Sveuilite u Zagrebu

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

VRIJEDNOSNI PAPIRI, DIONICE, OBVEZNICE

I BURZE VRIJEDNOSNICA

EKONOMIKA NAFTNOG RUDARSTVA

Doc. dr. sc. Daria Karasalihovi Sedlar

dkarasal@rgn.hr
 VRIJEDNOSNICE

Najei oblik kapitala jesu dionice i obveznice.

Dionice i obveznice nazivaju se vrijednosni
papiri ili vrijednosnice.
Naziv vrijednosni papiri danas je sve vie
povijesni pojam, jer se vrijednosnice mogu
izdavati i kretati u prometu u elektronikom ili
virtualnom obliku kao virtualni zapis ili trag
kupoprodaje u memoriji raunala.

2
DIONICE

3
 DIONICA NAFTNE TVRTKE U
HRVATSKOJ IZ 20-IH GOD. XX. ST.

4
 DIONICE

Dionice su glavni i najei oblik pojave

kapitala na tritu.
Dionica je pismena izjava ili potvrda o
sredstvima trajno uloenim u temeljni
kapital ili glavnicu poduzea.
Dionicama se stjee i ostvaruje trajno
pravo vlasnitva nad poduzeima.
Dionica moe glasiti na ime ili na
donosioca.
5
 DIONICA

Dionica je prenosiva - moe se po volji

vlasnika prenositi na drugu osobu
(prodaja, nasljeivanje i sl.).
Dionica ima svoju vrijednost, koja je
obino ispisana na dionici i koja se
naziva nominalna cijena ili nominala.
Vrijednost dionice ili nominalna cijena
osnova je za pravo potraivanja prema
imovini drutva, koje vlasnik ostvaruje
tek nakon likvidacije drutva, a ujedno je
osnovica za obraun dobiti. 6
 DIONICA

Dobit vlasnika dionica naziva se

dividenda, a isplauje se u godinjim
iznosima koji se obraunavaju kao
novani ili postotni iznos na vrijednost ili
nominalnu cijenu dionica.
Dividenda se isplauje iz dobiti
dioniarskog drutva (ukoliko je ima).
Dividenda iznosi 2-5% godinje na
nominalnu cijenu dionica kod dobrih i
stabilnih dioniarskih drutava.
7
 VRSTE DIONICA

Dionica moe biti obina te prioritetna ili

preferencijalna.
Obina dionica omoguuje svojem vlasniku
sudjelovanje u podjeli dobiti dionikog drutva i
sudjelovanje u upravljanju drutvom.
Prioritetna ili preferencijalna dionica daje
vlasniku prednost u isplati vlasnikih
potraivanja kod likvidacije drutva, a najee
ima odreenu i minimalnu dividendu, ali bez
prava upravljanja.

8
IZDAVANJE ILI EMISIJA DIONICA

Dionice se izdaju ili emitiraju prilikom osnutka

dionikog drutva.
Odlukom o osnivanju dionikog drutva
vlasnici osnivai odreuju iznos temeljnog
kapitala, omjer podjele na dionicu i vrijednost
pojedine dionice ili nominalna cijena
dionice.
Emisija dionica i prvi krug prodaje odvija se na
nain kako je odreeno u odluci o osnivanju i
prema nominalnoj cijeni dionica u trenutku
osnutka vrijednost i nominalna cijena
dionica su jednake.
9
 VRIJEDNOST DIONICA

Nominalna vrijednost dionica ispisana je na

dionici i ona se odreuje prilikom emisije
dionice.
Nakon nekog vremena vrijednost dionica moe
se promijeniti, zavisno od rezultata poslovanja
poduzea: ukoliko ono posluje sa stalnim
profitom, vrijednost dionica raste ako
poduzee slabo posluje vrijednost dionica
pada.
Nova vrijednost koja se pojavljuje u poslovanju
poduzea zove se realna vrijednost dionica.

