OSLOBODITE SE

STIDA KOJI
VAS
SPUTAVA

John Bradshaw
 OSLOBODITE SE STIDA
KOJI VAS SPUTAVA

John Bradshaw
Budui da mu korijeni seu u predverbalno razdoblje naeg ivota, stid
je teko definirati. To je zdrava ljudska snaga koja moe postati istinska
bolest due. Postoje dva oblika stida: zdravi stid i toksini stid, koji unitava
ivot.
Zdravi nas stid dri vrsto na zemlji. To je uto svjetlo koje nas upozorava
da smo bitno ogranieni. Zdravi je stid temeljna metafizika granica za
ljudska bia. To je emocionalna energija koja nas upozorava da nismo Bog
- da smo grijeili i da emo opet grijeiti, da trebamo pomo. Zdravi nam
stid doputa da budemo ljudska bia.
Zdravi je stid dio osobnih moi svakog ljudskog bia. Omoguuje nam da
znamo koje su nam granice i da tako djelotvornije upotrijebimo svoju energiju.
Idemo boljim smijerom kada znamo koje su nam granice. Ne rasipamo vrijeme
na ciljeve koje ne moemo postii ili na ono to ne moemo promijeniti.
Zdravi stid omoguuje integriranje umjesto rasipanja nae energije.
Toksini stid toliko razara djelovanje naeg autentinog ja da se i kroz
oblike prikrivanja lanog ja probijaju jasni sindromi stida. Svaki sindrom
ima svoju posebnu strukturu. Toksini stid postaje sr neuroza, poremeaja
linosti, politikog nasilja, ratova i kriminala. Vie od svega to znam
pribliava se definiciji ljudskog ropstva.
Rad na pretvaranju toksinog stida u zdravi stid vodi neposredno u
duhovnost. Zdravi nam stid govori da smo ogranieni; treba nam pomo;
nismo Bog. Ima netko ili neto vee od nas. Zdravi je stid izvor duhovnosti.
EQ@2009
 INDEX

Uvod 6
I. DIO - PROBLEM 10
1. Mnogobrojna lica stida 11
2. Izvori toksinog stida 41
3. Skrovita toksinog stida 112
II. DIO - RJEENJE 173
Uvod: Proces eksternalizacije 174
Parabola: Zatoenik u tamnoj spilji 177
4. Izaite iz skrivanja i izolacije 179
5. 12 koraka u pretvaranju toksinog stida
u zdravi stid 187
6. Oslobodite svoje izgubljeno unutarnje dijete 199
7. Integracija poreknutih dijelova 214
8. O ljubavi prema sebi samome 236
9. Izlijeite svoje uspomene i promijenite
sliku o sebi 250
10. Suprotstavite se unutarnjim glasovima
i promijenite ih 272
11. Kako prevladati toksini stid u vezama 303
12. Duhovno buenje 324
EPILOG 350
DODATAK 352
BIBLIOGRAFIJA 356
 Naslov originala
John Bradshaw HEALING THE SHAME THAT BINDS YOU
Copyright 1988 by John Bradshaw
This translation is published under arrangement with Health
Communications, Inc., 3201 S.W. 15th St. Deerfield Beach,
FL 33442-8124 U.S.A.

ZAHVALA

elim zahvaliti Gershanu Kaufmanu, koji je svojim djelom

o stidu poeo istraivati ovo podruje. Kaufmanova knjiga
Stid (Shame) bila je moj glavni izvor za imenovanje demona
koji zovem toksini stid. Moja knjiga ne bi bila mogua bez
njegovih pionirskih pothvata.
Zahvalnost dugujem i anonimnom piscu Hazeldonova
djela pod nazivom Stid to razumijem zdravi stid kao ono
to nas upozorava na nae temeljne ljudske granice, te to
razumijem suprotnost vie od ljudskog bia/manje od ljudskog
bia, koja je odreujua za toksini strah.
Jo nekoliko ljudi bilo mi je vano da razumijem dinamiku
stida. To su Sheldon Kopp, Marylin Mason, Merl Fossum i
Terry Kellog.
Kip Flock, moj prijatelj i kolega-terapeut u Los Angelesu,
iznimno mi je mnogo pomogao odrediti pojmove u ovoj
knjizi. Kip i ja proveli smo bezbrojne sate razgovarajui i
razjanjavajui pojam stida.
elim zahvaliti kolegama iz Centra za obiteljski oporavak
n Houstonu (posebno Mary Bell) na stalnoj potpori.
 Zahvaljujem Johnu Daughertyju, Georgu Pletcheru i vele
asnom Mikeu Fallsu, mojim najboljim prijateljima, to su sa
m n o m dijelili svoju bol i ranjivost. To to su me prihvatili
bez stida omoguilo mi je da podijelim s njima svoj toksini
stid. Zajednikim smo snagama smanjili mo toksinog stida
u naim ivotima.
Hvala mojim nakladnicima, Peteru Vegsou i Garyju Seidleru,
za stalnu privrenost i potpunu potporu mojem radu. Zahvalan
sam Marie Stilkind to je briljivo ureivala ovu knjigu i to
me ohrabrivala da vjerujem vlastitu stilu, a zahvalan sam i
osoblju iz organizacije Zdrava komunikacija.
Moja publicistkinja Diane Glynn i njezina vjeta kolegica
Jodee Blanco uinile su za promidbu mojega djela mnogo
vie od onoga to nalae puka dunost.
Ova knjiga ne bi bila mogua bez iznimna strpljenja
Barbare Evans, koja je marljivo tipkala i pretipkavala moj
rukopis (u bilo koje doba dana i noi). Zbog pristupa u
radu na ovom materijalu, Barbara je bila za mene mnogo
vie od tipkaice.
I, da ne zaboravim (to preesto inim), najdublje sam
zahvalan mojoj Vioj sili ija me Milost spasila od toksinog
stida.
 UVOD

I nije ih bilo stid

Knjiga postanka

Prije deset godina doao sam do jednoga od onih bitnih

otkria koja iz temelja mijenjaju ivot. Imenovao sam
najvanijeg demona u svojem ivotu. Dao sam ime stidu.
To to sam imenovao stid znai da sam postao svjestan goleme
razarajue moi koju je stid imao u mojem ivotu. Otkrio
sam da me cijeloga ivota stid sputavao. Upravljao je m n o m e
p o p u t ovisnosti. Pokazivao sam ga; skrivao ga - suptilno i
ne tako suptilno; prenosio sam ga na svoju obitelj, klijente
i svoje uenike.
Stid je bio nesvjesni demon kojega nikada nisam priznao.
Postajui svjestan dinamike stida, spoznao sam da je to
jedna od najjaih razarajuih sila u ljudskom ivotu. Imenujui
stid, poeo sam stjecati mo nad njim.
Sam po sebi stid nije lo. Stid je normalna ljudska
emocija. Zapravo je nuno imati osjeaj stida da bi ovjek
uistinu bio ljudsko bie. Stid je osjeaj koji nam daje
doputenje da budemo ljudska bia. Stid nas upozorava na
nae granice. Stid nas dri u ljudskim okvirima dajui nam
na znanje da moemo pogrijeiti, da emo sigurno grijeiti
i da n a m je potrebna pomo. Na nam stid kae da nismo
Bog. Zdrav stid je psihologijski temelj poniznosti. On je
izvor duhovnosti.
No ja sam otkrio da se stid kao zdravo ljudsko uvstvo
moe pretvoriti u stid kao stanje stvari. I tada on preuzima
itav ovjekov identitet. Imati stid za svoj identitet znai vjerovati
da ti bie nije ispravno, da si manjkav kao ljudsko bie. im
se stid pretvori u identitet, on postaje toksian i dehumanizirajui.
Toksini stid je nepodnoljiv i uvijek iziskuje prikrivanje,
lano ja. Budui da pojedinac osjea kako je njegovo istinsko
ja manjkavo i neispravno, treba lano ja koje nije ni manjkavo
ni neispravno. im netko preuzme lano 'ja', prestaje postojati
u duevnom smislu. Imati lano ja znai prestati biti autentino
ljudsko bie. Proces lanog samooblikovanja ono je to Alice
Miller zove ubojstvo due. Kao lano ja, pojedinac nastoji
biti vie od ljudskog bia ili pak manje od ljudskog bia.
Toksini stid najizrazitiji je postojei oblik nauenog kunog
nasilja. On razara ljudski ivot. Toksini stid lei u biti
veine duevnih bolesti. Gershen Kaufman pie u svojoj
knjizi o stidu:

Stid je osjeaj koji je izvor mnogih sloenih i uznemirujuih

unutarnjih stanja: potitenosti, otuenosti, samosumnjienja,
izolirajue osamljenosti, paranoidnih i shizofrenih pojava,
prisilnih poremeaja, podvajanja linosti, perfekcionizma,
dubokog osjeaja inferiornosti, nedostatnosti ili promaenosti,
tzv. graninih stanja i poremeaja narcizma.
Stid
(Shame)
Toksini stid toliko razara djelovanje naeg autentinog ja
da se i kroz oblike prikrivanja lanog ja probijaju jasni sindromi
Stida. Svaki sindrom ima svoju posebnu strukturu. Toksini
stid postaje sr neuroza, poremeaja linosti, politikog nasilja,
ratova i kriminala. Vie od svega to znam pribliava se definiciji
ljudskog ropstva.
Biblija opisuje stid kao bit i posljedicu Adamova pada. U
hebrejskom jeziku Adam znai ovjek nainjen od zemlje.
Adam simbolizira sva ljudska bia. Biblija navijeta da on
nije bio zadovoljan vlastitim biem. Htio je biti vie od
onoga to je bio, vie od ovjeka. Nije se pomirio sa svojim
bitnim ogranienjima. Izgubio je zdravi stid. Biblija govori
da podrijetlo ljudskog ropstva (istoni grijeh) lei u enji da
budemo neto drugo nego to jesmo... da budemo vie od
samih ljudskih bia. U svom toksinom stidu (gordosti),
Adam je elio lano ja. Lano ja dovelo ga je do propasti.
Poto je Adam otuio svoje istinsko bie, poeo se
skrivati. I gospodin Bog pozva Adama... Gdje si? I Adam
ree: uo sam tvoj glas u vrtu i sakrih se (Knjiga postanka
3:9-10). Prije pada i mukarac i ena bili su goli i nisu se
stidjeli (Knjiga postanka 2:25). Kad su odabrali biti neto
drugo od onoga to jesu, bili su goli i stidjeli su se.
Golotinja je simbolizirala njihova istinska i autentina ja.
Bili su ono to su bili i time su bili zadovoljni. Nisu imali
to skrivati. Mogli su biti potpuno i bez ostatka iskreni.
Simboliki i metaforiki opis Adama i Eve opis je ljudskog
stanja. ini se da je bezuvjetna ljubav i prihvaanje sebe
najtei zadatak za ljudsku vrstu. Odbijajui prihvatiti nae
pravo ja, pokuavamo stvoriti snanija lana ja ili pak
odustati od svega i postati manje od ljudskih bia. To donosi
ivot u prikrivanju i tajnovitosti.
Potpuno samoprihvaanje i ljubav prema sebi jedini je
temelj za sreu i za ljubav drugih. Bez potpunog samo-
prihvaanja i ljubavi za sebe osueni smo na iscrpljujui
zadatak stvaranja lanog ja. Potrebni su golema energija i
velik trud da bi se ivjelo s lanim ja. To bi moglo biti
simbolino znaenje biblijske tvrdnje da e poslije pada
mukarac i ena patiti u svojim prirodnim djelatnostima:
ena u raanju, a mukarac u radu.
Kako moemo nadvladati stid koji nas sputava? U emu
je naa nada? To je tema ove knjige u kojoj vam elim
prepriati vlastito putovanje u prevladavanju stida. To je
putovanje bila najvanija stvar u mojem ivotu. Toksini je
stid posvuda. Toksini je stid lukav, moan i zbunjujui.
Snaga toksinog stida obitava u njegovoj tami i tajnovitosti.
U I. dijelu ove knjige pokuat u izvui stid iz njegova
skrovita, ispitati njegova mnogobrojna lica te izloiti njegove
korijene i glavne oblike prikrivanja. Pokazat u kako stid
stvara beznadnost i duhovnu propast.
U II. dijelu upuujem na sve meni poznate naine
smanjivanja toksinog stida i njegovog ponovnog pretvaranja
u zdravi stid. Najiskrenije se nadam da e svakom itatelju
koji je sputan okovima toksinog stida ova knjiga pomoi
kako bi se oslobodio tog prijeteeg neprijatelja.
 I. DIO

PROBLEM
 1. POGLAVLJE

MNOGOBROJNA LICA STIDA

Budui da mu korijeni seu u predverbalno razdoblje naeg
ivota, stid je teko definirati. To je zdrava ljudska snaga
koja moe postati istinska bolest due. Postoje dva oblika
stida: zdravi stid i toksini stid, koji unitava ivot. to se
lie toksinoga stida, to je tegobno unutranje iskustvo
neoekivana razotkrivanja. To je dubok rez koji se prvenstveno
osjea iznutra. Dijeli nas od nas samih i od drugih. U toksinom
se stidu odriemo samih sebe. A to odricanje iziskuje prikrivanje.
Toksini stid paradira u raznoraznim maskama i krabuljama.
Voli tamu i tajnovitost. Upravo je taj tamni aspekt stida dosad
izmicao prouavanju.
Kako se toksini stid prikriva i maskira, moramo ga
istraivati uei prepoznati njegova mnogobrojna lica i njegove
mnogobrojne zbunjujue oblike prikrivanja u ponaanju.

STID KAO ZDRAVA LJUDSKA EMOCIJA

Nedavno sam sluao intervju s jednim poznatim sportaem.
Otvoreno je govorio o neuspjehu koji je doivio u poznatoj
televizijskoj kui gdje su ga zaposlili kao sportskog komentatora.
U glasu mu se moglo osjetiti razoaranje. Zapanjila me
njegova otvorenost i potenje. Izraavao je zdravi stid. inilo
se da je posve svjestan kako, unato mnogim uspjesima,
ipak ima i bitna ogranienja.

STID KAO DOPUTENJE DA BUDEMO LJUDI

Na nam zdravi osjeaj stida daje na znanje da smo

ogranieni. Govori nam da biti ljudsko bie znai biti ogranien.
Mi smo, ljudi, zapravo u bitnome ogranieni. Ogranieni smo
po definiciji. Nitko od nas nema niti e ikada imati neogranienu
mo. Neograniena mo koju nam nude mnogi moderni gurui
lana je nada. Od njihovih programa koji nas pozivaju na
neogranienu mo obogatili su se oni, a ne mi. Oni diraju
u naa lana ja i iskoritavaju na toksini stid. Mi smo,
ljudi, konani. Ogranienje je naa temeljna priroda. Nemile
tekoe posljedica su odbijanja da se pomirimo s naim
granicama.
Zdravi je stid emocija koja nas upozorava na naa
ogranienja. Kao i sve emocije, i zdravi je stid energija u
kretanju. I kao i sve emocije i on nas potie na zadovoljavanje
naih osnovnih potreba.
Jedna od naih osnovnih potreba jest potreba za strukturom.
Strukturu osiguravamo stvarajui sustav granica unutar kojih
moemo sigurno djelovati. Struktura daje naim ivotima
oblik. Granice i oblik daju nam sigurnost i omoguuju
djelotvorniju uporabu energije.
Jedna stara poalica govori o ovjeku koji se popeo na
konja i odjahao u svim smjerovima. Bez granica nemamo
okvira i lako se zbunimo. Idemo ovim i onim putem, gubei
mnogo energije. Gubimo svoj put. Postajemo ovisnici, jer ne
znamo kada prestati; ne znamo rei ne.
 Zdravi nas stid dri vrsto na zemlji. To je uto svjetlo
koje nas upozorava da smo bitno ogranieni. Zdravi je stid
temeljna metafizika granica za ljudska bia. To je emocionalna
energija koja nas upozorava da nismo Bog - da smo grijeili
i da emo opet grijeiti, da trebamo pomo. Zdravi nam stid
doputa da budemo ljudska bia.
Zdravi je stid dio osobnih moi svakog ljudskog bia.
Omoguuje nam da znamo koje su nam granice i da tako
djelotvornije upotrijebimo svoju energiju. Idemo boljim smjerom
kada znamo koje su nam granice. Ne rasipamo vrijeme na
ciljeve koje ne moemo postii ili na ono to ne moemo
promijeniti. Zdravi stid omoguuje integriranje umjesto rasipanja
nae energije.

STID KAO RAZVOJNA FAZA

Prema Eriku Eriksonu osjeaj stida dio je druge faze

psihosocijalnog razvitka. U prvoj fazi dijete mora uspostaviti
osjeaj temeljnog povjerenja. To temeljno povjerenje mora
biti vee od djetetova osjeaja nepovjerenja. Najbolje emo
razumjeti zdravi stid shvatimo li ovu fazu uspostave povjerenja
u psihosocijalnom razvoju.
Od poetka moramo znati da moemo vjerovati svijetu.
Svijet nam se prvo prikazuje preko naih osnovnih skrbnika.
Moramo znati da se moemo pouzdati u nekoga izvan nas
tko e nam se nai pri ruci na ljudski predvidiv nain.
Imamo li skrbnika koji je uglavnom predvidiv, koji je u vezi
s nama i odraava sve oblike naeg ponaanja, razvijamo
osjeaj temeljnog povjerenja. Kad osjeamo sigurnost i
povjerenje, poinjemo razvijati interpersonalnu vezu koja
oblikuje most uzajamnosti. Takav je most presudan za razvoj
osjeaja vrijednosti. Jedini nain na koji dijete moe razviti
osjeaj vlastitog ja jest preko odnosa s drugim. Mi smo mi
prije no to postanemo ja.
U toj najranijoj ivotnoj fazi moemo poznavati sebe
samo u odrazu oiju naih primarnih skrbnika. Da bismo
rasli, svima nam je potreban povezujui most s naim
primarnim skrbnikom.

INTERPERSONALNI MOST

Odnos izmeu djeteta i skrbnika postupno se razvija iz

obostranog interesa, kao i iz podijeljenih iskustava povjerenja.
Povjerenje je zapravo potaknuto injenicom da poinjemo
oekivati uzajamnost reakcije i oslanjati se na nju. Kako
povjerenje raste, stvara se emocionalna veza, a ona omoguuje
djetetu da se upusti u istraivanje svijeta. Ta veza postaje
interpersonalni most izmeu djeteta i skrbnika. Most je temelj
za obostrani razvitak i razumijevanje. Interpersonalni most
ojaava odreena iskustva koja poinjemo prihvaati i o kojima
poinjemo ovisiti. Druga osoba, na primarni skrbnik, postaje
znaajna jer su njezina ljubav, potovanje i briga za nas uistinu
vani. Doputamo si da budemo ranjivi utoliko to doputamo
sebi da trebamo drugu osobu.
Kad se uspostavi temeljno povjerenje, dijete je u prilici
razviti stid. Stid moe biti zdrav ili toksian.

RAZVITAK ZDRAVOG STIDA

S otprilike petnaest mjeseci dijete poinje razvijati

muskulaturu. Mora uspostaviti ravnoteu izmeu oslanjanja
i otputanja. Najraniji razvoj miia uspostavlja ravnoteu
pri ustajanju i hodanju, to potie elju za vrljanjem i
istraivanjem. A da bi vrljalo i istraivalo, dijete se mora
odvojiti od svojih primarnih skrbnika.
 Zapravo, Erikson kae da je osnovni psihosocijalni zadatak
u toj razvojnoj fazi postii ravnoteu izmeu samostalnosti i
stida, odnosno sumnje. Ova faza (od 15. mjeseca do tree
godine) zove se strana druga, jer dijete poinje istraivati
dodirivanjem, kuanjem i ispitivanjem. Dvogodinjaci su
tvrdoglavi. ele sve uiniti na svoj nain (uvijek na oku
svojem skrbniku). Kad se dvogodinjaku pomrse rauni (otprilike
svake tri minute), jako se razbjesni i ozlovolji. U toj fazi
dijete mora uzimati stvari kako bi ih, kroz odluna ponavljanja,
ispitalo. Svijet je potpuna novost - prizori, zvukovi i mirisi
- sve to valja usvojiti ponavljajui iskustva.

DJETETOVE POTREBE

Vie od svega, dijete treba odlunog skrbnika, ali takvoga

koji ima razumijevanja i ije su vlastite potrebe zadovoljene
posredstvom branog druga. Takav skrbnik mora rijeiti
probleme u vlastitim izvornim vezama i mora imati osjeaj
samoodgovornosti. Ako je tomu tako, moe biti na raspolaganju
djetetu i pruiti mu ono to treba.
Dijete treba dobar uzor zdravog stida i ostalih emocija.
Ono treba skrbnikovo vrijeme i brigu. Vie od svega djetetu
su potrebne jasne granice. Ono uz sebe mora imati nekoga
tko e te granice postaviti. Vanjski nadzor mora biti vrst, ali
i ohrabrujui. Dijete mora znati da se interpersonalni most
nee sruiti zbog njegova novog poriva da postupa na svoj
nain - a to je poriv za samostalnou. Erikson pie:
vrstoa ga mora zatititi od mogue anarhije njegova jo
uvijek neuvjebana osjeaja za razluivanje, njegove nes
posobnosti da se promiljeno oslanja i otputa.
Djetinjstvo i drutvo
(Childhood and Society)
 Ako dijete moe biti zatieno vrstim, ali dobrostivim
granicama; ako ono moe istraivati, ispitivati i bjesnjeti, a
da pritom ne popusti skrbnikova ljubav, tj. interpersonalni
most, ono moe razviti zdrav osjeaj stida. Taj se osjeaj
moe izraziti kao trenutak nelagode zbog normalnih ljudskih
neuspjeha ili pak kao straljivost i stid u nazonosti stranaca.
Takav je osjeaj stida kljuan i nuan kao ravnotea i
granica neije novootkrivene samostalnosti. Zdravi stid nas
upozorava da nismo svemogui.
Sjeam se poetka jednog svojeg predavanja. Kad sam
krenuo prema pozornici, netko me blago upozorio da mi je
otvoren rasporak na hlaama. Crvenilo i neugoda bili su
glas mojeg dobrog stida, koji me upozoravao da se ne
zanesem previe.

STID KAO NEUGODA I CRVENILO

U neugodnoj situaciji ovjek je uhvaen nepripremljen -

razotkriven je onda kada nije spreman biti razotkriven. Osjea
kako nije u stanju nositi se sa situacijom u nazonosti drugih.
To se moe oitovati u neoekivanoj tjelesnoj nespretnosti,
interpersonalnoj osjetljivosti ili naruavanju pravila dobrog
ponaanja.
U takvim se situacijama zacrvenimo, to prati osjeaj
zdravog stida. Crvenilo izraava razotkrivenost, neoekivanost,
nehotinu prirodu stida.
Helen Lynds u svojoj knjizi O stidu i potrazi za
identitetom (On Shame and the Search for Identity) pie:
ovjekov osjeaj nehotice je razotkriven; ovjek je nezatien.

Crvenilo lica izraz je nae ljudske ogranienosti. Sposobnost

da pocrvenimo metafora je nae bitno ograniene ljudskosti.
Uz crvenilo se javlja poriv da se pokrije lice, sakrije lice
ili propadne u zemlju. Kad se zacrvenimo znamo da smo
u neemu pogrijeili. Zato bismo uope imali sposobnost
pocrvenjeti da greke nisu dio nae prirode? Crvenilo kao
izraz zdravog osjeanja stida dri nas vrsto na zemlji. Podsjea
nas na nau temeljnu ljudsku ogranienost. Ono nas upozorava
da se ne zanesemo previe vlastitom savrenou.

STID KAO STIDLJIVOST

Stidljivost je prirodna granica koja nas uva od povrije

enosti ili razotkrivanja pred strancem. Mnogi od nas osjeamo
stid kada moramo prii strancu. Osjeamo nelagodu, zamucku
jemo ili udno govorimo. To moe izazvati neugodu. U iskustvu
stidljivosti sadran je zdrav osjeaj stida, oklijevanje da se
razotkrijemo.
Po definiciji, stranac je netko nepoznat. Netko o kome
ne znamo. Stranac nosi prijetnju nepoznatog. Naa je stidljivost
na zdravi stid u nazonosti stranca. Kao i sve druge emo
cije i stidljivost nas upozorava da budemo oprezni, da se
uvamo kako ne bismo bili povrijeeni ili razotkriveni. Stid
ljivost je granica koja uva nau unutranju bit u nazonosti
stranca. Stidljivost moe postati ozbiljan problem kada je
ukorijenjena u toksinom stidu.

STID KAO OSNOVNA POTREBA ZA ZAJEDNICOM

Stara poslovica kae: Jedan kao nijedan. Ta izreka pod

crtava nau temeljnu potrebu za zajednicom, odnosno potrebu
za vezama, za drutvenim ivotom. Nitko od nas ne bi uspio
sam. Mi, ljudska bia, trebamo pomo. Nitko od nas nije
loliko snaan da ne treba ljubav, intimnost i razgovor u
zajednici.
 Pri roenju smo simboliki vezani za majku. Najprije
smo mi, a tek onda ja. O takvoj izvornoj vezi mnogo toga
ovisi. Nakon godinu i pol dana uspostavljanja uzajamnog
povjerenja, poinjemo izlaziti kako bismo ispitali svoju
samostalnost. Potreban nam je osjeaj stida kako bi nas
podsjetio na nae granice. Potreban nam je stid i sumnja
kako bismo uravnoteili svoju novootkrivenu samostalnost.
Trebat e nam roditelji sve dok ne budemo spremni
napustiti dom. Ne moemo zadovoljiti svoje potrebe ako se
ne oslanjamo na primarne skrbnike. Zdrav osjeaj stida
postoji kako bi nas podsjetio da trebamo pomo. Ne moemo
sami. Nijedno ljudsko bie ne moe. ak i kad steknemo
stanovite vjetine, ak i kad smo neovisni, jo uvijek e nam
trebati pomo. Bit e nam potrebno da volimo i rastemo. Bit
e nam potrebno da se skrbimo za druge i da budemo
potrebni. Na stid djeluje kao zdrav znak da trebamo pomo
te da trebamo voljeti i biti u brinim odnosima s drugima.
Bez zdrave oznake stida, ne bismo bili u vezi sa svojim
temeljnim potrebama za oslanjanjem na druge.

STID KAO IZVOR KREATIVNOSTI I UENJA

Jednom sam prigodom organizirao teaj s Richardom

Bandlerom, jednim od utemeljitelja programa Neurolingvistiko
programiranje. Bilo je to iznimno iskustvo, koje se ne zaboravlja.
Richard nas je zamolio da se sjetimo trenutka iz naeg ivota
kada smo bili sigurni da imamo pravo. Ja sam se prisjetio
jednog sluaja sa svojom enom. Zatraio je da, u pamenju,
proemo kroz to iskustvo. Tada je traio da organiziramo
iskustvo poput prie na filmu: da ga podijelimo u dijelove,
a potom odvrtimo kao film. Zatim smo trebali odvrtjeti film
unatrag. Potom je zatraio da ga odvrtimo bez reda - srednji
dio prvi, posljednji dio u sredini itd. Potom smo trebali jo
jednom proi kroz iskustvo kao to smo to uinili prvi put.
Trebali smo osobitu pozornost posvetiti pojedinostima iskustva
i naem osjeaju da smo u pravu.
Kad sam ponovno prolazio kroz iskustvo, ono vie nije
imalo naboj kakav je imalo prvi put. Zapravo, jedva da sam
osjeao ita od prvotnog intenziteta. Richard nas je uvodio
u oblik unutranje korekcije zvane rad na submodalnosti.
No nije to ono to je meni bilo vano. Vana mi je bila
Richardova tvrdnja o kreativnosti. Za mene je kreativnost
najvea ljudska mo.
Richard Bandler je najavio kako je jedna od najveih
prepreka kreativnosti osjeaj da imamo pravo. Kad mislimo
da smo potpuno u pravu prestajemo traiti nove informacije.
Biti u pravu znai biti siguran, a kad smo sigurni, prestajemo
biti znatieljni. Znatielja i uenje u biti su svakog uenja.
Platon je rekao da filozofija poinje s uenjem. Stoga
osjeaj potpune sigurnosti i osjeaj da smo u pravu dovode
do toga da prestanemo tragati i uiti.
Na zdravi stid, koji je osjeaj nae bitne ogranienosti i
omeenosti, ne doputa nam da ikada pomislimo kako sve
znamo. Na je zdravi stid dobar utoliko to nas potie traiti
nove informacije i uiti nova znanja.

STID KAO IZVOR DUHOVNOSTI

Abraham Maslow, jedan od pionira psiholokog programa

Trea sila, jednom je napisao:
Duhovni je ivot... dio ljudske biti. To je odreujua odlika
ljudske naravi... bez koje ljudska priroda nije potpuna
ljudska priroda.
Dalji dosezi ljudske naravi
(The Farther Reaches of Human Nature)
 to je duhovnost? Vjerujem da je u vezi s naim nainom
ivota. Vjerujem da je ivot u stalnom razotkrivanju i
razvoju. Stoga je u duhovnosti rije o irenju i rastu. Rije
je o ljubavi, istini, dobroti, ljepoti, davanju i brizi. U duhovnosti
je rije o cjelovitosti i potpunosti. Duhovnost je naa krajnja
ljudska potreba. Nuka nas da nadiemo svoje granice i
postanemo utemeljeni u krajnjem izvoru stvarnosti. Veina
ljudi taj izvor zove Bogom.
Na je zdravi stid nuan kao temelj nae duhovnosti.
Upozoravajui nas na bitne granice, zdravi nam stid daje na
znanje da nismo Bog. Zdravi nas stid usmjeruje prema
nekom veem znaenju. Daje nam na znanje da postoji
netko ili neto vee od nas samih. Zdravi je stid psiholoki
temelj nae poniznosti.

TOKSINI STID

Scott Peck opisuje neuroze i poremeaje linosti kao

poremeaje odgovornosti. Peck pie:
Neurotina osoba preuzima previe odgovornosti; osoba s
poremeajem linosti nedovoljno. Kad su neurotiari u sukobu
sa svijetom, automatski pretpostavljaju da su oni u krivu.
Kada se osobe s poremeajem linosti sukobe sa svijetom,
automatski pretpostavljaju da je svijet u krivu.
Put do ljubavi
(The Road Less Traveled)
Svi barem donekle poznajemo stanja neurotinih osoba
ili onih s poremeajem linosti. Velik nam je problem u ivotu
odrediti i razjasniti nae odgovornosti. Da bismo bili iskreno
posveeni ivotu u potenju, ljubavi i stezi, moramo biti
pripravni posvetiti se stvarnosti. Takva obveza, prema Peckovim
rijeima, zahtijeva volju i sposobnost trpjeti stalno samo-
ispitivanje. Za to je potrebno biti u dobrim odnosima sa
samim sobom. Upravo to ima osoba koja nije utemeljena na
stidu. Zapravo, toksino stidljiva osoba ima neprijateljski odnos
prema sebi. Toksini stid - stid koji nas sputava - temelj je
i neurotinih sindroma ponaanja i sindroma poremeaja
linosti.

NEUROTINI SINDROMI STIDA

to je stid koji vas sputava? Otkuda on u vaem ivotu?

to se dogaa sa zdravim stidom u tom procesu?
Toksini stid, stid koji vas sputava, doivljava se kao
sveproimajui osjeaj neispravnosti i manjkavosti kao ljudskog
bia. To vie nije osjeaj koji nas upozorava na nae granice,
to je stanje stvari, unutranji identitet. Toksini stid daje
osjeaj bezvrijednosti, osjeaj promaenosti i nedoraslosti kao
ljudskog bia. Toksini je stid kada ja prekida s ja.
On je poput unutranjeg krvarenja. Razotkrivanje pred
sobom lei u sri toksinog stida. Osoba utemeljena na stidu
nee razotkrivati svoje unutarnje ja pred drugima, ali to je
jo znaajnije, nee ga razotkrivati ni pred samim sobom.
Toksini je stid tako muan stoga to predstavlja bolno
razotkrivanje svoje, kako pojedinac vjeruje, promaenosti
pred sobom. U toksinom stidu ja postaje objekt vlastita
prezira, objekt kojemu se ne moe vjerovati. Kao objekt
kojemu se ne moe vjerovati, pojedinac doivljava sebe kao
nepouzdanu osobu. Toksini se stid doivljava kao unutranje
muenje, bolest due. Ako sam ja objekt kojemu se ne moe
vjerovati, tad ja nisam u sebi. Toksini je stid paradoksalan
i samogenerirajui.
 Stida se stidimo. Ljudi e spremno priznati krivicu,
povrijeenost ili strah, ali ne i stid. Toksini je stid osjeaj
izoliranosti i usamljenosti u punom smislu. Osobu utemeljenu
na stidu progoni osjeaj odsutnosti i praznine.
Toksini je stid malo prouavan. Lako ga je zamijeniti s
osjeajem krivnje. Freud je prouavao tjeskobu i osjeaj
krivnje, ali je gotovo potpuno zanemario stid.
U lanku objavljenom u New York Timesu pod naslovom
Stid izlazi iz skrovita i postaje predmetom znatnije pozornosti
(Shame Steps out of Hiding and into Sharper Focus) Daniel
Goleman pie:
Psiholozi, po opem priznanju pomalo u neprilici i zateeni,
sa zakanjenjem se okreu stidu, toj silnoj i monoj emociji
koja je dosad, nekako, uspijevala izbjei strogo znanstveno
ispitivanje.

STID KAO IDENTITET - INTERNALIZACIJA STIDA

Svako se ljudsko stanje moe internalizirati. Kad se to

dogodi, emocija prestaje djelovati kao emocija i postaje odlikom
naravi. Vjerojatno znate nekoga za koga biste mogli rei da
je ljutita osoba ili nekoga koga biste nazvali melankolikom.
U oba sluaja emocija je postala temeljem naravi neke osobe,
njezin identitet. Takva se osoba nije naljutila ili je u
melankolinu raspoloenju, ona je ljuta ili je melankolik.
Kad je rije o stidu, internalizacija ukljuuje barem tri
procesa:
poistovjeivanje s nepouzdanim ili na stidu temeljenim
uzorima
traumu naputenosti te sputavanje osjeaja, potreba i
nagona stidom
dojmove koji, meusobno povezani u sjeanju, oblikuju
kolae stida.
 Internalizacija se ostvaruje postupno i s vremenom. Svako
ljudsko bie mora se suoiti s nekim njezinim aspektima.
Istinska internalizacija, meutim, nastaje pri stalnom pojaavanju
svih triju procesa.

Poistovjeivanje s uzorima utemeljenima na stidu

Poistovjeivanje spada u normalne ljudske procese. Uvijek
imamo potrebu za poistovjeivanjem. Ono nam daje osjeaj
sigurnosti. Pripadajui neemu veem od nas samih osjeamo
sigurnost i zatienost od ire stvarnosti.
Potreba da se poistovjetimo s nekim, da se osjeamo
dijelom neega, da pripadamo nekamo, jedna je od temeljnih
potreba. Uz iznimku nagona za samoodranjem, nijedna
druga tenja nije tako jaka kao ova potreba koja poinje s
naim skrbnicima ili drugim bliskim osobama i proiruje se
na obitelj, drutvenu klasu, kulturu, naciju i svijet. U manjoj
mjeri ona se oituje u privrenosti politikoj stranci, ili pak
u sportskom navijanju. Naa momad omoguuje nam da
doivimo snane osjeaje pobjede ili poraza. Jo od djetinjstva
navijam za isti nogometni klub. Kad oni pobjeuju, pobjeujem
i ja. Kad oni gube, ja se uspaniarim.
Ova potreba za pripadanjem objanjava odanu i esto
fanatinu privrenost koju ljudi iskazuju skupini... svojoj
skupini.
Kad djeca imaju roditelje utemeljene na stidu, poistovjete
se s njima. To je prvi korak u djejoj internalizaciji stida.

Naputenost: nasljee prekinute uzajamnosti

Stid se internalizira kad nas napuste. Naputenost je
precizan pojam kojim se moe opisati kako neka osoba gubi
svoje autentino ja i prestaje postojati u duevnom smislu.
Bez odraza u zrcalu djeca ne mogu znati tko su. Odraz im
omoguuju njihovi primarni skrbnici, to je presudno u prvim
ivotnim godinama. Naputenost podrazumijeva gubitak odraza.
Roditelji koji su emocionalno zatvoreni (svi roditelji utemeljeni
na stidu) ne mogu odraavati i potvrivati emocije svoje
djece.
Budui da je najranije razdoblje naeg ivota predverbalno
razdoblje, u njemu sve ovisi o drutvenoj vezi. Ako nismo
imali nekoga tko odraava nae emocije, nismo mogli znati
tko smo. Odraavanje ostaje vano kroz itav ivot. Sjetite
se neugodnog iskustva koje je veina nas doivjela - razgovora
s osobom koja nas ne gleda u oi dok s njom razgovaramo.
Dok govorite, ona se vrpolji ili neto ita. Na identitet
zahtijeva blisku osobu, ije nas oi vide otprilike kao to mi
vidimo sami sebe.
Zapravo, Erik Erikson definira identitet kao interpersonalan.
On pie:
Osjeaj identiteta ega nagomilano je uvjerenje da su neija
unutranja istovjetnost i kontinuitet... popraeni istovjetnou i
kontinuitetom njegova znaenja za druge.
Djetinjstvo i drutvo
(Childhood and Society)
Osim nedostatka odraza, naputenost ukljuuje sljedee:
zanemarivanje razvojnih potreba za osloncem
svaki oblik zlostavljanja
zaplitanje u mreu prikrivenih ili otvorenih potreba
roditelja ili potreba obiteljskog sustava.

