KONDICIJSKA PRIPREMA PRIPADNIKA HRVATSKE GORSKE SLUBE

SPAAVANJA

Maja Vukelja, Boris Vui

Studentica poslijediplomskog studija Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Pripadnik Gorske slube spaavanja, stanica Ogulin

UVOD
Hrvatska gorska sluba spaavanja (u danjem tekstu HGSS) dobrovoljna je i neprofitna
humanitarna sluba javnog karaktera (Prizmi, 2002). Predstavlja krovnu nacionalnu udrugu
za gorsko spaavanje te se pripadnici Gorske slube spaavanja (u daljnjem tekstu GSS) u
svojim akcijama koriste posebnim strunim znanjima i opremom nunom za spaavanje u
planinama i na nepristupanim podrujima. lanovi GSS-a diljem zemlje rasporeeni su po
Stanicama. Motivi koji ih vode u radu su uglavnom intrinzine prirode, a najjai meu njima
je zasigurno osjeaj zadovoljstva kada spase neiji ivot (Hrvatska gorska sluba spaavanja,
2008). Prema lanku 5. Zakona o Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja, neke od njenih zadaa
su spreavanje nesrea i spaavanje u planinama i na nepristupanim mjestima, potraga za
izgubljenim osobama, pomo i spaavanje na ureenim i neureenim skijalitima, osiguranje
prilikom odvijanja razliitih aktivnosti u prirodi, spaavanje i pomo ljudima u sluaju
potresa ili druge prirodne nepogode i slino.

SPECIFINE AKTIVNOSTI IZ DJELOKRUGA GSS-a

Posao GSS-ovaca stupa na snagu onda kada su ostale dravne slube (vojska, policija...)
bespomone. Razlog tome je to nisu osposobljeni za odreene aktivnosti i akcije za koje su
obueni pripadnici GSS-a. Specifine aktivnosti GSS-ovaca su:
HODNJA Hodnja je osnova bilo kakve aktivnosti. Nuna je za boravak u prirodi gdje je
muskulatura jedino to ovjeka pokree. Potrane akcije u tom smislu mogu biti veoma
zahtjevne jer udaljenost i brzina traganja variraju.
PLANINARSTVO Jedan od prvih zahtjeva za pripadnike GSS-a je upravo taj da budu
aktivni i registrirani lanovi planinarskog drutva, da poznaju oznake u prirodi te da se znaju
orijentirati u sluaju da moraju otii u potragu za nekime.
ALPINIZAM Pripadnici GSS-a kojima je specijalnost alpinizam, moraju biti izvrsni u
onome to rade jer uz penjanje i sputanje moraju biti sposobni i kvalitetno obueni za
spaavanje i transport unesreenih na ovakvim teko pristupanim podrujima.
 SKIJANJE Na skijalitima se dogaa veliki broj nezgoda i ozljeda skijaa, pogotovo
ako se na snijegu u isto vrijeme nae veliki broj ljudi. Zbog toga su zimi skijalita jedna od
kontroliranijih podruja od strane GSS-ovaca. Za njih je takoer nuno da znaju jako dobro
skijati kako bi mogli kvalitetno pomoi unesreenima.
SPELEOLOGIJA ovjek je, voen znatieljom, s vremenom poeo istraivati
speleoloke objekte. Opremanje speleolokog objekta predstavlja stvaranje puta u srce planine
(Gluevi, 2007). Ova je aktivnost vrlo zahtjevna i trai mnogo prakse za stjecanje
samopouzdanja i sigurnosti. Ona je jo jedan od zahtjeva za pripadnike GSS-a kako bi mogli
pomoi unesreenima kada se nalaze na nepristupanom podruju.
RAFTING Pripadnici GSS-a koji se bave raftingom specijalizirani su za spaavanje na
divljim vodama.

IMBENICI USPJENOSTI RADA PRIPADNIKA GORSKE SLUBE SPAAVANJA

Za njene je lanove nuno da su u dobroj fizikoj formi te da su imbenici, koji su nuni

za kvalitetno odraivanje akcija i zahtjeva koji se od osobe trae, na visokoj razini. Pod time
podrazumijevamo sve bazine antropoloke karakteristike kao i specifine sposobnosti,
osobine i znanja te situacijsku efikasnost na terenu prilikom izvoenja konkretne akcije
(Milanovi, 2010).

