SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 103

Optimalno planiranje izgradnje

vjetroelektrana
Edo Jerki

Zagreb, rujan 2006.

Sadraj
Uvod ........................................................................................................................................... 1

1. Projektiranje vjetroelektrana .............................................................................................. 2

1.1. Mjerenje vjetropotencijala na lokaciji vjetroelektrane............................................... 4

1.2. Izraun energije .......................................................................................................... 6

1.3. Gubitci zbog zavjetrine .............................................................................................. 7

1.4. Utjecaj buke................................................................................................................ 7

1.5. Elektrini prorauni.................................................................................................... 9

1.6. Treperenje sjene ......................................................................................................... 9

1.7. Vizualni utjecaj ........................................................................................................ 10

1.8. Prikljuak na elektroenergetski sustav ..................................................................... 10

1.8.1. Prikljuak ......................................................................................................... 11

1.8.2. Voenje ............................................................................................................ 12

1.8.3. Strateka razmatranja u planiranju ................................................................... 13

1.9. Trokovi i cijene....................................................................................................... 15

2. Programski paketi za optimalnu izgradnju vjetroelektrana.............................................. 18

2.1. GH WindFarmer....................................................................................................... 19

2.1.1. GH Bladed........................................................................................................ 20

2.1.2. GH T-MON ...................................................................................................... 21

2.1.3. GH SCADA...................................................................................................... 22

2.1.4. GH WindFarmer............................................................................................... 26

2.2. ReSoft WindFarm .................................................................................................... 31

2.3. WindPRO ................................................................................................................. 38

2.3.1. Basis ................................................................................................................. 39

2.3.2. Energy: Atlas.................................................................................................... 40

2.3.3. Energy: Meteo .................................................................................................. 41

 2.3.4. Energy: WAsP interface................................................................................... 41

2.3.5. Energy: MCP.................................................................................................... 42

2.3.6. Energy: Windsim.............................................................................................. 43

2.3.7. Energy: Resource ............................................................................................. 43

2.3.8. Energy: Park..................................................................................................... 44

2.3.9. Energy: Optimize ............................................................................................. 44

2.3.10. Environment: Decibel ...................................................................................... 45

2.3.11. Environment: Shadow ...................................................................................... 46

2.3.12. Environment: ZVI ............................................................................................ 46

2.3.13. Environment: Impact........................................................................................ 47

2.3.14. Visualization: Photomontage ........................................................................... 48

2.3.15. Visualization: Animation ................................................................................. 48

2.3.16. Visualization: 3D Animator ............................................................................. 49

2.3.17. Grid & Planning: eGRID.................................................................................. 50

2.3.18. Grid & Planning: WindPLAN.......................................................................... 51

2.3.19. Economy: WindBANK .................................................................................... 51

2.4. RETScreen ............................................................................................................... 52

2.5. Second Wind ............................................................................................................ 54

2.6. WAsP ....................................................................................................................... 55

2.7. Usporedba opisanih programskih paketa ................................................................. 58

3. Primjer prorauna optimiranja vjetroelektrane u programskom paketu GH WindFarmer

61

Zakljuak.................................................................................................................................. 81

Literatura .................................................................................................................................. 82

Skraenice ................................................................................................................................ 84
Uvod

U dananjem svijetu se sve vie koriste programski paketi specijalizirani za optimalno

planiranje izgradnje i rada vjetroelektrana. U ovom diplomskom radu opisuju se mogunosti i
namjene raznih programskih paketa i naini njihovog rada. Da bi se mogla ocijeniti korisnost i
sloenost tih programskih paketa takoer e na poetku biti rijei i o tome to je sve potrebno
za jedan uspjean projekt planiranja, izgradnje i rada vjetroelektrane, koja su tehnika,
ekoloka i ekonomska ogranienja, te naini na koje se sve to proraunava i ocjenjuje. Prouit
e se neki programski paketi koji se nude na tritu uz usporedbu njihovih mogunosti, a bit
e spomenuti i neki koji se koriste u okviru samih projektantskih kua za vlastitu upotrebu.
Na kraju rada bit e dan jedan primjer prorauna za konkretnu vjetroelektranu sa
programskim paketom GH WindFarmer, projektantske kue Garrad Hassan. Kroz taj primjer
e se detaljno prikazati sve mogunosti tog paketa. Programski paketi obino imaju razne
module u svrhu razliitih prorauna za projekt vjetroelektrana. Nee se detaljnije ulaziti u
naine na koji programski paketi proraunavaju i analiziraju podatke, samo u rezultate
njihovog rada i pojednostavljenje koje oni predstavljaju za projektante. U svrhu svega
izreenoga ovaj rad se sastoji od tri vea poglavlja:

Projektiranje vjetroelektrana
Programski paketi za optimalnu izgradnju vjetroelektrana
Primjer prorauna optimiranja vjetroelektrane u programskom paketu GH WindFarmer

1
1. Projektiranje vjetroelektrana

Razvoj svake vjetroelektrane poinje odabirom lokacije za izgradnju. Obino se izvidom

na terenu u obzir uzima nekoliko potencijalnih lokacija. Nakon toga se na osnovu tehnikih,
ekonomskih i ekolokih ogranienja odabire najpovoljnija lokacija. Poetna tehnika analiza
ukljuuje procjenu vjetropotencijala na odreenoj lokaciji. Takoer se provjerava da li je
tehniki i ekonomski mogu prikljuak s odreene lokacije na prijenosnu ili razdjelnu mreu.
Prouavaju se i pristupni putevi, vlasnika prava i utjecaj na okolinu (posebna mjesta kao to
su nacionalni parkovi ili neka povijesna mjesta, vizualni utjecaj, blizina naselja, flora i fauna
na lokaciji, arheoloko ili povijesno nasljee, rekreacijska zbivanja u podruju, utjecaj na
radare i ostale telekomunikacijske ureaje, blizina zranih luka itd.). U drugoj fazi se ve
odabrana lokacija detaljnije ispituje. Detaljnije se prouavaju tehniki zahtjevi, posebno se
tonije mjeri vjetar na samoj lokaciji, da bi se odredio najpovoljniji dizajn vjetroagregata i
njihovo pozicioniranje na lokaciji kao i mogua koliina proizvodnje energije i ekonomska
isplativost. Provjerava se potreba za gradnjom dodatnih pristupnih cesta, kao i sve prepreke na
koje se moe naii pri gradnji, ukljuivo i mogunost pristupa za teka teretna vozila. Na
temelju svega toga radi se i tonija ekonomska analiza, da se provjeri izvedivost i isplativost
projekta. Odreuju se i specifina ogranienja uzrokovana okoliem. Trea faza nastupa samo
ako su prva i druga pokazale da je predloena elektrana ekonomski isplativa i ekoloki i
tehniki izvodiva. Definira se eljeni izgled i smjetaj vjetroagregata na lokaciji. Do poetka
etvrte faze su detaljno razmotreni svi aspekti prikladnosti lokacije. Nakon toga se pristupa
izgradnji. Ove kratke smjernice (BWEA [1994]) za izvoenje projekta vjetroelektrana se
odnose u najveem dijelu kako na obalne (kopnene), tako i na priobalne vjetroelektrane. Ipak
postoje i neke specifinosti kod priobalnih elektrana (na Sl. 1.1 je primjer priobalne
vjetroelektrane). Vjetroagregati za priobalne elektrane imaju u osnovi istu tehnologiju kao i
obalne elektrane. Glavna razlika je u veliini, jer se u priobalnim elektranama koriste samo
najvei vjetroagregati, danas 3MW i visine tornja 80m s promjerom lopatica 40m, s
tendencijom za prelazak na vjetroagregate od 5 MW (BWEA Briefing Sheet [2005]). Ta
razlika proizlazi iz injenice da su fizike zapreke pri transportiranju velikih komponenti kao
to su lopatice rotora puno manje za priobalne elektrane i cijena izgradnje je skoro pa jednaka
bez obzira na veliinu vjetroagregata, pa je ekonomski gledano bolje koristiti to vee
vjetroagregate, s boljim prinosom energije. Osim ove, postoje i druge razlike i specifinosti u

2
odnosu na obalne vjetroelektrane. Strukturne komponente moraju biti dobro zatiene protiv
korozije slanom vodom. Rade se obino u vodama do 30 m dubine, iako je mogua gradnja i
u dubokim vodama, ali je situacija takva da je to ekonomski neisplativo s obzirom na sadanju
tehnologiju. Prednosti su da nema zapreke za vjetar koji je jednolike brzine i ne gubi se
njegova snaga zbog neravnog terena. S druge strane kompliciranije je njihovo smjetanje u
vodu, potrebno je mnogo kabela za spoj na mreu. Potrebno je imati i ekipu za odravanje
koja moe i po loem vremenu pristupiti vjetroagregatima.

Sl. 1.1 North Hoyle (BWEA Briefing Sheet [2005])

Priobalne elektrane imaju vei potencijal, ali jo uvijek i veu cijenu po instaliranom
kWh zbog teih uvjeta odravanja. Kako nema topografskog utjecaja na vjetar (to je
najvaniji utjecaj za isplativost i proizvodnju u obalnim elektranama) ovdje dominiraju neki
drugi faktori kod promatranja i ponaanja vjetra. Mjerenje je puno skuplje zbog skupoe
stupova za anemometre, ali jedan stup pokriva puno vee podruje na kojem se mogu
primijeniti isti podatci o vjetru zbog nedostatka topografskih utjecaja. Potrebno je uzeti u

3
obzir i valove koji negdje doseu i 12m u visinu i to moe uzrokovati promjenu srednje brzine
vjetra u vrijeme dok ih ima, kao i utjecaj zavjetrine koji je na priobalnim lokacijama vei nego
na obalnim.

S veim prodorom energije vjetra u elektroenergetski sustav potrebno je poboljati

predvianje proizvodnje elektrine energije za 1 sat, 2 sata ili jedan dan unaprijed kako bi se
uravnoteila proizvodnja u elektroenergetskom sustavu. Prognoza vremena je u tome jako
vana, s poveanjem broja vjetroelektrana.

Osim programskih paketa za projektiranje postoje i paketi za kontrolu rada, nadzor i

prikupljanje podataka o radu vjetroelektrana. To su SCADA 1 sustavi koji povezuju sve
vjetroagregate, podstanice, i meteoroloke postaje u centralno raunalo koji slui kao centar
voenja vjetroelektrane.

1.1. Mjerenje vjetropotencijala na lokaciji vjetroelektrane

Iako se iz raunalnih modela i baza podataka moe procijeniti brzina vjetra na odreenoj
lokaciji, zbog jake ovisnosti prinosa energije (a samim time i ekonomske isplativosti) o brzini
vjetra, potrebna su tonija mjerenja na samoj lokaciji. Mjerenja se obavljaju pomou
anemometara, koji su privreni na visoke stupove, na visinu na kojoj e se nalaziti
vjetroagregati. Potrebno je obino vie stupova na lokaciji u vremenu od barem est mjeseci, a
preporua se da to vrijeme mjerenja bude i jednu godinu ili vie (EWEA [2003]). Brzina
vjetra je glavni parametar od kojega se kree pri projektiranju svih vjetroagregata na lokaciji,
njihovom prostornom smjetaju i broju. Isto tako je ishodite svih prorauna o ekonomskoj
isplativosti i proizvodnji energije. Za primjer, ako se dugorono vrijednost srednje brzine
vjetra povea za 67% sa recimo 6 m/s na 10 m/s, proizvodnja energije se povea za 134%.
Kako osnovna cijena izgradnje vjetroelektrana jako malo ovisi o brzini vjetra, jasna je
osjetljivost ekonomske isplativosti o brzini vjetra. Isto tako osjetljivost doprinosa energije o
brzini vjetra ovisi i o njegovoj brzini. Primjerice na mjestima sa malom brzinom vjetra 1%
promjene u brzini vjetra moe doprinijeti 2% promjeni dobivene energije, dok na mjestima s
veom brzinom vjetra razlika moe biti samo 1,5% (detaljnija ovisnost moe se vidjeti na Sl.
1.2, izvor koje je EWEA [2003]). Iz toga se posebno vidi vanost tonosti mjerenja brzine
vjetra na lokacijama gdje je ta brzina manja.

1
SCADA Supervisory, Control and Data Acquisition system

4
 Sl. 1.2 Osjetljivost proizvodnje energije o brzini vjetra (EWEA [2003])

Zbog toga je potrebno uloiti maksimalan trud da bi se produio vremenski period i

poveala kvaliteta i geografska pokrivenost mjerenja na lokaciji. Poto se mjerenja izvode na
samom poetku projekta potrebni su neki kompromisi. Takoer je bitno za odreenu lokaciju
poznavati i smjerove iz kojih pue vjetar (Rua vjetrova), da bi se odredio optimalan raspored
vjetroagregata zbog to bolje iskoristivosti vjetra iz svih smjerova. Jo jedna vana
karakteristika vjetra, osim srednje brzine, je i raspodjela brzina vjetra. Npr. ako postoje dvije
lokacije, jedna s srednjom brzinom vjetra od 9 m/s, s tim da pue konstantno i uvijek 9 m/s, a
da na drugoj lokaciji pue 1/3 vremena 4 m/s (ispod granine brzine za rad), 1/3 26 m/s (iznad
granine brzine za rad), i 1/3 9 m/s. Na drugoj lokaciji je prosjek od 13 m/s, iako je
proizvedeno 3 puta manje energije nego na prvoj lokaciji gdje je prosjek 9 m/s. Za
realistiniju raspodjelu brzine vjetra koristi se Weibull-ova krivulja raspodjele brzine vjetra.
To je matematiki izraz, koji prilino dobro odgovara raspodjeli brzina vjetra, iako pri
primjeni istog treba biti oprezan, jer ne odgovara uvijek stvarnim uvjetima. Jedna godina nije
dostatna za kvalitetno mjerenje, jer odstupanja u brzini vjetra u odnosu na dugoroni prosjek
mogu biti i do 10 %, a u proizvodnji energije to znai 15-20 % odstupanja. Tri godine
mjerenja znaajno smanjuje ta odstupanja, na 3% u brzini vjetra i oko 4% u proizvodnji
energije (EWEA [2003]). Ostali podatci o vjetru mogu biti dugorona gustoa zraka na
lokaciji, i intenzitet turbulencije vjetra na lokaciji. To ne utjee bitno na samu proizvodnju
energije iz vjetra, nego je vanije pri odreivanju optereenja na vjetroagregat (lopatice
rotora), i samim time odreivanje oekivanog vijeka rada vjetroagregata. Postoje dvije metode
za dugorono predvianje vjetropotencijala:
1. podatke skupljene na lokaciji usporeuje se s otprije skupljenim dugoronim podacima sa
referentne postaje
2. koritenje samo podataka s lokacije

Ako ve otprije nisu dostupni dugoroni podaci za samu lokaciju, preporua se prva
metoda. Time se ve sa jednogodinjim mjerenjem na lokaciji mogu dobiti pouzdani podatci.

5
Ako se koristi samo druga metoda moe doi do veih pogreaka. U praksi je stoga poeljno
potraiti u blizini lokacije neki pouzdani izvor dugoronih podataka i izvriti korelaciju s
izmjerenim kratkoronim podatcima na samoj lokaciji da bi se dobilo relativno tono
dugorono predvianje. Za takvo predvianje najee se koristi MCP 2 metoda, iako ima i
drugih metoda.

1.2. Izraun energije

Za procjenu proizvodnje energije vjetroelektrane potrebno je procijeniti dugorono

ponaanje vjetra i njegove brzine na lokaciji i na visini na kojoj se nalaze vjetroagregati.
Potrebno je procijeniti i gubitke zbog zavjetrine koji su posljedica rada jednog vjetroagregata
ispred drugog, kao i ostale gubitke. Ulazni podatci za procjenu, osim podataka o vjetru su jo
i: raspored vjetroagregata na lokaciji i njihova visina, karakteristike vjetroagregata (krivulja
snage kao funkcija brzine vjetra i krivulja sile vjetra na visini vjetroagregata kao funkcija
brzine vjetra), procijenjena dugorona gustoa zraka i razina turbulencije, definicija
topografije na lokaciji i u okolnom podruju, definicija izgleda zemljine povrine na lokaciji i
u okolnom podruju. Obino se takav proraun procjene radi pomou programa koji se
nazivaju "Wind Farm Design Tools" 3 . U tim alatima se za proraun toka vjetra obino koristi
WAsP 4 model. Ostali gubitci se izraunavaju ovisno o specifinostima svake vjetroelektrane,
a ukljuuju: raspoloivost vjetroagregata, efikasnost prijenosa energije unutar vjetroelektrane,
promjene na lopaticama rotora tijekom vremena (smanjivanje erozijom, zaleivanje ili
zaprljanje tokom vremena), zapuhe vjetra iznad maksimalno dozvoljene granice kad se
vjetroagregat iskljuuje i ekanje na smanjenje vjetra da bi se pokrenuo, tonost instrumenata
za prekid rada, vrijeme odravanja, raspoloivost mree (ako mrea nije na raspolaganju
nema predaje energije) i promjene u funkciji snage u odnosu na predvienu. Svi ovi gubitci
mogu biti i izmeu 9% i 12% od ukupne proizvedene energije, te je potrebno i na njih obratiti
panju.

2
MCP Measure Correlate Predict, metoda korelacije mjerenih podataka s postojeim podatcima za tonije
predvianje ponaanja vjetra
3
Wind Farm Design Tools WFDT, alati za dizajn vjetroelektrana
4
Vie o WAsP programu i modelu prorauna u drugom poglavlju

6
1.3. Gubitci zbog zavjetrine

Gubitci energije vjetra zbog zavjetrine se pojavljuju kao posljedica smjetaja

vjetroagregata jednog iza drugog. Vjetar nakon gubi na snazi (smanjuje se brzina vjetra) i na
drugom vjetroagregatu ima manju snagu od predviene to se u proraunima oznaava kao
gubitak energije. O gubitcima energije vjetra zbog zavjetrine najvie ovisi raspored
vjetroagregata na lokaciji, uz naravno same granice lokacije. Razlog je taj to su projekti
vjetroelektrana ekonomski najosjetljiviji na proizvodnju energije, a manje na trokove
infrastrukture, tako da se kao osnovni parametar pri samom dizajnu i smjetaju koristi
proizvodnja energije, koja pak dosta ovisi o rasporedu vjetroagregata i gubitcima zavjetrine,
koji su razliiti ovisno o raznim rasporedima smjetaja vjetroagregata na lokaciji. Otprilike se
uzima da, ako su vjetroagregati smjeteni blie od pet promjera rotora u smjeru najeeg
vjetra, vjerojatno e gubitci zavjetrine biti neprihvatljivo veliki (EWEA [2003]). Na mjestima
gdje je dominantan jedan smjer vjetra, ili dva meusobno suprotna smjera poveavaju se
udaljenosti u prevladavujeem smjeru vjetra meu vjetroagregatima, a smanjuju udaljenosti
okomite na prevladavajui smjer vjetra. U WFDT programima se sistematski raunaju gubitci
zavjetrine, za svaki pojedinani vjetroagregat uz njihov zadani raspored na lokaciji. Na
raspolaganju za proraun ovih gubitaka ima vie modela, od kojih su neki jednostavniji i bre
se izvode uz manju preciznost, a drugi kompliciraniji i samim time precizniji, uz due vrijeme
izvoenja prorauna.

