
vezani za demat
zapostavila drugu skupinu dokaza. Dakle, uenjaci koji
kau da namaz u dematu pored obaveze, nije ul.!jet za
njegovu ispravnost, uzeli su u obzir sve dokaze, 139
budui da je pree pomiriti dva dokaza nego
zapostavili jedan od njih.I40

oo o
1
39 Vidjeti: ccFethul-bari)) (6/20) od hafiza lbn-Redeba.
140 Vidjeti: c<Tehzibus-sunen)) (1 /77) od lbn-Kajjima.

{66)
Odlike i propis namaza u dematu Odlike i propis namaza u dematu (67)
-
Neki pravni propisi vezani
za demat

1. Kada muktedije ustaju na namaz?

Islamski uenjaci po ovom pita,Yu imaju vie

miljenja.
Jedni kau da e ustati kad muezzin pone sa
ikametom.
Drugi kau da e ustati dok ui "kad kametis-
salatu."
Trei kau dok ui "hajje alel-felah."
etvrti tvrde da nee ustajati sve dok se ne pojavi
imam ako je prisutan.141
Ovo zadnje miljenje zasniva se na hadisu koji
prenosi Ebu-Katade u kome Poslanik ~ kae: "Kada se
proui ikamet ne ustajte dok me ne vidite. "142

141 Vidjeti:EI-evsat)> (4/166-168) od lbn-Munzira; ((erhu Sal1ihii-Buhari

(2/264-265) od lbn-Battata; <<Bidajetut-mudtehid)) (2/305) od tbn-
Ruda; ((EI-mugni (1 /538) od lbn-Kudame; ccEI-medmua )) (3/225)
od Nevevija; ccEI-insaf)) (2/38-39) od Merdav1ja; ccFethul-bari>> (5/415-
419) od lbn-Redeba; ((Fethul-bari)) (2/120) od lbn-Hadera;
((Umdetul-kari (5/153-154) od Ajnija i ccNejlul-evtam (3/234) od
evkanija.
142 Buhari, (638) i Muslim, (604).
(68) Odlike i propis namaza u dematu - Odlike i propis namaza u dematu (69)

Citirani hadis se odnosi na klanjae koji znaju da
je imam prisutan ali se nije pojavio, pa bi bilo
naporno ekati imama stojei. 143
Prenosi se da je Alija b. Ebi -Talib jedne prilike
iziao na namaz neposredno nakon ikameta i zatekao
ljude da stoje, pa ih je ukorio, rekavi: "ta vam je pa
stojite podignutih glava?f"144
Zubf;jr b. Adi je pitao Ibrahima en-Nehaija da Li e
muktedije ekati izlazak imama (nakon ikameta) stojei
ili sjedei? "Naravno sjedei, "-rekao je.145
Imam lbn-Munzir kae: "Ako se imam nalazi u
damiji muktedije e ustati kada ustane imam. Ako
imam nije prisutan u damiji ustae kada ga vide. "146
Meutim, ako se imam pojavi prije uenja ikameta,
tada muktedije mogu ustati na namaz tokom ikameta,
kada ele, jer nema validnog dokaza koji precizira
odreeno vrijeme.147
Prenosi se od Enesa b. Malika da je ustqjao na
namaz kada muezzin k aze: " "kad kamett's-salah. " 148
Slino se prenosi od Ibn-Omera, ali sa slabim lancem
prenosilaca. 149
2. Koliki je vremenski period izmeu ezana. i ikameta?
Zejd b. Sabit kae: "Sehurili smo sa Poslanikom ;1,
potom smo klanjali." Enes b. Malik ga upita: "Koliko
je bilo izmeu sehura i namaza?" "(J duini uef!ia
50
pedeset ili ezdeset ajeta, "-odgovorio je.l
(J komentaru citiranog hadisa hafiz lbn-Hader kae:
"Uenje ajeta srednje duine, ni dugih ni suvie kratkih,
' . t "151
uenje niti brzo niti suvie sporo, vec tzme u oga.
Dakle, od pojave zore 152 do sabah-namaza bio je
vremenski period u trajanju od pedeset ajeta, tj. izmeu
dvadeset i trideset minuta po savremenim mjerilima.
Citirani hadis je vezan samo za sabah -namaz. to
se tie drugih propisanih namaza ovaj vremenski period

148 lbn-Munzir u ((EI-evsatu)) (4/166). .

