VRSTE ISTRAIVANJA

SVRHA ISTRAIVANJA
(opa strategija)

opis stanja u populaciji

povezanost izmeu rizinog imbenika i bolesti

usporedba djelotvornosti dvaju lijekova

 PODJELA ISTRAIVANJA
PREMA SVRSI

temeljna (fundamentalna) istraivanja

primijenjena (aplikativna) istraivanja

 PODJELA ISTRAIVANJA PREMA ODLUCI
O IZLOENOSTI ISPITIVANOM IMBENIKU

OPAAJNA (OPSERVACIJSKA) ISTRAIVANJA:

presjeno istraivanje
istraivanje parova / retrospektivno
kohortno istraivanje / prospektivno ili retrospektivno

POKUSNA (EKSPERIMENTALNA) ISTRAIVANJA:

randomizirani kontrolirani pokus (randomized controlled
trial, RCT)
 PODJELA ISTRAIVANJA PREMA
VREMENSKOJ ODREDNICI
trenutak oblikovanja skupina

trenutak prikupljanja podataka Presjeno istraivanje

Istraivanje parova Pokusno istraivanje

Povijesno kohortno istraivanje Kohortno istraivanje

prolost sadanjost budunost

 PRESJENO
ISTRAIVANJE
(cross-sectional study)

svojstvo
ne postoji
UZORAK
svojstvo
postoji

POPULACIJA
 PRESJENO ISTRAIVANJE

prikupljanje podataka u jednoj vremenskoj toki

mjeri prevalenciju (udio bolesnih u populaciji)
valjanost novog dijagnostikog testa

PREDNOSTI: kratko vrijeme provoenja

niska cijena

OGRANIENJE: ne istrauje uzonu povezanost

 ISTRAIVANJE PAROVA
vrijeme
(case-control study)

prolost Neizloeni Izloeni Neizloeni Izloeni

sadanjost BOLESNI ZDRAVI

sluajevi kontrole
(cases) (controls)

trenutak oblikovanja skupina

trenutak prikupljanja podataka

 ISTRAIVANJE PAROVA
Poveava li odreeni tetni imbenik rizik za razvoj bolesti?

bolesne ispitanike (cases) usporeuje sa zdravim

ispitanicima koji su im po svemu slini (controls)

retrospektivno istrauje izloenost rizinom imbeniku i

opisuje povezanost rizinog imbenika i bolesti/simptoma

omjer izgleda (engl. odds ratio): omjer izgleda (odds) da je

sluaj bio izloen i vjerojatnosti da je kontrola bila izloena
ispitivanom imbeniku (odds ratio=1; izgledi su jednaki u
obje skupine)

ako je uestalost izloenosti nekom imbeniku vea u

bolesnika nego u zdravih ispitanika, izloenost je mogui
imbenik rizika za razvoj bolesti
 ISTRAIVANJE PAROVA
PREDNOSTI:
brzo provoenje i niska cijena
prikladno za rijetke bolesti
moe istraivati uinak vie rizinih imbenika

OGRANIENJA:
moe istraivati samo jedan ishod
nije vrst dokaz uzronosti
potekoe u oblikovanju valjane kontrolne skupine
esti otkloni
 KOHORTNO ISTRAIVANJE
(cohort study)
vrijeme

sadanjost
(prolost) IZLOENI NEIZLOENI

budunost
(sadanjost) zdravi bolesni zdravi bolesni

trenutak oblikovanja skupina

trenutak prikupljanja podataka

 KOHORTNO ISTRAIVANJE
Poveava li odreeni tetni imbenik rizik za razvoj bolesti?

na poetku se oblikuje kohorta, skupina ispitanika koji nemaju

ishod koji elimo pratiti; ona se razvrsta u dvije skupine na
temelju izloenosti ispitivanom imbeniku, a potom se ispitanici
prate (prospektivno istraivanje), u odnosu na taj ishod

mjeri incidenciju (pojavnost, apsolutni rizik) bolesti (broj novih

sluajeva bolesti u definiranoj populaciji kroz odreeno vrijeme)

procjenjuje uzronu povezanost

relativni rizik: omjer incidencije u skupini izloenih prema

incidenciji u skupini neizloenih

istraivanje etiologije i prognoze bolesti, uinka lijeenja i sl.

