mM ISSN 0005-1148 ATKAAF 42(3-4),223-228 2001) mierenje u rijeéi i slici DIGITALNI MULTIMETRI | OSCILOSKOPI Uvod Tijekom stotinjak godina, sve do sredine prosiog stoleca, 2a imjerenje elekridkin | neelektri¢kin veliina rabil su se samo analogni elektromehaniék! instrument. Tada su oni dosegii Zenit tehnolo8kog razvoja, a buduci da je praksa zahtjevala Instrumente s ulim granicama pogresaka, razvieni su meri Lredali na drugom naselu. Kako se kod njih analagna veliéina pretvarala u digitali zapis nazvani su digtanima (na posetky samo voltmetr | ampermott) | mogli su udovoliti zahtjovy 2a veto toénost, pa su potell potiskivati iz uporabe analogne Instrumente. Prijle dvadesetak godina potela se smaniivat, pa je | posve Prestala, proizvodnja pojedinin vesta, pretedito preciznih, elek- romehaniékih instrumenata, Danas 0 na W2iftu, osim malog broja tzv. univerzainin instrumenata, veéinom nalaze ugradni lektromehaniéki instrument, Ito s pomiGnim svtkom i perma nentnim magnetom, s otkionima Kazajki 90°, 230° i 270° Osim za izravno mjerenje napona, struje th olpora, Gesto se ‘abe | za mjerenje drugih elektriékin velitina (npr. snage, cos li frekvencije). U tu svrhu im se pridodaju, ugraden' i 2ase>- 1, pretvorici elektrikin veliina u elektigke, Koll na izlazu 10 Ga), udim granicama pogre- Saka, brim odzivom (do reda veléine 10-6 s), beim oBtarjem bog brojéanog prikaza, Sim frekvenclskim opsegom (fy 0d 1 kHz pa do vise MHz), mjorerjom razine Kratkotlnihinpul- 8 (npr prenapona), vetim kutom gledanja (do £75°, analogol 0°), octanjem w-nepovoljnim svjetosnim uvetima, ‘automat- skim biranjem mjomh opsega, pamcenjam najvece i najmanje izmjerene vijednost ik rinovog odredenog broja, boli isko- tstenjem povrsine prednje plate 2a davanje informacia, Rd Pojedini OMM-imaju jo8 neke dodatne moguénost, a. neki pak, posebice najecnostanil, nemaju neke od naveden Medutim, pri uporabi digitanih mera mote doéi do subjek- tiwnih pogretaka, npr. zabuna u obtan brojanigtica ik zamje- ne i krvog oBtanja brojeva 3, 5, 68. Nadale, boll DMM se napajalu iz mreze pa su osjetiv na razigte smetne rrezne frekvencie. 223Mjerenje u sje i sci Digitalni ia ighie li (EEE-483, V.AQ S232) 10) SI 1, Pojednostaviena blok-shema digitanog multometra Blok shema digitalnog multimetra Rad DMM-a se zasniva na mjorenju Istosmjernog napona, a ‘dtuge veliéine (struja, otpor il izmjeniéne velizine) miere ‘se tako da se na prktadan nadin pretvore u razmjeran istosmemi napon. Na slci 1 prikazana je pojednostavjena biok-shema takvog mjerila.Djelio za izmjeniéni napon frekvencijs je kom- penzirano tako da je dijsianje napona, 260g parazitnih kapa: Citta, neovisno o frekvencl. Stuja se meri preko pada napo ha kojeg ona prouzroéi na preciznom otporniku (shuntu) po: Znalog lznosa ugradenom u mierio, a otpor se prikliubenog ‘otpornika mjeri kao pad napona kojeg na njemu prouzrodi ‘struja (poznate vijednost) i strujnog izvora u samom mierily (pretvornik otpora). Osim spomenuth veliéina, suviement DMM-i mogu mierti i neke druge veliine (npr. kapacttet I