ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUNIH

KVALIFIKACIJA

proieni tekst zakona

(NN 124/09, 45/11)

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureuju minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i
obavljanje profesija doktora medicine, doktora medicine specijalista, doktora dentalne medicine,
doktora dentalne medicine specijalista, medicinskih sestara za djelatnost ope zdravstvene njege,
primalja, magistara farmacije, veterinara i arhitekata, kao i priznavanje inozemnih strunih
kvalifikacija sukladno Direktivi iz lanka 3. podstavka 16. ovoga Zakona, ukljuujui sustav
priznavanja inozemnih strunih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj
u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, slobodu pruanja usluga na privremenoj i povremenoj
osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih strunih kvalifikacija te postupak priznavanja
inozemnih strunih kvalifikacija.

(2) Na postupak priznavanja inozemnih strunih kvalifikacija, bilo da je rije o opem sustavu
priznavanja kvalifikacija ili priznavanju strunog iskustva iz glave III. ovoga Zakona ili automatskom
priznavanju kvalifikacija iz glave IV. ovoga Zakona, primjenjuju se, na odgovarajui nain, lanci 15.,
16., 17., 18., 19. i 20. ovoga Zakona, a podredno odredbe propisa koji ureuju opi upravni postupak,
osim ako ovim Zakonom nije drukije ureeno.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju
rodno znaenje, bez obzira jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na jednak nain
muki i enski rod.

lanak 2.

(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na dravljane, odnosno dravljanke drava ugovornica Ugovora o
Europskom ekonomskom prostoru (u daljnjem tekstu: drava ugovornica EEP-a), koji su stekli strune
kvalifikacije u dravi ugovornici EEP-a, a koji u Republici Hrvatskoj, kao osobe zaposlene kod
odreenog poslodavca ili osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, ele obavljati odreenu
reguliranu profesiju (u daljnjem tekstu: kandidat).

(2) Ovaj se Zakon primjenjuje i na dravljane, odnosno dravljanke treih drava, koji su stekli strune
kvalifikacije u dravi ugovornici EEP-a, osim odredbi lanka 25. i 40. ovoga Zakona.

(3) Odredbe ovoga Zakona na odgovarajui nain primjenjuju se i na priznavanje strunih kvalifikacija
dravljanima, odnosno dravljankama drava ugovornica EEP-a i treih drava, koji su strune
kvalifikacije stekli izvan drave ugovornice EEP-a, osim odredbi glave III. lanaka 21., 22., 23., 24. te
odredbi glave IV. lanka 25. i 40. ovoga Zakona.

(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, dokazi o formalnoj osposobljenosti za obavljanje reguliranih
profesija iz glave IV. ovoga Zakona, steeni izvan drave ugovornice EEP-a, moraju udovoljavati
minimalnim uvjetima osposobljavanja propisanim glavom IV. ovoga Zakona.

(5) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pomorce, iji je postupak priznavanja strunih
kvalifikacija reguliran posebnim propisima.
(6) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na kvalifikacije osoba koje obavljaju uslune ili
posrednike poslove pri kojima ne dolaze u neposredan doticaj s opasnim kemikalijama, iji je
postupak priznavanja strunih kvalifikacija ureen posebnim propisima.

lanak 3.

U ovom Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedeim znaenjem:

dravljanin, odnosno dravljanka tree drave je svaka osoba koja nije dravljanin drave
ugovornice EEP-a (obuhvaa sve drave lanice Europske unije te Norveku, Lihtentajn i Island),

regulirana profesija profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je
pristup i obavljanje, odnosno nain obavljanja djelatnosti na temelju zakonskih akata, odnosno
podzakonskih ili drugih akata donesenih na temelju zakonskih ovlatenja, izravno ili neizravno
uvjetovan posjedovanjem odreenih strunih kvalifikacija, kao i profesionalna djelatnost ili skupina
profesionalnih djelatnosti kojom se bave lanovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom,

regulirana profesija prema pojedinim podrujima u djelatnosti zdravstva jedna ili vie reguliranih
profesija drava lanica Europske unije (u daljnjem tekstu: drava lanica EU) navedenih u Prilogu V.
Direktive,

profesionalni naziv je naziv koji daje svojem nositelju pravo na obavljanje odreene regulirane
profesije, a moe biti razliit od naziva koji se stjeu zavretkom formalnog obrazovanja sukladno
propisima iz podruja srednjeg i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,

struni i akademski naziv i akademski stupanj nazivi i stupanj koji se u Republici Hrvatskoj stjeu
zavretkom visokog obrazovanja,

struna kvalifikacija u smislu ovoga Zakona, obuhvaa formalno obrazovanje i profesionalnu

osposobljenost (struno usavravanje i osposobljavanje nakon zavretka formalnog obrazovanja, kao i
mogue struno iskustvo steeno pri obavljanju regulirane profesije u dravi ugovornici EEP-a), na
temelju ega je kandidat stekao pravo obavljanja odreene regulirane profesije u dravi ugovornici
EEP-a,

struno usavravanje i osposobljavanje svako usavravanje i osposobljavanje nakon zavretka

formalnog obrazovanja koje je izriito usmjereno na obavljanje odreene regulirane profesije, a koja
obuhvaa jedan ili vie programa koji su, tamo gdje je to primjereno, nadopunjeni odgovarajuim
strunim osposobljavanjem, odnosno vjebenikom ili strunom praksom,

struno iskustvo stvarno obavljanje profesije u dravi ugovornici EEP-a u skladu s primjenjivim
propisima,

osposobljavanje u smislu ovoga Zakona, obuhvaa formalno obrazovanje i, tamo gdje je to

primjereno, struno usavravanje i osposobljavanje nakon zavretka formalnog obrazovanja,

dokaz o formalnoj osposobljenosti diplome, svjedodbe i druge javne isprave koje je izdalo
nadleno tijelo drave ugovornice EEP-a, a kojima se potvruje uspjeno zavreno formalno
obrazovanje i po potrebi struno usavravanje i osposobljavanje koje je steeno u dravi ugovornici
EEP-a; obuhvaa i diplome, svjedodbe i druge javne isprave koje je izdalo nadleno tijelo tree
drave nositelju takvih isprava koji ima tri godine strunog iskustva na podruju drave ugovornice
EEP-a, a koje su potvrene od strane te drave ugovornice EEP-a i daju pravo njihovom nositelju da
obavlja odreenu profesiju unutar granica drave ugovornice EEP-a prema njezinim vaeim
propisima,
 razdoblje prilagodbe obavljanje regulirane profesije u Republici Hrvatskoj pod nadzorom
osposobljenog strunjaka, koje moe biti popraeno strunim usavravanjem i osposobljavanjem te
podlijee ocjenjivanju. Osposobljenim strunjakom smatra se osoba koja je kvalificirani predstavnik
struke s odgovarajuim strunim iskustvom. Detaljna pravila kojima se ureuje razdoblje prilagodbe i
njegovo ocjenjivanje te status kandidata za vrijeme razdoblja prilagodbe utvruje nadleno tijelo
uzimajui u obzir injenicu da je kandidat kvalificirani strunjak u dravi ugovornici EEP-a,

provjera osposobljenosti provjera strunog znanja kandidata koju provode nadlena tijela
Republike Hrvatske radi ocjene osposobljenosti kandidata za obavljanje regulirane profesije.

Za potrebe provjere osposobljenosti, nadleno tijelo utvruje predmete koji nisu obuhvaeni
kandidatovim dokazima o formalnoj osposobljenosti, te predmete koji podlijeu provjeri
osposobljenosti, a bitni su za bavljenje reguliranom profesijom u Republici Hrvatskoj, to se utvruje
usporedbom obrazovanja i strunog usavravanja i osposobljavanja koje se za obavljanje regulirane
profesije zahtijeva u Republici Hrvatskoj i onog koje se zahtijeva u dravi ugovornici EEP-a.

Detaljna pravila kojima se ureuje provjera osposobljenosti u profesiji te status kandidata za vrijeme
pripreme za provjeru osposobljenosti u profesiji utvruje nadleno tijelo uzimajui u obzir injenicu
da je kandidat kvalificirani strunjak u dravi ugovornici EEP-a,

osoba koja obavlja samostalnu djelatnost osoba koja sama snosi rizik poslovnog uspjeha ili
neuspjeha, radi izvan odnosa subordinacije te koja je za obavljanje djelatnosti izravno, osobno i u
cijelosti plaena,

nadleno tijelo je tijelo nadleno za provoenje postupka i utvrivanje uvjeta za priznavanje

inozemnih strunih kvalifikacija, izdavanje rjeenja o priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija,
davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemnih strunih kvalifikacija, te za
poduzimanje ostalih radnji sukladno ovom Zakonu, a to su: nadlene strukovne organizacije ili druga
nadlena tijela ili organizacije koje su posebnim propisima ovlatene za provoenje postupka i
utvrivanje uvjeta za priznavanje strunih kvalifikacija (u daljnjem tekstu: ovlatena tijela), odnosno
ministarstva u ijem su djelokrugu odreene regulirane profesije (u daljnjem tekstu: nadleno
ministarstvo),

automatsko priznavanje priznavanje inozemne strune kvalifikacije koje se odnosi iskljuivo na

dravljane drava lanica EU s dokazom o formalnoj osposobljenosti izdanim u dravi lanici EU,
kojim Republika Hrvatska priznaje tim dokazima jednaku valjanost kao i dokazima o formalnoj
osposobljenosti koje sama izdaje,

Direktiva Direktiva 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijea o priznavanju strunih

kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine, kako je izmijenjena i dopunjena (u daljnjem tekstu: Direktiva).

II. PRUANJE USLUGA NA PRIVREMENOJ I POVREMENOJ OSNOVI NA TEMELJU

INOZEMNIH STRUNIH KVALIFIKACIJA

lanak 4.

(1) Fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj eli pruati usluge na privremenoj ili povremenoj osnovi
obavljanjem odreene regulirane profesije, bilo kao osoba zaposlena kod odreenog poslodavca ili
osoba koja obavlja samostalnu djelatnost moe pruati takve usluge obavljanjem regulirane profesije
ako:

a) je stekla strunu kvalifikaciju u dravi ugovornici EEP-a ili u treoj dravi,

b) je poslovno nastanjena u dravi ugovornici EEP-a prema propisima za bavljenje istom reguliranom
profesijom u toj dravi te

c) je u dravi poslovnog nastana obavljala istu reguliranu profesiju najmanje dvije godine tijekom
zadnjih deset godina koje je prethodilo pruanju usluga, u sluaju da niti ta profesija niti usavravanje
niti osposobljavanje za tu profesiju nisu regulirani u dravi poslovnog nastana.

(2) Sukladno odredbama ove glave Zakona, nadleno tijelo ne smije niti iz jednog razloga vezanog uz
strune kvalifikacije ograniavati kandidata iz stavka 1. ovoga lanka u pruanju usluga u Republici
Hrvatskoj:

a) ako je kandidat poslovno nastanjen u dravi ugovornici EEP-a u svrhu obavljanja odreene
profesije prema propisima za bavljenje istom profesijom u toj dravi (u daljnjem tekstu: drava lanica
poslovnog nastana),

b) ako se kandidat u dravi lanici poslovnog nastana bavio odreenom profesijom najmanje dvije
godine tijekom zadnjih deset godina, u sluaju da ta profesija u dravi lanici poslovnog nastana nije
regulirana.

(3) Kandidat iz stavka 1. ovoga lanka podlijee posebnim propisima iz djelokruga nadlenih tijela
kojima se ureuju strune kvalifikacije za obavljanje reguliranih profesija, primjerice s definicijom
regulirane profesije, uporabom profesionalnog naziva i s grubom profesionalnom nepanjom koji su
izravno i posebno povezani sa zatitom potroaa i sigurnou te s disciplinskim odredbama koje su na
snazi u Republici Hrvatskoj za strunjake koji se bave istom profesijom u Republici Hrvatskoj.

lanak 5.

(1) Kandidata iz lanka 4. stavka 2. ovoga Zakona, nadleno tijelo oslobodit e zahtjeva koje moraju
ispunjavati osobe s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, i to:

odobrenja strukovne organizacije, registracije kod strukovne organizacije, odnosno lanstva u njima,

registracije pri dravnom tijelu nadlenom za socijalno osiguranje u svrhu podmirivanja dugovanja
osiguratelju vezano uz aktivnosti poduzete u korist osiguranih osoba.

(2) Strukovne organizacije ili druga nadlena tijela ili organizacije mogu predvidjeti automatsku
privremenu registraciju, pod uvjetom da registracija ili lanstvo u njima ni na koji nain ne odgaaju
ili ine teim pruanje usluga te nemaju za posljedicu nikakve dodatne trokove za kandidata.

(3) U svrhu podmirivanja dugovanja osiguratelju vezano uz aktivnosti poduzete u korist osiguranih
osoba, kandidat alje obavijest unaprijed ili, u sluaju urnosti, naknadno tijelu iz stavka 1. podstavka
2. ovoga lanka.

lanak 6.

(1) Kandidat koji po prvi puta eli pruati usluge obavljanjem regulirane profesije u Republici
Hrvatskoj duan je o tome izvijestiti nadleno tijelo izjavom u pisanom obliku.

(2) Izjava iz stavka 1. ovoga lanka:

a) podnosi se prije poetka prvog pruanja usluga u Republici Hrvatskoj,

b) ukljuuje osobne podatke i podatke o pojedinostima svakoga osiguranja ili bilo kojeg drugog
sredstva osobne ili kolektivne zatite s obzirom na profesionalnu odgovornost,
c) podnosi se za svaku godinu u kojoj kandidat namjerava privremeno ili povremeno pruati usluge u
Republici Hrvatskoj.

(3) Prije poetka prvog pruanja usluga, nadleno tijelo zahtijevat e od kandidata da uz izjavu priloi
sljedee dokumente:

dokaz o dravljanstvu kandidata,

potvrdu kojom se potvruje da je kandidat poslovno nastanjen u dravi lanici poslovnog nastana za
bavljenje djelatnostima o kojima je rije i da u trenutku izdavanja potvrde nema, ak ni privremeno,
zabranu bavljenja profesijom,

dokaz o strunim kvalifikacijama,

za sluajeve iz lanka 4. stavka 2. podstavka b. ovoga Zakona, bilo koji dokaz da je kandidat
obavljao profesiju o kojoj je rije najmanje dvije godine tijekom desetogodinjeg razdoblja,

dokaz o nekanjavanju, za profesije iz sigurnosnog sektora, kad to Republika Hrvatska trai za svoje
dravljane.

(4) Ako doe do bitnih promjena okolnosti potvrenih dokumentima, kandidat je duan nadlenom
tijelu podnijeti samo one dokumente iz prethodnoga stavka ovoga lanka, koji su odluni za ocjenu te
bitne promjene.

lanak 7.

(1) Usluga se obavlja pod profesionalnim nazivom koji postoji u propisima drave lanice poslovnog
nastana, ako takav naziv postoji u toj dravi lanici za profesiju o kojoj je rije.

(2) Profesionalni naziv se navodi na slubenom jeziku ili na jednom od slubenih jezika u dravi
lanici poslovnog nastana na nain da se izbjegne mogua zamjena s profesionalnim nazivom koji
postoji u propisima Republike Hrvatske.

(3) U sluaju da u dravi lanici poslovnog nastana ne postoji profesionalni naziv, kandidat je duan
navesti naziv koji je stekao nakon zavretka formalnog obrazovanja na slubenom jeziku ili na jednom
od slubenih jezika drave ugovornice EEP-a.

(4) U sluajevima obavljanja reguliranih profesija iz glave IV. ovoga Zakona, usluga se obavlja pod
profesionalnim nazivom koji postoji u propisima Republike Hrvatske.

lanak 8.

(1) U sluaju profesija koje mogu imati posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga, a ne
radi se o obavljanju djelatnosti navedenih u Prilogu IV. Direktive kad kandidat ispunjava uvjete iz
lanaka 21., 22., 23. i 24. ovoga Zakona, niti o profesijama iz lanka 25. ovoga Zakona, nadleno
tijelo moe provjeriti strune kvalifikacije kandidata prije prvog pruanja usluga.

(2) Prethodna provjera iz stavka 1. ovoga lanka mogua je samo kad je svrha provjere opravdana i u
onoj mjeri u kojoj osigurava da ne doe do ozbiljnog naruavanja zdravlja ili sigurnosti primatelja
usluga zbog neodgovarajuih strunih kvalifikacija kandidata i kada ta provjera ne prekorauje svrhu
pruanja usluga.

(3) Nadleno tijelo e u roku od mjesec dana od primitka izjave i dokumenata iz lanka 6. ovoga
Zakona donijeti rjeenje i obavijestiti kandidata o ishodu provjere. Nadleno tijelo moe odluiti da ne
provodi provjeru kvalifikacija, o emu e donijeti rjeenje i kandidata obavijestiti u roku od 15 dana
od primitka izjave i dokumenata.