 KOHORTNO ISTRAIVANJE
PREDNOSTI:
omoguuje tono mjerenje ispitivanog imbenika
procjenjuje incidenciju (apsolutni rizik) i relativni rizik
(u odnosu na kontrolnu skupinu)
moe mjeriti vie ishoda
mogu je nadzor pojedinih zbunjujuih imbenika
utvruje vremenski slijed izloenosti odreenom
imbeniku i pojave bolesti (uzrona povezanost)

OGRANIENJA:
dugotrajnost i visoka cijena
neprimjereno za prouavanje rijetkih bolesti
bolest moe imati dugotrajnu pretkliniku fazu (lano
zdravi)
izloenost se moe mijenjati s vremenom
problemi vezani uz dugotrajno praenje ispitanika
 PREVENCIJSKO POKUSNO ISTRAIVANJE
(randomizirani kontrolirani pokus)

vrijeme
sadanjost UZORAK
(ZDRAVI)

Kriteriji ukljuenja

Iskljueni Ukljueni

trenutak oblikovanja Randomizacija

skupina

trenutak prikupljanja
podataka Lijek Placebo

budunost Zdravi Bolesni Zdravi Bolesni

 TERAPIJSKO POKUSNO ISTRAIVANJE
(randomizirani kontrolirani pokus)

vrijeme
sadanjost UZORAK
(BOLESNICI)

Kriteriji ukljuenja

Iskljueni Ukljueni

Randomizacija
trenutak oblikovanja
skupina
trenutak prikupljanja
Lijek Placebo
podataka
(uobiajeni lijek)

budunost Izlijeenje Bolest Izlijeenje Bolest

 RANDOMIZIRANI KONTROLIRANI
POKUS
Utjee li ispitivani terapijski ili prevencijski postupak na
prognozu ili razvoj bolesti?

zapoinje s bolesnim (terapijska istraivanja) ili zdravim

(prevencijska istraivanja) ispitanicima

randomizacija ispitanika u dvije skupine:

pokusna skupina
kontrolna skupina: prima placebo ili uobiajeni
lijek (zlatni standard)

prikrivanje (allocation concealment) i skrivanje (blinding,

masking)
RANDOMIZIRANI KONTROLIRANI POKUS

PREDNOSTI:
istraivanje s najveom dokaznom snagom
najmanja mogunost otklona (bias)
moe mjeriti vie razliitih ishoda
najbolji oblik za istraivanje uzronosti

OGRANIENJA:
dugotrajnost i visoka cijena
pristanak ispitanika na sudjelovanje, etiki problemi
pridravanje uputa od strane ispitanika (compliance)
 ZNAAJKE POJEDINIH VRSTA
ISTRAIVANJA

Presjeno Istraivanje Kohortno Pokusno

istraivanje parova istraivanje istraivanje

Incidencija/
prevalencija - incidencija incidencija
Prevalencija

Ishod vie jedan vie vie

Uzronost ne ne da da

Uzorak (N) mali-veliki mali veliki mali-veliki

Trajanje * ** *** ***

Cijena * ** *** ****
DOKAZNA SNAGA ISTRAIVANJA
Pokusna (intervencijska):
- DBRCT
- RCT
- CT

Kvaliteta istraivanja
prospektivno
Kohortna
Istraivanja parova

Opaajna
- presjeno
- niz sluajeva (case series)
- prikaz sluaja (case report)
 SEKUNDARNA ISTRAIVANJA
META-ANALIZA :
Vrsta istraivanja u kojem je sustavna pogrjeka
(otklon, bias) smanjena sustavnom identifikacijom,
ocjenom, sintezom podataka i statistikim
zdruivanjem svih relevantnih randomiziranih
kontroliranih pokusa prema utvrenoj i jasnoj
metodologiji.

SUSTAVNI PREGLEDNI LANAK:

Vrsta preglednog lanka u kojemu su sve relevantne
studije sustavno identificirane, ocijenjene i podatci
zdrueni prema utvrenoj i jasnoj metodologiji, ali za
razliku do meta-analize ukljuuje i druge a ne samo
randomizirane studije.
 VANOST SEKUNDARNIH
ISTRAIVANJA

izravna pomo lijeniku pri donoenju odluka o

terapijskom postupku (medicina utemeljena na
dokazima, evidence based medicine)

oblikovanje znanstveno utemeljenih uputa za

kliniku praksu (klinika praksa utemeljena na
dokazima, evidence based practice)

gospodarske procjene

planiranje daljnjih istraivanja

VANOST ISPRAVNOG OPISIVANJA
USTROJA ISTRAIVANJA
Nisu sva istraivanja jednako kvalitetna!
(to je mogue procijeniti ukoliko autori daju dovoljno podataka o
ustroju istraivanja)

Inicijative za poboljanje opisivanja rezultata istraivanja:

The CONSORT statement: recommendations for improving the
quality of reports of parallel group randomised trials (The Lancet
2001;357:1191/JAMA 2001;285:1987/Ann Intern Med
2001;134:657)
QUOROM inititiative: Quality of reporting of meta-analyses.
MOOSE initiative: Meta-analysis of observational studies in
epidemiology a proposal for reporting.
STARD initiative: Standards for Reporting of Diagnostic Accuracy.

http://www.consort-statement.org
Pitanje Ustroj studije Sustavni
pregled?
Dijagnoza Poprjena studija K

Prognoza Kohortna studija L

1. Kohortna studija
Etiologija K
2. Studija parova
1. Randomizirani kontrolirani pokus
2. Nerandomizirani kontrolirani pokus
Uinak J
3. Kohortna studija
4. Studija parova
Iskustva
Kvalitativne studije L
bolesnika