frekvenclu), a prikjuékom prkiadnog osjtiia | temperaturu, Uz to, oni bol imaju jo8 neéto, poput matematiske obrade tzmje renih vrjednost,fitiranja signala li pak moguénost poveziva ja's osobnim ragunaiom. Najvainij dio DMM. je analogno-digitaln (A/D) protvornik, koji lanalognu istosmjemu veliéinu pretvara u digtalni zapis, Digitalna velidina je binarna s adredenim brojem bitova (npr. ‘8:bitovni zapis izgleda kao 10011011); krajnie levi bit naziva ‘se najznaéginiim (MSB — most significant bi), 2 kcajje desni ‘najmanje znagajrim (LSB - least significant bi). Dekoderom se binarn bro} pretvara u dekadski rad prikaza. Tijekom progin 80 godina bilo je u uporabi vige vista A/D pretvornika, au danaénjim se DMM-ima najéeSée rabe pretvomici s integra- torom (8 dvostrukim pilastim naponom — dualslope) | sa si- Jednim pribizenjem (sukcasimom aproksimaciiom). U digital- him osciloskopima upotrebliavaju se parale!ni (lash) AD pretvoricl § valikom Brzinom pratvorba, a Pretvornik s integratorom za OMM. Kod pretvornika s integratorom (sika 2) tjekom toéno odre- donog viemenskog intervala Aig~(;—'; integrira se mierent ‘napon U,. Nakon toga upravjaGki skiop spaja na vlaz integra tora poznati istosmjerni napon Ug iz referentnog izvora Lgradenog u mjerio, ali sa suprotnim predznakom od U,, pa Integracia trajetiiekom intervala At,=,~ dok se ne doségne ritica, 80 se ustanovijyje komparatorom. Za vijeme Ai | At, brojilo'izbroji pripadan broj No | N; impulsa (iz generatora Impulsa trekvenoje f). Bro} impulsa'N) je neovisan 0 iznosu rnapona Uj, dok je, nlomu razmjeran, pa odavde sijedi da je iemjeroni Mapon Uy UxN/No. Budusi da se mjereni napon Integra tekom aig, zmjerena vrijednost U,, bit Ce jednaka ‘srednjoj vijednost! mjarenog napona tijekom tog intervala, 7Zo0g 1oga Se ‘fp odabire tako da bude jednako period! mrez nog napona ili njezinu vigekratniku (tipiéno Je Afy=100 ms), kako bi se potisnula smetnja mrezne frekvencije. Kod nekin OMM-a mode se birat razlutivost (¥j.b:o| prkazanih ‘znamenaka od npr. 4% do 6%), a time | vijeme integracie Manji broj znamenaka znaéi manju tognost | manju razluévost, I br8i odziv (vet bro} mjerenja u sekundi); tako se npr. 5 ‘4% znamerke postize 1000 ofitanja u sekundi, s 5% zname- rnaka nj 300, a ¢a 6/4 2namenaka samo 6. Prije dvadesetak ‘godina pojavili su se DMM-i s pretvornicima ovog tipa kod kojih se razikuju otpori R za integriranje U, i Ug pa se time povetala brzina pretvorbe. Danas se najveca tosnost poste pretvornkom s viestrukim pilastim naponom (mutstope) jetvornik sa siijednim priblizenjem za DMM Kod ovog se pretvornika (sika 3) referent’ istosmjerni napon Ux, digtalno-analognim (O/A) pretvornikom pretvara u binamo Sl. 2, Analogno-digitalniintegrrajuci preworniks dvosiukim piletio naponom: a) pojednosiavijena blok-shema; 'b) wemenski diagram napona na ilazu integraira za dva mijerena napona ralfiih vrijednasti 224 AUTOMATIKA 42(2001) 3-4, 223-228Mierenje u rj i si a) D/A pretvornik U, U, Spremnik Generator impulsa |—»} upravijatka logika 011/00 001 TRA SOneT ORS: