PEA GRBIN

Pula, Valkane 6
OIB: 68959345985

USTAVNOM SUDU
REPUBLIKE HRVATSKE

Temeljem lanka 38. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavom sudu Republike Hrvatske
(Narodne novine, broj 49/02 proieni tekst, u daljnjem tekstu UZUS) u vezi s lankom
129. tokom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 proieni tekst i
5/14 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu Ustav), podnosim ovaj

PRIJEDLOG

- za ocjenu suglasnosti s Ustavom

Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o izvlatenju i odreivanju
naknade (Narodne novine, broj
69/17.)

1. Hrvatski sabor je na svojoj 4. sjednici, odranoj dana 30. lipnja 2017. godine usvojio
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvlatenju i odreivanju naknade (Narodne

1
novine, broj 69/17., u daljnjem tekstu ZIDZION) kojim se mijenja i dopunjuje Zakon o
izvlatenju i odreivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14., u daljnjem tekstu ZION).
Predmetnim se Zakonom u bitnome mijenja ZION na nain da se, suprotno odredbama
Ustava, mijenja oblik isplate naknade za izvlatenu nekretninu i uvodi institut privremenog
rjeenja o izvlatenju.

1.1. Smatrajui da je sadraj ZIDZION-a suprotan Ustavu, a posebno odredbama lanka 3.

Ustava: nepovredivost vlasnitva najvie su vrednote ustavnog poretka Republike
Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava., lanka 48. stavka 1. Ustava: Jami se pravo
vlasnitva., lanka 50. stavka 1. Ustava: Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske
ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti., lanka 18. stavka 1. Ustava:
Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog
stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom. i lanka 14. stavka 1. Ustava: Svi su pred
zakonom jednaki. budui se na arbitraran nain ureuje pitanje isplate naknade za izvlatenu
nekretninu na drugi nain od onoga propisanog Ustavom, odnosno, budui se uvodi
mogunost oduzimanja vlasnitva nekretnine putem privremenog rjeenja, prije nego to
rjeenje postane pravomono, ovim putem predlaem da Ustavni sud uzme u razmatranje ovaj
prijedlog te da, u skladu s odredbom lanka 55. stavak 1. UZUS-a, ukine ZIDZION,

O postupku odreivanja naknade za izvlatenu nekretninu

2. Kao to je ve navedeno, lankom 50. stavka 1. Ustava propisano je da je Zakonom

mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine
vrijednosti..

Meutim, lankom 2. ZIDZION-a izlazi se iz okvira navedene Ustavne odredbe te se

propisuje: lanak 11. mijenja se i glasi: (1) Za izvlatenu nekretninu vlasniku pripada
novana naknada u visini trine vrijednosti nekretnine. (2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka,
naknada za izvlatenu nekretninu moe biti i odgovarajua druga nekretnina ija trina
vrijednost odgovara visini trine vrijednosti nekretnine koja se izvlauje, uz uvjete
propisane lankom 46. stavkom 2. ovog Zakona...

2
2.1. Kako bi se pojasnila izmjena, citiram odredbu dosadanjeg lanka 11. ZION-a koji je
do izmjena glasio: Za izvlatenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini trine
vrijednosti nekretnine.. Takva je stipulacija ove iznimno vane odredbe ZION-a bila u
potpunosti usklaena s Ustavom jer je garantirala da e se kao naknada za izvlatenu
nekretninu vlasniku osigurati naknada trine vrijednosti nekretnine. ZION je i do sada,
odredbom dosadanjeg lanka 46. stavka 1., kao prvenstveni nain naknade utvrivao davanje
zamjenske nekretnine kao nain naknade trine vrijednosti za oduzetu nekretninu, ali je
dosadanjom odredbom lanka 46. stavka 2. ZION-a bilo propisano: Ako vlasnik nekretnine
ne prihvati drugu odgovarajuu nekretninu ili korisnik izvlatenja ne moe osigurati takvu
nekretninu, naknada se odreuje u novcu u visini trine vrijednosti nekretnine.. Dakle,
vlasniku nekretnine koja se izvlauje bilo je uvijek omogueno da samostalno odlui hoe li
ili ne prihvatiti naknadu davanjem zamjenske nekretnine.