Sputavanje potreba, osjeaja i nagona stidom

Sputavanje osjeaja, potreba i instinktivnih nagona stidom
najvaniji je initelj u prerastanju zdravoga u toksini stid.
Biti sputan stidom znai da uvijek kad osjetite bilo kakvu emociju,
potrebu ili nagon, osjetite i stid. Dinamika bit vaeg ljudskog
ivota utemeljena je u vaim osjeajima, potrebama i nagonima.
Kada su oni sputani stidom, stidite se do same biti.

Dojmovi koji, m e u s o b n o povezani u sjeanju,

oblikuju kolae stida
Kako se iskustva stida nagomilavaju i kako se protiv njih
branimo, slike stvorene tim iskustvima zapisuju se u banci
pamenja neke osobe. Budui da rtva nema vremena ili
potporu odalovati bol zbog prekinute veze, njezine su emocije
potisnute, a alost nerazrijeena. U sjeanju joj ostaju verbalni
(sluni) dojmovi, ba kao i vizualni, tj. slike postiujuih pri
zora. Sa svakim novim postiujuim iskustvom, novi verbalni
dojam i vizualna slika pridodaju se ve postojeima i oblikuju
kolae postiujuih sjeanja.
Djeca, osim toga, pamte postupke roditelja kada se oni
prikazuju u najgorem svjetlu. Kad mama ili tata, usvojitelj ili
bilo tko drugi tko obavlja ulogu skrbnika potpuno izgubi
kontrolu, ugroava djetetov opstanak. Djetetov nagon za
preivljavanjem duboko pamti takva ponaanja. Svako sljedee
iskustvo stida koje barem i veoma malo podsjea na tu
prolu traumu lako moe potaknuti sjeanje na rijei i scene
iz prole traume. A tada se biljei i novo i staro iskustvo.
Tijekom vremena ti se prizori stida povezuju i gomilaju.
Svaki novi prizor pojaava stari, poput snjene grude koja
kotrljajui se nizbrdo, postaje sve vea.
Kako vrijeme prolazi, veoma je malo potrebno da bi se
aktivirali ovi kolai postiujuih sjeanja. Rije, slian izraz
lica ili prizor mogu ih potaknuti. Katkada nije potreban ak
ni vanjski poticaj. Samo prisjeanje moe izazvati iznimno
bolno iskustvo. Stid kao emocija sada se zamrznuo i usjekao
u bit neijeg identiteta. Stid je duboko internaliziran.

STID KAO SAMOOTUENJE I IZOLACIJA

Kad netko pati od otuenosti, znai da doivljava dijelove

svojega ja kao sebi tue.
Primjerice, ako vam nikada nije bilo doputeno izraavati
ljutnju u obitelji, vaa ljutnja postaje otueni dio vas samih.
Doivljavate toksini stid kada ste ljuti. Taj vam je dio
oduzet ili je odijeljen od vas. No ne moete se rijeiti
emocionalne snage ljutnje. Ljutnja je samoodravajua i
samozatiujua energija. Bez te energije postajete otira
drugima, onaj koji svima udovoljava. Budui da su vai
osjeaji, potrebe i nagoni sputani toksinim stidom, sve ste
vie i vie otueni. Osjeate se pogrenim i inferiornim; ini
vam se da je va ivot promaen. Nikako ne moete s
drugima podijeliti svoje unutranje ja, jer ste predmet vlastita
prezira. Kad moete sebe prezirati, vie niste u sebi. Osjeati
stid znai osjeati da vas vide razotkrivena i poniena. Kad
ste predmet samom sebi, okreete pogled unutra, pratei i
ispitujui svaku, pa i najsitniju pojedinost ponaanja. To
unutranje kritiko promatranje je muenje. Stvara bolnu
napetost koju Kaufman opisuje kao proizvodnju sputavajueg
i paralizirajueg uinka na sama sebe. To paralizirajue
unutranje motrenje uzrokuje povlaenje, pasivnost i
nepokretnost.
Odijeljeni dijelovi naega ja projiciraju se u veze. esto
su temelj mrnje i predrasuda. Odijeljeni dijelovi neijeg ja
mogu se manifestirati kroz podijeljenu ili ak viestruku
linost. To je est sluaj u osoba koje su doivjele tjelesno i
seksualno nasilje.
 Osoba podijeljena i otuena unutar sebe moe razviti i
osjeaj nestvarnosti. Moe imati sveproimajui osjeaj
nepripadnosti, promatranja sa strane. Stanje unutarnje otuenosti
i izolacije prati i kronina depresija. To je povezano s tugom
zbog gubitka autentinog ja. Moda je najdublji i najrazorniji
aspekt neurotskog stida odbacivanje sama sebe.

STID KAO LANO JA

Budui da razotkrivanje sebe pred sobom lei u sri

neurotskog stida, nuan je bijeg od sebe. Taj je bijeg povezan
sa stvaranjem lanog ja. Lano ja uvijek je vie ili manje od
ljudskog. Osoba s lanim ja moe biti perfekcionist ili povrna
osoba, obiteljski junak ili rtveno janje. Kako se oblikuje lano
ja, pravo ja se skriva. Stvarani godinama, slojevi obrane i
maski toliko su jaki da pojedinac potpuno gubi svijest o
tome tko je zapravo.
Veoma je vano uvidjeti da se lano ja moe iskazivati
u takvim suprotnostima kakve su, primjerice iznimno sposoban
perfekcionist ili pak propali narkoman. Obojica skrivaju dubok
osjeaj unutranje rastrganosti, rupe u dui. Mogu se tako
prikriti da izgledaju p o p u t krajnjih suprotnosti, dok uistinu
obojicom upravlja neurotski stid. Zapravo je najparadoksalniji
aspekt neurotskog stida u tome to je on osnovni pokreta i
iznimno sposobnog i nesposobnog, i junaka i rtvenog janjeta,
i pravednog i nevaljalog, i monog i jadnog.

STID KAO OVISNOST O DRUGOME

Mnogo se pisalo o ovisnosti o drugome. Svi se slau da

je tu rije o gubitku sebstva. To je stanje kad pojedinac nema
unutarnji ivot. Srea je samo izvanjska. Dobrohotnost i
samopotovanje su izvanjski. Ne dolaze iznutra. Pia Mellody
ovisnost o drugome definira kao bolesno stanje u kojemu
je autentino ja nepoznato ili se skriva, tako da je osjeaj
sebe... vlastite vrijednosti... samopotovanja i povezanosti s
drugima iskrivljen, to stvara bol i iskrivljene odnose. Nema
bitne razlike izmeu te definicije i mojeg opisa internaliziranog
stida. Smatram da je internalizirani stid bit ovisnosti o drugome.

STID KAO GRANINI POREMEAJ

Kaufman smatra da su mnoge emocionalne bolesti ukorije

njene u neurotskom stidu. ini se oitim da su neki od tih
poremeaji povezani sa sindromima stida. To se odnosi na
ovisnu linost, kliniku depresiju, shizoidne pojave i granini
poremeaj. Ja smatram da je toksini stid pojam koji ujedinjuje
ono to esto predstavlja zbrku psiholokih definicija i
distinkcija. Premda mi je jasno da takve iscrpne etioloke
distinkcije, dobivene tonom i preciznom razradom, imaju
kliniku i psihoterapijsku vrijednost, mislim da su neke od
njih kontraproduktivne.
Nakon to sam prouavao djela Jamesa Mastersona o
graninim poremeajima i pregledao njegove radne filmove
siguran sam da postoji minimalna razlika u lijeenju ljudi
utemeljenih na toksinom stidu i Mastersonova lijeenja
graninih poremeaja. Uvjeren sam da je Mastersonov granini
poremeaj sindrom neurotskog stida.
To je skup sljedeih, u glavnim crtama povezanih, simptoma:
poremeaj predodbe o sebi
tekoe u odreivanju i izraavanju vlastitih indivi-
dualiziranih misli, elja i osjeaja te tekoe u
samostalnoj procjeni vlastite vrijednosti
tekoe sa samodokazivanjem.
 STID KAO BIT I POGONSKA SNAGA SVIH OVISNOSTI

Neurotski je stid sr i pogonska snaga svih kompulzivno/

ovisnikih poremeaja. Moja je openita radna definicija takvih
poremeaja sljedea: Patoloki odnos prema svakom iskustvu
promjene raspoloenja koje ima ivotno tetne posljedice.
Nagon za ovisnou povezan je s rastrganim ja, s
vjerovanjem da pojedinac nije ispravan kao osoba. Sadraj
ovisnosti, bez obzira na to radi li se o konzumentskoj
ovisnosti ili ovisnosti o aktivnosti (poput posla, kupovanja ili
kockanja), jest uspostava intimne veze. Radoholik je u ljubavnoj
vezi sa svojim radom, alkoholiar s piem. Oboje modificiraju
raspoloenje kako bi izbjegli osjeaj usamljenosti i povrijee
nosti u svojem ranjivom, stidljivom dijelu. Svako ovisniko
ponaanje uzrokuje ivotno tetne posljedice koje, opet,
uzrokuju jo vei stid. Novi stid pokree kolo ovisnosti.
Slika 1.1. prikazuje kako internalizirani stid pothranjuje
ovisnost i kako ovisnosti stvaraju novi stid, pa pojedinac
postaje jo vie utemeljen na stidu. Ovisnici taj ciklus zovu
kavezom za vjeverice.
Ja sam nekada pio kako bih rijeio probleme izazvane
piem. to sam vie pio kako bih olakao svoju na stidu
utemeljenu usamljenost i povrijeenost, osjeao sam se sve
postienijim. Stid raa stid. Krug zapoinje pogrenim susta
vom vjerovanja koje je zajedniko svim ovisnicima - da ih
nitko ne bi mogao eljeti ili voljeti takve kakvi jesu. Zapravo,
ovisnici ne mogu voljeti sebe. Predmet su vlastita prezira.
Taj duboko internalizirani stid uzrokuje iskrivljeno razmi
ljanje. Iskrivljeno razmiljanje svodi se na uvjerenje da e mi
biti dobro ako pijem, jedem, vodim ljubav, vie zaraujem,
vie radim itd. Stid pretvara pojedinca u ono to Kellog
naziva radnim biem, umjesto ljudskog bia.
 Slika 1.1.
Kompulzivno/ovisniki ciklus koji je potaknut stidom i
koji obnavlja stid
 Vrijednost se procjenjuje prema izvanjskosti, nikada prema
unutranjosti. Mentalna opsjednutost odreenim ovisnikim
odnosom prvi je stupanj promjene raspoloenja, jer nas
razmiljanje udaljava od emocija. Nakon to smo neko vrijeme
opsjednuti, dolazi do drugog stupnja promjene raspoloenja.
To je iivljavanje ili ritualna faza ovisnosti. Ritual moe biti
odlazak na pie s dekima, jedenje na omiljenom skrovitu
mjestu ili lutanje u potrazi za seksom. Ritual e zavriti tako
to emo se opiti, nasititi, doivjeti orgazam, potroiti sav
novac itd.
Potom slijede osjeaj stida zbog vlastita ponaanja i
ivotno tetne posljedice - mamurnost, nevjera, poniavajui
seks, p r a z a n novanik. Meta-stid je zamjena afekta -
transformiranje stida zbog sebe u stid zbog iivljavanja i
ivotno tetnih posljedica. Taj meta-stid pojaava identitet
utemljen na stidu.
Ne valjam; neto nije u redu sa mnom, ponavljamo
poput pokvarene ploe. to vie to ponavljamo, vie
uvrujemo pogrean sustav vjerovanja. Toksini stid pot
hranjuje ovisnost i sam se obnavlja.

STID I OSJEAJ KRIVNJE

Toksini stid valja jasno razlikovati od osjeaja krivnje (i

krivnja moe biti zdrava i toksina). Zdravi je stid emocionalna
osnova nae savjesti. Taj je osjeaj posljedica ponaanja koje
se protivi naim vjerovanjima i vrijednostima. Osjeaj krivnje
podrazumijeva internalizirana pravila i razvija se nakon stida.
Prema Eriksonu, u treoj fazi psiholokog razvoja, koja poinje
poslije tree godine, uspostavlja se polarna ravnotea izmeu
inicijative i osjeaja krivnje. Osjeaj krivnje je, razvojno, zreliji
od stida i ne odraava se izravno na neiji identitet te ne

Suprotnost stid - osjeaj krivnje
Toksini osjeaj krivnje
Izvori i opis Nedovreni razvoj zbog iskrivljena
super-ega; rezultat perfekcionizma,
obiteljskog uplitanja
Osjeaj Megalomanski osjeaj odgovornosti;
odgovornosti biti moan u sustavu nemoi
i moi
Doivljaj Turobna ozbiljnost; nema mjesta
grekama; ne smijem pogrijeiti
- to bi bilo uasno
Osjeaj Pogreka zbog krutosti uloge;
pogreke pogreka iskrivljenog miljenja
(odgovorni smo za tue ivote)
Moralnost, Mogu biti dobar ako sam savren i
estitost slijedim sva pravila (legalistiki
pristup) i izvravam svoju
zadau (ulogu)
Osjeaj za Nemam pravo na ogranienja, osim
granice unutar svoje krute uloge
Usporedba sa Krenje jednostavnog pravila - kao
sportom off-sidea; posljedica je velika kazna,
poput iskljuenja iz igre
Slika 1.2.
Zdravi osjeaj krivnje
Nastupa nakon stida; po Eriksonu
trea psihosocijalna faza; inicijat-
va versus osjeaj krivnje;
oblikovatelj savjesti
Normalan osjeaj odgovornosti;
pouzdanost; iskuavanje snage
volje
Pogreio sam; prekrio sam svoja
pravila; krivo mi je
Pogrean postupak; krivi korak;
mogunost popravka
Nisam dobro uinio; mogu
popraviti tetu
Prekrene moralne granice
(vrijednosti)
Krenje pravila igre - kao
istravanje u out na nogometnom
igralitu
Toksini stid
Nedovreni razvoj: na stidu uteme-
ljeni uzori; trauma naputenosti;
isprepleteni dojmovi stida
Neodgovornost; manjak volje; krivi
izbor; nesposobnost
Ja sam promaen; nema mi pomoi;
ne valjam; bezvrijedan sam
Pogreni smo u samoj biti; osjeaj
da smo manjkavi kao osobe -
nepopravljivi smo
Lo sam; nisam dobar; nisam
dorastao; nemoralan sam
Nema ogranienja; ni u emu nisam
dobar
Naruavanje same igre; promae-
nost - nikada neu postii gol
Zdravi stid
Rano se razvija, 15 mjeseci -
3 godine; po Eriksonu druga
psihosocijalna faza
Ogranieno mo i
odgovornost; proizlazi iz
poznavanja granica; potrebna
mi je pomo
Mogu pogrijeiti i grijeit u;
to je normalno, a pogreke se
mogu ispraviti
U svojoj smo biti ogranieni,
pogreka proizlazi iz nae
prirodne konanosti
Dobar sam, ali imam svoje
granice - doputenje da
budemo ljudi
Bitna ogranienost
Krenje pravila, jednostavan
prekraj; sporost
umanjuje njegov osjeaj osobne vrijednosti. Proizlazi iz
integriranog sustava vrijednosti. Fossum i Mason kau:

Osoba s osjeajem krivnje moe rei: "Strano mi je kad

napravim neto protiv svojih naela." Ili: "ao mi je zbog
posljedica mojega ponaanja." Time su vrijednosti te osobe
reafirmirane. Postoji mogunost popravka, uenja i poboljavanja.
Dok je krivnja bolan osjeaj aljenja i odgovornosti zbog
svojih postupaka, stid je bolan osjeaj u vezi sa sobom kao
osobom. Mogunost popravka stidljivoj se osobi ini iskljuenom,
jer je stid stvar identiteta... a ne pogreke u ponaanju. Iz
tog se iskustva nita ne moe nauiti i ne otvaraju se
mogunosti poboljanja, jer ono samo potvruje pojedineve
negativne osjeaje prema sebi.
Suoavanje sa stidom
(Facing Shame)
Slika 1.2. pokazuje sloenu suprotnost izmeu toksinog
stida, zdravog stida, toksine krivnje i zdrave krivnje. U aritu
je teza da je toksini stid povezan s osjeajem neispravnosti
kao ljudskog bia. Popravak se ini nemoguim, jer nikakva
promjena zapravo nije mogua. U svojoj krajnjoj biti, toksini
stid znai beznae.

POREMEAJI LINOSTI KAO SINDROMI STIDA

Narcistika osoba
Prema Jamesu Mastersonu glavne klinike oznake osobe
sa narcistikim poremeajem su:

Megalomanija, iznimna zaokupljenost samim sobom te ne

dostatak zanimanja i suuti za druge, unato njihovom
nastojanju da dobiju potvrdu i pohvalu.
Narcistiki i granini poremeaji
(The Narcissistic and Borderline Disorders)
 Osoba s narcistikim poremeajem neizmjerno je motivirana
traiti savrenstvo u svemu to radi. Takva je osoba usmjerena
na stjecanje bogatstva, moi i ljepote te na pronalaenje drugih
koji e odraavati njezinu veliinu i diviti joj se. Ispod te
vjene fasade krije se praznina ispunjena zaviu i srdbom.
Sr te praznine je internalizirani stid.

Paranoina osoba
Paranoina je obrana poza kojom se nastoji prevladati
prekomjerni stid. Paranoina osoba postaje hiperoprezna,
predosjeajui i oekujui izdaju i ponienje za koje je sigurna
da e uslijediti. Ona osjea da je osobno ugroavaju ak i
nevini dogaaji i vjeno je na oprezu.
Harry Stack Sullivan opisao je ja paranoine osobe kao
osjeaj beznadne manjkavosti. Izvore osjeaja manjkavosti
paranoina osoba trai drugdje. To je kao da se unutranje
oi stida, prezira i gnuanja projiciraju van. Krivi postupci,
pogreke i drugi oblici osobne promaenosti ne mogu biti
dio paranoine osobe. Ona ih prenosi sa svojeg unutranjeg
ja na druge.

Prijestupniko ponaanje
Kriminal openito
Allice Miller uvjerljivo je pokazala kako je kriminalno
ponaanje zapravo uglavnom iivljavanje nesvjesnoga, tj.
ponavljanje doivljenoga u prolosti. To znai da je prijestupnik
nekada i sam bio rtva u situaciji veoma slinoj onoj u kojoj
sada druge ini rtvama. Djeca iz obitelji u kojima je bilo
nasilnikog ponaanja i zlostavljanja, djeca iz obitelji s visokim
stupnjem naputenosti trpe strahovitu viktimizaciju. Oni,
openito govorei, ili preuzimaju ulogu rtve koju e ponovno
i ponovno ponavljati, ili se pak poistovjeuju s prijestupnikom
i ponavljaju prijestup na bespomonim rtvama (to su i sami
neko bili). To se ponavljanje zove kompulzivno ponavljanje
- nagon za ponavljanjem.
U knjizi Za tvoje dobro (For Your Own Good) Alice
Miller potanko opisuje ponavljanja mladia - narkomana i
ubojice djeteta. Premda nitko ne moe dokazati da je svaki
prijestupniki in iivljavanje stida zbog naputenosti, niti je
to uinio, mislim da ima dovoljno podataka koji podupiru
pretpostavku da je tomu najee tako. Nitko nije ponudio
nijedno drugo rjeenje za vjeni problem zloina i kriminala.
Nedvojbeno, kriminalci se osjeaju kao drutveno izopeni
ljudi i podnose teret golema toksinog stida.

Tjelesno zlostavljanje
Onaj tko tjelesno zlostavlja druge i sam je neko bio
rtva - nemona i poniavana. Roditelji koji tjelesno poniavaju
i zlostavljaju djecu najee su i sami u mlaoj dobi bili
zlostavljani. Nikada nisu razrijeili internalizirani stid u vlastitim
ivotima. Njihove su traume iz djetinjstva ugraene u niz
meusobno isprepletenih sjeanja. Te izvorne prizore sad
ponavljaju njihova djeca; oni ih tjeraju na ponavljanje, poput
Pavlovljeva refleksa. Kaufman tumai:
Roditelji koji se spremaju zlostavljati vlastitu djecu ponovno
proivljavaju situaciju u kojoj su sami bili udarani, ali
istodobno je proivljavaju i iz perspektive svojih roditelja.
Sada oni igraju ulogu svojih roditelja.

Zato roditelji, koji su i sami neko bili zlostavljana i

udarana djeca, ele biti poput svojih roditelja? Odgovor treba
traiti u dinamici poistovjeivanja. Poistovjeivanje prijestupnika
jasno je definirao Bettelheim kao poistovjeivanje s agresorom.
Kad su djeca tjelesno povrijeena i kada duevno pate, ele
to prije pobjei od toga. Stoga se vie ne poistovjeuju sami
sa sobom nego sa svojim postiujuim tlaiteljem, pokuavajui
zadobiti njegovu mo i snagu. Poistovjeujui se s roditeljem,
pojedinac istodobno postaje slabo, zloesto dijete i snaan
nasilni roditelj. Unutranja slika roditelja-muitelja budi staru
situaciju i posreduje proces. Tjelesno zlostavljanje moe
potaknuti prisilno ponavljanje zlostavljanja, usmjerenog prema
sebi ili svojem supruniku, ili pak prema djeci.
rtve tjelesnog nasilja mogu, osim toga, i ostati rtve.
Martin Seligman je proveo opseno istraivanje o onome to
on zove nauena bespomonost. U osnovi, proizvoljno,
nasumino i nepredvidivo tjelesno zlostavljanje uzrokuje stanje
pasivnosti u kojemu rtva osjea kako ne moe vie nita
uiniti. Uz to se javlja i negativni sustav vjerovanja. Osoba
vie ne vjeruje u mogunost izbora.
Jednostavnije se vezanost za nasilje moe objasniti
injenicom da to se nekoga vie tue, on se sve vie i vie
stidi. to je stid vie internaliziran, snanije je vjerovanje da
smo manjkavi i neispravni. to vie vjerujemo da smo
manjkavi i neispravni, ogranienije su nam mogunosti izbora.
Internalizirani stid unitava granice. Bez granica nemamo
zatite.

Seksualno zlostavljanje
Oni koji seksualno zlostavljaju najee su ovisnici o seksu.
Katkada takve osobe ponavljaju situaciju u kojoj su same
bile seksualno ili tjelesno zlostavljane. Seksualno zlostavljanje
stvara intenzivan i onesposobljavajui stid koji veoma esto
stvara podijeljenu linost. Poinitelji incesta i seksualnog
zlostavljanja poticani su internaliziranim stidom. Kaufman kae:
 I poinitelj napada ili nasilja utemeljen je na stidu. Takva
su djela djela moi i osvete, roena iz nemoi i potaknuta
stidom... taj je prizor nasilja ponavljanje, rekonstrukcija
prizora jednake nemoi i ponienja koju je iskusio sam
poinitelj od ruke drugog muitelja... rtvu, metu osvete,
zbunjuje izvor poiniteljeva stida. Poraavajui i poniavajui
rtvu poinitelj se trenutano oslobaa stida.

Viktimizacija se moe manifestirati kroz incest, uzne-

miravanje, silovanje, voajerizam, egzibicionizam, nepristojno
ponaanje ili kroz telefonske pozive. U svakom sluaju, rije
je o izraavanju stida i viktimizaciji nevinoga.

Megalomanija - onesposobljena volja

Toksini stid ima i oblik megalomanije. Megalomanija je
poremeaj volje. Moe se pojaviti kao narcistiko samo-
uveliavanje ili bijedna bespomonost. Oba ekstrema odbijaju
biti ljudska bia. Oba pretjeruju: jedan je vie od ljudskog
bia; drugi je to manje. Vano je shvatiti da je onaj koji je
manje od ljudskog bia - onaj bespomoni - takoer
megaloman. Bespomonost kae da mi nita i nitko ne moe
pomoi. Ja sam najbolesniji meu bolesnima... ja sam najbolji/
najgori na svijetu.
Megalomanija je rezultat unitene ljudske volje. Volja se
prvenstveno onesposobljava kroz postiivanje emocija. Postiene
i zaprijeene emocije spreavaju punu integraciju intelektualnog
znaenja. Kada doivimo dogaaj nabijen emocijama, moramo
se emocija osloboditi kako bi intelekt, um i mo prosuivanja
izvukli smisao iz njega. Emocije iskrivljuju miljenje. Kada
su sputane stidom, njihova se energija smrzava i nije mogua
puna integracija izmeu uma i volje.
Ljudska je volja intenzitet elje podignut na razinu
akcije. Volja je apetit. Um (zakljuivanje i prosuivanje) daju
volji oi. Bez uma, volja je slijepa i nema sadraja. Bez
sadraja volja poinje htjeti samu sebe. Ovo stanje unitenosti
uzrokuje ozbiljne probleme. Neki od njih jesu:
Volja hoe ono to se ne moe htjeti.
Volja pokuava imati sve pod svojim nadzorom.
Volju se doivljava kao svemonu, ili kad ne uspije,
kao bijednu.
Volja hoe samo za volju htijenja (impulsivnost).
Volja hoe u apsolutnim ekstremima - sve ili nita.

TOKSINI STID KAO DUHOVNI BANKROT

Problem toksinog stida u krajnjemu je duhovni problem.

Ja to zovem duhovnim bankrotom. Ve sam najavio da je
duhovno bit ljudske egzistencije. Mi nismo materijalna bia
na duhovnom putovanju; mi smo duhovna bia koja trebaju
zemaljsko putovanje kako bi postala potpuno duhovna.
Duhovnost je nain ivota - takav koji poveava i
proiruje ivot. Stoga je bit duhovnosti rast i irenje, novost
i kreativnost. Bit duhovnosti je bivanje. Bivanje je onaj
pobjedonosni udarac kojim trijumfiramo nad nitavnou.
Bitno u bivanju jest zato je neto neto, a ne nita. Bivanje
je temelj svih bia.

Odrugojaenje i dehumanizacija
Uslijed toksinog stida, koji je otuivanje ja od sama sebe,
pojedinac se odrugojauje.
Odrugojaenje jest pojam koji rabi panjolski filozof Ortega
Y. Gasset kako bi opisao dehumanizaciju. On kae da je
ovjek jedino bie koje ivi iznutra. Biti uistinu ljudsko bie
znai imati unutranje ja i ivot iznutra. ivotinje ive u
stalnoj budnosti, uvijek na oprezu, tragajui izvan sebe za
hranom i obranom. Kada ljudska bia vie nemaju unutranji
ivot, odrugojauju se i dehumaniziraju.
Toksini je stid polarnost vie od ljudskog/manje od
ljudskog. Potreba da lano ja pokrije i sakrije autentino ja
iziskuje ivot u kojemu prevladavaju rad i dostignua. Sve
ovisi o tome kako radimo te o uspjesima koje postiemo,
umjesto o bivanju. Bivanje ne trai mjerilo; ono je samo sebi
opravdanje. Bivanje je utemeljeno u unutranjem ivotu koji
raste u bogatstvu. Toksini stid trai sreu i potvrdu vani,
jer je unutranjost neispravna i manjkava. Toksini je stid
duhovni bankrot.

Stid kao bespomonost

Toksini stid ima osobinu neizljeivosti. Ako sam neispravan,
manjkav i pogrean, nema mi pomoi. Takvo uvjerenje vodi
do nemoi. Kako se mogu promijeniti? Toksini stid ima i
osobinu cirkularnosti. Stid raa stid. Vidjeli ste na slici 1.1.
kako ovisnici izraavaju internalizirani stid, a onda se osjeaju
postienima zbog svojega sramnog ponaanja.

Funkcionalna autonomija
Kad se internalizira, toksini stid je funkcionalno autonoman,
to znai da moe biti potaknut iznutra, bez ikakvih vanjskih
stimulansa. ovjek moe zamisliti neku situaciju i osjetiti dubok
stid. Moe sam potaknuti spiralu stida kroz unutranji razgovor.
to vie doivljava stid, sve je postieniji i tako u krug.
Upravo je znaajka slijepe ulice ono to stid ini tako
beznadnim. Mogunost za popravak ini se iskljuenom ako
je ovjek u osnovi neispravan kao ljudsko bie. Pribrojite
tome samoobnavljajuu osobinu stida i uvidjet ete unitavajuu,
duevno razarajuu snagu neurotskog stida.
itatelj sada ve uvia kako je dramatino za mene bilo
otkrie dinamikog stida. Osvjetavajui dinamiku stida,
imenujui ga, stjeemo stanovitu mo nad njim.
 2. POGLAVLJE

IZVORI TOKSINOG STIDA

OBITELJSKI SUSTAV

Uvod

Toksini se stid prvenstveno potie kroz znaajne veze.

Ako nekoga ne cijenite, teko je zamisliti da vas mogu postidjeti
njegove rijei ili djela. Mogunost toksinog stida poinje s
naim izvornim vezama. Ako su nai primarni skrbnici
utemeljeni na stidu, ponaat e se bestidno i prenijeti svoj
toksini stid na nas. Nije mogue nauiti vlastitu vrijednost
ako se sami ne cijenimo.
Toksini stid je vienaratajni. Prenosi se s jednog narataja
na drugi. Ljudi utemeljeni na stidu pronalaze druge ljude
utemeljene na stidu i vjenaju se. Kao par, oboje nose stid
iz vlastitih obiteljskih sustava. Njihov e brak biti utemeljen
na njihovoj stidljivoj biti. Najvanija posljedica toga bit e
nedostatak intime. Teko je dopustiti nekome da vam se
priblii ako se osjeate neispravnima i manjkavima kao
ljudsko bie. Parovi utemeljeni na stidu odravaju neintimnost
kroz lou komunikaciju, stalne neproduktivne svae, igre,
manipulacije, nadmetanje za stjecanje nadzora, povlaenje, i
optuivanje.
Kad se takvim, na stidu utemeljenim, roditeljima rodi
dijete, sve je ve unaprijed jasno. Roditelji trebaju biti uzor.
Pruanje uzora odnosi se na mnoga podruja: kako biti
mukarac ili ena; kako se intimno odnositi prema drugoj
osobi; kako priznati i izraziti emocije; kako se poteno
svaati; kako imati osjeaj za tjelesne, emocionalne i
intelektualne granice; kako komunicirati; kako se nositi s
beskrajnim ivotnim problemima i kako ih preivjeti; kako
biti samodiscipliniran, kako voljeti sebe i drugoga. Na stidu
utemeljeni roditelji ne mogu postii nita od svega toga.
Jednostavno ne znaju kako.
Djeca trebaju vrijeme i panju svojih roditelja. Poklanjati
vrijeme nekome dio je ljubavnog truda. To znai nai se
djetetu pri ruci, paziti na njegove potrebe vie nego na
svoje.
Ja sam primjerice, provodio dosta vremena sa svojim
sinom. esto je to bilo tako da bih ja gledao nogometnu
utakmicu na televiziji, dok se on igrao u sobi. Ako bi
previe galamio, ukorio bih ga. Provodili smo koliinski
dosta vremena zajedno, no ono nije bilo utroeno kvalitetno.
Dio ljubavnog truda je i sluanje. Djeca posve jasno
izraavaju svoje potrebe i priopit e nam ih neuvijeno.
Moramo ih sluati. To iziskuje poprilinu koliinu emocionalne
zrelosti. Da bi dobro sluao, ovjek najprije mora imati
zadovoljene vlastite potrebe. Ako imate neku potrebu, teko
vam je sluati. Potreba je poput zubobolje. Kad smo utemeljeni
na stidu, usmjeravamo se jedino na nau bol.
 Potrebiti, na stidu utemeljeni, roditelji se ne mogu nikako
skrbiti o potrebama svoje djece. Dijete je postieno kad god
ima neku potrebu, jer se potrebe djeteta sukobljavaju s
potrebama roditelja. Dijete raste i odrasta. Ali ispod maske
odraslog ponaanja krije se dijete koje je bilo zanemarivano.
To potrebito dijete je nezasitno i kada postane odrastao
ovjek, ima rupu u dui. Kao odraslome, nikada mu nije
dosta. Odrasli nastoje da im ono to dobiju bude dovoljno
i trude se kako bi sljedei put vie i dobili. Odraslo dijete
ne moe se zasititi, jer se zapravo radi o potrebama djeteta.
Ja sam primjerice, u svojim ranim vezama, uvijek iao
predaleko i elio previe. Ako bih sreo neku djevojku i ako
bismo se svidjeli jedno drugome, odmah bih poeo priati o
braku, ak i nakon prvog sastanka\ Kad bi se zaljubila u
mene, oekivao sam da se skrbi za mene poput majke.
Zahtjevna djeca trebaju roditelje. Tako odrasla djeca pretvaraju
ljubavnike u roditelje, u nekoga tko e se pobrinuti za
njihove potrebe.
Najvanije je da potrebiti, na stidu utemeljeni brakovi,
stvaraju potrebite, na stidu utemeljene obitelji. Djeca rastu
na tlu stida umjesto u toplom naruju ljubavi.
Na stidu utemeljene obitelji djeluju u skladu sa zakonima
drutvenih sustava. Kad je drutveni sustav disfunkcionalan,
krut je i zatvoren. Svi lanovi takve obitelji upleteni su u
vrstu ekstatine zamrznutosti. Oni se brinu o potrebi sustava
za ravnoteom.
Djeca idu u kolu, u crkvu ili sinagogu, odrastajui za
ivot u drutvu. Svaki dio tih drutvenih sustava dodaje
svoj jedinstven doprinos indukcijskom procesu toksinog
stida.
 MAXOVA PRIA*

Max je moda najtraginija osoba koju sam sreo u

posljednjih dvadesetak godina otkako radim kao savjetnik.
Obratio mi se sa 44 godine. Odmah sam ga zavolio. inilo
se da ga svi vole. Imao je problem kakav nikad prije nisam
rjeavao. Max je bjeao. Bjeao je devet puta. U odreenom
trenutku, uglavnom kad bi mu ilo veoma dobro u ivotu i
kada bi bio pod pritiskom uspjeha, jednostavno bi stavio u
automobil neke nune sitnice i poeo voziti. Sve bi ostavio
- odjeu, pokustvo, obitelj i posao. Max je bio direktor prodaje
u nekoj tvrtki.
Pri devetom je bijegu ostavio petero djece; svi su imali
manje od 17 godina. Doli su ivjeti s Maxom poto se
razveo od svoje tree ene. Troje djece je bilo iz njegova
prvog braka, etvrto iz drugog, a peto iz treeg. Dok sam
razgovarao s Maxom, duboka je bol njegova ivota bila
oita. Njegov je stid bio jo oitiji. Zapravo, Maxov je ivot
bio metafora internaliziranog stida.
Utjelovljavao je mnogobrojna lica stida i bio je proizvod
najvanijih izvora stida. Osim toga, pokazivao je mnoge
oblike prikrivanja stida.
U razgovoru je neprestano skretao pogled. esto se
crvenio. Bio je bolno zbunjen i pretjerano napet. Katkada bi
me prkosno pogledao u oi i otvoreno mi ispriao o nekim
svojim postupcima, ozbiljno se optuujui. Potom bi to
popratio dugim, samoobmanjujuim priama o svojoj
pouzdanosti i uspjenosti. Kad bih se blago suprotstavio

* Max je sloen simbol - vrsta tipinog predstavnika toksinog stida. Prikupio sam
pojedinosti iz traginih ivota stvarnih, na stidu utemeljenih ljudi. Jedan od njih
sada je mrtav - postao je traginom rtvom toksinog stida.
njegovim pokuajima da se izbjegne suoiti s istinom, postao
bi izrazito osjetljiv, zauzeo bi obrambeni stav, a katkada bi se
i istinski razbjesnio. Iz svega mi je toga postao jasan njegov
oaj, njegova oajnika usamljenost i njegova, na stidu
utemeljena, bespomonost. Premda je intelektualno bio nadaren
i oito je bio dobar direktor prodaje, tijekom svojih bjegova
bavio se drugorazrednim poslovima. Bio je ista, pera
posua, pomonik smetlara, drvosjea, scenski radnik, kuhar
u jeftinim gostionicama, a na svojem je posljednjem izletu,
kako je on nazivao svoje bjegove, skupljao i prodavao
aluminijske limenke.
Max, premda tjelesno privlaan enama, na izletima je
uvijek ostajao sam i nije se uputao u seksualne odnose. Bio
je visok 190,5 cm i zgodan. Kad me je sreo, ve je bio
spolno nemoan. To je, do neke mjere, prouzroila dugogo
dinja izolacija i puenje marihuane.
Max je bio ono to Pat Carnes u svojoj knjizi Izlazak iz
sjene (Out of The Shadows) zove seksualnim ovisnikom
prvog i drugog stupnja.
Seksualna ovisnost prvog stupnja ukljuuje sljedee:
Vie ljubavnih veza ili seksualnih partnera.
Kompulzivno samozadovoljavanje uz pomo pornografije
ili bez nje.
Kroninu potragu za seksualnim zadovoljstvom, bilo
heteroseksualne ili homoseksualne prirode.
Fetiistiko ponaanje, bestijalnost ili prostitucija.
Drugi stupanj ukljuuje voajerizam, egzibicionizam, nepri
stojno ponaanje i opscene telefonske pozive.
Carnes govori i o treem stupnju seksualne ovisnosti koji
ukljuuje incest, silovanje i zlostavljanje. Stupnjevi se odnose
na razine viktimizacije i pravnih posljedica koje prate seksualni
in. Drugi i trei stupanj uvijek podrazumijevaju postojanje
rtve i zakonom su kanjivi.
to se Maxa tie, on je tijekom svoja tri braka imao vie
ljubavnih veza. U poetku drugog braka uputao se u
voajerizam popraen velikim osjeajem degradiranosti i stida.
Jedanput se sakrio u grane nekog stabla i ekao tri sata
samo da bi dvije minute gledao mladu enu bez iega na
sebi, osim grudnjaka i gaica.
Max je, osim toga, lutao velikim robnim kuama, uputajui
se u suptilne oblike nepristojnog ponaanja. Kad se doao
posavjetovati sa mnom, ve je potpuno prekinuo sve veze
sa enama. Bio je izoliran i nije imao nikakvu pravu vezu.
Pomirio se s neprivlanim poslom knjigovoe u prodavaonici
raunala.
Sva su Maxova djeca bili ovisnici. Njegova je najstarija
kerka u 26. godini bila ve u drugom braku. Bila je
ozbiljan skrbnik-ovisnik i mijeala je ljubav sa saaljenjem.
Pronalazila je mukarce koji su bili na samom dnu i vraala
ih u normalan ivot. Njezin je drugi mu bio bivi preprodava
droge u Europi, nekoliko je puta zatvaran zbog raspaavanja
narkotika u Francuskoj. Maxova dva sina i kerka iz drugog
braka bili su teki narkomani i imali su velikih tekoa u
vezama i u seksu. Najmlai - djeak iz njegova treeg braka
- bio je s nepunih trinaest godina etiri puta uhiivan i
zatvaran zbog nasilna ponaanja izazvanog alkoholom i drogom.
Povremeno sam viao Maxa gotovo sedam godina. Ba
kad bih pomislio da smo postigli neki napredak, Max bi
odustao (pobjegao bi od mene). Zbliio sam se s Maxom
vie no to bi to ijedan psiholoki savjetnik smio. Max me
podsjetio na moj vlastiti stid i ovisnost o drugima. Toliko
sam mu elio pomoi da sam postao pretjerano zainteresiran
za rezultat naeg rada. U rujnu 1974. Max je umro. Imao je
pedeset dvije godine. I njegov je otac umro upravo u toj
dobi.
U Maxovoj je linosti postojala znaajka megalomanske
melodramatinosti. No bio je i istinski velikoduan i plemenit.
Njegova je suut za patnje drugih bila bezgranina. Umro je
od emfizema u odjelu za siromane dravne bolnice. Na
njegovu sam pogrebu plakao kao nikada u ivotu.
Max je predstavljao sve nas, na stidu utemeljene ljude.
Rekao sam da je umro od emfizema. Zapravo je umro od
toksinoga stida. Njegov je internalizirani stid bio izvor
njegove ovisnosti o drugima, kemijske i seksualne ovisnosti.
Max je bio univerzalno utjelovljenje toksinog stida. Njegov
je ivot, od poetka do kraja, ilustrirao izvore i demonsku
snagu toksinog stida.
S pomou iskustava iz Maxova ivota istaknut u ove
izvore toksinog stida: njegovu disfunkcionalnu obitelj, njegove
na stidu utemeljene roditeljske uzore, vienaratajnu postiujuu
obiteljsku povijest, njegovu naputenost, njegovo kolovanje,
njegovo vjersko podrijetlo i postiujuu kulturu koju svi mi
dijelimo s njim.