1.4. Utjecaj buke

Buka se definira kao neeljeni zvuk koji smeta ljudima i u skladu s tim postoje propisi
koji ograniavaju razinu buke kako za sve ostale ljudske aktivnosti, tako i za rad
vjetroelektrana. Buka od vjetroagregata proizlazi iz okretanja lopatica rotora, od mjenjake
kutije, generatora i hidraulinog sustava. Kao i s drugim utjecajima vjetroelektrana, i ovdje
percepcija buke ovisi o lokalnim imbenicima (ruralno ili urbano podruje, topografija), broju
i udaljenosti stanovnika od lokacije vjetroelektrane, i vrsti zajednice koja je pogoena time
(stanovnici, industrija, turistika mjesta). Meudjelovanje ovih faktora poveava ili smanjuje
percepciju buke iz vjetroagregata. Faktori koji utjeu na irenje zvuka su: vrsta izvora zvuka,
udaljenost od izvora, brzina vjetra, temperatura, vlanost, udoline i prisutnost prepreka i
zgrada. Najbitniji faktori koji utjeu na irenje zvuka su udaljenost od izvora i vrsta izvora.
Tipino je jaina buke iz modernih vjetroagregata izmeu 100 i 106 dB ovisno o tipu agregata

7
i brzini vjetra pri kojoj se mjeri (tipino se mjeri pri 8 m/s, EWEA [2003]). Na udaljenosti od
200-300m od vjetroagregata ta jaina je manja od 50 dB to je umjerena jaina zvuka za
ljudsko uho (Sl. 1.3 prikazuje jainu zvuka za razne dogaaje).

Sl. 1.3 Jaine zvuka za razne dogaaje (EWEA [2003])

Poto je skala mjerenja jaine zvuka logaritamska, svaki dodatni vjetroagregat ima
doprinos od priblino 3 dB ukupnoj buci vjetroelektrane. Zvuk se smanjuje s udaljenou od
izvora za otprilike 6 dB svaki put kada se udaljenost udvostrui. Ambijentalna buka u
urbanim i industrijskim sredinama moe potpuno prikriti buku iz vjetroagregata, a isto se
odnosi na drvea koja takoer prikrivaju buku. Jo jedna bitna stvar kod zvuka je vrijeme.
Vjetroagregati na nekim lokacijama rade i preko 3000 sati godinje, a i uestalost buke isto
utjee na percipiranu jainu zvuka. I taj faktor se mora uzeti u obzir pri proraunu emitirane
buke iz vjetroelektrana, te i on takoer mora zadovoljavati neke kriterije specifine za svaku

8
zemlju. Postoji nekoliko jednostavnijih i sloenijih metoda za proraun utjecaja buke iz
vjetroelektrana koje se koriste i u programskim paketima koji su tema ovog rada.

1.5. Elektrini prorauni

Proizvedenu elektrinu energiju vjetroelektrane predaje se u elektroenergetski sustav

preko lokalne razdjelne mree i prikljune transformatorske stanice. U tu svrhu je potrebno
napraviti proraune i projekt za lokalnu razdjelnu mreu; vorita, kabele i vodove,
transformatorske stanice. Od posebnog interesa u proraunima su elektrini gubitci, jalova
snaga, i proraun tokova snaga i struja u pojedinim elementima mree.

Elektrini gubitci se proraunavaju godinje na temelju prorauna o uvjetima vjetra i

prinosu energije iz vjetra. Proraunavaju se gubitci u kabelima i vodovima, te optereenim i
neoptereenim transformatorima (opet ovisi o oekivanom godinjem prinosu energije). Na
kraju se proraunava ukupni iznosi godinje preuzete i predane radne energije, uzevi u obzir
proizvodnju svakog vjetroagregata, i gubitke u kabelima, vodovima i transformatorima.

Takoer se proraunava proizvodnja i potronja jalove energije svakog pojedinog

vjetroagregata, na osnovu brzine i smjera vjetra te njezina proizvodnja i potronja u kabelima,
vodovima, i transformatorima. Proraunava se i ukupan iznos godinje preuzete i predane
jalove energije kao funkcije brzine i smjera vjetra, uzimajui u obzir proizvedenu i potroenu
jalovu energiju u svakom vjetroagregatu, vodu i transformatoru. Na temelju rezultata
prorauna odreuje se eventualna potreba za ureajima za korekciju faktora snage na osnovu
propisa i izraunatih ukupnih tokova snage prema i iz elektroenergetske mree.

1.6. Treperenje sjene

Treperenje sjene je pojava periodinih promjena u intenzitetu svjetlosti zbog sjene koju
bacaju lopatice i stup vjetroagregata na neko podruje. Ta pojava moe utjecati na stanovnike
koji ive u blizini vjetroelektrana. Slino, povrina lopatica reflektira svjetlost kada se one
okreu. U SAD-u se ovi utjecaji uope ne razmatraju kao problem, dok se u Europi vre
analize utjecaja pojave sjene (EWEA [2003]). Utjecaj zavisi od lokacije, geografskoj irini i
oblanosti. Uvode se zakonske obveze o tome koliko sati godinje se smije dozvoliti
treperenje koje utjee na stanovnitvo. Postoje programi (unutar SCADA sustava) koji
automatski mogu zaustavljati pojedine vjetroagregate kada je treperenje na nekoj lokaciji
preesto.

9
1.7. Vizualni utjecaj

Smjetaj vjetroagregata utjee na vizualni doivljaj i estetski izgled okoline, posebno na

mjestima gdje ljudi visoko cijene izgled krajolika. Taj vizualni doivljaj krajolika ima
direktan utjecaj na udobnost, definiranu kao izvor prikladnosti, ugode i uivanja za ljude.
Percepcija pojedinca u zajednicama koje su utjecane energijom vjetra e ovisiti o njihovom
stavu prema krajoliku i prirodnim ljepotama, postojeem nivou udobnosti i openitom stavu
prema vjetroelektranama. Moderni vjetroagregati postaju vei u svakom pogledu i samim
time vie se istiu u krajoliku. Istovremeno se prostor meu njima poveava smanjujui
njihovu gustou u prostoru. Tako se od manjih, gusto sloenih vjetroagregata s veom
brzinom okretanja rotora, dolazi do manjeg broja veih vjetroagregata s manjom brzinom
okretanja rotora. Koritenje kompjuterskih simulacija da bi se stvorila virtualna slika
predloene vjetroelektrane pomae projektantima i ljudima koji planiraju postorni izgled da
razmotre njihov vizualni utjecaj. Vizualni doivljaj je jedan od veih negativnih utjecaja na
percepciju javnosti prema prihvaanju vjetroelektrana (EWEA [2003]), i njihovo estetsko
uklapanje u krajolik doprinosi smanjenju tog negativnog stava, te je i to bitan utjecaj koji se
mora razmatrati pri gradnji.

1.8. Prikljuak na elektroenergetski sustav

Prikljuak na elektroenergetski sustav je potreban da bi se proizvedena energija

predala/prodala potroaima/kupcima. U dananje vrijeme je izvedivo da se energija
proizvedena u Irskoj prodaje kupcima u Njemakoj, a ostvarivost ovisi o povezanosti
elektroenergetskih sustava, tehnikim, ekonomskim, pravnim i politikim razmatranjima tog
problema. Ekspanzija energije vjetra stvara odreene probleme za elektroenergetski sustav,
prvenstveno zbog njezinog intermitirajueg karaktera. To se moe djelomino predvidjeti i
kontrolirati, ali ne uvijek i nekad tek u vrlo kratkom vremenu unaprijed. esto su lokacije
vjetroelektrana daleko od potroaa i postojeih elektrana, to zahtjeva promjene u
infrastrukturi elektroenergetske mree. Tehnike karakteristike energije vjetra nisu iste kao i
one konvencionalnih izvora, oko kojih su izgraene sadanje elektroenergetske mree.
Kljuna pitanja u poveavanju udjela energije vjetra u potronji su:

Je li izvedivo prevazii tehnike probleme i u isto vrijeme zadrati kvalitetu opskrbe

energijom koju imamo sada i za koju oekujemo da se nastavi poboljavati?

10
 Je li realno oekivati da se ti problemi nadiu? I ako je, koja je cijena toga, ukljuivo
cijenu razvoja i pogona elektroenergetskog sustava?
Kako mogu biti objektivno usporeeni trokovi raznih potencijalnih rjeenja za
smanjivanje tetnih isputanja u okoli?

Veliki elektroenergetski sustavi lake prihvaaju elektrinu energiju proizvedenu iz

vjetroelektrana nego mali elektroenergetski sustavi. Postoje tri ire kategorije problema koje
su bitne kad se razmatra prikljuak vjetroelektrane na elektroenergetski sustav. Prvo je
trenutno osiguravanje prikljuka, to se obino radi u dogovoru projektanta sa operaterom
prijenosnog/distribucijskog sustava. Pri tome se mora ustanoviti postoji li u sustavu dovoljno
kapaciteta za zahtjevani prikljuak vjetroelektrane, te kako e se taj prikljuak odraziti na
sustav i potroae na tom podruju. Drugo su razmatranja oko voenja mree. To se
prvenstveno odnosi na prirodu vjetra, koji se javlja na mahove, i osiguravanje da to ne utjee
na stabilan rad sustava. Tree su ira strateka razmatranja u planiranju za vee koliine nove
energije iz vjetra.

1.8.1. Prikljuak

Trai se najbolja toka prikljuka vjetroelektrane, kao i za svaku drugu elektranu. To

obino znai najjeftinije rjeenje, ali moe biti nekad i najmanje riskantno ili najbre za
izvedbu. Ponekad kapacitet sustava diktira maksimalan kapacitet vjetrogeneratora. Veina je
vjetroelektrana u Europi prikljuena na razdjelne mree, ali dolazak veih kopnenih i posebno
priobalnih vjetroelektrana ukazuje da e se uskoro poveati broj prikljuaka na prijenosnu
mreu (EWEA Report [2005]). Slini problemi se pojavljuju kod prikljuaka za prijenosnu,
kao i za razdjelnu mreu, iako je njihova relativna vanost razliita. Na razdjelnoj razini je
skupljena veina iskustava s vjetroelektranama. Zbog prikljuenih potroaa na razdjelnoj
razini je potrebno zadrati kvalitetu energije. Trenutno su razdjelne mree projektirane da
energija tee od prijenosnih mrea prema potroaima i nisu aktivno voene. Distibuirana
proizvodnja energije (kao u sluaju vjetroelektrana prikljuenih na razdjelne mree) mijenja
koliinu, a nekad i smjer energije u razdjelnim mreama to moe izazvati probleme u pogonu
razdjelnih mrea. Visoka cijena visokonaponske opreme znai da se prikljuak na prijenosne
mree razmatra samo za najvee vjetroelektrane, ili za mjesta gdje je prijenosna mrea puno
blia lokaciji od razdjelne. Dodatni problem je da vjetroelektrane mogu biti izgraene mnogo
bre nego konvencionalne elektrane i, posebno, bre nego to se moe ojaati i prilagoditi

11
prijenosna mrea. To su sve pitanja i problemi koji postoje za svaki projekt proizvodnje
elektrine energije, no kod energije vjetra problem je malo kompleksniji zbog nekoliko stvari:

Tehnologija je nova, i praksa upotrebljavana za prijanje tehnologije (u naelu s

sinkronim generatorima) nije ovdje primjenjiva.
Proizvodnja je varijabilna i tee predvidljiva.
Faktori iskoristivosti kapaciteta su manji nego kod drugih oblika proizvodnje pa je tee
absorbirati cijenu prikljuka na mreu, koja je ovisna o proizvodnim kapacitetima.
Lokacija projekta je esto udaljena od jaih dijelova mree.

1.8.2. Voenje

Pod ovim se podrazumijeva dnevno voenje mree. To se danas prvenstveno odnosi na

prijenosne mree, dok se razdjelne mree ne vode aktivno. Zbog porasta distribuirane
proizvodnje elektrine energije u razdjelnim mreama sve vie se i na toj razini uvodi aktivno
voenje. Voenje samo prijenosnih mrea poiva na osnovama toga to postoji relativno mali
broj velikih elektrana, ija se proizvodnja moe mijenjati po volji. S druge strane energija
vjetra se sastoji od veeg broja malih elektrana, ija proizvodnja je varijabilna i manje
predvidljiva. Iako je znanost o predvianju i prognoziranju vremena u stalnom razvoju i u
blioj budunosti e imati jo vaniju ulogu u integraciji energije vjetra, ipak nee na kraju
ponuditi cjelovito rjeenje problema. Ako postoji znaajan postotak energije vjetra u sustavu,
to je jo jedna dodatna varijabla s kojom se mora raunati u proraunu mree da bi se
izjednaila proizvodnja i potranja. Iz tog razloga proizvodnja energije vjetrom moe
izgledati kao dodatni rizik na stabilnost mree, i zato ima nekih otpora prema energiji vjetra,
najee kod operatora sustava (EWEA Report [2005]). Kada se govori o svojstvu energije
vjetra da se proizvodi na mahove bitno je razlikovati dva razliita pojma: varijabilnost i
predvidljivost.

Varijabilnost proizvodnje se samo po sebi vidi kao problem, ak ako se i iskljui

nepredvidljivost. Meutim mjerenja sa postojeih vjetroelektrana pokazuju da:

Za velike vjetroagregate razlika u proizvodnji je mala za vremenske periode do nekoliko

sekundi, zbog prosjenog polja vjetra na rotoru, i efekta filtera zbog inercije
vjetroagregata (posebno za vjetroagregate promjenjive brzine vrtnje).
Za pojedinanu vjetroelektranu, razlika u cjelokupnoj proizvodnji je mala za vremenski
period do nekoliko desetaka sekundi, zbog prosjeka proizvodnje pojedinanih
vjetroagregata u vjetroelektrani.

12
 Za vie vjetroelektrana razmjetenih na velikom podruju, kao recimo u nacionalnoj
elektroenergetskoj mrei, razlika u cjelokupnoj proizvodnji je mala za vremenske periode
od minute i nie, pa sve do nekoliko desetaka minuta. Ta pojava se naziva geografska
raznolikost.

Operatori sustava samo trebaju rijeiti probleme proizvodnje iz veeg broja

vjetroelektrana, i onda je problem samo za koju se varijabilnost treba planirati, i u kojem
vremenskom razdoblju. Analiza postojeih podataka s veeg broja postojeih vjetroelektrana
omoguava da se naprave procjene za najgore scenarije u okviru nekog vremenskog perioda.
U kritinim sluajevima promjene proizvodnje iz vjetra moe se unaprijed postepeno
reducirati proizvodnja kroz nekoliko sati (npr. ako dolazi olujna fronta u jednom e se
trenutku zaustaviti svi vjetroagregati i obustaviti proizvodnju zbog prejakog vjetra).

to se predvidljivosti tie zadnjih godina su napravljeni vani koraci s alatima za

predvianje proizvodnje iz vjetroelektrana. Mogue je temeljem korelacije sa podacima iz
najblie meteoroloke postaje predvidjeti proizvodnju energije u vjetroelektrani. Iako je
trenutno to jo u ranoj fazi razvoja, oekuje se znatan napredak na tom podruju. Te
informacije onda mogu posluiti operatoru sustava da izjednai proizvodnju i potranju u
svom dijelu mree, i time se znatno smanjuje razina nesigurnosti proizvodnje vjetroelektrana.
Nepredvidljivost operator sustava moe rijeiti na temelju vremenske prognoze, 24 do 48 sati
unaprijed. Ako ukalkulira greku koja se moe javiti pri prognoziranju moe sa sigurnou
rei koliko e se u sljedeim satima preuzeti energije iz vjetroelektrana. Unapreivanje
prognoze e pomoi smanjenju te greke, pa e se vie energije moi smatrati sigurnom.

1.8.3. Strateka razmatranja u planiranju

Poveanjem ukupnog kapaciteta proizvodnje energije vjetra, utjecaj na elektroenergetski

sustav na nacionalnoj razini e naposljetku postati znaajan. Mogli bi biti pogoeni i
prijenosna mrea i postojei generatori. Rezultat proizvodnje energije iz vjetra na elektrinu
mreu ovisi o prodornosti, za koju se koriste dvije definicije:

Prodornost energije vjetra: godinja proizvodnja (u GWh) energije iz vjetra kao postotak
cjelokupne potronje.
Prodornost instalirane snage energije vjetra: kapacitet snage (u GW) energije iz vjetra kao
postotak cjelokupne instalirane snage.

Oba problema su vana za razmatranje utjecaja velike proizvodnje energije iz vjetra.

13
 Jedan od problema velikog prodora energije vjetra na trite je poveanje trokova
proizvodnje iz konvencionalnih izvora zbog smanjivanja njihove proizvodnje da bi se
napravilo mjesta za energiju vjetra. To se deava zbog toga to konvencionalni izvori onda
rade na manjim snagama od svojih nazivnih, samim time i na manjoj termikoj uinkovitosti,
pa je stoga potronja goriva vea po proizvedenom MWh energije. Drugi razlog poveanja
cijene je to e se zbog varijabilnosti proizvodnje energije iz vjetra, konvencionalni izvori
stalno ukljuivati i iskljuivati u mreu da pokriju razliku, a to isto utjee na cijenu i
uinkovitost. Dodatno, ako je elektrana financirana na temelju neke predviene godinje
proizvodnje, a ta se proizvodnja vie ne moe postii, elektrana postaje ekonomski neisplativa
i moe se zatvoriti, a financijeri mogu traiti naknadu za gubitak.

Jo jedan problem je da nova proizvodnja elektrine energije moe, ovisno o lokaciji

relativno prema glavnim potroaima, poveati ili smanjiti gubitke u mrei. Time se postavlja
pitanje tko bi trebao platiti ili kome bi trebalo biti plaeno za razliku u gubitcima (EWEA
Report [2005]).

Iskustvo je pokazalo prednosti kombiniranja mjeavine potranje i proizvodnje, pomou

meupovezanih sustava, omoguujui veu prodornost energije vjetra. Time se smanjuje
utjecaj varijabilnosti vjetra. Postoji jo naina za stjecanje prednosti energije vjetra osim
meupovezanosti:

Smanjivanje proizvodnje energije iz vjetra kada je ima previe

Pohrana energije (hidro energija u reverzibilnim hidroelektranama, ili novi naini
pohrane)
Upravljanje potronjom
Smanjivanje trokova rada konvencionalnih proizvoaa u varijabilnijem reimu rada,
kao trokove pokretanja, trokove brzih promjena u proizvodnji, i trokove rada na snazi
koja nije snaga najvee termike iskoristivosti.
Izgradnja drugih izvora energije, kao to su plinski agregati otvorenog ciklusa koji imaju
male trokove izgradnje (capital cost) i velike trokove goriva, te koje se mogu pokrenuti,
zaustaviti i mijenjati proizvodnju vrlo brzo.

Zakljuak oko prodornosti i prikljuka veih koliina elektrine energije na mreu je da

je tehniki sve izvodivo, a uz daljnji rad i istraivanje, bit e s vremenom i ekonomski
opravdano.

14
1.9. Trokovi i cijene

Energija vjetra u svijetu se ubrzano razvija, no ipak jo uvijek se trenutno samo na

nekoliko mjesta sa velikom i konstantnom brzinom vjetra moe ekonomski natjecati s
konvencionalnim izvorima energije (EWEA [2003]). Glavni parametri u ekonomskoj procjeni
energije vjetra su:

Cijena investicije, ukljuujui pomone trokove za osnivanje, prikljuak na mreu, itd.

Trokovi rada i odravanja.
Proizvodnja elektrine energije/prosjena brzina vjetra
ivotni vijek vjetroagregata
Diskontna stopa

Najbitniji parametri od svih nabrojanih su proizvodnja elektrine energije i cijena

investicije. U zadnjih par godina u razvoju vjetroagregata su se dogodile tri vane stvari:
postali su vei i vii i stoga se prosjena veliina prodanih vjetroagregata znatno poveala,
efikasnost proizvodnje se stalno poveava (vei vjetroagregati na viim visinama gdje je jai
vjetar), i openito se investicijska cijena po instaliranom kW smanjila. Kapitalni trokovi kod
izgradnje vjetroelektrane (Sl. 1.4, lijevo) se veinom odnose na cijenu samih vjetroagregata
(74-82% ukupnih kapitalnih trokova). Ostali kapitalni trokovi su: osnivaki (1-6% ukupno,
20-25% od ostalih trokova), elektrine instalacije (1-9% ukupno, 10-15% od ostalih),
prikljuak na mreu (2-9% ukupno, 35-45% od ostalih), konzultanti (1-3% ukupno, 5-10% od
ostalih), zemljite (1-3% ukupno , 5-10% od ostalih), financije (1-5% ukupno, 5-10% od
ostalih), izgradnja cesta (1-5% ukupno, 5-10% od ostalih). Cijena po kW tipino se kree
izmeu 900 /kW do 1150 /kW ovisno o dravi i lokaciji (EWEA [2003]).