S druge strane, ZIDZION-om se takva situacija mijenja, jer se lankom 15. mijenja
dosadanja odredba lanka 46. stavka 2. na nain da se za naknadu trine vrijednosti
nekretnine davanjem zamjenske nekretnine vie ne trai suglasnost vlasnika nekretnine: (2)
Iznimno, naknada za potpuno izvlatenu nekretninu odreuje se davanjem u vlasnitvo druge
odgovarajue nekretnine ija vrijednost odgovara visini trine vrijednosti nekretnine koja se
izvlauje, u istoj opini ili gradu, kojom se prijanjem vlasniku nekretnine koja se izvlauje
omoguavaju isti ivotni uvjeti i uvjeti koritenja kakve je imao koristei tu nekretninu, kada
korisnik izvlatenja s takvom nekretninom raspolae.. Dakle, korisnik izvlatenja e
predloiti, a tijelo koje vodi postupak e odrediti da se kao naknada daje druga, zamjenska
nekretnina, bez obzira na to to vlasnik takav nain naknade ne prihvaa.

2.2. Drim da su takvom izmjenom zakona povrijeene odredbe lanka 3. Ustava, lanka
48. stavka 1. Ustava i lanka 50. stavka 1. Ustava, u vezi s odredbom lanka 14. stavka 2., jer
se ne omoguava vlasniku izvlatene nekretnine da sudjeluje u nainu odabira naknade za
nekretninu koja se izvlauje. Time se vlasnika nekretnine, koji je ve doveden u situaciju da
mu se oduzima nekretnina mimo njegove volje (jer da je s oduzimanjem nekretnine suglasan,
tada se ne bi niti pokretao postupak izvlatenja ve bi se to pitanje rijeilo ugovorom ili
nagodbom s korisnikom izvlatenja) dovodi u jo nepovoljniji poloaj jer mu se vie ne daje
mogunost samostalnog odluivanja o vidu naknade za izvlatenu nekretninu!

3
 Kada tome pridodamo injenicu da je ZIDZION omoguio donoenje privremenog
rjeenja o izvlatenju, onda ova povreda jo vie dolazi do izraaja jer se vlasniku koji nije
zadovoljan visinom niti vidom naknade za izvlatenu nekretninu kao pravni put ostavlja samo
voenje upravnog spora.

O privremenom rjeenju o izvlatenju

3. lankom 11. ZIDZION-a u sustav izvlatenja uveden je novi institut privremenog

rjeenja o izvlatenju, na nain da su u ZION dodani novi lanci 36.a do 36.c koji glase:

Privremeno rjeenje o izvlatenju

lanak 36.a

(1) Kada je u postupku vlasnitvo utvreno kao neprijeporno, ali se vlasnik nekretnine protivi
izvlatenju odnosno visini naknade utvrene procjembenim elaboratom iz lanka 25. stavka 2. ovog
Zakona, Ministarstvo odnosno nadleno tijelo, na zahtjev korisnika izvlatenja, nakon odrane usmene
rasprave, donijet e privremeno rjeenje o izvlatenju kojim e potvrditi da je interes Republike
Hrvatske utvren zakonom ili odlukom iz lanka 13. ovog Zakona te naloiti upis prava vlasnitva
korisnika izvlatenja u javnim knjigama.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka moe se donijeti nakon to korisnik izvlatenja dokae da je
prijanjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvren procjembenim elaboratom iz
lanka 25. stavka 2. ovog Zakona.
(3) Ispunjenje obveze iz stavka 2. ovog lanka korisnik izvlatenja dokazuje osobito:
1. potvrdom kojom prijanji vlasnik potvruje primitak iznosa naknade koji je utvren procjembenim
elaboratom iz lanka 25. stavka 2. ovog Zakona
2. potvrdom da je iznos naknade iz toke 1. ovog stavka poloen za korist prijanjeg vlasnika.
(4) Radi uplate naknade iz stavka 2. ovog lanka Ministarstvo odnosno nadleno tijelo, na zahtjev
korisnika izvlatenja, otvorit e poseban raun kod Ministarstva odnosno nadlenog tijela koje vodi
postupak.