koraci SI. 3. Analogro-digalni prewornik sa. sijednim priblgenjom: a) pojednosteviene blok-shema; b) grafitki prikaz primjera pre- ‘norbe 8-bitnim prewomikom a Uy=0.38 Ux stupnjevani napon U, (znosa Uy/2, Up/4, Ug/®, te), Koll se komparatorom usporeduje 8 trenutnom vrjednoséu mjerenog ‘napona U,, koja Se pohranjuje sklopom za uzorkovanje i p- rzavanje (sample&hoid). Svaki meri ckus potinje uspored: bom U; i U2 (tl. prvo se odreduje MSB), a potom vijednost svih bifova'manje teZine sve do LSB-a.'Na izlazu tog pre- ‘Nornika dobivamo binarni broj s odredenim brojem bitova. Postupak pretvorbe motemo si predodt vaganiom teeta, dja najoéa masa maze bil m, & pomosu dvokraks vage: Pitom tabimo binamo stupnjevane utege masa m/2, m/4, m/B, m/16, ‘m/32, itd. Na jednu pliticu vage stavimo mjereni teret mase m,, ana drugu utege. Vaganje potinjemo s utegom mase m/2 i fko jo njegova rrasa vosa od m,,ukiarjamo ga (tom bina ‘hom mjest priutujomo 0) | stavjamo sleded man. Ako e Sad njogova masa manja od m,,osiaviano ga (om binarnom ijt prdruZujono 1) | pridodajoma sfedes! man). Ukolko je zo masa tn ovalu Wtega vot! od m,, uXlanjamo oval Potonji (pridruzujemo 0) | stavijamo naredni manji. Taj se po- Stipak ponava Sox 2a usporedbu ne uptrjebimo og na manje mase (Semu odgovara LSB), a rezultat vaganja iskazu- Jemo binamim brojem. Ako smo npr. pri vaganju uporabili 8 tage, dob gemo'8 dtovn Dinan! bro. a azisehanje €@ Dt mid (uz m1 Kg t0 anal rezlutianje 0d 4 g, odnosno ana Togno\za napon ed 1'V to je 4 mv). Pretvornic! ovog tipa su bréi od pretvornika s integratorom, jer im je red veliine trajanja pretvorbe 10 ps, ali | manje toéni te Csjetivii na smetne jer mere trenutne vrjecnosti napona. Mjerenje izmjenignih velitina Jednostavan | esto upotreblavan natin mjerenja tzmjeninin valiina jest njhovo fepravjania, npr. pomosu dioda, a zmjere ‘na vrjednost u tom je siuéaju jednaka sredoj vajednast. To Je posve isto natelo koje se redovito primjenjuie Kod analog rih univerzainin instrumenata. Kako nam je u praksi vazna ‘feta, a ne sradnja vijednost zmjeniéne veline, u tom se Slugaju ljestvice analognih, li pokazivanja digitainin- meri, Lmjeravaju u efektivnim vrjecnostima sinusne veltine. Stoga pri mierenju nesinusnih veligina nastaju pogreBke razmjere Fazlkama Ginteia (faktora) oblika (to je omjer efektvne i sred- nje vijednost) sinusne (&,) | mjerene veliine (2). Ta pogreska moe biti | znatna, pa ako npr. mjerimo napon pravokut valna oblika &iji jo §=1, uz §)=1,11 pripadna ¢e postotna pogretka bit p =f"! Cyt) 10) % = 11% U boljim DMM-ima, pomoéu posebnin skiopova i metoda (tor- mopretvornikom, sklopom koji proma definiji odreduje ofek- tivnu vaijednost ili uzorkovanjem) poste se odziv na efektvnu vijednost, koja se u pravil, unatoé tomy 80 postoji samo Jedna eteitivna vriednost, naziva »pravae (TRMS — tue root mean square), uz ude granice pogresaka | Siri frekvenciski ‘opseg. Tim so mjorima mogu mjerit efektivne vijednostinesi rhusni velidina $ tjemenim éiniteem (to je omer tiem tfektivne vrijednost) 3 pa | vecim, bez