10
 VRIJEDNOST I CIJENA DIONICA

im zapone prodaja dionica njihova vrijednost

se pretvara u cijenu.
Nakon nekog vremena realna cijena se moe
znatno razlikovati od nominalne (i po nekoliko
puta).
Nakon izlaska dionica na burzu, cijena dionica
poinje oscilirati zavisno od ponude i potranje
do izraaja dolazi realna cijena ili kotacija
dionica.
Engleski nazivi za dionicu(e) jesu: share(s) ili
stack(s), a za obveznicu bond(s).
Engleski naziv za burzu vrijednosnica: Stock
Exchange ili Security Exchange. 11
 VRIJEDNOST DIONICA
NAFTNIH KOMPANIJA

VRIJEDNOST DIONICA

ExxonMobil

(Vrijednosti dionica na
Burzi vrijednosnica u
New Yorku tijekom
protekle godine,
kretanje dnevnih
teajeva u dolarima po
dionici i dnevni promet
u milijunima)
12
 OBVEZNICE

Uz dionice kao vlasnike papire, drugi

glavni oblik vrijednosnih papira su
obveznice.
Obveznice su vjerovnike ili kreditne
vrijednosnice.
Obveznice mogu izdavati drave, nie
politike zajednice poput pokrajina ili
upanija, poduzea, banke i
osiguravajua drutva.
13
 OBVEZNICA

Obveznica je pismena isprava kojom se

njen izdavalac obvezuje da e vlasniku
isplatiti iznos koji je naveden na obveznici
u roku i uz kamatu koja je napisana na
obveznici.
Obveznica je vrijednosnica s rokom dospijea
i pripadajuom kamatom.
Ona moe glasiti na ime ili donosioca i takoer
je prenosiva (kupovinom, nasljeivanjem i
slino).

14
 OBVEZNICA

Obveznica se izdaje na rok otplate od 6 do 10

godina pa i dulje, pa se smatraju dugoronim
kreditnim sredstvom.
Najee su dravne obveznice, koje izdaju
drave za potrebe financiranja dravnog
prorauna i drave garantiraju za isplatu
obveznice i pripadajue kamate.
Obveznice se u naelu smatraju nisko rizinim
vrijednosnicama, osobito dravne obveznice.

15
 KUPOPRODAJA
DIONICA I OBVEZNICA
Dionicama se trguje, tj. one se prodaju i
kupuju na burzama - burze dionica, burze
vrijednosnih papira, burze vrijednosnica ili
burze kapitala.
Kupoprodajom obveznica i dionica bave se
posebni odjeli u bankama, investicijski sektori
ili posebne specijalizirane tvrtke koje se
nazivaju brokerska poduzea ili
specijalizirane banke investicijske banke.
Nadzor nad izdavanjem dionica obavljaju
posebna poduzea revizorske tvrtke.

16
 PRISTUPANJE KOMPANIJA
BURZAMA VRIJEDNOSNICA

Nakon nekoliko godina poslovanja poduzea

mogu pristupiti ponudi svojih dionica za
kupovanje i prodaju na burzi.
Svaka od burzi propisuje uvjete pod kojima
poduzea mogu ponuditi svoje dionice za
prodaju na burzi.
Npr. Burza u New Yorku propisuje da
kompanija prije izlaska na burzu mora imati pet
godina za redom profitabilno poslovanje i da
sve poslovne knjige i financijske izvjetaje
mora pregledati ugledna meunarodna
revizorska tvrtka.
17
FINANCIJSKO TRITE I TRITE
KAPITALA
Trite kapitala predstavlja dio sustava financijskog
trita koje ukljuuje bankarski sustav i posebne
institucije
Financijska trita dijele se na:
Primarna ili emisijska
Sekundarna za trgovanje ve emitiranim dionicama.