1
~. Vidjeti: erhu Sahihii-Buhari)) (2/264) od lbn-Battala i ((Umdetul-kari)) 149 Abdur-Rezzak, (1 /506). U lancu prenosilaca ove predaje ima lb~a~'fr!
(5/153). b. Muhammed ei-Eslemi koji je potpuno nepouzdan. VidJeti:
144 Abdur-Rezzak, (1/504); /bn-Ebi-ejbe, (1/356) i Ibn-Sad u Et-
(( Takribut-tehzib>> (1 /57).
tabekat)) (6/128) sa dobrim lancem prenosilaca. 150 Buhari, (575) i (1921) i Muslim, (1097).
145 Abdur-Rezzak, (1 /505) sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
151 Vidjeti: ((Fethul-barin (4/138).
146 Vidjeti: ((E!-evsat)> (4/168) i <<Fethul-bari)) (2/120). e u zadn~;1m momentima noi,
152 Allahov Vjerovjesnik li sehuno 1 ~
147 Vidjeti: Bidajetul-mudtehid)) (2/306). neposredno pred svitanje zore.
 (70)
Odlike i propis namaza u dematu
-
procjeryuju stanovnici jednog rryesta, shodno ryihovim
w-?jetima. Svakako, neophodno je nakon ezana uzeti u
obzir period za uzimanje abdesta, klaryanje sunneta,
odlazak u damiju,l 53 klaryarye tehijjetul-mesdida i
~rijeme za dovu izmeu ezana i ikameta. Meutim, nije
LSpravno suvie zakasniti sa namazom, jer je ncybolji
namaz koji se klarya u prvom vremenu.
U jednom slabom hadisu stoji da je Allahov
Poslanik ~ rekao muezzinu: "Ostavi izmeu ezana i
~kamet~ vremena da u miru dovri obrok onaj koji
Jede, L da se moe u miru abdestiti onaj koji ima
porebu za abdestom. "154
3. Da li veliki grjenik moe predvoditi demat?
Nuna je obaveza muslimanima da dunost imama
~ovjere samo bogobojaznim osobama, koje imaju
Lspravno 0erovarye (akaid), jer imam po~eduje veoma
153
Misli se na odlazak onih koji su duni odazvati se na ezan. Ko bi
uo prodorni glas muezzina sa minare ili drugog uzvienog mjesta
u danu ka~a nema buke, vjetra, kie ili snijega, duan je odazvati
se na poz1v. Ovo su kriteriji po kojima je Poslanik :i obavezao
ashabe na demat, pa je neophodno uzeti ih u obzir
154
Ti~mi~i,. (195); Ahmed, (5/143) i Ibn-Adi u <<El-kami/un .(6/451}. Imam
Tlrm~z1, ~e~e~i, Zejlei, Hejsemi i Aska/ani ovaj hadis smatraju
sla~lm. V1djeti: ((EI-medmean (2/4); ((Nasbur-raje)) (1 /275); ((Fethul-
barl)). (2/106); Tuhvetul-ahvezi)) (1/519}; ((0aifu Sunenit-Tirmizi)) str
(36) 1 ((INaul-galil)) (1 /243-246).
(71)
Odlike i propis namaza u dematu
znaajnu ulogu u jednom drutvu: predvodi muslimane
u najznaajnijem, praktinom obredu, pouava ih
vjerskim propLStma, izdaje im pravna rjeenja po
odreenim vjerskim pitanjima itd. Stoga je nuno da
imam bude bogobojazan, uen, pronicljiv, snalaljiv,
mudar ovjek, da posjeduje vrhunski kodeks islamskog
ponaanja, kako bi mogao na adekvatan nain obaviti
povjerenu dunost.
Imam Ahmed kae: "Pravo i obaveza muslimana je
da ih predvode najbogobojazniji i najueniji od ,.Yih. U
jednom hadisu stoji: ,Nee uspjeti narod koga predvodi
o0ek, a meu njima ima bolji od ,.Yega. "'155
U drugom, takoer, slabom hadisu stoji: "Ako elite
da vai namazi budu primljeni neka vas predvode
meu vama najbolji, jer su oni izaslanici izmeu vas i
vaeg Gospodara. "156
155 Vidjeti: ((Risaletus-salah>> str. (25-26) od imama Ahmeda. Citirani
hadis biljei Taberani u ((EI-evsatu>> (5/29); Ukajli u <<Ed-duafa>>
(4/355) i Oejlemi u Mesnedul-firevsun (3/599) sa slabim lancem
prenosilaca. Vidjeti: Medmeuz-zevaid>> (2/64) i ((Es-silsiletud-daifen
(3/609-610).
156 Hakim, (3/223); lbn-Ebi-Asim u ((EI-ahadu vel-mesani>> (1 /22~);.
Taberani, (20/328) i Oarekutni (2/74). Imam Oarekutni, Bejhekl l
Zejlei ovaj hadis .smatraju slabim. Vidjeti: Es-sunenul-kubran (3/9~);
Nasbur-raje)) (2/26); ((Tenkihut-tahkik>> (1 /255) od imama ZehebJja;
((Tevilu muhtelifil-hadis)) str. (104) od lbn-Kutejbe i ((Es-silsiletud-
daife)) (4/302-305).
 (72)
Odlike i propis namaza u dematu
Islamski ue,Yaci se spore da li veliki gdenik i
prestupnik moe predvoditi muslimane u namazu.
Neki islamski pravnici u ovom sluaju prave razliku
izmeu malih i velikih grijeha. Meutim, prioritetnije
miljenje je da vrijedi namaz iza gdenika sue dok se
smatra pripadnikom islama. J57 Ovo milje,Ye zastupa
veina uenjaka ehlus-sunnetskog pravnog usmjerenja. J58
Imam Tahaui u svojoj poslanici kae: "Klanjamo za
svakim muslimanom, pokornikom i nepokornikom i
kla,Yamo takvima denazu. "J59
Ebu-Zerr kae da mu je Allahov Poslanik ~ rekao:
"Kako e postupiti ako imami jednoga dana budu
odgaali namaz mimo ,Yegouog vremena?" "ta mi
sal.ljet,_ye, o Allahov Poslanie?"-upitao je. Vjerovjesnik
~ mu ree: "Kla,Yaj namaz u njegovom vremenu, a
potom ako stigne klanjaj s njim.a u dematu, pie ti
se dobrovoljni namaz. "160
157
Vidjeti: <<Bedaeus-sanaia)) (1/386-387); <<Fethul-bari)) (6/191-193) od
lbn-Redba; EI-bejanu vet-tahsil)) (1 /443-444); <<erhul-akidetit-
Tahavijje)) (2/532); ((Fejdul-kadi()) (4/258); <<Nejlul-evta()) (2/24-25);
ccEI-fetavas-Sadijje)) str. (126) i ccE-erhul-mumtia)) (4/304-308).
158
Vidjeti: EI-medmua)) (4/222) od imama Nevevija.
159
Vidjeti: ccEI-akidetut-TahavJjje)) str. (67) sa korisnim opaskama ejha
Albanija.
160 M 1 ~ .
us 1m, ,648); Nesa1, (858); Ebu-Oavud, (431); Ahmed, (5/168) i
lbn-Huzejme, (3/68).
(73)
Odlike i propis namaza u dematu
Citirani hadis ukazuje da je primljen namaz iza
velikih gdenika koji ne kla,Yaju namaze u njihovom
propisanom vremenu, 161 to se dakako smatra najveim
grijehom nakon nevjerstva.
U drugom hadisu koga prenosi Ebu-Hurejre Allahov
Poslanik ;i kae: "Predvodie vas (imami), pa ako
budu ispravno obavljali namaz biete sui nagraeni. U
suprotnom imaete nagrad u a om. kaznu. 162
11
Imam Buhari prenosi da je Ibn-Omer kla,Yao iza
El-Haddada. 163
U komentaru ove predaje imam Ibn -Usejmin kae:
"Ibn-Omer je jedan od ashaba koji je najustrajnije
slijedio Sunnet Poslanika ~~ 164 a El-Haddad 165 je bio
od najgorih Allahouih stuore,Ya. "166
161 Vidjeti: c<erhu Suneni-lbni-Made)) (5/1665) od imama A/auddina
Magla taja.
162 Buhari, (694); Ahmed, (2/355); Tammam u ((EI-fevaid)) (Er-rev~ul-
bessam, 1/319); lbn-Hibban, (3/322); Bejheki, (3/126) i Begav1 u
((erhus-sunne)) (3/405).
163 Buhari, (1660); Malik, (922); lbn-Ebi-ejbe, (2/154) i Bejheki u Es-
sunenus-sugra)) (1 /177). .
164 Vidjeti: ccTakribut-tehzib)) (1 /41 O); Tenvirul-havalik)) (3/123) od 1mama
Sujutija i ((erhuz-Zurkani alei-Muvetta)) (1 /71 ). . .. .
165 EI-Haddad b. Jusuf es-sekafi, poznati vladar silmk kOJI Je po zlu
spominjao ashabe Allahovog Poslanika l\1, nepravedno prolijevao krv
i inio nered po Zemlji. On je ubio poznatog ashaba, Ebu-Bekrova
unuka, Abdullaha b. Zubejra. Neki povjesni izvori navode da ga=
(74) (75)
Odlike i propis namaza u dematu Odlike i propis namaza u dematu