Rad i odravanje vjetroelektrane imaju znaajan udio u ukupnim godinjim trokovima

vjetroagregata. Za nove vjetroagregate prosjeni postotak tokom ivotnog vijeka je 20-25%
ukupnih izjednaenih trokova po proizvedenom kW. Ti trokovi su povezani sa:
osiguranjem, redovnim odravanjem, popravcima, rezervnim dijelovima i administracijom
(Sl. 1.4, desno). Od navedenih, trokovi popravaka i rezervnih dijelova se prilino teko mogu
procijeniti, pogotovo oko kraja ivotnog vijeka vjetroagregate. Procjena je time tea jer jo
nema vjetroagregata s dananjom tehnologijom koji su radili 20 godina. Ipak praenje
trokova rada i odravanja za starije i stare vjetroagregate je pokazalo da su ti trokovi to
manji, to su oni moderniji i vei, pa se nekakvi zakljuci i predvianja iz toga mogu izvui
za procjenu tih trokova. Na primjeru iz jedne studije za trogodinji vjetroagregat od 600kW,

15
trokovi rada i odravanja su 35% za osiguranje, 28% za redovno odravanje, 11% za
administraciju, 12% za rezervne dijelove i popravke, 14% za druge svrhe. Administracija i
redovno odravanje je manje vie konstantno kroz ivotni vijek, dok popravci i rezervni
dijelovi dosta variraju tokom vremena.

Sl. 1.4 Lijevo raspodjela cijena kapitalnih trokova izgradnje vjetroelektrana po dravama; desno
raspodjela trokova rada i odravanja vjetroelektrana u ovisnosti o godinama starosti (EWEA [2003])

Najbitniji ekonomski faktor u svakoj elektrani je kotanje energije po proizvedenom

kWh. Uz odreene pretpostavke (vjetroagregat 850-1500kW, cijena po instaliranom kW 900-
1100 , rad i odravanje 1,2 c/kW, vijek 20 godina, diskontna stopa 7,5% godinje i
ekonomska analiza izvrena na jednostavnim osnovama, bez poreza, premija na rizik, i
gubitka vrijednosti, izraunato prema cijenama iz 2001.) dolazi se do cijene priozvodnje od 6-
8 c/kW za lokacije s manjom prosjenom brzinom vjetra, pa sve do 4-5 c/kW za dobre
pozicije na obalama s jaim vjetrom. Otprilike 75% ukupne proizvodne cijene vjetroagregata
se odnosi na kapitalne trokove. (kod konvencionalnih izvora nije tako jer tamo 40-60%
cijene otpada na trokove goriva i rada i odravanja). Trendovi pokazuju da bi se u 2010.
godini u podrujima jaeg vjetra (6,9 m/s na 50 m visine) mogla oekivati cijena
proizvedenog kWh od 3,1 do 4,4 c/kWh, a u podrujima srednjeg vjetra 3,9 do 5,2 c/kWh
(EWEA [2003]).

U konvencionalnim elektranama s druge strane cijene proizvodnje se kreu isto oko 4-5
c/kWh pa i vie, ovisno o tome da li je rije o ugljenu ili plinu, i ovisno o zemlji u kojoj se
proizvodi. Isto tako u ove proraune nisu uraunati vanjski trokovi zbog zagaenja koja
prouzrokuju konvencionalni izvori, i to poevi od kopanja rude za gorivo pa do samog

16
koritenja goriva. Kada se i to uzme u obzir energija vjetra e uskoro postati i ekonomski
isplativija. Vanjski trokovi su oni koji su skriveni (mogu biti i pozitivni i negativni) i nisu
prikazani u sadanjim trokovnicima. Trokovi se nazivaju vanjskim jer ih plaa neka trea
strana koja nije ukljuena u proizvodnju kao to je drutvo u cijelini ili ak budue generacije.
Da bi bila pravedna usporedba potrebno je u obzir uzeti sve vanjske i unutarnje trokove.
Vanjski trokovi se mogu odnositi na one koji utjeu na okoli i one koji ne utjeu. Pa tako
meu one koji utjeu na okoli ubrajamo i ljudsko zdravlje (nesree, bolesti), zdravlje strunih
osoba (radnika koji su pod ujecajem nesrea, buke, stresa), utjecaj na udobnost (buka, miris,
vizualni doivljaji), sigurnost i pouzdanost opskrbe, ekoloki utjecaji, utjecaji na klimatske
uvjete. Meu one koje ne utjeu na okoli ubrajamo subvencije, trokove istraivanja i
razvoja, zaposlenje, utjecaj na BNP. Kako trita ne ukljuuju vanjske trokove u odreivanju
cijena, potrebno ih je natjerati na to odgovarajuim porezima ili prilagoenom cijenom struje.
Naravno za poetak je potrebno tono ustanoviti koji su to vanjski trokovi i odrediti kolike
iznose se za njih treba plaati, mada je to ponekad teko ili gotovo nemogue (kako staviti
cijenu na oboljenje neke osobe, ili smrt, ili na tetu uzrokovanu isputanjem tone CO2). Ipak
vrijednost se tome mora na neki nain pridati inae je vrijednost automatski nula to je
najdalje od pravedne raspodjele. Na taj nain se mogu potaknuti ii izvori energije koji e
bolje utjecati na ljude i okoli. Nacionalna izvjea zemalja lanica EU iz 2003. (projekt
ExternE) pokazuje da, s ukljuenim vanjskim trokovima, najveu cijenu proizvodnje
pokazuju fosilna goriva (ugljen, lignit, treset, nafta i plin), od ega je plin najmanje tetan.
Obnovljivi izvori energije i nuklearna energija pokazuju najmanje vanjske trokove i tetnost.
EcoSense je kompjuterski model za procjenu vanjskih trokova proizvodnje elektrine
energije, nastao u zadnjih 10 godina pod okriljem EU.

17
2. Programski paketi za optimalnu izgradnju
vjetroelektrana

U svijetu se danas sve vie koriste specijalizirani programski paketi koji daju potpune
podatke o izvodljivosti i financijskim aspektima izgradnje vjetroelektrana. S njima se za tono
odreenu lokaciju optimira raspored vjetroagregata, izrauje vizualizacija u prostoru, optimira
razdjelna mrea unutar vjetroelektrane, tono izraunava mogua proizvodnja elektrine
energije ovisno o vrsti vjetroagregata i mjerenjima i predvianjima brzine vjetra te izrauje
financijska analiza i isplativost projekta, kao i sva potrebna dokumentacija. Na taj nain
investitor dobija tone podatke o izvodivosti i financijskim aspektima izgradnje i rada
vjetroelektrane. Programski paketi su dobili na znaaju time to se vjetroelektrane sastoje od
vie vjetroagregata na jednoj lokaciji i potrebno je za to bolju uinkovitost optimirati njihov
smjetaj i rad. Isto tako time su se poveali trokovi investicije za pojedinu vjetroelektranu, pa
je potrebna i financijska analiza isplativosti. Time su studijske analize o utjecaju
vjetroelektrana na elektroenergetski sustav i o utjecaju na okoli postale nedovoljne za izradu
projekta. U ovom poglavlju predstavit e se nekoliko programskih paketa za optimalnu
izgradnju vjetroelektrana, ali i neki programski paketi ija osnovna namjena je neto drukija.
Neki od tih paketa nude mogunosti za optimiranje izgradnje i financijsku analizu, neki su
SCADA paketi koji slue za upravljanje radom vjetroelektrana, neki se bave samo procjenom
vjetrenih prilika i proizvodnjom energije u vjetroelektranama, dok postoje u svijetu i interni
programski paketi u tvrtkama koje se bave optimiranjem i projektiranjem vjetroelektrana, i
koje si na taj nain skrauju vrijeme rada i poveavaju uinkovitost. Programi koji su
predstavljeni su: GH WindFarmer, ReSoft WindFarm, WindPRO, RETScreen, Second Wind
Windfarm SCADA i WAsP. Primjer internih programskih paketa u tvrtkama je program za
razvoj energije vjetra koji je razvijen u "Energy research Center of the Netherlands" (ECN) 5 .
Razvili su vie programskih kodova koji pokrivaju podruja simulacije vjetra i valova, dizajn

5
"Energy research Centre of the Netherlands" (ECN) je najvei istraivaki centar u Nizozemskoj u podruju
energije, s ciljem tehnolokog istraivanja i unapreivanja novih izvora energija i njihovom implementacijom u
svakodnevni ivot. Takoer istrauju naine odrivog gospodarenja energijom. Vie o centru i ciljevima moe se
nai na njihovim internet stranicama (http://www.ecn.nl).

18
vjetroagregata i lopatica rotora, kao i kodove za optimiranje rasporeda vjetroelektrana,
proraun oekivane proizvodnje energije, financijske proraune, proraune gubitka zbog
zavjetrine i to kako za obalne tako i za priobalne vjetroelektrane. Jo jedna tvrtka koja koristi
interne programske kodove za uinkovitije projektiranje i planiranje vjetroelektrana je
"EnergyTech" 6 . Njihove usluge ukljuuju proraun isplativosti i proizvodnje energije,
optimiranje rasporeda vjetroagregata na lokaciji, fotomontae, iani prikaz krajolika,
predvianje buke, predvianje treperenja sjene, analizu podataka o vjetru i vizualni utjecaj.
Na kraju ovog poglavlja izvest e se kratka usporedba na temelju opisa svih paketa.

2.1. GH WindFarmer

WindFarmer je programski paket tvrtke "Garrad Hassan and Partners Limited", koja je
osnovana 1984. godine i preko 20 godina se bavi problemima proizvodnje elektrine energije
iz vjetra. Na temelju tog dugogodinjeg iskustva nude razne vrste usluga u tom podruju, a
isto tako nude i programske pakete koje su razvili, a koji pokrivaju sve periode od prije
izgradnje do voenja i zavretka rada vjetroelektrana. Usluge koje nude su struna neovisna
ocjena za investitore o isplativosti gradnje, specijalizirana usluga izgradnje i analize
priobalnih vjetroelektrana, pouzdano predvianje proizvodnje elektrine energije iz bilo koje
vjetroelektrane, dizajniranje vjetroagregata, njihovo testiranje i certifikacija, dizajn
elektrinog sustava, razvoj vjetroelektrana, usluge nadgledanja i kontroliranja rada
vjetroelektrana, ukazivanje na srednje brzine vjetra u UK za dui period na temelju podataka
iz prolosti, kratkotrajno predvianje proizvodnje energije, nadzor i kontrola u svim fazama
trajanja projekta, savjeti o svemu vezanom za energiju vjetra, od energetske politike do
ekonomskih pitanja. Osim ovih usluga, za temu ovog rada najzanimljiviji su programski
paketi koji se nude, a to su:

GH Bladed, programski paket za dizajniranje vjetroagregata

GH WindFarmer, programski paket za optimalno planiranje izgradnje vjetroelektrana
GH SCADA, opi sustav za nadzor, kontrolu i prikupljanje podataka u vjetroelektranama
GH T-MON, sustav za prikupljanje podataka u vjetroagregatima

6
"EnergyTech" je tvrtka smjetena u Walesu koja se bavi raznim vrstama obnovljivih izvora energije, da bi
pridonijeli stvaranju to iih izvora energije. Vie se moe saznati na njihovim internet stranicama
(http://www.energytech.co.uk/).

19
 O svakom od ovih paketa e biti poneto reeno, mada e poseban osvrt i usmjerenost biti
na GH WindFarmer.

2.1.1. GH Bladed

GH Bladed (Garrad Hassan [2006]) je programski paket koji nudi korisnicima mogunost
prorauna optereenja i performansi za dizajn i certifikaciju vjetroagregata, i to i obalnih i
priobalnih. Program je baziran na grafikom suelju Windows-a. Podrava proraune
optereenja valovima i vjetrom, sa punim aeroelastinim i hidroelastinim modeliranjem i
seizmikom aktivnou. Dostupno je nekoliko modula koji pokrivaju statiku analizu,
simulacije dinamikog optereenja, analizu optereenja i uhvata energije, serijsko
procesiranje i automatsko generiranje izvjea, meudjelovanje s elektroenergetskom mreom
i model linearizacije za kontrolu dizajna. GH Bladed je takoer dostupan u edukacijskoj
verziji, koja je alat za izuavanje tehnologije vjetroagregata.

Sl. 2.1 Konfiguracija vjetroagregata u GH Bladed (Garrad Hassan [2006])

U paketu je dostupna potpuna mogunost definiranja komponenata vjetroagregata (Sl.

2.1) i naina njihovog rada. To se odnosi na: rotor, lopatice, prijenosni mehanizam, generator

20
i elektrine prilike u njemu, kontrolne sustave (koji omoguuju detaljno modeliranje
proizvodnje snage, i kontrolnih i sigurnosnih mehanizama), toranj i kuite.

Omogueno je simuliranje ponaanja vjetroagregata koristei kombinaciju vanjskih

utjecaja ukljuujui i model kompleksnih tokova strujanja vjetra, modeliranje valova i struja
(za priobalne vjetroelektrane), modeliranje seizmikih aktivnosti (potresi) na odreenoj
lokaciji s obzirom na povijesna zbivanja i modeliranje utjecaja gravitacije.

Jo jedan modul slui za proraun odziva vjetroagregata. Ukljuuje: analizu lopatica i

rotora, aerodinamiku lopatica, koeficijente performansi, krivulje snaga, srednja stalna
optereenja, detaljnu simulaciju performansi i optereenja za sva stanja vjetroagregata,
optereenje prilikom potresa. Simulacije pokrivaju sva stanja rada: pokretanje, normalni rad,
zaustavljanje, prazan hod i sva ostala koja mogu biti definirana od strane korisnika. Postoji
puno mogunosti za korisnika prilikom odabira izlaznih podataka. Moe se birati izmeu: sila
i momenata na pojedinanim lopaticama i tornjevima, sila i momenata na leajevima glavine
i kupole, optereenja na osovini, mjenjau, konici i generatoru, rotacionih brzina na rotoru i
generatoru, mehanikih i elektrinih gubitaka, otklona na lopaticama i tornju i pomaka
kupole, ubrzanja kuita, nagiba lopatica, kontrolnih i pretvornikih signala, detaljnih
informacija o pogonu mehanizma za kontrolu nagiba, proizvodnje radne i jalove snage, struja
i napona, detaljnih aerodinamikih informacija na pojedinim lopaticama rotora.

Takoer je dostupna mogunost automatske izrade izvjea s proraunima i projektom, i

automatska izrada grafikih i tablinih rezultata.

2.1.2. GH T-MON

Napravljen posebno za upotrebu na vjetroagregatima za praktine inenjerske primjene,

GH T-MON (Garrad Hassan [2006]) je integrirani sustav prikupljanja podataka i uvjetovanja
signala. Nudi sustav za prikupljanje podataka koji je jednostavan za koritenje i instalaciju s
minimalnom koliinom kabela, malim vremenom izmeu instalacije i poetka prikupljanja
podataka, modularnim distribuiranim jedinicama za prikupljanje podataka, sinkroniziranim
snimanjem podataka, pristupom s udaljenih pozicija pomou modema s punom
funkcionalnou, podatcima dostupnim na zahtjev korisnika. Svaki sustav ima glavni PC
visokih performansi s odreenim brojem jedinica za prikupljanje podataka. Glavni PC obavlja
funkciju kontrole, obrade podataka i snimanja, a jedinice za prikupljanje podataka daju

21
uvjetovane signale, obavljaju analogno filtriranje i A/D pretvorbu, ili frekvencijsko mjerenje
za senzore.

2.1.3. GH SCADA

GH SCADA (supervisory, control and data acquisition) je sustav koji se moe koristiti sa
svakim vjetroagregatom i stoga omoguava uniformnu analizu i izvjea bez obzira na
opremu koja se koristi u vjetroelektranama (Garrad Hassan [2006]). Zadovoljava potrebe svih
onih koji su ukljueni u rad vjetroelektrane, analizu i izvjetanje o radu. Ovaj programski
paket omoguava slobodu korisniku da odredi to eli vidjeti, kontrolirati, snimiti ili izvjestiti.
Takoer ima neovisna udaljena suelja za vjetroagregate, mreu i meteoroloke stanice, lagan
pristup s udaljenih mjesta pomou web pretraivaa, bez potrebe za posebnim programima.
Lako se prilagoava za razliite potrebe proizvoaa vjetroagregata, projektanata, operatera,
vlasnika i investitora vjetroelektrana. Radi neogranieno s vjetroagregatima bilo kojeg
proizvoaa. Zajedniko grafiko suelje doputa korisnicima da imaju zajedniki prikaz za
sve svoje vjetroelektrane, a isto tako je mogue i pisati zajednika izvjea za sve
vjetroelektrane, kao i imati iste formate baza podataka, tako da se i za razliite vjetroagregate
koristi isti nain obrade podataka. Omoguena je i usporedba trenutnog i oekivanog prinosa
energije i prihoda, koristei krivulju snage koja je napravljena u GH WindFarmer-u. Dostupne
su isto tako i jedinice i suelja koji nadziru i kontroliraju rad svih dijelova elektrinog sustava
vjetroelektrane. Takoer i suelja za neovisne meteoroloke stanice za kontrolu parametara
vjetra i analizu. Razvijaju se i integracije s GH Forecast sustavom kojim e biti omogueno
prognoziranje proizvodnje energije u realnom vremenu, ukljuivanje praenja stanja zapisa o
radu i odravanju sa ulazom za preventivna odravanja, te integracija procesa rada i
odravanja u kontrolu i bazu podataka SCADA sustava.

GH SCADA omoguava lokalnu ili udaljenu kontrolu pojedinih vjetroagregata, ili grupe
vjetroagregata (Sl. 2.2). Naredbe koje mogu biti upuene pojedinom ili grupi vjetroagregata
su: Pusti u rad (start), zaustavi (stop) i poniti i kreni iznova (reset). Svaka naredba unesena
lokalno u vjetroagregatu je nadreena SCADA sustavu ako je prisutan netko od ljudi iz
odravanja. Ako nema nikoga, naredbe SCADA sustava e biti nadreene trenutnim
postavkama vjetroagregata. Naredbe se spremaju, tako da ako nema komunikacije s
vjetroagregatom kada se naredba izda, bit e primijenjena kada se vrati komunikacija. Sustav
takoer moe izvriti automatsku kontrolu vjetroagregata, to omoguava automatsko
ukljuivanje bilo kojih ogranienja na rad vjetroagregata.

22
 Sl. 2.2 Dio suelja programa GH SCADA s ucrtanim vjetroagregatima (Garrad Hassan [2006])

Korisniku je omogueno i nadgledanje trenutnog stanja vjetroelektrane bazirano na

grafikom suelju, ili kao seriju tablica koje zbrajaju status vjetroagregata, meteorolokih
stanica i mrenih stanica. Grafiko suelje omoguava pregled cijele vjetroelektrane sa
postrojenjima povezanim s odreenom grupom ili pojedinim jedinicama. Jedinice su
prikazane s ikonama koje identificiraju jedinicu po tipu i imenu, i pruaju informacije o stanju
opreme kako korisnik pregledava vjetroelektranu. Naredbe su dostupne isti as kada se oznai
neka jedinica ili grupa jedinica sa mape. Dostupni su direktni linkovi s grafikih ikona na
odgovarajue tabline prikaze. Glavni tablini prikaz prikazuje status svega na lokaciji na
jedan pogled, a onda se pojedinano moe detaljnije gledati status pojedinih elemenata, od
toga u kojima ima ljudi iz odravanja, pa do toga kako koji vjetroagregat radi i proizvodi, pa
jo i kakvo je stanje mree i koliki su gubitci, te stanje vjetra i gustoe i vlanosti zraka.
Trenutni dogaaji se jasno prikazuju sa kodom dogaaja, opisom i statusom odziva na
dogaaj i vremenom. Korisnik takoer ima izbor izmeu "snapshot" ili "dynamic" prikaza. U
"snapshot" prikazu pokazan je status svake jedinice na vjetroelektrani u vrijeme kada je prikaz
zatraen. U "dynamic" prikazu se konstantno obnavljaju informacije s vjetroelektrane za
vrijeme prikaza. U svako vrijeme 10 minutni prosjeni podatci se pohranjuju u bazu podataka
za daljnju analizu.