(4) Iznimno, ako postoje potekoe zbog kojih nije mogue donijeti rjeenje i kandidata obavijestiti o
ishodu provjere u roku iz stavka 3. ovoga lanka, nadleno tijelo je tijekom prvog mjeseca duno
obavijestiti kandidata da e odgoditi donoenje rjeenja te zatraiti dodatne informacije ili dopunu
dokumentacije od kandidata uz navoenje razloga odgode i vremenskog roka u kojem e donijeti
rjeenje.

(5) U sluaju odgode iz stavka 4. ovoga lanka nadleno tijelo donosi rjeenje u roku od dva mjeseca
od primitka nadopunjene dokumentacije.

(6) U sluaju profesija koje mogu imati posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga,
nadleno tijelo koje, u postupku provjere iz stavka 1. ovoga lanka, utvrdi da postoji znaajna razlika
izmeu kandidatovih strunih kvalifikacija koje su preduvjet za pristup i obavljanje profesije u
Republici Hrvatskoj i da je ta znaajna razlika takva da je tetna za javno zdravlje i sigurnost
primatelja usluga, duno je omoguiti kandidatu da pokae da je stekao kompetencije koje nedostaju.

(7) Nadleno tijelo koje kandidatu prui mogunost iz stavka 6. ovoga lanka, duno je pruiti tu
mogunost u roku od mjesec dana od donoenja rjeenja iz stavka 3. i 5. ovoga lanka.

(8) U sluaju da nadleno tijelo ne postupi sukladno rokovima iz stavaka 3., 5. i 7. ovoga lanka,
kandidat moe pruati uslugu u Republici Hrvatskoj.

(9) Protiv rjeenja ovlatenog tijela kandidat ima pravo albe nadlenom ministarstvu. Protiv rjeenja
nadlenog ministarstva kandidat nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim
sudom Republike Hrvatske.

(10) U sluaju kad nadleno tijelo prizna strunu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije koja
moe imati posljedice za javno zdravlje i sigurnost, kandidat prua uslugu pod profesionalnim
nazivom koji se koristi u Republici Hrvatskoj.

lanak 9.

Kandidat gubi mogunost pruanja usluge obavljanjem regulirane profesije u Republici Hrvatskoj,
sukladno ovoj glavi Zakona, te nema pravo ostati privremeno registriran ako:

a) uspostavi poslovni nastan za obavljanje regulirane profesije u Republici Hrvatskoj, ili

b) ako mu je sukladno odluci nadlenog tijela u dravi lanici poslovnog nastana ukinuto pravo
poslovnog nastana u toj dravi ili mu je makar privremeno zabranjeno obavljanje te profesije u toj
dravi.

lanak 10.

U sluaju kad se usluga u Republici Hrvatskoj prua pod profesionalnim nazivom drave lanice
poslovnog nastana, odnosno pod formalnim kvalifikacijama kandidata, nadleno tijelo moe zatraiti
da kandidat primatelju usluga podastre bilo koji ili sve sljedee podatke:

a) ako je kandidat registriran u sudskom registru ili drugom javnom registru, naziv registra u kojem je
registriran, njegov matini broj ili istovrijedna sredstva identifikacije sadrana u tom registru,

b) ako djelatnost podlijee odobrenju u dravi lanici poslovnog nastana, naziv i adresu nadlenog
nadzornog tijela,
c) naziv bilo koje strukovne organizacije, drugog nadlenog tijela ili organizacije kod koje je kandidat
registriran,

d) profesionalni naziv, ili kad takav naziv ne postoji, formalne kvalifikacije kandidata i dravu
ugovornicu EEP-a u kojoj ih je stekao,

e) ukoliko kandidat obavlja djelatnost koja podlijee porezu na dodanu vrijednost (PDV),
identifikacijski broj sukladno posebnom propisu,

f) pojedinosti o svakom osiguranju ili kojim drugim sredstvima osobne ili kolektivne zatite koja se
odnose na profesionalnu odgovornost.

III. PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUNIH KVALIFIKACIJA U SVRHU OSTVARIVANJA

PRAVA NA POSLOVNI NASTAN

Opi sustav priznavanja strunih kvalifikacija

lanak 11.

Strune kvalifikacije dijele se na sljedee razine:

a) potvrda kompetencije koju izdaje nadleno tijelo drave ugovornice EEP-a na temelju ili:

1. teaja osposobljavanja koji ne ini sastavni dio svjedodbe ili diplome u smislu podstavka b), c), d)
i e) ovoga stavka, ili na temelju posebnog ispita bez prethodnog osposobljavanja, ili na temelju
bavljenja profesijom na puno radno vrijeme u drugoj dravi ugovornici EEP-a tri godine zaredom ili u
istom trajanju na pola radnog vremena u proteklih 10 godina, ili

2. opeg osnovnog ili srednjeg obrazovanja, potvrujui da je nositelj stekao opa znanja;

b) svjedodba koja potvruje uspjean zavretak srednjeg obrazovanja:

1. opeg sadraja, dopunjenog planom i programom strunog osposobljavanja razliitog od onog iz

podstavka c) i/ili vjebenikom ili strunom praksom koja je obvezna uz taj program, ili

2. tehnikog ili strunog sadraja, kada je potrebno dopunjenog planom i programom strunog
osposobljavanja kako je utvreno pod 1., i/ili vjebenikom ili strunom praksom koja je obvezna uz
taj program;

c) diploma koja potvruje uspjean zavretak:

1. programa osposobljavanja na razini nakon zavretka srednjeg obrazovanja, razliitog od onog iz

podstavka d) i e), u trajanju od najmanje jedne godine ili u odgovarajuem trajanju povremeno, a za
koji je jedan od uvjeta upisa, kao ope pravilo, uspjeno zavren program srednjeg obrazovanja koji
omoguuje upis programa visokog obrazovanja ili zavren istovjetan program srednjeg obrazovanja,
kao i profesionalno osposobljavanje koje moe biti uvjet uz taj program na razini nakon zavretka
srednjeg obrazovanja, ili

2. programa osposobljavanja s posebnom strukturom osposobljavanja, istovjetno razini

osposobljenosti pod 1., koja prua usporedive strune standarde i koja polaznika priprema za
usporedivu razinu odgovornosti i funkcija;

d) diploma koja potvruje uspjean zavretak obrazovanja na razini nakon zavretka srednjeg
obrazovanja, u trajanju od najmanje tri i najvie etiri godine, ili istovjetnog trajanja kad se odvija
povremeno, na visokom uilitu (sveuilitu, veleuilitu, visokoj koli) ili nekoj drugoj ustanovi
jednake razine i, kada je primjenjivo, uspjean zavretak strunog osposobljavanja koje je obvezno uz
takvo obrazovanje;

e) diploma koja potvruje uspjean zavretak obrazovanja na razini nakon zavretka srednjeg
obrazovanja, u trajanju od najmanje etiri godine, ili istovjetnog trajanja kad se odvija povremeno na
visokom uilitu (sveuilitu, veleuilitu, visokoj koli) ili nekoj drugoj ustanovi jednake razine i,
kada je primjenjivo, uspjean zavretak strunog osposobljavanja koje je obvezno uz takvo
obrazovanje.

lanak 12.

(1) Sa svakim dokazom vrste i razine inozemne strune kvalifikacije iz lanka 11. ovoga Zakona
postupat e se kao s dokazom o formalnoj osposobljenosti ako je takav dokaz:

a) izdalo nadleno tijelo drave ugovornice EEP-a,

b) onaj kojim se potvruje formalna osposobljenost kandidata na podruju EEP-a,

c) ta drava ugovornica EEP-a priznala kao istovjetnu razinu,

d) onaj kojim se dodjeljuju ista prava pristupa profesiji ili bavljenju profesijom ili je priprema za
bavljenje odreenom profesijom.

(2) Sa svakim dokazom vrste i razine inozemne strune kvalifikacije iz lanka 11. ovoga Zakona
postupat e se kao s dokazom o formalnoj osposobljenosti na nain kako je odreeno u stavku 1.
ovoga lanka u sluaju da struna kvalifikacija ne ispunjava uvjete sadrane u propisima koji su na
snazi u dravi lanici podrijetla vezano uz bavljenje i mogunost bavljenja profesijom, ali jami
nositelju prava steena na temelju tih propisa.

(3) Stavak 2. ovoga lanka primjenjuje se, osobito, u sluaju kada drava lanica podrijetla povisi
razinu potrebnu za pristup profesiji i bavljenje tom profesijom te ako se kandidat koristi steenim
pravima nakon zavretka osposobljavanja koje ne udovoljava uvjetima nove razine, na temelju propisa
koji su na snazi u dravi lanici podrijetla.

(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka, nadleno tijelo e priznati prethodno osposobljavanje kao da
odgovara razini novog osposobljavanja.

lanak 13.

(1) Ako su pristup reguliranoj profesiji ili bavljenje tom profesijom u Republici Hrvatskoj uvjetovani
odreenim strunim kvalifikacijama, nadleno tijelo duno je dopustiti pristup toj profesiji i bavljenje
tom profesijom pod istim uvjetima koji se primjenjuju na dravljane i dravljanke Republike Hrvatske
i to kandidatu koji:

a) je stekao strunu kvalifikaciju u dravi ugovornici EEP-a i posjeduje potvrdu o kompetencijama ili
dokaz o formalnoj osposobljenosti koji trai drava ugovornica EEP-a za obavljanje regulirane
profesije, ili

b) je obavljao tu profesiju u punom radnom vremenu najmanje dvije godine u zadnjih deset godina u
dravi ugovornici EEP-a u kojoj ta profesija nije regulirana, pod uvjetom da kandidat posjeduje jednu
ili vie potvrda o kompetencijama ili dokaza o formalnoj osposobljenosti.

(2) Nadleno tijelo duno je dopustiti pristup reguliranoj profesiji i bavljenje tom profesijom pod istim
uvjetima koji se primjenjuju na dravljane i dravljanke Republike Hrvatske i to kandidatu koji:
a) je stekao strunu kvalifikaciju u treoj dravi te

b) ima tri godine strunog iskustva u odreenoj profesiji na podruju drave ugovornice EEP-a koja je
priznala formalnu osposobljenost steenu u treoj dravi time to je dopustila kandidatu da obavlja tu
profesiju unutar njezinih granica i prema vaeim propisima i ako je potvrena od strane te drave.

(3) Potvrde o kompetencijama ili dokaz o formalnoj osposobljenosti moraju ispunjavati sljedee
uvjete:

a) moraju ih izdati nadlena tijela drave ugovornice EEP-a,

b) moraju potvrivati minimalno onu razinu strune kvalifikacije koja neposredno prethodi razini
kvalifikacije koja se zahtijeva u Republici Hrvatskoj i

c) u sluajevima iz stavka 1. podstavka b) ovoga lanka, moraju potvrivati da je kandidat bio

osposobljen za bavljenje odreenom profesijom.

(4) Nadleno tijelo ne smije zahtijevati dvogodinje struno iskustvo iz stavka 1. podstavka b) ovoga
lanka ako dokaz o formalnoj osposobljenosti koji kandidat posjeduje potvruje profesionalnu
osposobljenost i ako je potvrena profesionalna osposobljenost na razini strunih kvalifikacija iz
lanka 11. podstavaka b), c), d) ili e) ovoga Zakona.

(5) Iznimno, nadleno tijelo je duno odobriti obavljanje i mogunost obavljanja regulirane profesije u
sluajevima kada je mogunost obavljanja te profesije u Republici Hrvatskoj uvjetovana
kvalifikacijom koja potvruje uspjean zavretak visokog obrazovanja (na sveuilitu, veleuilitu ili
visokoj koli) u trajanju od etiri godine, u sluaju da kandidat posjeduje kvalifikaciju iz lanka 11.
podstavka c) ovoga Zakona.

lanak 14.

(1) Opi sustav priznavanja inozemnih strunih kvalifikacija propisan ovom glavom Zakona odnosi se
na sve profesije koje nisu obuhvaene lancima 21., 22., 23. i 24. ovoga Zakona niti glavom IV. ovoga
Zakona te u sljedeim sluajevima kada kandidat zbog posebnih i izvanrednih okolnosti ne ispunjava
uvjete utvrene lancima 21., 22., 23. i 24. i glavom IV. ovoga Zakona:

a) na djelatnosti navedene u Prilogu IV. Direktive kad kandidat ne ispunjava uvjete navedene u
lancima 22., 23. i 24. ovoga Zakona,

b) na doktore medicine sa zavrenim medicinskim fakultetom, doktore medicine specijaliste,

medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, doktore dentalne medicine, doktore dentalne
medicine specijaliste, veterinare, primalje, magistre farmacije i arhitekte, kad kandidat ne ispunjava
uvjete stvarnog i zakonitog strunog iskustva navedene u lancima 49., 52., 53., 55., 56., 57, 58., 59.,
60., 61. i 62. ovoga Zakona,

c) na arhitekte kad kandidat posjeduje dokaz o formalnoj osposobljenosti koji nije naveden u Prilogu
V. toki 5.7. Direktive,

d) ne dovodei u pitanje lanak 25. stavak 1. i lanke 49., 52. i 53. ovoga Zakona, na doktore
medicine, na medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, doktore dentalne medicine,
veterinare, primalje, magistre farmacije i arhitekte koji imaju dokaz o formalnoj osposobljenosti
specijalista koji mora proi osposobljavanje za dodjelu naziva navedenih u Prilogu V. tokama 5.1.1.,
5.2.2., 5.3.2., 5.4.2, 5.5.2., 5.6.2. i 5.7.1. i iskljuivo u svrhu priznavanja odgovarajue specijalizacije,
e) na medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege i medicinske sestre specijaliste koje imaju
dokaz o formalnoj osposobljenosti specijalist odreene grane koje moraju proi osposobljavanje za
dodjelu naziva navedenog u Prilogu V. toki 5.2.2., kad kandidat trai priznavanje u drugoj dravi
lanici EU u kojoj odgovarajue profesionalne djelatnosti obavlja medicinska sestra specijalist bez
osposobljenosti za djelatnost ope zdravstvene njege,

f) na medicinske sestre specijaliste bez osposobljenosti za djelatnost ope zdravstvene njege kad
kandidat trai priznavanje u drugoj dravi lanici u kojoj odgovarajue profesionalne djelatnosti
obavljaju medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, medicinske sestre specijalisti bez
osposobljenosti za djelatnost ope zdravstvene njege ili medicinske sestre specijalisti koje posjeduju
dokaz o formalnoj osposobljenosti kao specijalist koje moraju proi osposobljavanje za dodjelu naziva
navedenog u Prilogu V., toki 5.2.2.,

g) na kandidate koji ispunjavaju uvjete navedene u lanku 13. stavku 2. ovoga Zakona.

(2) Postupak sukladno ovom Zakonu provode tijela nadlena na temelju posebnih propisa.

(3) Uvjeti za priznavanje strunih kvalifikacija za obavljanje odreene regulirane profesije u svrhu
poslovnog nastana, kao i detaljnija pravila za slobodno pruanje usluga na privremenoj ili povremenoj
osnovi na temelju inozemnih strunih kvalifikacija, propisuju se posebnim zakonom ili podzakonskim
aktom nadlenog ministarstva ili opim aktima ovlatenih tijela koje ista donose na temelju zakonskog
ovlatenja.

(4) Stavak 3. ovoga lanka ne odnosi se na regulirane profesije iz glave IV. ovoga Zakona za koje se
strune kvalifikacije priznaju prema naelu automatskog priznavanja kvalifikacija.

(5) Dodatni uvjeti za priznavanje strunih kvalifikacija te nain ispunjavanja tih uvjeta za dravljane,
odnosno dravljanke iz lanka 2. stavka 3. ovoga Zakona, mogu se regulirati posebnim zakonom ili
podzakonskim aktom iz djelokruga nadlenih ministarstava iz lanka 3. podstavka 14. ovoga Zakona,
odnosno opim aktima ovlatenih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlatenja.

(6) U okviru provoenja postupka iz stavka 2. ovoga lanka, nadlena tijela:

zaprimaju zahtjeve za priznavanje strunih kvalifikacija, vode postupak i izdaju rjeenja,

utvruju osobu zaduenu za popunjavanje baze podataka iz lanka 67. ovoga Zakona podacima iz
svog djelokruga,

obavjetavaju zainteresirane osobe o uvjetima za priznavanje inozemnih strunih kvalifikacija,

dostavljaju jednom godinje Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) i
osobi iz lanka 65. ovoga Zakona izvjee o provedbi ovoga Zakona te statistiki prikaz donesenih
rjeenja,

obavljaju i druge zadae utvrene posebnim propisima.

lanak 15.

