1.

Korica ili omotne ili vanjske stranice

2. Potkorica ili unutarnje stranice
3. Sadraj
4. Uvod
5. Izlaganje tematike
6. Zakljuak
7. Popis literature

Popis tablica/Popis shema/Popis priloga (ako postoje)

15-20 stranica, a preporua se veliina slova 12 i prored 1,5 (font Times New Roman) te
poravnavanje uz oba ruba stranice (justified).

a) uvueni poetak odlomka (izmeu odlomaka nema praznog reda),

http://cadalati.blogspot.com/2010/12/povijest-cad.html#more

SADRZAJ

UVOD

1. APLIKACIJE/PROGRAMI U INDUSTRIJI


IZLAGANJE TEMATIKE

1.1. POVIJEST CADA

2. PRIMJENA CADA U INDUSTRIJI

2.1 industrijski dizajn

2. 2 graevinarstvo
2.3 stambena infrastruktura

2.3.1ceste
2.3.2vodovod
2.3.3kartografija

2.4 strojarstvo
 2.4.1 automobilska industrija
2.4.2 zrakoplovna industrija
2.4.3 strojogradnja
2.4.4 brodogradnja

2.5 elektronika i elektrika

2.6 planiranje proizvodnih procesa
2.6 tekstilna industrija

2.4. PRIMJER PRIMJEREA CADA U BRODOGRADNJI

3. BUDUCNOST CADA
4. ZAKLJUCAK
5. POPIS LITERATURE

1.

CAD/CAM/CAPP/CAE

Razvoj proizvoda pomou CAD/CAM/CAPP/CAE sustava ubrzava razvoj, analizu,

redizajniranje modela i donoenje odluka o pravim rjeenjima koja predstavljaju
optimalna rjeenja koja zadovoljavaju zahtjeve uz minimalnu cijenu i maksimalnu
kvalitetu Projektiranje proizvoda predstavlja kritinu aktivnost proizvodnog procesa
jer se procjenjuje da je njen udio 70-80% od cijene razvoja i proizvodnje.

CAD (Computer Aided Design)

Computer-Aided Design (CAD) je program koji koristi kompjutersku grafiku za razvoj,

analizu i izmjene tijekom postupka oblikovanja proizvoda.

Prema definiciji CAD aplikacija (alat), bilo koja aplikacija koja sadri raunalnu grafiku
i aplikacija prilagoena inenjerskim funkcijama u procesu dizajna je klasificirana kao
CAD aplikacija. To ustvari znai da CAD aplikacije mogu biti raznolike, varirajui od
geometrijskih alata za manipulaciju oblicima do alata za vizualizaciju rezultata koje
analiziramo.

Kako je osnova svih aktivnosti u proizvodnji definiranje geometrije, upravo to bi bila

osnovna zadaa CAD alata.

Osnovna konfiguracija CAD sustava

Konfiguracija CAD sastoji se od triju osnovnih cjelina

 Ulaza(eng.input) tipkovnica i/ili mi, grafika ploa(engl. Graphics tablet),
digitalizator(eng. Digitizer)
Obrade PC raunalo, operacijski sustav OS i pripadni CAD programski paket
Izlaza(eng. Output) crta(engl. plotter), pisa(engl. printer)

CAM (Computer Aided Manufacturing)

Prema definiciji, CAM je raunalom podrana priprema za proizvodnju i obuhvaa

prevoenje projektnih informacija u tehnoloke informacije i proizvodnju sa razliitim
razinama automatizacije. To se ostvaruje razliitim tipovima NC (Numerical Control),
odnosno CNC (Computer Numerical Control) strojevima kao to su CNC glodalice,
CNC builice i mnogi drugi slini strojevi.

Kako je CAM oblik proizvodnje koja koristi raunala, da bi sama proizvodnja bila to
jednostavnija, postoji uska integracija sa CAD-om koja je u realnosti ostvarena
postojanjem CAD baze podataka iz koje onda CNC strojevi uzimaju geometrijske
predloke za proizvodnju proizvoda koji se nadopunjuju unosima operatera strojeva.
Na slici 3.3. je prikazan primjer programiranja tokarskog stroja.

CAPP (Computer Aided Project Planning)

CAPP (Raunalom potpomognuto planiranje procesa) oznaava skup raunalom

podranih aktivnosti koje pojednostavljuju rad projektanta tehnolokih procesa.
CAPP predstavlja kritinu vezu, ali i most, izmeu projektiranja, odnosno dizajna
(CAD) i proizvodnje (CAM).