Financijska trita takoer se dijele na:

Trite novca i novanih surogata
Trita zajmova i kredita
Devizna trita
Trita kapitala burze vrijednosnica

18
INSTITUCIONALNI OBLICI TRITA
KAPITALA
Formalna trita burze vrijednosnih papira ili
burze vrijednosnica (eng. Security Exchange ili
Stock Exchange).
Neformalna trita ili trita preko altera
banaka (Over the counter Markets).
NASDAQ sustav automatskih kotacija
nacionalnog udruenja posrednika
vrijednosnim papirima u SAD (preko ovog
sustava trguje se dionicama poduzea iz oba
gornja oblika preteno dionice informatikog
sektora).
19
 BURZE VRIJEDNOSNICA

Najpoznatije i najvee svjetske burze

vrijednosnica su: Burza vrijednosnica u New
Yorku (New York Stock Exchane), smjetena u
Wall Streetu, zatim Londonska burza, Tokijska
burza, Frankfurtska burza itd.
U suvremenoj trinom gospodarstvu skoro
svaka zemlja ima barem jednu burzu
vrijednosnica.
Zagrebaka burza - burza vrijednosnica RH.

20
 BURZE VRIJEDNOSNICA

Burze su obino osnovane kao nezavisne

institucije ili kompanije, najee kao dionika
drutva s vie desetaka poduzea - osnivaa
odnosno lanova ili osnutkom od strane drave
i kasnijim pretvaranjem burze u nezavisno
poduzee.
Burza ima svoja pravila na temelju zakona,
kojima se odreuje nain pristupa te postupak
trgovanja na burzi.

21
 SUDIONICI U TRGOVANJU
NA BURZAMA
Trgovci na burzama (eng. Brokers)
Posebne tvrtke za izdavanje ili emisiju dionica i
trgovinu ve emitiranim dionicama
investicijske banke (Meryll Linch, Goldman -
Sax i Salomon Brothers u SAD, Glaxo u V.
Britaniji, Deutsche Bank u Njemakoj itd.)
Revizorska poduzea obavljaju financijski
nadzor kompanija koje kotiraju na burzama.
Nezavisna nadzorna tijela.
Dravni ili pravosudni nadzor zakonitosti.

22
NADZIRANJE TRITA KAPITALA

Trite je regulirano zakonom kojim se

propisuje pristup, nain trgovanja, trgovci i
ovlatenja za trgovanje.
Nadzor (institucionalni i zakonski) obavljaju
nezavisna tijela propisana zakonom i
nadzirana od dravnih tijela Security
Exchange Commission u SAD ili Komisija za
vrijednosne papire u RH.
Financijski nadzor kompanija koje pristupaju
burzi obavljaju posebne tvrtke za financijski
nadzor revizorske tvrtke.
23
POKAZATELJI ILI INDIKATORI
BURZOVNOG POSLOVANJA
Pokazatelji poslovanja na burzama - burzovni
indeksi, sintetiki indikatori rada burze i
kretanja cijena dionica ili obveznica na burzi.
Burzovni indeksi: Dow Jones, S&P 500 (Burza
u New Yorku), FTSE 100 (Londonska burza),
Nikkei 225 (Tokijska burza), DAX (Frankfurtska
burza), CROBEX (Zagrebaka burza).
Burzovni indeksi raunaju se prema posebnim
formulama kao suma prosjenih cijena dionica
odabranih tvrtki na burzi (npr. Dow 30
industrijskih kompanija na Burzi u New Yorku,
Crobex 24 tvrtke na Zagrebakoj burzi itd.)
24
KRETANJE BURZOVNIH INDEKSA

KRETANJE BURZOVNIH INDEKSA NA BURZI

VRIJEDNOSNICA U NEW YORKU: Dow Jones i NASDAQ
Vrijednost indeksa dnevni teaj u mjesecu

25
 POPIS KOMPANIJA ZA IZRAUN
DOW JONES 30 IND. INDEKS
3M Alcoa Altria Group
Am. Express American Intl. Boeing
Caterpillar Citigroup E.I. Du Pont
ExxonMobil General Electric General Motors
Hewlett Packard Honeywell IBM
Intel J.P. Morgan&Co. Johnson&Johnson
McDonalds Merck&Co. Microsoft
Pfizer Procter&Gamble SBC Communicat.
The Coca-Cola The Home Depot United Tech.
Verizon Comm. Wal-Mart Walt Disney