23
 Komunikacijska mrea je bazirana na Modbus-u, industrijskom standardnom protokolu.
Moi e koristiti i bre TCP/IP mree kada one postanu cjenovno isplative za upotrebu u
vjetroelektranama. SCADA sustav je izraen od komponenata koje koriste standardna
otvorena suelja (OPC, ODBC i web tehnologiju) i radi na Windows NT sustavu. Svi lokalni i
udaljeni korisnici mogu pristupiti sustavu putem web pretranika, s tim da je doputen pristup
vie korisnika odjednom. Lokalni korisnici mogu pristupiti sustavu pomou web pretranika
na SCADA raunalu ili na bilo kojem drugom umreenom raunalu. Udaljeni korisnici mogu
pristupiti sustavu pomou raunala sa modemom i web pretranikom bez potrebe za bilo
kakvim dodatnim programima i opremom. Sustav moe biti podeen da upozori osoblje
putem mobilnog telefona, dojavljivaa, faksa ili elektronske pote ako bilo koji dio
vjetroelektrane zahtjeva panju. Ovaj sustav moe biti podeen da radi stalno ili samo u
odreenim periodima dana po potrebi. Sigurnost se bazira na standardnim NT sustavima i
moe se podesiti ovisno o potrebama. Definirane su sljedee grupe:

nadgledanje statusa u stvarnom vremenu

nadgledanje statusa u stvarnom vremenu i doputeno koritenje naredbi
nadgledanje statusa u stvarnom vremenu i pristup prolim podatcima
nadgledanje statusa u stvarnom vremenu, doputeno koritenje naredbi i pristup prolim
podatcima
nadgledanje statusa u stvarnom vremenu, doputeno koritenje naredbi, pristup prolim
podatcima i podeavanje pristupa
puni pristup administratora sustava

Ponueni su i sustavi za pohranu sigurnosne kopije podataka na CD ili magnetne trake.

Izvjetaji se mogu izraivati pomou funkcija za izvjetaje, analizu i baze podataka koje
su ugraene u GH SCADA. Izvjetaji se rade koristei obrazac za definiranje izvjetaja, i
pruaju irok spektar funkcija za analizu i prikaz statistika i dogaaja. Mogu biti prikazani
odmah ili spremljeni za kasnije pregledavanje odreenog korisnika ili svih korisnika, isto tako
mogu biti prije definirana izvjea automatski poslana odreenim korisnicima putem
elektronske pote u definirano vrijeme.

Dostupna je stvarna, oekivana i planirana proizvodnja energije za svaki pojedinani

vjetroagregat, ili grupu vjetroagregata ili cijelu vjetroelektranu, za svaki vremenski period.
Oekivana proizvodnja energije se rauna koristei krivulju snage koja se moe dobiti iz GH

24
WindFarmer-a. Mogu se odrediti i gubitci energije u vrijeme kvara, prema brzini vjetra i
krivulji snage.

Dostupno je i usporeivanje vremenskih podataka za bilo koji signal iz vjetroagregata,

mjernih postaja i meteorolokih stupova.

Obrasci za bazu podataka su postojei obrasci i upitnici koji doputaju korisniku puni
pristup bazi podataka bez potrebe da se podatci premjetaju van programa. Omogueno je
pretraivati svaki deseto minutni dio baze podataka s podatcima i dogaajima, i pokazati
dogaaje za svaku jedinicu u svakom vremenskom trenutku. Sustav doputa potpunu slobodu
pri pretraivanju baze podataka, ali se ei upiti mogu nai u padajuim listama izbornika.

Krivulje snage se mogu napraviti za svaki niz podataka koji korisnik moe oznaiti.
Izrauju se prema IEC 61400-12 standardu i ukljuuju sljedee mogunosti:

primjena faktora poveanja

standardna analiza greaka
ispravak gustoe zraka
izuzimanje odreenih smjerova vjetra
izuzimanje zapisa gdje se dogodilo zaleivanje
filtriranje baze podataka po: minimalnoj primjeni uzoraka, minimalnom broju itanja i
duini zapisa

Krivulje snage mogu se napraviti koritenjem anemometra kuita ili bilo kojeg signala
brzine vjetra s meteorolokih stanica. Mogu biti prikazane ili odmah ili se mogu pospremiti za
slanje elektronskom potom u neko kasnije vrijeme.

Meteoroloki podatci se mogu analizirati prema brzini vjetra, smjeru vjetra,

turbulencijama, temperaturi, tlaku, gustoi i drugim podatcima sa svakog instaliranog senzora.
To ukljuuje razdiobu frekvencija, ruu vjetrova i analizu srednje, maksimalne, minimalne i
standardne devijacije podataka. Razdiobe mogu biti prikazane za bilo koji niz podataka koje
korisnik moe definirati i mogu biti napravljene s bilo koje meteoroloke stanice ili
anemometra kuita s mogunou ispravka brzine vjetra na kuitu. Rezultati mogu biti
prikazani odmah ili poslani u bilo koje vrijeme putem elektronske pote.

Izrauni dostupnosti se rade prema definicijama koje su ope, oigledne, nedvosmislene i

bazirane na realnim mjerenjima. Sva vremena vjetroagregata su zabiljeena i pridano im je
petnaest meusobno iskljuivih kategorija. Dostupnost se moe izraunati tokom bilo kojeg

25
vremenskog perioda. Standardni izrauni su dostupni sa sustavom, a dodatno korisnik moe
dodati svoje izraune dostupnosti.

2.1.4. GH WindFarmer

Programski paket za potpuni dizajn, projektiranje i optimiranje vjetroelektrana (Garrad

Hassan [2006]). Kombinira sva gledita obrade podataka, procjene vjetroelektrana i dizajn u
jedan sloeni program koji izvodi brze i tone izraune. Omoguava korisnicima da
automatski i uspjeno optimiraju izgled vjetroelektrane za maksimalnu proizvodnju energije,
ali pazei pri tome na sva ekoloka, tehnika i graevna ogranienja. Takoer podrava izradu
dokumentacije vjetroelektrana za procjenu utjecaja na okoli (buka, treperenje sjene, podruja
vizualnog utjecaja, radar, ukupni utjecaj). Vizualni utjecaj se moe prikazati koristei
animirani ili mirni prikaz, i fotomontani ili preletni. Dostupan je na nekoliko jezika (Kineski,
Engleski, Njemaki, Francuski, Talijanski, Japanski, panjolski, Turski i Portugalski). Sastoji
se od nekoliko modula koji su meusobno povezani i pomou kojih se vre svi prorauni.
Moduli su: osnovni (Base module), vizualizacijski (Visualisation module), modul za procjenu
i proraun predvianja vjetra na osnovu mjerenih podataka (MCP+ module), modul za
izraun turbulencije (Turbulence intensity module), financijski (Financial module), elektrini
(Electrical module), modul prorauna treperenja sjene (Shadow flicker module). O svim ovim
modulima slijedi detaljniji opis.

Base module
Osnovni modul je samo srce ovog softverskog paketa. Ima sve osnovne mogunosti
potrebne za projektiranje vjetroelektrane. Kljune mogunosti su potpuni i detaljni izraun
proizvodnje energije, modeliranje buke, mapiranje terena i automatski optimizator rasporeda
vjetroagregata na lokaciji vjetroelektrane. Ostali moduli trebaju osnovni za rad i nude daljnje
naprednije mogunosti.

Osnovni modul ukljuuje:

Rad s kartama: uvoenje velikog niza formata (NTF, DXF, DGW, DEM, MAP, SDTS,
ASCII, BMP), pretvorbu izmeu izohipsenih linija i formata baziranih na mrei s
oznaenim visinama
Definiranje granica vjetroelektrane, zona koje su iskljuene i udaljenosti kojih se mora
drati od granica. Vjetroelektrane se mogu prostirati na nekoliko razliitih podruja.
Studio vjetroagregata, u kojem se moe stvoriti baza podataka vjetroagregata i njihovih
specifikacija

26
 Napredni model prorauna gubitaka zbog zavjetrine za vjetroelektrane (Eddy Viscosity
Model)
Napredne opcije prorauna energije (npr. koritenje promiljenog rasporeda, gustoa
zraka za pojedine vjetroagregate, gubitci zbog zavjetrine i podeavanja turbulencije)
Automatsko optimiranje rasporeda
Modeliranje utjecaja buke prema trenutnim meunarodnim standardima
Karte koje prikazuju energiju, brzine vjetra, buku i nagibe na tlu
Odvojene i zajednike analize za nekoliko vjetroelektrana
Suelje za uvoenje podataka o dostupnosti vjetra iz WAsP-a i kompatibilnih programa
za modeliranje toka vjetra (Windsim, Meteodyn, Metras, Windmap, itd.)

Rezultati analiza se izvoze u Microsoft Word, Microsoft Excel ili u formatu tekst
datoteke.

Visualisation module
Vizualizacijski modul omoguava modeliranje i predoavanje vizualnog utjecaja
vjetroelektrane prije nego to se izgradi. Ukljuuje analizu podruja vizualnog utjecaja,
virtualno predoenje, prelet, fotomontae (Sl. 2.3) i razmatranje utjecaja na radarske postaje.

Sl. 2.3 Prikaz fotomontae u GH WindFarmer (Garrad Hassan [2006])

27
 Dostupno je nekoliko razliitih metoda upotrebe:

ZVI (zone of visual influence) ili podruja vizualnog utjecaja, za jednu vjetroelektranu ili
za zajedniki utjecaj nekoliko vjetroelektrana. Mogunosti ukljuuju vidljivost vrhova
lopatica ili vjetroagregata, vertikalni kut vidljivosti, horizontalni kut vidljivosti i ukupnu
vidljivost vjetroelektrana
Radar ZVI, pomae korisnicima planiranje vjetroelektrane u svrhu izbjegavanja ometanja
radara. Oznauju se mogua podruja sukoba i vizualizira se uinak vjetroelektrana
Virtualno predoenje vjetroelektrane sa neke toke gledita koristei krute i prozirne
iane modele omoguava korisniku da vidi vjetroagregate ak i iza brda
Doaravanje krajolika, osvjetljenje i magla, zakrivljenost zemlje i panoramski pogled za
stvarnu simulaciju vjetroelektrane. Vjetroagregati se mogu smjestiti na zrane ili
satelitske snimke prebaene preko terena
Animirane ili mirne fotomontae visoke kvalitete (Sl. 2.3)
Animirani prelet oko vjetroelektrane

Ovaj modul takoer omoguava da se podese vizualna ogranienja na lokaciji,

doputajui korisniku da nadgleda i kontrolira vizualni utjecaj vjetroelektrane tokom procesa
automatskog optimiranja rasporeda vjetroagregata.

MCP+ module
MCP+ modul (measure correlate predict, ili prevedeno, mjeri usporedi predvidi) nudi
alate za procjenu mjerenih podataka o vjetru. Vremenski nizovi mjerenih podataka mogu biti
importirani, oieni, ispisani, dokumentirani i onda usporeeni sa podatcima dugoronih
mjerenja vjetra.

Da bi se korisniku omoguila obrada mjerenih podataka MCP+ modul e:

Uitati vremenski niz mjerenja anemometra iz niza razliitih formata podataka

Prilagoditi podatke
Provjeriti i oistiti podatke sa interaktivnim grafikim prikazom
Ispisati i eksportirati grafike prikaze vremenskog niza podataka; eksportirati izlistanje
podataka i izvjea
Stvoriti WAsP TAB format frekvencijske raspodjele
Prikazati grafike prikaze rue vjetrova iz vremenskog niza ili frekvencijske raspodjele
podataka

28
 Izvriti mjeri, usporedi, predvidi (MCP) analizu gdje su dostupne referentna postaja i
mjerenja s lokacije
Predvidjeti dugorone podatke za lokaciju iz rezultata MCP analize. Izlazni podatci e
biti u obliku frekvencijske raspodjele ili rue vjetrova

Rezultirajua dugorona razdioba se dokumentira i izlazni podatci se pohranjuju u ASCII

format datoteke, kompatibilan sa WAsP-om.

Turbulence intensity module

Za naprednije korisnike ovaj modul prua naprednije modeliranje toka vjetra, rada
vjetroagregata i njihovog optereenja unutar vjetroelektrane. Okolne turbulencije su opisane
kao funkcije brzine vjetra i smjera i rade se detaljne matrice s performansama za svaki
vjetroagregat unutar vjetroelektrane.

Ovdje e se navesti izbor naprednih mogunosti dostupnih u ovom modulu za svaki

vjetroagregat:

Oekivana proizvodnja vjetroagregata za svaki smjer i brzinu vjetra

Sluajna brzina vjetra u odnosu na mjerene brzine vjetra
Okolne i sluajne turbulencije kao funkcije smjera i brzine vjetra
Procjena ekvivalentnog optereenja pri konstruiranju prema razini turbulencija
Raspodjela vjerojatnosti brzine vjetra na svakom vjetroagregatu

Detaljni podatci iz ovog modula omoguuju korisnicima da usporede oekivane izlazne

podatke vjetroelektrane za svaku brzinu vjetra i smjer sa predvianjem.

Financial module
Financijski modul je napravljen da bi omoguio korisnicima potpuni uvid u financijske
aspekte projekta vjetroelektrane dok je jo projekt u razvojnoj fazi. Na raspolaganju je ve
gotov financijski model, ali je omogueno i samostalno importiranje osobnih financijskih
modela. Svaka postojea proraunska tablica koja sadri financijski model za vjetroelektranu
moe biti uitana i dinamiki povezana sa elementima u osnovnom modulu. Ti dinamiki
elementi su:

Broj vjetroagregata
Koliina proizvodnje energije
Duljina kabela
Broj transformatora
Duljina cesta

29
 Bilo koje promjene napravljene u rasporedu vjetroelektrane se automatski auriraju u
financijskom modulu. Modul ukljuuje i model proraunske tablice spremne za upotrebu. Sa
ovim modulom mogue je relativno brzo odrediti utjecaj na ekonomsku izvodljivost projekta
za iroki spektar razliitih utjecaja.

Electrical module
U ovom modulu mogue je dizajnirati razdjelnu mreu unutar vjetroelektrane. To se radi
tako da e modul:

Provjeriti mogua preoptereenja na transformatorima, kabelima i vodovima

Proraunati veliinu potrebnih zavojnica ili kondenzatorskih baterija (ili PFCD Power
Factor Correction Devices) potrebnih da se ispravi faktor snage do odreene toke
Proraunati duljine podzemnih kabela i nadzemnih vodova, uzimajui u obzir topografiju
Proraunati elektrine gubitke u kabelima, vodovima i transformatorima
Proraunati godinju proizvodnju i potronju jalove snage za vjetroagregate, kabele,
vodove, transformatore, PFCDs i njihove godinje vrijednosti

Elektrini modul ima intuitivno suelje, i postavke razliitih elemenata su spremljene u

biblioteku, koja se moe aurirati ili konzultirati.

Shadow flicker module

Ovaj modul proraunava pojavljivanje treperenja sjene na prijemnika ili u obliku karte za
odreeni raspored i topografiju. Mogu se odrediti vjetroagregati koji uzrokuju treperenje sjene
i vrijeme i intervali u kojima se treperenje pojavljuje.

U modulu je mogue:

Napraviti karte treperenja svjetlosti na godinjoj ili dnevnoj osnovi

Analizirati treperenje svjetlosti na specificiranoj toki kao prijemniku
Identificirati uinak od svakog pojedinog vjetroagregata na svakog prijemnika

Algoritam koji se koristi u ovom modulu daje rezultate koji se mogu koristiti u SCADA
sustavu za eventualnu kontrolu rada vjetroagregata, da se neke pojedine vjetroagregate
zaustavi na par minuta dnevno, prije nego to treperenje sjene postane smetnja.

30
2.2. ReSoft WindFarm

ReSoft je mala tvrtka koja je razvila programski paket WindFarm za optimiranje i

projektiranje vjetroelektrana (ReSoft [2006]), i to je jedino s ime se bave. S obzirom na te
injenice cijene ovog softvera su povoljnije od GH WindFarmer i WindPRO.

WindFarm je podijeljen u tri grupe modula:

1. Korisni programi: grafiko suelje, pretvorba podataka, pretvorba karti, preglednici
mree i obrisa, studio vjetroagregata
2. Optimiranje i proizvodnja energije: optimiranje, proizvodnja energije, tok vjetra, analiza
vjetra, prorauni buke
3. Vizualizacija: fotomontae, podruja vizualnog utjecaja, treperenje sjene, animacije,
pogledi kroz iane modele

Proraunava proizvodnju energije istovremeno uzimajui u obzir topografske i utjecaje

zavjetrine. Raspored vjeroagregata se moe optimirati za maksimalnu proizvodnju energije ili
za minimalnu cijenu kotanja proizvedene energije po kWh, raunajui pri tome na prirodna,
planska i inenjerska ogranienja. Analiza proizvodnje energije ukljuuje brojne sloene
mogunosti pri proraunu zavjetrine.

Takoer moe proraunavati tokove vjetra, buku, i MCP metodom analizirati podatke o
brzini vjetra. Moe dati fotomontae i animacije, iane modele za gledanje vjetroelektrane,
analizirati treperenje sjene i stvarati mape sa podrujima vizualnog utjecaja.

Podatci se mogu lako pretvarati u i iz WAsP formata. Posebno se *.WRG (WaSP

resource grid files) i *.RSF mogu pretvarati u format WindFarm-a da se prui alternativa MS-
Micro metodi toka vjetra integriranoj u WindFarm.

Sada e se navesti neka svojstva i mogunosti WindFarm paketa i rei poneto o tome.

Grafiko suelje
Prednosti koritenja grafikog suelja u projektiranju vjetroelektrana je velika, prvo zbog
lakoe i brzine upotrebe, a onda i zbog indirektne utede i povrata novca na vjetroelektrani
zbog optimiranog i uinkovitog dizajna. U ovom programu omogueno je:

Koritenje skeniranih karti kao vizualnih podloga (izoblienja mogu biti eliminirana)
Dodavanje svojstava kod prikaza karti, npr. granice vlasnike povrine, iskljuena
podruja
Ureivanje postavki vjetroagregata, anemometra i kua grafiki ili odreivanjem lokacije

31
 Prikaz visine, buke, podataka o vjetru i energiji kao linija (Sl. 2.4) ili kao obrisa
zasjenjenih bojom
Prikaz mjerila i mree na karti
Poveanje i biranje mjesta za promatranje na lokaciji vjetroelektrane
Ispis u odreenom mjerilu
Digitalizacija s ekrana
Automatski sustav imenovanja datoteka za olakanu upotrebu
Kazalo za pretraivanje datoteka pri otvaranju istih

Sl. 2.4 WindFarm s ucrtanim linijama irenja buke (ReSoft [2006])

Glavni WindFarm program je okosnica za razvoj vjetroelektrana. Tu se koristi grafiko

suelje da se napravi ili ureuje projekt zajedno s rasporedom vjetroagregata, anemometrima,
kuama i stanovitima pogleda. Prikazati se moe pozadinska karta i/ili obrisi visine terena, i
mogu se dodati osobine karti da se pobolje grafiki prikaz. Stanovita gledanja mogu biti
mijenjana koristei vizualizacijske module. Ogranienja pri optimiranju mogu biti napravljena

32
i ureivana grafiki. Rezultati prorauna buke mogu takoer biti prikazani kao obrisi preko
glavnog prikaza.