Prenosi se da je ovaj oholnik kasnio sa obavljanjem svakim pokornim i nepokornim muslimanom! Kla'liajte
dume-namaza, mimo njenog vremena. l 67 denazu svakom pokornom i nepokornom muslimanu!
Borite se zajedno sa svakim pokornim i nepokornim
Imam Ahmed je pitan dali je ispravna duma i
bajram-namaz iza velikih grijenika? Rekao je: muslimanom/" 171
"Jeste. " 168 Meutim, vjerodostojnost citira nog hadisa je sporna.
Slabim su ga ocijenili: Imam Ahmed, Ukajli, Darekutni,
Takoer,
zdrava logika potvruje ovo miljenje.
Bejheki, lbn-Devzi, Nevevi, Zehebi, lbn-Mullekin,
Svako onaj cyL Je namaz ispravan ponaosob moe
Askalani, Sehavi, Sujuti, Menavi, Adluni, evkani,
predvoditi demat, a namaz velikog gljenika je po
miljenju uenjaka ehlus-sunneta, ispravan169 ako ga Albani i drugi.
obavi na propisani nain sa iskrenom namjerom. 170 Takoer, nije vjerodostojna predaja koju biljei
Harbun el-Kermani od Ibn-Abbasa da je rekao: "Drae
Mnogi ue,.Yaci ovaj stav potkrepljuju hadisom u
mi je klanjati iza krepalog magarca, nego iza
kome stoji da je Poslanik ~ rekao: "Klanjajte za
kaderije. " 172
U vezi s ovim pravnim pitanjem postoje i brojni
=je izmasakrirao, potom razapeo u Mekki. Vidjeti: ccEI-ahadu vel- 173
mesanin (1/415); ((Sijeru ealamin-nubelan (5/44); Tehzibu/-kemal)) drugi nevjerodostojni hadisi.
(14/509-511) i ccFethul-bari>> (13/1 95). Meutim, pored ispravnosti namaza, islamski
166 Vidjeti: E-erhul-mumtia)) (4/306-307).
167 Abdur-Rezzak, (2/386). Hafiz Aska/ani je ovu predaju ocijenio
uenjaci su sloni da je pokueno kla,.Yati iza velikih
vjerodostojnom. Vidjeti: ccFethul-barin (2/14) i (3/512). gljenika. 174
168 Vidjeti: ((Es-sunne)) (1/77) od imama Halla/a.
169 Vidjeti: ((0uafaui-Ukajli)) (3/90); Es-sunenu/-kubra)) (4/19); Et-tahkik)> 171 Ebu-Davud, (594) i (2533); Oej/emi, (2/384) i Darekutni, (1750). Ovo
(1/479); Hulasatul-ahkam>> (2/992}; ((Tenkihut-tahkik)) (1/255-256); je Oarekutnijeva verzija hadisa. .
Nasbur-rajen (2/26); ((Fethul-bari>> (6/188} od lbn-Redeba; 112 Vidjeti: Fethu/-bari)) (6/1 90) od /bn-Redeba. Kaderije su zabludjela
Hulasatu bedril-munin> (1 /192); Et-telhisul-habin> (2/536); EI- muslimanska sekta. .. . . 1
mekasidul-hasene)) str. (429); ((Fejdu/-kadin> (4/258); ((Keful-hafan 173 Vidjeti:Tenkihut-tahkik>> (1 /254-257) od imama ZehebJja ' ccTenkJhu-
(3/37); ccNejlul-evtam (3/163); ccDaiful-damia)) str. (509) i Tenkihul- ke/am)) str. (245-249). N 1
kelamn str. (245-248). 174 Vidjeti: ((EI-medmua)) (4/222); ((Medmuatul-fetavan (23/358); ej1u-
170 Vidjeti: ((Nejlul-evtam (2/25) i ((E-erhul-mumtian (4/307). evtan> (3/164) i ((Fikhus-sunne)) (1/178).
 (76) Odlike i propis namaza u dematu
Takoer,
obaveza svih vjernika je da preziru imama
grjenika zbog grijeha koje ini, to, svakako, moe
izazvati negativne posljedice po njega. Ebu-Umame
prenosi da je Allahov Poslanik ~ rekao: "Namaz trojice
ne prelazi iznad njihovih uiju: namaz roba koji se
odmetne od svoga vlasnika dok se ne vrati, namaz
ene ako ,Yen mu zanoi srdit na ,Yu i namaz imama
koga mrze ljudi koje predvodi. "175
U drugoj verziji ovoga hadisa stoji da Allah ~ nee
primiti namaz onoga koji predvodi demat a oni ga
mrze.176 Meutim, ovqj hadis, u ovome kontekstu, nije
l.?jerodostojan. 177
175 Tirmizi, (360). Imam Tirmizi, Nevevi, Mag/ataj, /raki, Busiri, Sujuti,
evkani i A/bani ovaj hadis su ocijenili dobrim. ejh Mmed akir
ga smatra vjerodostojnim. Vidjeti: Hulasatul-ahkamn (2/703-704);
erhu Suneni lbni-Maden (5/1612); ccEI-mugni)) (EI-ihja 1/234);
((lthaful-hajeretil-mehere)) (2/242) od imama Busirija; Fejdul-kadif))
(3/393); ((Nejlul-evtam (3/177); Sahihul-damia (1/586) i EI-
mikah)) (1 /350).
17
6 lbn-Made, (970); lbn-Hibban, (3/126) i Taberani, (11 /449). Imam
Busiri je ovaj hadis ocijenio ispravnim, a imam Sujuti i ejh Arnaut
dobrim. Vidjeti: ((Misbahuz-zudade)) (1 /119); <cFejdu/-kadif)) (3/399)
i opaske uajba Arnauta na EI-ihsann (5/53).
177
Imam afija, Nevevi, lbn-Redeb, A/bani i drugi ga smatraju slabim.
Vidjeti: ((Hulasatul-ahkamn (2/704); ((Fethul-bari)) (5/139); ((erhu
ile/it-Tirmizi)) (1 /296) od lbn-Redba; ((erhu Suneni lbni-Made>>
(5/1652); Fejdul-kadif)) str. (24); Gajetul-meram)) str. (125) i
((0aiful-damian str. (385).
Odlike i propis namaza u dematu (77)
Poznati ashab Amr b. Haris el-Mustalik kae:
"Govorilo se da n.qjtea kazna pripada dvome: eni
kada njen mu zanoi srdit na ,Yu i imamu koga mrze
ljudi koje predvodi. "178
Hafiz /raki tvrdi da se ova predaja, shodno hadiskoj
terminologiji, moe pripisati Poslaniku ;i.179
Dakle, ako ljudi preziru imama zbog odredenih
nesuglasica, ili zbog ,Yegovog grijeenja, ili nepotpunog
obavljanja namaza, ili zbog njegovog osporavanja
napretka demata i sl., nije ispravno da ih predvodi u
namazu zbog citiranih hadisa. Meutim, ako preziru
imama iz razloga to dosljedno praktikuje Sunnet, to
ih poziva na dobro i odvraa od zla i sl., tada se
navedeni hadisi ne odnose na njega. 180
Imam El-Hattabi kae: "Ova prijetnja se odnosi na
imama koji nije zasluan ove dunosti. Meutim, ako
ispunjava neophodne uvjete, a ovi ga i dalje (bez
razloga) preziru, tada oni zasluuju ukor a ne
zmam. 181
11
178 Tirmizi, (359). ejh A/bani je ovu predaju ocijenio dobrom. Vidjeti:
((Sahihu Sunenit-Tirmizi)) (1 /209).
179 Vidjeti: Tuhfetul-ahvezi)) (2/303).
180 Vidjeti: EI-imametu fis-sa/ah)) str. (51) od dr. Seida Kahtanija.
181 Vidjeti: ((Mealimus-sunenn (1 /146).
(78) Odlike i propis namaza u dematu
4. Da li ena. moe predvoditi demat ena.?