26
 PRIHODI I CIJENE NA BURZAMA

DUGORONE TENDENCIJE CIJENA

DIONICA NA BURZI U NEW YORKU

DESETOGODINJI PROSJENI
PRINOS PO DIONICI

DUGORONA KRIVULJA PRINOSA

27
 PROMET VRIJEDNOSNICA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
U srpnju 2002. stupio je na snagu Zakon o
tritu vrijednosnim papirima (NN 84/02.),
kojim je uspostavljen mehanizam burzi i
nadzora prometa.
Ustanovljena je Komisija za vrijednosne
papire sa zadatkom regulacije i nadzora trita
vrijednosnih papira u RH (www.crosec.rh)

U RH djeluje:
Zagrebaka burza (www.zse.hr)

28
 ZAGREBAKA BURZA

Osnovana 1991. i nastavlja tradiciju

Zagrebake burze za robu i vrednote koja je
poslovala 1918. - 1946. lanice Burze su
brokerske kue iz cijele Hrvatske.
Na burzi trguju brokerske kue lanovi burze u
svoje ime i za svoj raun ili po nalogu vlasnika
vrijednosnica.
Trgovina dionicama i obveznicama odvija se
putem elektronskog trgovinskog sustava
MOST.
Ne postoji fiziko mjesto gdje se odvija trgovina
(tradicionalni floor), ve ona tee putem
elektronski povezanih trgovaca.
29
 BURZOVNI INDEKSI
CROBEX I CROBIS
CROBEX je slubeni indeks Zagrebake burze d.d.
Burza ga je poela objavljivati 1. 9. 1997. Bazni datum
je 1. 7. 1997., a bazina vrijednost je 1 000 bodova.
CROBEX10 od 2009. bazina vrijednost je 1 000
bodova, u izraun ulazi 10 dionica
CROBIS je slubeni obvezniki indeks Zagrebake
burze koji se poinje objavljivati 1. listopada 2002.
godine. Kao bazni datum utvren je 30. rujna 2002.
godine, a bazna vrijednost postavljena je na 100
bodova.
Izraun CROBEX i CROBIS se raunaju prema
formulama, koje uzima u obzir promet i vrijednost
dionica odnosno obveznica, pri emu je teina pojedine
dionice ograniena na 20%, a obveznice na 30%.
30
 IZRAUNAVANJE
BURZOVNOG INDEKSA CROBEX

31
PODUZEA IJE DIONICE ULAZE U
OBRAUN CROBEXA
Adris Grupa d.d.,
Atlantic grupa d.d.
Atlantska plovidba d.d.
Belie d.d.
Dalekovod d.d.Ericsson
Nikola Tesla d.d.
HT d.d.Institut
IGH d.d.
INA - Industrija nafte d.d.
INGRA d.d.
Jadroplov d.d.
Jadranski naftovod d.d.
Konar elektroindustrija d.d.
Dom Holding d.d.
Kra d.d.
Ledo d.d.
Luka Ploe d.d.
Privredna banka Zagreb d.d.
Podravka d.d.
Petrokemija d.d.
Tehnika d.d.
Uljanik Plovidba d.d.
Viadukt d.d.
Viro tvornica eera d.d.
Zagrebaka banka d.d.

32
BURZOVNI INDEKSI ZAGREBAKE
BURZE

CROBEX CROBEX10 CROBIS Promet

33
(Promet u 14 dana 24.03.2010.)
 ZAKLJUNO

Trite kapitala slui za prenoenje vika

sredstava od investitora prema poduzetnicima.
Glavni suvremeni oblik trita kapitala su burze
vrijednosnih papira ili burze vrijednosnica.
Burze su nezavisna poduzea, na kojima trguju
brokerske kue.
Kretanje cijena dionica i obveznica prati se
putem posebnih burzovnih indeksa.

34
HVALA NA PANJI!