(1) Postupak se pokree zahtjevom kandidata kojeg isti podnosi nadlenom tijelu (u daljnjem tekstu:
zahtjev).

(2) Nadleno tijelo, u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka, o tome
pisanim putem obavjetava kandidata kojega, u sluaju primitka nepotpune dokumentacije, poziva da
istu u roku od 90 dana dopuni. Ukoliko podnositelj zahtjeva tome pozivu ne udovolji, nadleno tijelo
e zahtjev odbaciti kao nepotpun, osim ako kandidat opravda razloge proputanja roka.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati:

dokaz o dravljanstvu kandidata i

dokaz o ispunjavanju uvjeta za priznavanje strunih kvalifikacija (potvrda o kompetencijama, dokaz

o formalnoj osposobljenosti te strunom iskustvu gdje je to primjereno).

(4) Uz dokaze iz stavka 3. ovoga lanka nadleno tijelo moe zatraiti od kandidata da dostavi i druge
dokaze sukladno Prilogu VII. Direktive.

(5) U sluaju opravdane sumnje, nadleno tijelo moe zatraiti od nadlenih tijela drave ugovornice
EEP-a potvrdu o autentinosti dokaza iz stavka 3. podstavka 2. ovoga lanka, izdanih u drugoj dravi
ugovornici EEP-a.

(6) U sluaju opravdane sumnje, kada je dokaz o formalnoj osposobljenosti izdalo nadleno tijelo
jedne drave ugovornice EEP-a, a ukljuuje osposobljavanje primljeno u cijelosti ili djelomino u
organizaciji zakonski ustanovljenoj na teritoriju druge drave ugovornice EEP-a, nadleno tijelo ima
pravo od nadlenog tijela drave ugovornice EEP-a, koja je izdala dokaz, potvrditi njegovo porijeklo
na nain da utvrdi:

a) je li program osposobljavanja u nadlenoj organizaciji koja je izvela osposobljavanje formalno

potvrdilo ovlateno tijelo organizirano u dravi ugovornici EEP-a koja je izdala dokaz,

b) je li dokaz o formalnoj osposobljenosti jednak onome koji bi bio izdan da je obrazovanje ili struno
usavravanje i osposobljavanje u cijelosti izvedeno u dravi ugovornici EEP-a koja je izdala dokaz,

c) daje li dokaz o formalnoj osposobljenosti jednaka profesionalna prava na teritoriju drave

ugovornice EEP-a koja je izdala dokaz.

(7) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka i dokazi iz stavka 3. podstavka 2. ovoga lanka podnose se u
ovjerenoj preslici i ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik. Ostali dokazi iz stavka 3. podstavka 1. i
stavka 4. ovoga lanka podnose se u obinoj preslici i neovjerenom prijevodu.

(8) U sluaju reguliranih profesija iz glave IV. ovoga Zakona, dokaz iz stavka 3. podstavka 2. ovoga
lanka podnosi se u ovjerenoj preslici i u neovjerenom prijevodu. Ukoliko kandidat nije u mogunosti
podnijeti ovjerenu presliku dokaza iz stavka 3. podstavka 2. ovoga lanka, nadleno tijelo provjerit e
sadraj i autentinost dokaza sukladno glavi VI. ovoga Zakona.

lanak 16.

(1) Nadleno tijelo duno je donijeti rjeenje o zahtjevu i dostaviti ga kandidatu najkasnije u roku od 3
mjeseca od dana zaprimanja potpunog zahtjeva.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga lanka moe se produljiti najvie za 1 mjesec, ako je to predvieno
posebnim propisima koji ureuju uvjete za priznavanje inozemne strune kvalifikacije.

(3) U sluaju da postupak provodi nadleno ministarstvo, isto je duno u postupku priznavanja
zatraiti miljenje nadlene strukovne organizacije, ili drugog nadlenog tijela ili organizacije, koje su
dune svoje miljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. U
protivnom, nadleno ministarstvo moe izdati rjeenje bez takvog miljenja. Nadleno ministarstvo
moe u postupku zatraiti miljenje nadlene obrazovne ustanove.

(4) Za izdavanje miljenja iz stavka 3. ovoga lanka nadlena strukovna organizacija ili drugo
nadleno tijelo ili organizacija ne moe traiti plaanje pristojbe ili naknadu drugih trokova.
(5) Miljenje nadlene strukovne organizacije ili drugog nadlenog tijela ili organizacije iz stavka 3.
ovoga lanka za nadleno ministarstvo nije obvezujue.

(6) Ako nadleno tijelo, u postupku pokrenutom na uredan zahtjev kandidata, ne donese rjeenje o
zahtjevu i ne dostavi ga kandidatu u roku iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno u sluaju produljenja u
roku iz stavka 2. ovoga lanka, smatrat e se da je zahtjev kandidata usvojen. U tom sluaju kandidat
ima pravo traiti od nadlenog tijela donoenje rjeenja kojim se utvruje da je zahtjev kandidata
usvojen, a koje je nadleno tijelo obvezno izdati u roku od osam dana od dana traenja kandidata.

lanak 17.

(1) Nadleno tijelo usporeuje dokumentaciju o strunim kvalifikacijama kandidata sa strunim

kvalifikacijama koje kao uvjet trae propisi Republike Hrvatske za obavljanje odreene regulirane
profesije. Ako na temelju te usporedbe ocijeni da kvalifikacije kandidata ne odgovaraju, odnosno da
postoje bitne razlike izmeu strunih kvalifikacija kandidata i strunih kvalifikacija koje se za
obavljanje regulirane profesije zahtijevaju u Republici Hrvatskoj, prethodno donoenju privremenog
rjeenja, s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja, poziva kandidata da izabere jednu od sljedeih
dopunskih mjera:

da kandidat obavi provjeru osposobljenosti u profesiji, ili

da kandidat obavi razdoblje prilagodbe do tri godine.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, prilikom odreivanja dopunske mjere nadleno tijelo duno je
utvrditi je li znanje koje je kandidat stekao tijekom svojeg strunog iskustva u dravi lanici EEP-a ili
treoj dravi takve prirode da u cijelosti ili djelomino obuhvaa bitne razlike navedene u stavku 4.
ovoga lanka.

(3) Nadleno tijelo moe od kandidata zahtijevati da obavi razdoblje prilagodbe ili provjeru
osposobljenosti u profesiji ako:

a) je duina trajanja osposobljavanja za koje dostavlja dokaz iz lanka 13. ovoga Zakona najmanje
jednu godinu kraa od one koja se zahtijeva za tu reguliranu profesiju u Republici Hrvatskoj, ili

b) osposobljavanje koje je proao obuhvaa znatno drukije sadraje od onih koje obuhvaa dokaz o
formalnoj osposobljenosti koji se trai u Republici Hrvatskoj, ili

c) regulirana profesija u Republici Hrvatskoj sadri jednu ili vie aktivnosti regulirane profesije koje
ne postoje u toj profesiji u kandidatovoj dravi podrijetla, a ta se razlika odnosi na posebno
osposobljavanje koje se trai u Republici Hrvatskoj i koje obuhvaa znatno drukije sadraje od
sadraja koje obuhvaa potvrda o kompetencijama ili dokaz o formalnoj osposobljenosti.

(4) Bitno razliit sadraj iz stavka 2. ovoga lanka podrazumijeva sadraj ije poznavanje je bitno za
bavljenje profesijom i u odnosu na koje osposobljavanje koje je proao kandidat pokazuje znaajne
razlike u pogledu njegova trajanja ili pokrivenih podruja od osposobljavanja koje se trai u Republici
Hrvatskoj.

(5) Na temelju izbora kandidata iz stavka 1. ovoga lanka, dopunska mjera unosi se u privremeno
rjeenje.

(6) Ukoliko je kandidat izabrao obavljanje razdoblja prilagodbe, nadleno tijelo duno je u
privremenom rjeenju odrediti i uvjete za njegovo obavljanje s moguim dodatnim obrazovanjem ili
strunim usavravanjem i osposobljavanjem, imenovati osposobljenog strunjaka za nadzor, te
kriterije za ocjenu uspjenosti obavljanja razdoblja prilagodbe.
(7) Ukoliko je kandidat izabrao obavljanje provjere osposobljenosti, nadleno tijelo duno je, ako
postoje bitne razlike izmeu strunih kvalifikacija kandidata sa strunim kvalifikacijama traenih
propisima Republike Hrvatske i koji nisu obuhvaeni u kandidatovim dokazima o formalnoj
osposobljenosti, u privremenom rjeenju, utvrditi predmete koji nisu obuhvaeni kandidatovim
dokazima o formalnoj osposobljenosti, te predmete koji podlijeu provjeri osposobljenosti, a bitni su
za bavljenje reguliranom profesijom u Republici Hrvatskoj.

(8) Kandidat nema pravo izbora izmeu obavljanja razdoblja prilagodbe i provjere osposobljenosti u
profesiji u sluaju kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i
pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomo vezano uz poznavanje
pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadraj obavljanja regulirane
profesije.

(9) U sluaju iz stavka 8. ovoga lanka dopunsku mjeru odredit e privremenim rjeenjem nadleno
tijelo.

(10) Protiv privremenog rjeenja ovlatenog tijela kandidat ima pravo albe nadlenom ministarstvu.
Protiv privremenog rjeenja nadlenog ministarstva kandidat nema pravo albe, ali moe pokrenuti
upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

lanak 18.

(1) Nadleno tijelo izdaje rjeenje o priznavanju inozemne strune kvalifikacije za obavljanje
odreene regulirane profesije u Republici Hrvatskoj:

a) ukoliko na temelju zahtjeva ocijeni da strune kvalifikacije kandidata odgovaraju strunim

kvalifikacijama koje za obavljanje odreene regulirane profesije trae propisi Republike Hrvatske,

b) kada kandidat nadlenom tijelu podnese dokaz o uspjeno obavljenom razdoblju prilagodbe ili
provjere osposobljenosti u profesiji na temelju privremenog rjeenja iz lanka 17. ovoga Zakona.

(2) Rjeenjem o priznavanju strune kvalifikacije kandidatu se u Republici Hrvatskoj omoguava

obavljanje regulirane profesije za koju je osposobljen u dravi ugovornici EEP-a, pod jednakim
uvjetima koji vrijede za dravljane Republike Hrvatske.

(3) Protiv rjeenja ovlatenog tijela kandidat ima pravo albe nadlenom ministarstvu. Protiv rjeenja
nadlenog ministarstva kandidat nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim
sudom Republike Hrvatske.

lanak 19.

Nadleno tijelo duno je kandidatu u svim fazama postupka davati potrebne informacije i omoguiti
uvid u cjelokupnu dokumentaciju.

lanak 20.

(1) Za podneske i upravne radnje obavljene sukladno ovome Zakonu plaa se pristojba sukladno
propisima koji ureuju upravne pristojbe, a plaa ju kandidat kod podnoenja podneska.

(2) Visinu naknade za trokove obavljanja razdoblja prilagodbe pod vodstvom osposobljenoga
strunjaka, odnosno visinu naknade za trokove za eventualno dodatno obrazovanje ili struno
usavravanje i osposobljavanje u razdoblju prilagodbe te za provjeru osposobljenosti u profesiji
kandidata, kao i nain plaanja te raspodjelu naknade, propisuje nadleni ministar, a plaa je kandidat
prije poetka obavljanja razdoblja prilagodbe, eventualnog dodatnog obrazovanja ili strunog
usavravanja i osposobljavanja, odnosno provjere osposobljenosti.

(3) Naknade trokova iz stavka 2. ovoga lanka ne smiju biti vie od naknada koje su za istu namjenu
obavljanja profesije utvrene za dravljane i dravljanke Republike Hrvatske te ne smiju prelaziti
stvarne trokove postupka.

Priznavanje strunog iskustva

lanak 21.

(1) U sluaju kad je kod odreenih djelatnosti za priznavanje odreene strune kvalifikacije dovoljno
struno iskustvo koje pokazuje ope, poslovno ili struno znanje i sposobnosti, nadleno tijelo priznat
e prethodno bavljenje tom djelatnou u drugoj dravi lanici EU kao dovoljan dokaz znanja i
sposobnosti.

(2) U sluaju djelatnosti iz Priloga IV. Direktive kada kandidat ne ispunjava uvjete iz lanka 22., 23. i
24. ovoga Zakona, njegove strune kvalifikacije podlijeu postupku priznavanja iz ove glave Zakona
(opi sustav priznavanja inozemnih strunih kvalifikacija).

lanak 22.

(1) U sluaju djelatnosti navedenih u popisu I. Priloga IV. Direktive, nadleno tijelo priznat e
prethodno bavljenje tom djelatnou u drugoj dravi lanici EU kao dovoljan dokaz znanja i
sposobnosti ako se kandidat tom djelatnou prethodno bavio:

a) tijekom est uzastopnih godina samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, ili

b) tijekom tri uzastopne godine samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, kad kandidat dokazuje da je proao osposobljavanje u trajanju od najmanje tri godine za
djelatnost o kojoj je rije, to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala drava lanica EU
ili iju je punu valjanost ocijenilo nadleno tijelo, ili

c) tijekom etiri uzastopne godine samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, kad kandidat moe dokazati da je za djelatnost o kojoj je rije prethodno proao
osposobljavanje od najmanje dvije godine, to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala
drava lanica EU ili iju je punu valjanost ocijenilo nadleno tijelo, ili

d) tijekom tri uzastopne godine samostalno (kao trgovac pojedinac), kad kandidat moe dokazati da se
bavio djelatnou o kojoj je rije samostalno (kao trgovac pojedinac) najmanje pet godina, ili

e) tijekom pet uzastopnih godina na izvrnim funkcijama od kojih je najmanje tri godine bio angairan
za tehnike funkcije i odgovornosti najmanje jednog odjela trgovakog drutva, kad kandidat moe
dokazati da je za djelatnost o kojoj je rije prethodno proao osposobljavanje od najmanje tri godine,
to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala drava lanica ili iju je punu valjanost
ocijenilo nadleno tijelo.

(2) U sluajevima iz stavka 1. podstavka a) i d) ovoga lanka bavljenje djelatnou nije smjelo zavriti
prije vie od deset godina raunajui od datuma kad je kandidat podnio potpun zahtjev nadlenom
tijelu.

(3) Stavak 1. podstavak e) ne odnosi se na djelatnosti iz skupine ex 855, osnivanje frizerske

djelatnosti, iz nomenklature ISIC.
 lanak 23.

(1) U sluaju djelatnosti navedenih u popisu II. Priloga IV. Direktive, nadleno tijelo priznat e
prethodno bavljenje tom djelatnou u drugoj dravi lanici EU kao dovoljan dokaz znanja i
sposobnosti ako se kandidat tom djelatnou prethodno bavio:

a) tijekom pet uzastopnih godina samostalno (kao samozaposleni trgovac-pojedinac) ili kao menader
trgovakog drutva, ili

b) tijekom tri uzastopne godine samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, ako kandidat moe dokazati da je za djelatnost o kojoj je rije prethodno proao
osposobljavanje od najmanje tri godine, to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala
drava lanica EU ili iju je punu valjanost ocijenilo nadleno tijelo, ili

c) tijekom etiri uzastopne godine samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, kad kandidat moe dokazati da je za djelatnost o kojoj je rije prethodno zavrio
osposobljavanje od najmanje dvije godine, to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala
drava lanica EU ili iju je punu valjanost ocijenilo nadleno tijelo, ili

d) tijekom tri uzastopne godine samostalno (kao trgovac pojedinac), ako kandidat moe dokazati da se
bavio djelatnou o kojoj je rije samostalno (kao trgovac pojedinac) najmanje pet godina, ili

e) tijekom pet uzastopnih godina samostalno (kao trgovac pojedinac), ako kandidat moe dokazati da
je prethodno proao osposobljavanje u trajanju od najmanje tri godine za djelatnost o kojoj je rije, to
potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala drava lanica EU ili iju je punu valjanost
ocijenilo nadleno tijelo, ili

f) tijekom est uzastopnih godina samostalno (kao trgovac pojedinac), ako kandidat moe dokazati da
je prethodno proao osposobljavanje u trajanju od najmanje dvije godine za djelatnost o kojoj je rije,
to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala drava lanica EU ili iju je punu valjanost
ocijenilo nadleno tijelo.

(2) U sluajevima iz stavka 1. podstavka a) i d) ovoga lanka bavljenje djelatnou nije smjelo zavriti
prije vie od deset godina raunajui od datuma kad je kandidat podnio potpun zahtjev nadlenom
tijelu.

lanak 24.