DlSFUNKCIONALNE OBITELJI
Toksini stid ima podrijetlo u meuljudskim odnosima,
osobito u znaajnim vezama. Nae su najznaajnije veze one
izvorne. Pojavljuju se u naim izvornim obiteljima.
Judith Bardwick to veoma dobro opaa:
Brak, a stoga i obitelj, okolina je u kojoj doivljavamo
naa najintimnija i najmonija ljudska iskustva. Obitelj je
jedinica kojoj pripadamo, u kojoj moemo oekivati zatitu
 od neukrotive sudbine, u kojoj stvaramo beskonanost kroz
nau djecu i u kojoj pronalazimo raj. Graa od koje je
sastavljena obitelj mnogo je krvavija i mnogo strasnija nego
graa od koje je sastavljeno prijateljstvo; a i cijena je vea.
U tranziciji
(In Transition)
Obitelj je okolina u kojoj stjeemo prve spoznaje o sebi.
Unutranji identitet prvo pronalazimo u odraavajuim oima
naih primarnih skrbnika. Naa sudbina u velikoj mjeri ovisi
o zdravlju naih skrbnika.
U Maxovu je sluaju otac, Jerome, bio teki alkoholiar i
enskar - ovisnik o seksu. Jerome je bio utemeljen na stidu.
Otac ga je napustio, a odgajala ga je emocionalno incestuozna
majka-alkoholiarka. Maxova je obiteljska povijest zastraujua.
Kad je Max imao osam godina, njegova se majka Felicia
razvela od njegova oca Jeromea. Od svoje je osme godine
Max bio emocionalno i financijski zanemaren. Njegov je
stariji brat, Ralph, preuzeo ulogu Maxova oca. I starija je
sestra, Maxine, preuzela roditeljsku ulogu. Oni su bili njegovi
mali roditelji.
Maxova su se majka i otac vjenali sa 17, odnosno 18
godina. Vjenali su se jer je majka bila trudna. Oekivali su
Maxovu stariju sestru - Maxine. Felicia je potjecala iz vrste,
religiozne kranske obitelji. Obitelj je zahtijevala da je
Jerome oeni. Felicia je bila naoko iznimno edna osoba i
emocionalno zatvorena. Nosila je potisnutu seksualnost svoje
majke. Njezinu je majku seksualno zlostavljao vlastiti otac
(takoer alkoholiar) i dvojica od njezine devetero brae.
Felicijina majka nikada nije govorila o tim incestuoznim
inovima i nosila ih je kao svoju sramnu tajnu. Felicia je,
iako prividno ispravna i edna, iivjela seksualni stid svoje
majke zatrudnjevi u sedamnaestoj godini. Feliciju je takoer
seksualno zlostavljao djed, majin otac.
Felicia je bila emocionalna supruga svojega oca. Postala
je njegova mala ena i pouzdanica poto joj se majka
povukla u hipohondriju.
I Jerome je bio emocionalni skrbnik svoje majke. Bio je
njezin mali mukarac i postao joj je nadomjesni suprunik.
Oba su Maxova roditelja bili nadomjesni suprunici. To znai
da su oboje bili rtve emocionalnog incesta. Oboje su bili
ozbiljno utemeljeni na stidu, bili su ovisnici o drugima i
ovisnici o alkoholu. Maxova je majka bila pokorna, ali
hladna i nesenzualna. Max je roen pet godina nakon
Jeromeova i Felicijina vjenanja. Nije bio planiran a zapravo
niti eljen. Radilo se o sluajnoj trudnoi. Max je bio ono
to se zove izgubljenim djetetom u teoriji obiteljskih sustava
(Sharon Wegscheider-Cruse).

OBITELJI KAO DRUTVENI SUSTAVI

Opazili ste da sam istaknuo rijei izgubljeno dijete,

nadomjesni suprunik, mali roditelji. Istaknuo sam ih kako
bih pokazao da su to krute uloge uvjetovane potrebama
obiteljskog sustava. U svojoj knjizi Bradshaw o obitelji i u
istoimenoj seriji emisija na televizijskoj postaji PBS naglasio
sam novo razumijevanje obitelji kao drutvenih sustava.
Obitelji su drutveni sustavi koji prate zakone organizma.
Prvi je zakon drutvenih organizama da je cjelina vea od
zbroja njezinih dijelova. Obitelj se definira kao interakcija i
meuodnosi njezinih dijelova, a ne kao njihov zbroj.
To se holistiko naelo moe ilustrirati slikom ljudskog
tijela. Nae je tijelo cjelovit organiki sustav, sastavljen od
mnogih podsustava. Tu su ivani, krvoilni, endokrini sustav
itd. Ljudsko tijelo kao organizam nije zbroj njegovih sastavnih
dijelova, nego meuodnos tih dijelova. Moje tijelo nije moje
tijelo ako je izrezano na dijelove. Primjerice, ako mi odreete
noge od tijela, teko da ete, pogledavi ih same, povezati te
noge sa mnom. U sustavu je svaki dio povezan sa svakim
drugim dijelom. Svaki je dio u cijelosti dio i dijelom cjelina.
to se tie obitelji, ona je kao organizam vea od bilo
kojeg svojeg lana. Obitelj se definira odnosima izmeu
dijelova, a ne kao zbroj dijelova. Kao drutveni sustavi,
obitelji imaju svoje sastavne dijelove, uloge i potrebe koje
definiraju sustav.
Glavni sastavni dio obitelji kao sustava jest brak. Ako je
brak zdrav i funkcionalan, i obitelj e biti zdrava i funkcionalna.
Ako je brak disfunkcionalan, i obitelj je disfunkcionalna.
U Maxovu sluaju, brak njegovih roditelja bio je iznimno
disfunkcionalan. Kada je glavni sastavni dio sustava
disfunkcionalan, cijeli je sustav izbaen iz ravnotee. Kada je
sustav izvan ravnotee, poinje djelovati drugi zakon, zakon
dinamike homeostaze. To je zakon ravnotee.
Dinamika homeostaza znai da e, kad god je neki dio
sustava izvan ravnotee, ostatak lanova sustava pokuati
povratiti ravnoteu.
U svojim sam televizijskim emisijama to ilustrirao uporabom
mobila. Dodirnete li neki dio mobila, utjecat ete i na sve
ostale njegove dijelove. Ako se jedan dio pomakne, pomaknut
e se svi dijelovi. Mobil e se uvijek vratiti u stanje mirovanja.
U zdravoj, funkcionalnoj obitelji mobil je u blagom kretanju.
U disfunkcionalnoj obitelji, mobil je sklon zamrzavanju i
statinosti.
Djeca u disfunkcionalnoj obitelji preuzimaju krute uloge
uvjetovane obiteljskom potrebom za ravnoteom. Tako e
primjerice dijete koje nije eljeno pokuati uravnoteiti obitelj
time to nee izazivati nikakve probleme, to e pomagati,
to e teiti savrenstvu, to e biti iznimno odgovorno ili
neprimjetno. To je uloga izgubljena djeteta. Istaknuo sam te
rijei kako bih pokazao da je rije o disfunkcionalnoj ulozi.
I Max i njegova sestra Maxine bili su izgubljena djeca.
Maxov je brat, Ralph, bio zvijezda ili junak, zapravo je teio
tome da bude iznimno uspjean kako bi svojoj na stidu
utemeljenoj obitelji alkoholiara dao dostojanstvo. Maxovi
stariji brat i sestra postali su Maxovi mali roditelji.
Kako se Jerome sve vie odavao alkoholu, napustio je
svu svoju djecu. Budui da u obiteljskom sustavu nije bilo
oca, Ralph je preuzeo tu ulogu i postao Maxov mali otac. A
budui da obitelj nije imala brak (glavni sastavni dio), Ralph
je preuzeo ulogu Felicijina nadomjesnog supruga. U tom
sustavu nije bilo priskrbljivaa novca, pa su Ralph i Maxine
postali iznimno odgovorni skrbnici.
Kao dijete, Max je nalazio zatitu od oeva alkoholizma
- neki bi ga roaci primali u svoju kuu. On je bio
zatieni. Max je, meutim, to doivljavao kao naputenost.
Od najvee je vanosti ovdje uoiti da su sve navedene
uloge zapravo oblici prikrivanja stida.
Ralph je prikrivao svoj stid igrajui ulogu zvijezde-
junaka. Osim toga, ponaao se bestidno prema Maxu, traei
od njega da bude savren. Traio je pretjeranu disciplinu od
Maxa, neprestano ga ocjenjujui prema naelima mora se
i treba se. Ralph je bio stalni izvor stida za Maxa. Max je
volio starijeg brata i divio mu se. Svojevoljno je prihvaao
interpersonalni prijenos stida svojega brata. Ralph je, osim
toga, bio i iznimno religiozan. Uio je za sveenika. Sluio
se vjerskom pravednou kao oblikom prikrivanja svoga
 Slika 2.1.
Maxova disfunkcionalna izvorna obitelj
stida koji je prenosio na Maxa moralizirajui i procjenjujui
ga.
Kada strah, bol i usamljenost stida u disfunkcionalnoj
obitelji postanu veoma snani, jedna osoba, esto ona
najosjetljivija, postaje obiteljsko rtveno janje. Njezina je
funkcija olakati bol svim lanovima obitelji. Prvo je Maxine
preuzela tu ulogu zbog Felicije. Ona je postala mamino
rtveno janje. Poslije je Ralph postao rtveno janje, jer je u
pubertetu bio aktivni alkoholiar. Zatim se Ralph pokajao i
otiao u sveenstvo. Time je otvoren prostor za Maxa. On je
poeo piti i bjeati u petnaestoj godini. Njegov je prvi veliki
bijeg trajao etiri dana, i zavrio je na plai u New Orleansu.
Kako su se njegovi bizarni bjegovi nastavljali, obitelj se sve
vie i vie usmjeravala na njega. Razgovarajui o Maxu i
neprestano se bavei njime, svi su lanovi obiteljskog sustava
ublaavali vlastitu bol.
Max je postao poput rtvenog janjeta u idovskom
ritualu okajavanja. U tom se ritualu po janjetu razmae krv
i poalje ga se u pustinju. Tako rtveno janje okajava za
ljudske grijehe. Max je postao rtveno janje. Doslovno je
otiao u smrt nosei stid nekoliko narataja svoje obitelji.
Svi su lanovi Maxova obiteljskog sustava preuzeli odreene
uloge kako bi stavili pod nadzor Jeromeovu alkoholiarsku
ovisnost i Felicijinu ovisnost o drugima. U funkcionalnim
obiteljima uloge se odabiru i prilagodljive su. lanovi mogu
odluiti hoe li prestati igrati uloge. U disfunkcionalnim
obiteljima uloge su krute. Slika 2.1. pokazuje razliite uloge
u Maxovoj izvornoj obitelji. Ja sam dodao neke iz mojih
zabiljeki o Maxu. Uoit ete da sve uloge prikrivaju na
stidu utemeljenu unutranju bit. Budui da svaki lan sustava
ostvaruje svoju krutu ulogu, sustav ostaje zamrznut i
 Slika 2.2.
Obiteljska povijest bolesti Maxove majke (Felicije)

U svih se keri potvrdilo da je majka imala pravo - mukarci nita ne vrijede.

nepromjenjiv. Disfunkcionalne su obitelji zamrznute u stanju
nalik na opinjenost. Stidljiva bit odrava sustav zamrznutim.
Svi se skrivaju. Uloge prikrivaju istinsko i autentino ja
svake osobe.

Stid: na stidu utemeljene obitelji

i vienaratajna bolest
Jedan od razornih vidova toksinog stida jest injenica
da se on prenosi s narataja na narataj. Skriveni i tajni
vidovi toksinoga stida izvori su njegova vienaratajnog ivota.
Budui da se dri u tajnosti, stid se ne moe razrijeiti. Obitelji
su bolesne koliko i njihove tajne. Tajne su ono ega se takve
obitelji stide, a mogu se pratiti naratajima unatrag. Mogu to
biti tajne o samoubojstvima, incestima, abortusima, ovisnos
tima, javnoj sramoti, financijskoj propasti itd. Sve tajne na
kraju izau na vidjelo. To je snaga toksinog stida.
Bol i patnja stida stvaraju automatske i nesvjesne obrambene
sustave. Freud ih naziva raznim imenima - poricanje, idealizacija
roditelja, potiskivanje emocija i disocijacija od emocija. Vano
je uoiti da ne moemo znati ono to ne poznajemo.
Poricanje, idealizacija, potiskivanje, disocijacija postaju, kada
se oblikuju, nesvjesni mehanizmi preivljavanja. Budui da
su nesvjesni, gubimo dodir sa stidom, bolom i patnjom koju
oni prikrivaju. Ne moemo izlijeiti ono to ne moemo
osjetiti. Stoga se, ako ga se ne lijei, na toksini stid prenosi
kroz narataje.
Ve sam navijestio da su Maxovi i otac i majka dolazili
iz obitelji utemeljenih na stidu. Slika 2.2. pokazuje Felicijinu
obiteljsku povijest bolesti. Njezina majka potjee iz alko-
holiarske, incestuozne obitelji. Felicijina je majka u akutnim
stanjima svoje bolesti bila nelijeeni, na stidu utemeljeni,
ovisnik o drugima. Bila je agorafobina i hipohondrina.
Felicijin je otac poticao stid njezine majke doputajui joj da
bude bolesna. On je, osim toga, stavio Feliciju u ulogu
nadomjesne supruge. Felicia je bila nelijeena rtva
emocionalnog i tjelesnog incesta koja je potiskivala svoju
seksualnost i nosila nerijeene incestuozne probleme svoje
majke. Ona ih je nesvjesno iivljavala time to je bila
zavodljiva i Ralphu i Maxu. Ralph je, kao stariji sin, postao
Felicijin nadomjesni suprug, ponavljajui emocionalni incest.
Felicija je idealizirala svojeg oca i poticala je njegovu ozbiljnu
ovisnost o drugima i o radu. Sve su se tri Felicijine sestre
udale za disfunkcionalne mukarce. Sve su nosile nerazrijeeni
seksualni bijes svoje majke.
Felicijina je majka stalno korila mukarce iz svoje bolesnike
postelje. Max se sjeao kako joj je, dok je bio djeak, jedna
od najomiljenijih uzreica bila: Mukarci hoe samo jednu
stvar. Misle penisom. Ta izjava, izreena pred mladim
mukarcem, ima elemente seksualnog zlostavljanja. I Ralph i
Max bili su rtve Felicijina nesvjesnog seksualnog bijesa i
prezira prema mukarcima.
Kada je Felicia ostala u drugom stanju s Jeromeom
iivjela je nerazrijeeni seksualni stid svoje majke. Max je
ponovio Felicijino iivljavanje kad je sa sedamnaest godina
njegova djevojka Bridget ostala prvi put u drugom stanju. I
Ralph se oenio kad mu je djevojka ostala u drugom stanju.
Na slici 2.3. pokazao sam glavne dijelove povijesti bolesti
Jeromeove obitelji. Njegova je majka, kao sedmogodinja
djevojica, vidjela kako joj je vlastita majka izgorjela u
poaru. Napustio ju je otac. Poslao ju je da ivi sa svoje
dvije ujne koje su mrzile mukarce. Bunila se protiv te
situacije stalno izazivajui nevolje.
 Slika 2.3.
Obiteljska povijest bolesti Maxova oca (Jeromea)
 Poela je seksualni ivot veoma rano. Uvijek mi se inilo
da je promiskuitetnim ponaanjem iivljavala vrstu seksualne
zlostavljanosti. Max nije imao podataka o njezinoj porodici.
Tako to nikada nisam mogao provjeriti. Max izrazito nije
volio svoju baku, a djeda nikada nije vidio. Jeromeova se
majka udala sa esnaest godina. Mu joj je tragino stradao
ne navrivi trideset godina. Poginuo je od strujnog udara
dok je radio u elektrani. Jeromeova je majka dobila pozamaan
novac kao udovica. Opijala se i zabavljala nekoliko sljedeih
godina. ini se da je bila genetski predodreena za
alkoholiarku.
Kad se udala za Jeromeova oca, bila je trudna i on se
nakon olujnih sedam godina razveo od nje. Jerome je tada
imao sedam godina. Otada je vidio oca samo dva puta.
Jednom je stopirao 480 km da bi ga vidio, no im je stigao,
strpali su ga na autobus i poslali natrag kui. Drugi put se
upleo prst sudbine. Jerome je proitao u novinama o smrti
svojega oca. Otiao je na pogreb, no zamolili su ga da ode,
s objanjenjem da bi njegova nazonost ondje bila nezgodna.
Otac mu se, naime, dvaput enio i imao je troje djece iz
drugog braka.
Tako je Jerome rastao bez oca i bio je upleten u mreu
svoje majke, alkoholiarke i seksualne ovisnice. On je bio
njezina rtva emocionalnog incesta. Max je iivljavao ovaj
uzorak vienaratajne naputenosti svojim bjegovima. Oba njegova
roditelja, Jeromea i Feliciju, napustili su roditelji istog spola.
Oboje su roditelji iskoritavali za svoje potrebe, umjesto da
se brinu za njih.
Max je susreo svoju prvu enu, Bridget, na fakultetu.
Ona je bila odraslo dijete alkoholiara (ODA) i otac ju je
jako volio. Bila je jedinica, lijepa i pametna. Bila je obiteljska
zvijezda i u meunaratajnom savezu s oba roditelja.
Max je bio tree dijete. A tree dijete esto nosi dinamiku
braka svojih roditelja. Max je doslovno ponovio ranu trudnou
svoje majke i rani brak svojih roditelja. Poslije je napustio
svoju djecu, ba kao to je i njegov otac napustio njega.
Max je osjeao usamljenost i izolaciju koju su njegovi roditelji
iskusili u svom braku.
Bridget je bila skrbnik u svojoj obitelji. Doslovno se
skrbila o tuzi svojeg oca, duboko ukorijenjenoj izolaciji i
depresiji. To je postizala stalnom aktivnou i veselou. Bila
je voditeljica navijaica u srednjoj koli. Ta je uloga postala
toliko kronina da je izgubila svaki dodir sa svojim autentinim
ja.
Jednom me prigodom Max zamolio da se sastanem s
njom zbog njihove najstarije keri. Ve sam bio navijestio
Maxu kako mi se ini da Bridget potie neurozu njihove
keri. esto ju je izvlaila iz neprilika i davala joj novac koji
si nije mogla priutiti. Kad sam razgovarao s Bridget obuzeo
me neugodan osjeaj da ne znam s kim priam. Bila je
uasno brbljava i glumila je. Toliko je bila uivljena u
ulogu da pojma nije imala da glumi. Slika 2.4. pokazuje
Maxov obiteljski sustav. Najstarije je dijete nesumnjivo bilo
izgubljeno dijete - davala je sve od sebe kako bi se skrbila
za sve. Sva su druga djeca izraavala stid obiteljskog sustava.
Srednji su sinovi bili teki alkoholiari. etvrto je dijete
takoer bilo alkoholiar i ovisnik o tabletama. Najmlae je
dijete izraavalo Maxov internalizirani bijes kroz prijestupniko
ponaanje.
Ukratko, nadam se da itatelj moe osjetiti djelovanje
vienaratajnih uzoraka u Maxovu podrijetlu. Nadam se da
shvaate kako je Max ponovio te uzorke i prenio ih na
 Slika 2.4.
Povijest bolesti Maxove obitelji
svoju djecu. U pet narataja Maxova obiteljskog stabla pet je
narataja alkoholizma, naputenosti i ovisnosti o drugima.
etiri su narataja seksualnog zlostavljanja i seksualne ovisnosti.
Ima ranih trudnoa, ponovnih brakova i razvoda. Maxa je
napustio otac Jerome na jednak nain na koji je Jeromea
ostavio njegov otac. Max je umro u istoj dobi kao i njegov
otac. Maxova pet narataja duga obiteljska karta nije netipina
za obitelji utemeljene na stidu.

Na stidu utemeljeni brakovi i roditeljski uzori

Iz dosad reenog trebalo bi biti oito da je glavni izvor
toksinoga stida obiteljski sustav i njegovi vienaratajni uzorci
nerazrijeenih tajni.
Jo jasnije reeno, takve obitelji stvaraju ljudi utemeljeni
na stidu koji se meusobno pronalaze i vjenaju. Oboje
oekuju od drugoga da se skrbi za njih i da igra ulogu
roditelja djetetu unutar njega ili nje. Oboje su nepotpuni i
nezasitni. Nezasitnost je utemeljena u nezadovoljenim
potrebama iz djetinjstva. Kad se sretnu i zaljube dvoje
odrasle djece, dijete u svakom od njih oekuje da onaj drugi
zadovolji njegove potrebe. Budui da je zaljubljenost prirodno
stanje spajanja, nepotpuna se djeca spajaju kao to su to
inili i u simbiotskoj fazi djetinjstva. Svaki privremeno ima
osjeaj cjelovitosti i potpunosti. Budui da je zaljubljenost
uvijek erotina, oboje se u seksualnom zagrljaju osjeaju
oceanski. Zaljubljenost je mona kao bilo koji narkotik.
ovjek osjea potpunost i ekstazu.
Naalost, to stanje ne moe potrajati. Ekstatika je svijest
vrlo selektivna. Ljubavnici se usmjeravaju na istost i privlai
ih novost koju predstavljaju jedno za drugo. Ubrzo se,
meutim, poinju javljati prave razlike u socijalizaciji. Dvije
izvorne obitelji podiu svoje na stidu utemeljene glave. Sad
poinje bitka! Tko e se skrbiti o kome? ija e obiteljska
pravila pobijediti? to su osobe vie utemeljene na stidu,
manje e trpjeti meusobne razlike. Ako me voli, uinit
e kako ja hou, nagovaraju jedna drugu. Ponovno su na
sceni stari uzori.

Pravila obitelji utemeljene na stidu

Svaki obiteljski sustav ima nekoliko kategorija pravila. Postoje
pravila o slavljima i o drutvenom ivotu; pravila o dodirivanju
i o seksualnosti; pravila o bolesti i odgovarajuoj zdravstvenoj
zatiti; pravila o putovanjima i zanimanjima; pravila o odra
vanju kuanstva i o troenju novca. Moda su najvanija
pravila o osjeajima, o meuljudskoj komunikaciji i o roditelj
skoj ulozi.
Toksini se stid svjesno prenosi s pomou posramljujuih
pravila. U obiteljima utemeljenima na stidu pravila svjesno
postiuju sve lanove. Openito, meutim, djeca doivljavaju
najjai udarac stida. Pokazivanje moi oblik je prikrivanja
stida. Mo je esto hijerarhijska. Tata moe vikati na bilo
koga. Mama moe vikati na sve, osim na tatu. Najstarije
dijete moe vikati na bilo koga, osim na mamu i tatu itd.
Najmlai u obitelji mui maku.

Obiteljska pravila disfunkcionalnih obitelji

1. Kontrola. ovjek mora stalno nadzirati sve interakcije,
osjeaje i osobne postupke... imati sve pod nadzorom glavna
je obrambena strategija za stid.
2. Perfekcionizam. Uvijek budi u pravu u svemu to
ini. Perfekcionistiko pravilo uvijek podrazumijeva i nametanje
mjerila. Strah i izbjegavanje negativnog organizirajue je
naelo ivota. lanovi ive u skladu s vanjskom slikom.
Nitko nije dorastao.
3. Okrivljavanje - Kad god se ne ostvari na plan,
krivimo za to sebe ili druge. Okrivljavanje je jo jedan oblik
prikrivanja stida... Okrivljavanje odrava ravnoteu u
disfunkcionalnom sustavu kad se izgubi nadzor.
4. Uskraivanje pet sloboda. Pet sloboda, koje je prva
definirala Virginia Star, opisuju posve funkcionalnu linost.
Svaka je sloboda u vezi s nekom temeljnom ljudskom moi...
moi zapaanja, miljenja i tumaenja, moi osjeanja, moi
elje i biranja te moi zamiljanja. U obiteljima utemelje
nima na stidu perfekcionistiko pravilo zabranjuje potpuno
izraavanje tih sloboda. Ono kae da ne biste smjeli percipirati,
misliti, osjeati, eljeti ili zamiljati onako kako to inite.
Trebali biste to initi onako kako to trai perfekcionistiki
ideal.
5. Pravilo Ni rijei! Ovo pravilo zabranjuje potpuno
izraavanje bilo kojeg osjeaja, potrebe ili elje. U obiteljima
zasnovanim na stidu lanovi ele sakriti svoje istinske osjeaje,
elje ili potrebe. Stoga nitko ne razgovara o svojoj samoi i
osjeaju unutranje rastrganosti.
6. Ne grijeite. Greke razotkrivaju oteeno, ranjivo ja.
Priznati greku znai otvoriti se ispitivanju. Prikrijte vlastite
greke, a ako netko drugi pogrijei, posramite ga.
7. Nemogunost oslanjanja na druge. Ne oekujte
pouzdanost u odnosima. Nikome ne vjerujte i neete se
razoarati. Budui da roditeljske razvojne potrebe za
pronalaenjem oslonca nisu bile zadovoljene, ni njihova se
djeca nee moi osloniti na njih. Nastavlja se ciklus
nepovjerenja.
 Ova pravila nisu svima vidljiva. Ipak, to su operativna
naela koja upravljaju obiteljima utemeljenima na stidu u
njihovim meuljudskim odnosima. Ona nastavljaju ciklus
stida kroz itave narataje.
Pravila roditeljskog ponaanja tipina za veinu obitelji
zapadnoga svijeta uzrok su masovnom stidu. Dodajte tomu
alkoholizam, incest i tjelesno zlostavljanje, pa ete dobiti
veliku disfunkcionalnost. Alice Miller je saela ova pravila
pod nazivom otrovna pedagogija. Pravila kau:
Odrasli su gospodari djeteta koje o njima ovisi.
Oni, poput bogova, odluuju to je ispravno, a to krivo.
Dijete se smatra odgovornim za bijes roditelja.
Roditelji uvijek moraju biti zatieni.
Djetetovi osjeaji usmjereni prema afirmaciji ivota prijet
nja su autokratskoj odrasloj osobi.
Djetetova se volja mora slomiti to je prije mogue.
Sve se to mora dogoditi u veoma ranoj dobi, tako da
dijete ne primijeti i da ne moe prokazati odrasloga.
Za tvoje dobro
(For Your Own Good)
Vjerovanje u apsolutnu roditeljsku mo potjee iz doba
monarha i kraljeva. Ono je preddemokratsko i predeinsteinov-
sko. Pretpostavlja svijet vjenih zakona, svjetonazor deus ex
machina. To je bio svijet Newtona i Descartesa. Takav je
svjetonazor opovrgnut mnogo puta.
Ova otrovna pedagogija opravdava razne metode koje
sadre visok stupanj zlostavljanja i usmjerene su na sputavanje
vitalne djeje spontanosti; tjelesno udaranje, laganje, dvolinost,
manipulaciju, taktike zastraivanja, uskraivanje ljubavi, izo
laciju i prisilu sve do muenja. Sve su te metode toksino
posramljujue.
 STID KAO STANJE STVARI

Kada se zdravi stid transformira u toksini, to se zove

"procesom internalizacije". Zdravi je osjeaj stida izgubljen, a
pojavljuje se stanje zamrznutosti, u kojemu osoba vjeruje da
je neispravna i manjkava kao ljudsko bie. Ova transformacija
ukljuuje tri dinamike: prvo, poistovjeivanje s uzorima
utemeljenima na stidu; drugo, traumu naputenosti i stid
koji sputava sve ljudske osjeaje, potrebe i nagone; i tree,
meusobno povezivanje i uveliavanje vizualnih sjeanja ili
prizora; i uvanje u pamenju postiujuih slunih i taktilnih
dojmova.

TRAUMA NAPUTENOSTI

Rije naputenost, u smislu u kojemu se upotrebljava u

ovom tekstu, znatno nadilazi uobiajeno znaenje te rijei.
Dodajem pojam tjelesne ostavljenosti, to je najee znaenje
rijei. Pri imenovanju naih demona moramo proiriti stara
znaenja rijei.
elim proiriti znaenje rijei naputenost tako da one
ukljui oblike emocionalne naputenosti: uskraivanje maenja,
narcistika prikraenost, fantazijska vezanost, zanemarivanje
razvojnih potreba za osloncem i zaplitanje obiteljskog sustava.
Moja definicija naputenosti ukljuuje i sve oblike zlostavljanja.
Alice Miller u svojoj izvrsnoj knjizi Drama naputenog
djeteta (The Drama of the Gifted Child) opisala je paradoksalnu
injenicu da mnogi dobri estiti, odani roditelji naputaju
svoju djecu. Takoer je istaknula jo jednu podjednako
paradoksalnu injenicu - mnoge iznimno nadarene i iznimno
uspjene ljude motivira duboko ukorijenjena depresija, to je
posljedica injenice da su njihova istinska i autentina ja bila
posramljena kroz naputanje u djetinjstvu. Ovo sam ve
kao pojavu rupe u dui. Djelo Alice Miller proirilo je
moje shvaanje traume naputenosti. Ona ne rabi stid kao
openito, organizirajue naelo svojega rada. Lako je, meutim,
uoiti da je gubitak autentinog ja, popraen depresijom,
samo drukiji opis toksinog stida.
Kad je ovjek naputen, ostavljen je sam. To se moe
zbiti i pri tjelesnoj odsutnosti, i pri tjelesnoj nazonosti.
Zapravo, p u n o vie zbunjuje kad vas napusti netko tko je
tjelesno nazoan.

Stvarno, tjelesno izbivanje

Poetak Maxova ivota obiljeila su dva udarca sudbine.
Nije bio planirano i istinski eljeno dijete. Bio je plod sluajne
trudnoe u braku koji je postajao sve disfunkcionalniji.
Jeromeova privrenost alkoholu uzela je takva maha da ga
je Felicia nekoliko puta pokuala ostaviti, elei staviti njegov
alkoholizam pod nadzor. etiri su puta ivjeli odvojeno u
prvih osam godina Maxova ivota.
Max je, osim toga, tijekom ovih razdvajanja bio tri puta
odvojen od svoje sestre i brata. On i Felicia ivjeli su s
njezinim dvjema sestrama, dok su Ralph i Maxine ivjeli s
Felicijinom majkom. Djetetu je potrebna struktura i predvidivost.
Treba mu netko na koga moe raunati.
Sjeam se kako me moj sin, kada je imao oko tri godine,
znao zamoliti da mu itam priu prije spavanja. Njegova je
omiljena pria bila The Little Engine that Could i Peter Rabbit
Nakon nekog vremena meni su te prie postale prilino
dosadne. Pokuavao sam preskoiti stranicu (stari trik - dvije
stranice odjednom). Rijetko bih u tome uspio. Za mojeg je
sinia bila prava katastrofa ako je nedostajao i najmanji
djeli prie. To bi unijelo nered u njegov svijet. Na mnogo
mnogo dramatiniji nain i odvajanje djeteta od obitelji
izaziva ozbiljne poremeaje.
Dijete treba nazonost obaju roditelja. Da bi dijete prekinulo
povezanost s majkom, treba oca za kojega e se vezati.
Vezivanje podrazumijeva zajedniki provedeno vrijeme, dijeljenje
osjeaja, topline i pokazivanje elje da se bude zajedno.
Maxova oca gotovo uope nije bilo. Kad nije radio, pio
je. Posveivao je veoma malo vremena Maxu. Malo dijete ne
moe shvatiti da mu je otac teki alkoholiar. Djeje su
sposobnosti logikog miljenja ograniene. Njihova se prva
razmiljanja ostvaruju kroz osjeaje (misao koju osjetimo).
Djeca su, osim toga, egocentrina. To ne znai da su sebina
U uobiajenom smislu te rijei. Nisu moralno sebina. ak
nisu ni sposobna moralno razmiljati do sedme ili osme
godine (takozvana dob razboritosti). No ak i u toj dobi
njihovo razmiljanje posve sigurno sadri egocentrike elemente.
Djeca nisu sposobna za isto altruistiko ponaanje do,
otprilike esnaeste godine.
Egocentriko razmiljanje znai da e dijete sve doivljavati
osobno. Dijete moe personalizirati ak i smrt roditelja.
Dijete moe rei: Da me je mama uistinu voljela, ne bi
otila k Bogu; ostala bi sa mnom.
Onome to volimo posveujemo vrijeme.
Kada nam jedan od roditelja ne poklanja vrijeme, imamo
osjeaj bezvrijednosti. Dijete je manje vrijedno od roditeljeva
vremena, pozornosti ili vodstva. Samoivost malog djeteta
uvijek egocentrino tumai dogaaje. Ako mama i tata nisu
tu, to je zbog mene. Sa mnom sigurno neto nije u redu, jer
bi inae bili tu.
Djeca su egocentrina jer nemaju vremena razviti granice
ega tj. unutranju snagu s pomou koje pojedinac brani svoj
unutranji prostor. Bez granica, osoba nema zatite. Jaka
granica je poput vrata s unutranjom bravom. Slaba granica
ega je poput vrata s vanjskom bravom. Djeji je ego poput
kue bez vrata.
Djeca su egocentrina po prirodi (a ne po vlastitom
izboru). Njihov je egocentrizam poput improviziranih vrata i
brave, koji su u upotrebi dok se ne izgrade vrste granice.
vrste su granice rezultat poistovjeivanja s roditeljima koji
i sami imaju vrste granice i koji pouavaju djecu oblikovanjem.
Djeca nemaju iskustva; ona trebaju iskustvo svojih roditelja.
Poistovjeujui se s roditeljem, imaju nekoga na koga se
mogu osloniti izvan sebe samih. Kako internaliziraju roditelja,
oblikuju pouzdana vodia unutar samih sebe. Ako roditelj
nije pouzdan, djeca nee razviti to unutranje bogatstvo.