dodatrin pogregal kao kod odziva na sredrju vejednost. Neke suvremene izvedbe digitalnih multimetar U novie se vileme proizvode posebne wste DMM.a, tv. gra: 1i8ki mutimet (graphical multimeters) bia je masa s bateria ‘ma oko 1 ig (sika 4), a granice pogre8aKa oko 0,5 %. Oni su Raroéto prikiadni 2a pogonska | terenska mjerenja. Njima s0, Osim brojéane vijednost, moe prikazat/ vain! obik mjarene volidine do frekvencije 1 MHz, inos frekvencije te mrt | neki srugi parametr (npr. Birina impulsa) ili pohranjivai, u odrede- nim vremenskim razmacima, izmjerene vijednosttjekom 24h Imaju prikaznik dvostruko ve6! od onih kod obiénih DMM-a te volitine, tako da se vie parametara mjerenog signala, kao | rjegov vaini obik, mogu &itko istodobno prikazat SU 4 Lzled prikaznika suvremenog grafikog mulimera (graphical multimeter) kod razlit vru prikaza AUTOMATIKA 42(2001) 3-4, 223-228“Mjerenje u rjei i sici Sk 5, Suiremeno vilenamjensko digitalno mijerilo (scopemeter) koje ‘mote radii kao digtaln! oscilskop, mulimetar it zapisno mjerilo Dan Korak predstavijaju mjeria koja su kombi- rnaciia osciloskopa, mullimetra | zapisnog merila (ecopemeters, slika 5), tako da se izborom jedne od ove tri funkclje u svakam trenutku mogu dobiti informacije o mjerenom signa, bilo da su to moguénostvizuainog prikaza kao od osclloskopa, toénosti zmjerenih vrjednosti kao Kod multimetara ii pak njinovo memoriranja za kasnju analizu ‘Suvremeni digitainl urediaj, pa tako i mulimeti| osciloskopi, ‘mogu se povezati u mjem/ sustav upravijan racunalom, bio preko paralelnog suelia (npr. IEEE-488, t). GPIB - General Purpose Interface Bus) Ii preko sarjskog suéela (npr. RS-232 il novjeg RS-485), Pri tome samostojai uredal, fzitki odijalle- fl od rafunala, dine s njim logisku | programsku cjeinu, od- fhosno jedan sustav. Upravjanje pomotu ratunala omoguéuje ‘onda prijenos, prinvat, analizu, prkaz i pohranjvanje podata- 3, Komnunikaclu s nekim drugim ragunalom te razvo] automa- tizanin mjerin metoda, U najnoviie levedbe mogu se uvrstit | tzv. prividna maria. ie tual instruments). To su DMM-\ (a mogu biti | osciloskop) leradeni u obliku kartice koja se ugradule u osobno ratunalo (PC), liu obliku modula koji se spaia na njegov paraleini pr Stupni sklop (port). Oni nemaju prikaznike, preklopnike niti tipke za upraviianje, nego se predria ploéa uredaja prikazuie na zaslonu raéunala, a upravijanje se obavija tipkovnicom, migem ili dodirom zasiona, 81> omoguéuje Posebna program. ska potpora (software). Digitaini osciloskopi Opéenito se oscloskop! dijele na analogne | digitane. Dok 2 ‘analogn! oscioskapl nalaze na 28tu ves vige desetaka god na, prvi digitani osciloskopi pojawli su se krajem sedamde- seth godina prosiog stoljeéa, kao uredali kojima se signal ‘moze =pamtiti« neograniceno dugo (Sto je bilo jedno od ‘osnovnih ograniéenja analogrih osciloskopa) buduéi da jo rnakon A/D pretvorbe raspoloZiv u obliku dighainog zapisa. Danas kod digtalnih oscloskopa razikujemo tzv. DSO (Digital ‘Storage Oscilloscope), OPO (Digital Phosphor Oscitoscope) | 