Veinaislamskih uenjaka smatra da ena ne moe
predvoditi mukarce u namazu, te da takav namaz nije
validan. J82
Meutim, vei
spor se vodi da li ena moe
predvoditi ene u namazu. J83
U hadiskim zbirkama nalazimo nekoliko predaja
koje ukazuju da je imamet ena bio poznat prvim
generacijama.
Kae R~ta el-Hanifijje: '/\ia nas je predvodila u
namazu i stala je izmeu nas. " J84
182 Vidjeti: ccEI-ummn (1 /164); ecEl-muhalla>> (4/21 9); ccEI-ihtijar ti tali/il-
muhtam (1/80); EI-medmuan (4/223); ((EI-bahrur-raikn (1 /372); ccEI-
fikhu alel-mezahibil-erbean (1/409) i ccFetava islamijjen (1/229). lbn-
Hazm u ccMeratibul-idman str. (51) navodi konsenzus uenjaka po
ovom pitanju. Meutim, poznato je da su Ebu-Sevr, Muzeni i Taberi
dozvolili da ena predvodi ljude u namazu. Vidjeti: ccEI-medmuan
(4/223). Takoer neki hanbelijski pravnici dozvoljavaju da ena
predvodi ljude na terav1ji i drugim dobrovoljnim namazima. Vidjeti:
ccEI-ahkamn (1 /393) od dr. M meda Omerija.
183 Vidjeti: ((EI-mudevenetul-kubra)) (1 /84); ccEI-musannefn (1 /430-431) od
lbn-Ebi-ejbe; ccEI-evsat)) (4/226-228); ccEI-muhallan (3/128); ccEI-
mugni)> (2/36-37) od lbn-Kudame; ccEI-medmua)) (4/199); ccEI-fikhu
alel-mezahibil-erbean (1 /409) i ccE-erhul-mumtian (4/1 98-200).
184
Abdur-Rezzak, (3/141); lbn-Ebi-ejbe, (1/430); lbn-Munzir, (4/227);
Darekutni, (1492); Hakim, (1/203-204) i Bejheki, (3/131) sa dobrim
lancem prenosilaca. Imam Nevevi i lbn-Mulekkin ovu predaju =
Odlike i propis namaza u dematu (79)
Prenosi se da je Hud~retu Bintu-Husajn rekla:
"Predvodila nas je Ummu-Seleme u namazu i stajala je
izmeu nas (u safu)"J 85
Navodi se da je Allahov Poslanik tJ.t naredio Ummu-
Vereka da predvodi demat (ena) u svojoj kui. J86
U komentaru citiranog hadisa imam Ebu -Tajjib
Abadi kae: "Ovi hadisi ukazuju da ena koja predvodi
demat ena staje u saff a ne ispred njih. "J 87
=smatraju vjerodostojnom. Vidjeti: ccHulasatul-ahkam>> (2/679-680);
ccEI-medmuan (4/1 99); ccHulasatu bedril-munin> (1 /198); ccNasbur-
raje)) (2/30-31); ((ft-telhisul-habim (2/546-547) i ccEd-dirajen str. (169)
od lbn-Hadera.
185 Abdur-Rezzak, (3/140); afija u ccEI-musnedu)) str. (53-54); lbn-Ebi-
ejbe, (1/430); lbn-Munzir, (4/227); Darekutni, (1493); Bejheki,
(3/131); Musedded u ((EI-musnedu)) (lthaful-hajeretil-mehere, 2/247 i
El-metalibul-alije, 2/264) sa takoer dobrim lancem prenosilaca.
Imam Nevevi i lbn-Mulekkin ovu predaju smatraju vjerodostojnom.
Vidjeti: ((Hulasatul-ahkam)) (2/680); ccEI-medmua)) (4/199); ccHulasatu
bedril-munif)) (1 /1 98); ccNasbur-raje)) (2/30-31) i ccEt-telhisu/-habif))
(2/546-547).
186 Ebu-Oavud, (592); Mmed, (6/405); lbn-Huzejme, (3/89); lbn-Munzir,
(4/226); Darekutni, (1491) i Hakim, (1/203). U lancu prenosilaca
ove predaje ima ena koja se zove Lejla Bintu-Malik, koja ima
anonimnu biografiju. Vidjeti: ccTakribut-tehzib>> (2/540) i ccMuhtesaru
Suneni Ebi-Davudn (2/307) od hafiza Munzirija. ejh A/bani je ovu
predaju ocijenio dobrom. Vidjeti: ccSahihu Suneni Ebi-Oavudn
(1 /177).
187 Vidjeti: c(Avnul-mabud)) (2/212).
(80) Odlike i propis namaza u dematu
Poznati hanbelijski pravnik lbn-Kudame kae: "Kada
ena predvodi demat ena staje s ryima u sa{ po
konsenzusu uenjaka koji dozvoljavaju imamet ene. "188
lkrime kae da je Ibn-Abbas rekao: "Ako ena predvodi
demat stae s njima u saf "189
Bitno je naznaiti da e ena koja predvodi demat
uiti naglas na tzv. nonim namazima, osim ako je
uju mukarci tada e uiti priguenim tonom190 zbog
eventualne smutrye koju moe izazvati uei Kur'an
uljepanim glasom, a Allah ~ najbolje zna.
5. Kako stoje dvojica kada. kiarycyu u dernatu?
Islamski uenjaci po ovom pravnom pitanju imaju
podijeljena miljenja. Veina pravnika smatra da e
muktedija stati na desnu stranu imama. Potom se isti
razilaze da li e stati paralelno sa imamom ili iza
ryega.191
Ibn-Abbas je rekao: "Boravio sam kod tetke
Mejmune (ene Poslanika :i). Allahov Vjerol{jesnik ~
klanjao je jaciju-namaz, potom je doao kui i klanjao
etiri rekata, potom je zaspao. Nakon toga je ustao (na
188 Vidjeti: EI-mugni)) (2/36).
189 Abdur-Rezzak, (3/140) sa nitavnim lancem prenosllaca.
190 Vidjeti: ((E/-medmua)) (3/355-356) i ((EI-insaf)) (2/57).
191 Vidjeti: ((Fethul-bari>> (2/190) od !bn-Haera.
Odlike i propis namaza u dematu (81)
nocm namaz) pa sam stao s njegove lijeve strane.
Poslanik ii tada me povue postavi na svoju desnu
stranu. "192
Na osnovu ovoga hadisa imam Buhari je u svome
"Sahihu" naslovio poglavlje: "Muktedija stoji paralelno
sa imamom s njegove desne strane ako su dvojica. "193
Hafiz lbn-Hader kae: "Iz spoljanjeg znaenja ovoga
hadisa zakljuuje se da je Ibn-Abbas stao paralelno sa
Poslanikom ~. "194
Prenosi se da je Abdullah b. Utbe uao kod Omera
b. el-Hattaba u podnevsko vrijeme dok je klanjao
dobrovoljni namaz. Abdullah je stao iza Omera elei s
njim klanjati. Omer ga povue naprijed i postavi ga
paralelno s njim s desne strane. 195
Nafia kae: "Stao sam iza Abdullaha b. Qmera dok
je kla,Yao jedan od namaza. Abdullah me uhvati za
ruku i povue dok nisam stao u ravninu ryegovih
stopala s ,Yegove desne strane. "196
192 Buhari, (697), Muslim, (763).
193 Vidjeti: ((Fethul-bari>> (6/179) od lbn-Redeba i erhu Sahihii-Buhari
(5/78) od Kermanija.
194 Vidjeti:
((Fethul-bari>> (2/190) od lbn-Hadera.
195 Malik, (360) i Abdur-Rezzak, (2/410) sa vjerodostojnim lancem
prenosilaca.
196 Malik, (360) sa ispravnim lancem prenosilaca.
 (82) Odlike i propis namaza u dematu Odlike i propis namaza u dematu (83)