Proizvodnja energije
WindFarm proraunava godinju proizvodnju energije vjetroelektrane istovremeno
uzimajui u obzir topografske uinke i uinke zavjetrine. Mogunosti su:

Brzi izraun proizvodnje energije pristupaan u grafikom suelju

Integrirani topografski uinci
Napredne mogunosti izrauna kombinacije manjka brzine i zavjetrine
Ukljuene su i dodatne turbulencije zbog vjetroagregata
Procjena momenta vjetroagregata ako nema dostupnih podataka od proizvoaa
Razliiti modeli i/ili veliine vjetroagregata mogu biti koriteni na istoj lokaciji
Slae, eksportira i grafiki prikazuje rezultate proizvodnje energije
Mogunost da se prorauna proizvodnja energije koristei vie anemometara

Kada se napravi projekt i raspored na lokaciji vjetroelektrane, godinja proizvodnja

energije se rauna kombinacijom informacija s etiri izvora:
1. Topografske varijacije u brzini vjetra
2. Podatci o vjetroagregatima (geometrija, snaga, moment)
3. Podatci o razdiobi i profilu vjetra
4. Opis zavjetrine

Iz ovih podataka se izraunava godinja proizvodnje energije u vjetroelektrani ukljuivo i

sva meudjelovanja zavjetrine meu vjetroagregatima.

Optimiranje
Modul za optimiranje u WindFarm paketu odreuje optimalni smjetaj vjetroagregata na
stvarnoj lokaciji, ukljuujui prirodna, praktina i planska ogranienja koja su prisutna kod
izrade vjetroelektrana.

Primjenjuju se ogranienja na razdvojenost vjetroagregata, razdvojenost od kua, buku i

nagibe na tlu
Odreuju se svojevoljne granice unutar kojih vjetroagregati mogu ili ne mogu biti
smjeteni
Optimiraju se odabrani vjetroagregati ostavljajui lokacije ostalih nepromijenjenim

33
 Optimiranje koje se trai moe biti maksimalna proizvodnja energije ili minimalni
trokovi kotanja proizvedene energije, a modul uzima u obzir geometriju vjetroagregata i
informacije o snazi, kao i raspodjelu brzine i smjera vjetra, turbulencije, topografiju i uinke
zavjetrine.

Tok vjetra preko terena

WindFarm koristi numeriki model za izraun toka vjetra preko kompleksnog terena MS-
Micro/MS3DJH od "Atmospheric Environment Service of Canada and Zaphyr North".

WindFarm ukljuuje i efekte u promjeni hrapavosti terena

Dostupan je i model za variranje promjena hrapavosti terena
MS-Micro/MS3DJH je standardna metoda za mikrolociranje i ima istu znanstvenu
pozadinu kao i WAsP
Moe se pretvoriti i koristiti *.WRG i *.RSF datoteke umjesto MS-Micro
2-D i 3-D grafiki prikazi brzine vjetra, gustoe energije (W/m2) i gustoe energije
vjetroagregata (Sl. 2.5)

Sl. 2.5 Grafiki prikaz srednje brzine vjetra na visini od 40m (ReSoft [2006])

34
Analiza vjetra
WindFarm se moe koristiti za:

Izradu, ureivanje i pregledavanje podataka o razdiobi vjetra u obliku frekvencijskih

tablica i idealiziranih Weibull-ovih razdioba
Predvianje dugoronih karakteristika vjetra koristei MCP metodu
Proraun profila vjetra i razinu turbulencije
Izlistanje, eksportiranje i grafiki prikaz rezultata

Modul za analizu vjetra u WindFarm paketu koristi MCP metodu na mjerenim podatcima
o vjetru s lokacije vjetroelektrane. Za izraun potrebna su tri seta podataka:
1. Vremenske serije podataka s lokacije koje sadre brzinu i smjer vjetra
2. Vremenske serije podataka s meteoroloke postaje istovremene s podatcima s lokacije
3. Povijesni podatci s iste meteoroloke postaje kao vremenske serije ili tablica
frekvencijske raspodjele

Istovremeni podatci s lokacije i meteoroloke postaje se usporeuju i analiziraju da se

utvrdi njihova meupovezanost, a ta meupovezanost se onda koristi u korelaciji s povijesnim
podatcima da bi se predvidjele vjetrene prilike koje bi postojale na lokaciji u tom povijesnom
periodu.

Proraun buke
WindFarm model buke prikazuje razinu buke na svakoj od oblinjih kua i pojedinane
vjetroagregatske buke na svakoj od kua.

Proraunava i prikazuje obrise buke na cijeloj lokaciji vjetroelektrane

Proraunava i prikazuje razinu buke na odreenim lokacijama
Oznauje irenje irokopojasne buke ili irenje buke po oktavama

Model buke ukljuen u modul prorauna buke je baziran na dokumentu Danskog

ministarstva za okoli "Description Of Noise Propagation Model Specified By Danish
Statutory Order On Noise From Windmills (Nr. 304, Dated 14 May 1991)".

Fotomontaa i prikaz krajolika

Izrada fotomontae i prikaz ianog modela vjetroelektrane je obino vaan dio planskog
procesa. Za svrhu planskih primjena nije dovoljno koristiti samo iane model, nego
vjetroagregati moraju biti prikazani i na stvarnim fotografijama na lokaciji vjetroelektrane. U
WindFarm paketu vjetroagregati se grafiki dodaju na fotografije krajolika dajui stvarne
prikaze izgleda vjetroelektrane. U WindFarm paketu nude se mogunosti:

35
 Stvaranje planskih kvalitetnih fotomontaa ukljuivo onih koje prikazuju ukupan utjecaj
vjetroelektrane (Sl. 2.6)
Prikaz ianog modela krajolika s interaktivnim kontrolama koje doputaju proizvoljno
poveanje dijelova lokacije
Vie vjetroelektrana u ianim modelima ukljuivo oznake i numeriranje
Interakcija s rasporedom pomicanje vjetroagregata i gledanje novog rasporeda
I fotomontae i iani modeli mogu biti eksportirani kao bitmap datoteke za daljnju
obradu

Sl. 2.6 Fotomontaa u WindFarm programskom paketu (ReSoft [2006])

Fotomontae mogu biti animirane ukljuivo i razliite brzine rotora. Prije stvaranja
fotomontaa standardni iani model omoguava metodu kontroliranja vidljivosti
vjetroagregata s osjetljivih stanovita gledanja.

Podruja vizualnog utjecaja

ZVI modul WindFarm paketa stvara karte s podrujima vizualnog utjecaja
vjetroelektrane i ukupni vizualni utjecaj nekoliko vjetroelektrana.

Stvara vizualne karte s rezultatima prikazanim povrh pozadinske karte

Stvara vizualne karte pokazujui ukupan uinak vjetroelektrane
Stvara podruja vizualnog utjecaja s jednim vjetroagregatom i s nikakvom vidljivou
(zero visibility)
Eksportira sliku u BMP formatu za dodatnu obradu u koritenju pri planiranju

36
 Postoji mnogo naina da se izrauna vidljivost. Broj vjetroagregata koji je vidljiv s neke
toke je najuobiajeniji, a postoji i nain koji broji koliko djelova vjetroagregata se vidi
(lopatice, toranj i kuite).

Treperenje sjene
WindFarm paket ima i modul za proraun treperenja sjene. Analizira se pozicija sunca
tokom cijele godine da bi se ustanovila vremena kada svaki pojedini vjetroagregat moe
bacati sjenu na prozore okolnih kua. Program omoguava:

Izraun potencijalnih treperenja sjene na prozorima kua

Prikaz grafikog kalendara s pojavama treperenja sjene (Sl. 2.7)
Prikaz detaljnog izlistanja svakog dogaaja sa sjenom

Sl. 2.7 Prikaz rezultata treperenja svijetlosti (ReSoft [2006])

Iza neke odreene toke treperenje sjene prestaje biti problem jer omjer irine lopatice
prema promjeru sunca postane mali. Poto nema ope prihvaenog pravila za tu maksimalnu
udaljenost, WindFarm doputa korisniku da sam odredi tu duljinu.

37
Vjetroagregatski studio
Koristei ovaj modul mogue je stvoriti novu datoteku u kojoj se opisuju karakteristike
vjetroagregata kao to su snaga, moment, buka i geometrija.

Koristei ugraene tablice stvara se i ureuje grafiki snaga vjetroagregata, moment i

buka
Proraunava se proizvodnja energije vjetroagregata za svojevoljno odabranu razdiobu
vjetra ukljuivo varijacije u gustoi zraka
Proraunava se proizvodnja energije vjetroagregata za niz brzina vjetra, temperature,
visine i gustoe zraka
Stvara se i ureuje geometrija vjetroagregata

Podatci o vjetroagregatima se mogu ureivati koristei ve ugraene tablice dok

geometrija ima svoj posebni okvir za ureivanje.

Pretvorba podataka
Modul za pretvorbu podataka pretvara brojne formate ulaznih podataka za analizu u
interni format koji koristi WindFarm. To ukljuuje:

Pretvaranje iz brojnih podataka o terenu ukljuivo DXF (AutoCad), WAsP, MS/Micro,

nekih posebnih podataka za svaku zemlju i ope obrisne i mrene informacije
Konstantno auriranje i pruanje besplatne podrke korisnicima WindFarm paketa
Pretvaranje WAsP podataka o vjetroagregatima i razdiobi vjetra
Pretvaranje sirovih podataka o vjetru u vremenskim serijama u tablicu frekvencijske
razdiobe

WindFarm je cjelovit program za optimiranje i planiranje izgradnje vjetroelektrana, s

kojim se moe znaajno unaprijediti brzina i kvaliteta projektiranja. Dostupna je i kompletna
pomo za upotrebu paketa na internetu, kao i dodatna pomo neiskusnijim korisnicima.

2.3. WindPRO

WindPRO je modularni programski paket koji moe raditi na platformi Windows

98/ME/NT/2000/XP, koristi se za projektiranje i planiranje pojedinanih vjetroagregata i
cijelih vjetroelektrana (EMD International A/S [2006]). Zbog modularne strukture mogue je
naruiti samo one module koji su trenutno potrebni, dok se drugi moduli uvijek mogu dodatno
i naknadno naruiti. Moduli su meusobno potpuno integrirani, to znai da se promjene u

38
jednom modulu odmah registriraju i u svim ostalim modulima. Dostupan je u verzijama na
Engleskom, Francuskom, panjolskom, Njemakom, Danskom i vedskom jeziku. Mogue je
nabaviti module i za sve izvjetaje koji se onda generiraju jo na Talijanskom ili
Portugalskom.

Svaki od modula u WindPRO paketu ima odreenu svrhu. Korisnici mogu potpuno
slobodno kombinirati module prema svojim potrebama i budetu. U nastavku e se ukratko
prikazati svaki modul zasebno.

2.3.1. Basis

Osnovni modul koji je potreban za koritenje bilo kojeg od drugih proraunskih modula
(Sl. 2.8). Sastoji se od etiri sljedea elementa:

Voenje projekta (project management)

Katalog vjetroagregata (WTG catalogue)
Sustav za upravljanje kartama
Projektiranje / ulazni podatci

Sl. 2.8 Izgled osnovnog modula (EMD International A/S [2006])

Prvi element, voenje projekta, je alat za efikasno upravljanje projektima. Projekti su

prikazani ili kao lista ili na karti s mogunou koritenja razliitih kriterija filtriranja za laki
pristup.

Sustav za upravljanje kartama je alat za povezivanje skeniranih karti ili karti sa CD-a u
WindPRO, da ih se uini dostupnim za projektantski posao i unoenje podataka, to se radi na
tim digitalnim pozadinskim kartama. WindPRO podrava uitavanje karata sa brojnim
koordinatnim sustavima, kao i one definirane od strane korisnika. Podrano je i direktno

39
uitavanje karata u ESRI formatu, a sprema se i podrka za uitavanje karata skinutih s
interneta i karata iz GIS sustava. Moe se koristit i "blank map" to je samo geografska
projekcija na bijelu pozadinu, ali uz dobre karte s jasnim izohipsama i to moe biti dovoljno
za projekt.

Katalog vjetroagregata sadri podatke o vjetroagregatima koji su potrebni za

projektiranje. Ovdje se nalaze tehniki podatci i cijene za veinu vjetroagregata prisutnih na
tritu, ukljuivo i razne mogunosti usporedbe i prikaza. Takoer se moe nai i veina
starih vjetroagregata koji se vie ne proizvode. Podatci se stalno auriraju a korisnici mogu i
sami definirati i dodavati vjetroagregate u katalog.

Projektiranje/ulazni podatci omoguuje da se stvore projekti vjetroagregata tako da se

grafiki smjesti vjetroagregate na skeniranu kartu. Raspored farme moe biti dizajniran u
redovima pomou ekvidistantnih krugova koji ih dre odvojeno jednih od drugih i od
prometnica i ostalih granica.

Za izvoenje prorauna potrebni su drugi dostupni moduli.

2.3.2. Energy: Atlas

Modul koji proraunava proizvodnju energije pojedinanih vjetroagregata na osnovi

danih terenskih opisa (hrapavost terena, brda, zapreke), statistika vjetra i krivulja snage.

Model prorauna je pojednostavljeni model prorauna koji se koristi u WAsP modelu,

samo je malo prilagoen. Pojednostavljenja su uvedena sa relativno jednostavnim uvjetima na
terenu pri proraunu utjecaja zapreka i brda.

Ulazni podatci za proraun se unose u osnovnom modulu (BASIS). Unosi se jedan ili vie
vjetroagregata (lokacija i tip). Obino se pronalaze u katalogu. Unose se i podatci o
statistikama vjetra koji opisuju dugorono ponaanje vjetra. Program sadri statistike vjetra za
nekoliko zemalja i regija. Bazirano na mjerenim podatcima (METEO modul) i suelju WAsP
modula, mogu se stvoriti nove statistike vjetra. Teren se opisuje pomou klasifikacije
hrapavosti do 20 km od lokacije u 8 do 12 smjerova ovisno o statistici vjetra koja se koristi.
Teine hrapavosti terena mogu biti unesene grafiki na ekranu. Takoer se opisuje pomou
brda, kojima je pridana visina i duina u svakom sektoru, i lokalne prepreke u krugu od
otprilike 1 km od vjetroagregata s visinama od visine vjetroagregata pa na vie. Unosi se
udaljenost do prepreke i visina i irina prepreka.

40
 Atlas je stoga jednostavan model za proraune proizvodnje energije, koji se moe koristiti
za razmjerno jednostavne uvjete na terenu. U kompliciranijim sluajevima potrebno je
koristiti WAsP model pomou WindPRO WAsP modula.

Izvjee prorauna sadri glavni ispis, sa tipovima vjetroagregata, opisom terena,

statistikama vjetra i kartom terena, te proraunatom godinjom proizvodnjom energije za
svaku trubinu. Sadri i detaljnu analizu proizvodnje energije, analizu krivulje snage, detaljnu
analizu terena (grafiki prikaz hrapavosti terena), analizu podataka o vjetru, profil vjetra i
karte.

2.3.3. Energy: Meteo

Proraunava proizvodnju energije vjetroagregata na temelju mjerenih podataka o vjetru

na lokaciji. Uvozi, analizira i prikazuje mjerene podatke o vjetru.

U ovom modulu postoje dvije razliite metode prorauna proizvodnje energije. Weibull:
mjereni podatci se prilagoavaju Weibull-ovoj raspodjeli i podatci se integriraju sa krivuljom
snage vjetroagregata. Mjerenje: mjereni podatci se direktno integriraju u krivulje snage.

Potrebni ulazni podatci su krivulja snage vjetroagregata, meteoroloki podatci (raspodjela

brzine i smjera vjetra) koji se daju kao: sirovi snimljeni podatci, vremenske serije podataka
(brzina vjetra, smjer vjetra, intenzitet turbulencije, datum i vrijeme), histogramska tablica
(brzina vjetra, raspodjela i intenzitet turbulencije za svaki sektor), Weibull-ovi podatci za
svaki sektor smjera.

METEO je modul za napredno uvoenje i analitiki modul za mjerene podatke o vjetru,

kao i nain da se izrauna proizvodnja energije vjetroagregata na temelju mjerenih podataka.
Mogue je proitati skoro svaku vrstu podataka o vjetru i urediti ih u vremenske serije.
Razliite vremenske serije mogu biti meusobno usporeene u dijagramima.

Izvjea ukljuuju nekoliko mogunosti ispisa i analize. Ispisi su dostupni iz METEO

objekata i METEO proraunskih izvjea.

2.3.4. Energy: WAsP interface

Proraunava proizvodnju energije vjetroelektrane ili pojedinog vjetroagregata na

kompleksnom ili jednostavnom terenu. Koristi se program WAsP (Sl. 2.9) kao podloga za
izraun razdiobe brzine vjetra, na temelju statistika vjetra i opisa terena, to znai da su

41
potrebne verzije WAsP 4, 5 ili 7 da budu povezane s WindPRO paketom da bi ovaj modul
radio.

Sl. 2.9 WAsP suelje unutar WindPRO programskog paketa (EMD International A/S [2006])

Proraun proizvodnje energije je jednostavna integracija raspodjele frekvencije vjetra i

krivulje snage vjetroagregata. Raspodjela vjetra se izraunava pomou WAsP programa.

Potrebni ulazni podatci su visina vjetroagregata i krivulja snage, statistike vjetra i opis
terena na lokaciji i lokalne prepreke.

WAsP modul omoguava tonije i sloenije modeliranje terena od ATLAS modula. I

mada se koriste prorauni pomou WAsP programa, to je integrirano u grafiko suelje s
podrkom za raenje izvjea, a postoji i opsean katalog vjetroagregata.

Proraunski izvjetaj sadri sljedee opcije ispisa: glavni ispis, analizu proizvodnje
energije, analizu krivulje snage, podatke o terenu, analizu podataka o vjetru, profil vjetra i
karte.

2.3.5. Energy: MCP

MCP modul omoguuje korisniku da prorauna dugorone ispravljene podatke o vjetru

direktno u WindPRO programskom paketu. Ovaj modul omoguava proraune razliitim
metodama i prua detaljna izvjea za svaku metodu.

WindPRO MCP modul trenutno koristi sljedee pod-module za proraun MCP

metodama: NCEP/NCAR alat za izvod podataka, regresijska analiza (linerna i druge), metoda
matrica, Weibull-ova ljestvica, kazalo vjetra MCP.

Potrebni ulazni podatci za modul su meteo objekt kao spremnik podataka o vjetru. Isto
tako za one s pristupom internetu sad su dostupni i podatci iz analiza NCEP/NCAR online, i

42
mogu se skinuti podatci iz perioda od 1984. do 2005. Ti podatci se mogu uvoziti u Meteo
objekt. Linearna regresijska analiza omoguava korisniku da ispita usklaenost direktno
putem animiranog grafa. Veliki raspon parametara se moe podeavati da se pobolja
usklaenost. Metoda matrica u WindPRO modelima, gdje korisnik moe birati izmeu
polinomski usklaenih podataka ili, gdje je prikladno, koritenja mjerenih podataka direktno
kada se koristi MCP matrica.

Tvorac izvjea nudi mogunost dovravanja MCP prorauna. Dostupni su detaljni i opi
pregled izvjea.

2.3.6. Energy: Windsim

Ovaj modul izraunava oekivanu proizvodnju energije vjetroelektrane ili pojedinih

vjetroagregata. Prorauni se mogu vriti za lokacije sa kompleksnom ili normalnom
orografijom. Mjereni podatci o vjetru moraju biti dostupni u podruju prorauna. Modul
priprema podatke za analizu vaenjem i spremanjem podataka o vjetru, orografiji i hrapavosti
terena u WindSim formatu. Podatci se tada alju elektronskom potom firmi Vector A/S u
Norveku, gdje se stvarni prorauni rade kao dio plaene usluge. Kad se obave prorauni
rezultati se mogu vidjeti on-line na zatienom serveru u Vector-u. Rezultati se mogu i skinuti
i dodatno obraditi u WindPRO paketu.