Emocionalna naputenost
Djeca trebaju odraz i jeku. Njih dobivaju iz oiju svojih
primarnih skrbnika. Odraavanje znai da imaju nekoga i da
taj odraava ono to oni uistinu jesu u bilo kojem trenutku.
U prve tri godine svima nam je potrebno da nam se dive
i da nas ozbiljno shvaaju. Trebalo nam je da b u d e m o
prihvaeni zbog onoga to jesmo. Zadovoljavanje tih potreba
za odraavanjem ono je to Alice Miller zove naim temeljnim
narcistikim zalihama.
Te su zalihe posljedica odraavanja u oima roditelja s
dobrim granicama. Kada je tomu tako, dogaaju se sljedei
dinamiki procesi:
Agresivni djetetovi poticaji mogu se neutralizirati, jer ne
ugroavaju roditelja.
Djetetova tenja za samostalnou ne doivljava se kao
prijetnja roditelju.
 Djetetu se doputa iskusiti i izraziti normalne nagone,
poput ljubomore, bijesa, seksualnosti i prkosa, jer se ni
sami roditelji nisu odrekli tih osjeaja.
Dijete ne mora ugoditi roditeljima i moe razviti vlastite
potrebe i vlastitu razvojnu brzinu.
Dijete se moe osloniti na roditelje i imati koristi od njih,
jer su oni odvojeni od njega.
Neovisnost roditelja i dobre granice omoguavaju djetetu
da odvoji ja-reprezentaciju od objektne reprezentacije.
Budui da je djetetu doputeno izraziti ambivalentne osjeaje,
ono moe nauiti smatrati sebe i skrbnika i dobrima i
loima, umjesto da izdvaja odreene dijelove kao dobre
te ih odvaja od loih.
Mogu je poetak istinske objektne ljubavi, jer roditelji vole
dijete kao odvojen objekt.
Drama nadarenog djeteta
(Drama of the Gifted Child)
to se dogaa ako su roditelji utemeljeni na stidu i ako
imaju nezadovoljene potrebe? Tada oni nisu u stanju preuzeti
odraavajuu narcistiku funkciju za dijete. Dapae, injenica
da su roditelji utemeljeni na stidu jasan je znak da nikada
nisu stekli svoje narcistike zalihe. Takvi su roditelji odrasla
djeca koja jo uvijek tragaju za roditeljem ili objektom koji
bi im bio p o p t u n o na raspolaganju. Za takve roditelje
najprikladniji objekti nardstikog zadovoljenja njihova su vlastita
djeca. Alice Miller pie:
Novoroene je posve ovisno o roditeljima i budui da
mu je njihova skrb nuna za ivot, ini sve to moe kako
ih ne bi izgubilo. Od prvog dana ivota ono e tako
usmjeriti sve svoje snage, poput male biljke koja se okree
prema suncu kako bi preivjela.
Drama nadarenog djeteta
(Drama of the Gifted Child)
 Ono to na stidu utemeljena majka nije mogla pronai u
vlastitoj majci, pronalazi u svojoj djeci. Dijete je netko tko joj
je uvijek na raspolaganju. Dijete ne moe pobjei kao to je
uinila njezina majka. Dijete moe posluiti kao jeka; potpuno
je usmjereno na nju; nikada je nee napustiti; moe se u
potpunosti nadzirati i nudi potpuno divljenje i intenzivnu
pozornost.
Djeca imaju zadivljujuu sposobnost uoiti te potrebe
roditelja. ini se da dijete to nesvjesno zna. Preuzimajui
ulogu pruanja narcistikog zadovoljenja svojima na stidu
utemeljenim roditeljima, dijete osigurava ljubav i osjeaj da
je potrebno i da nije naputeno. Taj je proces obrtanje
prirodnog poretka. Sada se dijete skrbi o roditeljskim potrebama,
umjesto da se roditelji skrbe o djejim potrebama. Ta je uloga
skrbnika iznimno paradoksalna. elei osigurati roditeljsku
ljubav i izbjei naputenost, dijete je zapravo naputeno.
Budui da je ono tu zbog roditelja, nema nikoga tko bi
odraavao djeje osjeaje i nagone i skrbio se za djeje
potrebe. Svako dijete koje odrasta u takvoj okolini smrtno
ranjava ova narcistika prikraenost. A to se moe dogoditi
i u najboljim obiteljima.
Alice Miller pie:
Mnogi ljudi pate od narcistikih poremeaja, a imaju njene
i brine roditelje koji su ih snano podupirali; ipak, ti ljudi
pate od ozbiljnih depresija. Dolaze na terapiju s uvjere
njem, u kojem su odrastali, da su imali sretno i zatieno
djetinjstvo.
Drama nadarenog djeteta
(Drama of the Gifted Child)
Najee su ti narcistiki prikraeni ljudi talentirani, nadareni,
iznimno uspjeni ljudi koji su primali pohvale i uivali divljenje
zbog svojih talenata i uspjeha. Gledajui ih sa strane, svatko
bi rekao da su uspjeli. Snani su, stabilni i veoma samouvjereni.
No zapravo je posve suprotno. Narcistiki prikraeni ljudi
dobri su u svemu ega se prihvate i cijene ih zbog njihove
nadarenosti i umijea, ali uzalud.
U pozadini svega ovoga, kae Alice Miller, vreba
depresija, osjeaj praznine i otuenosti te besmislenosti ivota.
im im se oduzme narkotik vlastite veliine, im vie
nisu zvijezde i ljudi od uspjeha, takve osobe obuzme dubok
osjeaj stida i krivnje.
Radio sam s mnogima koji spadaju u ovu skupinu. I
sam joj pripadam. Uistinu e teko netko tko na uspjeh
promatra sa strane znati do koje smo mjere zapravo utemeljeni
na stidu. Kao djecu, voljeli su nas zbog naih uspjeha i
postignua, umjesto zbog nas samih. Naa su istinska i
autentina ja bila naputena.
to se mene tie, trebale su proi godine da uspostavim
vezu s vlastitim osjeajima - s vlastitom ljutnjom, ljubomorom,
usamljenou i tugom. Taj nedostatak veze s osjeajima
rezultat je naputenosti. Nismo imali nikoga tko bi potvrdio
nae osjeaje kroz odraavanje. Dijete moe doivjeti vlastite
osjeaje samo ako ima nekoga tko e ih u potpunosti
prihvatiti, imenovati i dati im potporu.
Jo jedna posljedica ove emocionalne naputenosti gubitak
je sebe. Kada se neka osoba iskoritava za narcistike potrebe
drugoga, razvija se tako da prua samo ono to se od nje
oekuje i konano se stapa s vlastitim djelom ili izvedbom.
Postaje radno bie bez osjeaja za svoje autentino ja.
Prema Winnicottiju, pravo ja te osobe ostaje u stanju
nekomunikacije. Ve sam opisao ovo kao stanje kada vie
nismo u sebi. Takva osoba osjea prazninu, bezdomnost i
uzaludnost.
 Moda je najtea posljedica emocionalne naputenosti
ono to Robert Firestone zove fantazijska vezanost, a Alice
Miller trajnost saveza. Dijete kojemu je bilo uskraeno iskustvo
uspostave veze s vlastitim emocijama najprije svjesno, a
potom nesvjesno (kroz unutranje poistovjeivanje s roditeljem)
ovisi o svojim roditeljima.
Alice Miller pie:
Ne moe se osloniti na vlastite emocije, ne iskuava ih
kroz pokuaje i pogreke, nema osjeaj za vlastite potrebe
i do najvee je mjere otueno od sama sebe.
Drama nadarenog djeteta
(Drama of the Gifted Child)
Takva se osoba ne moe odvojiti od svojih roditelja.
Fantazijski je vezana za njih. Ima iluziju veze, odnosno uistinu
misli da postoji ljubavna veza izmeu nje i roditelja. Zapravo
je zbunjena i smetena. To je prije zamka negoli savez. Poslije
e se ova fantazijska vezanost prenijeti na druge veze.
Takva fantazijski vezana osoba poslije ovisi o potvrdi
svojega partnera, svoje djece, svojeg drutva. Osobito je
ovisna o svojoj djeci. Fantazijski vezana osoba nikada nema
stvarnu vezu ili stvarni odnos ni sa kime. Nema stvarnog
autentinog ja za uspostavu veze. Roditelji koji su prihva
ali dijete samo kada bi im ugaalo, ostaju poput introjekti-
ranih glasova. Pravo se ja krije od ovih introjektiranih
glasova, ba kao to se krilo dijete. Osama roditeljskog
doma zamijenjena je izolacijom unutar sebe.
est rezultat toga jest megalomanija. Megalomana svuda
cijene i ne moe ivjeti bez divljenja drugih. Iznevjeri li ga
njegov dar, nastupa propast. Mora biti savren, jer e inae
pasti u depresiju. esto su najnadareniji meu nama upravo
takvi. Mnogi veoma nadareni ljudi pate od ozbiljne depresije.
Drugaije i ne moe biti, jer je u biti depresije izgubljeno i
naputeno dijete unutar nas.
ovjek je poteen depresije, pie Alice Miller u djelu
Drama nadarenog djeteta kada je samopotovanje utemeljeno
na autentinosti vlastitih osjeaja, a ne na posjedovanju
odreenih kvaliteta.
Emocionalna naputenost je vienaratajni problem. Dijete
narcistiki prikraenih roditelja postaje odrasla osoba s narcis
tiki prikraenim djetetom i, ba kao to su njega iskoristili,
i on e iskoristiti svoju djecu da zadovolji svoje narcistike
potrebe. Dijete odrasta i tako se krug ponavlja.
Maxovi su roditelji bili narcistiki prikraeni. Jerome je za
svoje narcistike potrebe upotrijebio fantazijsku vezanost za
alkohol i seks. Felicia se koristila Ralphom kao glavnim sred
stvom narcistikog zadovoljenja. Postao je obiteljska zvijezda,
moralist, pravednik, iznimno uspjean ovjek i sveenik.
Maxine i Max bili su izgubljena djeca. Felicia, premda
portvovna, nikada nije odraavala i potvrivala njihove
osjeaje. Max je ponovio jednak uzorak na svojoj djeci,
sluei se njima za svoje narcistike potrebe. Nakon bje-
gova, odmah bi pourio k njima po njenost i utjehu.
Osobito su mu keri bile izvor njenosti. Nikada nisam vidio
nijedno od njegove djece kako izraavaju bijes, povrijee
nost ili ljutnju na Maxa. Oni nikada nisu uspjeli uspostaviti
vezu s vlastitim osjeajima.
Max bi se razljutio kad sam govorio da ponavlja vlastitu
naputenost na djeci. I njegova su djeca smatrala da su
imala dobro djetinjstvo. To je iluzionistika priroda narcistike
prikraenosti.
Kada emocionalno naputena djeca opisuju svoje djetinjstvo,
opisuju ga bez osjeaja.
 Alice Miller kae:
Prisjeaju se najranijih sjeanja bez ikakvog suosjeanja za
dijete koje su nekada bili. esto iskazuju prezir i ironiju,
ak podrugljivost i cinizam. Openito, postoji potpuna odsut
nost stvarnog emocionalnog razumijevanja ili ozbiljne procjene
uspona i padova vlastitog djetinjstva i shvaanja vlastitih
potreba - osim potrebe za uspjehom. Internalizacija izvorne
drame toliko je potpuna da se moe nastaviti iluzija dobra
djetinjstva.
Drama nadarenog djeteta
(Drama of the Gifted Child)
Maxova su djeca idolizirala i idealizirala svojeg oca. Nastavili
su iluziju vlastitog sretnog djetinjstva. Sam Max nije pokazivao
stvarnu ljutnju na svoje roditelje. Njegov bijes na oca iziao
bi na vidjelo samo kad bi se napio. Nije bio otvoreno bijesan
na majku.

NAPUTANJE KROZ ZLOSTAVLJANJE

Svi su oblici zlostavljanja djece oblici naputanja. Kada

roditelj zlostavlja djecu, on ima problem, a ne dijete. Zato je
to zlostavljanje.
Zlostavljanje je naputanje utoliko to se djeca, kada su
zlostavljana, nemaju na koga osloniti. Ono to se dogaa
navodno je za djetetovo dobro. No uope se ne radi o
djetetu, nego o roditelju. Takve su zamjene teza izluujue
i potiu stid. U svakom inu zlostavljanja dijete je postieno.
Mala se djeca, zbog svoje egocentrinosti, smatraju odgovornom
za zlostavljanje.
Moji skrbnici ne mogu biti ludi ili emocionalno bolesni;
sigurno sam ja, kae dijete samo sebi.
Dijete mora nastaviti ovu idealizaciju. Djeji su umovi
fantazijski, egocentrini i nelogini. Idealizacija im osigurava
opstanak. Ako su moji roditelji bolesni i ludi, kako u preivjeti?
Sigurno sam ja u pitanju. Ja sam lud. Sigurno sa mnom neto
nije u redu, inae ne bi ovako postupali sa mnom.
Djetetu se ne prua prilika. Svako zlostavljanje pridonosi
internalizaciji stida. Neki oblici zlostavljanja vie postiuju
od drugih.

Seksualno zlostavljanje
Taj oblik zlostavljanja najvie postiuje. Da bi se izazvao
stid, potrebno je manje seksualnog zlostavljanja od bilo kojeg
drugog oblika zlostavljanja. Seksualno je zlostavljanje veoma
raireno. Procjenjuje se da trenutano ima oko ezdeset mili
jima rtava seksualnog zlostavljanja. U posljednjih trideset
godina znatno je porasla svijest o tom problemu.
U prolosti je nae znanje o zlostavljanju bilo ogranieno
na rtve incesta iz pria strave i uasa. Takve su prie
sadrale tjelesno seksualno zlostavljanje koje je ukljuivalo
dodirivanje. Danas smo znatno proirili nae razumijevanje
seksualnog zlostavljanja. U knjizi Bradshaw o obitelji pre
doio sam materijale o seksualnom zlostavljanju koje sam
posudio iz djela Pie Mellody iz terapijskog centra Meadows
u Wickenbergu, u Arizoni.
Ovo su izvaci iz knjige Bradshaw o obitelji:
Seksualno zlostavljanje ukljuuje itave obitelji. Moe se
podijeliti ovako:
Tjelesno seksualno zlostavljanje - Ukljuuje dodirivanje
na seksualan nain. Opseg postupaka s elementima sek
sualnog zlostavljanja ukljuuje seksualizirano grljenje ili
ljubljenje: bilo kakvu vrst seksualiziranog dodirivanja ili
milovanja; oralni i analni seks; runo podraavanje spolnih
organa rtve ili prisiljavanje rtve da runo podrauje
spolne organe prijestupnika; seksualni odnos.

Neprikriveno seksualno zlostavljanje - Ukljuuje voaje-

rizam, egzibicionizam. Moe se dogaati izvan kue ili u
kui. Roditelji esto seksualno zlostavljaju djecu kroz
voajerizam i egzibicionizam. Kriterij za obiteljski voajerizam
ili egzibicionizam je seksualna uzbuenost roditelja. Katkada
su roditelji toliko nesvjesni vlastite seksualnosti da ne
uoavaju svoje seksualno ponaanje. Dijete gotovo uvijek
ima stanovit osjeaj odvratnosti prema tome.
Jedna mi je pacijentica rekla kako bi otac kriomice
zurio u nju kad bi u gaicama izlazila iz kupaonice.
Drugi govore o tome kako nisu imali privatnosti u kui,
a najmanje u kupaonici. Imao sam desetak mukih pacije
nata ije su majke pred njima prale intimne dijelove
tijela do njihove osme ili devete godine.
Djeca mogu osjeati seksualnost u nazonosti roditelja.
To ne spada u seksualno zlostavljanje, osim ako roditelji
sami ne potiu takve osjeaje. Sve ovisi o roditeljima.
Ovdje ne govorim o roditelju koji ima prolaznu seksualnu
misao ili osjeaj. Rije je o roditelju koji se koristi
djetetom za vlastitu svjesnu ili nesvjesnu seksualnu
stimulaciju.
Prikriveno seksualno zlostavljanje
Verbalno - Ukljuuje nepristojne seksualne izraze.
Otac ili bilo koji drugi blizak mukarac koji zove
ene kurvama ili droljama ili drugim pogrdnim
seksualnim izrazima; ili majka ili bilo koja druga
bliska enska osoba koja s podcjenjivanjem govori o
mukarcima u vezi sa seksom. To takoer ukljuuje
 roditelje ili skrbnike koji ele znati o svakoj pojedinosti
djetetova seksualnog ivota, koji ispituju o njegovoj
seksualnoj psihologiji ili trae pojedinosti o njegovim
ljubavnim sastancima. Skriveno seksualno zlostavljanje
ukljuuje i uskraivanje odgovarajuih informacija o
spolnom ivotu
Neke moje pacijentice nisu znale to im je kada
su dobile prvu menstruaciju. Tri moje pacijentice sve
do svoje dvadesete godine nisu znale da vagina ima
otvor!
Skriveno seksualno zlostavljanje jest i kada mama
ili tata govore o seksu pred djecom neodgovarajue
dobi. Ili pak kad mama ili tata izriu seksualne
primjedbe o intimnim dijelovima djetetova tijela. Radio
sam s dva pacijenta koje su majke traumatizirale
alama na raun veliine njihovih penisa, i s
pacijenticama koje su oevi ili pooimi zadirkivali
zbog veliine grudiju ili stranjice.
Prekoraenje granice - Dogaa se kad su djeca
svjedoci roditeljskog seksualnog ponaanja. To je est
sluaj ako roditelji ne zatvaraju ili ne zakljuavaju
vrata. Isto vrijedi i za djecu kojoj se ne doputa
privatnost. Ulaze im u kupaonicu. Ne ue ih da
zakljuavaju vrata ili im ne doputaju da ih zakljua
vaju. Roditelji moraju pruiti uzor u doputenoj raz-
golienosti, odnosno moraju biti primjereno odjeveni
nakon to djeca prijeu stanovitu dob. Djeca su
seksualno znatieljna. Oko tree godine ili izmeu
tree i este godine poinju primjeivati tijela roditelja.
esto su opsjednuta golotinjom.
 Majka i otac moraju biti oprezni kada su goli
pred malom djecom. Ako joj to nije sredstvo seksual
nog poticaja, majina golotinja nije seksualno zlo
stavljanje. Ona se samo ponaa na disfunkcionalan
nain. Ne postavlja seksualne granice.
Upotreba klistira u ranoj dobi takoer moe biti
vrsta zlostavljanja, takva koja vodi seksualnoj disfunkciji.
Upotreba klistira moe predstavljati prekoraenje tje
lesnih granica.
Emocionalno seksualno zlostavljanje - Takvo zlostavljanje
posljedica je meunaratajne vezanosti. Govorio sam o
zaplitanju koje nastaje kad djeca preuzimaju prikrivene
potrebe obiteljskog sustava. Veoma je uobiajeno da se
jedan ili oba roditelja u disfunkcionalnom braku neodgo
varajue veu za jedno od svoje djece. Takvi roditelji
zapravo koriste djecu za zadovoljavanje svojih emocionalnih
potreba. Takva veza moe lako postati seksualizirana i
proeta romantikom. Kerka moe postati oeva mala
princeza, ili sin mamin mali mukarac. U oba se sluaja
dijete naputa. Roditelji zadovoljavaju svoje potrebe na
utrb djetetovih. Dijete treba roditelja, a ne suprunika.
Pia Mellody daje sljedeu definiciju emocionalnog
seksualnog zlostavljanja. Ona kae: Kada jedan roditelj
s djetetom ostvaruje vezu koja mu je vanija od veze s
branim drugom, rije je o emocionalnom seksualnom
zlostavljanju.
Katkada se oba roditelja emocionalno veu za dijete.
Dijete se pokuava skrbiti za osjeaje oba roditelja. Radio
sam s pacijenticom kojoj je otac znao banuti u sobu
usred noi i odnijeti je da spava s njim u spavaonici za
goste. Uglavnom je to inio kako bi kaznio svoju suprugu
 to je odbijala seks s njim. Kerka je jako patila zbog
pobrkanog seksualnog identiteta.
Meunaratajna vezanost mogua je i kod roditelja i
djeteta istog spola. Najei oblik takve vezanosti u naoj
kulturi predstavljaju majka i kerka. Majka esto pati od
seksualizirane srdbe, tj. boji se mukaraca i mrzi ih.
Iskoritava kerku za svoje emocionalne potrebe i stvara
kod kerke osjeaje gaenja prema mukarcima.
Postavlja se pitanje je li roditelj tu kako bi udovoljio
djetetovim potrebama ili je dijete tu zbog roditeljevih
potreba. I dok djeca mogu izraavati svoju seksualnost u
skladu s vlastitim razvojnim stupnjem, svaki put kada
odrasli izraava svoju seksualnost s djetetom, rije je o
seksualnom zlostavljanju.
Katkada seksualno zlostavljanje dolazi od starije brae
ili sestara. Openito, seksualno ponaanje meu djecom
jednake dobi nije zlostavljanje. No, kada dijete doivljava
seksualno iivljavanje od ruku tri ili etiri godine
starijega djeteta, rije je o zlostavljanju.

Tjelesno zlostavljanje
Batina je izila iz raja - fraza je koja se stoljeima ponavlja
kao biblijsko opravdanje ili izgovor za tjelesno kanjavanje.
Tjelesno nasilje nad djecom (i enama) dio je prastare i ilave
tradicije.
Tjelesno nasilje, s obzirom na toksini stid koji stvara,
dolazi odmah iza seksualnog nasilja. Dapae, tjelesno je
naisilje iznimno ovisniko. Ve sam pokazao da je tu rije o
sindromu stida koji se izraava u poremeaju linosti.
Prijestupnici su doslovno ovisnici o nasilju, a potie ih
toksini stid koji osjeaju dok se nasilniki ponaaju. Nasilni
su prijestupnici na stidu utemeljeni ljudi.
Roditelji koji zlostavljaju djecu jesu izolirani; slabog
samopuzdanja; nedostatno osjetljivi za osjeaje drugih; obino
su i sami bili rtve tjelesnog nasilja; uskraena im je temeljna
majinska skrb; nemaju zadovoljene potrebe za ljubavlju i
udobnou; poriu tekoe i posljedice tekoa; osjeaju da
se nemaju kome obratiti za savjet; potpuno su nerealistikih
oekivanja od djece; oekuju od djece da zadovolje njihove
potrebe za njenou i toplinom; kad djeca ne zadovolje
njihove potrebe, tumae to kao odbacivanje i reagiraju srdbom
i frustracijom; postupaju prema djeci kao da su mnogo
starija no to jesu.
Nema valjanih podataka o rairenosti tjelesnog zlostavljanja.
Podaci kojima raspolaemo odnose se samo na prijavljene
sluajeve. Nemamo uvid u sluajeve kada nije bilo lijeni
kog pregleda, sluajeve u kojima je obavljen lijeniki preg
led, ali koji nisu identificirani kao zlostavljanje i sluajeve
koji su identificirani kao zlostavljanje, ali nisu prijavljeni.
Procjenjuje se da na svaki prijavljeni sluaj dolazi 200 ne
prijavljenih.
Vjerovanje da su djeca roditeljsko vlasnitvo te da su
samovoljna i da im volju treba slomiti vodea su naela ljudi
koji tuku djecu.
I rtva tjelesnog nasilja vezana je za nasilje proizilo iz
stida. U poetku se rtve veu zbog pukog uasa. No kako
se nasilje nastavlja, gube samopotovanje. Kako gube samo-
potovanje, rtve gube sposobnost odabira. Postaju poput
izgladnjele djece koja trae komadie i mrvice ljubavi.
Kako je nasilje iracionalno i impulsivno, esto je nasumino
i nepredvidivo. Znaajka nasuminosti nasilja uzrokuje ono
to Seligman zove nauena bespomonost. Nauena je bes
pomonost vrsta mentalne konfuzije. Ljudi vie ne mogu
misliti ili planirati. Poinju pasivno prihvaati zlostavljanje.
Ne mogu sebi predoiti gore, za duu pogubno, razaranje
ljudskog ivota.
Nasilje je uobiajeno u obiteljskom ivotu, jer naela
otrovne pedagogije promiu i podravaju tjelesno kanjavanje.
Ono se jo uvijek smatra prihvatljivim sredstvom pouavanja
djece ivotu. O prihvatljivosti tjelesnog nasilja svjedoe ak
i djeje pjesmice.
Tjelesno je nasilje pravilo u mnogim disfunkcionalnim
obiteljima. Obuhvaa sljedee: kad vas lagano udaraju po
stranjici ili prstima; kad vas tjeraju da sami odete po
sredstvo muenja (pojasevi, ibe i sl.); kad vas udaraju
akom, dlanom, pljuskaju vas, vuku, poteu, steu oko vrata,
tresu, udaraju nogom, tipaju, mue kakljanjem; kad vam
prijete ostavljanjem; kad vam prijete da e vas staviti u
zatvor ili predati policiji; kad ste nazoni nasilju nad roditeljem,
braom ili sestrama.

Emocionalno zlostavljanje
Emocionalno je zlostavljanje univerzalno. Vjerujem da je
svatko bio u nekoj prigodi postien emocionalnim zlostav
ljanjem. Otrovna je pedagogija prilino jasna u pogledu
injenice da su emocije slabe. Moramo biti razumni i logini
i ne smijemo si dopustiti da nas ometu emocije. Sve emocije
moraju biti pod nadzorom, a osobito valja potisnuti srdbu
i seksualne osjeaje. Nema mnogo ljudi u modernoj Americi
koji su odgajani u uvjerenju da je dobro izraavati seksualne
osjeaje i/ili osjeaje srdbe.
 SPUTAVANJE EMOCIJA STIDOM

Emocije su dio naih temeljnih moi. Imaju dvije glavne

funkcije u psihikom ivotu. Nadziru nae temeljne potrebe,
upuujui nas na potrebu, prestanak potrebe ili njezino zado
voljenje. Bez emocionalne energije ne bismo bili svjesni naih
osnovnih potreba.
Emocije nam takoer daju gorivo ili energiju za djelovanje.
Emocije su energija u kretanju. Ta nas energija potie da
uzmemo ono to nam je potrebno. Kad se kre nae osnovne
potrebe, srdba nas potie na borbu ili bijeg.
Srdba je energija koja nam daje snagu.
Tuga je energija koju oslobaamo kako bismo zacijelili
rane. Oslobaajui energiju zbog gubitaka povezanih s naim
temeljnim potrebama, moemo prevladati ok izazvan gubitkom
i prilagoditi se stvarnosti. Tuga je bolna. Pokuavamo je
izbjei. Tuga zapravo oslobaa energiju sadranu na naem
emocionalnom planu. Zadrati je u sebi znai zamrznuti bol
u nama. Terapijski je slogan da je tuga osjeaj koji lijei.
Strah je energija koja se oslobaa kad su nae temeljne
potrebe u opasnosti. Strah je energija koja vodi razboritosti
i mudrosti.
Osjeaj krivnje oblikuje nau savjest. Govori nam da smo
prekrili svoje vrijednosti. Potie nas da poduzmemo korake
i promijenimo se.
Stid nas upozorava da ne pokuavamo biti manje ili vie
od ovjeka. Stid nas upozorava na nae temeljne granice.
Radost je ushiujui osjeaj koji se javlja kad su nam sve
potrebe zadovoljene. elimo pjevati, trati i skakati od sree.
Energija radosti pokazuje da je sve dobro.
 Kad nae emocije nitko ne odraava i ne imenuje, gubi
mo vezu s jednom od naih osnovnih moi. Roditelji koji
nisu u vezi s vlastitim emocijama ne mogu pruiti svojoj
djeci uzor u emocijama. Nedostupni su i zatvoreni. Psihiki
su zakoeni. Nisu ak ni svjesni svojih osjeaja. Stoga spreavaju
emocije svoje djece. Rije je o naim najsvetijim tradicijama
roditeljskog ponaanja. Ta pravila osobito postiuju djecu
odbacivanjem emocija. Emocije se smatraju slabima.
Religija pristaje na "otrovnu pedagogiju". Osobito se srdba
smatra loom. Srdba je jedan od sedam smrtnih grijeha.
Zbog tih se grijeha ide u pakao. No, prema tonom uenju,
smrtni grijeh nije sama emocija srdbe, nego ponaanje koje
je posljedica srdbe. Ponaanje koje je esto povezano sa
srdbom jest vritanje, proklinjanje, udaranje, javno kritiziranje
ili prekoravanje i tjelesno nasilje. Takvi su oblici ponaanja,
dakako, nedopustivi. Utemeljeni su na procjeni, a ne na
emocijama.
Mnogu djecu ue da se stide svoje srdbe. Djeca esto
vide roditelje ljute i bijesne. Tako se, i suvie esto, prenosi
ova poruka: dobro je da roditelji b u d u ljuti, ali ne i da
djeca to budu.

POTPUNI STID

Kada se srdba osuuje kao emocija koje se treba stidjeti,

dogaa se dvoje. Ponajprije, srdba se povezuje sa stidom.
Svaki p u t kad osoba osjea srdbu, osjea i stid. Drugo, kako
se zbog srdbe treba stidjeti, ona se potiskuje. Potiskivanje je
primarni obrambeni sustav ega. Kada se jedanput pokrene,
djeluje automatski i nesvjesno. Budui da energija srdbe
djeluje nesvjesno, zahtijeva da bude izraena. to se vie
potiskuje, srdba sve vie i vie raste.
 Virginia Satir je to usporedila s dranjem gladnih pasa u
podrumu. to su gladniji, vie se trude izii. Sto se vie
trude izbaviti, vie moramo paziti na njih. Potisnuta energija
raste i raste i konano zadobiva vlastiti ivot. Jednoga dana
jednostavno vie nema mjesta za gomilanje energije. Jednoga
dana energija srdbe provaljuje. Osoba koja ju je potiskivala
otkriva da nema kontrolu. Kada silovita provala zavri,
kae: Ne znam to mi je danas. Boe, stvarno sam izgubio
kontrolu.
Potisnuta, nerazrijeena, stidom sputana energija srdbe
pretvara se u bijes. Bijes je rezultat stidom sputane srdbe.
Kada se tuga osuuje kao neto ega se treba stidjeti,
ugrauje svoju energiju u neutjenu bol i oaj. Katkada je
temelj samobojstvu. U naoj kulturi djecu ue da se trebaju
stidjeti plaa. Ako ih i ne ue da je pla neto ega se treba
stidjeti, spreavaju ga ucjenama i nagradama. Katkada se
odreuje doputeno vrijeme za pla, pa nakon to malo
plae, djetetu se kae: Dobro. Sada je dosta. Dosta si
plakao. esto se djeca osuuju i ismijavaju zbog plaa.
Katkada ih izlupaju, govorei: Sada ima zbog ega plakati!
Slino je sa strahom - djecu potiu da se stide straha.
Postien i odbaen, strah se odvaja i prerasta u potpuni
uas ili paranoju. Doputenje za tugu i strah esto je
povezano s rodnim i spolnim ulogama. Djeaci bi trebali biti
jaki i ne bi trebali plakati ili se bojati. Djevojicama se ee
doputa tuga ili strah. Ipak, ne bih iao predaleko s takvim
tvrdnjama, jer vjerujem da se u postojeim kulturolokim
oblicima roditeljstva svi osjeaji postiuju.
ak se i radost postiuje. Kada smo sretni, uzbueni i
buni, kore nas. Govore nam: Ne zanosi se previe; tko
visoko leti, nisko pada. Ili: Ne zaboravi - u svijetu jo
uvijek ima djece koja gladuju. To se poslije izraava kao
stid koji osjeamo svaki put kad smo uistinu sretni, ili kad
postignemo velik uspjeh.

SPUTAVANJE SPOLNOG NAGONA STIDOM

Vjerojatno nijedan aspekt ljudskih djelatnosti nije toliko

disfunkcionalno postiivan koliko spolnost. Spolnost je sr
ljudskog sebstva. Spol nije neto to inimo, to je ono to
jesmo. To je prvo to opazimo na drugome. Spolnost je osnovna
injenica u svih bia. Da ugasimo taj nagon, zatrli bismo
ovjeanstvo u roku od 120 godina. Naa je spolna energija
(libido) naa jedinstvena inkarnacija same ivotne sile. Kada
nam postiuju spolni nagon, postiuju nas do same biti.
Sva su djeca prirodno znatieljna u vezi sa spolnou.
Veoma se dobro sjeam kad mi je, kao djeaku, moj mali
susjed ispriao kako mukarev penis ulazi u eninu vaginu.
Bio sam zaprepaten. inilo mi se nevjerojatnim! Spolnost je
pomalo strana i zbunjujua za dijete. A djeca prirodno
ispituju svoje spolne organe i, u odreenoj dobi, uputaju se
u djeje spolne igre.
esto sam opisivao sljedei scenarij da bih pokazao kako
se postiuje naa seksualnost. Jednoga dana trogodinji
Farquahr, istraujui svoje tijelo otkriva nos. Pokazuje na nos
i kae: Nos. Majka je ushiena i zove baku kako bi je
obavijestila o Farquahrovu genijalnom napretku. Baka dolazi
u posjet i trai da Farquahr pokae svoju novootkrivenu
vjetinu i on to i uini s neizmjernim ponosom. Svaki put
kada pokae nos obaspu ga pohvalama. Kasnije otkriva i
druge dijelove tijela - ui, oi, laktove, pupak... A onda,
jedne nedjelje, dok je cijela obitelj u dnevnoj sobi (a u goste
je doao sveenik) mali Farquahr otkriva penis! Prilino je
uzbuen. Misli - ako im se ono s nosom toliko svidjelo, ovo
e ih odueviti. I tako ulazi u dnevnu sobu i ponosno
pokazuje svoj penis!
Mali Farquahr u cijelom svojem ivotu jo nije vidio
takvu zbrku! Mama ga je epala za uho i vue ga po sobi.
Lice joj je iskrivljeno od bijesa. Oito je potresena i kazuje
mu bez okolianja da to vie nikada ne ini. Govori mu da
je to to je uinio loe! Djeca internaliziraju najgore postupke
roditelja. to roditelj vie izgubi vlast nad sobom, ugroenija
je djetetova sigurnost!
Varijacije ovoga scenarija dogaaju se i u najboljim obite
ljima. Roditelji iju su vlastitu seksualnost neko postiivali,
ne mogu izii na kraj s prirodnom seksualnou svoje djece.
Kada njihovo dijete istrauje svoju seksualnost, roditelj to ne
odobrava ili jo gore, izraava gaenje. Cijelim svijetom
rairene primjedbe, poput onih: to je fuj ili nikada se
nemoj dirati po tom mjestu, ili: upristoji se - odjeni
odjeu ili pokrij to, povezuju seksualnost s neim loim,
prljavim i odvratnim. Moramo se odrei dijela nas. Poinjemo
seksualnost povezivati sa stidom.
Dijete koje odrasta u takvoj obitelji (vjerojatno veina
nas) poinje vjerovati i osjeati da je spolnost neto sramotno.
Openito, vei dio naeg vitalnog, spontanog, instinktivnog
dijela ivota postaje predmetom stida. Djecu se postiuje jer
su prebuna, jer ele neto ili se preglasno smiju. Velik dio
disfunkcionalnog stida ostvaruje se za stolom. Djecu se
prisiljava da jedu onda kada nisu gladna. Katkada ih se
prisljava da jedu ono to ne vole. Ostaviti dijete za stolom
sve dok ne poisti tanjur nije neuobiajena pojava u
modernu obiteljskom ivotu. Javno ponienje koje dijete
doivljava jer mora sjediti za stolom samo, dok njegova
braa i sestre esto to oduevljeno odobravaju, bolno je
iskustvo.
Imao sam pacijente koji moraju jesti stojei ili na brzinu
zbog postiujuih prizora to su ih kao djeca doivjeli za
stolom. Kada je na instinktivni ivot postien, prirodna je
sr naeg ivota sputana. To je kao da ir prolazi kroz
munu agoniju jer postaje hrast, ili da se cvijet stidi jer
cvjeta. Naime, zbog toga to su nai instinkti dio onoga to
nam je prirodom dano, ne moe ih se potisnuti. Kad
instinkti postanu sputani stidom, postaju poput gladnih pasa
koje treba nadgledati.