lbn-Durejd je upitao Ataa: ''Ako klarya jedan sa
fmamom, kako e stati?" Ata ree: "Stae s imamove
desne c;trane." "Hoe li se izravnati s njim tako da ne
pretiu jedan drugog?" upita Durejd. "Da"-odgovori
Ata. lbn-Durejd ponovo upita: "Hoe Li se spojiti s
rijim tako da nema izmeu rijih praznine?" "Da, hoe,"
rekao je. 197
Ove predaje jasno ukazt4u da muktedija koji jedini
klanja uz imama staje s njegove desne strane,
paralelno s rljim. Nije nam poznato da je neko od
ashaba kazao i praktikovao suprotno ovome to se
prenosi od Omera i Ibn-Omera, a Allah ~ najbolje zna.
Ovim se zavrava ovo saeto eljelo kojim sam elio
podsjetiti svoju brau muslimane na vrijednosti i neke
propise kolektivnog namaza. Ispravno u njemu je od
Uzvienog Allaha ~. Ono to je pogreno od moje je
slabosti i molim Milostivog Gospodara ~ da mi
oprosti.
Moja posljednja dova je:
.~'... -'wl G. .J,4.ll, ~~ ui
"ENIL-HAMDU LIUAHI RABBIL-ALEMIN!"
''Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetoval"