(1) U sluaju djelatnosti iz popisa III. Priloga IV. Direktive, nadleno tijelo priznat e prethodno
bavljenje tom djelatnou u drugoj dravi lanici EU kao dovoljan dokaz znanja i sposobnosti za
obavljanje takve djelatnosti ako se kandidat tom djelatnou prethodno bavio:

a) tijekom tri uzastopne godine samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, ili

b) tijekom dvije uzastopne godine, samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, ako kandidat moe dokazati da je prethodno proao osposobljavanje za djelatnost o kojoj je
rije, to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je priznala drava lanica EU ili iju je punu
valjanost ocijenilo nadleno tijelo, ili

c) tijekom dvije uzastopne godine, samostalno (kao trgovac pojedinac) ili kao menader trgovakog
drutva, ako kandidat moe dokazati da se bavio djelatnou o kojoj je rije samostalno najmanje tri
godine, ili
d) tijekom tri uzastopne godine, na osnovi zaposlenja, ako kandidat moe dokazati da je prethodno
proao osposobljavanje za djelatnost o kojoj je rije, to potvruje svjedodba (javna isprava) koju je
priznala drava lanica EU ili iju je punu valjanost ocijenilo nadleno tijelo.

(2) U sluajevima iz stavka 1. podstavka a) i c) ovoga lanka bavljenje djelatnou nije smjelo zavriti
prije vie od deset godina raunajui od datuma kad je kandidat podnio potpun zahtjev nadlenom
tijelu.

IV. STRUNE KVALIFIKACIJE ZA OBAVLJANJE REGULIRANIH PROFESIJA PREMA

DIREKTIVI 2005/36/EZ

Zajednike odredbe

lanak 25.

(1) Dokazi o formalnoj osposobljenosti za doktore medicine, doktore medicine specijaliste,

medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, doktore dentalne medicine, doktore dentalne
medicine specijaliste, magistre farmacije (u daljnjem tekstu: zanimanja ureena prema pojedinim
podrujima u djelatnosti zdravstva), veterinare i arhitekte koji su izdani u dravama lanicama EU, a
navedeni u Prilogu V. Direktive, u tokama 5.1.1., 5.1.2., 5.1.3., 5.2.2., 5.3.2., 5.3.3., 5.4.2., 5.6.2. i
5.7.1., istovrijedni su dokazima o formalnoj osposobljenosti koji se izdaju u Republici Hrvatskoj,
odnosno priznaju se po naelu automatskog priznavanja kvalifikacija.

(2) Dokazi o formalnoj osposobljenosti iz stavka 1., 6. i 7. ovoga lanka istovrijedni su ako su ih
izdala nadlena tijela koja izdaju dokaze o formalnoj osposobljenosti iz drava lanica EU te ako su
im priloeni, gdje je to primjereno, dokumenti navedeni u tokama 5.1.1., 5.1.2., 5.1.3., 5.2.2., 5.3.2.,
5.3.3., 5.4.2., 5.6.2. i 5.7.1. Priloga V. Direktive.

(3) Zahtjev kandidata za pristup i obavljanje regulirane profesije iz ove glave Zakona, na temelju
dokaza o formalnoj osposobljenosti iz stavka 1., 6. i 7. ovoga lanka (automatsko priznavanje
kvalifikacija) rjeava se u postupku na koji se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanaka 15.,
16., 18., 19. i 20. ovoga Zakona.

(4) U sluajevima opravdane sumnje, nadleno tijelo moe zatraiti od nadlenih tijela drave lanice
EU potvrdu da kandidat ispunjava minimalne uvjete osposobljavanja navedene u lancima 26.-48.
ovoga Zakona.

(5) Odredbe stavka 1. ovog lanka nemaju utjecaja na odredbe o steenim pravima iz lanaka 49., 52.,
53., 54., 55., 56., 57., 61. i 62. ovoga Zakona.

(6) Dokazi o formalnoj osposobljenosti iz toke 5.1.4. Priloga V. Direktive, koje su drave lanice EU
izdale dravljanima drugih drava lanica istovrijedni su hrvatskim dokazima o formalnoj
osposobljenosti specijalista obiteljske medicine radi pristupa djelatnosti primarne zdravstvene zatite,
te se priznaju po naelu automatskog priznavanja kvalifikacija, a ne utjeu na steena prava doktora
medicine iz lanaka 54. ovoga Zakona.

(7) Dokazi o formalnoj osposobljenosti za primalje, navedeni u toki 5.5.2. Priloga V. Direktive, bit e
automatski priznavane ukoliko ispunjavaju uvjete iz lanka 41. stavka 1. Direktive.

(8) Naelo automatskog priznavanja kvalifikacija primjenjuje se na dokaze o formalnoj

osposobljenosti izdane u dravama lanicama EU za arhitekte iz toke 5.7.1. Priloga V. Direktive,
kojima se dokazuje zavreno osposobljavanje zapoeto najranije tijekom referentne akademske godine
naznaene u toki 5.7.1. Priloga V. Direktive.
(9) Naelo automatskog priznavanja kvalifikacija u Republici Hrvatskoj primjenjuje se iskljuivo radi
pristupa profesionalnim djelatnostima i njihovom obavljanju od strane doktora medicine, doktora
medicine specijalista, medicinskih sestara za djelatnost ope zdravstvene njege, doktora dentalne
medicine, doktora dentalne medicine specijalista, magistara farmacije, primalja i veterinara koji
posjeduju javnu ispravu koja dokazuje formalnu kvalifikaciju iz toke 5.1.1., 5.1.2., 5.1.3., 5.1.4.,
5.2.2., 5.3.2., 5.3.3., 5.4.2., 5.5.2., ili 5.6.2. Priloga V. Direktive, odnosno koja potvruje da je osoba
tijekom svojeg osposobljavanja, gdje je to primjereno, stekla potrebne kompetencije (znanje i
vjetine).

(10) Ukoliko doe do izmjena kompetencija predvienih kroz odredbe pravne steevine o
minimalnom osposobljavanju za profesionalne djelatnosti iz stavka 9. ovoga lanka, Republika
Hrvatska omoguuje pravodobno priznavanje takvih kvalifikacija na svom podruju u skladu s
naelom automatskog priznavanja kvalifikacija.

(11) Republika Hrvatska obavjetava Europsku komisiju o zakonima i drugim propisima u svezi
izdavanja dokaza o formalnoj osposobljenosti s podruja reguliranih profesija ureenih ovom glavom
Zakona.

(12) Republika Hrvatska obavjetava ostale drave lanice EU o javnoj ispravi koja na njezinom
podruju dokazuje formalnu osposobljenost osoba koje obavljaju profesionalne djelatnosti iz podruja
regulirane profesije arhitekta.

Minimalni uvjeti osposobljavanja za regulirane profesije prema pojedinim podrujima u djelatnosti

zdravstva

Doktori medicine

lanak 26.

(1) Pristup osposobljavanju doktora medicine podlijee posjedovanju isprave (diplome ili svjedodbe)
o zavrenom obrazovanju koje omoguuje pristup na sveuilini studij medicine u Republici Hrvatskoj
ili u drugoj dravi lanici EU.

(2) Osposobljavanje doktora medicine obuhvaa zavretak sveuilinog studija medicine u trajanju od
est godina ili 5500 sati teorijskog i praktinog obrazovanja na sveuilitu ili pod nadzorom
sveuilita.

lanak 27.

Osposobljavanje doktora medicine daje jamstvo da je osoba stekla sljedea znanja i vjetine:

a) odgovarajue poznavanje znanosti na kojima se temelji medicina i dobro razumijevanje znanstvenih

metoda, ukljuujui i naela biolokih funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrenih injenica i analize
podataka,

b) dostatno razumijevanje grae, funkcija i ponaanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa izmeu
zdravstvenog stanja ovjeka te njegovog fizikog i drutvenog okruenja,

c) odgovarajue poznavanje klinikih disciplina i postupaka koje daje cjelovitu sliku o duevnim i
tjelesnim bolestima, o medicini sa stajalita prevencije, dijagnoze i terapije te o ljudskom
razmnoavanju, i

d) odgovarajue kliniko iskustvo u bolnikim zdravstvenim ustanovama pod primjerenim nadzorom.

lanak 28.
(1) Specijalistiko usavravanje doktora medicine uvjetovano je:

posjedovanjem dokaza o priznatom sveuilinom studiju medicine iz lanka 26. ovoga Zakona, i

ispunjavanjem minimalnih uvjeta specijalistikog usavravanja.

(2) Minimalne uvjete za obavljanje specijalistikog usavravanja doktora medicine propisuje ministar
nadlean za zdravstvo pravilnikom iz lanka 73. stavka 6. ovoga Zakona.

lanak 29.

(1) Dokaz o formalnoj osposobljenosti iz toke 5.1.4. Priloga V. Direktive potreban je za obavljanje
djelatnosti specijalista obiteljske medicine uz:

posjedovanje dokaza o priznatom sveuilinom studiju medicine iz lanka 26. ovoga Zakona i
posebnom strunom usavravanju u opoj medicini u trajanju od najmanje tri godine s punom
satnicom obavljenom u ovlatenoj zdravstvenoj ustanovi.

(2) Republika Hrvatska, u svrhu obavljanja djelatnosti ope/obiteljske medicine priznaje steeno pravo
doktoru medicine dravljaninu drave lanice EU koji je stvarno i zakonito obavljao djelatnost
ope/obiteljske medicine do dana pristupanja te drave Europskoj uniji u skladu s odredbama lanka
25. ili 49. stavka 1. ovoga Zakona bez dokaza iz toke 5.1.4. Priloga V. Direktive, ako je priloena
potvrda koju izdaju nadlena tijela te drave lanice.

(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga lanka potvruje sljedee:

a) da je osoba zavrila sveuilini studij medicine,

b) da je stvarno i zakonito radila u djelatnosti ope/obiteljske medicine u primarnoj zdravstvenoj

zatiti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe,

c) da je imala poslovni nastan u dravi lanici do datuma pristupanja te drave Europskoj uniji.

(4) Republika Hrvatska, u svrhu obavljanja djelatnosti ope/obiteljske medicine, priznaje steeno
pravo doktoru medicine koji ima pravo obavljati djelatnost lijenika u opoj/obiteljskoj medicini u
okviru sustava zdravstvene zatite Republike Hrvatske na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku
uniju i to na temelju vaeeg odobrenja za samostalan rad izdanog od Hrvatske lijenike komore
sukladno Zakonu o zdravstvenoj zatiti i Zakonu o lijenitvu, a koji ima poslovni nastan u
opoj/obiteljskoj medicini u Republici Hrvatskoj na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku
uniju.

(5) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske izdat e potvrdu ako je podnositelj
trai. Potvrda e potvrivati sljedee:

a) da je zavrio sveuilini studij medicine,

b) da je stvarno i zakonito radio u djelatnosti ope/obiteljske medicine u primarnoj zdravstvenoj zatiti

u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe,

c) da je imao poslovni nastan u Republici Hrvatskoj sve do dana prijama Republike Hrvatske u
Europsku uniju.

lanak 30.
Osposobljavanje u posebnom strunom usavravanju u opoj medicini sadri obavljen program:

- s punom satnicom u trajanju najmanje tri godine,

- pod nadzorom nadlenih tijela Republike Hrvatske,

veim dijelom praktinim, a manjim dijelom teorijskim usavravanjem,

najmanje est mjeseci u ovlatenoj bolnikoj zdravstvenoj ustanovi s odgovarajuom opremom i

uslugama,

najmanje est mjeseci u ovlatenoj ordinaciji ope medicine ili ovlatenoj zdravstvenoj ustanovi u
kojoj se prua primarna zdravstvena zatita,

osobnim sudjelovanjem u profesionalnim aktivnostima i odgovornostima osoba s kojima radi pri

posebnom strunom usavravanju,

u suradnji s drugim tijelima iji se rad odnosi na struna pitanja ope medicine.

Doktori dentalne medicine

lanak 31.

(1) Pristup osposobljavanju doktora dentalne medicine podlijee posjedovanju isprave (diplome ili
svjedodbe) o zavrenom obrazovanju koje omoguava pristup na sveuilini studij dentalne medicine
u Republici Hrvatskoj ili u drugoj dravi lanici EU.

(2) Osposobljavanje doktora dentalne medicine obuhvaa zavretak sveuilinog studija stomatologije
(teorijskog i praktinog dijela), u trajanju od pet godina, koji najmanje obuhvaa program iz lanka 32.
ovoga Zakona te koji se izvodi na sveuilitu, odnosno na drugoj ustanovi visokog obrazovanja pod
nadzorom sveuilita koja osigurava obrazovanje priznatog istovjetnog stupnja ili koja je pod
nadzorom sveuilita.

(3) Doktoru stomatologije sa zavrenim sveuilinim studijem stomatologije u Republici Hrvatskoj

nadleno sveuilite izdat e potvrdu o izjednaenosti naziva doktor stomatologije s nazivom
doktor/doktorica dentalne medicine.

lanak 32.

(1) Sveuilini studijski program za doktore dentalne medicine sadri najmanje sljedee predmete:

a) Osnovne predmete: kemija, fizika, biologija.

b) Medicinsko-bioloke predmete i ope medicinske predmete: anatomija, embriologija, histologija

ukljuujui citologiju, fiziologija, biokemija (ili fizioloka kemija), patoloka anatomija, opa
patologija, farmakologija, mikrobiologija, higijena, preventivna medicina i epidemiologija,
radiologija, fizioterapija, opa kirurgija, opa medicina ukljuujui pedijatriju, otorinolaringologija,
dermatovenerologija, opa psihologija-psihopatologija-neuropatologija, anesteziologija.

c) Predmete izravno povezane s dentalnom medicinom: protetika, dentalni materijali i oprema,

konzervativna dentalna medicina, preventivna dentalna medicina, anesteziologija i sedacija, specijalna
kirurgija, specijalna patologija, klinika praksa, pedodoncija, ortodoncija, parodontologija, radiologija
u dentalnoj medicini, dentalna okluzija i funcija eljusti, strukovno organiziranje, etika i
zakonodavstvo, socijalni aspekti prakse u dentalnoj medicini.
(2) Jedan ili vie predmeta iz stavka 1. ovoga lanka mogu se pouavati kao dio drugih disciplina ili u
vezi s njima.

(3) Osposobljavanjem doktora dentalne medicine osoba stjee sljedea znanja i vjetine:

a) odgovarajue poznavanje znanosti na kojima se temelji dentalna medicina i dobro razumijevanje

znanstvenih metoda, ukljuujui i naela biolokih funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrenih
injenica i analizu podataka,

b) odgovarajue poznavanje grae, fiziologije i ponaanja zdrave i bolesne osobe, kao i utjecaja
prirodnog i drutvenog okruenja na zdravstveno stanje ovjeka u mjeri u kojoj ti imbenici utjeu na
dentalnu medicinu

c) dovoljno razumijevanje grae, funkcija zubi, usne upljine, eljusti i povezanih tkiva, kako zdravih
tako i bolesnih i njihovog odnosa s opim zdravstvenim stanjem i fizikom i socijalnom dobrobiti
pacijenta,

d) odgovarajue poznavanje klinikih disciplina i metoda koje daje doktorima dentalne medicine jasnu
sliku o anomalijama, ozljedama i bolestima zubi, usne upljine, eljusti i povezanih tkiva, o preventivi,
dijagnostici i terapeutskoj dentalnoj medicini,

e) odgovarajue iskustvo pod primjerenim nadzorom.

Doktor dentalne medicine kvalificiran je za djelatnosti koje ukljuuju prevenciju, dijagnostiku i

lijeenje anomalija i bolesti zubi, usne upljine i povezanih tkiva.

lanak 33.

(1) Specijalistiko usavravanje doktora dentalne medicine uvjetovano je:

posjedovanjem dokaza o priznatom sveuilinom studiju za doktora dentalne medicine iz lanka 25.
ili 31. ovoga Zakona, i

ispunjavanjem minimalnih uvjeta specijalistikog usavravanja.

(2) Minimalne uvjete za obavljanje specijalistikog usavravanja doktora dentalne medicine propisuje
pravilnikom ministar nadlean za zdravstvo.

Magistri farmacije

lanak 34.

(1) Pristup osposobljavanju magistara farmacije podlijee posjedovanju isprave (diplome ili
svjedodbe) o zavrenom obrazovanju koje omoguava pristup na sveuilini studij farmacije u
Republici Hrvatskoj ili u drugoj dravi lanici EU.