STID - OSNOVNA EMOCIJA

Stid se naziva osnovnom emocijom jer, poto se internalizira,

on sputava sve druge emocije. Emocionalno stidom sputani
roditelji ne mogu dopustiti svojoj djeci da imaju emocije, jer
djetetove emocije potiu roditeljeve emocije. Potisnute se emocije
esto doivljavaju kao prejake, kao da e nas potpuno obuzeti
ako ih izrazimo. Tu je i strah da e, izrazimo li nae emocije,
nastupiti stid.
Postiivanje i sputavanje emocija bili su kljuni dijelovi
Maxova internaliziranog stida. Maxa nikada nisu tjelesno
zlostavljali. No bio je, nema sumnje, seksualno zlostavljan.
Kao tree dijete nosio je majine i oeve seksualne probleme.
Oboje su bili nerazrijeene rtve incesta. Jerome je bio
enskar, premda je to uvijek bila obiteljska tajna. Max mi je
nekoliko puta rekao kako je osjeao da se njegova majka
Felicia esto zavodniki ponaala. Felicia je, nema sumnje,
bila emocionalni zlostavljatelj. Zvala ga je runim imenima,
vikala i korila s prezirom i gaenjem. Najvie od svega,
stalno je tjerala Maxa da se brine o njezinim osjeajima.
 Slika 2.5.
Osnovne potrebe za osloncem
Kritizirala je i omalovaavala njegove osjeaje. Prema Maxovim
rijeima, govorila je sljedee: Zbog ega se ljuti? ili:
Nema se ega bojati. Prestani plakati ili u ti ja dati
pravi razlog za pla. Max je bio duboko tuan. Mogao je
plakati satima. Zakljuio sam da je cijeli njegov obiteljski
sustav nosio narataje nerazrijeenog dubokog jada. Sjedei
mu suelice, mogao sam osjetiti njegovu tugu.

NAPUTANJE KROZ ZANEMARIVANJE RAZVOJNIH POTREBA ZA

OSLONCEM

Kao djeca, imali smo potrebe ije je zadovoljenje ovisilo

o drugima. Djeca ovise o drugima i imaju svoje potrebe.
Trebaju roditelje 15 godina. Njihove potrebe za osloncem
moe zadovoljiti samo skrbnik. Slika 2.5. prikazuje te potrebe.
Djeca trebaju nekoga tko e ih grliti i dodirivati. Trebaju lice
koje e odraavati i potvrivati njihove osjeaje, potrebe i
nagone. Djeca trebaju strukturu s ogranienjima; trebaju
predvidivost. Trebaju vezu utemeljenu na uzajamnom
povjerenju; treba im spoznaja da na nekoga mogu raunati.
Djeci treba prostor i mogunost da b u d u drugaija. Trebaju
sigurnost; treba im dovoljno dobre hrane, odjea, stambeni
prostor i odgovarajua lijenika skrb. Djeca trebaju vrijeme
i panju svojih roditelja. Trebaju vodstvo u obliku tehnika i
strategija za rjeavanje problema.

Potrebe sputane stidom

Zanemarivanjem njihovih potreba djeci se alje poruka
da one i nisu vane, pa djeca gube osjeaj vlastite osobne
vrijednosti. Nisu vrijedna neije skrbi. Stjeu osjeaj da nisu
vana. Kako im osjeaje stalno odbacuju, djeca vie ne
vjeruju da se imaju pravo na nekoga osloniti. Zadovoljavanje
potreba za osloncem ovisi o interpersonalnom mostu i
uzajamnoj vezanosti. Upravo je interpersonalni most taj koji
se rui kada se netko naputa kroz zanemarivanje. Kako
nemamo nikoga na koga bismo se oslonili, poinjemo vjerovati
da i nemamo pravo na oslonac. Kada osjetimo neku potrebu,
osjetimo i stid. Kako je rije o temeljnim potrebama, tj. o
potrebama bez kojih ne moemo biti potpuni ljudi, moramo
ih zadovoljiti na neuspjene naine.
Zanemareno dijete moe nauiti skretati pozornost na
sebe upadajui u nevolju ili ljutei roditelje. Kada je jako
edno, pit e zagaenu vodu. Znam za djecu ije potrebe za
dodirom i stimulacijom budu zadovoljene kad ih se izlupa
po stranjici.
Mnogo se pisalo o neuspjenom prilagoavanju. Dovoljno
je rei da e, ako joj se ne zadovolje potrebe za osloncem
u odgovarajue vrijeme i u odgovarajuem slijedu, osoba biti
zaustavljena u odreenim razvojnim fazama. Dijete se domilja
drugaijim nainima zadovoljavanja svojih potreba. Tijekom
vremena, kako ga se liava u zadovoljavanju potreba, ono
gubi svijest o njima. Konano i ne zna to mu treba.
Naputanje kroz zanemarivanje razvojnih potreba za
osloncem djeteta bit e presudan imbenik za razvoj pojedinca
u odraslo dijete. Odrastemo; izgledamo kao odrasli. Hodamo
i govorimo kao odrasli, ali ispod povrine krije se malo
dijete koje osjea prazninu i nezadovoljene potrebe, dijete
ije su potrebe nezasitne jer ima djeje potrebe u odraslom
tijelu. To je nezasitno dijete sr svih kompulzivno/ovisnikih
poremeaja ponaanja.
Sto se Maxa tie, veina njegovih potreba bila je pretvorena
u seksualne osjeaje. To objanjava njegovu ozbiljnu seksualnu
ovisnost. To je takoer temeljna dinamika svih seksualnih
ovisnosti. Kad je osoba naputena, posebno kroz zlostavljanje,
pretvorena je u objekt.
Maxa je njegov brat iskoritavao kao sredstvo da prevlada
vlastiti stid. Tjelesno ga je napustio otac. Iskoristili su ga u
obiteljskom sustavu. Biti koriten znai biti pretvoren u
objekt. Postajui objekt drugih, Max je postao objekt samom
sebi.
Kroz internalizirani stid Max je postao objekt vlastita
prezira, kritike, osude i omalovaavanja. Postao je predmetom
vlastita odbacivanja. Pretvoriti sebe i druge u objekte znai
izgubiti osobnost. Kako se Max vie nije mogao doivljavati
kao cjelovitu osobu, nije mogao doivljavati ni druge kao
cjelovite osobe.
Max je provodio sate salijeui ene. Bio je opsjednut
enskim grudima. Nije cijenio ene kao osobe. Stavljao je na
kocku svoju obitelj i ugled da bi u robnim kuama dodirivao
enske grudi ili da bi ih voajeristiki promatrao.
Jo jedan dinamiki aspekt pretvaranja temeljnih potreba
u seksualne jest zadovoljstvo samog orgazma. Kada je netko
postien naputanjem, bol je duboka i temeljita. ovjek se
osjea bezvrijednim; osjea se bolno ponienim i razotkrivenim.
Kada doivi seksualno uzbuenje i vrhunac, dostupno mu je
sveobuhvatno i mono zadovoljstvo. Zadovoljstvo moe zauzeti
mjesto bilo koje druge potrebe. U ovom odlomku Kaufman
saima postupak pretvaranja svih potreba u seksualne. Pie:
Djeak koji ui da nikada ne treba nita emocionalno od
svojih roditelja... suoava se s dvojbom svaki put kada se
osjea nezrelim, potrebitim ili na drugi nain nesigurnim.
Ako je masturbacija bila njegovo naelno sredstvo posti
zanja dobrog raspoloenja... moe se utjecati masturbaciji
kako bi se ponovno dobro osjeao u trenucima kada ima
potrebe koje nemaju nikakve veze sa seksualnou.
 Konverzija kao obrambeni sustav ega pretvara bilo koju
razvojnu potrebu u potrebu za neim drugim. To moe biti
potreba za hranom, novcem ili pretjeranom panjom. U
Maxovu sluaju to je bila potreba za seksom. Tijekom djetinjstva
njegovo je doivljavanje razvojnih potreba postalo vezano za
spolni nagon. To je konano izazvalo pretvaranje emocionalnih
potreba u seksualne. Svaki put kad se Max osjeao nesigurnim,
tjeskobnim ili potrebitim, ta su se unutranja stanja izraavala
kao seksualna elja. Max se stalno okretao seksu kako bi
zadovoljio potrebe koje seks ne moe zadovoljiti.

NAPUTANJE KROZ UPLETANJE U OTVORENE I PRIKRIVENE

POTREBE OBITELJSKOG SUSTAVA

Ve sam opisao obitelj kao drutveni sustav - njegove

dijelove, pravila, uloge i zakon dinamikih homeostaza. Vidjeli
ste kako disfunkcionalna obitelj iskoritava svoje lanove za
odravanje unutranje ravnotee. to je sustav disfunkcionalniji,
zatvorenije su i krue uloge koje zadaje. U obiteljima koje
su kemijski, seksualno ili nasilno disfunkcionalne, potrebe
sustava su otvorene. Sustav zadaje lanovima obitelji uloge
koje e igrati kako bi odrali razvnoteu.
Sve krute uloge zadane zbog obiteljske disfunkcionalnosti
oblici su naputanja. Da bih bio obiteljski junak, moram biti
snaan - nikada ne pokazati uplaeni, ranjivi dio sebe.
Junaci se ne bi smjeli bojati. Uloge su poput zadanih
scenarija. Propisuju koje osjeaje moete ili ne moete imati.
Poto sam godinama igrao svoju ulogu junaka, vie nisam
znao tko sam zapravo. Da bih se oporavio, morao sam
nauiti napustiti ulogu. Da bih to uspio, morao sam nauiti
biti ranjiv. Morao sam nauiti kako u biti lan skupine,
umjesto voa, kako slijediti umjesto voditi. Budui da uloge
odravaju ravnoteu sustava, one i postoje zbog sustava.
Djeca se odriu vlastite stvarnosti kako bi se pobrinula za
obiteljski sustav - kako bi ga odrala cjelovitog i uravno
teenog...
Svaki oblik naputanja slama interpersonalni most i savez
uzajamne intimnosti. Dijete je dragocjeno i neusporedivo.
Ako mu se ne prilazi s ljubavlju i potovanjem, ti osjeaji
dragocjenosti i neusporedivosti slabe. U sluaju toksiki
internaliziranog stida oni potpuno nestaju.

Meupovezanost slika
Trei se nain internalizacije ostvaruje putem slika. Te
unutranje slike mogu biti slike postiujue osobe, mjesta ili
dogaaja. Takoer mogu biti slike rijei, tj. zvuni dojmovi.
Kada ujete nekoga kako izgovara odreene rijei, to moe
potaknuti stara iskustva stida. Pojedinana se iskustva stida
stapaju posredstvom jezika i slika.
Kaufman kae: Prizori stida postaju meusobno povezani
i ojaani. Kako se jezik, slike i prizori povezani sa stidom
stapaju, znaenje stida se mijenja. Stid me je poinje
znaiti Ja sam sramotan, u nekom ivotno vanom vidu
manjkav kao ljudsko bie. Stid vie nije jedan od mnogih
osjeaja, nego poinje initi neiju bit. Internalizirani stid
stvara zamrznuto stanje stvari. Stid vie nije emocionalni
znak koji doe i proe. To je duboko ukorijenjeni, sve-
proimajui osjeaj manjkavosti kao osobe. Ta manjkavost u
samoj biti ini temelj oko kojega e se doivljavati drugi
osjeaji o sebi. Postupno, s vremenom, taj zamrznuti osjeaj
nestaje iz svijesti. Tako stid postaje temelj neijem osjeaju
identiteta. ovjek postaje osoba utemeljena na stidu.
 FUNKCIONALNA AUTONOMIJA

Kada se jedanput internalizira, stid se moe aktivirati

bez ikakva vanjskog poticaja. Vie nema potrebe za interperso-
nalnim dogaajem koji bi potaknuo stid. Sjeam se kako
sam osjetio bolan stid kad sam iao platiti kaznu zbog
prekoraenja brzine. Morao sam pred slubenikom u policijskoj
postaji razotkriti svoju pogreku. Slubenik je bio srdaan,
ugodan i smijeio se. Unato tome, pojavio se osjeaj stida.

SPIRALE UNUTRANJEG STIDA

Zadnja je posljedica internaliziranog stida ono to Kaufman

zove spirala unutranjeg stida. Ovako je opisuje:
Zbiva se uzroni dogaaj. Moe to biti pokuaj da se
kome pribliimo i osjeaj da smo odbijeni. Ili prijateljeva
kritika napomena... osoba je iznenada upletena u stid, oi
se okreu unutra i doivljaj postaje potpuno unutranji,
esto uz nazonost vizualnih dojmova. Osjeaji stida plutaju
u krugu, beskrajno potiui jedan drugoga. Nataloeni se
dogaaji opetovano unutranje smjenjuju, uzrokujui da se
osjeaj stida produbi, da apsorbira druga neutralna iskust
va... sve dok konano ne proguta ja. Tako stid postaje
paralizirajui.

Spirala je jedan od najrazornijih oblika disfunkcionalnog

stida. Kada se pokrene, moe potaknuti oslobaanje drugih
postiujuih iskustava i tako jo vie uvrstiti stid u osobi.
Budui da se stid internalizira, strah od razotkrivanja
intenzivno se uveava. Razotkrivanje sada znai da se vidi
neija bitna manjkavost kao ljudskog bia. Biti razotkriven
sada znai biti vien kao nepopravljivo i neizrecivo lo.
Pojedinac mora pronai sredstva da se obrani od takva
razotkrivanja. Kako se razvijaju obrambeni sustavi i strategije
prijenosa, internalizirani stid postaje sve manje i manje
svjestan.
Da samemo, internalizacija stida ima etiri glavne poslje
dice. Oblikuje se identitet utemeljen na stidu; stid je ojaan
i zamrznut; stid se samostalno aktivira (funkcionalna
autonomija); i konano, poinju djelovati unutranje spirale
stida.

KOLSKI SUSTAV

Max je prvih osam razreda iao u privatnu crkvenu

kolu. Potom je preao u dravnu srednju kolu. Njegovo je
kolsko iskustvo bilo prilino uobiajeno za veinu modernih
kola. Postiivanje je uvijek bilo dio kolskog sustava. Sjediti
u zadnjoj klupi za kaznu, esta je asocijacija na kolske
dane. Premda se u veini modernih kola vie ne slue
takvim kaznama, u kolskom sustavu i dalje postoje snani
izvori toksinog stida. Predavao sam u tri srednje kole i na
etiri sveuilita. Zakljuio sam da je obrazovni sustav vana
snaga u uvrivanju internalizacijskog procesa u ljudi
utemeljenih na stidu.

Perfekcionizam
Perfekcionizam je pravilo obiteljskog sustava i glavni je
krivac za stvaranje toksinog stida. To vrijedi i za religijske
i kulturne sustave. Perfekcionizam porie zdravi stid. Pretpostav
lja da moemo biti savreni. Takva pretpostavka nijee nau
ljudsku konanost jer porie injenicu da smo bitno ogranieni.
Perfekcionizam porie da emo esto grijeiti i da je prirodno
grijeiti.
Perfekcionizam je na djelu kad god apsolutiziramo neko
negativno naelo ili standard. Kad se apsolutizira, naelo
postaje mjerilo svega drugoga. Usporeujemo i prosuujemo
prema tom standardu.
U koli su nas mjerili prema savrenom postotku 100*.
Kad ga ne bismo uspjeli postii, ocjenjivali su nas slabijim
ocjenama, pri emu je najnia bila F. Razmislite naas o
simbolizmu ocjene F. Mentalno se povezuje s rijeima koje
poinju sa F. Kad dijete postane failure - promaaj - u koli,
nee mu trebati dugo da pone misliti kako je promaen i
kao osoba, kako je fuck up - gubitnik. Djeca vrlo brzo
stvaraju ovakve asocijacije u koli. Osim toga, povezat e
lou ocjenu s pretpostavkom da su loe ili manjkave
osobe. A najee su djeca koja ne postignu uspjeh utemeljena
na stidu i prije no to dou u kolu. Njihova utemeljenost
na stidu esto je, zapravo, uzrok njihovu kolskom neuspjehu.
Kad ne uspiju u koli, njihov se internalizirani stid produbljuje.
Toksini stid raa toksini stid.
Max je primjer drugog puta, koji u koli izabiru djeca
utemeljena na stidu. On je slijedio svojeg brata i sestru,
utemeljene na stidu. Postao je iznimno uspjean uenik. Bio
je pravi odlika. Iznimna uspjenost i perfekcionizam dva su
vodea oblika prikrivanja toskinog stida. Iako zvui
paradoksalno, i odlikaa i onog koji pada razred moe
poticati toksini stid.
Ja sam bio odlika. Bio sam i predsjednik razreda od
sedmog razreda nadalje. U etvrtom sam razredu srednje
kole bio urednik kolskih novina i esti po uspjehu u cijeloj
koli. Sve je to spadalo u moju ulogu junaka. Koliko bi se
srednjokolskih upravitelja obratilo ueniku koji je predsjednik
razreda, urednik kolskih novina i esti po uspjehu u koli

* U amerikom sustavu ocjenjivanja najnia je ocjena F (op. prev)

da bi mu rekli kako mu treba pomo zbog problema s
internaliziranim stidom? Bio sam, osim toga, i evidentirani
alkoholiar kad sam poao u etvrti razred srednje kole.
Poeo sam piti s etrnaest godina. Visoki rezultati esto
su posljedica utemeljenosti u toksinom stidu. Budui da
sam se osjeao neispravnim i oteenim iznutra, morao sam
dokazati da sam u redu trudei se da budem izniman
izvana. Sve to sam inio bilo je utemeljeno na dokazivanju
vanjske autentinosti. Moje je dobro raspoloenje ovisilo o
uspjehu.
Toksini stid stvara radna bia, ljude koji moraju raditi
da bi se dobro osjeali. Osjeaju se dobro u vlastitoj koi
samo kad postiu uspjehe.
Sjeam se kako se jedan na stidu utemeljen pacijent
hvalio svojim milijunskim zaradama. Bio je neugodan ovjek.
Okrutno je zlostavljao svoju enu razmeui se pred njom
ljubavnim avanturama. Njegov se osjeaj za unutranju
vrijednost temeljio na njegovu ugledu. Kako se osjeao
neispravnim iznutra, morao je dobiti potvrdu izvana.
kolski sustav promie na stidu utemeljeni sustav
ocjenjivanja ljudske inteligencije. Bilo bi manje zlo da takav
sustav uistinu mjeri inteligenciju. Kao i John Holt, i ja
vjerujem da pravi ispit inteligencije nije ono to znate ili
iscijedite iz sjeanja na ispitu. Nije rije o onome to znate
uiniti, nego o onome to inite kad ne znate kako.
Perfekcionizam takoer raa unitavajui osjeaj za
konkurenciju. Ima, dakako, i zdravih oblika suparnitva,
Takvo nas suparnitvo potie da budemo bolji, da se razvijamo
i rastemo. Ali perfekcionistiki sustav kao i dananji kolski
sustav potie na varanje i jako iscrpljuje. Ocjene se esto
javno pokazuju, tako da ih svi mogu vidjeti. A tu je i
sramno prozivanje kada netko dobije lou ocjenu. Svi se
hukaju jedni protiv drugih u borbi za postignue ambicija.
Izgubljen je zajedniki osjeaj za udruene napore i suradnju.

Racionalizam
Nae kole pokazuju golemu pristranost u korist izobrazbe
uma umjesto cijele osobe. Najvie se istie zakljuivanje,
logika i matematika, gotovo se posve zanemaruju emocije,
intuicija i kreativnost. Nai uenici postaju memorirajui
imitatori i tupi konformisti, umjesto osjeajni stvaratelji.
Mnogo je uinjeno u posljednjih nekoliko desetljea u
prouavanju desne modane polutke. Ta je strana mozga
izvor misli koja se osjea. Misao koja se osjea bit je
glazbe i pjesnitva. Desna je polutka holistika i intuitivna.
Slui se matom prije negoli memorijom. Uenici koji imaju
prirodnu sklonost za tu stranu mozga bivaju kanjeni.
Znam za izvrsne uenike koji su bili bolno stidljivi zbog
svojeg intuitivnog i osjeajnog naina spoznavanja. Naa
racionalistika pristranost uzrokuje odbacivanje mate i emocija
kao neega ega se valja stidjeti. Sjeam se kako sam
jednom rekao nastavniku svoj osjeaj o predoenom prob
lemu. Rekao mi je da nagaanje nije odlika izobraena uma.
Poslao me u itaonicu kako bih pronaao tone podatke.
Ukratko, u naim se kolama postiuju neki najpoticajniji i
najkreativniji aspekti ljudske psihe.

Postiivanje m e u vrnjacima
Sjeam se Arnolda. Bio je sjajan knjigovoa. Pakosno su
ga postiivali u srednjoj koli. Njegova je tekoa bila u
tome to je kritizirao ene. Nijedna ena nikada nije bila
dovoljno dobra. Kada bi se njegova veza s kojom enom
zahuktala, Arnold bi poeo traiti greku. Bio je velik strunjak
i perfekcionist. Rezultat svega toga bio je da je s etrdeset
godina bio prilino imuan, ali bolno usamljen.
Arnold je imao neka postiujua iskustva u ranu djetinjstvu,
zbog autoritarnog i militantnog oca. No to je bilo ublaeno
ljubavlju njegove majke, zahvaljujui kojoj nije bio pretjerano
stidljiv tijekom ranog i srednjeg djetinjstva. Poslije se njegova
obitelj preselila u neki drugi gradi i Arnold je morao
zapoeti drugo polugodite drugog razreda srednje kole u
novoj koli. Gradom i kolom vladale su klike i imunici.
Arnold je bio iz poprilino siromane obitelji. U kolu je iao
autobusom, dok je 95 posto ostalih uenika imalo nove
automobile. Arnold je postao rtveno janje od trenutka kada
je kroio u kolu. Jedna mu se skupina djevojica rugala i
ismijavala ga. Katkada bi ga gaali najlonskim vreicama
napunjenima vodom ili konjskim izmetom dok je ekao
autobus. To se nastavilo do sredine etvrtog razreda. Dvije je
godine Arnold doivljavao gotovo kronino postiivanje.
Bilo je to bolno iskustvo.
Srednja je kola doba puberteta. A pubertet je doba
osjeaja intenzivne izloenosti i ranjivosti. Sve ono to osoba
s toksinim stidom nosi iz djetinjstva bit e stavljeno na ispit
u srednjoj koli. esto mladi trae rtveno janje. Nekoga na
koga se svatko moe istresti, i na koga mogu projicirati svoj
slid. Bila je to Arnoldova sudbina. Zlobno ga je postiivala
skupina vrnjakinja. To objanjava njegove probleme sa enama.
Skupina vrnjaka postaje poput novih roditelja. Samo to
je taj roditelj mnogo krui, i ima nekoliko pari oiju kojima
pazi na vas. Tjelesni je izgled iznimno vaan. Akne i slaba
spolna razvijenost mogu biti tegobni. Prilagoditi se pravilima
odijevanja vrnjaka nuno je elimo li da nam se ne rugaju.
Zapravo, moe biti strano ako netko nije tjelesno ili materijalno
obdaren.
I osnovna kola moe biti izvor stida. Djeca mogu biti
uasno okrutna. Svako dijete s deformacijom posebno je
osjetljivo na ismijavanje. Djeca e se rugati drugoj djeci
onako kako su se rugali njima. A ako su dijete postiivali u
kui, pokuat e se rijeiti stida prebacujui ga na druge.
Djeca vole zadirkivati, a to je velik izvor stida. Zadirkuju
obino na stidu utemeljeni roditelji. Oni interpersonalno
prenose vlastiti stid zadirkujui svoju djecu. A starija braa
i sestre sposobna su za najokrutnije zadirkivanje. Bio sam
uasnut sluajui prie pacijenata o zadirkivanju starije brae
i sestara.
kola je bila moda jedino mjesto u Maxovu ivotu gdje
nije bio postiivan. Njegov ga je toksini stid potaknuo da
bude odlika. Uspio je zavriti postdiplomski studij uei
nou. Podnosio je goleme tekoe nastojei dobiti diplomu.
kola je bila ono mjesto u njegovu ivotu gdje je osjeao da
je neto postigao. Naalost, uspjesi ne smanjuju internalizirani
stid. Zapravo, to vie ovjek postie, mora postizati jo vie.
Bit toksinog stida jest da postaje dio nas i nema veze s
onim to inimo.

RELIGIJSKI SUSTAV

Maxov je vjerski odgoj bio krut i autoritaran. Od malena

su ga uili da je roen s ljagom grijeha na dui i da je
bijedni grijenik. Takoer su ga pouavali da Bog zna njegove
najintimnije misli i da nadgleda sve to radi.
Rano traumatsko iskustvo stida nastupilo je za Maxa
kada je imao devet godina. Mladi religiozni fanatik u njegovoj
vjerskoj zajednici uhvatio je Maxa kako se dira u crkvenom
zahodu i napravio groznu scenu. Odvukao je Maxa u crkvu
i rekao mu da se baci pred oltar i moli Boga za oprost.
Mnoge vjerske sekte ue da je ovjek nevrijedan i
obiljeen izvornim grijehom. Izvorni grijeh, kako o njemu
pouavaju neke crkve, znai da ste loi od trenutka kad ste
roeni. Uenje o izvornom grijehu objanjava mnoge odgojne
taktike usmjerene na slamanje djeje buntovne volje i prirodne
sklonosti prema zlu.

BOG KAO ONAJ KOJI KANJAVA

Max mi je esto govorio kako se nada da e mu Bog

oprostiti za zla koja je poinio. I premda je bio iznimno
inteligentan, ipak se drao nekih prilino djetinjastih vjerskih
uvjerenja. Bog je, nekako, uvijek bio u prednosti, a Max ga
nikako nije mogao stii. S izvornim grijehom izgubili ste i
prije nego ponete.
esto se pitam kako itko moe uistinu vjerovati u paklene
vatre. Kada ovjek pogleda Maxa, iji je ivot bio stalno
muenje, iji unutranji glasovi nikada nisu prestajali svoje
neprekidne spirale stida, kakav gori pakao moe zamisliti?
Zato bi dobri i pravedni Bog elio da netko poput Maxa
gori za sve vijeke vjekova. No Max je u to vjerovao i to je
problem za psihoterapeuta. Njegov je stid bio jako pojaan
vjerovanjem da Bog zna sve njegove unutranje misli i da
e ga kazniti za grijehe.

PORICANJE SEKUNDARNE UZRONOSTI

Jedno od najpodmuklijih i toksino najpostiujuih izvrtanja,

svojstveno mnogim religijama, poricanje je s e k u n d a r n e
uzronosti. To znai da je, prema nekim crkvenim doktrinama,
ljudska volja nedorasla. ovjek ne moe uiniti nita vrijedno.
Sam po sebi, ovjek je bijedan. Samo kada Bog djeluje kroz
njega, ovjek se uzdie do dostojanstva. ovjek nikada u
tome ne uspijeva sam.
Ovakva teologija nema nikakve veze s bilo kakvom istin
skom idovsko-kranskom doktrinom. Veina interpretacija
srednje struje smatra da ovjek ima istinsku sekundarnu
uzronost.
Toma Akvinski u prologu drugog dijela Summae Theologiae
kae: Nakon nae rasprave o Bogu okreemo se ovjeku
koji je slika boja, utoliko to ovjek, kao i Bog, ima mo nad
svojim djelima.
Ovo je snana tvrdnja u prilog ljudske djelotvornosti.
Ljudska je volja uinkovita. Da bi primio milost, ovjek
mora biti spreman prihvatiti dar sudbine. Nakon prihvaanja,
ovjekova e volja igrati glavnu ulogu u procesu posveivanja.
Kriva interpretacija dri ovjeka potpuno neispravnim i
manjkavim. ovjek, kao takav, moe samo grijeiti. ovjek je
do biti utemeljen na stidu.

PORICANJE EMOCIJA

Vjerski sustav, openito, ne posveuje veliku pozornost

ljudskim emocijama. Ima, meutim, zajednica i sekti koje su
veoma emocionalne. A s vremena na vrijeme, karizmatike
preporoditeljske skupine spontano poinju donositi vitalnost
i krepkost u ivot crkvene skupine. Ali openito, ne doputa
se iskazivati emocije.
Razlikujem dvije vrste vjerskih struktura - jednu zovem
apolonijskom, a drugu dionizijskom. Nijedna zapravo ne
doputa istinsko i zdravo izraavanje emocija.
 Apolonijska je vrsta religije veoma kruta, stoika i ozbiljna.
Moe biti i veoma intelektualna. Niti u jednom sluaju nisu
poeljni izljevi emocija.
Dionizijska je religija karizmatiki ili kultni tip zanesena
oboavanja. Takve vrste oboavanja naoko daju prednost
slobodnom emocionalnom izraavanju, no zapravo se mogu
iskazati samo odreene vrste emocija. Postoje emocionalni
izljevi, no oni nemaju istinske veze s osjeajima. Impulsivni
tip religioznosti esto je nain da se raskine s emocijama.
One se izraavaju, ali osoba ih dugo ne doivljava. Iskrene
emocije, osobito srdba, nigdje nisu doputene. Jednako
vrijedi i za seksualne osjeaje.
I religija je pridonijela seksualnom stidu. Neka tumaenja
protestantskih reformatora impliciraju da je izvorni grijeh
zapravo bio pouda ili seksualna elja. Neka religijska tumaenja
izjednaavaju elju sa seksualnou i kao rezultat toga potpuno
zabranjuju bilo kakvu jaku elju.

PERFEKCIONIZAM - RELIGIJSKI SCENARIJ

Religija je, kroz perfekcionizam, vaan izvor postiivanja.

Moralni su imperativi mora, treba sankcionirani subjektivnim
tumaenjima religijskih otkria. Biblija se upotrebljava kao
opravdanje za sve mogue osude. Religijski perfekcionizam
pouava vrstu bihevioralne pravednosti. Tu je religijski scenarij,
koji sadri standarde svetosti i pravedna ponaanja. Ti standardi
propisuju kako treba govoriti, kako se odijevati, hodati i
ponaati u gotovo svakoj situaciji. Udaljavanje od tih standarda
smatra se grenim.
Perfekcionistiki sustav stvara bihevioralni scenarij kako
to uiniti na pravi nain. Takvim se scenarijem ovjek ui
kako se treba ponaati ljubazno i pravedno. Zapravo je
vanije ponaati se ljubazno i pravedno negoli biti ljubazan
i pravedan. Osjeaj pravednosti i svetakog ponaanja sjajna
su sredstva modifikacije raspoloenja osoba utemeljenih na
toksinom stidu. esto su to sredstva interpersonalnog prijenosa
vlastita stida na drugoga.

RELIGIJSKA OVISNOST

Modifikacija raspoloenja dio je kompulzivnog/ovisnikog

ponaanja. Ovisnost se opisuje kao patoloki odnos prema
bilo kojem iskustvu modifikacije raspoloenja koje ima ivotno
tetne posljedice.
Navijestili smo da je toksini stid bit i pogonska snaga
svake ovisnosti. Religijska je ovisnost ukorijenjena u toksinom
stidu koji se moe modificirati kroz religiozna ponaanja.
ovjek moe stei osjeaje pravednosti kroz bilo koji oblik
oboavanja. Moe postiti, meditirati, sluiti drugima, moliti,
citirati Bibliju, itati odlomke iz Biblije, zazivati ime Isusovo
ili Jahvino. Sve to mogu biti iskustva modificiranja raspoloenja.
Ako je osoba utemeljena na toksinu stidu, takvo iskustvo
moe se doivljavati kao iznimno blagotvorno.
Sljedbenici bilo kojeg vjerskog sustava mogu rei - mi
smo dobri, a drugi, oni koji nisu kao mi, grenici, loi su.
To moe razgaliti due osoba utemeljenih na toksinom
stidu.
I nepogreivost je oblik bestidnog ponaanja. Kako zdravi
stid kae da moemo i da hoemo neumitno grijeiti, stajalite
nepogreivosti postaje vrsta bestidnog ponaanja.
Ukratko, religijski su sustavi za mnoge velik izvor toksinog
stida.
 KULTURNI SUSTAV

T. S. Eliot je napisao: To bijae estit bezboan narod,

jedini im spomenik asfaltna cesta i tisue izgubljenih loptica
za golf. U ovom navodu iz Puste zemlje kao i u Ljubavnoj
pjesmi J. Alrreda Prufrocka Eliot je izrekao snanu optubu
beznadnosti moderna ovjeka.
U knjizi Bradshaw o obitelji govorim o samom drutvu
kao o bolesnom obiteljskom sustavu izgraenom na pravilima
otrovne pedagogije. Ta pravila poriu emocije. To nas izaziva
duevnu umrtvljenost, koja vodi ovisnosti. Pravila su to koja
potjeu iz doba kraljeva. Nedemokratska su i utemeljena na
nejednakosti gospodar - rob. Promiu opsesivnu urednost i
poslunost. Kruta su i poriu vitalnost. Dobra se djeca
definiraju kao podlona, paljiva, nesebina i savreno posluna,
takva pravila ne ostavljaju mjesto vitalnosti, spontanosti,
unutarnjoj slobodi, unutarnjoj samostalnosti i kritikoj prosudbi.
Zbog takvih pravila roditelji, ak i oni s dobrim namjerama,
naputaju svoju djecu. Takvo naputanje stvara toksini stid
kakav sam opisao.

DRUTVO KAO KOMPULZIVNO I OVISNIKO

Nae je drutvo veoma ovisniko. Imamo ezdeset milijuna

rtava seksualnog zlostavljanja. Sedamdeset pet milijuna ivota
ozbiljno je pogoeno alkoholizmom, a golem broj i drugim
drogama. Ne znam kako na nae gospodarstvo utjeu milijarde
dolara na koje nije plaen porez zaraene ilegalnom trgovinom
drogom. U vie od 15 milijuna obitelji vlada nasilje. Oko
ezdeset posto ena i pedeset posto mukaraca imaju
poremeene prehrambene navike. Nemamo pouzdanih podataka
O radnoj ili seksualnoj ovisnosti. Nedavno sam itao da je
trinaest milijuna ljudi ovisno o kockanju. Ako je toksini stid
pogonska snaga ovisnosti, imamo velik problem sa stidom u
naem drutvu.
Jo jedan pokazatelj beznadnosti koja je ukorijenjena u
nama i koju proizvodi stid nae je grozniavo pretjerivanje
u aktivnostima i kompulzivnost. Erich Fromm je dao opirnu
dijagnozu toga u svojoj knjizi Revolucija nade. Nae pre
tjerivanje u aktivnostima smatra znakom nemira i nedostatkom
unutarnjeg mira, to proizlazi iz sri stida. Mi smo radna
bia jer nemamo unutranji ivot. Toksini nam stid ne
doputa da se okrenemo svojoj unutranjosti. Ondje je za
nas previe bolno. Ondje je previe beznadno. Kao to
Sheldon Kopp kae: Moemo promijeniti ono to radimo,
ali ne moemo promijeniti ono to jesmo. Ako sam neispravan
i manjkav kao ljudsko bie, neto je krivo sa mnom. Nema
nade.

Mit o uspjehu
Netko je jednom rekao: Uspjehom se smatraju razliite
stvari u razliitim razvojnim fazama - od toga da se kao
malo dijete ne popikite u hlae, do toga da budete omiljeni
u kolskoj dobi, da seksualno opite u doba rane zrelosti, da
se obogatite i steknete ugled u doba kasnije zrelosti, da
seksualno opite u srednjim godinama, da budete omiljeni u
starosti, da se ne popikite u hlae kad posenilite. U ovoj
definiciji naglasak valja staviti na zaraivanje, stjecanje ugleda
i potrebu da nas vole.
Mislim da u najvee tragedije amerike m o d e r n e
knjievnosti valja ubrojiti djelo Arthura Millera Smrt prodavaa.
Miller je uspio iz obina ovjeka stvoriti aristotelovskog
traginog junaka. Willy Loman je simbol amerikog mita o
uspjehu. ivi ivot utemeljen na uvjerenju da se uspjeh
sastoji u zaraivanju novca i u tome da vas vole. Willy
umire usamljen i bijedan, oduzimajui si ivot da bi dobio
novac od osiguranja i time dokazao kako je bio uspjean.
Aristotel u Poetici kae da snagu velikog traginog junaka
ini kombinacija njegove uzvienosti popraena nekom
traginom grekom. Willy je uzvien. Spreman je umrijeti za
svoju sudbinu. No upravo je njegova sudbina tragina greka.
On uistinu vjeruje da e ovjek, ako zarauje novac i ako
ga vole, biti uspjean. To znai uspjeti.
Mit o uspjehu, osim toga, propovijeda i vrstu divlje
individualnosti. ovjek mora uspjeti sam. Mora biti svojih
ruku djelo i svoj ovjek. U tom mitu novac i njegovi simboli
postaju mjera uspjenosti. Pedesetogodinjak sa slabim
prihodima mora osjetiti postiujui alac takvog sustava
vjerovanja. I ma koliko se bunili protiv toga vjerovanja,
novac i slava koji uza nj idu, jo uvijek igraju golemu ulogu
u naim ivotima.