lanak 36.b

(1) Izreka privremenog rjeenja o izvlatenju sadri:

naznaku zakona ili odluke iz lanka 13. ovog Zakona
iznos naknade za nekretninu iz procjembenog elaborata iz lanka 25. stavka 2. ovog Zakona
naznaku dokaza da je iznos naknade za nekretninu iz procjembenog elaborata iz lanka 25. stavka 2.
ovog Zakona stavljen na raspolaganje prijanjem vlasniku

4
 naznaku korisnika izvlatenja
naznaku nekretnine koja se izvlauje, uz navoenje zemljinoknjinih i katastarskih podataka
naznaku prijanjeg vlasnika i posjednika izvlatene nekretnine i njegovo prebivalite ili sjedite
(adresa)
naznaku graevine ili radova radi ije se izgradnje odnosno izvoenja radova nekretnina izvlauje
nalog za upis zabiljebe zabrane raspolaganja izvlatenom nekretninom do pravomonosti rjeenja o
izvlatenju
nalog za provedbu privremenog rjeenja o izvlatenju u zemljinim knjigama.
(2) Zabiljeba postupka izvlatenja u zemljinim ili drugim javnim knjigama nee se brisati do
pravomonosti rjeenja kojim se rjeava o prijedlogu za izvlatenje.
(3) Privremeno rjeenje o izvlatenju moe se provesti u javnim knjigama i nakon to je nekretninom
koja je predmet izvlatenja raspolagano.
(4) alba protiv privremenog rjeenja o izvlatenju nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
(5) Tuba upravnom sudu protiv privremenog rjeenja o izvlatenju ne odgaa izvrenje tog rjeenja.
(6) Nakon donoenja rjeenja o izvlatenju kojim se ukida privremeno rjeenje o izvlatenju nadleni
sud e obustaviti upravni spor iz stavka 4. ovog lanka.

lanak 36.c

(1) Postupak izvlatenja nastavit e se na zahtjev korisnika izvlatenja, prijanjeg vlasnika odnosno po
slubenoj dunosti, bez odgode.
(2) U roku od est mjeseci od dana donoenja rjeenja iz lanka 36.a ovog Zakona postupak se mora
nastaviti po slubenoj dunosti.
(3) Ako u nastavku postupka korisnik izvlatenja ili prijanji vlasnik ospore procjembeni elaborat iz
lanka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadleno tijelo na usmenoj e raspravi, uz
sudjelovanje tog procjenitelja, pokuati otkloniti prigovore, a ako prigovori ne budu otklonjeni, odredit
e procjenitelja radi nove procjene stanja i vrijednosti nekretnine koja je izvlatena privremenim
rjeenjem o izvlatenju.
(4) Nakon izvoenja dokaza radi utvrivanja injenica i okolnosti potrebnih za odreivanje konanog
iznosa ili oblika naknade za izvlatenu nekretninu Ministarstvo odnosno nadleno tijelo donijet e
rjeenje o izvlatenju.

3.1. Sustav privremenog rjeenja o izvlatenju, odnosno, posljedice donoenja takvog

rjeenja su izrazito dvojbene s ustavnopravnog stanovita jer se vlasniku nekretnine ne
omoguava efikasno pravno sredstvo kojim bi se titio protiv takvog rjeenja.

Naime, kao to je vidljivo iz odredbe lanka 36.b stavka 4., protiv privremenog
rjeenja o izvlatenju nije doputena alba, ve je stranci ostavljeno da svoja prava titi
pokretanjem upravnog spora.