226 ‘SO (Sampling Oscilloscope), ko}! se razikuju u pogledu nati ‘ha uzorkovanja signala, nlegove obrade ili prikaza. No, zajed nigka |e odika danagnjih digitalnih oscloskopa da su njhove raze konetrukcie, svojstva, natin prikaza te dodatne funkc' je | moguénosti prilagodeni toSno odredenom segmentu u Sirokojlapezinihove primjene (npr. podrugju telekormunikacia, VF tehnike, razvoju digitalnin sustava | sign), Osnowne nadelo rada digitanin oscloskopa promotrit 6emo na primeru 080-2. U njima se serjskim ustrojem za obradu sig hala (sika 6) promatrani signal uzorkuje, a svaki se uzor ‘AD pretvornikom pratvara u digitalnu informaciu koja s° Pohranjuje u memoriji za prikupljanje. Kad se prkupl dovoljno Uzoraka za jednu siku na prkazniku, oni se poviaée iz memo- tile, obraduju u mikroprocesoru te prosiieduu.u memory 22 prkaz koja Salle Informacije na prikaznik. Za odredeni vere ‘ki interval, dok traj@ Obrada uzoraka | ekanje na novo oki anje (tv. holdofttine), mlereni signal se uopée ne uzorkuje 'pa U potpunosti gubimo informaciju 0 njagovim moguéim pro- ‘mjenama tjekom tog intervala. To je svakako nedostatak di tanh oscloskopa, a drugl je to Sto lzmedu trenutaka uzorko- vanja | prikaza signala postoll odredeno kaSnjenie pa prikaz fje u stvamom vremenu (za raziiku od analognih osciosko- a). No, s druge strane, u digitalnim osciloskopima primjenjujy ‘se mikroprocasor, pa je omoguéeno dobivanje | niza podataka (© mjerenom signalu (npr. tlemena, efektivna | srednja viled- st, trajanje periode, trekvencija, najveti | najmanji iznos), ‘zatim obawijanje matematiékhn operaca te posebne avalize U ‘vramensko} | frekvencijsko} domeni St 6. Vio pojednostavijena blok-shema Klasiénog digitalnog osciloskopa (DSO) Oudje valia nagiastt da je kod digitalnih oscloskopa moguée lrabrati nekoiko razigith nagina slaganja prikaza na zaslonu prema uzetim uzorcima. Najjednostavnij je naéin sillednog prkaza (sample mode, siéno prikazu kod analognin oscilosko- a) kod kojeg se prikazuje uzorkovani vaini oblk signala pa ‘Wremenski razmak izmedu uzetin uzoraka (sample interval) ‘odgovara vremenskom intervalu toéaka prikaza (waveform interva). No, postoje | drug natini (peak detect mode, enve lope mode, average mode) kod kojlh to nije slutal, all zato ‘omoguévlu drukéie analiza prikupljenih uzoraka Uzoreovanje signata Osnovn’ natin uzorkovanja signala ¥, wzimanja uzoraka) jest u stiamrom wemenu (aime sampling), So Je prkazane st om 7. Sklop 2a uzorkovanje rad tako da se, nakon okidnog signals, wzore! prikupjalu toénim redosijedom nakon istin vie- menskininteraia, uoravo onako Kako $9 pojaviylu na prikaz- nik, Oval natin uzorkovarja prikiadan je | 2a periodiske | za naperodécke signale. Prema Nyquistovom ker, da bi signal bio iepravno rekonstuiran akon uzorkavanja, udestalost Uzorkovanja. mora bit najmanje dvestuko veta od trekvencie niegovog najibog harmon. To je nutan uvel, no za prak {tau primjenu potebno je barem Get uzorka po period! sig- ala, a poBaino je barem deset. Uxolko je utestalost wZorko- ‘anja premala, nastaje