Krute spolne uloge

Krute spolne uloge koje su jo uvijek prihvaene u naem
drutvu mjerni su simboli savrenosti. Postoje prave ene i
pravi mukarci. Shema savrenog mukarca i ene uspostavljena
je prije naeg roenja.
Mukarci su jaki. Vie djeluju, a manje priaju. Tihi su i
odluni. Pravi mukarac nikada ne pokazuje slabost, emocije
ili ranjivost. Pravi mukarci pobjeuju. Nikada ne daju
prednost suparniku.
Prave su ene pomonice pravog mukarca. Brinu se za
domainstvo. Osjeajne su, ranjive i krhke. Mirotvorke su.
Zauzvrat trae vjenu romantinu ljubav. Iekuju princa
koji e doi i nagraditi ih za sve ega su se odrekle; nagrada
e biti zbrinutost do kraja ivota.
Mnogi vjeruju da takve uloge pripadaju prolosti. No ja
vam predlaem da pogledate kako roditelji odgajaju djeake
i djevojice. Obratite pozornost kako odijevamo djecu razliitih
spolova i, povrh svega, na djeje igrake. Djetetova igra
prethodi odraslom svijetu rada. Jo uvijek postoje igrake za
djeake i igrake za djevojice. Promatrajte kako se liberalni
majka i otac odnose prema svojoj djevojici, a potom pogledajte
kako se ophode prema svojem djeaku. Nee ih ak niti
dodirivati na jednak nain.
Scenariji naih seksualnih uloga kruti su i podvajajui.
Takoer su postiujui jer su karikature mukosti i enstvenosti.
Trae pretjerano poistovjeivanje s nekim naim dijelovima,
ali ne doputaju potpunost i cjelovitost. Svatko od nas
potomak je mukarca i ene. Svatko od nas ima i muke i
enske hormone. Svaki je spol odreen veinom hormona
koje ima. I svakom je spolu potrebna integracija njegove
suprotne spolne strane kako bi bio potpun i cjelovit. Krute
spolne uloge uspostavljaju standarde koji ne doputaju
potpunost i cjelovitost. Takvi standardi postiuju nae suprotne
spolne dijelove. Mukarac se izvrgava ruglu ako trai da se
prihvati njegova ranjivost. ena postaje vjetica ako je
nasrtljiva i aktualizira svoju mukost.

Mit o savrenoj desetici

Naa kultura potie perfekcionistiki tjelesni sustav koji
okrutno postiuje tjelesnu neobdarenost. Savren mukarac
ili ena je desetica. Film 10 s Bo Derek dao je velik
poticaj toj mitologiji.
 Savrena desetica ima vrlo odreene atribute koji
uveavaju seksualno postiivanje prisutno u naem drutvu.
Savrena ena 10 ima savreno oble grudi, nosi grudnjak
br. 3 i ima odgovarajue bokove i stranjicu.
Savreni mukarac 10 ima miiavo, preplanulo i po
proporcijama savreno tijelo. Penis mu je duine 20 cm ili
vie. Ti su tjelesni ideali prouzroili neizrecive patnje i stid
mnogim ljudima. Imam nebrojeno mnogo dosjea mukaraca
i ena koji su trpjeli intenzivan stid zbog veliine svojih
spolnih organa.
U posljednjih dvadeset godina moj je savjetodavni ured
bio p r e p u n ena s malim ili potpuno ravnim grudima koje
su u srednjoj koli patile i osjeale se izoliranima. Mukarci
zabrinuti za veliinu svojih penisa uobiajena su pojava u
dokumentaciji savjetodavaca. Spolnost se ili taji ili pak
omalovaava. Prave se, naime, ale o veliini spolnih organa
u kasnim nonim televizijskim emisijama i u nastupima
klupskih komiara.
Max je bio opsjednut milju da ima premalen penis.
Smatrao se, osim toga, veoma neprivlanim jer mu je usna
bila neznatno deformirana od udarca koji je dobio igrajui
bejzbol. K tome, Max je bio bubuljiav u pubertetu. Sve su
te tjelesne injenice uvelike pridonijele njegovu bolu i stidu.
I to unato medicinskim podacima prema kojima, Max je to
znao, prosjena veliina penisa iznosi od 12,5 do 15 cm u
erekciji i unato neporecivoj injenici da su ene Maxa
smatrale privlanim.
Usporeivanje s mitskim standardom savrene 10, vaan
je izvor seksualnog stida u naem drutvu.
Poricanje emocija
Naa kultura loe podnosi emocije. Volimo da je svima
dobro i da su svi sretni. Rituale veselosti uimo jo u ranoj
dobi. Sjeam se koliko sam puta rekao ljudima: Dobro
sam, premda sam zapravo osjeao kao da se cijeli svijet
rui na mene.
esto se sjetim senatora Muskiea, koji je plakao za
vrijeme svoje politike kampanje za predsjednika. Otada je
preao u povijest. Ne elimo predsjednika koji ima osjeaje.
Radije bismo nekoga koji moe uzeti stvar u svoje ruke!
Emocije nesumnjivo nisu prihvatljive na radnom mjestu.
Izraavanje bilo kakvih emocija koje nisu pozitivne doivljava
se s prezirom.

M I T O DOBROM DEKU I FINOJ DJEVOJCI

Mit o dobrom deku i finoj djevojci spada u konformistike

drutvene mitove. Dovodi do pravog paradoksa kad se povee
s onim dijelom mita o uspjehu koji ukljuuje jakog indi-
vidualca. Kako mogu biti jak individualac, biti svoj ovjek
i istodobno se uklapati u drutvo? Uklopiti se znai ne izazivati
vraga, ne uznemiravaj. Budi fina djevojka ili dobar deko.
To znai da se esto moramo pretvarati.

Ue nas da budemo ljubazni i pristojni. Ue nas da je

ponaati se tako (najee lagati) bolje nego rei istinu. Nae
su crkve, kole i politika neobuzdane u pouavanju neiskrenosti
(ue nas da govorimo ono to ne mislimo i hinimo da se
osjeamo onako kako se ne osjeamo). Smijeimo se kad
smo tuni; nervozno se smijemo kad smo povrijeeni;
smijemo se alama koje nam nisu smijene; iz ljubaznosti
govorimo ljudima ono to uope ne mislimo.
Bradshaw o obitelji
 Igranje uloga i gluma oblici su laganja. Ako se osoba
ponaa onako kako uistinu osjea i radi po svome, izopena
je. Promiemo pretvaranje i laganje kao kulturan nain
ivljenja. Takav ivot uzrokuje unutranju rastrganost. Tjera
nas dublje u izolaciju i tugu.
 3. POGLAVLJE

SKROVITA TOKSINOG STIDA

Gdje si, Adame?

Prema Knjizi postanka Adam se nakon pada poeo skrivati.

Pokuavajui biti vie od ovjeka, Adam je pao nie od ovjeka.
Prije pada Adam nije bio postien; poslije pada jest. Toksini
je stid prava agonija. To je bol koja se osjea iznutra, u sri
bia. To je muno i bolno.

PROIVLJENI OSJEAJ TOKSINOG STIDA

Toksini stid je posljedica neoekivana razotkrivanja ranjivih

aspekata djetetove linosti. Razotkrivanje se dogaa prije ne
goli dijete ima ikakve granice ega kojima bi se zatitio. Rana
postiujua iskustva zbivaju se u situaciji u kojoj dijete nema
mogunost izbora. Proivljeno je iskustvo stida osjeaj da smo
razotkriveni i vieni onda kada nismo spremni na to. Toksini
se stid esto manifestira u snovima - sanjamo da smo goli
na neprikladnim mjestima - ili u nepripremljenosti, kao kada
iznenada trebate na zavrni ispit za koji niste uili.
 Slika 3.1.
Slojevi obrambenih mehanizama protiv agonije
internaliziranog stida
 Znaajka neoekivanosti postiujueg dogaaja stvara
manjak samopovjerenja u djeteta. Kako se toksini stid
razvija, dijete prestaje vjerovati vlastitim oima, prosuivanju,
osjeajima i eljama. Te sposobnosti oblikuju nau temeljnu
ljudsku mo.
Nepovjerenje u nae temeljne sposobnosti izaziva osjeaj
bespomonosti. Budui da su ranjivi dijelovi linosti posti-
eni, odijeljeni su i odvojeni od naeg osjeaja samih sebe.
Posljedica tog procesa samo-odvajanja jest rascijepljeno ja.
Mi smo kraj sebe. Postajemo objekt samima sebi. Kada
postanem objekt, vie nisam u sebi. Odsutan sam iz vlastita
iskustva. Osjeam prazninu i razotkrivenost. Nemam granica,
a stoga ni zatite. Moram bjeati i skrivati se. Ali nemam se
kamo sakriti, jer sam potpuno razotkriven. Gone me i
uhvatit e me na prepad. Love me iz trena u tren. Lovac je
uvijek nadomak. Ne mogu se niti na trenutak opustiti.
Moram se stalno braniti; ne smiju me uhvatiti nespremna.
Usamljen sam u najpotpunijem smislu rijei.
Agonija ovog kroninog stanja ne moe se dugo podno
siti. Na najdubljoj razini toksini stid potie nae temeljne
automatske obrambene oblike prikrivanja. Freud ih je naz
vao naim primarnim obrambenim mehanizmima ega. im
se ti obrambeni mehanizmi oblikuju, funkcioniraju automatski
i nesvjesno, tjerajui naa istinska i autentina ja na prikri
vanje. Iz ove temeljne sri razvijamo lani identitet. Postajemo
majstori glume. Izbjegavamo nau unutranju agoniju i bol,
a tijekom godina izbjegavamo nae izbjegavanje.
Slika 3.1. pokazuje vam razliite slojeve zatite kojima se
domiljamo kako bismo stvorili obrambene mehanizme protiv
bitne agonije stida. Svaki je novi sloj progresivno osvjeteniji.
Najdublji su slojevi - nai obrambeni mehanizmi ega, uloge
i scenariji obiteljskog sustava - automatski i nesvjesni. Svi su
slojevi kompulzivni i ini se da svaki karakteristian element
naeg tita tajnovitosti ima vlastiti ivot.

PRIMARNI OBRAMBENI MEHANIZMI EGA

Freud je prvi jasno opisao automatski proces koji je u

slubi samoouvanja, a aktivira se kada smo suoeni s ozbiljnom
prijetnjom. Nazvao je taj proces primarnim obrambenim
sustavom ega. Svi se moramo korisititi tim obrambenim
sustavima s vremena na vrijeme. Oni bi po svojoj prirodnoj
svrsi trebali biti situacijski, prije negoli kronini. Djeca su
bespomona i nemona. Ego im pri roenju nije izdiferen-
ciran. Svakomu je djetetu potreban razvoj granica i snage
ega. Djeca trebaju obrambene mehanizme ega vie negoli
odrasli. Trebaju ih dok ne razviju vrste granice. Da bi razvila
vrste granice ega djeca trebaju roditelje s vrstim granicama.
Njih imaju roditelji koji nisu utemeljeni na stidu. Ako je
netko u biti neispravan i manjkav kao ljudsko bie, nita u
vezi s njim nije u redu. Toksini je stid bez granica. Bez
granica za zatitu dijete ne moe preivjeti. ivot bez granica
jest poput ivota u kui bez vrata. To je poput zemlje koja
nema granice ili vojsku koja e je braniti.
Zajedno s egocentrizmom priroda djeci daje, umjesto
granica, i primarne obrambene mehanizme ega. Oni djetetu
omoguuju da preivi situacije koje bi inae bile nepodnoljive.

PORICANJE I FANTAZIJSKA VEZANOST

Zacijelo je temeljni obrambeni sustav ega poricanje. Suoeni

s opasnou, ljudi poriu stvarnu situaciju ili poriu da ih
ona boli ili da ima posljedice na njihov ivot.
 Robert Firestone je ire razradio Freudov pojam poricanja.
Opisuje temeljni obrambeni mehanizam ega kao fantazijsku
vezu, a to je iluzija povezanosti koju dijete stvara prema
primarnom skrbniku koji ga postiuje.
Paradoksalno, to se dijete vie zlostavlja, ono sve vie
ustrajava na fantazijskoj vezi. Vezivanje za zlostavljanje jedan
je od najzbunjujuih aspekata nastanka stida. Zlostavljanje je
obino nepredvidivo, to je vrsta sluajnog oka. Zlostavljanje
oslabljuje osjeaj vlastite vrijednosti i izaziva stid. Kako
pojedinac sve vie i vie gubi samopotovanje, njegova se
mogunost izbora i alternative smanjuju.
Napokon, pojedinac osjea da vie nema izbora i esto
se prilijepi za onoga tko ga zlostavlja. Fantazijska vezanost
(zapravo ropstvo) iluzija je da imamo nekoga tko se brine o
nama, tko nas voli i titi. Fantazijska je veza poput fatamorgane
u pustinji. Kada se uspostavi, poriua fantazijska veza
funkcionira automatski i nesvjesno. I nakon mnogo godina,
kada stvarnost vie ne ugroava ivot, veza ostaje.

POTISKIVANJE

Svaki nepodnoljiv dogaaj prate snane emocije. Emocije

su oblik energije u kretanju. Upozoravaju nas na gubitak,
prijetnju ili zasienost. Bit tuge jest u gubitku neega do
ega nam je stalo. Srdba i strah upuuju na stvarne ili
prijetee opasnosti. Srea pokazuje da smo ispunjeni i
zadovoljni. Svaki put kada je dijete postieno kroz neki oblik
naputanja, javljaju se osjeaji srdbe, povrijeenosti i tuge.
Budui da roditelje utemeljene na stidu stid sputava u svim
njihovim emocijama, oni ne mogu podnijeti emocije svoje
djece. Stoga ih postiuju. Potiskivanjem se djeji osjeaji
paraliziraju. Nije posve jasno kako djeluje m e h a n i z a m
potiskivanja. U svakom sluaju, povezan je s miinom
napetou, s promjenama u ritmu disanja i fantaziranjem.
Kada se emocija p o t p u n o potisne, pojedinac se osjea
umrtvljenim.
Brisanje subjektivnog iskustva
Kaufman uspostavlja neposrednu vezu izmeu sputanosti
emocija stidom i potiskivanja kao obrambenog mehanizma
ega. Navijeta da poslije razdoblja postiivanja osjeaja pojedinac
poinje ulaziti u svijet onoga to on zove brisanje doivljaja.
Brisanje doivljaja ekvivalent je potiskivanja. Emocije se
doivljavaju iznutra prije no to se otvoreno izraze. Kaufman
pie:
I samo doivljavanje odreenog osjeaja moe se priguiti
ako se sputavajui uinci stida protegnu i na unutranje,
svjesno registriranje sputanosti stidom. U trenutku kada se
ja iznenada osjea razotkrivenim, makar pred samim sobom,
svijest o sadrajima svijesti (i o uzroku) moe se izbrisati.

Ovo brisanje doivljaja obrambeni je mehanizam ega.

Postupno, tijekom vremena, uimo ne biti svjesni doivljavanja
osjeaja koji stvara stid. Uimo nita ne osjeati. Psihiki smo
umrtvljeni.

DISOCIJACIJA

Disocijacija je obrambeni mehanizam ega koji prati naj

razornije oblike postiivanja - seksualno i tjelesno nasilje.
Trauma je tako velika i strah tako uasan da je pojedincu
potrebno trenutano olakanje. Disocijacija je oblik trenutane
omamljenosti. Obuhvaa mehanizme poricanja i regresije, ali
ukljuuje snane elemente matanja.
rtva incesta jednostavno odluta tijekom iskustava zlostav
ljanja - zapadne u sanjarenje. To se odnosi i na tjelesno
nasilje. Bol i poniavajui stid ne mogu se podnijeti - rtva
naputa tijelo.
Upravo je zato te oblike viktimizacije tako teko lijeiti.
Sjeanja su maskirana, ali osjeaji ostaju. rtvi se esto ini
da je poludjela, kao da ivi u nestvarnu svijetu. esto ima
podvojenu (katkada i viestruku) linost. Budui da je veza
izmeu nasilja i reakcije na taj in prekinuta, rtva misli da
je ona, a ne ono to joj se dogodilo, uzrok ludilu i stidu.
Disocijacija nije ograniena samo na seksualno i tjelesno
nasilje. Emocionalni udarci, ozbiljna trauma, kronina
uznemirenost takoer su katalizirajui imbenici u nastanku
disocijacije. Disocijacija moe trajati cijeli ivot.

TRANSFER

Transfer je vrsto povezan s disocijacijom.

Imao sam pacijenticu iji je otac bio alkoholiar. Nou,
poto bi se zatvorile gostionice, dolazio je u njezinu sobu i
zlostavljao je. Poslije se esto budila u tri sata ujutro i
vidjela taman lik u svojoj sobi. Imala je i este none more
o crnom udovinom liku koji ju je bockao palcem. Kada je
dola na terapiju, pojma nije imala da je bila rtva incesta.
Opetovano su je spolno zlostavljali znatno stariji mukarci.
Imala je samo dvadeset est godina kada je zapoela s
terapijom. Dok smo prouavali stanje u njezinoj izvornoj
obitelji, poela je, u stanju lagane hipnotike regresije,
doivljavati hipermneziju - poplavu sjeanja na svoju
spavaonicu i oca. U poetku su sjeanja bila veoma openita.
Poto smo ponavljano ispitivali pojedinosti, poela je jecati i
rukama pokrivajui lice opisivati kako ju je otac silio na
felaciju. Nakon nekoliko mjeseci terapije rekonstruirala je
traumu koja je trajala dvije i pol godine a zapoela je kada
je imala oko etiri i pol godine. Bila je oeva miljenica.
Prijetio joj je da e je jako kazniti kae li ikome. On joj je,
osim toga, jedini u obitelji pruao toplinu i panju. im je
povezala emocije s dogaajem - transfer je prestao i njezino
je udovite s crnim palcem nestalo iz snova.

DEPERSONALIZACIJA

S transferom je tijesno povezana depersonalizacija.

Depersonalizacija je bihevioralna manifestacija zlostavljanja.
Najee se ostvaruje u vezi s bliskom osobom s kojom
pojedinac vie ne doivljava realnost vlastita subjektivnog ja.
Doivljava se kao objekt, pa se gubi svijest o unutranjem
iskustvu. Kako se zlostavljanje nastavlja, pojedinac vie ne
doivljava stvarnost svojega ja ili svoje okoline.

IDENTIFIKACIJA

U sluaju viktimizacije rtva se esto identificira s izvri

teljem. Na taj nain ona vie ne osjea bespomonost i stid
ponienosti. I sami su izvritelji bili rtve koje su se identificirale
s onima koji su ih zlostavljali. Identificirajui se, vie ne moraju
osjeati stid.

KONVERZIJA

Govorio sam o konverziji afekta i potrebe kada sam opisao

kako je Max kompenzirao naputenost izazvanu zlostavljanjem
i zanemarivanjem konvertirajui veinu svojih osjeaja i potreba
u seksualne misli, osjeaje i ponaanja. Ima i drugih naina
na koje nas konverzija brani od toksinog stida.

Osjeajni reketi
Ve sam objasnio kako se u procesu internaliziranja stida
odvajaju vitalni dijelovi ljudske realnosti. Odcijepljeni dijelovi
naeg unutranjeg iskustva (nai osjeaji, potrebe i nagoni)
trae izraavanje. Oni su poput gladnih pasa zakljuanih u
podrumu. Moramo ih nekako stiati. Jedan od naina jest
putem konverzije. U konverziji osjeaja pretvaramo zabranjeni
ili sraman osjeaj u neki drugi, prihvatljiviji ili podnoljiviji.
Ovo smo ve vidjeli kod seksualnih osjeaja. Nai se
stidom sputani osjeaji mogu zamijeniti drugim osjeajima.
esto se srdba blokira u svijesti i konvertira u neto
prihvatljivije ili u osjeaje koji su doputeni u obitelji, p o p u t
povrijeenosti ili krivnje. Osoba koja osjea srdbu vie je
ne osjea; osjea neto prihvatljivije.
Trogodinji je Herkamer bijesan jer mu je majka obeala
da e ga povesti na sladoled, a sada se predomislila. Herkamer
bjesni i tope nogama govorei mami (kao to to trogodi-
njaci obiavaju) da je mrzi. Mama je osoba utemeljena na
stidu i ovisnica je o drugima. Uasava se srdbe, vlastite ili
bilo koga drugoga. Herkamerova srdba izaziva u njoj bijes
prema vlastitim roditeljima. Kako je ta srdba sputana osjea
jem krivnje i stida, zaustavlja vlastite osjeaje stida izaziva
jui u Herkameru stid i krivicu.
Kae mu kako je boli kad se ljuti na nju. Poinje plakati
jer je kao djevojica nauila konvertirati srdbu u tugu.
Plakati kad su srdite esto je sredstvo ucjenjivanja u ena
(reket).
Prizor iz majina djetinjstva izgledao je ovako: njezin je
otac bio bijesan jer se nije htjela prestati igrati u svojoj sobi
i poi na spavanje. Kada je izrazio srdbu, poela je jecati.
Ocu je bilo ao, pa ju je uzeo u naruje i poeo maziti. Dao
joj je au hladna soka i ljuljao je u naruju dok nije
zaspala. Kao mala djevojica Herkamerova je majka nauila
da je tuga prihvatljiva i da joj daje mo. Srdba nije
prolazila u njezinoj obitelji. Kada joj Herkamer kae da je
mrzi, ona se rasplae i govori da je moda jednoga dana
nee zatei u kui kada mu bude trebala. Moda e mu ak
rei da e otii i umrijeti!
Jadni je Herkamer oajan. Izazvani su njegovi osjeaji
naputenosti, straha i tjeskobe zbog mogueg razdvajanja.
Hita mami, osjeajui strano grizoduje. Iz njegove je svijesti
p o t p u n o izbrisana ljutnja. Njegova je srdba konvertirana u
osjeaj krivnje.
Katkad roditelji reagiraju i srdbom ako njihova djeca
izraavaju srdbu, strah ili tugu. Tada su djetetovi osjeaji ili
sputani stidom ili se pak pretvaraju u strah ili uas.
Mojim je osjeajem srdbe veim dijelom ivota domini
rao strah. Kad god bih osjetio srdbu, ona bi konvertirala u
strah, sve do uasa. ak i kad sam bio u stanju izraziti
srdbu, usne bi mi poele drhtati; glas bi mi pukao; tijelo se
treslo. Eric Berne, utemeljitelj transakcijske analize (TA) nazvao
je taj osjeaj procesom konverzije.

Somatska konverzija
Trei je oblik konverzija potreba i osjeaja u neki oblik
tjelesnog ili somatskog izraavanja. Potrebe i osjeaji mogu
se promijeniti u tjelesnu bolest.
Kada je netko bolestan, obino se za njega skrbe. Kada
je bolestan, pojedinac se smije osjeati onako loe kako se
uistinu osjea. Ova konverzijska dinamika osobito je jaka u
obiteljskim sustavima u kojima se bolesti pridaje pozornost i
u kojima se ona nagrauje.
Ja sam kao dijete imao astmu. esto sam, kada bih elio
izostati iz kole, izazivao napadaj. Rano sam nauio da
bolest izaziva veliko saaljenje u mojem obiteljskom sustavu.
Pridobiti panju na taj nain veoma je uobiajena pojava.
Kada ljudi ele izostati s posla, ispriaju se boleu. Bolest
pali!
Konverzija osjeaja u bolest temelj je psihosomatskih
bolesti. U Maxovoj je obitelji bilo nekoliko narataja
hipohondara. Njegova je prabaka s majine strane godinama
povremeno bolovala. Baka s majine strane bila je doslovno
prikovana za postelju 45 godina, dok je njegova majka,
Felicia, stalno vodila bitku s irem na elucu, kolitisom i
artritisom. Max je i sam bio uvelike opsjednut boleu.
Vjerujem da obitelji ne konvertiraju osjeaje i potrebe u
stvarne tjelesne bolesti ako za to ne postoje predodreujui,
genetiki utemeljeni imbenici, primjerice obiteljska povijest
odreenih poremeaja kakvi su astma, artritis i stanovita
organska slabost. Kada se genetskoj predodreenosti doda
roditeljski uzor i nagraivanje somatskih bolesti, konverzija
osjeaja i potreba u tjelesno ili somatsko izraavanje gotovo
je zajamena.

PROJEKCIJA

Projekcija je jedno od najprimitivnijih obrambenih me

hanizama. Najdramatiniji oblici oitovanja projekcije jesu
psihotike iluzije i halucinacije. Kada smo utemeljeni na stidu,
projekcija je neizbjena. Nai zatajeni osjeaji, elje, potrebe
i nagoni trae izraz. Oni su nai vitalni dijelovi.
Jedan od naina da s njima iziemo na kraj jest da ih
pripiemo drugima. Ako poriem vlastitu srdbu, mogu je
projicirati na tebe. Mogu te upitati zato si ljut.
Jedna je moja pacijentica mrzila druge ene. Osobito su
je ljutile veoma seksi ene. Bila je voditeljica skupine radnika
u kemijskom pogonu. Otac joj je bio muki ovinist i
postiivao je svoju enu kod kue i u javnosti. Kao djevojica
moja je pacijentica bila nestana. Identificirala se sa svojim
ocem. Ila je s njim na pecanje i u lov. S devet je godina
mogla pucati dobro kao bilo koji mukarac, hvalio se
njezin otac. Ta je ena potpuno odbacivala i poricala svoju
enstvenost i seksualnost. Projicirala je svoj unutranji stid
na druge ene, verbalno ih omalovaavajui zbog njihove
seksualnosti i enstvenosti.
Projekcija se koristi kada propadne potiskivanje. To je
glavni izvor sukoba i neprijateljstva u ljudskim odnosima.
Projekcija je temelj djejem vjerovanju da su roditelji svemoni.
Djeca su jedinstvena sa svijetom.
Pjesma Christophera Morleyja opisuje djecu ovako:
Drug si bio ptici, zvijeri i peli
i nesvjestan poput stabla...
Zaneseni istraitelj svakog ula
Poteen oaja i lai...
U tvojim nevinim bistrim oima
Savjesti nije bilo ni iznenaenja -
udesne zagonetke ivota ti si prihvaao.
Boanstvo u tebi jo uvijek nije nestalo...
Sam si bio poput vilenjaka
a ivot tvoj ista poezija.

Ovaj animizam i svemonost dio su djejeg egocentrizma.

Oni to lako projiciraju na svoje roditelje. Roditelji su bogovi
- svemoni su. Ispitujui djeake koji su se igrali pikulama
o porijeklu njihove igre, Piaget je bio zapanjen shvativi
kako djeca vjeruju da su pravila te igre izmislili njihovi
oevi. Piaget ih je pitao o njihovim djedovima i Bogu.
Djeaci su vjerovali da su njihovi oevi znali pravila igre
prije djedova i prije Boga.
 Takva projicirana svemo jo je jedan p u t p r e m a
razumijevanju potencijala za stid koji se krije u savezu
roditelj/dijete. Bogovi su savreni. Ako roditelj zlostavlja, to
ne moe biti roditeljev problem (Bog je savren), mora biti
djetetov.

SEKUNDARNI OBRAMBENI MEHANIZMI EGA

Freud je opisao druge obrambene mehanizme ega, sekun

darne. Oni nastupaju kada propadnu primarni obrambeni
procesi. To se osobito odnosi na potiskivanje.
Primjerice, sramotan osjeaj moe poeti izlaziti na povrinu.
Kako je to zastraujue, osoba mobilizira drugu crtu obrane.
Sekundarni obrambeni mehanizmi esto se upotrebljavaju
kada primarni propadnu: inhibicija, reaktivna formacija,
izbjegavanje, izolacija afekta i okretanje protiv sebe.

1. Inhibicija
Jedan bi se moj pacijent, usamljenik, potpuno ukoio
kad god bi u disko-klubu pokuao plesati. Tijekom naega
rada sjetio se nezgode u vezi s plesom koja se zbila kad mu
je bilo 12 godina. Njegova je majka bila povremena
alkoholiarka.
Jedne je noi dola kui djelomice pijana. Veselo je
pustila neku glazbu i pozvala sina da plee s njom, na to
je on pristao. Bio je nespretan i ona ga je postiivala. U
jednom trenutku moj je pacijent osjetio erekciju. Opazivi
to, njegova ga je majka poela zadirkivati. Bio je postien
do sri. Poslije toga njegova nesposobnost da plee bila je
primjer obrambenog mehanizma ega - inhibicije. Inhibirajui
miie koji su mu bili potrebni za ples, uvao se od
mogueg sramnog iskustva.
2. Reaktivna formacija
Reaktivna se formacija rabi kako bi se potisnuti, uzne
mirujui osjeaj koji bi mogao izazvati stid, zadrao izvan
svijesti. Upotrebljava se onda kada potiskivanje gubi snagu.
Tako se, primjerice, esto razvije osobina milostivosti kako bi
se neutralizirao poriv za okrutnou. Okrutnost bi potaknula
stid. Suprotna okrutnosti je milostivost. Ona jami da pojedinac
nee biti okrutan i da e izbjei osjeaj stida. Reaktivna
formacija uvijek ima neke od znaajki samog impulsa ije
izraavanje treba sprijeiti.
Govorei o ovome, White i Gilliland piu:
Osobina milostivosti... bit e kruta i neumjesna. Nametat e
se drugima u svim okolnostima, s pravom ili ne... imat e
prisilan i blago sadistiki karakter. Osoba koja izraava
takvu reaktivnu milostivost osoba je koja ubija milostivou.
Elementi psihopatologije
(Elements of Psychopathology)
3. Izbjegavanje
Izbjegavanje je ponaanje usmjereno eliminaciji osjeaja,
misli ili ponaanja za koje se pojedinac boji da e prouzroiti
stid ili su ga ve prouzroili.
Jedan moj pacijent, student, posveivao je jako mnogo
vremena opsenim ritualima uenja. Bio je inteligentan, ali
je zbog tih rituala postizao loe rezultate na fakultetu.
Satima prije poetka uenja slagao bi u nizu olovke, knjige,
kemijske olovke, notes itd. sve dok ne bi postigao neki
sloen uzorak. Svaki je predmet trebao biti postavljen tako
da ne dodiruje nijedan drugi. Osobito mu je bilo vano tako
sloiti svoju poveliku zbirku knjiga.
Tijekom savjetodavne terapije opazio sam da izbjegava
dodire. Bio je jako postien kao djeak zbog toga to je
jednom prilikom, kada im je u kuu navratio sveenik, dirao
i pokazao svoj penis. Potom ga je majka jednom uhvatila
kako masturbira i istukla. Osim toga, rekli su mu da e
oslijepiti bude li masturbirao (i meni su to rekli, ali sam u
pubertetu bio spreman riskirati). Opseni rituali nedodirivanja
kojima se sluio moj pacijent bili su arobno sredstvo
izbjegavanja elje da dira penis i masturbira.

4. Izolacija afekta
Izolacija afekta nain je pretvaranja osjeaja ili impulsa
koji izazivaju stid u misao. Na taj se nain osoba moe
odrei bilo kakve odgovornosti za osjeaj ili impuls.
Jednom sam itao o rtvi incesta koju je opsjedala
sintagma prokleti Isus. Ona je bila veoma pristojna kranka.
Bila je takoer prilino inteligentna i shvaala je apsurdnost
te misli.
etiri je godine bila rtvom incesta. Poinitelj je bio ujak
- jedini roditeljski lik koji je imala u ivotu. Uao je u
njezin ivot kada joj je bilo est godina. Njezina je majka
radila i ostavljala je sa sobaricom koja je bila jako religiozna
i stroga. Ta je sobarica emocionalno zlostavljala dijete. Jednom
je prigodom djevojica ljutito posumnjala u njezina religiozna
tumaenja, a sobarica ju je duboko postidjela. Osjeala je,
osim toga, i bijes prema svojem ujaku. Ipak, jako ga je
voljela. On joj je jedini pokazivao ljubav i davao joj darove.
Nijedan od tih sukoba nije bio razrijeen - njezin bijes,
osjeaj krivnje i stid, njezina ljubav za ujaka koji joj je
pruao roditeljsku skrb. Svi ti nerazrijeeni problemi skupili
su se u misao prokleti Isus. Misao bi joj jednostavno
sinula bez ikakva osjeaja. Ta joj je misao odvlaila pozornost
od njezinih bolnih i zbunjujuih osjeaja.
 To je prilino dramatian primjer zbrkanih osjeaja koji
se konvertiraju u misaonu shemu. Svaka mentalna zaokupljenost
moe odvui pozornost od osjeaja.

5. Okretanje protiv sebe

Okretanje protiv sebe obrambeni je mehanizam ega u
kojemu osoba odvraa neprijateljsku agresiju s druge osobe
i usmjerava je na sebe. Taj je obrambeni mehanizam iznimno
est u ljudi koji su bili naputani kroz teko zlostavljanje.
Budui da dijete oajniki treba roditelja kako bi preivjelo,
preokrenut e svoj agresivni bijes zbog zlostavljanosti i
zlostavljat e samo sebe. Krajnji je primjer toga samoubojstvo.
U takvim sluajevima osoba se toliko identificira s poiniteljem
nasilja da ubija poinitelja ubijajui sebe.
ei, ali manje grubi primjeri odnose se na grizenje
noktiju, sklonost nezgodama i samoranjavanje. Poslije u ivotu
ljudi si mogu tetiti u drutvenom ili financijskom smislu. U
svim sluajevima bijes na poinitelja zlostavljanja tako zastrauje
i postiuje da ga okreemo protiv sebe.
Kako pojedinac raste, ti se primarni obrambeni mehanizmi
ega prevode u nove, sofisticiranije razine. Obrambeni mehanizmi
ega sekundarnog tipa ukljuuju racionalizaciju, minimalizaciju,
eksplanaciju, sublimaciju, kompenzaciju i raznovrsne oblike
bestidnog ponaanja koji se koriste za interpersonalni transfer
stida na druge.
Iako prvi u poretku samoouvanja, ti primarni obrambeni
mehanizmi ega bit e posljednji u lijeenju stida koji vas
sputava. Njihova snaga i jakost jesu u injenici da su
automatski i nesvjesni. Bili su najbolje rjeenje koje vam se
nudilo u odreenom trenutku. I odrali su vas mentalno
zdravima. Doslovno su vam spasili ivot. Obrambeni mehanizmi
koji su nam jednom spasili ivot, poslije su postali uvari
naeg toksinog stida.

LANO JA

Ve sam govorio o rastrgnutosti naega ja kao o najdubljem

rezu internaliziranog stida. Kada se stid internalizira, vie
nemamo osjeaj stida - mi smo stid. Budui da doivljavamo
sebe kao oteene i manjkave, ne moemo se gledati bez
boli. Stoga moramo stvoriti lano ja. Lano je ja drugi sloj
obrane podignut da olaka osjeaj toksinog stida.
Sve velike terapijske kole govore o ovom lanom ja.
Jungovci ga zovu persona (maska). Predstavnici kole koja
zastupa transakcijsku analizu zovu ga usvojeno dijete.
Bob Subby govori o javnom ja koje suprotstavlja privatnom
ja. Svojim sjajnim crteima ilustrira tu tezu.
Slika 3.2. prilagoeni je Bobov crte. Siuni lik koji
postaje sve manji na stidu je utemeljeno autentino ja. Vei
lik jest lano ili javno ja.
Biblija govori o hipokritskim farizejima. U grkom hipokrit
znai glumac, onaj koji hini. Isus nije volio lane linosti.
Teaj est (sada Forum) sukobljava ljudske postupke; njihovu
melodramatsku priu. Akt ili pria mitologizirano je ja: ja
koje se lano predstavlja.
Dijelim lano ja u tri kategorije: kulturno lano ja,
ivotni scenariji te uloge obiteljskog sustava.

KULTURNO LANO JA

U ranijem sam odjeljku istaknuo nae kulturne spolne

uloge govorei kako one uspostavljaju perfekcionistiki sustav
mjerenja. Budui da je svatko od nas krajnje jedinstven i
 Slika 3.2.
Internalizacija stida
Preuzeto iz rada Roberta Subbyja o privatnom ja i
javnom ja

Kako se stid
internalizira kroz
poistovjeivanje s
uzorima
utemeljenima na
stidu, traumu
naputenosti i
meusobno
povezane slike
stida, privatni,
autentini ja postaje
Proces sve manji i manji.
internalizacije U osoba
stida utemeljenih na
stidu on potpuno
nestaje.
neponovljiv, nije nas mogue usporeivati ili mjeriti. U tom
su smislu nae krute spolne uloge postiujue.
Vano je uoiti dinamiku zaivljavanja spolnih uloga.
Sociolozi taj proces opisuju frazom: drutvena konstrukcija
stvarnosti. Razumijevajui proces drutvene konstrukcije lake
shvaamo kako se moemo spremno poistovjetiti s ulogama
i uiniti ih naim lanim ja.