5
 Nadalje, privremeno rjeenje o izvlatenju provodi se u javnim knjigama (lanak 36.b
stavak 3.) pa ak i ako je nekretninom koja je predmet izvlatenja raspolagano, ime se
naruava naelo povjerenja u zemljine knjige. Napominjem da ova odredba ZIDZION-a ni
na koji nain nije povezana s time da je prethodno morao biti proveden upis zabiljebe
postupka izvlatenja u zemljinoj knjizi, ve je ista opa i predvia provoenje privremenog
rjeenja o izvlatenju u svakom sluaju raspolaganja nekretninom koja je bila predmet
izvlatenja, ime se naruava osnovno naelo zemljino knjinog prava koje je, primjerice,
izraeno i u odluci Ustavnog suda broj U-I-2669/2006:

9.1. Pri zakonskom ureenju odreenog pravnog podruja ili pojedinih pravnih pitanja,
zakonodavac je duan uvaiti ustavnopravne standarde o tome kakvi zakoni trebaju biti da bi bili u
skladu s naelom vladavine prava. Neke od tih standarda Ustavni sud je utvrdio u odluci broj: U-I-
659/1994 i dr. od 15. oujka 2000. ("Narodne novine" broj 31/00.). U pravnom poretku utemeljenom na
vladavini prava zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje e se zakon primijeniti, time da
zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim oekivanjima stranaka u svakom konkretnom
sluaju u kojem se zakon na njih neposredno primjenjuje. Naelo legitimnih oekivanja adresata
predstavlja poseban izraz vladavine prava, kao najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske,
te poseban izraz naela pravne sigurnosti, vezanog uz pitanje zatite zakonom priznatih prava graana
i postojanost objektivnog pravnog poretka.

Zabiljeba postupka izvlatenja se kao pravna injenica po slubenoj dunosti upisuje u zemljinoj
knjizi. Po zavretku postupka eksproprijacije/izvlatenja ta se zabiljeba nije prenosila u novi
zemljinoknjini uloak u kojemu je kao korisnik odnosno vlasnik bio upisan korisnik
eksproprijacije/izvlatenja. Zbog toga je trea osoba zatiena naelom povjerenja u potpunost i
istinitost zemljinoknjinog stanja, pod ZID ZI/06 propisanim uvjetom da je ona poteni stjecatelj koji je
postupao u dobroj vjeri i nije znao, niti mogao znati povijest stjecanja stvarnog prava korisnika
ekspropriranja/izvlatenja.
Razmatrajui sa stajalita navedenih ustavnopravnih standarda osporenu odredbu ZID ZI/06, imajui
pri tome u vidu da je pravna sigurnost objektivnog pravnog poretka odluna za pravni promet
nekretnina, Ustavni sud smatra ustavnopravno prihvatljivim otklanjanje mogunosti ponitenja
pravomonog rjeenja o eksproprijaciji/izvlatenju zbog kvalitete (valjanosti) pravnog posla
sklopljenog s treom osobom.

Time je vlasnik protiv kojeg je donijeto privremeno rjeenje o izvlatenju stavljen u

viekratno nepovoljniji poloaj od vlasnika protiv kojeg je donijeto rjeenje o izvlatenju jer
su kod rjeenja o izvlatenju (protiv kojeg je, nota bene, doputena alba) njegovi uinci

6
vezani uz nastup pravomonosti rjeenja, dok su kod privremenog rjeenja o izvlatenju
uinci vezani uz trenutak donoenja tog rjeenja, to je kod zakona kojim se ureuje pitanje
oduzimanja prava vlasnitva potpuno neprihvatljivo.

3.2. Ovakvim ureenjem instituta privremenog rjeenja o izvlatenju povrijeen je niz

odredbi Ustava i to lanka 48. stavka 1. Ustava, lanka 50. stavka 1. Ustava, lanka 18. stavka
1. Ustava i lanka 14. stavka 1. Ustava, jer se u nejednak (i daleko loiji) poloaj stavlja
vlasnik nekretnine protiv kojeg se donosi privremeno rjeenje o izvlatenju od onoga protiv
kojeg se donosi rjeenje o izvlatenju, jer se vlasniku ne daje uinkovito pravno sredstvo
kojim e se oduprijeti takvom privremenom rjeenju, jer se upis prava vlasnitva provodi na
temelju nepravomonog rjeenja i jer, a to je povezano s pitanjem naknade obraenim pod
tokom 2. ovog prijedloga, se vlasniku ne daje mogunost biranja izmeu vidova naknade
(nekretnina ili novana naknada) za izvlatenu nekretninu.