CAE (Computer Aided Engineering)

Pojam CAE oznaava tehnologiju koja obuhvaa upotrebu raunalskih sustava za

analizu CADgeometrije i doputa kreiranom modelu da simulira i uoi kako e se
proizvod ponaati, tako da se model moe redefinirati i optimizirati. CAE vri analizu i
testiranje statikog, dinamikog i toplinskog ponaanja projektiranog dijela, kao i
optimizaciju strukture u skladu sa funkcijom cilja

2.
.

MOGUNOSTI, PREDNOSTI I PRIMJENA CAD-A

Mogunosti CAD-a

Od mnogih mogunosti koje nam CAD prua, ovdje emo navesti samo neke koje su
po mojem miljenju najvanije. CAD omoguava:

2D i 3D modeliranje
modeliranje povrina
automatizirani dizajn sloenih proizvoda
izradu tehnikih nacrta
ponovnu upotrebu dizajniranih komponenti
relativno jednostavno modificiranje modela
automatsko generiranje standardnih dizajnerskih komponenti
validaciju dizajna u usporedbi sa specifikacijama i pravilima
simulaciju dizajna bez izrade fizikog modela
izradu tehnike dokumentacije
prenoenje podataka direktno na proizvodne strojeve za industrijske prototipe
izraunavanje svojstava mase sastavnih dijelova
kompleksnu vizualizaciju
provjeru kinetike i funkcioniranja sastavnih dijelova
optimizaciju rjeenja

Prednosti CAD-a

Iz, doslovno, hrpe razliitih razloga zbog kojih bismo koristili CAD u svojoj proizvodnji,
izdvojiti emo nekoliko njegovih najvanijih prednosti:

bri, jednostavniji, kvalitetniji i toniji dizajn proizvoda

poboljana produktivnost
brza izrada dokumentacije
jednostavnost naknadnih izmjena nacrta i modela
mogunost prilagodbe alata vlastitim potrebama
mogunost analize i usporedbe izraenog modela sa zahtjevima
bolje vizualno predstavljanje prototipa u odnosu na fizike prototipe

Podruja primjene CAD-a

Iako je sveukupno podruje primjene CAD-a veoma iroko, CAD se najvie

primjenjuje u sljedeim podrujima:

industrijski dizajn
 graevinarstvo
stambena infrastruktura

ceste
vodovod
kartografija

strojarstvo

automobilska industrija
zrakoplovna industrija
strojogradnja
brodogradnja

elektronika i elektrika
planiranje proizvodnih procesa
tekstilna industrija

1.1 POVIJEST CADA

POVIJEST CAD-a

Kroz povijest se na raunalo gledalo veinom kao na alat za razne proraune. Tek
kasnije je uoeno da se raunalo moe upotrijebiti i u druge svrhe tu prvenstveno
mislimo na CAD. Kao i mnoge druge stvari, grafiku primjenu raunala je pokrenula
amerika vojska oko 1950. godine kada je napravljen prvi grafiki sustav imenom
SAGE (Semi Automatic Ground Environment) - sustav protuzrane obrane.

Nakon toga je slubeno poeo razvoj raunalne grafike koji se 1960-ih godina polako
uvodi i u zrakoplovnu i automobilsku industriju gdje je koritena u podruju 3D
konstrukcije vanjskih povrina i NC programiranja, to je tek dosta kasnije izalo u
javnost.

Prekretnicom u razvoju se smatra sustav SKETCHPAD, razvijen na MIT-

u (Massachusetts Institute of Technology) 1963. godine, koji omoguuje grafiku
interakciju s raunalom. Taj program je omoguavao crtanje jednostavnih oblika na
ekranu pomicanjem posebno razvijene "olovke" sa fotoelektrinom elijom.

Program je radio na nain da je ta fotoelektrina elija svaki put kad bi se stavila

ispred ekrana emitirala elektrini puls, a elektronski top je ispalio elektrone direktno
prema tom elektrinom pulsu. Dalje je samo trebalo uskladiti tu "olovku" i elektronski
top tako da je elektronski top ispaljivao elektrone na zaslon kako se je olovka micala,
i na tom mjestu gdje je bila olovka nacrtao se kursor. Taj program smatra se pretkom
suvremenih programa za raunalom podrano crtanje (Computer Aided
Design programa) kao i glavni prodor razvitka raunalne grafike. Korijeni Sketchpad-
a vide se i u dananjim programima za crtanje u nainu crtanja. Na primjer, ako
elimo nacrtati kvadrat na ekranu raunala, ne trebamo crtati etiri savreno ravne
linije, ve samo moramo rei raunalu da elimo nacrtati kvadrat i zadati mu poetnu
poziciju i veliinu kvadrata.