i :. ;..;..
~

4.JI ~.J ~YI ~~ ~, 4 ~~l ~.J 1~

c.J;.lll f'~ ~J u~~ ~' ~.J ~' > \al .J ********
******
****
**
*
197
Abdur-Rezzak, (2/406) sa ispravnim lancem prenosilaca.
 (84) Odlike i propis namaza u dematu
Bibliografija
J. El-Kur'arwl-Xertm.
2. Aridatu/-ahuezi. Muhammed b. Abdullah b. Nebi (543). Beyrut (1415).
3. Aunul-mabud. Muhammed Ebu-Tajjib Abadi (----). Bejrut (1415).
4. Bedaeus-sanaia. Alauddin b. Mesud Kasani (587). Beyrut (1419).
5. Bezlul-medihud. Hali/ b. Ahmed Seharenfuri (1346). Kairo (1408).
6. Bidajetul-mudtehid. Muhammed b. Ahmed b. Ru!d Kurtubi (595). Beyrut (/416).
7. Bulugul-meram. Ahmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Beyrut (1418).
8. Dai[u/-damia. Nasiruddin Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Beyrut (1410).
9. Daifus-sunen Ebi-Dauud. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1419).
10. Dai{us-sunenit-Tirmizi. Nasiruddin Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1420).
11. Daifut-terglbit-terhlb. Naslruddin Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1421).
12. Dua{au/-Ukaj/1. Muhammed b. Omer Ukajli (322). Beyrut (1404).
13. Damiul-bejan. Muhammed b. Derir Taberi (310). Beyrut (1421). 56.
14. Damiut-Tirmizi. Muhammed b. Seurete Tirmizi (279). (tampa akir). (---). 57.
15. Damiut-Tirmizi (sa Et-tuh{e). Muhammed b. Seurete TIITTlizi (279). Bejrut (1415).
16. Ed..<firaje fi Lahridil-hicf4ie. Ahmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Bejrut (---). 59.
17. Ed..<furrul-mensur. Delaluddin Abdur-Rahman S4iuli (911). Bejrut (1421).
18. El-ahadu uel-mesani. Ahmed b. Amr b. Ebi-Asim ejbani (287). Rijad (1411).
19. El-ahkam. Ahmed b. Abdullah b. Muhammed Omeri. Kairo (1420).
20. El-akidetut-Tahauijje. Ahmed b. Muhammed Tahaui (321). Beyrut (1414).
21. El-bahrur-raik. Zeynu b. Ibrahim b. Muhammed (970). Beyrut (----).
22. El-beyanu uet-tahsi/. Ebu-Velid b. Ru!d Kurtubi (520). Beyrut (1404).
23. El-binaje ~erhul-hidaje. Bedruddin Mahmud Ajni (855). Bejrut (1420).
24. El-ehadisul-muhtareh. Muhammed b. Abdul-Vahid Makdisi (643). Mekka (1410).
25. El-eusat. Muhammed b. Ibrahim b. Munzir Neysaburi (318). Rijad (1414).
26. El-fekihu uel-mutefekkih. Ahmed b. Ali Hatib Bagdadi (462). Rijad (1421).
27. El-fikhu alel-mezahibil-erbea. Abdur-Rahman Dezeri. Beyrut (-).
28. El-[uruku!-~raijje. Ehu-Abdur-Rahman Ali b. Ismail Kadi. Kairo (1423).
29. El-hidaje ~erhu/-bidaje. Ali b. Ebi-Bekr Merg{jani (593). Beyrut (---).
30. El-iatisam. Ibrahim b. Musa Gamati atlbi (790). Behreyni (1420).
31. El-ibane. lbn-Battah Abdullah b. Muhammed Akberi (387). Beyrut (1422).
32. El-ihtijar li ta/ilil-muhtar. Abdullah b. Mahmud Musi/i (683). Beyrut (-----).
33. El-lmametu fis-sa/ah. Seid b. Ali b. Vehf Kahtani. Rijad (1421).
34. El-insa[. Alauddin b. Ali Merdaui (885). Bejrut (-----).
35. El-isabe. Ahmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Beyrut (1412).
36. El-istizkar. Jusuf b. Abdu/-Berr Endelusi (463). Dubai (1423).
37. El-kamilu {id..<fua[a. Abdullah b. Adi Durdani (365). Bejrut (1409). 80.
Odlike i propis namaza u dematu
38. El-kauaninul-fikhijje. Muhammed b. Ahmed. Ke/bi Gamati (741). Beyrut (-).
39. El-kifaje fi ilmir-riuaje. Ahmed b. Ali Hatib Bagdadi (462). Medina(---).
40. El-medmua erhul-muhezzeb. Jahja b. ere{ Dimeki Neueui (676). Beyrut (1415).
41. El-medmua ~erhul-muhezzeb. Jahja b. eref Dimeki Neueul (676). Beyrut (1417).
42. El-mekasidul-hasene. Muhammed b. Abdur-Rahman Sehaui (902). Beyrut (1405).
43. El-metalibu/-alije. Ahmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Mekka (1418).
44. El-minhad. Jahja b. ere{ Dlmeki Neueui (676). Bejrut (1415).
45. El-muademul-eusat. Ebu-Kaslm Taberani (360). Kairo (1415).
46. El-muademu/-kebir. Ebu-Kasim Taberani (360). Bagdad (1404).
47. El-muademus-sagir. Ebu-Kasim Taberani (360). Beyrut (---).
48. E/-mudeuenetul-kubra. Malik b. Enes Medini (179). Bejrut (--).
49. El-mudalesetu ue deuahirul-ilmi. Ahmed b. Meruan Dineueri (333). Beyrut (1421).
50. El-mufhim. Ebu-Abbas Ahmed b. Omer Kurtubi (656). Dimek-Beyrut (1420).
51. El-mugni. Abdullah b. Muhammed b. Kudame Makdisi (620). Beyrut (1405).
52. El-mugni. Abdullah b. Muhammed b. Kudame Makdisi (620) . Beyrut (1404).
53. El-muha/la. Ali b. Ahmed b. Hazm Endelusi (456). Beyrut (-----).
54. El-munteka. Abdullah b. Ali b. Darud Neysaburi (307) . Beyrut (1417).
55. El-mustedrek. Muhammed b. Abdullah Hakim Neysaburi (405). Beyrut (-----).
El-muuafakat. Ibrahim b. Musa Gamati atibi (790). Saudijska Arabija (1417).
El-umm. Ehu-Abdullah Muhammed b. Idris b. Abbas afii (204). Bejrut (1393).
58. El-uedizu fi usulil-fikh. Abdul-Kerim Z-eydan. Beyrut (1415).
En-nihaje fi garibil-hadis. Medduddin b. Esir (606). Bejrut (1422).
60. Er-reudul-bessam. Ebu-$uleyman Dasim b. Suleyman Deuseri. Bfdrut (1408).
61. Er-risa/e. Ehu-Abdullah Muhammed b. Idris b. Abbas i!fii (204). Bejrut (--).
62. Es-sahihul-musned. Ehu-Abdur-Rahman Mukbil b. Hadi Vadai. Bejrut (1415).
63. Es-salatu ue hukmu tarikiha. emsuddin b. Kajjim Deuzijje (751). Kairo (---).
64. Es-silsiletud..<faife. Nasiruddln Muharnmed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1392).
65. Es-silsiletus-sahiha. Nasiruddln Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1404).
66. Es-sunne. Ahmed b. Muhammed b. Jezid b. Halla/ (311). Rijad (1410).
67. Es-sunne. Muhammed b. Nasr Meroezi (294). Rijad (1422).
68. Es-sunenul-kubra. Ahmed b. Huseyn Beyheki (458). Mekka (1414).
69. Es-sunenus-sugra. Ahmed b. Huseyn Beyhekl (458). Beyrut (1420).
70. 8-~u/-mumlia. Muhammed b. Salih Useymin (1421). Rijad (1416).
71. 8-erlah. Ebu-Bekr Muhammed b. Husejn Adurri (360). Kairo (J 423).
72. Et-tabekatul-kubra. Muhammed b. Sad Basri (230). Beyrut (----).
73. Et-tadu ue/-ikli/. Muhammed b. Jusuf Abderi (897). Bt:]rut (1398).
74. Et-tahkik. Abdur-Rahman b. Ali b. Deuzi (597). Bejrut (1405).
75. Et-tari[at. Ali b. Muhammed b. Ali Durdni (816). Beyrut (1405).
76. Et-tarihul-kebir. Muhammed b. Ismail Buhari (256). Beyrut (-----).
77. Et-telhisul-habir. Ahmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Mekka (1417).
78. Et-temhid. Jusuf b. Abdu/-Berr Ende/usi (463). Aliir (1387).
79. Et-lergib. Omer b. Ahmed b. Osman b. ahin (385). Rijad (1420).
Et-tergibu uet-terhib. Ismail b. Muhammed Asbehani (535). Kairo (1414).
 (86) Odlike i propis namaza u dematu Odlike i propis namaza u dematu (87)