(2) Osposobljavanje magistara farmacije obuhvaa zavretak sveuilinog studija farmacije u trajanju
od pet godina, od ega minimalno etiri godine teorijskog i praktinog obrazovanja u punoj nastavnoj
satnici na sveuilitu ili drugoj ustanovi visokog obrazovanja priznatog istovjetnog stupnja ili ustanovi
koja je pod nadzorom sveuilita i est mjeseci strunog osposobljavanja u javnoj ljekarni ili u
bolnikoj ljekarni.

lanak 35.
(1) Sveuilini studijski program farmacije sadri najmanje sljedee predmete: biologija biljaka i
ivotinja, fizika, opa i anorganska kemija, organska kemija, analitika kemija, farmaceutska kemija
ukljuujui analizu medicinskih proizvoda, opa i primijenjena biokemija (medicinska), anatomija i
fiziologija, medicinska terminologija, mikrobiologija, farmakologija i farmakoterapija, farmaceutska
tehnologija, toksikologija, farmakognozija, zakonodavstvo i, gdje je primjereno, profesionalna etika.

(2) Uravnoteenost izmeu teorijske i praktine nastave daje svakom predmetu iz stavka 1. ovoga
lanka dovoljan teorijski znaaj da bi se odrala sveuilina razina obrazovanja.

(3) Osposobljavanjem magistra farmacije osoba stjee sljedea znanja i vjetine:

a) odgovarajue poznavanje lijekova i tvari koje se koriste u proizvodnji lijekova,

b) odgovarajue poznavanje farmaceutske tehnologije i fizikalnog, kemijskog, biolokog i

mikrobiolokog testiranja lijekova,

c) dovoljno poznavanje metabolizma i uinaka lijekova i djelovanja toksinih tvari te upotreba

lijekova,

d) odgovarajue znanje za procjenu znanstvenih podataka u vezi s lijekovima, kako bi se na temelju

ovog znanja mogli dostaviti odgovarajui podaci,

e) poznavanje propisa koji reguliraju ljekarniku djelatnost.

(4) Magistar farmacije sposoban je obavljati i ima pristup sljedeim poslovima:

a) priprema farmaceutskog oblika lijeka,

b) izrada i testiranje lijeka,

c) testiranje lijekova u laboratorijima za testiranje lijekova,

d) skladitenje, uvanje i distribucija lijekova na veliko,

e) priprema, testiranje, skladitenje i nabava lijekova u javnim ljekarnama, odnosno ljekarnikim

ustanovama,

f) priprema, testiranje, skladitenje i izdavanje lijekova u bolnikoj ljekarnikoj ustanovi,

g) informiranje i savjetovanje o lijekovima.

lanak 36.

(1) Republika Hrvatska priznaje dokaz nadlenog tijela drave lanice EU da je ta osoba zaposlena na
poslovima farmaceuta tijekom razdoblja potrebnog za struno iskustvo neophodnog za pristup
profesiji magistra farmacije.

(2) Dokaz iz stavka 1. ovoga lanka popraen je s dokazom o formalnom osposobljavanju za magistre
farmacije iz lanka 34. ovoga Zakona.

lanak 37.

Dokaz o formalnoj osposobljenosti iz lanka 25. i 34. ovoga Zakona priznaje se samo u svrhu
obavljanja profesije magistra farmacije.
Medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege

lanak 38.

(1) Pristup osposobljavanju medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege podlijee
posjedovanju dokaza o zavrenom opem obrazovanju u trajanju od deset godina opeg obrazovanja u
Republici Hrvatskoj ili u drugoj dravi lanici EU.

(2) Osposobljavanje medicinskih sestara za djelatnost ope zdravstvene njege obuhvaa najmanje tri
godine obrazovanja ili 4600 sati teorijskog i klinikog osposobljavanja u punoj satnici.

(3) Trajanje teorijskog osposobljavanja iz stavka 2. ovoga lanka predstavlja najmanje jednu treinu, a
trajanje klinikog osposobljavanja najmanje jednu polovinu minimalnog trajanja osposobljavanja i
ukljuuje najmanje program iz lanka 39. ovoga Zakona.

(4) Teorijsko osposobljavanje obavlja se u strukovnim kolama za medicinske sestre ili na visokim
uilitima, a kliniko osposobljavanje obavlja se u bolnikim i drugim zdravstvenim ustanovama te u
zajednici, pod odgovornou nastavnika zdravstvene/sestrinske njege, u suradnji s drugim
kvalificiranim medicinskim sestrama, odnosno uz njihovu pomo.

(5) Strukovne kole za medicinske sestre i visoka uilita koja obrazuju medicinske sestre odgovorni
su za koordinaciju teorijske i klinike nastave tijekom cijelog obrazovnog programa.

lanak 39.

(1) Obrazovni program za medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege sadri najmanje
sljedee:

a) Teorijsko obrazovanje koje se sastoji od:

1. Zdravstvena skrb: priroda i etika struke, opa naela zdravlja i njege, naela njege u odnosu na:
opu i specijalistiku medicinu, opu i specijalistiku kirurgiju, skrb za djecu i pedijatriju, skrb za
rodilje, mentalno zdravlje i psihijatriju, skrb za starije i gerijatriju.

2. Osnovni predmeti anatomija i fiziologija, patologija, bakteriologija, virologija i parazitologija;

biofizika, biokemija i radiologija, dijetetika, higijena (preventivna medicina, zdravstveno
obrazovanje), farmakologija.

3. Drutveni predmeti: sociologija, psihologija, naela administracije, naela pouavanja, socijalno i

zdravstveno zakonodavstvo, pravni aspekti skrbi.

b) Kliniko obrazovanje koje se sastoji od zdravstvene njege u odnosu na: opu i specijalistiku
medicinu; opu i specijalistiku kirurgiju; skrb za djecu i pedijatriju; skrb za rodilje; mentalno zdravlje
i psihijatriju; skrb za starije i gerijatriju; njegu u kui.

(2) Jedan ili vie predmeta iz stavka 1. ovoga lanka mogu se pouavati kao dio drugih disciplina ili u
vezi s njima. Teorijsko obrazovanje vrednuje se i koordinira s klinikim obrazovanjem tako da se
znanja i vjetine navedene u programu iz stavka 1. ovoga lanka mogu usvojiti na odgovarajui nain.

(3) Osposobljavanjem medicinske sestre osoba stjee sljedea znanja i vjetine:

a) odgovarajue poznavanje znanosti na kojima se temelji sestrinstvo, ukljuujui i dovoljno

razumijevanje grae, fiziolokih funkcija i ponaanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa izmeu
zdravstvenog stanja ovjeka te njegovog fizikog i socijalnog okruenja,
b) odgovarajue poznavanje prirode i etike profesije te opih naela zdravlja i sestrinstva,

c) odgovarajue kliniko iskustvo stjecano u bolnikim zdravstvenim ustanovama, u drugim

zdravstvenim institucijama te u zajednici, pod nadzorom nastavnika zdravstvene/sestrinske njege u
suradnji s drugim kvalificiranim medicinskim sestrama, gdje je broj kvalificiranih zdravstvenih
radnika odgovarajui sestrinskoj njezi pacijenata,

d) sposobnost sudjelovanja u praktinom obrazovanju zdravstvenog osoblja i iskustvo u radu s njim,

e) iskustvo u radu s lanovima ostalih zanimanja u zdravstvenoj djelatnosti.

Primalje

lanak 40.

Brisan.

lanak 41.

(1) Pristup osposobljavanju primalje podlijee posjedovanju dokaza o zavrenom opem obrazovanju
u trajanju od deset godina.

(2) Obrazovanje primalje minimalno obuhvaa ukupno zavrenih najmanje tri godine teorijskog i
praktinog obrazovanja koji se odvija u sklopu strunog studija, a minimalno ukljuuje program u
punoj nastavnoj satnici iz lanka 42. ovoga Zakona.

(3) Strukovne kole za primalju i visoka uilita koja obrazuju primalje odgovorni su za koordinaciju
teorijske i klinike nastave tijekom cijelog obrazovnog programa.

lanak 42.

(1) Program osposobljavanja za primalju obuhvaa najmanje sljedee predmete za obje vrste
osposobljavanja:

a) Teorijska i tehnika nastava:

1. Opi predmeti: osnovna anatomija i fiziologija, osnovna patologija, osnovna bakteriologija,

virologija i parazitologija, osnovna biofizika, biokemija i radiologija, pedijatrija s posebnim
naglaskom na novoroenadi, higijena, zdravstveni odgoj, preventivna medicina, rano
dijagnosticiranje bolesti, prehrana i dijetetika, posebno u odnosu na ene, novoroenad i male bebe,
osnovna sociologija i sociomedicinska problematika, osnovna farmakologija, psihologija, naela i
metode pouavanja, zdravstveno i socijalno zakonodavstvo i organizacija zdravstva, profesionalna
etika i profesionalno zakonodavstvo, spolni odgoj i planiranje obitelji, zakonska zatita majke i djeteta.

2. Predmeti specifini za djelatnosti primalje: anatomija i fiziologija, embriologija i razvoj fetusa,

trudnoa, porod i puerperij, ginekoloka i opstetricijska patologija, priprema za porod i roditeljstvo,
ukljuujui psiholoke aspekte, pripreme za porod (ukljuujui poznavanje i upotrebu tehnike opreme
u opstetriciji), analgezija, anestezija i oivljavanje, fiziologija i patologija novoroeneta, njega i
nadzor novoroeneta; psiholoki i socijalni imbenici.

b) Praktino i kliniko obrazovanje (mora se provoditi pod odgovarajuim nadzorom):

savjetovanje trudnica, ukljuujui najmanje 100 pretporoajnih pregleda,

 nadzor i njega najmanje 40 trudnica,

student mora izvesti najmanje 40 poroda, a ako se ovaj broj ne moe postii zbog malog broja
rodilja, moe se smanjiti na minimalno 30 poroda, uz uvjet da student asistira kod dodatnih 20 poroda,

aktivno sudjelovanje kod poroda na zadak; ako to nije mogue zbog pomanjkanja poroda na zadak,
praksa se moe provesti u simuliranoj situaciji,

izvoenje epiziotomije i uvod u ivanje rana ukljuuje teorijsku nastavu i kliniku praksu; praksa
ivanja rana ukljuuje ivanje rane nakon epiziotomije i jednostavne perinealne laceracije moe se
obaviti u simuliranoj situaciji,

nadzor i skrb za 40 ena kod kojih postoji rizik povezan s trudnoom, ili s trudovima ili s
postporoajnim razdobljem,

nadzor i njega (ukljuujui pregled) najmanje 100 ena nakon poroda i zdravih novoroenadi,

promatranje i njega novoroene djece koja zahtijevaju posebnu njegu, ukljuujuu nedonoad,
prenoenu novoroenad, novoroenad koja imaju premalu tjelesnu teinu ili koja su bolesna,

zdravstvena njega kod patolokih stanja na podruju ginekologije i opstetricije,

uvod u zdravstvenu njegu na podruju medicine i kirurgije ukljuuje teoretsku nastavu i kliniku
praksu.

(2) Teorijska i tehnika nastava moraju se uravnoteiti i koordinirati s klinikim obrazovanjem na

takav nain da se steena znanja i iskustva mogu usvojiti na odgovarajui nain (dio a) i b) programa
obrazovanja).

(3) Kliniko obrazovanje ima oblik prakse na radu u bolnikim odjelima ili drugim zdravstvenim
ustanovama, koje su odobrila nadlena tijela. Kao dio ove prakse, studentice-primalje moraju
sudjelovati u aktivnostima odjela u mjeri u kojoj te aktivnosti pridonose njihovom obrazovanju te ih se
pouava o odgovornostima povezanim s djelatnou primalja.

(4) Osposobljavanjem primalje osoba stjee sljedea znanja i vjetine:

a) odgovarajue poznavanje znanosti na kojoj se temelje poslovi primalje,

b) odgovarajue poznavanje etike profesije i zakonodavstva,

c) temeljito poznavanje biolokih funkcija, anatomije i fiziologije, opstetricije i neonatologije, odnosa

stanja izmeu zdravlja i fizikog i socijalnog okruenja ovjeka i njegovog ponaanja,

d) odgovarajue kliniko iskustvo u ovlatenim ustanovama pod nadzorom osoba osposobljenih za

opstetriciju,

e) odgovarajue razumijevanje obrazovanja zdravstvenih radnika i iskustvo u radu s njima.

(5) Osposobljavanje primalje omoguava provoenje sljedeih djelatnosti:

a) primjereno informiranje i savjetovanje u vezi s planiranjem obitelji,

b) dijagnosticiranje trudnoe i praenje normalnog tijeka trudnoe, vrenje pregleda za praenje

razvoja normalnog tijeka trudnoe,
c) savjetovanje ili upuivanje pregleda potrebnog za najraniju moguu dijagnozu rizinih trudnoa,

d) izvoenje programa za pripremu roditeljstva i potpuna priprema za porod, ukljuujui savjete o

higijeni i prehrani,

e) skrb i pomo majci tijekom poroda i praenja stanja fetusa u maternici, odgovarajuim klinikim
metodama i tehnikim sredstvima,

f) voenje spontanih poroda ukljuujui po potrebi epiziotemiju i u hitnim sluajevima porode na

zadak,

g) prepoznavanje znakova koji upozoravaju na nepravilnost kod majke ili djeteta, koji trae upuivanje
na doktora medicine specijalista, poduzimanje hitnih mjera u odsutnosti doktora medicine specijalista,
posebno runo odstranjenje placente koje je popraeno runim pregledom maternice,

h) pregled i njega novoroeneta uz poduzimanje svih inicijativa u sluaju potrebe i izvoenje hitnog
oivljavanja,

i) njega majke i praenje njezinog napretka u razdoblju nakon poroda i davanje svih potrebnih savjeta
majci o njezi djeteta radi omoguavanja optimalnog napretka djeteta,

j) obavljanje lijeenja koje propie doktor medicine specijalist ginekologije i opstetricije,

k) priprema potrebnih pisanih izvjea.

lanak 43.

(1) Odredbe lanaka 26-42. koje propisuju minimalne uvjete osposobljavanja za profesije ureene
prema pojedinim podrujima u djelatnosti zdravstva na odgovarajui nain e se uzimati u obzir
prilikom vrednovanja kvalifikacije u opem sustavu priznavanja strunih kvalifikacija.

(2) U sluaju kada je druga drava lanica EU dravljaninu drave lanice EU ve priznala
kvalifikaciju steenu izvan teritorija EEP-a Republika Hrvatska e priznati navedenu odluku druge
drave lanice EU uz ispunjenje uvjeta stvarnog i zakonitog obavljanja profesionalne djelatnosti na
teritoriju EU najmanje tri uzastopne godine unutar posljednjih pet godina.

Minimalni uvjeti osposobljavanja veterinara

Osposobljavanje veterinara

lanak 44.

(1) Osposobljavanje veterinara obuhvaa ukupno najmanje pet godina teoretskog i praktinog
sveuilinog studija u punoj nastavnoj satnici na sveuilitu ili drugoj ustanovi visokog obrazovanja
koja provodi obrazovanje priznatog istovjetnog stupnja ili pod nadzorom sveuilita, sadravajui
minimalno sveuilini program studija kako je propisano u toki 5.4.1. Priloga V. Direktive.

(2) Pristup osposobljavanju veterinara podlijee posjedovanju isprave (diplome ili potvrde) koja
omoguuje upis na odgovarajue studije na sveuilite ili ustanove visokog obrazovanja kojima se
priznaje istovjetni stupanj u svrhu takvog studija u Republici Hrvatskoj ili u drugoj dravi lanici EU.

(3) Osposobljavanje veterinara daje jamstvo da je osoba stekla sljedea znanja i vjetine:

a) primjereno poznavanje znanosti na kojoj se temelji veterinarska djelatnost,

b) primjereno poznavanje strukture organizma i ivotnih funkcija zdravih ivotinja, njihovog uzgoja,
reprodukcije i higijene openito, kao i njihove hranidbe, ukljuujui tehnologiju ukljuenu u
proizvodnju i ouvanje hrane za ivotinje koja odgovara njihovim potrebama,

c) primjereno poznavanje ponaanja i zatite ivotinja,

d) primjereno poznavanje uzroka, prirode, tijeka, uinaka, dijagnoze i lijeenja bolesti ivotinja, bez
obzira da li se smatraju pojedinanima ili grupnima, ukljuujui posebno znanje o bolestima koje se
mogu prenijeti na ljude,

e) primjereno poznavanje preventivne medicine,

f) primjereno poznavanje higijene i tehnologije ukljuene u proizvodnju, izradu i stavljanje u promet

ivotinjskih proizvoda i prehrambenih proizvoda ivotinjskog porijekla koji su namijenjeni za
prehranu ljudi,

g) primjereno poznavanje zakona, propisa i drugih akata koje se odnose na podruja navedena u
podstavcima a), b), c), d), e) i f),

h) primjereno kliniko i drugo praktino iskustvo, pod odgovarajuim nadzorom.

lanak 45.