pogretka (slika 7) koja se obituje u tome da je Fekvencja rekonstruranog sigralani2a od stvarne (ts. aliasing i prvi) pa neki oscloskop! imaju posebne skiopove pomotu kojn $8 ona spretava. Zbog toga je Kl fan paamelar dgjtainog scloskopa riegexa zing (uCost- {ash uzorkovanja, Koja se Iskazuje brojem uzoreka u sekunsi (samples in second il Ss), a 2a DSO bznose do 10 -108 uzo- AUTOMATIKA 42(2001) 3-4, 223-298_Mjerenje w ried i slick —T=m == Ty=374 SL. 7, Uzorkovanje signal twzorkovanja T, nakon rekonsirukcije raka u sekundi (li skraéano 10 GSis). No, najvaéom mogu- om brzinom uzarkovanja osclloskop radi Kod odredanog Wra- janja viemenske baze, a ne uvjok. Naime, buduél da su pr kaznicl dananih digitalnin osciloskopa s tev. rasterom, kod kojeg je tipiéan broj horizontainin podiela 512, to znati da se kod svakog prikaza radi s Istim brojem totaka w horizontal ‘nom smjeru pa se promjona viemenske baze postize prome- ‘nom brzine uzorkovania (npr. uz priblizno 50 uzoraka/DIV ~ ‘ole je DIV oznaka za podjelu na pravokutno| mredi prikaznika 2a odabrano trajanje viemenske baze od 1 ms/DWV, raz- mak lzmedu uzoraka je 20 1s, a breina uzorkovanja jednaka 1/20 s=50 kS/s). Buduéi da se uzorkovanjem dobivalu samo to8ke promatranog signala, pri njhovo| obradi rabi se interpo- lacija (iinearna ili funkeijom sinx/x) Kojom se nadomjestaju dijelow signala tzqublleni pri uzorkovanju. Ovdje izredene po- ‘stavke vrjede za osnovne nadine slaganja raza na zasionu (npr. sample mode), all postoje | oni Kod kojih to nije tako (npr. peak detect mode). prelew av. aie av. | shor af me Preto kodova SL 8 Nageina shema paraleinog (fash) analogno-digalnog ‘pretvornika AUTOMATIKA 42(2001) 3-4, 223-228, la (periode T, ozatenog punom linijom) u steamom vremenu: kod vremena ‘dobiva se onginalni signal, a kod Ty signal (omaéen erkanom Tinijom) s periodom T, (j, nastaje pogetka zbog tv. aliasinga) Paralelni A/D pretvornik Za raziku od DMM-a, kod koji seu prvom redu trazi tocnost, a tek onda brzina Konverdie, pa rade s razlu évanjom veeim éak i od 20 bitova, kod digtanih osclo- skopa Je sitacla upravo ob- ratna: prvo je naglasak na brain, a tek onda na toénost, a se najéesce rabi raz Yanje od 8 bitove (Kod kojeg Je pogretka jednaka 1/28 = 0,008 il 04 50). Zbog toga 0 ovdje rabi nazi tp AD Dretvornka, tx. paraleinipre- {work (fast), koe prkazan 1a slic! 8. Sastji sod niza serski povezanin ofporika jed- ‘nak vrjednoatotpora kojma se eferentni napon Us diel na Jechnake padove rapona. a paraleno svakom od nj spolen je Komparator. Za razluvanje od 7 bitova potrebno jo 2*—1 Komparatora, a nalée8ce se dodae Jo8 jedan za registraciy Belleva (overtow), tako da je npr. za B-btovn zapis potrebno 256 komparatora. Miereni napon U, dovodi se na drugi vlaz Sih Komparatoa pa se na ilazu onih Komparatora, Kod Koh Je 1, vill od pripachog potencjala cruge vazne prikjutnice, dobiva sts, @ na astalma sled »O« (npr. 2a prkazani 3-btomni protvornk to za U,=55 V iaiazi Komparatora K,, Ko Ks, Ke | KG bit 60 u st, a Ky ky u =O). lla! komparatora Spojeni Su