O utvrivanju vrijednosti nekretnine

4. ZIDZION-om je uveden novi nain utvrivanja vrijednosti predmeta izvlatenja, koji

uvelike ograniava tijelo koje provodi postupak u tome na koji nain e utvrditi vrijednost
stvari koje su predmet izvlatenja i to na nain da je lankom 4. ZIDZION-a, kojim je
izmijenjen lanak 27. ZION-a propisano:

(1) Ministarstvo odnosno nadleno tijelo bez odgode e, a najkasnije u roku od osam dana od dana
zaprimanja urednog prijedloga za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, pozvati vlasnika
nekretnine odnosno posjednika nekretnine da se u roku od osam dana suglasi s jednim od predloenih
procjenitelja ili predloi do tri procjenitelja odgovarajue struke, a s obzirom na karakteristike
nekretnine za koju se procjena obavlja.
(2) Ako vlasnik nekretnine odnosno posjednik nekretnine u utvrenom roku ne izabere ni jednog
predloenog procjenitelja ili ne predloi procjenitelja, smatrat e se da je suglasan da se osiguranje
dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeri bilo kojem od predloenih procjenitelja.
(3) Ministarstvo odnosno nadleno tijelo bez odgode e osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti
nekretnine povjeriti jednom od predloenih procjenitelja iz svakog strunog podruja za koje se obavlja
procjena i istodobno odrediti vrijeme obavljanja oevida i o tome obavijestiti vlasnika odnosno
posjednika nekretnine i korisnika izvlatenja.
(4) Trokove izrade procjembenog elaborata snosi korisnik izvlatenja.

7
 (5) Ministarstvo odnosno nadleno tijelo dostavit e korisniku izvlatenja i vlasniku odnosno posjedniku
nekretnine procjembeni elaborat iz lanka 25. stavka 2. ovog Zakona radi obavijesti.

Time je tijelo koje provodi postupak ogranieno u nainu provoenja dokaznog

postupka na nain da prilikom utvrivanja vrijednosti predmeta izvlatenja procjenu moe
povjeriti samo vjetacima (procjeniteljima) koje su predloile stranke.

Imajui u vidu da je lankom 8. Zakona o opem upravnom postupku propisano

naelo utvrivanja materijalne istine, a lankom 9. istoga Zakona naelo samostalnosti i
slobodne ocjene dokaza, to je jasno da je ZIDZION odstupio od navedenih odredbi Zakona o
opem upravnom postupku. Meutim, ovdje se ne radi samo o neusklaenosti izmeu dva
zakona, koja iako tetna sama po sebi ne mora biti i neustavna, jer predmetna naela Zakona o
opem upravnom postupku predstavljaju temelje pravnog poretka Republike Hrvatske i kao
takva moraju biti uvaavana prilikom donoenja drugih zakona kojima se ureuje nain
postupanja upravnih tijela prilikom odluivanja o pravima i obvezama stranaka, a pogotovo o
pravu vlasnitva, koje temeljem odredbe lanka 3. Ustava Republike Hrvatske predstavlja
najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

Prijedlog podnositelja zahtjeva za odluivanje o meritumu

5. Imajui u vidu naprijed navedene nedostatke predmetnog Zakona, koje dovode u

pitanje njegovu ustavnost, predlaem da Ustavni sud, u skladu sa svojim ovlastima koje
proizlaze iz odredbe lanka 55. stavak 1. UZUS-a, pokrene postupak ocjene ustavnosti
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlatenju i odreivanju naknade te da nakon
toga ukine predmetni Zakon kao neustavan.

U Zagrebu, dana 1. kolovoza 2017. godine

Pea Grbin

8
9