Dan D (6. lipnja 1944. - 25. kolovoza 1944.

Vojne snage

1,452,000 380,000

Ujedinjeno Kraljevstvo Trei Reich

SAD
Slobodna Francuska
Kanada
Poljska

Bitka za Normandiju vodila se 1944. izmeu snaga nacistike Njemake, koje su okupirale
zapadnu Europu, i saveznikih snaga u Drugom svjetskom ratu. ezdeset godina kasnije,
invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najvea pomorska invazija u
povijesti, invazija koja je ukljuivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala
La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Veinu saveznikih snaga inile su amerike, britanske,kanadske i francuske jedinice. Druge

zemlje, iji vojnici su takoer sudjelovali u bici, bile su Australija, Belgija, ehoslovaka,
Grka, Nizozemska, Novi Zeland, Norveka i Poljska.

Iskrcavanje u Normandiji zapoelo je nonim padobranskim i jedriliarskim desantom,

masivnim zranim napadima i pomorskim bombardiranjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski
desant na dan 6. lipnja ili na Dan D. Bitka za Normandiju potrajala je jo dva mjeseca koliko je
trebalo saveznikim snagama da uspostave vrst mostobran na europskom kopnu i da probiju
njemaku liniju fronta u Francuskoj, a okonana je sa oslobaanjem Pariza i unitenjem depa
kod Falaisea.

Saveznike pripreme
Ve 1942. godine saveznici su poeli pripremati planove za invaziju na Hitlerovu Europu.
Zapovjednikom operacije Overlord imenovan je ameriki general Dwight D. Eisenhower. On je
za operaciju morao pripremiti 1 milijun vojnika i jo 2 milijuna ljudi za ratnu proizvodnju.

Od velike vanosti bilo je dobro odrediti mjesto i vrijeme invazije. Najloginije mjesto bilo je
Pas-de-Calais jer je to bilo najblie Velikoj Britaniji i zranim lukama otkuda bi polijetali
bombarderi. To je istovremeno bilo i najneloginije mjesto jer je tamo njemaka obrana bila
najjaa. Stoga je trebalo pronai novo, pogodnije mjesto. Saveznici su pogledali sjeverno i vidjeli
poplavljenu regiju Flanders. Zatim su pogledali juno i uoili manje utvrenu regiju Normandiju.
Plae Normandije nazvali su kodiranim imenima: Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword. Jedan od
kljunih dijelova za uspijeh operacije bile su i vremenske prilike, veliina, poloaj i svjetlost
mjeseca te plima i oseka. Vrijeme je trebalo biti mirno, mjesec barem napola pun kako bi
padobranci mogli raditi efikasno. Trebala je biti oseka koja bi lagano ila prema plimi kako bi se
vidjele barikade i mine na plaama. Ovi vremenski faktori su se poklapali 5., 6., 7., 19., i 20.
lipnja. Eisenhower je odluio da to bude 5. lipnja u zoru, oko 6 sati i 30 minuta.

Trening saveznika je bio vrlo realistian, dug i teak. Za potrebe vojske preseljeno je oko 3 000
civila s britanskih obalnih prostora. Bilo je bitno da cijeli trening proe u tajnosti kako njemaki
pijuni ne bi dobili trag o planovima saveznike invazije.

Inovacije - Za invaziju saveznici su izumili brojna nova oruja. Jedno od najvanijih bio je DD
tenk. To je zapravo bio Sherman tenk na kojeg je montiran propeler i koji je imao gumenu
"ogradu" oko sebe kako bi mogao plutati.

Kako bi zavarali protivnika saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na
Norveku. Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni tenkovi koji su njemakim pilotima iz
zraka izgledali kao pravi.

Bombardiranja
Saveznici su uestalo bombardirali cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je ovo
bombardiranje priprema za desant. Zapravo samo jedna treina bomba baena je na Normandiju.
U bombardiranju je ukupno sudjelovalo vie od 11 000 zrakoplova koji su bacili vie od 195 000
tona bombi. Bombarderi su ciljali prometnu mreu, radarske centre, vojne baze i artiljerijske
poloaje. Dio bombardera imao je zadatak gaati plae kako bi se stvorili zakloni za saveznike
vojnike, meutim promaili su za vie kilometara.

Padobranci
No prije dana D 15.000 amerikih i 7.000 britanskih padobranaca iskoilo je iz 2395 zrakoplova
i 867 zranih jedrilica to bi znailo da je svake minute tjekom 24 sata poletio jedan zrakoplov.
Veina padobranaca nije uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemake zrane obrane.