na pretvornik Kodova nal éjem se iiazu dobiva Binarn bro), a trajanje pretvorbe Je reda nekoliko nanosekundl Usporedba raziiitih tipova digitalnih osciloskopa DSO su prkiada! za niskotrekvencijske | brze impulsne signale te za istodobno promatranje viée, obiéno 4, signala (sika 9). ‘Kod nakin osciloskopa mogu se dobiveni podaci pohranit | na disketu (il na nek! drugi medi). Osnovni podaci za DSO su: frekvencisk opseg (npr. 1 GH2), brzina uzorkovanja (do 10 GS/s) te dulina zapisa (record length) po kanalu (npr. do 120000 toéaka). St 9. lzgled DSO osciloskopa PO se pojavio prije nekolko godina | od DSO-a se razikuje 0 paraleinom ustroju za obradu signala (sika 10). Nakon di- italzaciie A/D pretvorikom uzorc! se pretvaralu (rasteriziaju) U trodimenzionaini oli u bazi podataka (tv. »dlgital phos- hor’ te prosijeduju izravno na prikaznik. Tri dimengije su: ampltuda, vijeme te razdioba ampltuda po vremenu, koja se prikazuje raziéitom svjetinom, dok se razlStim bojama osika- ‘va ponovijvost vainog oblika, tako se raziikuje prikaz odziva koji se ponavia nakon svakog okidnog impulsa od onog koji 207se pojavi vrlo ietko (sika 11). Matematigka AD analiza uzoraka | nadzor nad upravijackim subellem osclloskopa ide paraiainom stazom preko mikroprocesora, Kole inade usko grid Prikaznike we SL 11, Primjer prikaza na ee ‘Slika 12. Izgled suvremenog DPO oxciloskope (ova izvedba ima i uugadenu tiskalku 2a pis slike s prikazniku na papir) 28 za brzi privat | prikaz signala, pa stoga DPO-| prosiieduju uzorke mnogo brie od tipiénog OSO-a. Buduei da ujedinjulu neke dobre strane analognog osciloskapa (npr. modulaciju svjetine signala na prkazniku) i DSO-a (kao Sto je digitalizaciia signala tl don DPO osciloskopa razlite moguénosti prikaza), prikiadni su za prikaz i analizu vo slotenin signala, npr. modulaoija u video 1 telekomunika: iskoj tehnici, jer omoguéuju promatranje detalja signala. Odiikuje in brzina wzorkovanja do 20 GS/s, trekvenciiski opseg do nekoliko gigaherca te dulina zapisa od 5 10 do 32: 108 tobaka (slika 12). 80 je predviden za visokotrekvencijske perioditke signale re- da veldine vige desetaka gigaherca | po svojo} je kontiguraci sidan OSO-u. Razika je U njegovu ulaznom dijelu i nabinu Uuzorkovanja. Naime, kod ovin se osciloskopa ulazni signal najpriie uzorkuje pa tek onda pojatava, pri Cemu se rabi metoda uzorkovanja u ~ekvivalentnoms vremenu (equivalent time sampling) kod koje se 2a slaganje jedne periode na prkazu uzore! uzimalu bjekom vige peroda mjerenog napona. Time je omoguéeno uzorkovanje signala dija je trekvencija uno via od utestalosti uzorkovanja samog osclloskopa, all ie nukan uvjt da je signal perioditka funk, Buduéi da je kod obrade signala prv'u sijedu iza ulaza sklop za uzorko- vanje, Oa je dinamika ograni¢ena, nalvee! je dopusteni ulazni rnapon svega nekolko volta, dak kod OSO-2 | DPO-a on iznasi ‘nekolko stotina volta. Osim toga, kod ovin je oscloskopa | mnogo manja dulina zapisa od svega par tisuéa totaka, dr. 86, Dugan VUJEVIC ‘de. $e. Damir ILIC AUTOMATIKA 42(2001) 3-4, 2