PYTHON

Python je interpreterski, interaktivni, objektu orjentirani programski jezik, kojeg je 1990. godine prvi
razvio Guido van Rossum. Ve do konca 1998., Python je imao bazu od 300.000 korisnika, a od 2000.
ve su ga prihvatile ustanove kao MIT, NASA, IBM, Google, Yahoo i druge. Python ne donosi neke
nove revolucionarne znaajke u programiranju, ve na optimalan nain ujedinjuje sve najbolje ideje i
naela rada drugih programskih jezika. On je jednostavan i snaan, nudi jednostavnost i lako
koritenje skriptnih jezika, uz napredne programske alate koji se tipino nalaze u sistemskim
razvojnim jezicima.

Upravo se ovaj projektni zadatak temelji na tom programskom jeziku.

KOD

Da bi se zapoeo rad u Pythonu prvo je potrebno otvoriti editor Spyder, interaktivno razvojno
okruenje za Python namijenjeno za znanstvenu i inenjersku primjenu.

Slika. Spyder

Potom je potrebno unijeti dodatne pakete koji omoguuju matrini raun, numerike metode i
vizualizacije:
slika 2

Prije samog pisanja koda bilo je potrebno definirati dimenzije vanjskog i unutarnjeg promjera osovine
i diskova iz prethodno nacrtanog, pojednostavljenog, nacrta turbine sa svim njezinim dijelovima.
Nakon to je turbina nacrtana(slika 2) ona je podijeljena na 151 konaan element. Jedan konani
element definira unutarnji promjer osovine, vanjski promjer osovine te duljina samog elementa.
Takoer neke konane elemente definira unutarnji i vanjski promjer diska odnosne mase koju nosi
sama osovina i njegova duljina. Sve su te vrijednosti ispisane u .txt datoteku da bi se kasnije mogle
importirati u Python.

Slika 3 prikazuje dio .txt datoteke te je iz nje vidljivo da prvi stupac #ds oznaava vrijednosti vanjskog
promjera osovine, drugi stupac #dsu vrijednosti unutarnjeg promjera osovine, trei #ls duljinu samog
elementa, etvrti #dd vanjski promjer diska i peti #ddu unutarnji promjer diska.
Slika 3

Vrijednosti su importirane naredbom loadtxt() koja se nalazi u programskom paketu numpy te je pri
upisivanju teksta potrebno napisati # da bi Python uvidio razliku izmeu opisnih podataka i podataka
potrebnih za daljnji izraun.

Sljedeim korakom definira se broj konanih elemenata u sustavu.

Zatim se definira broj vorova i oblik vibriranja.

Potom je potrebno ulazne podatke umetnuti u pripadne vektore vanjskog promjera osovine,
unutarnjeg promjera osovine, duljine konanog elementa te vanjskog i unutarnjeg promjera diska
naredbom empty().

Zatim se radi for petlja koja te prazne vektore puni ulaznim podatcima.

Sljedeim koracima definirana je gustoa materijala = 7850 kg/m3, modul elastinosti Ee = 2,1 1011
Pa te koeficijent smika za elik = 0,3.

Modul smika Gs iznosi:

=
2 (1 + )
Aksijalni moment inercije poprenog presjeka:
( 4 4 )
=
64
Polarni moment inercije poprenog presjeka:
( 4 4 )
=
32
Moment inercije osovine Js :
( 4 4 )
=
32
Moment inercije diska Jd :
( 4 4 )
=
32
Nakon toga slijedi priprema konanog vektora inercije koji objedinjuje inerciju osovine i inerciju
diskova. Za izradu konanog vektora inercije potrebno je koristiti for petlju koja koristi dva podatka iz
vektora inercije osovine i jedan podatak iz vektora inercije diskova.

Zatim slijedi izrada matrica masa ME i krutosti KE gdje su:

2 1
= [ ]
12 1 2
1 1
= [ ]
1 1

Sljedeim koracima definirane su prazne matrice u koje e se naknadno spremati vrijednosti matrica
masa i matrica krutosti u globalnom koordinatnom sustavu. Poto sustav sadri dvije matrice masa,
matricu mase osovine i matricu mase diskova, njih je potrebno objediniti u zajedniku matricu.
Takoer je provedena provjera da li je matrica mase osovine iste veliine kao i matrica mase diskova.
U sluaju da je veliina razliita ispisuje se greka u ulaznim podacima.
Potom je definirana matrica krutosti u globalnom koordinatnom sustavu. Poto diskovi ne utjeu na
krutost sustava oni su tu izostavljeni, te se samo uzima u obzir krutost osovine.

U zavrnom koraku potrebno je izraunati vlastite vrijednosti i vlastite vektore osovine turbine i
pripadnih joj diskova.

Jo je preostalo grafiki prikazati dobivene vrijednosti vlastitih vibracija i vlastitih vektora.

Na sljedeim grafovima dan je prikaz vlastitih vektora te prvih pet vrijednosti oblika vibriranja.