81. EL-teshilu li ulumil-Tenzil. Muhammed b. Mmed Gamati (741). Bejrut (-----). 124. Musnedu /bnil-Dad. Ali b. Dad Deuheri (230). Bejrut (1410).
82. Et-teuhid. Muhammed b. /shak b. Huzejme (311). Rijad (1418). 125. Musnedul-ftrdeus. Ebu-edaa b. t:freuejh Dej/emi (509). Bejrut (1396).
83. Ez-zuhd. Mmed b. Amr b. Ebi-Asim fgbani (287). Kairo (1408). 126. Musnedul-Humeydi. Abdullah b. Zubeyr Humejdi (219). Bejrut (1409).
84. Ez-zuhdu uer-rekaik. Abdullah b. Mubarek (181). Rijad (1415). 127. Musnedul-imaml Mmed. Mmed b. Hanbe( fgbani (241). Kairo (-----).
85. Fejdul-kadir. Abdur-Reuf Menaui (1031). Egipat (1356). 128. Musnedul-imami Mmed. Mmed b. Hanbel fgbanl (241) (akir). Kairo (1474).
86. Fetaua islamijje. Ibn-Baz, lbn-Useymin, lbn-Dibrin. Beyrul (1408). 129. Musnedu-afii. Muhammed b. Idris a{ii (204). Bejrut (1400).
87. Fetauas-Sadijje. Abdur-Rahman b. Nasir Sadi (1376). Bejrut (1415). 130. Musnedu-amijjine. Ebu-Kasim Taberanl (360). Bejrut (1405).
88. Fethul-bari. Mmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Bejrut (1397). 131. Musnedut-Tijjalisi. Ebu-Dauud b. Darud Tijjalisi (204). Bejrut (----).
89. Fethul-bari. Mmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Beyrut (1414). 132. Musnedut-Tijjalisi. Ebu-Dauud b. Darud Tijjalisi (204) (Turki). Bejrut (1420).
90. Fethul-bari. Zeynuddin b. Redeb Hanbeli (795). Medina (1417). 133. Muueddihu/-euham. Mmed b. Ali Hatib Bagdadi (462). Beyrut (1407).
91. Fethul-kadir. Muhammed b. Ali eukani (1250). Bejrut (1421). 134. MuueLtaul-imami Malik. Malik b. Enes Medini (179). Beyrut (1417).
92. Fikhus-sunne. Sejjid Sabilc (1422). Beyrut (1419). 135. Muzekkeretu usulil-fikh. Muhammed Emin Muhtar inkiti (1393). Bejrut (---).
93. Gajetul-meram. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Bejrut (1414). 136. Nasbur-rijje. Demaluddin Zejlei (762). Kairo (---) .
94. Ha.ijetu lbni-Abidin. Muhammed b. Emin b. Abidin (1252). Bejrut (1386). 137. Neylul-eutar. Muhammed b. Ali eukani (1250). Bejrut (1393).
95. Hilijetul-eu/ija. Ahmed b. Abdullah Asbehani (430). Bejrut (----). 138. Nejlul-eutar. Muhammed b. Ali eukani (1250). Bejrut (1403).
96. Hulasatu bedrU-munir. Omer b. Ali b. Mu/ekkin (804). Rijad (1410). 139. Reudatut-talibin. Jahja b. ere( Neueui (676). Beyrut (1405).
97. Hulasatul-ahkam. Jalya b. eref Neueui (676). Bejrut (1418). 140. Risalelus-salah. Ahmed b. Hanbe/ ejbani (241). Bejrut (1399).
98. lalamul-abid. Ebu-Ubejde Mehur b. Hasan Se/man. Beyrut (1420). 141. Sahihu lbni-Hibban. Muhammed b. Hibban Temiml (354). Bejrut (1407).
99. lalamul-muuekkiin. emsuddin b. Abdullah b. Kajjim Dimeki (751). Bejrut (1393). 142. Sahihu lbni-Hibban. Muhammed b. Hibban Temimi (354) (Amaul). Bejrut (1414).
100. Ile/ul-imami Mmed. Mmed b. Hanbel eybani (241). Rijad (1409). 143. Sahihu lbni-Huzejme. Muhammed b. lshak b. Huzejme (31 1). Amman (1412).
101. lruaul-ga/il. Nasiruddin Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Amman (1405). 144. Sahihu Muslim (Minhad). Muslim b. Haddad Neysaburi (261). Bejrut (1415).
102. lthaful-hajeretll-mehere. Ahmed b. Ismail Busiri (840). Rijad (1419). 145. Sahihui-Buhari. Muhammed b. Ismail Buhari (256). Beyrut (1416).
103. Kenzul-ummal. Alauddin Muueki Husamuddin Hindi (975). Beyrut (1409). 146. Sahlhul-damia. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Amman (1408).
104. Ke(ul-eslar. Nuruddin b. Ebu-Bekr Heysemi (807). Bejrut (1397). 147. Sahihu/-edebil-mu(red. Muhammed b. Nuh Albani (7420). Rijad (7418).
105. Ke(ul-hafa. Ismail b. Muhammed Adi/uni (1162). Bejrut (1405). 148. Sahihu meuaridiz-zaman. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1422).
106. Mealimus-sunen. Ahmed b. Muhammed HaUabi (388). Bejrut (1476). 149. Sah/hus Suneni Ebi-Dauud. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (7419).
107. Medmeuz-zeuald. Nuruddin b. Ebu-Bekr Heyseml (807). Beyrul (1402). 150. Sahihus Suneni lbni-Made. Muhammed b. Nuh Albani (1420). Rijad (1417).
I 08. Medmuatul-fetaua. Tekijjuddln b. Ahmed b. Teymijje (728). Rijad (14 77). 151. Sahihus Sunenln-Nesai. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1419).
109. Medmuatul-(etaua. Tekijjuddin b. Mmed b. Teymijje (728). Rijad (-). 152. Sahihus Sunent-Tirmizi. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (7420).
110. Menhedun-nakdi fi ulumil-hadis. Nuruddin Aitr. Bejrut (1418). 153. SahihuL-LergibiL-terhib. Muhammed b. Nuh A/bani (1420). Rijad (1427).
717. Meratibul-idma. Ali b. Mmed b. Hazm Endelusi (456). Bejrut (1419). 154. Sijeru ealamin-nubela. Muhammed b. Mmed Zehebi (748). Bejrut (7413).
112. Merkatul-me(alih. Mula Ali b. Sultan Kari. (1014). Beyrut (1412). 155. Sunenud-Darekutni. Ali b. Omer Darekutni (385). Bejrut (1417).
113. Meuahibul-de/i/. Muhammed b. Abdur-Rahman Magribi (954). Bejrut (1398). 156. Sunenu Ebi-Dauud. Sulejmen b. E~as Sidislani (275). Bejrut (1420).
114. Mi(tahud-darls-seade. emsuddin b. Kajjim Deuzijje (751). Kairo (1416). 157. erhu i/elit-Tirmlzi. Zejnuddin b. Redeb Hanbe/i (795). Rijad (1421).
115. Misbahuz-zudade. Mmed b. Ismail Busiri (840). Bejrut (1403). 158. erhu meanil-asar. Ahmed b. Muhammed Tahaui (321). Bejrut (1399).
116. Mikatul-mesabih. Muhammed b. Abdullah Hatib (--) (A/bani). Bejrut (1405). 159. erhu Sahlhi/-Buhari. Ali b. Hale{ b. Battal (449). Rijad (1420).
117. Muademu lbnil-Earabi. Mmed b. Muhammed b. Earabi (340). Rijad (1418). 160. erhu Sahlhi/-Buhari. HafiZ Kermani (--). Bejrut (1407).
118. Muhtesaru Sunenl Ebi-Dauud. Abdul-Azim b. Abdul-Kauijj Munziri (656). Bejrut (----). 161. erhu Suneni lbn-Made. Alauddi~ Mag/ataj b. Abdullah (762). Rijad (1420).
119. Musannefu Abdir-Rezzak. Abdur-Rezzak b. Hammam Sananl (211). Bejrut (1403). 162. erhu usulil-iallkad. Ebu-Kasim b. Husejn Lalikai (418). /skenderija (--).
120. Musanne(u lbnl-Ebi-ejbe. Abdullah b. Muhammed Kufi (235). Bejrut (1416). 163. erhul-akidetit-Tahauijje. Ali b. Ali b. Ebii-Aiz Dimeki (793). Beyrut (1419).
121. Musnedud-Darimi. Abdullah b. Abdur-Rahman Darimi (255). Bejrut (1417). 164. emu rijadis-salihin. Muhammed b. Sal/h Useymin. /skenderija (7421).
122. Musnedu Ebi-Auuane. Jakub b. lshak Ebu-Auuane (316). Mekka (-). 165. erhus-sunne. Husejln b. Mesud Begaui {516). Bejrut (1394).
123. Musnedu Ebi-Jala. Ahmed b. Ali Temimi (307). Dimek (1404). 166. erhu/-muuetta. Muhammed b. Abdul-Baki Zurkani (1122). Bejrut (1417).
 (88) Odlike i propis namaza u dematu Odlik e i propis namaza u dematu (~