Prve komercijalne CAD aplikacije koritene su u velikim automobilskim i

zrakoplovnim tvrtkama, kao i u elektronici upravo zbog toga to su si samo velike
korporacije mogle priutiti raunala sposobna da izvravaju tako kompleksne
kalkulacije.

Znaajne projekte te vrste provodile su korporacije General Motors i IBM razvivi

sustav DAC-1 (Design Augmented by Computer), 1959. godine te Renault koji je
razvio UNISURF 1971. godine.

Kako su raunala postajala sve dostupnija, i podruja primjene ovih aplikacija su se

ubrzano irila. Krajem 1960-tih godina je francuski proizvoa letjelica Avions Marcel
Dassault (danas Dassault Aviation) poeo s programiranjem grafikog programa za
izradu crtea.

Iz toga je nastao program CATIA. Mirage je bio prvi zrakoplov koji je razvijen pomou
tog programa. Tada je za takav program jo bilo potrebno super-raunalo.

Od tada se primjena i razvoj CAD alata ubrzano razvija. U poetku je ona bila
ograniena na 2D crtee sline runo izraenim nacrtima. Napredak programiranja i
raunalnog hardvera omoguio je svestrane raunalne aplikacije vezane uz aktivnosti
dizajniranja.

Kasnih 80-tih godina razvojem vrlo dostupnih CAD programa za osobna raunala
zapoinje trend masovnog smanjivanja odjela za izradu nacrta u mnogim malim i
srednjim poduzeima, a mnogi inenjeri poinju osnivati svoje vlastite radionice za
izradu nacrta, eliminirajui na taj nain potrebu za tradicionalnim odjelima za izradu
nacrta.
Danas CAD alati nisu ogranieni samo na crtanje i prikazivanje, ve omoguuju i
mnoge druge primjene ime se koritenje CAD-a proirilo na mnoge aktivnosti i
organizacije irom svijeta.

2.4

CAE/CAD/CAM sustav u brodogradilitu Uljanik

Upotreba raunala u procesu projektiranja i konstruiranja (CAE/CAD/CAM) u Uljanik

Brodogradilitu zapoinje 1972. nabavkom programskog paketa Seaking (VDC,
vedska) za potrebe brodograevnih prorauna, te 1973. godine nabavkom Viking
sustava (VDC, vedska) za definiranje brodske forme i elemenata strukture u svrhu
pripreme podataka za numeriko rezanje limova. Nabavkom novog raunala dovren
je novi sustav 1983. godine pod nazivom KOBRA (KOnstrukcija Broda RAunalom).
KOBRA sustav sainjavao je osam podsustava, od kojih su neki razvijeni u Uljanik
Brodogradilitu, a neki u suradnji sa znanstvenim ustanovama u zemlji i inozemstvu.

Kako poetna ideja o uvoenju rjeenja kojim bi se na cijeli proces projektiranja i

konstruiranja broda primijenila CAE/CAD/CAM tehnologija i dalje nije bila ostvarena,
1985. godine nabavljen je sustav CADDS 4X (Computervision, SAD) i raunalo
Designer V-X (Computervision, SAD) sa 5 radnih stanica. Kasnije je slijedila
modernizacija hardvera dok je sadanje stanje hardvera realizirano nakon 2000.
godine, nabavkom devedesetak CAD radnih stanica.

Tvrtka USCS (Uljanik Shipbuilding Computer Systems) osnovana je 1994. godine iz

odjela Brodogradilita koji su sedamdesetih godina poeli usvajati kompjutersku
grafiku u projektiranju, konstruiranju i tehnologiji (Numeriko trasiranje), te iz odjela
koji je od 1985. poeo uvoditi integrirani CAD sustav u Uljanik Brodogradilite
(Odsjek CAD sustavi u Konstrukciji Brodogradilita).

Osnovne djelatnosti tvrtke su:

Razvoj CAE/CAD/CAM i PDM sustava.

Uvoenje CAE/CAD/CAM i PDM sustava.

Povezivanje CAE/CAD/CAM i PDM sustava sa drugim informacijskim sustavima

(npr. ERP

sustavi, drugi CAD sustavi i sl.).

Glavni USCS-ov produkt je TRIDENT brodograevni sustav. TRIDENT sustav

razvijen je kao integralni dio CADDS 5i sustava i u njega je ugraeno dugogodinje
brodograevno iskustvo. Jedan je od desetak takvih proizvoda u svijetu.