(1) Dokazi o formalnoj osposobljenosti za veterinare iz toke 5.4.2. Priloga V. Direktive koji
zadovoljavaju minimalne uvjete osposobljavanja iz lanka 44. ovoga Zakona u svrhu pristupa profesiji
veterinara i njezina obavljanja, istovrijedni su dokazima o formalnoj osposobljenosti koji su izdani u
Republici Hrvatskoj.

(2) Dokazi o formalnoj osposobljenosti iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti izdani od nadlenih tijela
drava lanica EU i treba im priloiti, gdje je to primjereno, dokumente navedene u toki 5.4.2.
Priloga V. Direktive.

Minimalni uvjeti osposobljavanja arhitekata

Osposobljavanje arhitekata

lanak 46.

(1) Osposobljavanje arhitekata obuhvaa ukupno najmanje etiri godine sveuilinog studija u punoj
nastavnoj satnici ili est godina sveuilinog studija od kojih su najmanje tri godine sveuilinog
studija u punoj nastavnoj satnici na sveuilitu ili drugoj ustanovi visokog obrazovanja koja provodi
obrazovanje priznatog istovjetnog stupnja. Osposobljavanje mora biti takvo da omogui uspjeno
polaganje zavrnog ispita sveuilinog stupnja.

(2) Osposobljavanje iz stavka 1. ovoga lanka mora biti sveuiline razine obrazovanja i mora imati
arhitekturu kao osnovnu komponentu, te mora uravnoteeno ukljuiti teoretske i praktine aspekte
arhitektonskog osposobljavanja i osiguravati sjecanje sljedeih znanja i vjetina:

sposobnost da se izrade arhitektonski projekti koji ispunjavaju estetske i tehnike zahtjeve,

primjereno poznavanje povijesti i teorije arhitekture te pripadnih umjetnosti, tehnologija i

humanistikih znanosti,

poznavanje lijepih umjetnosti koje su od utjecaja na kvalitetu arhitektonskih projekata,

 primjereno znanje o urbanizmu, planiranju i vjetina koje su ukljuene u proces planiranja,

razumijevanje odnosa izmeu ljudi i zgrada te izmeu zgrada i njihovog okolia, kao i potrebe
prilagodbe zgrada njihovih meuprostora ljudskim potrebama i mjerama,

razumijevanje arhitekture kao profesije i uloge arhitekta u zajednici, posebno pri pripremi idejnih
rjeenja koja uvaavaju drutvene imbenike,

razumijevanje metoda istraivanja i metoda za pripremu idejnih rjeenja za projekte,

razumijevanje konstrukcijskih i inenjerskih problema povezanih s projektima zgrada,

primjereno poznavanje fizikalnih problema i tehnologija i funkcije zgrada kako bi njihova

unutranjost pruala ugodnost i zatitu od klimatskih utjecaja,

potrebne vjetine izrade projekata kojima se omoguuje ispunjavanje zahtjeva korisnika zgrada u
okviru granica odreenih trokovima i graevinskim propisima,

primjereno poznavanje djelatnosti, organizacije, propisa i postupaka koji su ukljueni u prenoenje

projektnih ideja u zgrade, odnosno ukljuivanje planova u prostorno ureenje.

(3) Znanja i vjetine iz stavka 2. ovoga lanka mogu biti izmijenjena u skladu s namjerom njihove
prilagodbe znanstvenom i tehnikom napretku.

(4) Izmjene iz stavka 3. ovoga lanka ne smiju imati za posljedicu promjenu naela postojeih propisa
koji se odnose na osposobljavanje i uvjete pristupa obavljanju poslova fizikih osoba.

Odstupanje od uvjeta za osposobljavanje arhitekata

lanak 47.

Iznimno od odredaba lanka 46. ovoga Zakona, smatra se da su ispunjene odredbe lanka 25. ovoga
Zakona i u sljedeim sluajevima:

osposobljavanje koje je postojalo od 5. kolovoza 1985. koju je pruao Fachhochschulen u

Saveznoj Republici Njemakoj tijekom razdoblja od tri godine i koje osposobljavanje je ispunjavalo
zahtjeve iz lanka 46. ovoga Zakona i prualo pristup aktivnostima iz lanka 48. ovoga Zakona u
Saveznoj Republici Njemakoj pod profesionalnim nazivom arhitekt, pod uvjetom da je
osposobljavanje slijedilo etverogodinje razdoblje rada u struci u Saveznoj Republici Njemakoj, to
se potvruje potvrdom izdanom od strukovne organizacije u koju je upisan arhitekt na koga se odnosi
ova odredba Zakona; strukovna organizacija prije izdavanja potvrde mora utvrditi da je rad arhitekta
za kojeg izdaje potvrdu predstavljao uvjerljivu primjenu svih znanja i vjetina iz lanka 46. stavka 2.
ovoga Zakona u podruju arhitekture; potvrda e se izdati u skladu s postupcima koji se primjenjuju na
upis u strukovnu organizaciju,

osposobljavanje kao dio programa socijalnih poboljanja ili izvanrednih sveuilinih studija koji
ispunjavaju zahtjeve iz lanka 46. ovoga Zakona, to se potvruje ispitom iz arhitekture kojeg poloi
osoba koja je sedam ili vie godina radila u podruju arhitekture, pod nadzorom arhitekta ili
arhitektonskog projektnog ureda; taj ispit mora biti sveuiline razine obrazovanja i mora odgovarati
zavrnom ispitu iz lanka 46. stavka 1. ovoga Zakona.

Obavljanje poslova arhitekata

lanak 48.
(1) U smislu ovoga Zakona, poslovi arhitekata su poslovi koji se redovito rade na temelju
profesionalnog naziva arhitekt.

(2) Dravljani drave lanice EU, koji su ovlateni da mogu rabiti naziv arhitekt u skladu sa
zakonom koji ovlauje nadleno tijelo drave lanice da dodijeli taj naziv dravljanima drava
lanica koji se posebno istiu kvalitetom svoga rada u podruju arhitekture, smatrat e se da
zadovoljavaju uvjete koji se trae za obavljanje poslova arhitekata pod profesionalnim nazivom
arhitekt; smatra se da potvrda koju tim osobama izda matina drava lanica potvruje
arhitektonsku vrstu poslova tih osoba.

Steena prava

Ope odredbe

lanak 49.

(1) Ne dovodei u pitanje steena prava specifina za odreene profesije, u sluaju kada dokazi o
formalnoj osposobljenosti za doktore medicine, doktore medicine specijaliste, doktore dentalne
medicine, doktore dentalne medicine specijaliste, magistre farmacije, medicinske sestre za djelatnost
ope zdravstvene njege, primalje i veterinare, koje posjeduju dravljani drava lanica EU, ne
udovoljavaju svim uvjetima minimalne osposobljenosti iz lanaka 26., 28., 31., 33., 34., 38., 40., 41. i
44. ovoga Zakona, Republika Hrvatska priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti koje su izdale te
drave lanice EU kao dovoljan dokaz, ako oni potvruju uspjean zavretak osposobljavanja koje je
zapoelo prije referentnog datuma iz toke 5.1.1., 5.1.2., 5.2.2., 5.3.2., 5.3.3., 5.4.2., 5.5.2., odnosno
5.6.2. Priloga V. Direktive, te ako je uz njih priloena potvrda u kojoj se navodi da su osobe kojima je
ista izdana stvarno i zakonito obavljale odreenu djelatnost najmanje tri godine uzastopno, unutar pet
godina prije njezinog izdavanja.

(2) Republika Hrvatska priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti za doktore medicine, doktore
medicine specijaliste, doktore dentalne medicine, doktore dentalne medicine specijaliste, magistre
farmacije, medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, primalje i veterinare, izdane na
podruju bive Demokratske Republike Njemake, a koji ne udovoljavaju minimalnim uvjetima
osposobljenosti iz lanaka 26., 28., 31., 33., 34., 38., 40, 41 i 44. ovoga Zakona, ako ti dokazi
potvruju uspjean zavretak osposobljavanja koje je zapoelo prije:

a) 3. listopada 1990. godine za doktore medicine, doktore dentalne medicine, doktore dentalne
medicine specijaliste, magistre farmacije, medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege,
primalje i veterinare, i

b) 3. travnja 1992. godine za doktore medicine specijaliste.

(3) Dokazi o formalnoj osposobljenosti iz stavka 2. podstavka a) ovoga lanka daju osobi kojoj su
izdani pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti na itavom teritoriju Njemake pod istim uvjetima
kao i dokazi o formalnoj osposobljenosti iz toke 5.1.1, 5.1.2, 5.2.2, 5.3.2, 5.3.3, 5.4.2, 5.5.2 i 5.6.2.
Priloga V. Direktive, koje su izdale nadlene njemake vlasti.

(4) Ne dovodei u pitanje odredbe lanaka koji se odnose na doktore dentalne medicine, Republika
Hrvatska priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti za doktore medicine, doktore medicine
specijaliste, doktore dentalne medicine, doktore dentalne medicine specijaliste, magistre farmacije,
medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, primalje, veterinare i arhitekte, koje je
dravljanima drava lanica EU izdala biva ehoslovaka, ili za koje je osposobljavanje, za eku
Republiku i Slovaku zapoelo prije 1. sijenja 1993. godine, kada vlasti jedne od spomenutih drava
lanica EU potvrde da su ti dokazi o formalnoj osposobljenosti na njihovom podruju istovrijedni kao
i dokazi o formalnoj osposobljenosti koje izdaju one same.
(5) Odredba stavka 4. ovoga lanka primjenjuje se na arhitekte, u sluaju kada se radi o javnim
ispravama kojima se dokazuje formalna osposobljenost predviena za te drave lanice tokom 6.
Priloga VI. Direktive. Odredba stavka 4. primjenjuje se i u sluaju pristupa profesionalnim
djelatnostima i obavljanja istih za doktore medicine, doktore medicine specijaliste, medicinske sestre
za djelatnost ope zdravstvene njege, veterinare, primalje i magistre farmacije u odnosu na poslove iz
podruja farmacije te arhitekte u odnosu na djelatnosti iz lanka 48. ovog Zakona.

(6) Uz dokaz o formalnoj osposobljenosti u sluajevima iz stavka 4. i 5. ovoga lanka kandidat je

duan priloiti potvrdu koju su izdale nadlene vlasti eke Republike odnosno Slovake u kojoj se
navodi da su te osobe uinkovito i zakonito obavljale odreenu djelatnost na njihovom podruju
najmanje tri godine uzastopno, unutar pet godina prije datuma njezinog izdavanja.

(7) Republika Hrvatska priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti za doktore medicine, doktore
medicine specijaliste, doktore dentalne medicine, doktore dentalne medicine specijaliste, magistre
farmacije, medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, primalje, veterinare i arhitekte, koje
je dravljanima drava lanica EU izdao bivi Sovjetski Savez, a koje potvruju uspjean zavretak
osposobljavanja koje je zapoelo:

a) za Estoniju, prije 20. kolovoza 1991. godine,

b) za Latviju, prije 21. kolovoza 1991. godine,

c) za Litvu, prije 11. oujka 1990. godine,

kada vlasti bilo koje od triju spomenutih drava lanica EU potvrde da su ti dokazi na njihovom
podruju istovrijedni kao i dokazi o formalnoj osposobljenosti koje izdaju one same.

(8) Odredba stavka 7. primjenjuje se na arhitekte, u sluaju kada se radi o javnim ispravama kojima se
dokazuje formalna osposobljenost predviena za te drave lanice tokom 6. Priloga VI. Direktive.

(9) Odredba stavka 7. primjenjuje se i u sluaju pristupa profesionalnim djelatnostima i obavljanja

istih, za doktore medicine, doktore medicine specijaliste, doktore dentalne medicine, doktore dentalne
medicine specijaliste, medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, primalje, veterinare i
magistre farmacije u odnosu na poslove iz podruja farmacije te arhitekte u odnosu na djelatnosti iz
lanka 48. ovoga Zakona.

(10) Uz dokaz o formalnoj osposobljenosti u sluajevima iz stavaka 7., 8. i 9. ovoga lanka kandidat je
duan javnoj ispravi kojom dokazuje svoju formalnu osposobljenost priloiti potvrdu koju su izdale
nadlene vlasti Estonije, Latvije, odnosno Litve, a u kojoj se navodi da su te osobe stvarno i zakonito
obavljale odreenu djelatnost na njihovom podruju najmanje tri godine uzastopno, unutar pet godina
prije datuma njezinog izdavanja.

(11) Uz dokaz o formalnoj osposobljenosti za veterinare koje je izdao bivi Sovjetski Savez ili za koje
je osposobljavanje zapoelo, u Estoniji, prije 20. kolovoza 1991. godine, uz potvrdu iz stavka 10. ovog
lanka, potrebno je priloiti potvrdu koju su izdale vlasti u Estoniji, a u kojoj se navodi da su te osobe
stvarno i zakonito obavljale predmetnu djelatnost na njezinom podruju najmanje pet godina
uzastopno, unutar sedam godina prije datuma njezinog izdavanja.

(12) Ako u javnim ispravama kojima se dokazuje formalna osposobljenost za doktore medicine,
doktore medicine specijaliste, doktore dentalne medicine, doktore dentalne medicine specijaliste,
magistre farmacije, medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, primalje i veterinare koji
su dravljani drava lanica EU, profesionalni nazivi ne odgovaraju profesionalnim nazivima
navedenima za predmetnu dravu lanicu u tokama 5.1.1., 5.1.2., 5.1.3., 5.1.4., 5.2.2., 5.3.2., 5.3.3.,
5.4.2., 5.5.2. i 5.6.2. Priloga V. Direktive, Republika Hrvatska priznaje kao dovoljan dokaz, javne
isprave kojima se dokazuje formalna osposobljenost, koje su izdale te drave lanice ako je uz njih
priloena potvrda koju su izdale nadlene vlasti ili tijela drave lanice o istovrijednosti
profesionalnog naziva u javnim ispravama kojima se dokazuje formalna osposobljenost.

(13) U potvrdi iz stavka 12. ovoga lanka navodi se da dokaz o formalnoj osposobljenosti potvruje
uspjean zavretak osposobljenosti u skladu s lankom 26., 28., 31., 33., 34., 38., 40., 41. i 44. ovoga
Zakona, te drava lanica EU koja ga je izdala postupa s njim jednako kao s kvalifikacijama iji su
profesionalni nazivi navedeni u tokama 5.1.1., 5.1.2., 5.1.3., 5.1.4., 5.2.2., 5.3.2., 5.3.3., 5.4.2., 5.5.2.
i 5.6.2. Priloga V. Direktive.

(14) Republika Hrvatska priznaje dokaze o formalnim kvalifikacijama za doktore medicine, doktore
medicine specijaliste, doktore dentalne medicine, doktore dentalne medicine specijaliste, magistre
farmacije, medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, primalje, veterinare i arhitekte koje
je dravljanima drava lanica EU izdala biva Jugoslavija, ili za koje je osposobljavanje zapoelo, u
Republici Sloveniji, prije 25. lipnja 1991. godine, kada nadlene vlasti navedenih drava potvrde da su
ti dokazi na njihovom podruju istovrijedni kao i dokazi o formalnoj osposobljenosti koje izdaju one
same te, za arhitekte, kao dokazi o formalnoj osposobljenosti predvieni za te drave lanice tokom
6. Priloga VI. Direktive, radi pristupa profesionalnim djelatnostima i obavljanja istih, za doktore
medicine, doktore medicine specijaliste, doktore dentalne medicine, doktore dentalne medicine
specijaliste, medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege, primalje, veterinare, magistre
farmacije u odnosu na poslove iz podruja farmacije te arhitekte u odnosu na djelatnosti iz lanka 48.
ovoga Zakona.

(15) Uz dokaz o formalnoj osposobljenosti iz stavka 14. ovoga lanka treba priloiti potvrdu koju su
izdale te iste vlasti, a u kojoj se navodi da su te osobe stvarno i zakonito obavljale predmetnu
djelatnost na njihovom teritoriju najmanje tri godine uzastopno, unutar pet godina prije datuma
njezinog izdavanja.

lanak 50.

Kvalifikacije eep (feldsher), steene u Bugarskoj prije 31. prosinca 1999. godine, ne podlijeu
postupku priznavanja inozemnih strunih kvalifikacija za obavljanje profesije doktora medicine i
medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege sukladno ovom Zakonu, ako nositelji takvih
kvalifikacija profesiju za koju je izdana takva kvalifikaicija obavljaju sukladno bugarskom
nacionalnom sustavu zdravstvene zatite na dan 1. sijenja 2000. godine i ako je Bugarska izdala
potvrdu kojom nositelja takve kvalifikacije ovlauje za nastavak obavljanja profesije, iako dijelovi
njihove aktivnosti podlijeu primjeni odredaba Direktive koje se odnose na doktore medicine i
medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege.

lanak 51.