Drutvena konstrukcija stvarnosti

Svi smo mi roeni u nekom drutvenom poretku u kojem
ve postoji dogovorena stvarnost. Tom frazom sociolozi
opisuju proizvod nae drutvene konstrukcije stvarnosti. Ljudi
su bia navika.
Budui da mi, ljudi, djelujemo ponavljajui, prisiljeni na
to okolnostima povezanima s opstankom, ta nam ponavljanja
prelaze u obiaj. Takva obiajna ponaanja uskoro postaju
drutveno prihvatljiva. O njima postoji drutveno slaganje.
Nakon nekog vremena ti drutveno usklaeni obiajni naini
ponaanja postaju ono to sociolozi zovu legitimiziranim
ponaanjem. Nakon to su neko vrijeme legitimiziram, postaju
nesvjesni. Nesvjesne legitimizacije postupno prerastaju u
zakone stvarnosti. Vie ih ne preispitujemo. Prihvaamo ih:
predvidivi su. Jame nau sigurnost. Ako ih netko pokua
promijeniti, uzrujamo se.
Zapravo, oni uope nisu stvarnost. Kao to su kulturalni
antropolozi stalno isticali, druge kulture djeluju drugaije.
Zakoni stvarnosti koji su proizili iz naih legitimiziranih
navika zapravo su dogovorena stvarnost, tj. neto o emu
smo se svi sloili kao o konstituirajuoj stvarnosti.
Bitan dio dogovorene stvarnosti svake kulture ine njezina
shvaanja o tome to je mukarac, to je ena, te to su
brak i obitelj. Ve je pri roenju dogovoreno kakvi ti i ja
moramo biti i kako se moramo ponaati da bismo bili pravi
ena i mukarac. Te su tipizirane uloge savrene za identitete
utemeljene na stidu. Kada igram ulogu pravog mukarca,
obilno sam kulturoloki nagraivan. Te tipizirane uloge esto
postiuju dijelove naeg autentinog ja, koji ne odgovara
idealnoj ulozi. Onakve kakve su sada nae su kulturne
spolne uloge bile legitimizirane u doba osvajanja amerikog
zapada. Mukarci su bili lovci i ratnici, a ene su uvale
djecu i kola.
Ja, dakako, vjerujem u stanovite bioloke osnove spolova.
No nae trenutne spolne uloge znatno nadilaze bioloke
temelje. O n e su karikature svojeg biolokog temelja. Kao to
sam ve istaknuo, one izmeu ostalog poriu oitu androgenu
polarnost u svakog mukarca i ene. Svaki je od nas nastao
iz spoja mukarca i ene. Svaki od nas utjelovljuje i enske
i muke hormone. Zdrava osoba ostvaruje ravnoteu izmeu
tzv. mukih i enskih odlika.
Te uloge ne samo da nas postiuju, nego i postaju nae
skrovite. Prikazujui se za prave mukarce i ene, moemo
skriti injenicu da zapravo pojma nemamo tko smo uistinu.
Moemo mijenjati raspoloenje potpuno se uivljavajui u
nae uloge. Promjenama raspoloenja u ulozi pravog mukarca
ili ene, moemo izbjei na bolni stid.

IVOTNI SCENARIJI

Eric Berne, utemeljitelj i izvorni stvaratelj programa trans

akcijske analize razvio je pojam ivotnih scenarija. Uoio je
da dio stanovnitva ivi veoma tragino i to zato jer ini se
da nemaju izbora. Oni su poput glumaca koji igraju svoj
uloge odreene scenarijem. Berne je drao da veina stanovnika
ivi banalnim ili melodramatskim ivotom. Melo dramatske je
scenarije opisao Thoreau rekavi da mnogi ljudi ive ivotima
tihog oaja. Berne je smatrao da tek manjina ivi autentinim
ivotima.
Ti su scenariji poput scenarija za film ili igrokaz. Opisuju
odreenu vrstu lika. Propisuju to lik treba osjeati, a to ne
i kako se treba ponaati u ivotu. Tragini scenariji esto
zavravaju ubojstvom ili samoubojstvom; ili ivotom kronine
suicidnosti; ili ludilom.
Claude Steiner, terapeut transakcijske analize, govori o tri
temeljna tragina scenarija: scenarij bez pameti (lud), scenarij
bez ljubavi (ubojstvo ili samoubojstvo) i scenarij bez osjeaja
(ovisnosti). Ti se tragini scenariji uspostavljaju kroz posuivanje
naih osnovnih moi: znati, voljeti i osjeati.
Oblikovati scenarij je komplicirano. Osnovni mehanizam
tog procesa ostvaruje se posredstvom izbora koji rezultiraju
iz naloga i atribucija, scenarija uzora i ivotnog iskustva.

Nalozi
Nalozi potjeu od djeteta u roditelju utemeljenom na stidu.
Nalozi su obino neverbalni. Preuzimaju oblik poruka nemoj
biti; nemoj biti djevojica; nemoj biti djeak; nemoj biti vaan
ili uspjean. Svi toksini scenariji sadre nalog ne budi ono
to jesi. Nalog postiuje autentino ja i uzrokuje njegovo
raspuknue.

Atribucije
Atribucije su osvjetenije i obino proizlaze iz verbalnog
emocionalnog zlostavljanja. Poruke poput: Kako moe biti
toliko blesav ili glup? ili Za to ti mozak slui? pripremaju
pojedinca za scenarij bez pameti. Poruke poput onih: Ti
zbilja voli svoga brata, zar ne? ili: Nije mogue je da je
moj mali djeak tako zloest pripremaju pojedinca da nikada
ne zna kakve osjeaje ima ili koga voli. Poruke tipa: Ma,
nisi ti zapravo ljut, ili: Nema zbog ega plakati umanjuju
osjeaje i stvaraju zbrku. Atribucije mogu doi neposredno,
kao kada mama kae za vaeg brata: To je moje dijete koje
se zna ponaati, a za vas: On je mali zloko. Druge vrste
roditeljskih atribucijskih poruka jesu: Uvijek e imati problema
s uenjem, teinom, srdbom itd., Nikada nita od tebe,
Uvijek si bio sebian. Jadan onaj tko se oeni tobom. Ili
Svaki je mukarac u ovoj obitelji bio odvjetnik. Ili U ovoj
se obitelji nijedna ena nikada nije razvela. Scenarijske nam
poruke govore kakvi smo ili koje bismo uloge trebali igrati
u ivotu. Postiuju nas onakve kakvi autentino jesmo i stvaraju
napuknue u naem ja.

Uzori
Ve sam obradio temu roditeljskih uzora kao dijela pokretnih
sila internalizacije stida. Scenarijski se uzori ne ograniavaju
samo na roditelje. Mogu doi iz bajki, filmova, s televizije ili
od drugih aktualnih kulturalnih ili obiteljskih modela. ene
koje su imale nepristupane, nasilne oeve mogu se poistovjetiti
s likom iz Ljepotice i zvijeri te ponovno i ponovno interpretirati
tu bajku udajui se za bestijalna mukarca.
enama se esto namee magijsko vjerovanje da e,
ekaju li dovoljno dugo, sresti princa. Magija ima znaenje
u ivotima mnogih ljudi utemeljenih na stidu. Skrivajui se
iza matarija jednoga dana..., barem da... i kada...
osoba moe proivjeti ivot ekajui dobru vilu. Fantazijska
vezanost priprema ljude za magijske transfere u druge
fantazijske veze.
ivotna iskustva
Iskustva neke osobe pomau oblikovati scenarij. Pritom
su glavni imbenik zbivanja unutar obitelji. Ako je majka
alkoholiarka, dijete moe preuzeti ulogu pomonika ili
spasitelja. Budui da je dijete za tu ulogu nagraeno panjom
i pohvalama, ona postaje vana za peaenje scenarija spasitelja.
Drugo dijete moe privlaiti pozornost boleu, tp moe
potaknuti scenarij doivotnog bolovanja. Djeca koja odrastaju
u disfunkcionalnim obiteljima utemeljenima na stidu mogu
nauiti osjeati tjeskobu ili uznemirenost kao ivotni stil. Poslije
se mogu osjeati neugodno ako im predobro ide u ivotu.

ULOGE OBITELJSKOG SUSTAVA

Sve obitelji imaju uloge. Otac i majka igraju svoje uloge:

uzora ene ili mukarca, oca ili majke. Roditelji takoer
pokazuju primjerom kako biti intiman, imati osjeaj za mjeru,
svladavati probleme, poteno se boriti. Uloga je djece da budu
znatieljna i da ue. lanovi zdravih obitelji imaju prilagodljive
uloge. Majka moe biti junakinja, jer je ispekla poseban kola.
Kerka moe preuzeti tu ulogu kada se ponudi da opere
sue. Sin postaje junak ako opazi da iz penice izlazi dim
i tako sprijei poar. Otac je junak kada povede obitelj na
putovanje.
Ve sam donekle opisao uloge u disfunkcionalnim
obiteljskim sustavima. Zapitajte se: Kako sam ja funkcionirao
u svojoj obitelji? Koju sam ja ulogu igrao da odrim obitelj
na okupu?
U naem Centru za obiteljski oporavak u Houstonu
otkrili smo jo mnoge uloge obiteljskih sustava osim onih o
kojima sam govorio. Neke od njih su roditeljev roditelj, tatin
ili mamin kolega, obiteljski savjetnik, oeva zvijezda, majina
zvijezda, savreni, svetac, mamin ili tatin pomonik, lopov,
maza, sporta, obiteljski mirotvorac, obiteljski sudac, obiteljska
rtva, religiozna osoba, pobjednik, gubitnik, muenik, super-
mama, super-suprug, klaun, super-tata, genij, majino ili
oevo rtveno janje.
Predlaemo ljudima da se pokuaju prisjetiti koju su
ulogu igrali tako to e je imenovati. Moda otkrijete da ste
imali nekoliko uloga. Sa svakom je ulogom povezan proivljeni
osjeaj, koji e ostati u vama ak ako i odustanete od uloge.
Moda ste bili posebna beba. Bili ste slatki i brzo ste postali
obiteljska maskota. Nakon dvije godine na svijet je doao
va brat i oteo vam ulogu. Zadrat ete proivljeni osjeaj
da ste maskota. Vano je istaknuti da igrajui ulogu, naputamo
svoje istinsko i autentino ja. Uloga je lano ja. U
disfunkcionalnim obiteljima uloge su nune jer se obiteljski
sustav treba uravnoteiti nakon primarne nevolje. Primarna
nevolja moe biti oev alkoholizam, majina ovisnost o
pilulama ili poremeaj u prehrambenim navikama, oevo
nasilje, incest, majina vjerska ovisnost itd. Svaka uloga
svakom lanu omoguuje osjeaj stanovite kontrole. to
pojedinac vie igra neku ulogu, ona postaje sve krua. to
pojedinac biva nesvjesniji svojega istinskog ja, njegovo ja sve
vie puca. Stid koji je ulogu potaknuo njezinim e se
igranjem pojaavati. Kakav paradoks! Uloge u obitelji nastaju
zbog stida, kao sredstvo njegova nadilaenja, a zapravo ga
zamrzavaju i uveavaju. Stara francuska poslovica kae: to
vie pokuava neto promijeniti, to vie ono ostaje isto.
Najvei je problem s ulogama u tome to one nemaju
uinka. To to sam igrao junaka nije nimalo pomoglo da se
moj obiteljski sustav utemeljen na stidu promijeni. To to je
Max igrao rtvenog jarca i izgubljeno dijete nimalo nije
promijenilo njegov disfunkcionalni obiteljski sustav.
Mo ovih uloga za osobe utemeljene na stidu lei u
njihovoj krutosti i predvidivosti. Ostanak unutar uloge daje
pojedincu osjeaj identiteta. ak i rtveni jarac ima osjeaj
predvidivosti, moe biti netko. Upravo je zato tako teko
odustati od uloga, osobito uloga junaka, skrbnika, uspjenoga
ili zvijezde. One su sredstvo promjene raspoloenja. ovjek
se osjea dobro u ulozi skrbnika. Kako mogu biti lo i
manjkav kada se brinem za sve te ljude?
Sjeam se kako sam si to rekao u doba kada sam imao
pedeset pacijenata na tjedan. No nisam mogao shvatiti kako
ne moemo onim to radimo promijeniti ono to jesmo. Na
stidu utemeljena sr vie - oteen si i manjkav! Neto s
tobom ne valja. Ma koliko radio, ne moe to promijeniti.
Uloge disfunkcionalnih obiteljskih sustava put su prema
gubljenju nae stvarnosti. S vremenom injenica da igramo
ulogu postaje nesvjesna. Vjerujemo da smo persona na koju
uloga poziva. Vjerujemo da su osjeaji odreeni ulogom nai
osjeaji. Uloga doslovno postaje ovisnost.

KARAKTEROLOKI STILOVI BESTIDNOSTI

Trei sloj zatite protiv proivljenog osjeaja toksinog stida

jest bestidno ponaanje. To je uobiajena shema za roditelje,
nastavnike, propovjednike pravednosti i politiare utemeljene
na stidu. Besramno ponaanje utjelovljuje nekoliko oblika
ponaanja koja slue promjeni osjeaja stida i interpersonalnom
transferu neijeg toksinog stida na drugu osobu. Teoretiari
transakcijske analize zovu ovaj prijenos vrui krumpir. Svi
su ti oblici ponaanja zapravo obrana od boli toksinog stida.
Oni su sredstva promjene raspoloenja i postaju ovisnika.
Ukljuuju perfekcionizam, tenju za moi i nadzorom, bijes,
aroganciju, kriticizam i p o k u d u , moraliziranje, prezir,
pokroviteljstvo, pretjeranu skrb i pomaganje, zavist, udovo
ljavanje drugima i lijepo ponaanje. Svakim od tih oblika
ponaanja usmjeravamo se na drugu osobu i prikrivamo vlastiti
problem.

PERFEKCIONIZAM

Perfekcionizam proizlazi iz nedostatka osjeaja za granice

u osoba utemeljenih na toksinom stidu. Perfekcionist nema
osjeaj za zdrav stid. N e m a unutranji osjeaj granica.
Perfekcionisti nikada ne znaju kada je neto dovoljno dobro.
Uimo se perfekcionizmu kada nas se vrednuje samo po
onome to radimo. Ako roditeljska ljubav i prihvaanje ovise
o uspjesima djece, stvara se perfekcionizam. Uspjeh se uvijek
odnosi na ono to je izvan nas. Dijete se ui da uvijek ide
dalje. Nema mjesta odmoru i unutranjem osjeaju zadovoljstva.
Perfekcionizam uvijek stvara neko nadljudsko mjerilo. I
bez obzira na to koliko se pojedinac trudio ili koliko bio
dobar u neemu, nikada nije dorastao. Ne biti dorastao
prevodi se u usporedbe dobroga protiv loeg, boljeg protiv
goreg. Dobro i loe vode moraliziranju i sklonosti prema
stalnom prosuivanju drugih. Perfekcionizam vodi stalnom
usporeivanju. Kaufman kae: Kada je perfekcionizam vrhovno
naelo, usporeivanje sebe s drugima neizbjeno zavrava
tako da se osjeamo manje vrijednim.
Usporeivanje s drugima jedan je od osnovnih naina
kojima se osoba i dalje unutarnje postiuje. Nastavlja initi
sebi unutra ono to joj je napravljeno izvana. Sklonost
prosuivanju drugih i stvaranju usporedbi vodi razornom
natjecateljstvu. Smisao natjecanje jest nadmaiti druge i stvoriti
osjeaj da vrijedimo vie, umjesto da smo jednostavno najbolji
to moemo biti. Natjecanje da bi se bilo boljim od drugih
sredstvo je promjene raspoloenja i moe postati ovisnost.

TENJA ZA MOI I KONTROLOM

Tenja za moi put je prema stjecanju nadzora nad drugima.

Mo je oblik kontrole. Kontrola je megalomanski poremeaj
o kojemu smo ve govorili. Oni koji moraju sve imati pod
nadzorom, boje se vlastite ranjivosti. Zato? Jer biti ranjiv,
ini pojedinca otvorenim za postiivanje.
uo sam Terryja Kellogga kako kae da je uvijek zauzimao
obrambeni stav bojei se da e ga uhvatiti nespremna. Ja se
prepoznajem u tome. Cijeloga sam ivota tratio energiju na
obranu. Bio je to golem gubitak energije i vremena. Bojao
sam se da bi me mogli razotkriti. A kad bi me razotkrili svi
bi vidjeli da sam oteen i manjkav kao osoba.
Kontrolom osiguravamo da nas vie nitko nikada ne
postidi. To obuhvaa kontrolu misli, izraza, osjeaja i djela.
Obuhvaa i pokuaj da se nadziru osjeaji, misli i djela
drugih ljudi. Kontrola je najgori neprijatelj intimnosti. Ne
moemo dijeliti s drugima slobodno ako nismo jednaki.
Kada jedna osoba kontrolira drugu, jednakost je naruena.
Treba nam kontrola jer nas toksini stid tjera izvan nas
samih. Doslovno smo kraj sebe. Objektiviziramo se i
doivljavamo nedostatnima i manjkavima. Stoga moramo
iseliti iz vlastite kue. To je kao da ivite u dvoritu - budno
motrite kako vam nitko nikada ne bi uao u kuu.
Tenja za moi dolazi iz potrebe za kontrolom. Postizanje
moi izravan je pokuaj da se nadoknadi osjeaj manjkavosti.
Kada netko ima mo nad drugima, postaje manje podloan
postiivanju. Traenje moi esto postaje potpuna posveenost
i ivotni zadatak. U svojem najneurotinijem obliku to je
potpuna ovisnost. Ljudi troe svu energiju na planiranje,
predvianje, natjecanje, borbu za poloaj i napredovanje.
Mo je svojstvena odreenim ulogama ili poloajima. Takve
se uloge esto trae u poslovima koji pomau prikriti stid.
Samo da uspijem postati lijenik, rekao mi je jedan
pacijent, nitko me vie ne bi mogao gledati s visoka.
Roditelji, nastavnici, lijenici, odvjetnici, propovjednici,
rabini, politiari - uloge su koje imaju inherentnu mo.
Oni koji tee za moi uvijek pokuavaju maksimalno
uveati mo u odnosu prema drugima. esto trae poslove
kojima je mo svojstvena i osiguravaju vlast zapoljavajui
ljude koji su nesigurniji i slabiji. Dijeliti mo ono je za to
takvi ljudi nisu sposobni. Podjela moi znaila bi jednakost
- samo ako je iznad drugih moe se onaj koji tei za moi
osjeati doraslim i superiornim.
Za ovisnike o moi, mo je sredstvo osiguravanja od bilo
kakvog daljnjeg postiivanja. Pojedinac moe, imajui mo
nad drugima, obrnuti ulogu koju je imao u ranom djetinjstvu.
Strategija moi esto se koristi moi radi traenja osvete.
Na stidu utemeljeni roditelji ine svojoj djeci ono to su
njihovi vlastiti roditelji inili njima. Ponavljaju vlastitu
viktimiziranost na svojoj djeci - ovaj put kao poinitelji.
Pokazalo se da su ti roditelji u djetinjstvu i sami bili
naputeni i zlostavljani, esto na posve jednak nain.

BIJES

Bijes spada u najprirodnije oblike prikrivanja stida. Gotovo

ga moemo smatrati jednim od primarnih obrambenih
mehanizama ega. I to bi i bio da nije injenice da ne bjesne
sva djeca. Neka e djeca izraziti bijes kada su postiena;
druga e ga potisnuti i katkada okrenuti protiv sebe.
Kada se bijes rabi kao obrana, postaje karakteroloki stil.
Bijes titi na dva naina: ili tako da se druge dri na
odstojanju ili pak prijenosom stida na druge. Osobe koje u
sebi zadravaju bijes esto postaju gorke i sarkastine. Nisu
ugodno drutvo.
Premda je bijes, izraen kao neprijateljstvo ili gorina,
izvorno trebao zatiti ja od daljnjih iskustava stida, on se
internalizira. Bijes postaje stanje, umjesto jedan od osjeaja.
Internalizirani bijes izaziva duboku unutarnju gorinu.
Gorina razara ja svojom kratkovidnom vizijom i sklonou
prema negativnosti. Bijes se esto pretvara u mrnju. Ako
osoba s internaliziranim bijesom postigne mo, to moe
rezultirati nasiljem, osvetom, osvetoljubivou i kriminalitetom.

AROGANCIJA

Arogancija se definira kao uvredljivo preuveliavanje vlastite

vanosti. Arogantna osoba modificira raspoloenje s pomou
pretjerivanja. rtve arogancije jesu one koje su nejednake u
moi, znanju ili iskustvu.
rtva se osjea manje vrijednom i nedoraslom u drutvu
sveznajue, svemone arogantne osobe. Vjeruje da je nedorasla
zbog nedostatka znanja, iskustva ili moi. Svi koji su na istoj
razini kao i arogantna osoba vide ga jednostavno kao
arogantnog.
Arogancija je nain prikrivanja stida. Nakon dugogodinje
arogancije, arogantna osoba toliko gubi vezu sa stvarnou
da i ne zna tko je zapravo. To je jedna od velikih tragedija
prikrivanja stida: ne samo da se osoba krije od drugih, krije
se i od sebe.
 KRITICIZAM I POKUDA

Kriticizam i pokuda moda su najei naini interper-

sonalnog prijenosa stida. Osjeam li se ponieno i uvrijeeno,
mogu ublaiti taj osjeaj kritizirajui i kudei druge. Ako
potanko ralanjujem njihov neuspjeh, oslobaam se osjeaja
stida.
Kriticizam i pokuda naini su obrane od iskustva toksinog
stida. To su djelotvorna sredstva promjene raspoloenja i
nakon dugotrajne upotrebe postaju ovisnost. Djeca izloena
kritici i kuenju postiuju se do biti. Djeca ne mogu
prepoznati obrambeno ponaanje roditelja. Kada mama vie
na dijete da nikada ne misli ni na koga, osim na sebe, dijete
to tumai - lo sam. Majka je moda postiena zbog prilika
u ivotu, braku i kui. Umjesto da kae: Osjeam se
tunom i nezadovoljnom zbog trenutne situacije, kae:
Nikada ne misli ni na koga, osim na sebe. Dok kritizira
i kudi, majka se oslobaa svojega stida. Ali dijete je to koje
biva duboko postieno.

MORALIZIRANJE

Moraliziranje je izdanak perfekcionizma. Moraliziranje je

sredstvo pobjeivanja u duhovnom nadmetanju.
Optuujui druge da su loi i greni, moemo se osjeati
pravednima i nadmonima. Takav je osjeaj mono sredstvo
promjene raspoloenja i moe postati prava ovisnost.
Kada se pojedinac koristi perfekcionizmom i moraliziranjem
kao sredstvom modifikacije vlastita stida, ponaa se bestidno.
Djeca koja su rtve perfekcionizma i moraliziranja moraju
nositi stid svojeg bestidnog skrbnika. Nije to samo emocionalno
nasilje i ubojstvo due, to je duhovno nasilje, jer samo je
Bog savren; samo je Bog bez stida... Ponaati se bestidno
znai glumiti Boga. Djeca bestidnih roditelja dobivaju krive
temelje za doivljavanje Boga.

PREZIR

U preziru je ovjek snano svjestan druge osobe koju

doivljava kao odvratnu. U preziru se ja drugoga potpuno
odbacuje.
Roditelji, nastavnici i propovjednici skloni moraliziranju
esto su bestidni, prezirno se odnosei prema djeci, uenicima
i sljedbenicima. Kada skrbnik ili nastavnik prezire osobu pod
svojim skrbnitvom, ta osoba doivljava sebe kao neugodnu
i nedvojbeno se osjea odbaenom.
Dijete ui prezirati sebe introjektirajui skrbnikov glas i
poistovjeujui se s prezrivim skrbnikom. Djetetu potpuno
nedostaju sredstva za zatitu. Stoga poistovjeivanje omoguava
djetetu osjeaj zatienosti. Dijete osuuje druge, jer je samo
osuivano.

POKROVITELJSTVO

Zatitnikim ponaanjem podupirete, titite ili branite nekoga

tko nije jednak u sposobnostima, znanju ili moi; ali koji ne
trai vau potporu, zatitu ili obranu. To je nain da se stekne
osjeaj nadmoi prema drugoj osobi. Kada imamo pokroviteljski
odnos prema nekome, ta osoba osjea stid.
Interpersonalni prijenos stida kroz pokroviteljstvo veoma
je suptilan. Na povrini izgleda kao da pomaete drugome
svojom potporom i ohrabrivanjem, no zapravo to nema
uinka. Osoba se osjea postienom. Pokroviteljstvo je oblik
prikrivanja stida i obino prikriva prezir i pasivno-agresivnu
srdbu.
 PRETJERANA SKRB I POMAGANJE
Bez obzira na to koliko udno zvualo, skrb i pomaganje
drugoj osobi esto pojaavaju njezin stid. Biti skrbnik uobiajena
je uloga obiteljskog sustava. Skrbnik-pomaga zapravo ne
pomae drugome. Pomagai uvijek pomau samima sebi.
Osoba koja se osjea oteenom i manjkavom osjea se
nemonom i bespomonom. Takva osoba moe mijenjati
svoje osjeaje manjkavosti pomaui drugima i skrbei se za
njih. Kada se skrbi za druge, osjea se dobro. Dakle, cilj
skrbnika je samo skrbljenje, a ne dobrobit osobe za koju se
skrbi. Skrbljenje je djelatnost koja odvraa pozornost od
vlastitih osjeaja nedoraslosti. Odvraanje pozornosti sredstvo
je promjene raspoloenja.
Skrbljenje i pomaganje kao obrambene strategije protiv
toksinog stida vode do uloga pomagaa ili spasitelja. Supruga
alkoholiara koja igra ulogu skrbnika zapravo potie
alkoholizam, a time i toksini stid bolesnika. Roditelji esto
pomau svojoj djeci ili ih spaavaju, inei za njih ono to
bi uinili za sebe. Djeca se na kraju osjeaju nedoraslima i
manjkavima. Spaavanje ili pomaganje je kraa. Njima se od
drugoga krade osjeaj uspjenosti i moi te time uveava
toksini stid.

UDOVOLJAVATI SVIMA I BITI DOBAR

I oni dobri, dragi ljudi koji svima udovoljavaju ponaaju

se bestidno i prenose svoj stid na druge. U knjizi Kreativna
agresija (Creative Aggression) dr. Georg Bach i dr. Herb
Goldberg ocrtali su do pojedinosti neurotsko ponaanje dobrih
ljudi koji svima udovoljavaju.
U mnogome je biti dobar slubeni kulturalni oblik
prikrivanja toksinog stida. Biti dobar toliko je svojstveno
Amerikancima koliko i majinstvo i pita od jabuka. Dobre se
osobe kriju iza obrambene fasade milih, omiljenih osoba.
Cilj dobre osobe dojam je koji ostavlja ona, a ne druga
osoba. Biti dobar u prvom je redu sredstvo manipuliranja
ljudima i situacijama. Na taj se nain izbjegava svaka prava
emocionalna veza i intimnost. Izbjegavajui intimnost, osoba
moe osigurati da je nitko nee vidjeti onakvu kakva uistinu
jest - na stidu utemeljena, oteena i manjkava.
Bach i Goldberg u knjizi Kreativna agresija (Creative
Aggression) saimaju cijenu dobrote. Ona je samounitavajua
i neposredno postiujua za druge jer je neprijateljska.
Dobar deko:
1. Sklon je stvarati ugoaj u kojemu nitko ne moe
iskreno reagirati. To blokira emocionalni razvoj.
2. Gui razvoj drugih, jer nikada ne reagira otvoreno. To
druge liava prave osobe kojoj e se suprotstaviti.
Drugi osjeaju krivnju i stid to se ljute na dobroga.
Druga osoba okree svoju agresiju protiv sama sebe,
razvijajui stid.
3. Dobro ponaanje je nestvarno; ozbiljno ograniava
vezu.

ZAVIST

Moda je Richard Sheridan imao pravo kada je uoio:

Nema u ljudskom srcu snanije ukorijenjena osjeaja od
zavisti. Dante je naveo zavist kao jedan od smrtnih grijeha,
jedan je klasini pisac napisao: Zavist je glavobolja koju
uspjean ovjek zadaje svojim susjedima.
Najuobiajenija je definicija zavisti nelagoda zbog dobre
sree drugoga. Takva nelagoda esto je popraena nekim
verbalnim izrazima omalovaavanja. Ipak, izrazi zavisti mogu
varirati od pogrda do suptilnih aluzija. Ovo posljednje ini
zavist tako misterioznom.
Zbog sposobnosti da se preruava zavist preuzima oblike
koje nije mogue prepoznati. Zavidna osoba moe skriti
svoju zavist i od drugih i od sama sebe.
Sjeam se kako sam sluao predavanje jednoga govornika
s kojim su me usporeivali. Uistinu me zadivila snaga i
energija njegova nastupa i poruke. Poslije, kad sam o tome
govorio drugima uo sam sama sebe: Uistinu mi se svidjela
njegova snaga i energija... premda moram priznati da sam
iznenaen koliko je esto morao posezati za svojim biljekama.
Da ste tada zatraili da prisegnem kako mu nisam zavidan,
ja bih to uinio. No zapravo sam bio zavidan i svojom sam
sitniavom primjedbom povukao sve pozitivno to sam rekao.
Moja me zavist uinila nesvjesnim sadraja, usredotoio sam
se na takve pojedinosti kakvo je itanje zabiljeki. Poslije,
kada sam dobro razmislio o govorniku, mislio sam da mu je
ponaanje bilo predramatino i egocentrino. Nije mi se
sviala njegova sklonost samoisticanju. To je uobiajena pojava
u sluaju kada zavist dolazi u obliku podcjenjivanja ili
omalovaavanja. Gotovo uvijek kada je zavist omalovaavajua,
projekcija je nae vlastite sklonosti samoisticanju.
Mnogi su mi prilazili nakon predavanja da bi mi rekli:
Sjajno predavanje, ali ini mi se da ste osnovne zamisli
pokupili iz tog i tog mjesta..? Takva je pohvala zapravo
isticanje znanja drugog ovjeka. Takvo je nametanje, osim
toga, i pokuaj da se izazove zavist u osobi kojoj zavidimo.
Ali zavidni poriu da se vole isticati kao to poriu i to da
su zavidni.
Osim samoisticanja, zavist se moe preruiti i u divljenje
ili pohlepu. to se divljenja tie, sjeam se kako sam se
zgadio samom sebi kada sam nahvalio osobu kojoj sam
zapravo zavidio. Poslije analize, otkrio sam da sam rekao
gotovo potpuno suprotno od onoga to sam osjeao. To je
krajnja krinka zavisti, izdavati se za vlastitu suprotnost.
Leslie Farber je lijepo rekla:
Istinsko divljenje, jer je slobodno od svjesne volje, uvijek
izabire utnju. Ogranieno divljenje zavidnoga zahtijeva jav
no priznanje, to je unija zavist, gorljivije se mora zavid-
nik dramatizirati kao oboavatelj ija strast... postiuje ut-
ljivije reakcije drugih.

Djetinjastiji je oblik zavisti pohlepa. Kada nekomu zavidim,

zavidim mu na nekoj stvari ili odlikama koje posjeduje; na
mudrosti, hrabrosti, karizmi itd. Zavidnik magijski vjeruje da
bi, kada bi imao tu odliku, valjao. Zavist u obliku pohlepe
iskoritavaju moderne reklame koje n u d e posthipnotiku
sugestiju da smo ono to imamo.
U krajnjemu su samoisticanje, divljenje i pohlepa krinke
koje zavist rabi da prikrije temeljni problem - toksini stid.
Osjeaj nadmoi drugoga sili na kritiko procjenjivanje sebe.
Biti utemeljen na toksinom stidu znai osjeati unitavajuu
potitenost. Izvrsnost drugoga pojaava bol raspuknutog ja.
U namjeri da izbjegne bol podijeljenog ja, zavist uzima oblik
nametljivog podcjenjivanja. Kao to Farber kae:
To u njemu moe potaknuti zavist prema zanosnoj slici
koju mu pripisujemo i, svjesnoga neizmjernog nesklada
izmeu toga i njegove vlastite predodbe o sebi, podsjetiti
ga jo otrije na njegova ogranienja.

Zavist kao divljenje i samoistiue omalovaavanje vanosti

drugoga naini su prenoenja toksinoga stida. Zavist kao
pohlepa utemeljena je na stidom potaknutom vjerovanju da
mogu valjati samo posredstvom neeg izvanjskog.
 KOMPULZIVNO/OVISNIKA PONAANJA
I PONAVLJANJA

KOMPULZIVNO/OVISNIKA PONAANJA

U knjizi Bradshaw o obitelji prikazao sam niz kompulzivno/

ovisnikih ponaanja, najavljujui da ima mnogo vie ovisnika
no to veina ljudi misli. esto ograniavamo ovo podruje
pridajui preveliku pozornost zloupotrebi alkohola i droge.
Pia Mellody definirala je ovisnost kao: svaki proces usmjeren
prema izbjegavanju ili prevladavanju nepodnoljive stvarnosti.
Budui da otklanja nepodnoljivu bol, zadobiva najveu vanost.
ini toliko mnogo za nas da oduzima vrijeme i energiju iz
drugih podruja ivota. Po tome ima za ivot tetne posljedice.
Biti utemeljen na stidu znai osjeati uasnu bol. Tjelesna
je bol golema, ali ima i trenutaka olakanja. Ima nade za
izljeenje. Unutarnji razdor stida i alovanje za naim
autentinim ja kronini su. Nikada ne nestaju. Nema nade
za izljeenje jer ste manjkavi. Takvi ste. Nemate vezu sa
sobom niti bilo s kime drugim. Potpuno ste sami. U samotnom
ste suanjstvu i kroninoj boli.
Treba vam olakati ovu nepodnoljivu bol. Trebate neto
izvan sebe to e vas odvojiti od vaeg uasnog stanja.
Trebate neto ili nekoga da vas oslobodi neljudske usamljenosti.
Treba vam sredstvo za promjenu raspoloenja.
Neizmjerno je mnogo naina da modificirate raspoloenje,
no svaki od njih potencijalno vodi u ovisnost. Ako vas
oslobodi izjedajue nelagode, postat e vam prva i najvanija
stvar u ivotu. Bez obzira na to koji put izabrali za promjenu
raspoloenja, bit e to neto to e postati vanije od svega
drugoga u vaem ivotu.
 Je li vas ikada bolio zub? Ne moete misliti ni na koga
i ni na to drugo. Postajete sam zub. Prepie li vam
lijenik lijek protiv boli, taj e lijek postati vaniji od vaeg
supruga, rada i obitelji. Sve to mijenja raspoloenje nae
kronine boli postat e vanije od bilo ega drugoga. Veza
koju ostvarujete sa sredstvom za promjenu raspoloenja
morat e biti kronina jer je i bol kronina. Kroninost e
postati ivotno tetna i patoloka. Uinit ete sve da i dalje
ostanete u promijenjenu raspoloenju. Ako vam netko pokua
oduzeti tu vezu, primijenit ete mentalnu akrobatiku kako
biste mu dokazali koliko vam je potrebna. Poricat ete da za
vas ima ikakve tetne posljedice. Vjerovat ete da vam ini
dobro unato injenici da je ivotno tetna (iluzija).
Tako modifikatori raspoloenja koje rabimo da bismo
prevladali toksini stid postaju naa ovisnost. Ako ste utemeljeni
na stidu, postat ete ovisnik - nema vam druge. Ovisnosti
stvaraju vanjski sloj nae obrane od toksinog stida.
Kao to su Fossum i Mason rekli: Jedan od aspekata
stida koji se da najjasnije identificirati ovisniko je ponaanje.
Ovisnost prikriva stid i pojaava ga, a stid daje pogonsku
snagu ovisnosti. Nadalje, ovisnost je uvijek obiteljska bolest.
Vidjeli smo to jasno u Maxovoj povijesti bolesti.
Ponovno Fossum i Mason piu: Ovisnost je sredinje
organizacijsko naelo obiteljskog sustava - koje odrava sustav
kao i stid... Pokuamo li rijeiti ovisnosti u obiteljima, otvaramo
vrata stida u obiteljima.

ORALNE OVISNOSTI

Neke su promjene raspoloenja bitnije ovisnike od drugih.

Tako su kemikalije i hrana u sreditu kompulzivno/ovisnikih
ponaanja.
Alkohol i druge droge
Neke kemikalije imaju bitno ovisnika svojstva. Droga,
poput alkolhola, utjee na elektrike aktivnosti limbikog sustava
(dio mozga koji kontrolira emocionalne reakcije) i ima jaka
ovisnika svojstva. Akohol, osim toga, i potie raspoloenje
jer smanjuje inhibiranost. To je kemikalija koja djeluje na
mozak i, duom upotrebom, ozbiljno utjee na tjelesnu kemiju.
Istraivai u ovom podruju zapazili su i sloili su se u vezi
s jasnim i progresivnim fazama ovisnosti.
Govori se o dvije vrste alkoholizma. Jedna je vrsta, ini
se, rezultat prirodne genetske slabosti i sklonosti za
nepodnoenje alkohola. Druga se stjee tijekom dugotrajne
upotrebe. Svi se slau da je pet do devet puta vjerojatnije
da e djeca alkoholiara postati alkoholiarima negoli djeca
iz obitelji nealkoholiara.
U mojem sluaju, baka s oeve strane i otac, ini se, bili
su genetski alkoholiari. Moj je otac postao alkoholiar praktiki
nakon prvog pia koje je popio. I za sebe vjerujem da sam
genetski alkoholiar, tj. i sam sam se propio od prvog pia.
Prvi sam put imao alkoholiarske rupe u pamenju u 15.
godini. Rupe su oblici amnezije. Sjeanja povezana s
iskustvima izbriu se nakon to se dosegne odreeni prag
tolerancije. Rupe u pamenju jako su upozorenje na genetski
alkoholizam.
ini se da spoznaje o genetskom utjecaju pobijaju miljenje
da je toksini stid bit ovisnosti. Premda ne elim rei kako
nikada nije bilo sluaja istoga genetikog alkoholizma, moram
iskreno izjaviti da ja za takav sluaj jo nisam uo. Dvadeset
pet sam godina djelatni lan terapijske zajednice. Savjetovao
sam oko 500 alkoholiara i vodio Palmerov program protiv
zlouporabe droga u Los Angelesu etiri godine, a prije toga
bio sam savjetnik u tom programu deset godina. Svih tih
godina nisam sreo osobu koja nije imala probleme naputenosti
i internalizirani stid, zajedno s tjelesnom ovisnou. Pret
postavljam da to vrijedi i za druga sredstva za umirenje i
pilule za spavanje, kao i za stimulanse, halucinogena sredstva,
nikotin i kofein. Kao i Fossum i Mason, i ja vjerujem da je
ovisnost presloen problem da bi se mogao svesti na jednu
jedinu prepoznatljivu bolest.