BAZINE ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE

U bazine antropoloke karakteristike spadaju zdravstveni status, morfoloke
karakteristike, funkcionalne sposobnosti, motorike sposobnosti, kognitivne sposobnosti te
osobine linosti.
Zdravlje je jedan od glavnih preduvjeta da bi netko uope mogao pristupiti obuci i biti
izabran za pripadnika GSS-a. Kada se govori o morfolokim karakteristikama, zbog
specifinih zahtjeva ovoga poziva, za pripadnike GSS-a poeljna je mezomorfna, odnosno
atletska konstitucija. Vanost funkcionalnih sposobnosti dolazi do izraaja prilikom potranih
akcija koje mogu trajati i po nekoliko sati ili dana. Motorike sposobnosti znaajno sudjeluju
u realizaciji svih gibanja te je svaka od njih u veoj ili manjoj mjeri znaajna u akcijama koje
provodi GSS. Kognitivne sposobnosti, konkretno percepcija, panja i predoavanje, su
izuzetno vani kako bi reakcija GSS-ovaca bila brza, pravovremena i pravilno usmjerena. Za
rad u GSS-u vane osobine linosti su staloenost, hrabrost, odvanost, motiviranost i
izraena elja da se pomogne onome tko je u opasnosti.
SPECIFINE SPOSOBNOSTI, OSOBINE I ZNANJA
Ako postoji dobra osnovica bazinih antropolokih karakteristika na njih je mogue
kvalitetno nadograditi specifine sposobnosti, osobine i znanja koje se sastoje od specifine
kondicijske, tehnike, taktike i teorijske pripremljenosti.
Specifina kondicijska pripremljenost podrazumijeva razvoj i unapreenje onih
funkcionalnih i motorikih sposobnosti koje su kljune za kvalitetno rjeavanje problema i
situacija koje se postavljaju pred pojedinca, lana GSS-a. Pritom se, u ovom sluaju, naglasak
stavlja na razvoj aerobnih kapaciteta, snage, izdrljivosti te koordinacije.
Tehnika, taktika i teorijska pripremljenost podrazumijevaju kvalitetno svladavanje
tehnika izvoenja razliitih aktivnosti koje se koriste u akcijama GSS-a (skijanje, rafting,
alpinizam, speleologija), taktikih koncepata kako najefikasnije sanirati odreeni problem da
bi akcija bila to uinkovitija i bra (raspodjela zadataka unutar ekipe tako da se tono zna tko
ta radi kako bi se dobilo na brzini i efikasnosti) te teorijska znanja kako najbolje pomoi
unesreenom ako mu je potrebna hitna medicinska pomo to takoer treba znati i primijeniti
u praksi.

SITUACIJSKA USPJENOST NA TERENU

Situacijska uspjenost odnosi se na brzinu, kvalitetu, snalaljivost i efikasnost provoenja
razliitih akcija na terenu, a oituje se u broju uspjeno rijeenih operacija. Usklaenim
radom cijele ekipe te bazinim i specifinim sposobnostima, osobinama i znanjima na visokoj
razini, podie se postotak uspjeno rijeenih akcija. Odgovarajuom kondicijskom pripremom
te programiranim treningom radi se na kvaliteti same Stanice GSS-a te spremnosti,
uinkovitosti i efikasnosti njenih lanova u situacijskim uvjetima na terenu.

KONDICIJSKA PRIPREMA PRIPADNIKA GORSKE SLUBE SPAAVANJA

Kondicijska priprema obuhvaa niz trenanih postupaka koji imaju za cilj odravanje i
razvoj funkcionalnih i motorikih sposobnosti odreene osobe te odravanje i transformaciju
njenih morfolokih karakteristika (Milanovi, 2010).
Da bi pripadnik GSS-a kvalitetno obavljao svoj posao mora neprestano raditi na
kondicijskoj pripremi i posebnu panju posvetiti onim komponentama treniranosti koje su za
zahtjeve njegovog posla najvanije.
Kondicijska se priprema openito moe podijeliti na opu ili viestranu, bazinu,
specifinu i situacijsku kondicijsku pripremu.
OPA ILI VIESTRANA KONDICIJSKA PRIPREMA

Opa ili viestrana kondicijska priprema podrazumijeva razvoj svih funkcionalnih,

motorikih i morfolokih karakteristika bez naglaavanja specifinih zahtjeva za pripadnike
GSS-a te ona predstavlja bazu za razvoj, odnosno nadogradnju bazinih i specifinih
kondicijskih sposobnosti.