(1) Diplome, svjedodbe i druge javne isprave kojima se potvruje uspjeno zavreno formalno
obrazovanje i po potrebi struno usavravanje i osposobljavanje, a koje je izdalo nadleno tijelo na
podruju bive Jugoslavije prije 8. listopada 1991. godine, izjednaene su po pravnoj snazi s
diplomama, svjedodbama i drugim javnim ispravama izdanima od nadlenih tijela Republike
Hrvatske te ne podlijeu provjeri u postupku priznavanja inozemnih strunih kvalifikacija.

(2) Nadleno ministarstvo izdaje potvrde o valjanosti javnih isprava o formalnoj osposobljenosti iz
stavka 1. ovoga lanka koje su hrvatski ili strani dravljani stekli u republikama bive Jugoslavije prije
8. listopada 1991. godine.

Steena prava za doktore medicine

lanak 52.
Republika Hrvatska moe od doktora medicine specijalista, ije je specijalistiko usavravanje bilo
ureeno zakonskim i drugim propisima u dravi lanici EU koji su na snazi od 20. lipnja 1975. godine,
a koji su zapoeli specijalistiko usavravanje najkasnije do 31. prosinca 1983. godine, zahtijevati da
uz dokaz o formalnoj osposobljenosti priloe i potvrdu da su stvarno i zakonito obavljali odgovarajuu
specijalistiku djelatnost na podruju drave lanice EU najmanje tri uzastopne godine unutar
posljednjih pet godina prije njezinog izdavanja.

lanak 53.

Republika Hrvatska priznaje dokaz o zavrenoj specijalizaciji doktora medicine specijalista koji je u
Kraljevini panjolskoj dodijeljen doktorima medicine koji su zavrili specijalizaciju prije 1. sijenja
1995. godine kad i ne zadovoljava minimalne uvjete osposobljavanja, ako je uz taj dokaz priloena
svjedodba izdana od nadlene panjolske vlasti koja potvruje da je osoba poloila posebno
specijalistiko usavravanje obavljeno u skladu s izvanrednim mjerama o priznavanju utvrenim u
Kraljevskom ukazu 1497/99, kako bi se provjerilo je li stupanj znanja i vjetina takve osobe usporediv
sa znanjem i vjetinama doktora medicine specijalista, koji je za Kraljevinu panjolsku utvren u toki
5.1.2. i 5.1.3. Priloga V Direktive.

lanak 54.

Brisan.

Steena prava specifina za doktore dentalne medicine

lanak 55.

(1) Republika Hrvatska, u svrhu obavljanja poslova doktora dentalne medicine, priznaje dokaze o
formalnoj osposobljenosti iz toke 5.3.2. Priloga V. Direktive za doktora dentalne medicine izdane u
Talijanskoj Republici, Kraljevini panjolskoj, Saveznoj Republici Austriji, ekoj Republici,
Slovakoj i Rumunjskoj doktorima dentalne medicine koji su zavrili studij prije datuma navedenog u
Prilogu V. Direktive, ukoliko je takvim dokazima priloena potvrda koju izdaju nadlena tijela te
drave lanice.

(2) Potvrdom iz stavka 1. ovoga lanka dokazuje se:

a) da je osoba stvarno i zakonito zaposlena na poslovima doktora dentalne medicine u toj dravi
lanici najmanje tri godine tijekom pet godina koje prethode izdavanju potvrde,

b) da je osoba kvalificirana za obavljanje poslova pod istim uvjetima kao i osobe sa kvalifikacijom
navedenom u toki 5.3.2 Priloga V. Direktive.

(3) Iznimno, stavak 2. ovoga lanka ne odnosi se na doktore dentalne medicine koji su zavrili
trogodinji studij, koji ovjerava nadleno tijelo u dravi lanici kao istovrijedno uvjetima iz lanka 31.
ovoga Zakona.

(4) Dokazima o formalnoj osposobljenosti izdanima u bivoj ehoslovakoj, pod uvjetima iz stavka 2.
ovoga lanka priznaju se iste razine osposobljenosti kao ekim i slovakim dokazima o formalnoj
osposobljenosti.

lanak 56.

(1) Republika Hrvatska priznaje dokaz o formalnoj osposobljenosti za doktora dentalne medicine koji
je izdan u Talijanskoj Republici osobama koje su zapoele sveuilini medicinski studij nakon 28.
sijenja 1980. godine i najkasnije 31. prosinca 1984. godine uz potvrdu koju su izdale nadlene
talijanske vlasti.
(2) Potvrdom iz stavka 1. ovoga lanka dokazuje se:

a) da je kandidat poloio odgovarajuu provjeru osposobljenosti koju izvode nadlena talijanska tijela
s ciljem da se utvrdi da imaju razinu znanja i vjetina usporedive s osobama koje imaju dokaz o
formalnoj osposobljenosti navedenim za Talijansku Republiku u toki 5.3.2. Priloga V. Direktive,

b) da su zaposlene stvarno, zakonito i preteno na poslovima doktora dentalne medicine najmanje tri
uzastopne godine u Talijanskoj Republici tijekom pet godina koje prethode izdavanju takve potvrde,

c) da je kandidat ovlaten da se zaposli stvarno, zakonito i preteno na poslovima doktora dentalne

medicine kao i osoba koja ima dokaz o formalnoj osposobljenosti naveden za Talijansku Republiku u
toki 5.3.2. Priloga V. Direktive.

(3) Osobe koje su zavrile najmanje trogodinji studij, to ovjerava nadleno tijelo kao istovjetno
obrazovanje iz lanka 31. ovoga Zakona, izuzimaju se iz trogodinjeg praktinog radnog iskustva iz
stavka 2. podstavka a) ovoga lanka.

(4) Odredbe stavaka 1.-3. ovoga lanka odnose se i na osobe koje su zapoele sveuilini medicinski
studij nakon 31. prosinca 1984. godine uz uvjet da je gore navedeni trogodinji studij zapoeo prije 31.
prosinca 1994. godine.

Steena prava specifina za medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege

lanak 57.

(1) Republika Hrvatska priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti za medicinske sestre za djelatnost
ope zdravstvene njege, navedene u toki 5.2.2. Priloga V. Direktive, a koje na dan naveden u toj toki
ostvaruju to pravo na temelju odredaba koje su primjenjive na sestrinsku profesiju te koje na taj dan
imaju poslovni nastan na njezinom podruju, u skladu s odredbama lanka 25. ili 49. stavka 1. ovoga
Zakona, te moraju ukljuivati punu odgovornost za planiranje, organiziranje i nadziranje provedbe
zdravstvene/sestrinske njege koja se prua pacijentu.

(2) Kandidat koji ostvaruje steena prava na temelju stavka 1. ovoga lanka prilae potvrdu nadlene
drave lanice EU da ima prava na obavljanje djelatnosti medicinskih sestara odgovornih za opu
zdravstvenu njegu na podruju drave lanice EU bez dokaza o formalnoj osposobljenosti iz toke
5.2.2. Priloga V. Direktive.

(3) Republika Hrvatska priznaje potvrde iz stavka 2. ovoga lanka koje su drave lanice izdale
dravljanima drugih drava lanica i takvim potvrdama priznaje jednaku valjanost na svojem podruju
kao dokazima o formalnoj osposobljenosti koje je ona sama izdala.

(4) Za dokaze o strunoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti medicinskih sestara odgovornih za

opu zdravstvenu njegu, koji je dodijeljen u Poljskoj, primjenjuju se sljedee odredbe o steenim
pravima:

u sluaju dravljana iz drava lanica EU iji su dokazi o formalnim kvalifikacijama za medicinsku

sestru za opu zdravstvenu njegu izdani u Poljskoj, odnosno ije je obrazovanje zapoelo u Poljskoj
prije 1. svibnja 2004. godine, a koji ne zadovoljavaju minimalne uvjete osposobljenosti iz lanka 38.
ovoga Zakona, Republika Hrvatska priznaje kao dokaze o formalnoj osposobljenosti medicinske sestre
za obavljanje djelatnosti ope zdravstvene njege potvrdu o tome da su ti dravljani drava lanica
stvarno i zakonito obavljali djelatnosti medicinskih sestara odgovornih za opu njegu u Poljskoj u
odreenom razdoblju:
a) dokaz o formalnoj osposobljenosti za medicinsku sestru na diplomskom stupnju (dyplom licencjata
pielgniarstwa) najmanje tri uzastopne godine tijekom pet godina prije dana izdavanja potvrde,

b) dokaz o formalnoj osposobljenosti za medicinsku sestru kojim se potvruje zavretak programa

osposobljavanja nakon zavretka srednjeg obrazovanja koje je steeno u strukovnoj medicinskoj koli
(dyplom pielgniarki albo pielgniarki) najmanje pet uzastopnih godina tijekom sedam godina prije
dana izdavanja potvrde.

(5) Republika Hrvatska priznaje dokaze o formalnoj osposobljenosti medicinske sestre za obavljanje
djelatnosti ope zdravstvene njege koji su u Poljskoj izdani medicinskim sestrama koje su prije 1.
svibnja 2004. godine zavrile osposobljavanje, a nisu ispunjavale minimalne uvjete osposobljavanja iz
lanka 38. ovoga Zakona, a koji su potvreni ispravom baccalaureus dobivenom na temelju
posebnog dopunskog programa iz lanka 11. Zakona od 20. travnja 2004. o izmjenama i dopunama
Zakona o profesijama medicinske sestre i primalje i o nekim drugim pravnim aktima (Slubeni list
Republike Poljske od 30. travnja 2004., br. 92, pos. 885), te Uredbe ministra zdravstva od 11. svibnja
2004. o podrobnim uvjetima obavljanja studija za medicinske sestre i primalje, koje imaju svjedodbu
srednje kole (zavrni ispit matura) i diplomantice su medicinske gimnazije ili strukovnih
medicinskih kola u kojima se poduavaju profesije medicinske sestre i primalje (Slubeni list
Republike Poljske od 13. svibnja 2004., br. 110, pos. 1170), a kako bi se provjerilo je li stupanj znanja
i vjetina takve osobe usporediv sa znanjem i vjetinama medicinskih sestara koje imaju kvalifikacije
koje su, u sluaju Poljske, definirane u toki 5.2.2. Priloga V. Direktive.

lanak 58.

U sluaju dravljana drava lanica EU iji su dokazi o formalnoj osposobljenosti za medicinske

sestre za opu zdravstvenu njegu steeni u Rumunjskoj prije datuma pristupanja Rumunjske EU ili ije
je osposobljavanje zapoelo u Rumunjskoj prije datuma pristupanja Rumunjske EU, Republika
Hrvatska priznaje njihove dokaze o osposobljenosti koji ne udovoljavaju minimalnim uvjetima
osposobljavanja iz lanka 38. ovoga Zakona kao dovoljan dokaz u svrhu obavljanja profesije
medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege (Certificat de competence profesionale de
asistent medical generalist) sa zavrenim programom osposobljavanja na razini nakon zavretka
srednjeg obrazovanja steenim na coal postliceal, ako uz taj dokaz nositelj kvalifikacije priloi ispravu
da je stvarno i zakonito obavljao profesiju medicinske sestre za djelatnost ope zdravstvene njege u
Rumunjskoj i to najmanje pet godina uzastopno tijekom sedam godina prije izdavanja te isprave.
Navedene aktivnosti morale su ukljuivati potpunu odgovornost za planiranje, organizaciju i
provoenje njege pacijenta.

Steena prava specifina za primalje

lanak 59.

(1) Kandidatima iz drave lanice Europske unije, koji imaju dokaz o formalnoj osposobljenosti za
primalju koja ispunjava minimalne uvjete osposobljenosti utvrene u lanku 40. ovoga Zakona,
Republika Hrvatska priznaje kao dovoljan dokaz o formalnoj osposobljenosti javne isprave izdane od
te drave lanice prije dana navedenog u toki 5.5.2., Priloga V. Direktive uz potvrdu o tome da je
kandidat stvarno i zakonito zaposlen na poslovima o kojima je rije najmanje dvije uzastopne godine
tijekom pet godina prije izdavanja potvrde, iako u skladu s lankom 40. stavkom 1. i lankom 41.
ovoga Zakona takvi dokazi nisu priznati ako uz njih nije priloena potvrda iz lanka 40. stavka 2.
ovoga Zakona.
(2) Uvjeti utvreni u stavku 1. ovoga lanka primjenjuju se na kandidate iz drava lanica EU iji
dokazi o formalnoj osposobljenosti za primalju potvruju zavreno osposobljavanje na podruju bive
Demokratske Republike Njemake, koja zadovoljava minimalne uvjete osposobljenosti utvrene u
lanku 40. stavku 1. i lanku 41. ovoga Zakona, ali gdje se dokaz o formalnoj kvalifikaciji u smislu
lanka 40. stavka 1. i lanka 41. ovoga Zakona ne priznaje ako uz njega nije priloena potvrda iz
lanka 40. stavka 2., gdje on potvruje da je program osposobljavanja zapoeo prije 3. listopada 1990.
godine.

(3) Ako kandidat ima poljske javne isprave kojima dokazuje formalnu osposobljenost za primalju,
Republika Hrvatska priznaje steena prava u sljedeim sluajevima:

kada je kandidat dravljanin drave lanice EU iji su dokazi o formalnoj osposobljenosti za

primalju izdani u Poljskoj prije 1. svibnja 2004. ili kada je kandidat zapoeo osposobljavanje u
Poljskoj prije 1. svibnja 2004. godine, a za sluaj kada kandidat ne ispunjava minimalne uvjete
osposobljenosti kako su odreeni u lanku 40. stavku 1. ovoga Zakona, ako je priloena potvrda da je
kandidat zaposlen stvarno i zakonito na poslovima tijekom navedenog razdoblja:

a) dokaz o formalnoj osposobljenosti za primalju na diplomskom stupnju (dyplom licencjata

poonictwa); najmanje tri uzastopne godine tijekom pet godina prije dana izdavanja potvrde

b) javna isprava o formalnoj osposobljenosti za primalju kojom se dokazuje zavretak obrazovanja

nakon srednjeg obrazovanja na medicinskoj strukovnoj koli (dyplom poonej): najmanje pet
uzastopnih godina tijekom sedam godina prije dana izdavanja potvrde.

(4) Republika Hrvatska priznaje javne isprave kojima se dokazuje formalna osposobljenost primalje
izdana u Poljskoj, kandidatu koji je zavrio obrazovanje prije 1. svibnja 2004. godine, a koji ne
ispunjava minimalne uvjete osposobljenosti iz lanka 40. ovoga Zakona, a to je potvreno ispravom
baccalureus, na temelju posebnog programa usavravanja iz lanka 11. Zakona od 20. travnja 2004.
o izmjenama i dopunama zakona koji se odnosi na zvanje medicinskih sestara i primalje, medicinske i
neke druge pravne akte (Slubeni list Republike Poljske od 30. travnja 2004., br. 92., pos. 885) i
Uredbe Ministra zdravstva od 11. svibnja 2004. o detaljnim uvjetima izvoenja studija za medicinske
sestre i primalje koje imaju svjedodbu srednje kole, (zavrni ispit matura) i imaju diplomu
medicinskog liceja i medicinskih strukovnih kola za zvanje medicinska sestra i primalja (Slubeni list
Republike Poljske od 13. svibnja 2004., br. 110, pos. 1170), u cilju provjere da je razina znanja i
vjetina takve osobe usporediva s onom koju imaju primalje s kvalifikacijom, koje su u sluaju
Poljske, utvrene u toki 5.5.2. Priloga V. Direktive.

lanak 60.

Dokazi o formalnoj osposobljenosti za primalje izdani dravljanima drava lanica EU u Rumunjskoj

(asistent medical obsterric-ginecologie/obstetrics-ginecology nurse), prije datuma pristupanja
Rumunjske u EU, koji ne udovoljavaju minimalnim uvjetima osposobljavanja iz lanka 40. ovoga
Zakona, priznaju se kao dovoljan dokaz u svrhu obavljanja profesije primalje, ako uz taj dokaz
kandidat priloi ispravu da je stvarno i zakonito obavljao profesiju primalje u Rumunjskoj i to
najmanje pet godina uzastopno tijekom sedam godina prije izdavanja te isprave.

Steena prava specifina za veterinare

lanak 61.

Ne dovodei u pitanje lanak 49. stavak 4. i 5. ovoga Zakona, u vezi s dravljanima drava lanica
EU, ije je dokaze o formalnoj osposobljenosti izdala Estonija, ili ije je osposobljavanje zapoelo u
Estoniji prije 1. svibnja 2004. godine, priznaju se dokazi o formalnoj osposobljenosti za veterinara,
ukoliko su popraeni potvrdom o tome da su takve osobe stvarno i zakonito zaposlene na poslovima
veterinara u Estoniji najmanje pet uzastopnih godina tijekom sedam godina prije izdavanja takve
potvrde.