WindSim je 3D raunalni dinamiki model fluida, koji se koristi za raunanje

turbulentnog vjetra iznad terena. Izraun se provodi u konanom broju toaka u mrei.

Potrebni ulazni podatci su: podatci o lokaciji (proraunsko podruje i opis terena), opis
terena (hrapavost terena i orografija), meteoroloki podatci, podatci o lokalnim zaprekama.

Za razliku od ATLAS i WAsP modula koji imaju ogranienja kada terenska orografija
postane prehrapava, WindSim se koristi bez takvih ogranienja.

2.3.7. Energy: Resource

Proraunava i prikazuje kartu izvora vjetra na temelju jedne ili vie statistika vjetra u
regiji, digitalne hrapavosti terena i izohipsa na karti i lokalnih zapreka.

Za proraun program poziva WAsP, koji mora biti dostupan na tvrdom disku.

Potrebni ulazni podatci su: podatci o vjetru, opis terena, lokalne zepreke, visine.

43
 Ovaj modul proraunava na ve definiranom grafiki oznaenom podruju sa navedenom
rezolucijom, poziva WAsP i upisuje rezultate u .RSF datototeku, koja sadri Weibull A i k
parametre za svaki smjer vjetra i visinu.

U izvjeu se mogu ukljuiti glavni ispis i karta izvora vjetra.

2.3.8. Energy: Park

Proraunava i prikazuje proizvodnju energije vjetroelektrane, ukljuivo zavjetrinske

gubitke. Temelji se na sljedeim modulima: ATLAS, WAsP suelje, METEO, RESOURCE.

Izraunava se raspodjela vjetra na svakoj poziciji vjetroagregata iz nekog od etiri

navedena modula. Raspodjela se onda prilagoava za gubitke zavjetrine koristei jedan od tri
modela: PARK (N.O. Jensen, RIS), eddy viscosity (Ainslie, 1988) ili IWTS II (G.C. Larsen,
1999). Prilagoeni podatci se koriste da bi se pomou krivulje snage izraunala proizvodnja
energije.

Potrebni ulazni podatci su: pozicija i tip vjetroagregata, podatci o vjetru.

PARK je vjerojatno najfleksibilniji alat za proraun proizvodnje energije vjetroelektrane.

Skoro pa nema ogranienja na nain kako se pripremaju ulazni podatci i kako se koriste pri
proraunu.

Dostupna su i detaljna izvjea o proraunima.

2.3.9. Energy: Optimize

Optimira raspored vjetroelektrane s obzirom na proizvodnju energije, s mogunou

automatskog podeavanja za minimalnu potrebnu udaljenost.

Prorauni se temelje na ve izraunatim kartama izvora vjetra koristei WAsP model.

Inicijalno se vjetroagregat umetne na kartu u toku najvee proizvodnje. Onda se izabire
sljedea najbolja lokacija s obzirom na gubitke zavjetrine. Sljedei korak je micanje prvog
vjetroagregata da se dva vjetroagregata dre blizu toke maksimalne proizvodnje, rae nego
samo jedan na poziciji maksimalne proizvodnje, i tako se proces nastavlja dok se ne dobije
optimalan rezultat u razumnom vremenskom razdoblju, koje odreuje korisnik.

Potrebni ulazni podatci su: objekt podruja s vjetroagregatima, karta izvora vjetra (.RSF
WAsP datoteka), tipovi vjetroagregata.

44
 Sl. 2.10 Modul za optimiranje rasporeda vjetroagregata (EDM International [2006])

Postoje dvije metode za optimiranje koje se mogu koristiti zajedno ili odvojeno. To su
Park dizajn metoda (geometrijski pravilan raspored, mijenja se samo udaljenost meu
vjetroagregatima) i metoda automatskog optimiranja (gleda se samo na ukupnu proizvodnju
energije iz vjetroelektrane na odreenom podruju).

Rezultirajui optimirani raspored moe se koristiti u svim modulima, a mogu se i ispisati

karte s rezultatima optimiranja (Sl. 2.10).

2.3.10. Environment: Decibel

Modul koji proraunava i dokumentira utjecaj buke vjetroelektrane ili vjetroagregata.

Trenutno moe vriti proraune na temelju jednog od deset dostupnih modela. Ukljueni
su i ISO standardi i posebni standardi pojedinih zemalja.

Potrebni ulazni podatci su o vjetroagregatima i njihovom tipu i poloaju, i o podrujima

osjetljivim na buku u okolini vjetroelektrana, te se navodi njihova udaljenost od
vjetroelektrana i doputena razina buke.

Osim prorauna, mogue je oznaiti na karti podruja koja su podlona buci i to se moe
koristiti kao ograniavajui faktor pri optimiranju rasporeda vjetroelektrane, mogue je
izolirati i podruja na karti u kojima ne smije biti utjecaja buke (ili smije do odreene razine),
a prorauni se vre za sve vjetroagregate na lokaciji posebno i ukupno.

Izvjea daju detaljne i ope rezultate za svako podruje osjetljivo na buku, kao i ispis
izolinija za buku u Arc View GIS formatu (Shape datoteke).

45
2.3.11. Environment: Shadow

Proraunava i dokumentira uinke treperenja sjene u satima po godini u kojima e neko

podruje biti izloeno treperenju od svih vjetroagregata na nekoj lokaciji vjetroelektrane.
Takoer se proraunava maksimalan broj minuta po danu kada se to moe dogoditi. Modul
moe proraunati najgori mogui scenarij (sunce stalno sija preko dana, vjetroagregati stalno
rade, i najgori sluaj to se tie smjera vjetra), ili stvarne oekivane vrijednosti, temeljene na
pretpostavki statistike sunanih dana i radnih sati podijeljenih po smjerovima vjetra.

Proraun se moe raditi ili za skup primatelja sjene (npr. prozori) ili za podruje koje
definira korisnik. Nakon toga se vri potpuna simulacija puta sunca kroz godinu u koracima
koje definira korisnik i vri se proraun. Rezultati se prikazuju u formi kalendara, ukupnih sati
s treperenjem ili kao karte s izolinijama koje povezuju mjesta istog broja sati treperenja. Ako
je dostupna mapa s visinama terena, i taj detalj se uzima u obzir.

Potrebni ulazni podatci su o vjetroagregatima (poloaj i tip) i podatci o mjestima gdje je

potreban proraun o moguem utjecaju treperenja sjene.

esto se samo malim prilagodbama na lokaciji vjetroagregata moe promijeniti utjecaj

treperenja sjene na okolno stanovnitvo.

Izvjea se rade kao tablina i grafika, za vjetroagregate i one koji primaju treperenje
sjene, a moe se ispisati i karta s izolinijama za utjecaj treperenja sjene.

2.3.12. Environment: ZVI

Proraunava i dokumentira vidljivost vjetroagregata iz bilo kojeg kuta u krajoliku (Sl.

2.11). Takoer se proraunavaju veliine podruja s kojih se vide vjetroagregati.

Proraun se radi sa digitalnog modela visina koji se dobije iz digitalnih izohipsa.

Ukljuene u proraun su i zapreke i podruja s visinom (ume, ivice itd.). U principu metoda
je da svaka toka s koje se proraunava vidljivost alje zraku prema svakom vjetroagregatu i
prati se da li je neki dio vjetroagregata vidljiv ili ne i rauna se koliko zraka je dolo do nekog
vjetroagregata. U obzir se takoer uzima i zakrivljenost zemlje.

Potrebni ulazni podatci su poloaj i tip vjetroagregata, izohipse koje se mogu digitalizirati
direktno ili je potrebna datoteka sa ve digitaliziranim izohipsama, podruja s nekom visinom
koja se moraju digitalizirati ili se uvoze ve digitalizirane karte i zapreke koje se upisuju kao
pravokutnici na karti, i upisuje im se visina i poroznost.

46
 Sl. 2.11 Prikaz ZVI modula (EMD International A/S [2006])

Ovaj modul omoguuje da se analizira vizualni utjecaj vjetroagregata na velike

udaljenosti. U proraunima se moe birati da li se rauna s visinom vjetroagregata, ili se
rauna s visinom vrha lopatica. Time se bira u stvari izmeu pune i djelomine vidljivosti
vjetroagregata. Podruja prorauna se mogu svojevoljno odabrati.

Izvjea daju dvije opcije ispisa: saetak i kartu s prikazom vidljivih vjetroagregata, s
razliitim kategorijama vidljivosti oznaenim razliitim bojama.

2.3.13. Environment: Impact

Proraunava i dokumentira utjecaje na okoli za svakog susjeda u blizini vjetroelektrane,

posebno buku, treperenje sjene i vidljivost.

Prorauni se vre pomou tri prethodno opisana modula: DECIBEL, SHADOW, ZVI.

Potrebni ulazni podatci su isti kao i za prethodna tri modula, no osim tih podataka u ovaj
proraun mogu se ubaciti i fotografije, od recimo oblinje kue prema vjetroagregatima, ili
obratno.

Program na temelju svih ulaznih podataka za buku, treperenje sjene i vizualni utjecaj
automatski usporeuje objekte na koje to utjee i koji su uneseni kao ulazni podatci, za svaki
posebno. WindPRO vri po jedan proraun za svakog susjeda sa svim oznaenim nainima
prorauna.

Izvjea se ispisuju posebno za svakog susjeda, i rezultati se izlistavaju i usporeuju s

zakonima i zahtjevima koji tite susjedno stanovnitvo od tih utjecaja. Ispisuje se i karta s

47
vjetroelektranom i svim susjedima. Na taj nain svaki susjed moe dobiti izvjee o tome
kako e tono vjetroelektrana utjecati na njega.

2.3.14. Visualization: Photomontage

Fotomontaom se ubacuje projekt vjetroelektrane u fotografiju krajolika, da bi se dao

toan vizualni dojam vjetroelektrane. Takoer je mogue dizajnirati umjetni krajolik kao
ianu mreu ili sa umjetnim teksturama povrine, ako ne postoji fotografija.

Tehnika pri izradi fotomontae je da se ustanovi model kamere koji moe pretvoriti bilo
koju toku s poznatom visinom i koordinatama s karte u 2D fotografiju. Kada se uspostavi
model kamere 3D model vjetroelektrane se moe s tonim proporcijama ubaciti u fotografiju.

Potrebni ulazni podatci su tip i poloaj vjetroagregata, model kamere, fotografija

krajolika, objekt kamere koji sadri sve bitne vizualne informacije kao to su smjer i tip lee
na kameri. Takoer su potrebni i digitalna fotografija ili stvoreni umjetni krajolik, kao i 3D
elementi u krajoliku koji isto mogu biti ukljueni u fotomontau.

Koristi se da se stvore stvarne slike vjetroelektrana u krajoliku prije nego se izgrade, da bi

se i na taj nain mogli procijeniti njeni utjecaji.

Izvjea iz ovog modula nude niz mogunosti za ispis fotografija i karata.

2.3.15. Visualization: Animation

Stvara animaciju vjetroagregata s rotirajuim lopaticama, bazirano na fotomontai. S

programom je ukljuen i program za pregledavanje animacije, ali mogue je napraviti i
animirane GIF datoteke.

Program ubacuje seriju fotomontaa vjetroagregata u kojima su svaki put lopatice rotora
malo zakrenute, te se tako stvara niz koji se moe putati konstantno u krug i dobija se stalna
animacija vjetroagregata s rotirajuim lopaticama (Sl. 2.12).

Potrebni ulazni podatci su poloaj, tip i brzina vjetroagregata, model kamere, objekt
kamere i slika krajolika.

Animacija ima prednost pred fotomontaom jer doarava okretanje lopatica to je bitno
obiljeje vjetroagregata u odnosu na statiki krajolik, a dodatno se tako moe pokazati da li je
bolje imati manje vjetroagregate s veim brojem okretaja ili vee s manjim brojem okretaja
rotora.

48
 Sl. 2.12 Prikaz jedne slike GIF animacije u ANIMATION modulu (EMD International A/S [2006])

Izlazni podatak je .WPA datoteka koje se moe pokrenuti besplatnim EMDplayer-om za

koji ne treba imati instaliran WindPRO. Drugi izlazni podatak moe biti animirani GIF, koji
je neto manje kvalitetan od .WPA, ali za njega ne treba nikakav poseban program za pregled
pa se moe koristiti i na web stranicama.

2.3.16. Visualization: 3D Animator

Modul koji modelira virtualnu stvarnost za bilo koju vjetroelektranu ili 3D objekt.
Doarava se umjetni krajolik, bazirano na izohipsenim linijama, povrina se prevlai
teksturama, koje bi mogle dati to realniji prikaz regije. Nakon doaravanja mogue je
slobodno se kretati kroz model s rotirajuim vjetroagregatima kontrolama na tipkovnici ili
miu. Moe se snimiti i kratki film koji se moe prikazati na svakom raunalu s nekim
programom za reprodukciju video datoteka.

Tehnika izrade je da se svi elementi u krajoliku grade kao poligoni sa teksturom povrine,
koja je zapravo standardna bitmap slika, tako da se moe koristiti i vlastita baza slika u
virtualnoj stvarnosti. Sve koordinate poligona se proraunavaju u WindPRO paketu i dodaju u
proces doaravanja virtualne stvarnosti i onda se stvara stvarni prikaz, ukljuivo podeenje
osvjetljenja.

Potrebni ulazni podatci su o vjetroagregatima (poloaj i tip), objekt virtualne stvarnosti

(sadri veliinu podruja, teksture krajolika, pozadinu neba i podeenje svojstava doaravanja
vjetroagregata), ostali objekti za stvaranje elemenata krajolika.

Animacija se moe koristiti za razliite alternative i diskusije kako da se to bolje uklopi

vjetroelektrana u krajolik.

Za gledanje filma potreban je AVI video player.

49
2.3.17. Grid & Planning: eGRID

Modul eGRID (Sl. 2.13) izvrava potpuni statiki proraun radijalne elektrine mree, za
dizajn optimiranje i dokumentaciju prikljuka na mreu za vjetroelektrane ili pojedinane
vjetroagregate ili ak nekoliko vjetroelektrana. Takoer moe vriti proraune klasinih mrea
bez ikakvih vjetroagregata. Proraunski rezultati se mogu provjeriti ovisno o razliitim
normama, standardima i smjernicama.

Sl. 2.13 Izgled eGRID modula (EMD International A/S [2006])

Prorauni se baziraju na toku snaga i proraunima kratkih spojeva koji su razvijeni na

sveuilitu Kassel, Njemaka, u okviru projekta DISPOWER koji je financirala EU.

Potrebni ulazni podatci su: kruta mrea, transformatori, optereenja/kompenzacijski

elementi, sabirnice, elektrina mrea (kabeli i vodovi) i vjetroagregati.

eGRID pokriva sljedee zadatke:

Izraun godinjih gubitaka u kabelima i vodovima i transformatorima

Provjerava kabele i transformatore i njihova optereenja
Provjerava varijacije napona u statikom stanju
Provjerava struje i snage kratkog spoja
Provjerava fluktuacije napona
Varijacije napona zbog efekta prespajanja
Potvruje izraunate vrijednosti sa odreenim zahtjevima za npr. opremom
Stvara se lista kabela i elemenata koji se koriste za ekonomsku analizu, ukljuivo duljinu
kabela i kopanja, uzimajui u obzir topografiju i gradijent

Izvjee nudi sljedee sadraje: pretpostavke, gubitke, provjeru dizajna, varijacije

napona, kratke spojeve, dugotrajna treperenja, varijacije napona zbog efekta prespajanja, listu
elektrinih komponenata.

50
2.3.18. Grid & Planning: WindPLAN

Modul koji analizira utjecaj na okoli i slui u svrhu prostornog planiranja i ureenja.
Ukljuuje tri modela za prostorno planiranje i tri alata za analizu utjecaja na okoli.

Model za proraun vizualnog utjecaja, koji identificira podruja u regiji gdje bi bio
najmanji mogui vizualni utjecaj.
Modela za proraun sukoba, tj. za procjenu potrebnih udaljenosti. Vri proraune
potrebnih udaljenosti vjetroelektrana od geografskih i drugih objekata.
Model planiranja izvora vjetra. Ideja je da se usporedi interes za ouvanje nekog krajolika
u odnosu na prisutne izvore vjetra u nekom podruju.
Proraun isputanja tetnih tvari i uteda u odnosu na konvencionalne izvore. Ovo je opi
alat za procjenu utede na zagaenju pri izgradnji vjetroelektrane.
Crtanje profila terena s umjetnim objektima. Stvara se 3D profil terena, sa svim moguim
3D objektima ukljuenim i odreenim postavkama boje i objekata.
Izrada karata spremnih za ispis i prilagoenih korisniku s legendom.

Potrebni ulazni podatci su: vjetroagregati, linijski objekti, 3D objekti, objekti porduja,
alati za oblikovanje i podruja za vjetroagregate.

2.3.19. Economy: WindBANK

Proraunava financijsku izvodivost projekta s jednom ili vie vjetroagregata. Model

vlasnitva moe biti drutveni ili privatni.

Proraunski model je klasini knjigovodstveni model s tokovima novca koji prikazuju sve
trokove i zarade kroz neko vrijeme.

Ulazni podatci se mogu unijeti ili posebno ili prebaciti iz drugih WindPRO modula.
Potrebno je unijeti informacije o vlasnitvu, projektu (tip vjetroagregata, oekivana
proizvodnja energije itd.), cijeni po jedinici prodane energije, budetu, automatskom izraunu
osiguranja, kooperativnim pozajmicama, kreditima, toku novca, inflacijama, porezima.

Izvjea mogu biti jednostavna ili detaljna, a ukljuuju glavne rezultate, pretpostavke i
kljune stavke, tok novca i tekue budete, detaljnu financijsku izjavu za projekt, grafike
prikaze.

51
2.4. RETScreen

RETScreen je program koji je razvio "Natural Resources Canada" (RETScreen

International [2006]), i besplatno se moe skinuti s njihove web stranice. Moe se koristiti
irom svijeta za procjenu proizvodnje energije, trokova tokom ivotnog vijeka i utede od
isputanja tetnih plinova vjetroelektrana. Sve to za male vjetroelektrane sa samo jednom
vjetroagregatom, pa sve do velikih vjetroelektrana. Program takoer ukljuuje bazu podataka
vjetra i detaljni prirunik koji se moe nai na internetu.

Osim za vjetroelektrane moe se koristiti i za procjenu svih ostalih tehnologija

obnovljivih izvora energije (RET Renewable Energy Technologies). Za proizvodnju
energije mogu se ovim programom procijeniti projekti na:

gorive elije
plinske agregate
plinske agregate s kombiniranim ciklusom
geotermalnu energiju
hidro elektrane
energiju oceanskih strujanja
fotovoltanu energiju
izmjenini motori
termalna energija sunca
parne agregate
energiju plime
energiju valova
vjetroagregate

Dostupni su moduli za trening i uenje programa i obnovljivih izvora energije na

internetu.

Jezgra ovog paketa se sastoji od integriranih analiza za projekte iste energije. Svaki
model RETScreen-a (pa tako i model za projekte vjetroelektrana) je razvijen unutar Microsoft
Excel proraunske tablice kao individualna "Workbook" datoteka (Sl. 2.14), koja je
sastavljena od niza radnih listova (worksheet). Radni listovi imaju zajedniki izgled i isti
pristup za sve modele unutar RETScreen-a. Uz dodatak programu, alat ukljuuje: bazu

52
podataka proizvoda, vremenskih prilika i cijena, prirunik na internetu, web stranicu, knjiicu
za inenjere, prouavanje projekata iz prakse (case study) i trening seminare.

Sl. 2.14 Izgled programa RETScreen (RETScreen International [2006])

Model flow chart

Prema modelu toka procesa, treba svaki radni list popuniti red po red od vrha prema dnu
unosei vrijednosti u zasjenjene elije. Za kretanje meu radnim listovima koriste se tabovi u
podnoju ekrana. Priruniku na internetu i bazi podataka o vjetru i proizvodima se moe
pristupiti kroz excel izbornik. Korisnik unosi podatke u elije koje su zasjenjene u nekoj boji,
a u bijelim elijama se pojavljuju podatci koje proraunava model.