167. erhut-Tibi alel-Mikah. Husein b. Muhammed Tibi (143). Bejrut {1422).

168. uabul-iman. Ahmed b. Huseyin Beyheki (458). Beyrut (7410). Sadr!i
169. Tahridu ehadisil-ihja (sa El-ihja). Ebu-Fadl b. Hust?jn /raki (806). Bejrut (1420).
170. Takribut-tehzib. Ahmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). Bejrut (1417). Umjesto predgovora.................................... .. ............................................. 4
171. Tarhut-tesrib. Abdur-Rahman b. Huseyn /raki (806). ~rut (1421).
Uvod............................................................................................................6
172. Tarihu Bagdad. Ahmed b. Ali Hatib Bagdadi (462). Bt?jrut (-----).
173. Tazimu kadris-salah. Muhammed b. Nasr Mervezi (294). Medina (1406).
174. Tedribur-raui. Delaluddin Abdur-Rahman Sujuli (9JJ). Rijad (----). PRVO PCJGLAVLJE..................................................................................... 13
175. Te(sirul-Kerimir-Rahman. Abdur-Rahman b. Nasir Sadi (1376). Bt?jrut (1418). Odlike namaza u dematu ..................................................................... . 15
176. Tehzibus-sunen. emsuddin b. Kajjim Deuzijje (751). Beyrut {1415).
Proo (prva odlika) .......... .... ................... .... ....... ...................................... :. 15
177. Tehzibut-tehzib. Ahmed b. Ali b. Hader Aska/ani (852). BeyruJ.. (1404).
178. Telhisul-mestedrekil-Hakim. Muhammed b. Ahmed Zehebi (748). Beyrut (1411). Drugo (druga odlika, koja sadri deset podskupina) .... ............ .. ......... 16
X' 179. Te{sirul-Kur'anil-Azim. Abdur-~an b. Ebi-Halim Razi (327). Bt?jrut (7419). Tree (trea odlika) .................................... ................ ............................. 23
180. Te{sirul-Kur'anil-Azim. Ismail b. Kesir Dimeki (774). ~rut (1407). etvrto (etvrta odlika) .......... ....... ........................................................... 24
1( 181. Tehzibul-kemal. Dmaluddin Jusuf Ebu-Haddad Mizzi (742) . Beyrut (1400).
Peto (peta odlika, koja sadri etiri podskupine) ................................. 26
/82. Temamul-minne. Nasiruddin Muhammed b. NuhA/bani (1420). Aden (1408).
183. Tenkihul-kelam. Zekerija b. Gu/am b. Kadir Pakistani. ~rut (1420). esto (esta odlika) ................................. ....... ................. ................. ....... 29
184. Tenkihut-tahkik. Muhammed b. Ahmed Zehebi (148). Rijad (1421). Sedmo (sedma odlika)......... ........................ ....... ....... ..............................29
185. Tenuirul-haualik. Delaluddin Abdur-Rahman Sl!juti (911). ~rut (--). Osmo (osma odlika) ... .. ................................................................ ........... 30
186. Teuilu muhtelifil-hadis. lbn-Kuteybe Dineueri (276). Beyrul. (-----).
Deveto (deveta odlika).. ........................................ ..................... .............. 31
187. Tuh(etul-ahuezi. Muhammed b. Abdur-Rahman Mubarekfuri (1353). BeyruJ. (1415).
188. llmdetul-kari. Bedruddin Mahmud ljjni (855). Bejrut (-----). Deseto (deseta odlika) ................ .. .......... ................. ................................ 32
189. Zemmul-kelami ue ehlihi. Abdullah b. Muhammed Hereui (481). Medina (1418). Jedanaesto (jedanaesta odlika, koja sadri tri podskupine) .. ...... ........ 34

DRUGO KX1LAVLJE................................................................................ 39

l Propis namaza u dematu ...................................................................... 41

Propis kolektivnog namaza kod priznatih pravnih kola .................... .43
Prvo m iljenje (da je namaz u dematu pritvreni sunnet) .. ............ .. 43
Diskusija o argumentima ove skupine........ ...................................... .... 46
Drugo m ilje,Ye (da je c!jelomina obaveza "fardu ki{aje'') .................. 48
D iskusija o argumentima ove skupine .. .. .. ........................ .......... ........ .. 50
Tree milje,Ye (da je obaveza i wyet za ispravnost namaza).. ....... . 52
Diskusija o argumentima ove skupine ...... ................. ............................57
etvrto miljenje (da je obaveza ali nije uvjet ispravnosti namaza) .. 59
D iskusija o argumentima ove skupine...... ....... .... .................. .......... .... . 63
Prioritetnije miljenje .............................................................................. 64

TREE KX1LAVLJE..... ....... .... .... ................... .... ... ............... ...... ........... .... 65
/'{ek 1 pravm propLSt vezam za demat............................................ .... .. 67
o o o '
(90) Odlike i propis namaza u dematu

Kada muktedije ustqju na namaz............................... .......................... 67

Koliki je vremenski period izmedu ezana i ikameta........................... 69
Dali veliki grijenik moe predvoditi demat.. .. ............................ .... ... 70
Dali ena moe predvoditi demat ena.............................................. 78
Kako stoje dvojica kada klanjaju u dematu ....................................... 80
Bibliografija...............................................................................................84
Sadraj. .................................................................................................... 88