Steena prava specifina za arhitekte

lanak 62.

(1) Dokaz o formalnoj osposobljenosti za arhitekte naveden u toki 6. Prilogu VI. Direktive izdan od
druge drave lanice EU, a koji dokaz potvruje program osposobljavanja koji je poeo najkasnije u
referentnoj akademskoj godini iz tog Priloga, ak i ako on ne ispunjava uvjete iz lanka 46. ovoga
Zakona, priznaje se u svrhu pristupa obavljanju poslova i obavljanja poslova arhitekata istovrijednim
dokazom kao i dokazom o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova arhitekata izdanih od strane
odgovarajuih tijela Republike Hrvatske.

(2) Dokazom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se i potvrda izdana od strane nadlenog tijela Savezne
Republike Njemake kojom se potvruje formalna osposobljenost izdana nakon 8. svibnja 1945.
godine od nadlenog tijela Njemake Demokratske Republike.

(3) Neovisno o odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka, sljedei dokazi o formalnoj osposobljenosti
priznaju se, u svrhu pristupa obavljanja poslova i obavljanja poslova arhitekata istovrijednim dokazom
kao i dokazom o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova arhitekata izdanim od strane odgovarajuih
tijela Republike Hrvatske, i to potvrde izdane dravljanima drugih drava lanica EU koje izdaju te
drave lanice, a koje su usvojile pravila koja ureuju pristup obavljanju poslova i obavljanje poslova
arhitekata na sljedee datume:

1. sijenja 1995. godine za Austriju, Finsku i vedsku,

1. svibnja 2004. godine za eku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Maarsku, Maltu, Poljsku,
Sloveniju i Slovaku,

5. kolovoza 1987. godine za sve ostale drave lanice EU.

(4) Potvrde iz stavka 3. ovoga lanka potvruju da je nositelj te potvrde bio ovlaten, ne kasnije od
navedenog datuma, pravo rabiti profesionalni naziv arhitekt, te da je u okviru tih pravila stvarno
obavljao poslove arhitekata najmanje tri uzastopne godine u razdoblju od pet godina koje su prethodile
izdavanju potvrde.

V. KORITENJE PROFESIONALNIH NAZIVA I NAZIVA STEENIH NAKON ZAVRETKA

VISOKOG OBRAZOVANJA

lanak 63.

(1) Ako je u Republici Hrvatskoj propisano koritenje profesionalnih naziva za neku od reguliranih
profesija, kandidati koji su ovlateni za obavljanje neke regulirane profesije na temelju priznanja
strunih kvalifikacija sukladno ovom Zakonu, koriste profesionalne nazive koji se za tu reguliranu
profesiju koriste u Republici Hrvatskoj kao i odgovarajue kratice.

(2) Ako je u Republici Hrvatskoj odreena profesija regulirana opim aktom strukovne organizacije ili
drugoga nadlenog tijela ili organizacije, kandidat moe koristiti profesionalni naziv koji dodjeljuje ta
strukovna organizacija ili drugo nadleno tijelo ili organizacija, kao i odgovarajuu kraticu, ako
podnese dokaz da je lan tog tijela, odnosno organizacije.

lanak 64.
(1) Neovisno o lanku 7., lanku 8. stavku 10. i lanku 63. ovoga Zakona, kandidat ima pravo koristiti
struni i akademski naziv, odnosno akademski stupanj i odgovarajuu kraticu, koje je stekao u dravi
lanici podrijetla na jeziku drave lanice podrijetla.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka nadleno tijelo od kandidata moe u rjeenju iz lanka 18.
ovoga Zakona zahtijevati da iza naziva iz stavka 1. ovoga lanka slijedi naziv i adresa ustanove koja je
naziv dodijelila.

(3) U sluaju kada postoji mogunost da se naziv iz stavka 1. ovoga lanka zamijeni za naziv za koji je
u Republici Hrvatskoj potrebno dodatno obrazovanje koje kandidat nije stekao u dravi lanici
podrijetla, nadleno tijelo moe zahtijevati od kandidata da koristi naziv drave lanice podrijetla na
odgovarajui nain koji utvrdi nadleno tijelo rjeenjem iz lanka 18. ovoga Zakona.

VI. INFORMIRANJE I SURADNJA

lanak 65.

(1) Ministarstvo nadleno za rad odreuje osobu koja e obavljati poslove nacionalnog koordinatora.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka:

prikuplja sve informacije koje su relevantne za primjenu ovoga Zakona, kao to su informacije o
uvjetima pristupa odreenoj reguliranoj profesiji,

brine za jedinstvenu primjenu propisa koji se odnose na priznavanje inozemnih strunih

kvalifikacija,

dostavlja Europskoj komisiji svake dvije godine izvjee koje sadrava podatke o primjeni ovoga
Zakona te statistiki prikaz donesenih rjeenja,

zastupa Republiku Hrvatsku u koordinacijskoj skupini pri Europskoj komisiji,

imenuje, saziva i vodi, radi obavljanja svojih zadaa, meuresornu koordinaciju koju sainjava po
jedan predstavnik svakoga nadlenog tijela.

(3) Za prikupljanje informacija iz stavka 2. podstavka 1. ovoga lanka, osoba iz stavka 1. ovoga lanka
moe zatraiti pomo kontakt toke iz lanka 66. ovoga Zakona.

lanak 66.

(1) Kontakt toka koja je graanima i kontakt tokama ostalih drava ugovornica EEP-a duna pruati
potrebne informacije o priznavanju strunih kvalifikacija sukladno ovome Zakonu, kao to su
informacije o nacionalnom zakonodavstvu kojim se ureuju regulirane profesije i bavljenje tim
profesijama, ukljuujui i socijalno zakonodavstvo te po potrebi etika pravila, je Nacionalni
ENIC/NARIC ured (u daljnjem tekstu: kontakt toka).

(2) Kontakt toka duna je, u suradnji s nadlenim tijelima Republike Hrvatske te nadlenim tijelima i
kontakt tokama ostalih drava ugovornica EEP-a, pruati pomo zainteresiranim osobama da ostvare
prava koja proizlaze iz ovoga Zakona te pribaviti informacije o reguliranim profesijama i pristupu tim
profesijama u drugim dravama ugovornicama EEP-a kao i o razini strune kvalifikacije koja se
zahtijeva za obavljanje odreene regulirane profesije u drugoj dravi ugovornici EEP-a.
(3) Na zahtjev Europske komisije, kontakt toka duna je dostaviti obavijest Europskoj komisiji o
rezultatima pruene pomoi iz stavka 2. ovoga lanka, u roku od 2 mjeseca od dana obraanja
zainteresiranih osoba kontakt toki.

lanak 67.

(1) Kontakt toka iz lanka 66. ovoga Zakona vodi bazu podataka koja sadrava:

popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj s naznakom razine strune kvalifikacije koja se
zahtijeva za obavljanje regulirane profesije i nadlenim tijelom za priznavanje inozemne strune
kvalifikacije,

podatke o rjeenjima u postupku priznavanja,

podatke o pokrenutim albenim postupcima i o upravnim sporovima pokrenutima protiv

privremenog rjeenja o utvrivanju dopunske mjere ili rjeenja o priznavanju inozemnih strunih
kvalifikacija, kao i o aktima Upravnog suda Republike Hrvatske povodom pokrenutih sporova,

popis osoba nadlenih tijela zaduenih za davanje potrebnih podataka te popunjavanje baze podataka
podacima iz djelokruga nadlenog tijela,

popis nadlenih strukovnih organizacija ili drugih nadlenih tijela ili organizacija iz lanka 16.
stavka 3. ovoga Zakona.

(2) U okviru popisa reguliranih profesija iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka, posebno se navode
profesije koje mogu imati posljedice za javno zdravlje i sigurnost, profesije kod kojih kandidat nema
pravo izbora izmeu jedne od dopunskih mjera iz lanka 7. ovoga Zakona te profesije koje, sukladno
Popisu 2. iz lanka 72. ovoga Zakona, imaju posebni program osposobljavanja iz lanka 11. podstavka
c) toke 2. ovoga Zakona.

(3) Baza podataka iz stavka 1. ovoga lanka vodi se u elektronikom obliku. Detaljni sadraj baze
podataka utvruje kontakt toka iz lanka 66. ovoga Zakona.

(4) Nadlena tijela duna su odrediti osobu ija zadaa je davati potrebne informacije kontakt toki iz
lanka 66. ovoga Zakona te popunjavati bazu podataka iz stavka 1. toaka 2.-5. ovoga lanka
podacima iz djelokruga nadlenog tijela, na nain i u postupku koji utvrdi kontakt toka.

(5) Popis iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka je javan.

lanak 68.

Podaci o kandidatu, dobiveni tijekom postupka provedenog sukladno ovome Zakonu smiju se
upotrijebiti samo sukladno propisima kojima se regulira zatita osobnih podataka.

lanak 69.

Kontakt toka iz lanka 66. ovoga Zakona e u suradnji s nadlenim tijelima izdati vodi o opem
sustavu priznavanja strunih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj, u pisanom i elektronikom obliku na
hrvatskom i engleskom jeziku, najkasnije do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

lanak 70.
Nadlena tijela savjetuju kandidate koji dolaze u Republiku Hrvatsku vezano uz priznavanje njihovih
strunih kvalifikacija, te pruaju informacije i o drugim uvjetima koje kandidat mora ispunjavati za
stjecanje prava na obavljanje odreene profesije u Republici Hrvatskoj.

lanak 71.

(1) Kontakt toka iz lanka 66. ovoga Zakona i nadlena tijela surauju s kontakt tokama i nadlenim
tijelima drava ugovornica EEP-a.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijeva razmjenu podataka o mjerama poduzetim protiv
kandidata te o drugim bitnim okolnostima od vanosti za obavljanje reguliranih profesija u Republici
Hrvatskoj.

lanak 72.

(1) U svrhu provedbe ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske donosi popis reguliranih profesija.

(2) U svrhu provedbe ovoga Zakona i Priloga Direktive, Vlada Republike Hrvatske donosi i sljedee
popise:

Popis 1. popis strukovnih udruga ili organizacija iji lanovi u Republici Hrvatskoj obavljaju
reguliranu profesiju,

Popis 2. popis posebnih programa osposobljavanja za odreene regulirane profesije pristup kojima je
u Republici Hrvatskoj uvjetovan posebnim strunim kvalifikacijama,

Popis 3. popis reguliranog obrazovanja i osposobljavanja nakon kojeg se dobiva odgovarajua javna
isprava u Republici Hrvatskoj (lanak 13. stavak 2. podstavak 3. Direktive),

Popis 4. popis djelatnosti za koje se pristup odreenoj profesiji moe odobriti na temelju strunog
iskustva,

Popis 5. popis odredbi kojima se regulira priznavanje kvalifikacija na temelju usklaivanja

minimalnih uvjeta osposobljavanja za regulirane profesije po naelu automatskog priznavanja (sadri
popis dokaza o formalnoj osposobljenosti i nazive programa osposobljavanja),

Popis 6. popis odredbi kojima se reguliraju steena prava koja se odnose na profesije obavljanje
kojih se priznaje na temelju usklaivanja minimalnih uvjeta osposobljavanja za arhitekte (sadri popis
dokaza o formalnoj osposobljenosti i nazive programa osposobljavanja),

Popis 7. popis dokumenata i isprava koje nadlena tijela mogu traiti od kandidata prilikom
provoenja postupka priznavanja inozemnih strunih kvalifikacija.

(3) Nadlena ministarstva duna su, sukladno svojem djelokrugu, predloiti izmjenu ili dopunu popisa
iz stavka 1. i 2. ovoga lanka u sluaju nove profesije koja je regulirana profesija sukladno ovom
Zakonu, te u sluaju drugih promjena koje utjeu na sadraj popisa iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 73.

(1) Visinu naknade trokova i nain plaanja i raspodjele naknade iz lanka 20. stavka 2. ovoga
Zakona nadleni ministri propisat e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Nadlena tijela duna su odrediti osobu iz lanka 67. stavka 4. ovoga Zakona ija zadaa je davati
potrebne informacije kontakt toki iz lanka 66. ovoga Zakona te popunjavati bazu podataka iz lanka
67. stavka 1. podstavka 2.-5. ovoga Zakona, u roku od 8 dana od dana pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.

(3) Detaljni sadraj baze podataka te nain i postupak popunjavanja baze podataka iz lanka 67. ovoga
Zakona kontakt toka iz lanka 66. ovoga Zakona duna je propisati svojim opim aktom u roku od 8
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Bazu podataka iz lanka 67. ovoga Zakona, sa sadrajem iz podstavka 1. i 5. istog lanka, kontakt
toka iz lanka 66. ovoga Zakona duna je uspostaviti u roku od 10 mjeseci od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.

(5) Vlada Republike Hrvatske donijet e popise iz lanka 72. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od
dana stupanja ovoga Zakona na snagu.

(6) Ministar nadlean za zdravstvo donijet e Pravilnik o specijalistikom usavravanju doktora

medicine i Pravilnik o specijalistikom usavravanju doktora dentalne medicine iz lanaka 28. stavka
2. i lanka 33. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Rektorski zbor uskladit e popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica, u
dijelu koji se odnosi na akademski naziv doktor stomatologije s ovim Zakonom, a visoka uilita koja
izvode studij stomatologije uskladit e svoje ope akte u dijelu koji se odnosi na akademski naziv
doktor stomatologije s ovim Zakonom, u roku od 2 mjeseca od dana stupanja ovog Zakona na snagu.

lanak 74.

(1) Postupci priznavanja strunih kvalifikacija osobama iz lanka 2. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona
zapoet e se provoditi od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(2) Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, na osobe iz lanka 2. ovoga Zakona, a
koje u Republici Hrvatskoj ele obavljati odreenu reguliranu profesiju sukladno bazi podataka iz
lanka 67. ovoga Zakona, prestaju se primjenjivati odredbe Zakona o priznavanju inozemnih
obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 158/03. i 138/06.) koje se odnose na priznavanje
inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu zapoljavanja u Republici Hrvatskoj.

lanak 75.

(1) Ukoliko je postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu zapoljavanja u

Republici Hrvatskoj, a radi obavljanja odreene regulirane profesije sukladno bazi podataka iz lanka
67. ovoga Zakona, pokrenut prema odredbama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih
kvalifikacija prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, zahtjev kandidata za priznavanje
inozemne obrazovne kvalifikacije ustupit e se na postupanje nadlenom tijelu iz lanka 3. podstavka
14. ovoga Zakona i o tome obavijestiti kandidata, a postupak e se zavriti prema odredbama ovoga
Zakona.

(2) U sluaju ustupanja zahtjeva kandidata sukladno stavku 1. ovoga lanka, kandidat ima pravo na
povrat naknade trokova postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija sukladno Zakonu o
upravnim pristojbama.

(3) Postupci izdavanja odobrenja za samostalno obavljanje reguliranih profesija zapoeti prije
pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, zavrit e se prema odredbama posebnih propisa na
temelju kojih su zapoeti.
 lanak 76.

(1) U Zakonu o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i

gradnji (Narodne novine, br. 152/08.) u lanku 65. stavku 1. i 2., rijei: u skladu s ovim Zakonom
zamjenjuju se rijeima: u skladu s posebnim zakonom.

(2) lanak 68. Zakona iz stavka 1. ovoga lanka, brie se.

(3) U lanku 69. stavku 1. podstavku 1. Zakona iz stavka 1. ovoga lanka, rijei: u skladu s ovim
Zakonom zamjenjuju se rijeima: u skladu s posebnim zakonom.

(4) U lanku 79. stavci 3., 4. i 5. Zakona iz stavka 1. ovoga lanka, briu se.

(5) U lanku 106. Zakona iz stavka 1. ovoga lanka, rijei: rjeenjem Ministarstva o priznavanju
inozemne strune kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja i/ili strunog nadzora graenja u
svojstvu odgovorne osobe zamjenjuju se rijeima: rjeenjem komore o priznavanju inozemne
strune kvalifikacije za obavljanje poslova projektiranja i/ili strunog nadzora graenja u svojstvu
odgovorne osobe u skladu s posebnim zakonom.

(6) U lanku 163. Zakona iz stavka 1. ovoga lanka, brojka: 68. brie se.

lanak 77.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbi glave
II., lanaka 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., lanka 20. stavka 1., lanaka 21., 22., 23. i 24., te
odredbi glave IV. i V. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.

Klasa: 605-01/09-01/01

Zagreb, 2. listopada 2009.