Korisnik sam moe odrediti valutu u kojoj e se izraunavati financijski aspekti projekta.
Takoer postoji i lista jedinica, simbola i prefiksa koji se koriste unutar RETScreen-a. Moe
se odabrati i izmeu dva sustava jedinica.

Podatci se spremaju u standardnom excel formatu, opcijom spremanja u zasebnu datoteku

(save as...) da se ne bi prebrisala glavna datoteka.

Program se sastoji od est radnih listova: model energije, podatci o opremi, analiza
trokova, analiza smanjenja emisija staklenikih plinova, financijska analiza, analiza
osjetljivosti i rizika.

53
 Prvo bi se trebala izvesti analiza modela energije i podataka o opremi, pa analiza
trokova, pa financijska analiza, a analiza stakleniki plinova i osjetljivosti i rizika se izvode
po izboru. Analiza staklenikih plinova pomae da se procjeni potencijalna uteda isputanja
tih plinova, a analiza osjetljivosti pomae da se procjeni osjetljivost vanih financijskih i
tehnikih parametara. U svakom radnom listu se proces unosa podataka od vrha prema dnu
moe ponoviti nekoliko puta da bi se optimirao dizajn za bolju energetsku i financijsku korist.

Rezultati se mogu prikazati tablino ili grafiki.

2.5. Second Wind

Second Wind je tvrtka koja se bavi vjetroelektranama (Second Wind [2006]). Za razliku
od dosad navedenih, nema program za optimiranje i projektiranje vjetroelektrana, ali ima
SCADA sustav koji se koristi za kontroliranje i nadzor rada vjetroelektrana. Osim toga bave
se i procjenama izvora vjetra, koristei svoje Nomad skupljae podataka o brzini i smjeru
vjetra, temperaturi, tlaku, vlanosti, padalinama, sunanim zraenjima, kao i proizvodnjom
energije iz vjetroagregata.

Ono po emu su zanimljivi za ovaj rad je sustav SCADA za vjetroelektrane. Njihov

"Advanced Distributed Monitoring System" (ADMS) je neovisni sustav za upravljanje
vjetroelektranama. Neka od kljunih svojstava su da je to kompletan sustav za upravljanje
vjetroelektranama, dizajniran je da skuplja podatke ak i u sluajevima gubitka komunikacije
i napajanja, ima sustav za vraanje skoro svih podataka u sluaju prekida komunikacije, ima
mogunost prorauna energije koja je trebala biti proizvedena u usporedbi s onom koja je
stvarno proizvedena. ADMS takoer nadgleda meteoroloke postaje i podstanice, mogu se
izraunati gubitci zbog utjecaja terena, kao i gubitci u elektrinoj opremi.

"Supervisor" je centralno nadzorno raunalo sa ADMS programom. Taj program prua

sve za upravljanje vjetroelektranom na jednom raunalu:

Pojedinani i grupni nadzor i kontrola rada vjetroagregata

Nadzor podstanica i meteoroloke postaje
Grafiki prikaz i izvjea
Alati za udaljeni pristup
Zaporke koje osiguravaju sigurnost sustava

54
 "Project Analyst" je softver za analizu podataka, koji omoguuje operateru
vjetroelektrane da odgovori na pitanja kao to su: koliko je energije proizvedeno, koliko
energije je moglo biti proizvedeno, koliko je bilo vrijeme stajanja vjetroagregata i iz kojih
razloga, koje su financijske posljedice proizvodnje i ugaenosti vjetroagregata. U kombinaciji
s "Supervisor" izrauju se grafovi i izvjea za vjetroelektranu. Ukljuene su mogunosti:

Ikone vjetroagregata na stvarnoj karti lokacije

Prikaz aktivnosti vjetroelektrane u video obliku
Prikaz grafova i izvjea
Udaljeni pristup vjetroelektrani
Zaporke da se osigura sigurnost sustava

Svakih 10 minuta sustav dodaje podatke u bazu podataka "Supervisor" na tvrdom disku.
Podatci se sastoje od brzine vjetra, energije, i statusa svakog vjetroagregata, i jo raznih
drugih podataka. Dostupni su grafovi: krivulje snaga, rua vjetrova, razne raspodjele,
vremenski nizovi i trendovi i jo grafovi za opu upotrebu. Dostupna su i izvjea:
proizvodnja energije, prihod, izgubljena energija, biljeke s terena, dogaaji, greke, vrijeme
stajanja.

CTM (comunicating turbine monitor), ili sustav za komunikaciju s vjetroagregatima,

skuplja podatke o radu vjetroagregata, s tim da u sluaju gubitka komunikacije ili napajanja
ima bateriju i vlastiti spremnik podataka koji se mogu sauvati do tjedan dana. Omoguava
kontrolu vjetroagregata s udaljenog mjesta, moe se reprogramirati i rekonfigurirati,
komunicira s vanjskim senzorima.

Komunikacija u ADMS-u povezuje sve elemente vjetroelektrane sa "Supervisor"

raunalom.

2.6. WAsP

WAsP je raunalni program sa grafikim sueljem za predvianje klime vjetra i

proizvodnje energije iz vjetroagregata i vjetroelektrana (WAsP [2006]). Predvianja se rade
na temelju podataka mjerenih na postajama u istoj regiji. Program ukljuuje kompleksni
model toka vjetra preko terena, model izmjene hrapavosti terena i model za zaklonske
zapreke. Koristi se za proraune:

Proizvodnje vjetroelektrana

55
 Efikasnosti vjetroelektrana
Mikro-lociranje vjetroagregata
Proraun proizvodnje snage
Mapiranje izvora vjetra
Procjenu klime vjetra
Izradu vjetrenih atlasa
Analizu podataka o vjetru
Digitalizaciju i ureivanje karata
Ureivanje krivulje snage i momenta

Razvijen je od strane "Wind Energy Department" u "Riso National Laboratory" u

Danskoj. Program se moe skinuti ili naruiti na web stranicama razvijatelja. WAsP se koristi
preko 15 godina u industriji proizvodnje energije iz vjetra.

Uz sam WAsP (Wind Atlas Analysis and Application Program) postoje i dodatni
programi: WAsP Utility Programs (WUPs), WAsP Engineering program (WEng) i Wind
atlas. WUPs je kolekcija programa za izraun, analizu, pretvorbu, pretvaranje, prevoenje,
unoenje i ispis podataka povezanih s WAsP-om. WEng je program za procjenu ekstremnih
brzina vjetra, profila vjetra i turbulencija na kompleksnom i jednostavnom terenu. Wind atlas
je kolekcija vjetrenih atlasa iz cijelog svijeta koji se mogu nai na internetu
(www.windatlas.dk).

Proizvodnja vjetroelektrane
Proraun se vri uz krivulju snage vjetroagregata i poznati raspored vjetroelektrane,
ukljuuju se gubitci zavjetrine, i proraunava se ukupna godinja proizvodnja energije.
Doputeni su razliiti vjetroagregati na istoj lokaciji.

Efikasnost vjetroelektrane
Proraunava se pomou modela zavjetrine. Algoritam za proraun utjecaja zavjetrine
meu vjetroagregatima u vjetroelektrani je temeljen na modelu opisanom u lanku s
konferencije EWEA 1986. "A simple model for cluster effeciency", I. Katic, J. Hojstrup i N.
O. Jensen.

Mikro-lociranje vjetroagregata
Uz vjetro klimu regije i digitalnu kartu, moe se na karti procijeniti klima vjetra za bilo
koje mjesto u roku nekoliko sekundi (Sl. 2.15). Virtualna lokacija vjetroagregata se moe
micati po terenu, a oekivana proizvodnja energija na tim mjestima se moe provjeriti.

56
 Sl. 2.15 Prikaz raspodjele brzina vjetra na lokaciji

Proraun proizvodnje snage

S WAsP-om se rauna i ukupna koliina energije srednje brzine vjetra. Iz toga se moe
procijeniti srednja godinja proizvodnja vjetroagregata, ako se WAsP-u da krivulja snage tog
vjetroagregata.

Mapiranje izvora vjetra

Mree izvora omoguavaju da se upravlja pravokutnim nizom toaka za koje se
proraunavaju podatci o vjetru. Toke su pravilno smjetene u redove i stupce i lako se mogu
oznaiti. Svaka toka u mrei je kao jednostavnija verzija normalne vjetroagregatske lokacije.
Za svaku toku WAsP proraunava: visinu, srednju brzinu vjetra, srednju gustou snage,
godinju proizvodnju snage (ako je pridruen vjetroagregat), Weibull-A i Weibull-k
parametre i indeks hrapavosti terena.

57
Procjena klime vjetra
Koristei regionalnu kartu vjetrova WAsP moe predvidjeti prilike vjetra na svakom
odreenom mjestu i visini, ako se priloi opis terena oko odreene lokacije. Predvianje vjetra
se daje kao rua vjetrova, i raspodjela brzine vjetra po sektorima i ukupno. WAsP
proraunava: frekvenciju pojavljivanja, Weibull A i k parametre, srednju brzinu vjetra,
srednju gustou snage, godinju proizvodnju energije, gubitke zavjetrine.

Izrada vjetrenih atlasa

Promatrana klima vjetra se moe pretvoriti u regionalnu klimu vjetra, tj. vjetro atlas. U
regionalnoj klimi vjetra promatranja vjetra se "iste" s obzirom na specifine uvjete na
lokaciji anemometra. Regionalna klima vjetra je stoga ovisna o lokaciji i raspodjele vjetra su
reducirane na odreene uvjete.

Analiza podataka o vjetru

Ova mogunost omoguuje analizu bilo kojeg vremenskog niza mjerenja vjetra da prui
statistiki pregled promatrane lokacijske klime vjetra. Statistiki pregled se sastoji od rue
vjetrova i raspodjele brzina vjetra u sektoru. Ovaj alat je umetnut odvojeno od ostalih.

Digitalizacija i ureivanje karata

WAsP koristi digitalne karte terena za modeliranje toka vjetra. Map Editor je odvojeni
alat, koji slui za unos topografskih podataka u WAsP. Razliiti formati karata se mogu
importirati i eksportirati. Te digitalne karte se mogu analizirati i provjeriti.

Ureivanje krivulja snage i momenta

WAsP sadri i ureiva vjetroagregata da se pripreme i ureuju datoteke s
vjetroagregatima, kao npr. krivulje snage i momenta. Koristi se tablica za pohranu podataka
za lagani pregled i ureivanje.

2.7. Usporedba opisanih programskih paketa

Opisani programski paketi nude irok spektar mogunosti i poboljavaju kvalitetu i

brzinu rada pri projektiranju i voenju vjetroelektrana. U Tablica 2.1 je tabelarno prikazan
pregled tih mogunosti, meutim potrebno je spomenuti jo neke detalje koji nisu prikazani u
Tablica 2.1. Svi programski paketi imaju pristup atlasima vjetra. SCADA paketi imaju
mogunost prorauna energije i usporeivanja toga sa stvarnom koliinom proizvedene
energije tokom rada (SCADA paketi se upotrebljavaju nakon to je vjetroelektrana izgraena i
putena u pogon). WAsP se koristi sloenim modelima za proraun toka vjetra preko terena

58
 koje koriste i neki drugi programski paketi za sloenije proraune (WindPRO, GH
WindFarmer, ReSoft WindFarm), pa je recimo u WindPRO paketu za neke sloene proraune
potrebno imati instaliran i WAsP na raunalu. Isto tako znaajno je napomenuti da svi
programski paketi bazirani na grafikom suelju mogu uvoziti geografske podatke u obliku
karata iz razliitih formata.

Tablica 2.1 Usporedba mogunosti opisanih programskih paketa

Programi
Second
 GH GH ReSoft
WindPRO WAsP RETScreen Wind
Mogunosti WindFarmer SCADA WindFarm
SCADA
!

Grafiko
3 3 3 3 3 2 3
suelje

Proraun
proizvodnje 3 3 3 3 3 3 3
energije

Automatsko
optimiranje 3 3 2 3 2 2 2
razmjetaja

MCP metoda 3 3 2 3 3 2 2
Vizualni
3 3 2 3 2 2 2
utjecaji

Treperenje
3 3 2 3 2 2 2
sjene

Prorauni
3 3 2 3 2 2 2
buke

Fotomontae 3 3 2 3 2 2 2

59
 Second
GH GH ReSoft
WindPRO WAsP RETScreen Wind
WindFarmer SCADA WindFarm
SCADA

Animacije 3 3 2 3 2 2 2
Preleti
3 3 2 2 2 2 2
(*.AVI)

Prorauni
elektrine 3 3 2 2 2 2 2
mree

Financijski
3 3 2 2 2 3 2
prorauni

SCADA
2 2 3 2 2 2 3
sustav

Procjena
pozitivnih
ekolokih 3 2 2 2 2 3 2
uinaka
vjetroelektrane

U Tablica 2.1 nije navedena ni usporedba programskih paketa po cijeni, jer cijene nekih
dosta variraju u ovisnosti o modulima koji se koriste. Tako se RETScreen program nudi
potpuno besplatno i dostupan je za skidanje putem interneta (RETScreen International
[2006]), WAsP ima cijenu od 2950 s tim da se svaka sljedea dogradnja dodatno plaa
(WAsP [2006]), Second Wind Windfarm SCADA nema navedene cijene na internetu (Second
Wind [2006]), ReSoft WindFarm ima cijenu od 3000 do 4500, ovisno o izabranim
modulima (ReSoft [2006]), WindPRO isto tako ovisno o modulima moe kotati izmeu 750
i 26950 (EMD International A/S [2006]), GH WindFarmer izmeu 7000 i 16500, a za GH
SCADA takoer ne postoje cijene na internetu (Garrad Hassan [2006]).

60
3. Primjer prorauna optimiranja vjetroelektrane u
programskom paketu GH WindFarmer

Na primjeru demo podataka unutar programskog paketa GH WindFarmer Demo 3.4.0. bit
e prikazan proraun optimiranja vjetroelektrane. Proraun ukljuuje optimalan razmjetaj
vjetroagregata, proraun proizvodnje energije, financijske proraune, proraune vizualnog
utjecaja i buke, proraune elektrine mree elektrane kao i proraune toka vjetra. Programski
paket se sastoji od nekoliko modula koji obavljaju navedene funkcije. Suelje WindFarmer
programskog paketa prikazano je na Sl. 3.1, kao i nazivi pojedinih prozora i traka s alatima.

Sl. 3.1 Prikaz suelja programskog paketa GH WindFarmer (Garrad Hassan [2005])

Proces projektiranja vjetroelektrane u WindFarmer paketu odvojen je u nekoliko koraka i

modula. Poetak procesa je otvaranje postojee ili sasvim nove datoteke s ekstenzijom "wow"
(workbook file). U postojeem sluaju otvara se datoteka "demosite.wow". U sluaju da se

61
otvara novi projekt potrebno je definirati na poetku referentnu povrinu, to se moe
napraviti na jedan od etiri mogua naina ili kombinacijom svih etiri: uitavanjem datoteke
s obrisima terena u ASCII MAP formatu, uitavanjem karte ili slike iz zraka (*.BMP
datoteka) podruja, uitavanjem datoteke s mreom terena (*.DTM datoteka) ili se mogu
definirati koordinate neovisno o bilo kakvim uitanim datotekama. Osim prozora prikazanih
na Sl. 3.1 moe se prikazati i upotrebljavati jo i MCP+ prozor, s tim da su MCP+, financijski
i vizualizacijski prozori dostupni samo uz odgovarajue module istih naziva.

U primjeru prorauna koji se koristi za potrebe ovog diplomskog rada postoje ve gotove
karte terena i pozadine, kao i definirana mrea terena. Na Sl. 3.2 moe se vidjeti redom:
pozadinska karta (BMP), mrea terena (DTM) i obrisi terena (MAP).

Sl. 3.2 Pozadinska karta, mrea terena i obrisi terena primjera projekta vjetroelektrane

Uz karte i obrise i mreu terena na lokaciji gradnje, u prozoru za mapiranje mogu se

prikazati i razni objekti na samoj lokaciji i u okolini potrebni za izradu projekta. U primjeru
demo podataka objekti koji se mogu vidjeti na prikazu (Sl. 3.3) su anemometri, granice unutar
kojih se moe graditi, toke granica, obitavalita, podruja koja se izuzimaju (npr. u
neposrednoj blizini samih vjetroagregata), linije zemljopisne duine i irine, identifikacija
pojedinih objekata, tekst, vjetroagregati i stanovita gledanja.

Svi objekti, kao i podatci u mapiranom obliku, mogu biti prikazani i sakriveni pomou
jednostavnog ukljuivanja ili iskljuivanja u traci za prikaz elemenata ("Display Bar",
pogledati Sl. 3.1). Takoer DTM, BMP i MAP datoteke se mogu provjeriti i izbaciti iz
projekta u "WindFarm Control Panel" ("View" B "Options"), pod "Workbook Files".

Prozor za grafove se otvara pomou komande "New Graphing Window" u izborniku

"Window". Na Sl. 3.5 moe se vidjeti rua vjetrova za zadani anemometar koji je na Sl. 3.3
oznaen kao .

62
 Sl. 3.3 Prikaz lokacije vjetroelektrane s ucrtanim objektima na lokaciji i u okolini

U baznom modulu mogu se koristiti tri trake s alatima: glavna ("Main Toolbar"), traka s
alatima za mapiranje ("Mapping Toolbar") i traka s alatima za grafove ("Graphing Toolbar").
Isto tako se mogu koristiti i dva izbornika ("Main menu", "Graphing menu"), kao i 14 naina
rada kursora.

U sluaju novog projekta datoteke s mapama se uitavaju putem opcije "Load", ili u
sluaju da se uitavaju podatci o terenu iz ugraenog alata za razne formate datoteka
("Manifold tool"), pomou opcije "Import Contours" ili "Import DTM".

63
Sl. 3.4 Prikaz mjerene raspodjele srednje brzine vjetra na lokaciji, na visini 40m u ovisnosti o vremenu
u MCP+ prozoru

Jo jedan element bitan za uspjean projekt vjetroelektrane u WindFarmer programskom

paketu su datoteke s podatcima o vjetru na lokaciji. Podatci se uitavaju iz datoteka s mreom
koja predoava izvor vjetra (wind resource grid file WRG). WRG je format koji je izlazni za
program WAsP (u njemu se stvaraju WRG datoteke iz TAB datoteka) i sadri raspodjelu
brzina i smjerova vjetra u svim tokama na lokaciji vjetroelektrane. U zadanom primjeru
takva datoteka ve postoji, i moe se pogledati u "Window" B "MCP+ Window" (Sl. 3.4). Za
poboljanje tonosti WRG datoteke koriste se jo dvije druge datoteke, TAB datoteka (moe
se napraviti i u MCP+ modulu) koja opisuje u tablinom formatu raspodjelu smjera i brzina
vjetra i jo jedna WRG datoteka koja opisuje ponaanje vjetra u samo jednoj toki, na mjestu
anemometra. Uz pomo ovih datoteka i alata MCP+ modula mogu se manipulirati podatci o
vjetru, da se izuzmu ekstremna, kriva i nepotrebna mjerenja iz niza podataka.

64
 Sl. 3.5 Rua vjetrova za zadani anemometar na lokaciji vjetroelektrane

Granice pri gradnji se unose u prozor za mapiranje ili runo u nainu rada s granicama
("Boudary Mode") ili iz *.WOB datoteka gdje su unesene kao lista koordinata. Vjetroagregati
se unose nakon to se odrede granice, i to runo u nainu rada s vjetroagregatima ("Turbine
Mode") ili iz *.WOT datoteka koje sadravaju broj i koordinate vjetroagregata za unos u
ASCII tekstualnom formatu. Vjetroagregati se mogu definirati, upisati i odabrati u studiju
vjetroagregata ("Wind Turbine Studio"), s tim da se moe i napraviti baza podataka
vjetroagregata. Mogue je i uitavati, ureivati i spremati binarne datoteke s vjetroagregatima
(Binary Turbine files - TRB) koje sadre podatke o snazi, potisku, dimenzijama, okretajima,
buci i estetskom izgledu. Sl. 3.6 prikazuje "Wind Turbine Studio" s opcijama za odabir
performasni i izgleda vjetroagregata, kao i opcije spremanja i uitavanja vjetroagregata.