BAZINA KONDICIJSKA PRIPREMA

Bazina kondicijska priprema predstavlja nadogradnju na opu kondicijsku pripremu.

Ovdje se sada koriste vjebe s optereenjima i metode rada kako bi se dodatno utjecalo na
razvoj onih kondicijskih sposobnosti o kojoj najvie ovisi uinkovitost pojedinaca, pripadnika
GSS-a, u praksi.
Za hodnju je najvanija aerobna izdrljivost. Jedan od naina njezina razvoja je
varijabilnim intervalnim treningom (tablica 1).

D 1000 m 2000 m 3000 m

R 3 pon. 2 pon. 1. pon
I 2 min 2,5 min 3 min
izmeu ponavljanja
T 80% 1RM 70% 1RM 60% 1RM
A aktivna pauza

Tablica 1. Varijabilni intervalni trening za razvoj aerobne izdrljivosti (Milanovi, 2010).

Kada se govori o alpinizmu i speleologiji poseban naglasak se mora staviti na vjebe

usmjerene na razvoj repetitivne snage ruku i ramenog pojasa, gornjeg dijela lea te prsa, ali se
ne smiju zanemariti ni miii nogu. Vjebe se mogu izvoditi sa slobodnim utezima ili na
trenaerima a neke od moguih su zgibovi, sklekovi, potisak s prsa slobodnim utezima, bench
press, kosi bench press, mrtvo dizanje, veslanje u pretklonu, veslanje na trenaeru i slino.
Prije doziranja optereenja, odnosno odreivanja teine utega, broja ponavljanja, broja serija,
intervala odmora, aktivnosti tijekom odmora i tempa izvedbe, nuno je najprije odrediti 1RM
(lat. repetitio maxima), odnosno onu teinu utega, za pojedinu vjebu, koju sporta moe
podii samo jednom. Nakon toga se moe provoditi program treninga za razvoj repetitivne
snage na nain prikazan u tablici 2.
 Teina utega Broj Broj Tempo Odmor Odmor Aktivnosti u
(% 1RM) ponavljanja serija dizanja (serija) (teina) odmoru

40% 12 1 umjeren 1 min 2 min

50% 10 2 srednji 1,5 min 2,5 min Aktivan odmor:
60% 8 3 brz 2 min 3 min vjebe istezanja i
70% 6 2 srednji 1,5 min 2,5 min relaksacije
80% 4 1 umjeren 1 min 2 min
Tablica 2. Program treninga za razvoj repetitivne snage (Milanovi, 2010).

SPECIFINA KONDICIJSKA PRIPREMA

Specifinu kondicijsku pripremu ine vjebe koje su najslinije onima koje osobu ekaju
u situacijskim uvjetima. Ona povezuje kondicijski i tehniki trening te na najviu razinu
podie one kondicijske sposobnosti koje e biti vae za efikasnost u praksi.
Primjer vjebe za razvoj specifinih kondicijskih sposobnosti pripadnika GSS-a, kada je
rije o alpinizmu, je penjanje po umjetnim stijenama (slika 1) , meutim, iz prakse znamo da
niti jedna vjeba za razvoj specifinih sposobnosti ne moe zamijeniti vjebe u situacijskim
uvjetima. U praksi se zna dogoditi da je neka osoba vie nego savrena u penjanju po
umjetnim stijenama, ali kada se nae u situacijskim uvjetima i kada se treba penjati po pravoj
stijeni onda se sposobnosti drastino snize. Zato pripadnici GSS-a puno vie panje posveuju
situacijskoj nego specifinoj kondicijskoj pripremi.
Primjer vjebe za razvoj specifine kondicijske pripremljenosti kada se govori o
speleologiji je penjanje i sputanje po uetu koje se u strunoj terminologiji GSS-a naziva
"napredovanje po uetu" (slika 2).
Vjeba se koristi za razvoj snane izdrljivosti koju karakterizira visoka jakost s
istovremenom dobrom izdrljivou te dobro razvijenom lokalnom otpornou na umor
(Sekuli, 2007). U ovom sluaju naglasak se posebno stavlja na snanu izdrljivost miia
ruku i ramenog pojasa.