Atlantski
Do 1944. Hitlerova Europa postala je gotovo neosvojiva tvrava, zatiena sa zapada Atlantskim
zidom. Atlantski zid je bio vjerojatno najvei sistem vojnih utvrda u povijesti. Zid je bio
napravljen u obliku rovova i uporita sa topovima i strojnicama. Plae su takoer bile teko
utvrene, minirane te prekrivene bodljikavom icom. Do dana D Rommelove snage su ukupno
postavile 6.5 milijuna mina. Polja u Normandiji Rommel je dao poplaviti i postaviti drvene
stupove radi onemoguivanja slijetanja saveznikih zrakoplova. U Normandiji bio je njemaki
Istoni bataljon kojeg je sainjavalo do 50% zarobljenih ruskih i poljskih vojnika to je
saveznicima dalo malu prednost. Istoni bataljon je bio nepokretan to je omoguavalo
saveznicima da s topovima s brodova tono pogaaju neprijateljske poloaje. Saveznicima je
takoer pomoglo to su Nijemci napravili jako lo zapovijedni lanac pa su bili neorganizirani i
nisu mogli koristiti dio svojih snaga.

Operacije koje su pomogle invaziji

Bile su 3 vee operacije kao potpora invaziji kodnih imena: Ultra, Fortitude i Double Cross
System. Ultra je bila saveznika operacija u kojoj su pomou "raunala" dekodirali Enigmu-
njemaki kodirani komunikacijski sistem. Informacije koje su dobili omoguili su da tono
saznaju poloaj njemakih trupa i gdje e se kretati. Fortitude je operacija u kojoj su saveznici
napravili lanu vojsku koja je trebala napasti Norveku kako bi Nijemci dio svojih snaga poslali
tamo. Double Cross System je bila operacija u kojoj su saveznici pridobili sve njemake pijune
i pretvorili ih u dvostruke agente. Dvostruki su agenti uvjeravali Nijemce da e saveznici napasti
Norveku, Pas-de-Calais i Normandiju. Ovi su izvjetaji rezultirali time da su Nijemci veliku
vojsku poslali prvo u Norveku, zatim na Mediteran pa onda u Pas-de-Calais i natrag. ak i
nakon 6. lipnja Hitler je oekivao pravi napad na Norveku.

Plae
Omaha

Tri kilometra duga plaa iznad koje se uzdiu visoke stijene. Plaa je bila dodijeljena 29. diviziji
amerike vojske. Nemirno more otealo je DD tenkovima da dou do obale tako da su uspjela
samo dva od 29 koliko ih je poslano, a drugi su se potopili. Zbog niske naoblake bombardiranje
njemakih poloaja bilo je prekratko i neprecizno. Padobrance je zadrala 2. SS divizija tako da
se nisu uspjeli probiti do Atlantskog zida i unititi bunkere. Zbog tih razloga Omaha je postala
najkrvavija plaa u operaciji Overlord. U 9 sati i 15 minuta mislili su prekinuti zauzimanje
Omahe i preivjele poslati na druge plae. Rangeri su se uspjeli probiti kroz minska polja i
zauzeti uporita na stijeni i omoguili iskrcavanje ostatka vojnika.

Utah

Na plau Utah se iskrcalo 30 000 amerikih vojnika i 3 500 vozila i dvije grupe DD tenkova.
Tenkovi su oistili put od mina i omoguili vojnicima da se popnu na stijenu. Nijemci su na plai
pruali slab otpor i vojnici su se spojili s padobrancima i zauzeli njemake poloaje. Nijemci su
pokuali s neorganiziranim slabim protunapadima, ali bezuspjeno.

Juno

Plaa je dodijeljena 3. kanadskoj diviziji. Problem je bio to je u moru bilo puno grebena pa su
morali krenuti kad je dola plima pa nisu vidjeli mine tako da je dosta desantnih brodova na
poetku iskrcavanja uniteno. Nijemci su pucali po vojnicima na plai, a kako su tenkovi kasnili
nisu se mogli probiti do njemakih poloaja. Kako je dolazila plima morali su se pod svaku
cijenu probiti to su do veeri i uspjeli. Kanaani su jedini tog dana donekle dostigli ciljeve koji
su im postavljeni.
Sword

Plaa je dodijeljena 3. britanskoj diviziji. Specijalci su se trebali probiti do grada Ouistrehama i

tamo se sastati sa 6. padobranskom divizijom. Sword je bila plaa koju su najvie bombardirali.
Nakon bombardiranja iskrcani su vojnici koji su se probili do grada Ouistrehama i tamo se
suoili s njemakom vojskom.

Gold

Plaa je dodijeljena 50. britanskoj diviziji i 8. oklopnoj brigadi. Cilj im je bio zauzeti grad
Arromanches i napraviti bazu. Problem je nastao kada se more pogoralo i vie se nisu mogle
vidjeti mine tako da je dosta vozila bilo uniteno.

Ishod i rtve
SAD: 29 000 mrtvih, 106 000 ranjenih i nestalih; Velika Britanija: 11 000 mrtvih, 54 000
ranjenih i nestalih, Kanada: 5 000 mrtvih, 13 000 ranjenih i nestalih . Do ponoi 6. lipnja 1944.
saveznici su uspjeli odbiti sve protunapade i uspostaviti kontrolu nad plaama omoguujui
iskrcavanje ostatka vojnika i na kraju pobjedu u ratu.