65
 Sl. 3.6 Prikaz studija vjetroagregata (Wind Turbine Studio) za modeliranje izgleda i performansi

"WindFarmer Control Panel" je izbornik u kojem se podeavaju postavke i parametri za

pojedine dijelove programskog paketa, pa se tako taj izbornik sastoji od niza stranica, ija su
imena vidljiva na Sl. 3.8. "WindFarmer Control Panel" se pokree klikanjem na gumb .

Sl. 3.7 "Dwelling Properties" i "Boundary Properties"

66
 Sl. 3.8 WindFarmer Control Panel

Ogranienja na lokaciji koja se unose su: granice lokacije (unose se opcijom "New
Boundary"), zone iskljuenja (unose se isto kao i granice s tim da se u "Boundary Properties"
postavlja status "Excludes turbines", Sl. 3.7), obitavalita osjetljiva na buku (U "Dwelling
Properties" se unose koordinate i maksimalna dozvoljena razina buke, Sl. 3.7), meusobna
udaljenost meu vjetroagregatima (definira se okruglim ili eliptinim zonama iskljuenja u
"Control Panel" pod "Optimiser") i doputena strmina na kojoj se vjetroaregati smjetaju
(definira se u "Control Panel" pod "Optimiser", a rauna se iz DTM ili WRG datoteke).
Dodatna ogranienja koja se mogu unositi su: maksimalni dozvoljeni vizualni uinak,
meuvidljivost s radarskim postajama i maksimalna doputena razina turbulencije. "Boundary
Properties" i "Dwelling Properties" se otvaraju desnim klikom mia na granicu (boundary)
odnosno obitavalite (dwelling) dok je ukljuen "Working mode" mia.

67
 Sl. 3.9 Prikaz opcija za proraun energije i modele zavjetrine

Kada su postavljeni svi elementi u projekt i odreena sva ogranienja moe se pristupiti
proraunu proizvodnje energije. Za potrebe prorauna postavit e se model zavjetrine prema
kojem e biti izvedeno optimiranje, te onda model prema kojem e biti proveden proraun.
Preporuka je da se zbog vremena izvoenja optimiranja koristi "Modified PARK" metoda, a
pri krajnjem proraunu da se koristi tonija "Eddy Viscosity" metoda. Takoer, u istom
dijalogu gdje se podeava model zavjetrine ("WindFarmer Control Panel" - "Energy", Sl. 3.9)
mogu se podeavati jo neki parametri prorauna, koji e u postojeem primjeru biti podeeni
prema preporuci iz Garrad Hassan [2005].

Dodatno se u "Project Properties" (Sl. 3.10) za to tonije proraune proizvodnje energije

nalazi jo niz postavki, kao to su: gustoa zraka, mijenjanje vjerojatnosti smjera vjetra po
sektorima, topografske korekcije za model zavjetrine, gubitci energije, intenzitet turbulencija,
itd. Kao i u prethodnom sluaju, postavke su podeene prema preporuci Garrad Hassan
[2005].

68
 Sl. 3.10 "Project Properties"

Nakon unoenja svih ogranienja i elemenata u projekt, moe se pokrenuti "Optimiser" za

optimiranje rasporeda vjetroagregata na lokaciji. Pokree se pritiskanjem start/stop gumba

. Optimiranjem se u obzir uzimaju granice buke za obitavalita, granice lokacije,

razdvojenost vjetroagregata, terenski nagibi i vizualni utjecaj. Pri pokretanju optimiranja
potvruju se postavke, ukljuivo i broj iteracija koje se izvode. Za vrijeme procesa
optimiranja vidljivo je na ekranu pomicanje vjetroagregata i poveanje proizvodnje energije.
Proces se prekida kada se dosegne jedan od kriterija za zaustavljanje ili kada se opet pritisne

start/stop . Nakon optimiranja preporua se spremanje rasporeda vjetroagregata, "File B

Export" i onda se odabiranjem "Turbines" sprema datoteka s rasporedom i ekstenzijom WOT.
Na Sl. 3.12 je vidljiv raspored turbina prije i poslije optimiranja, kao i proizvodnja energije
prije i poslije optimiranja. Prilikom ovog optimiranja izvedeno je 3161 iteracija, i uzeto je u
obzir sve ve prije navedeno s izuzetkom vizualnog utjecaja. Primjenom prorauna "Eddy
Viscosity" metodom na ovako optimiranu vjetroelektranu dobivena je tonija procjena
proizvodnje energije od 20,98 GWh godinje, to je 80 MWh godinje vie nego to je
proraunato "Modified PARK" metodom (Sl. 3.12).

69
 Nakon optimiranja i prorauna proizvodnje energije sljedei korak moe biti
eksportiranje podataka i slika koje su napravljene u WindFarmer paketu. U "File" izborniku
postoji nekoliko naina da se to uini, ukljuivo mogunost stvaranja izvjetaja izravno u
Microsoft Excel ili Microsoft Word formatu. Eksportiranje podataka omoguava stvaranje
odvojenih datoteka koje sadre informacije o raznim tipovima objekata koji se pojavljuju u
projektu (Sl. 3.11). Eksportiranje izgleda omoguava spremanje trenutnog pogleda u
aktivnom prozoru na nekoliko naina (Sl. 3.11).

Za eksportiranje se moe koristiti i opcija "Generate Report" ija je glavna funkcija

sastavljanje i stvaranje izvjetaja u Word formatu, a isto tako je mogue eksportiranje
tablinih podataka u Excel formatu.

Sl. 3.11 Eksportiranje podataka i izgleda

Buka vjetroagregata se definirana u "Wind Turbine Studio" (Sl. 3.6, u sredini). Za

proraun se moe koristiti nekoliko modela irenja buke, a u primjeru se koristi jednostavan
model s najbrim vremenom izvoenja (Sl. 3.13).

Buka na mjestima obitavalita se moe provjeriti tako to se u radnom modu kursora

desnom tipkom klikne na odreeno obitavalite i odabere opcija "Noise". Isto tako se
odabirom opcije "Noise" u "Display Bar" proraunava i prikazuje karta s razinama buke u
obliku izolinija, koja se moe nakon toga i eksportirati (Sl. 3.14).

70
Sl. 3.12 Optimiranje rasporeda vjetroagregata

71
Sl. 3.13 Model za proraun irenja buke

72
 Sl. 3.14 Karta s proraunatim razinama buke oko lokacije vjetroelektrane.

Prezentacija rezultata pomou grafova je jo jedna mogunost prikaza podataka. Mogu se

prikazati: rua vjetrova za odreenu lokaciju (Sl. 3.5), napredovanje procesa optimiranja,
performanse vjetroagregata (Sl. 3.15), buka na mjestima obitavalita, proizvodnja
vjetroagregata u ovisnosti o smjeru vjetra, karakteristike vjetroagregata i utjecaj treperenja
svjetlosti na prijemnike. Sve to omogueno je u prozoru za prikaz grafova ("Window" B
"New Graphing Window") i s opcijama dostupnima u alatima za rad s grafovima ("Graphing
Toolbar", Sl. 3.1).

73
 Sl. 3.15 Grafiki prikaz performansi vjetroagregata

Vizualizacijski modul nudi alate za izradu: ianih i stvarnih prikaza krajolika s

ubaenom vjetroelektranom, zona vizualnog utjecaja, fotomontaa i animacija. Animacije
mogu biti eksportirane u *.AVI video format. Da bi se pokrenuo prozor za vizualizaciju
potrebno je imati uitanu DTM datoteku i bar jednu toku gledita na karti. Pokree se
odabirom "New Visualisation Window" u izborniku "Window". Omogueno je mijenjanje
izgleda vjetroagregata s posebnim bojama i teksturama za toranj, lopatice i kuite ("Settings"
B "Colours and Textures", kada je aktivan "Visualisation Window"). Za izradu izgleda
vjetroelektrane potrebno je za poetak definirati lokaciju kamere ("Viewpoint") i ciljnu toku
koju se promatra (tj. u kojem smjeru pokazuje kamera). To se definira u "Camera Properties"
(desni klik na ikonu za "Viewpoint", pa odabir). Kada se odaberu postavke kamere, klikom na
"New Visualisation Window" se otvara iani prozirni pogled na vjetroelektranu, kojem se

74
mogu dodati boje i teksture za krajolik i vjetroagregate, sunce, sjene, magla (sve dostupno u
izborniku "Settings"). Takoer se mogu okretati kuita i lopatice vjetroagregata u eljenom
smjeru i u eljenu poziciju. Sl. 3.16 prikazuje izgled vjetroelektrane iz toke gledita broj 2
(Sl. 3.3).

Sl. 3.16 Izgled vjetroelektrane

Za izradu karte sa zonama vizualnog utjecaja u "Display Bar" treba odabrati ZVI, nakon
ega se otvori dijalog za proraun. Kada je proraun proveden (na svakih 50m u ovom
sluaju) dobije se karta sa zonama vizualnog utjecaja kao na Sl. 3.17.

Fotomontae se izrauju pomou digitalnih slika uzetih na samoj lokaciji, koje se ubacuju
u krajolik umjesto tekstura.

Animacije i preleti vizualizacije se isto tako mogu napraviti i eksportirati kao *.AVI
datoteke. Kada je "Visualisation Window" aktivan, odabere se "Render" B "AVI". Odabire se
animacija ili samo lopatica, ili pogled od 360 s odreene toke, ili animacija pogleda iz svih
toka gledita s odreenim koracima (Fly-through animation).

75
Sl. 3.17 Zone vizualnog utjecaja vjetroagregata (ZVI)

Sl. 3.18 Svojstva vjetroagregata

76
 Modul za proraun intenziteta turbulencije omoguuje odreivanje turbulencije, koja
nastaje zbog zavjetrine, na svakom vjetroagregatu. Podatci se mogu eksportirati pomou
matrice toka i performansi ("File" B "Export Flow and Performance Matrix"), koja daje
detaljne podatke za svaki pojedinani vjetroagregat kao funkciju brzine i smjera vjetra. Za
eksportiranje prvo je potrebno pokrenuti proraun energije koristei "Eddy Viscosity Model".
Razina turbulencije za svaki pojedini vjetroagregat moe se pogledati u "Turbine properties"
(izbornik koji se otvori desnim klikom na vjetroagregat, oznaeno plavom bojom na Sl.
3.18).

Elektrini modul slui za izradu elektrine mree za projektiranu vjetroelektranu, i

proraun potrebnih materijala i same mree. Preporua se izrada elektrine mree nakon to
se optimiranjem ustanovi broj i smjetaj vjetroelektrana na lokaciji. Pri ubacivanju
komponenata za elektrinu mreu koristit e se biblioteka elektrinih komponenata koja
postoji u demo podatcima. Na Sl. 3.19 se vidi vjetroelektrana s ucrtanom elektrinom
mreom. Nakon ucrtavanja mree, za potrebe prorauna se u "Project Properties" B "Energy"
mora ponititi opcija "Override Electrical Model", i ponovno provesti proraun sa .
Rezultati se nakon toga mogu eksportirati ili u Word ili Excel ili Text format. Mogue je
pregledati elektrine gubitke, jalovu energiju, preoptereene komponente i duljine kabela u
dijalozima predvienim za izradu i proraun mree (desni klik u radnom modu mia na
poetni vor koji je na Sl. 3.19 oznaen kao zeleni kvadrat, nakon ega se odabere "Cable
Properties", te se otvori "Electrical Module Properties of Turbines & Cables" dijalog za
pregledavanje i ureivanje postavki i prorauna elektrine mree). Elektrina uinkovitost u
ovom sluaju iznosi 98,4 %.

Modul za treperenje sjene se pokree iz prozora za mapiranje. Definira se poloaj

prijemnika sjene i rezultati se prikazuju kao karte treperenja sjene i kao treperenje sjene na
prijemniku. Parametri prorauna se postavljaju u "Control Panel" B "Shadow Model". Za
proraun karte treperenja sjene odabire se iz "Display Bar" "Shadow Map", a rezultati su
vidljivi na Sl. 3.20. Isto tako mogu se prikazati detaljni rezultati na prijemnika koji je u ovom
sluaju smjeten na mjesto obitavalita broj 1 (pogledati na Sl. 3.21).

77
 Sl. 3.19 Vjetroelektrana s ucrtanom elektrinom mreom

Financijski modul u WindFarmer programu je integriran u obliku proraunske tablice

kompatibilne s Microsoft Excel. Aktivno je povezan s ostatkom programskog paketa, tako da
se promjene u drugim modulima automatski registriraju i unose u proraun. Za proraun su na
raspolaganju ve ureeni financijski modeli, no mogu se napraviti i vlastiti modeli. Na Sl.
3.22 vidljiva je proraunska tablica prozora za financijske proraune u koju se unose podatci o
projektu vjetroelektrane. Takoer su u donjem dijelu vidljivi "Wind Farm Costing" i "Cash
flow forecast", pomou kojih se pristupa proraunskim tablicama s trokovnikom
vjetroelektrane, odnosno prognozom toka novca tokom izgradnje i rada vjetroelektrane. Za
ureivanje tablica, ili stvaranje novih tablica dostupni su alati za financijski modul ("Finance
Toolbar", Sl. 3.1).

78
 Sl. 3.20 Karta raspodjele treperenja sjene

Sl. 3.21 Izvjetaj utjecaja treperenja na odreeni prijemnik

79
Sl. 3.22 Prozor za financijske proraune

80
Zakljuak

Optimalno planiranje izgradnje vjetroelektrana je u dananjem svijetu vrlo vano zbog

konkurentnosti tako proizvedene energije na tritu na kojem dominiraju fosilna goriva. Alati
za planiranje izgradnje i dizajna vjetroelektrana uvelike pojednostavljuju i ubrzavaju taj
proces, te time ine vjetroelektrane sve konkurentnijima na tritu, prvenstveno stoga to se
time dodatno skrauje proces izgradnje i putanja u pogon, a i stoga to se smanjuje cijena
tako proizvedene energije po kilovat satu. Na tritu postoji cijeli spektar programskih paketa
koji se koriste kako pri planiranju i projektiranju, tako i u pogonu vjetroelektrana. Dijele se na
programe za dizajn vjetroelektrana (WFDT) i na programe za upravljanje radom
vjetroelektrana (SCADA). Meu programima za dizajn ima jednostavnih besplatnih programa
baziranih na proraunskim tablicama (besplatni RETScreen), kao i manje ili vie sloenih i,
samim time i manje ili vie skupih programskih paketa sa grafikim sueljem (GH
WindFarmer, ReSoft WindFarm, WindPRO, WAsP). Meu programima za nadzor postoji
isto tako vie opcija, kao to su potpuno neovisni Second Wind SCADA sustav uz koji dolazi
i cijeli spektar opreme za mjerenje uvjeta na lokaciji ili GH SCADA koji surauje s ostalim
programskim paketima iste tvrtka (GH WindFarmer, GH Bladed, GH T-mon). Izbor je
stvarno velik, a i mogunosti odabira raznih modula i pomonih usluga. Na projektantima je
da odlue to im najvie odgovara i sukladno tome uloe neto truda i novaca za puno tonije
i efikasnije projektiranje projekata sa energijom vjetra u budunosti.

81
Literatura

[1] BWEA, 1994. Best Practice Guidelines for Wind Energy Development, The British
Wind Energy Association, London
[2] BWEA, 2002. Best Practice Guidelines: Consultation for Offshore Wind Energy
Developments, The British Wind Energy Association, London
[3] BWEA BRIEFING SHEET, 2005. Offshore Wind, The British Wind Energy Association,
London
[4] EWEA, 2002. Best Practice Guidelines: Consultation for Offshore Wind Energy
Developments, The European Wind Energy Association, Brussels
[5] EWEA, 2003. Wind Energy The Facts, An Analysis of Wind Energy in the EU-25, The
European Wind Energy Association, Brussels
[6] EWEA FACTSHEET, 2003. Wind Power Technology, The European Wind Energy
Association, Brussels
[7] EWEA FACTSHEET, 2003. Wind Power Economics, The European Wind Energy
Association, Brussels
[8] EWEA FACTSHEET, 2003. The Current Status of the Wind Industry, The European Wind
Energy Association, Brussels
[9] EWEA FACTSHEET, 2003. Future Prospects for Wind Power Markets, The European
Wind Energy Association, Brussels
[10] EWEA FACTSHEET, 2003. Wind Energy and the Environment, The European Wind
Energy Association, Brussels
[11] EWEA REPORT, 2005. Large Scale Integration of Wind Energy in the European Power
Supply: analysis, issues and recommendations, The European Wind Energy
Association, Brussels
[12] WHITE, GRAHAM; GARRAD, ANDREW; TINDAL, ANDREW, 1997. Integrated design
methodology for wind farms, IPENZ Transactions, Vol. 24, No. 1/GEN
[13] GARRAD HASSAN, 2006. Garrad Hassan Products, s Interneta,
http://www.garradhassan.com/, 17.07.2006.
[14] RESOFT, 2006. WindFarm from ReSoft, s Interneta, http://www.resoft.co.uk/,
17.07.2006.
[15] EMD INTERNATIONAL A/S, 2006. WindPRO, s Interneta, http://www.emd.dk/,
17.07.2006.
[16] RETSCREEN INTERNATIONAL, 2006. RETScreen Software Online User Manual, s
Interneta, http://www.retscreen.net/, 17.07.2006.
[17] SECOND WIND, 2006. Windfarm SCADA, s Interneta, http://www.secondwind.com/,
17.07.2006.
[18] WASP, 2006. WAsP the Wind Atlas Analysis and Application Program, s Interneta,
http://www.wasp.dk/, 17.07.2006.

82
[19] GARRAD HASSAN, 2005. GH WindFarmer User Manual 12 / 2005, Garrad Hassan and
Partners Ltd, Bristol
[20] GARRAD HASSAN, 2005. GH WindFarmer Theory Manual 11 / 2005, Garrad Hassan and
Partners Ltd, Bristol

83
Skraenice

BWEA British Wind Energy Association Britanska udruga energije vjetra

EWEA European Wind Energy Association Europska udruga energije vjetra
IPENZ Institution of Professional Engineers New Zealand
Institut profesionalnih inenjera Novog Zelanda
WFDT Wind Farm Design Tools Alati za dizajn vjetroelektrana
WAsP Wind Atlas Analysis and Application Program Program za analizu atlasa vjetra
MCP Measure Correlate Predict Mjeri usporedi provjeri metoda
BNP Bruto nacionalni proizvod
SCADA Supervisory, Control and Data Acquisition system
Sustav kontrole, nadzora i prikupljanja podataka
TCP/IP Transmission Control Protocol/Internet Protocol
Protokol kontrole prijenosa/internet protokol
OPC Open Conectivity Otvoreno spajanje
ODBC Open Database Conectivity
Otvoreno spajanje na baze podataka
PFCD Power Factor Correction Devices
Ureaji za ispravljanje faktora snage
GIS Geographic Information System Geografski informacijski sustav
ESRI Environmental Systems Research Institute
Istraivaki institut okolinih sustava
NCEP National Centers for Environmental Prediction
Nacionalni centri za okolina predvianja
NCAR National Center for Atmospheric Research
Nacionalni centar za atmosferska istraivanja
ISO International Organization for Standardisation
Meunarodna organizacija za standardizaciju
ZVI Zone of Visual Influence Zone vizualnog utjecaja
ADMS Advanced Data Monitoring System Napredni sustav nadzora podataka
CTM Comunicating Turbine Monitor
Komunicirajui nadzor vjetroagregata

84