Slika 1. Penjanje po umjetnim stijenama Slika 2. Napredovanje po uetu

 U trening je mogue uvrstiti i poligon s razliitim vjebama bazine i specifine
kondicijske pripreme (slika 3).

Slika 3. Poligon za GSS

SITUACIJSKA KONDICIJSKA PRIPREMA

Situacijska kondicijska priprema predstavlja krunu kondicijske pripreme pripadnika GSS-

a. Veliki dio njihove ukupne kondicijske pripreme svodi se upravo na ovu njenu komponentu i
njoj se pridaje najvea vanost jer se neke situacije mogu uvjebati i susresti samo u
situacijskim uvjetima. U tu svrhu, za pripadnike GSS-a organiziraju se stanine vjebe (6
vjebi godinje zimska vjeba, ljetna, speleoloka, spaavanje sa iare, potrana i vjeba
medicine) i dravne vjebe na kojima sudjeluju sve stanice GSS-a iz Hrvatske. Slijedi opis
nekih od vjebi:
1. Zimska vjeba provodi se pred sezonu skijanja i sastoji se od vjebe spaavanja sa
iare. Dva pripadnika GSS-a sjednu na stolice i iara se zaustavi na pola puta. Nakon toga
se sljedea dvojica penju i po sajli dolaze do njih i spaavaju ih (slika 4).
2. Stijenska vjeba unesreeni je alpinist koji je pao i nalazi se objeen na pola stijene.
Sumnja se na ozljedu kraljenice i prijelom potkoljenice. Dva pripadnika GSS-a kojima je
specijalnost medicina sputaju se do njega dok ostali pripremaju transport, tj. put do podnoja
gdje ga predaju Hitnoj slubi (slika 5.)
3. Zimska vjeba unesreeni je zapeo u nekoj rupi u planinama udaljenoj 7 kilometara
od glavne ceste. Pripadnici GSS-a moraju prijei 7 kilometara na turno skijama i krpljama
kako bi doli do unesreenoga, moraju se spustiti do njega, imobilizirati ga, izvui van i vratiti
se 7 kilometara do glavne ceste gdje ih eka Hitna pomo (slika 6).
 Slika 4. Spaavanje na iari. Slika 5. Spaavanje alpiniste. Slika 6. Spaavanje unesreenoga u
zimskim uvijetima.

ZAKLJUAK

Biti pripadnik GSS-a iznimno je teak i zahtjevan poziv. Bez snane volje i motivacije
rijetko tko bi, ili nitko, izdrao takve napore. Kondicijska priprema i sveukupno fiziko stanje
organizma od iznimne su vanosti da bi osoba bila uspjena u ovome pozivu, mogla dati
maksimum i bila to efikasnija u situacijskim uvjetima i izazovima koji se pred nju
postavljaju. Zato je vano za svakog pojedinca, lana GSS-a, da neprestano razvija i odrava
funkcionalne i motorike sposobnosti te morfoloke karakteristike kako bi se iste, u cilju
podizanja efikasnosti i uinkovitosti u situacijskim uvjetima na terenu, podigle na to veu
razinu te sukladno tome uspjeno odradile sve operacije za koje pripadnici GSS-a budu
zadueni.

LITERATURA
1. Gluevi, M. (2007). Opremanje speleolokih objekata. (Instruktorski rad). SO Mosor:
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza.
2. HGSS stanica Dubrovnik (2012). Zakon o Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja /on
line/. Dostupno na: http://www.gss-dubrovnik.hr/o-hgss-u/652-2/
3. Hrvatska gorska sluba spaavanja (2005-2012). O slubi /on line/. Dostupno na:
http://www.gss.hr/o-sluzbi.htm
4. Hrvatska gorska sluba spaavanja (2008). Radni materijali (ljetni teaj).
5. Milanovi, D. (2010). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Kinezioloki faultet
Sveuilita u Zagrebu.
6. Prizmi, V. (2002). Program obuke pripadnika gorske slube spaavanja. Hrvatska
gorska sluba spaavanja.
7. Sekuli, D. (2007). Izdrljivost /on line/. Dostupno na: http://www.sport-
forma.com/index.php?option=com_content&task=view&id=246&Itemid=278