Poremeaji prehrambenih navika

Poremeaji prehrambenih navika ili ovisnost o hrani takoer
su kombinacija genetskih imbenika upotpunjenih iskrivljenim
emocionalnim funkcioniranjem. Ovisnosti o hrani jasni su
sindromi toksinoga stida. Kliniki psiholozi obino dijele
poremeaje prehrane u etiri kategorije: pretilost, anoreksija
nervosa, bulimija i ono to se zove poremeajem debeo/mrav.

Ovisnost o hrani: pretilost

Broj pretilih dosee najmanje 34 milijuna, s time da je 60
posto ena i 50 posto mukaraca predebelo. Fossum i Mason
definiraju pretilost kao teinu koja za est kilograma nadmauje
idealnu.
Ljudi se najee slue snanim obrambenim mehanizmima
racionalizacije kao isprikama za pretilost i poriu njezine
ivotno tetne posljedice. Te isprike ukljuuju poremeaje
lijezda, nasljednost, starenje, trudnou, nain ivota, drutvene
obveze i, kako su mi esto govorili, krupne kosti. Nedvojbeno
postoji stanovita genetska sklonost debljanju.
ini se da nitko tono ne zna u kojoj je mjeri poremeaj
uzrokovan genetskim imbenicima. Ja u se ograniiti na
emocionalne razloge problema.
 Jane Middelton-Moz, sjajna klinika psihologinja iz Seattlea,
pria kako je jednom prigodom, sjedei u zranoj luci,
promatrala zaetke mogue ovisnosti o jelu. Majka i otac su
se svaali. Njihovo je osamnaestomjeseno dijete lealo na
stolcu pokraj njih. Nisu na njega obraali pozornost. Svaki
put kada bi dijete zaplakalo, majka bi mu u usta ugurala
boicu sa sokom. Neka je osoba sjela uz dijete i zabuljila se
u nj. Dijete je poelo uplaeno plakati. Majka je pogledala u
torbicu i nala jo jednu boicu p u n u mlijeka pa ju je
gurnula djetetu u usta. I majka i otac imali su oko desetak
kilograma previe.
Djetetu se prua uzor pretjerivanja u jelu. Ono takoer
ui sputavati emocionalno izraavanje i jesti onda kada bi
trebalo osjeati (prema Djeca traume: Otkrivanje odbaenog
Ja; Children of Trauma: Rediscovering the Discarded Self,
Jane Middleton-Moz).
Barem u jednom svojem dijelu dinamika pretilosti rezultat
je odavanja uicima i zlostavljanja - sheme preivljavanja
nauene u disfunkcionalnim obiteljima. Pretili su ljudi bili
sputavani stidom ili u ljutnji ili u tuzi. Osjeaju se prazno
i usamljeno i jedu kako bi bili siti i ispunjeni. Srdba se
manifestira kroz eludac (gr u elucu), a jedenje i osjeaj
sitosti uklanjaju srdbu, zavodei ljude na pomisao da gr u
elucu ima veze sa sitou umjesto sa srdbom koju valja
izraziti. Pretili se ljudi esto ponaaju veselo i sretno kako bi
prikrili strah od moguega stida ako izraze duboku tugu ili
srdbu.
U velikoj veini sluajeva dijete za mravljenje najvea
su mogua obmana ljudi koji pate. Devedeset pet posto ljudi
vrate kilograme izgubljene tijekom dijete u roku od pet
godina. Dijete istiu jedan od najparadoksalnijih aspekata
toksinoga stida. Drei dijetu i gubei teinu, ovjek ima
osjeaj da dri problem pod nadzorom i da ga rjeava. Kao
sto ste vidjeli, kontrola je jedna od glavnih strategija prikri
vanja stida. Svi oblici prikrivanja pokuaji su da se kontrolira
ono vanjsko kako se ono unutranje ne bi razotkrilo.
Jedna od prekretnica u imenovanju demona koji nazivam
toksinim stidom za mene je bilo otkrie dinamike kontrola/
preputanje, koju su izloili Fossum i Mason u svojoj knjizi
Facing Shame.
Slika 3.3. prilagodba je njihovih spoznaja. Kontrola i pre
putanje prirodne su polarnosti u ljudskim djelatnostima.
Kao dijete ste, uei uspostaviti miinu ravnoteu, morali
nauiti kako se pridravati i putati. Poslije ste uili usposta
viti suptilniju ravnoteu, primjerice u plesanju (tj. neki od
nas). Tijekom plesa preputate se unutar nauene strukture.
Najprije ste uili pojedinane plesne korake. inili ste to
nezgrapno i svjesno se kontrolirajui. Uskoro ste zaboravili
naputke i jednostavno ste plesali. Koraci su postali nesvjesni.
Kontrola i preputanje nesvjesno su se stopili u dvokorak ili
valcer.
Kada se zdravi stid internalizira, postaje toksian te
unitava ravnoteu i granice. Postajete megalomanom: ili
najbolji ili najbolji najgori. S toksinim stidom vi ste ili
vie od ovjeka (iznimno uspjean) ili manje od ovjeka
(neuspjean). Ili ste iznimni ili ste nitko i nita. Sve ili nita.
Ili imate sve pod kontrolom (kompulzivnost) ili uope nemate
kontrolu (ovisnost). Ovo dvoje meusobno je povezano i
nadopunjava se.
Fossum i Mason piu:
Kada je stid u podlozi kontrole i preputanja, ini se da
pojaava obje strane te napetosti... Stid ini dinamiku kon-
 Slika 3.3
Stidom uvjetovan mehanizam kontrole-preputanja

Kompulzivnost Ovisnost
Dijeta-gladovanje Alkohol (druge droge)
Rad Hrana
ienje Seks
Pranje Novac
Mentalna sitniavost Toksini stid prethodi i ciklusu Uzbuenje
Izbjegavanje kontrole i preputanja Emocije
tednja Tjelesno zlostavljanje
Obzir Seksualno zlostavljanje
istunstvo Verbalno zlostavljanje
Agorafobija Ekstatian osjeaj moralne
Psihosomatske bolesti ispravnosti
Oduevljenje
Samopovreivanje

Zamislite savitljivu icu koja je omotana oko otponaca

obaju pitolja tako da se opaljivanjem iz jednog
pitolja povlai i otponac drugoga. Kontrola povlai za
sobom preputanje i obrnuto.

Perfekcionizam Usmjeren na sebe Histerija

Iznimno uspjean
Moraliziranje Preputa se uicima Dramatine provale osjeaja
Izniman
Kriticizam Nepredvidiv Ekstatian
Pomonik i skrbnik
Pokuda Gubi samokontrolu Manian
(spasitelj)
Prezir Gubitnik
Potiten
Pokroviteljstvo Neuspjean
Udovoljava ljudima
Pobjeivanje
 trole jo vie zahtjevnom i neopratajuom, a preputanje
jo vie dinaminim i samounitavajuim. to se vie poje
dinac kontrolira, to vie treba protuteu preputanja i to se
silnije ili autodestruktivnije preputa, to vie treba kon
trolu.
Dijete za mravljenje slijede te promjene kontrole i
preputanja. Ovisnost je ovisnost. Biti ovisan znai opsesivno
se neemu predavati. Rjeenje za ovisnike jest da ne pokuavaju
k o n t r o l i r a t i ovisnost. O n i trebaju biti svjesni svoje
bespomonosti, svjesni toga da neto ne mogu svladati te da
se trebaju predati. Predati se znai suoiti se s injenicom da
ne moemo kontrolirati ovisnost. Upravo zato je ovisnost
ovisnost.

Poremeaj debeo/mrav
Mnogi poremeaji u prehrambenim navikama nisu vidljivi.
U poremeaju debeo/mrav ovjek je stalno opsjednut hranom.
Mentalna opsjednutost modifikacija je raspoloenja. Odvlai
pozornost. Ako vam je to stalno na u m u i ako neprestano
razmiljate o jedenju ili nejedenju, moete se odvojiti od
svojih osjeaja.
Ja osobno patim od tog poremeaja godinama. Prolazim
kroz razdoblja kada vjebam, jedem dobru, zdravu hranu
bez eera, a potom (obino nakon viemjesene samokontrole)
pojedem krafnu ili komad kolaa od mrkve. Obino to
radim na putu. Tada su najizraeniji moja usamljenost i
osjetljivost. Obino se tako nagradim za sav naporan rad.
im pojedem slatki, poinje faza preputanja. Poinjem
opsesivno razmiljati o uinjenom. Zeznuo sam. Pa kada je
tako, mogao bih pojesti jo neto. Jo samo danas u si
ugaati, a sutra u se poeti kontrolirati! Da, samo to to
sutra nikako ne dolazi. eer trai eer. Mentalna opsjednutost
tjera me razmiljati o slatkiima i ve sam duboko u ciklusu
preputanja. Taj ciklus traje obino sve dok mi ne ponu
rasti grudi! Tada znam da je vrijeme za dijetu, vjebanje i
ivot bez eera. I ovdje kao i kod svih kompulzivnih/
ovisnikih oblika ponaanja, nema ravnotee. Sve ili nita.

Anoreksija nervosa
U naem kulturnom okruju sve je vie ena koje poste,
izgladnjuju se. Anoreksija je svakako jedan od najparadoksalnijih
i za ivot najpogubnijih poremeaja u prehrambenim navikama.
Najei je u bogatim obiteljima, a obolijevaju keri u dobi
od 13 do 25 godina. Poprima gotovo razmjere epidemije u
nekim skupim privatnim kolama.
Anoreksici najee dolaze iz bogatih obitelji u kojima
vlada perfekcionizam. Bogate obitelji esto su usredotoene
na stvaranje dobre slike o sebi. Vii slojevi imaju odreen
izgled i image koji trebaju odravati. Prevladavaju sljedee
sheme: perfekcionizam; prikrivanje osjeaja (pravilo ni rijei;
otac sklon kontroli, esto tiranin i strog; opsesivna majka
koja je potpuno izgubila vezu sa svojom tugom i srdbom;
pseudointiman brak s velikom eljom da se ostavi dobar
dojam; uplitanje i meunaratajni savezi. Ti se imbenici
javljaju u raznim kombinacijama.
Anoreksina osoba preuzima kontrolu u obitelji izglad-
njujui se i gubei teinu. Ona je metafora onoga to ne
valja u obitelji. Ona se kruto kontrolira, porie sve osjeaje,
iznimno je uspjena i ograena zidom pretvaranja. Postaje
rtveno janje u obitelji. Majka i otac zbliuju se kako se
poveava briga za kerkin ivot.
Ovisnost obino poinje s ciklusima jedenje/proienje i s
jakom eljom za slatkiima. esto je prati intenzivno vjebanje
i depresija. Kako bolest napreduje, uz gladovanje se najee
javlja upotreba laksativa i namjerno povraanje. Faze gladovanja
prate jake promjene raspoloenja i pomaknuta stanja svijesti.
Anoreksija potresno istie odbijanje da se bude ovjekom,
to lei u sri toksinoga stida. To ukljuuje preziranje i
odbacivanje tijela. Takav se prezir iri do opovrgavanja
instinktivnog i emocionalnog ivota. Anoreksine ene
opovrgavaju svoju seksualnost doslovno odbijajui razviti
znakove genitalne enstvenosti (menstruacija i rast grudi).
Opovrgavaju svoje emocije odbijajui jesti. Za anoreksike se
hrana izjednaava s osjeajima. Kako su svi njihovi osjeaji
sputani stidom, odbijanje jela nain je odbijanja osjeaja
toksinog stida.
Tu je i uplitanje i granina konfuzija u odnosu keri i
majke. Ki esto nosi majinu potisnutu srdbu i tugu zbog
oca. Ovi se osjeaji doivljavaju kao nesavladivi, jer su
duboko potisnuti (sjetite se gladnih pasa). Stoga je glad i
izbjegavanje jela obrana od ovih preplavljujuih emocija.
Anoreksija je sloena i mislim da dii ruke od nje nije
kliniki opravdano. Volio bih da shvatite kako su ovi ovisniki
poremeaji ukorijenjeni u promjeni raspoloenja obiteljskog
sustava. Uvjerenje da se moe ivjeti odbijajui hranu krajnje
je opovrgavanje neije ljudskosti. To je pokuaj da se bude
vie od ovjeka.

Bulilimija
Anorektici esto rjeavaju problem gladovanja kroz bulimiki
ciklus prederavanje/proienje. Bulimija se, meutim, moe
razviti i ako joj uope ne prethodi anorektino stanje. Nije
ograniena samo na ene, jer i mnogi mukarci postanu
bulimini zbog ovisnosti o kondicijskim vjebama. Kako bi
zadrali mladalaka tijela, mnogi mukarci ovisnici o
kondicijskim vjebama poinju povraati.
Kaufman smatra bulimiju i bulimareksiju, kao i anoreksiju
sindromima utemeljenosti na stidu. Smatra da toksini stid
postoji i u fazi prederavanja i tijekom proiavanja. Kao i
Tomkins prije njega, i on smatra pretjerivanje u hrani
nadomjestkom za interpersonalne potrebe sputane stidom.
Kada se ovjek osjea praznim iznutra, gladnim da se
osjeti dijelom nekoga, oajnim za vrstim zagrljajem, el
jnim da bude eljen i cijenjen - a sve je to postalo tabuom
zbog postiivanja - on se umjesto toga okree hrani.

Hrana nikada ne moe zadovoljiti enju, jer se enja

pretvara u stid, a tada ovjek jede jo vie kako bi ublaio
stid. Meta-stid, stid zbog jedenja u tajnosti i prodiranja zamjena
je afekta, pretvaranje stida zbog sebe u stid zbog jedenja.
Ista se dinamika dogaa kod pretilosti.
U bulimiji ciklus prodiranja pojaava stid koji potom
potie ciklus proiavanja koji poveava zgaenost nad
samim sobom i prezir prema sebi. Povraanje je reakcija
zgaenosti. Odvratna emocionalna situacija esto izmamljuje
osjeaj munine. Kaemo: Povraa mi se od toga, ili Ne
mogu to probaviti ili To je teko progutati. Povraanje
moe biti svjesno odabrano sredstvo da se odri niska tjeles
na teine, ali nesvjesno se bulimiari priklanjaju povraanju
kao sredstvu proiavanja od sramotne koliine hrane koju
su prodrli. Povraajui, ovjek se doslovno kupa u stidu.
Tomkins opisuje bulimiko povraanje kao uveavanje
afekta. Uveavanjem se afekt maksimalno pojaava, to
omoguuje pranjenje. Povraanje pojaava ponienje i
zgaenost nad sobom. To dovodi toksini stid do vrhunca i
javlja se eksplodirajui uinak osjeaja proienosti.
 Kaufman pie: Uveavanjem osjeaja ponienosti u inten
zitetu i trajanju, oni se konane potroe, izgore.
Mnogi na stidu utemeljeni ljudi naizgled su u dodiru sa
svojim osjeajima jer izraavaju jake emocije. No, kao to je
Cermak istaknuo, emocionalne su provale sredstvo prevla
davanja osjeaja. To je potpuno isto kao i Tomkinovo uveavanje
afekta. To je mazohistika strategija redukcije kroz intenzi
fikaciju. Uveavanje moe ii i u potpuno suprotnom smjeru.
Osjeaji se mogu pojaavati do toke eksplozije ili umanjiti
do toke umrtvljenosti.

OVISNICI O OSJEAJIMA

Ima i drugih naina promjene raspoloenja, bez kemikalija

ili hrane. Ve sam opisao emocionalne ucjene kada se nepo
eljan osjeaj zamjenjuje drugim osjeajem koji je doputen
u obitelji. Svaka emocija moe biti ovisnika. Najea ovisnost
o nekoj emociji ovisnost je o onom obliku pojaane srdbe
koju zovemo bijes.
Bijes je jedina emocija koja se ne moe kontrolirati
stidom. Zapravo, pojaana srdba koju zovemo bijes, srdba
je koja je bila postiivana. Srdba, kao i seksualnost, emocio
nalna je energija koja nas uva. Srdba uva na ja. Naa je
srdba energija kojom se titimo. Ona je naa snaga. Kad se
srdba postiuje, postaje gladan pas koji se ne moe zadrati
u podrumu.
Kada na identitet postane utemeljen na stidu, koristimo
se srdbom na neuspjean nain. Kada se stid internalizira,
postiena srdba postaje bijes, probija se iz podruma kako
bi nas zatitila i obavlja svoj posao. Bijes strai one koji nas
okruuju.
Ovisnost o bijesu
Kada bjesnimo osjeamo se cjeloviti iznutra - nismo vie
rascijepljeni. Osjeamo se monima. Svi se boje u naoj
nazonosti. Vie se ne osjeamo nedoraslima ili manjkavima.
Dok god to ide u nau korist, biramo bijes kao modifikator
raspoloenja. Postajemo ovisnici o bijesu.
U poetku braka bio sam bijesoholik. U svojem toksinom
stidu nisam imao granica. Moja je primarna promjena
raspoloenja bila uloga dobrog, brinog tatice. Doputao sam
djeci da preu preko svih mojih granica. Odustao sam od
svojih potreba zbog njihovih potreba, osim od potrebe da se
prikaem kao divan i dobar tatica. Konano bi se neto
dogodilo - posljednja kap. Poeo bih bjesniti, vikati i vritati
na enu i djecu.
Dok ovo piem, zapanjuje me to u to vrijeme nisam
opaao koliko je moje ponaanje bilo nasilniko i dis-
funkcionalno. Bio je to meni jedini poznat nain da zatitim
svoje granice, svoju na stidu utemeljenu unutarnju bit. Bijes
bi prestao kada bi mi se ena i djeca suprotstavili. Suprot
stavljanje uvijek ne zaustavlja bijes. Imajte to na u m u ako je
prekritelj tjelesno nasilan. Ipak, mene je zaustavljalo. Radim
na svojem bijesu ve deset godina. Uvjeravam vas da se to
moe promijeniti.
Vidio sam obitelji unitene bijesom. U jednoj obitelji s
kojom sam radio majka je bila bijesoholik. Tiranizirala je
obitelj i koristila se bijesom kako bi manipulirala drugima i
kako bi sve bilo po njezinom. Otac se upustio u vezu
surogatnog supruga s najstarijom kerki. Ki, viktimizirana
tim emocionalnim incestom, nikada nije imala zdravu seksualnu
vezu. Imala je dvadeset devet godina. Bilo je i mnogih
drugih disfunkcija u obitelji. Strukturalno se nije razlikovala
od alkoholiarske obitelji. Obuhvaala je sve uloge dis-
funkcionalnih obiteljskih sustava.

Ovisnost o tuzi, strahu, uzbuenju, religijskoj

pravednosti i srei
Svaka emocija moe biti ovisnika. Veina nas moe zamisliti
osobu ovisnu o melankoliji ili tjeskobi i strahu. esto sreem
ljude koje zovem ovisnicima o srei. Na licima nose zamrznute
osmijehe. Nikada nisu ljuti. Smiju se na krivim mjestima i
govore samo o veselim i ugodnim stvarima.
Osjeaj pravednosti temeljna je modifikacija raspoloenja
kod religijskih ovisnika. Religijska ovisnost velik je problem
u naem drutvu. Moda je ak najpogubnija od svih ovisnosti
jer je ljudima teko raskinuti s vlastitim iluzijama i poricanjima.
Moe li biti iega loeg ako se ljubi Bog i daje ivot za
dobra djela i ako se slui ljudskom rodu?
Dok ovo piem, razmiljam o keri nekog sveenika,
mojoj paciijentici. Bila je stidljiva do sri. Mislila je o sebi
kao o kurvi babilonskoj. Napustio ju je njezin na stidu
utemeljeni, pravedni otac sveenik. Bio je toliko zauzet
spaavanjem dua da nije imao vremena za nju. Sjeam se
kako sam, poslije nekoliko godina, na nekoj konferenciji,
vidio tog ovjeka i njegovu pretilu enu. Jo je uvijek bio
pompozan i pasivno-agresivan. Takvi su ljudi opasni. Kriju
svoj stid pod pokroviteljskom pravednou i prenose ga
na svoju djecu i sljedbenike.
Ako imate fobiju od srdbe, odnosno ako se bojite
vlastite srdbe, mogue je da ste stalno tuni. Vaa e tuga
biti sredstvo promjene vaeg raspoloenja, odnosno srdbe.
Ako potjeete iz disfunkcionalne obitelji i nikada niste
znali to moete oekivati, moda ste povjerovali da se ivot
sastoji od slijeda neoekivanih uzbuenja. Moda ste nauili
stalno traiti nove i neoekivane doivljaje kako biste stvorili
uzbuenje (ovisnost o uzbuenju).

Ovisnost o stidu
Ljudi utemeljeni na stidu uvijek ovise o svojem toksinom
stidu. To je izvor svih njihovih misli i ponaanja. Sve je
organizirano kako bi se izbjeglo razotkrivanje. Ne moete
skinuti masku i obrambene mehanizme kojima se branite od
stida. Toksini stid je mnogo gori od gladnih pasa u podrumu.
To je poput stampeda nosoroga, jata gladnih morskih pasa.
Ne moete ni na trenutak skinuti krinku.

Ovisnost o osjeaju krivnje

Moete biti ovisni i o toksinoj krivnji. Toksina krivnja
kae da nemate pravo biti jedinstveni - biti ono to jeste.
ivot s toksinom krivnjom sili vas na stalno preispitivanje.
ivot je problem koji treba rijeiti, a ne misterija koju treba
ivjeti Toksina krivnja tjera vas da beskrajno radite na sebi
te analizirate svaki dogaaj i postupak. Nikad nema vremena
za odmor, jer uvijek treba jo neto uiniti. Krivnja vas tjera
da puno mislite. Krivnja nam usto omoguuje da se osjeamo
monima onda kada smo zapravo nemoni. Izludio sam
majku, ili Kriv sam to je bolesna, izjave su megalomana.

OVISNOST O RAZMILJANJU

I misli i mentalne aktivnosti potencijalno su ovisnike.

Misaoni procesi dio su svake ovisnosti. Mentalna opsjednutost,
stalno propitivanje istoga dio je ovisnikog ciklusa. Ve sam
spomenuo obrambeni mehanizam ega zvan izolacija afekta.
Usmjeravajui se na misao koja se stalno vraa, moete izbjei
bolne osjeaje. Osim toga, moete izbjei osjeaje i mozganjem,
stalno premeui misli u glavi. Moete biti ovisni o apstraktnom
miljenju.
Izmeu ostaloga, studirao sam filozofiju. Mnogo sam
godina prouavao velike filozofe. Samo po sebi, to nije
tetno. No za mene je itanje i pouavanje filozofije bio
bijeg od osjeaja, itajui Summa Theologiae Tome Akvinskoga
ili Kritiku istog uma Emmanuela Kanta ili pak Wittgensteinevu
raspravu o logikom pozitivizmu, mogao sam modificirati
toksini stid.
Intelektualiziranje je esto sredstvo da se izbjegnu unutarnja
stanja sputana stidom. I sam neiji nain intelektualiziranja
moe biti ovisniki. Generaliziranje i univerzaliziranje dri
pojedinca u kategorijama toliko irokim i apstraktnim da
nema dodira sa specifinom, na osjetilima utemeljenom
realnou. Apstraktno poopavanje sjajan je nain da se
promijeni raspoloenje.

Detaljiziranje
Detaljiziranje je jo jedan misaoni proces koji slui promjeni
raspoloenja. Mnogi opsesivno/kompulzivni tipovi rabe tu vrstu
mentalne aktivnosti.
Pada mi na pamet primjer iz moje kartoteke. Imao sam
pacijenticu ije su izlaganje problema ljudi smatrali dosadnim.
Zamolio sam je da mi ispria o tome. Slijedi prilagoena
verzija njezina izvjetaja. Rekla je:
Dakle, kada sam krenula ovamo, eljela sam obui svoju
svilenu plavu bluzu. Ali zaboravila sam da sam je odnijela na
ienje, jako sam razoarana dananjim istionicama. Nekada
su istionice bile tako dobre i pristupanih cijena. Znate, nedavno
su unitili dvije dobre jakne mog sina Bobbyja. A Bobbyja je
 teko natjerati da se brine o svojoj odjei. Isti je kao otac. Vole
udobnost i lampavi su. Ali, nije me briga sve dok pospremaju
za sobom u kuhinji. To je jedna od mojih fobija - ista kuhinja.
Toliko vremena provodim u njoj. Jutros je moj mu ostavio
otvorenu kutiju sa zobenim pahuljicama. Voli krupne kukuruzne
pahuljice, a Bobby voli onu stariju vrstu... znate one to ste ih
mogli...
Ako ve niste prestali slijediti njezinu priu, uskoro ete
to uiniti nastavimo li ovako. Nakon petnaest minuta meni
se poelo spavati. Bilo mi je dosadno!!!
Prekinuo sam je i poeo blago upozoravati na njezinu
opsesiju pojedinostima. Bila je ovisnik o pojedinostima.
S vremenom sam doznao da joj je otac bio potpuno lud.
Drao ju je na puanom nianu kod kue do njezine
trideset druge godine. Odrasla je u zapadnom Texasu, u
gradiu u kojemu je otac bio erif. Doputao si je nevjero
jatne stvari. Bio je nasilan i verbalno ju je zlostavljao.
Njegova je uobiajena reenica bila: ene trebaju drati
usta zatvorena, a noge rairene.
Moja je pacijentica bila rtva tjelesnog, emocionalnog i
seksualnog nasilja. Kada je otila od oca, nije prestala priati.
Ali njezina priljivost i sklonost pojedinostima bila je nain
da izbjegne unitavajui stid i usamljenost.
Mentalna je opsjednutost esta u ovisnikim vezama.
Opsjednutost enom alkoholiarkom ili ljubavnikom ili dje
com ili roditeljima nain je da se izbjegnu osjeaji. Veza
moe biti strahovito ovisnika.
Ljudi idu iz jedne loe veze u drugu ili ostaju u istoj
koja je razorna i za ivot tetna. Osjeaj i iskustvo ljubavi
mono je sredstvo modifikacije raspoloenja i moe prerasti
u ovisnost.
 OVISNOST O RADU

Jo jedan oblik modifikacije raspoloenja jest onaj koji se

postie ponaanjem ili djelovanjem. Ve sam opisao ritualno
i magijsko ponaanje koje predstavlja obrambeni mehanizam
ega. Odreena opsesivno/kompulzivna ritualizirana ponaanja
imaju svrhu odvratiti pojedinca od strahova koje osjea pred
nekim sramotnim eljama, osjeajima ili impulsima.
U uobiajenije oblike djelovanja koji modificiraju raspo
loenje spadaju rad, kupovanje, gomilanje stvari, seks, itanje,
kockanje, vjebanje, gledanje sportova, gledanje TV-a, kuni
ljubimci i briga o njima. Nijedna od tih aktivnosti nije
ovisnost ako nema ivotno tetne posljedice. Ali sve te
aktivnosti mogu biti razvijene i, za ivot tetne, ovisnosti.
Svaka nam aktivnost omoguuje da se njome zaokupimo
toliko da modificiramo osnovno raspoloenje dok je obavljamo.
Ovisnost o radu ozbiljna je ovisnost. Ovisnik koji provodi
tisue sati na poslu moda izbjegava bolne osjeaje usamljenosti
i depresije. Znam za pokus proveden s deset direktora
raznih tvrtki. Njih su zamolili da tijekom etverodnevnog
vikenda izbjegavaju sve to bi ih odvratilo od osjeaja. Nisu
smjeli itati, puiti, piti, gledati TV, govoriti o poslu, telefonirati,
vjebati itd. Do treeg popodneva ova skupina dinaminih,
veoma uspjenih ljudi poela je osjeati depresiju. Osjetili su
prazninu i usamljenost. U mnogim su sluajevima njihova
djeca imala velikih tekoa sa zakonom ili zlouporabom
droga. Djeca su esto nosila njihovu usamljenost i bol.
Ista dinamika vrijedi za druge ovisnosti o aktivnostima.
Uvijek je rije o prikrivanju usamljenosti i boli ugnijedene
u nutrini toksinog stida. Toksini stid je razbojnik, crna
rupa koja usisava njihove ivote, gonei ih na sve vea
postignua.
 OVISNOST O VOLJI

Ljudska volja gubi svoju kooperativnu vezu s intelektom

zbog kontaminacija koje su posljedica emocija sputanih stidom.
Intelektualne radnje percepcije, prosuivanja i zakljuivanja
vane su za volju u njezinoj funkciji donoenja odluka.
Percepcija, prosuivanje i zaljuivanje omoguuju volji da
pri odluivanju procijeni alternative. Kada je neija energija
zamrznuta i sputana stidom, intelekt je ozbiljno jednostran i
pristran. Volja gubi svoju mo da sagleda alternative; volja
gubi oi. Bez oiju, volja je slijepa. Vie nema izvorne
podatake meu kojima bi birala. Bez izvornih podataka,
volja nema sadraj izvan sebe same. Kada ima samo sebe za
sadraj, volja moe htjeti samo sebe. To uzrokuje patoloki
odnos prema vlastitoj volji.
U trenucima samovoljne impulsivnosti ovjek vie ne
osjea rascijepljenost ili napuklost. Pojedinac se osjea u vezi
sa sobom, osjea se monim i cjelovitim. Kao to Leslie
Farber istie, volja postaje ja. To htijenje samo radi htijenja
vodi do ivotno tetne samovoljnosti. Biti samovoljan znai
biti sama volja. Ta samovoljnost vodi do usmjerenosti na
sebe, kontroliranog ludila, dramatinih ekstrema i do htijenja
onoga to se ne moe htjeti (nestvarnost). Samovoljnost
nema granica.
Takva je samovoljnost bit svih ovisnosti. Svi su ovisnici u
krajnjem ovisni o vlastitoj volji.
Ovisnost o vlastitoj volji jedan je od naina na koji
toksini stid uzrokuje duhovni bankrot. Zato je nuno duhovno
lijeenje kada se radi o lijeenju sindroma toksinog stida.
Nakon ovakvog izlaganja ovjek se moe zapitati nisu li
svi ovisnici. Stanton Peele nazvao je ovisnost veliko
ujedinjujue iskustvo ljudske vrste. Ali ako su svi ljudi
ovisnici/kompulzivni, i ako je sve ovisniko, tada rije ovisnost
gubi svako znaenje. Moj je odgovor da moramo razumjeti
toksini stid koji pothranjuje ovisniko/kompulzivno ponaanje.
Ne upotrebljava svatko pripravke, osjeaje, misaone procese
ili aktivnosti ovisniki, jer nisu svi utemeljeni na stidu. Ipak,
kada pogledam nau kulturu, kolu, religije i na obiteljski
sustav, ini mi se da velika veina ljudi nosi toksini stid.
Tko zna postotak i je li on uope vaan?
Moda je i opsesivno razmiljanje o takvoj pojedinosti
nain izbjegavanja stida. U knjizi Bradshaw o obitelji citirao
sam Satira i Wegscheider-Crusea, koji procjenjuju da je 96
posto obitelji disfunkcionalnih. Takva statistika ne mora biti
tona. (Kako bi to itko mogao znati?) Njezina je svrha
privui nau pozornost; iznenaditi ili ak uasnuti. Statistiki
podatak koji sam spomenuo u vezi s rairenosti ovisnitva
ini se, meutim, prilino tonim. Rije je o tako visokim
brojkama da bismo, da je rije o djejoj paralizi, govorili o
epidemiji.

PONAVLJANJA

Jo jedan nain da se prikrije toksini stid jest pradoksalni

fenomen zvan ponavljanje ili iivljavanje. Primjeri su takva
ponaanja: opetovano ulaenje u destruktivne i postiujue
veze koje ponavljaju ranu traumu zlostavljanosti; neka
kriminalna ponaanja; initi djeci ono to su inili nama kao
djetetu i napadi panike.
Da bi se shvatila ovakva ponaanja, vano je razmotriti
prirodu ljudskog ponaanja. Emocije su energija u kretanju.
One su energija koja nas pokree - nae ljudsko gorivo.
Nae su emocije, osim toga, poput crvene lampice u automobilu
koja nas upozorava na neku nau potrebu, gubitak ili
zasienje. Naa je srdba naa snaga; na je strah nae
otroumlje; naa je tuga na zalijeujui osjeaj; na osjeaj
krivnje oblikuje nau savjest; na nam zdravi stid pokazuje
nae bitne granice i izvor je nae duhovnosti.
Kada su nam emocije postiene, potisnute su. Potiskivanje
je povezano s napinjanjem miia i plitkim disanjem. Jedna
se miina skupina pokree kako bi blokirala energiju emocija
koje se stidimo osjeati. Tuga se obino pretvara u laan
osmijeh (reaktivna formacija).
Ja sam se esto smijeio kada sam osjeao tugu. im se
energija blokira, vie je ne osjeamo. Ipak, ona je i dalje
vrsta energije. Dinamina je. Ve sam vam dao primjer o
tome kako se potisnuta energija pojaava, kao srdba u
primjeru Virginie Satir o gladnim psima u podrumu. U tom
primjeru srdba eksplodira jer se vie ne moe potiskivati. U
ponavljanju se emocionalna energija iivljava. Ponaanje
koje uzrokuje postiujui dogaaj ponavlja se, uz surogate
koji repriziraju izvorni postiujui prizor.

Ponavljanje viktimizacije
rtve incesta esto, iz veze u vezu, nastavljaju iivljavati
svoju nekadanju izvrgnutost seksualnom nasilju. Takva je osoba,
kao rtva nasilja, najprije bila iskoritena, a potom ostavljena.
Zlostavljanje se esto prevodi u poruku kako je seks jedini
nain da budemo poeljni ili vrijedni. Moram biti seksi, inae
sam nitko i nita.
Leander je imala trideset godina. Ve se potvrdila kao
poslovna ena. Vodila je vlastitu agenciju. Njezin je mu
elio da napusti posao kako bi imali djecu. Verbalno ju je
postiivao i prijetio joj je da e joj unititi karijeru. Mrzila
je svojega mua; zahtijevao je od nje oralni seks etiri puta
na tjedan. Leander je imala ljubavnu vezu. Kada sam
razgovarao s njezinim muem, nije mi trebalo dugo da
zakljuim kako je nasilnik. Govorio je o njoj kao da je
objekt. Rekao mi je da ga nije briga to radi sve dok
zadovoljava njegove seksualne potrebe i ako mu rodi dijete.
Leander je imala ljubavnika enskara. Tijekom terapije
rodila je dijete, odustala od karijere i imala jo nekoliko
ljubavnih pustolovina. Konano se razvela, a potom je i
dalje ila iz jedne ljubavne pustolovine u drugu. Svaki bi
put odabrala dobrostojeeg, bogatog mukarca, enskara (razina
prve seksualne ovisnosti). Svaki je put bila obasuta darovima,
seksualno iskoritena i naputena. I svaki je put ponavljala
seksualnu zlostavljanost koju je iskusila od svojeg oca
alkoholiara.
Od svoje pete do desete godine esto je izvodila felacijo
na svojem ocu. Bila je njegova miljenica; obasipao ju je
darovima. Bio je jedini koji joj je u djetinjstvu pruio ljubav.
Leander je bila izrazito zavodljiva. Nosila je odjeu koja je
tjerala mukarce da je otprve doivljavaju seksualno. Zahva
ljujui terapiji shvatila je da je zavoenjem iivljavala stid.
Bio je to nain da ovlada situacijom u kojoj je prije bila
nemona; pokuaj da se rijei svoje nerazrijeene boli. Svaki
put kad bi je mukarac ostavio, mogla je osjeati ono to joj
je bilo zabranjeno u izvornoj situaciji. Bojala bi se naputanja;
plakala bi; bila bi ljuta i bijesna na njega. Svako je ponavljanje
bilo pokuaj da izrazi svoje osjeaje od kojih se odvojila. U
njezinu normalnom, dislociranom stanju nije imala dodira s
tim osjeajima. esto joj se inilo da je luda.
Ovo kompulzivno ponavljanje, ovaj poriv za ponavljanjem
Alice Miller zove logika apsurdnog. To se, u manje okrutnim
oblicima, dogaa mnogim ljudima.
 Poznavao sam ovjeka koji je odrastao s emocionalno
nepristupanom majkom. enio se etiri puta, uvijek emo
cionalno nepristupanim enama. Veoma popularna knjiga
ene koje previe vole (Women Who Love Too Much)
Robina Norwooda, opisuje mnogobrojne varijacije ovog
ponavljanja.

Kriminalno ponaanje
U djelu o kriminalitetu Alice Miller predstavlja sluaj Jurgena
Bartscha, djecoubojice. Ubio je etiri djeaka izmeu 1962. i
1966. Uz neka manja odstupanja, njegov je modus operandi
bio isti. Poto bi namamio djeaka u naputeno atomsko
sklonite nedaleko od kue, pretukao bi ga, zavezao mesarskim
konopcem, podraavao mu genitalije istodobno sam mastur
birajui, ubio bi djeaka davljenjem ili udarcima, razrezao
mu tijelo, ispraznio utrobu i zakopao ostatke. Bartsch je
svjedoio da je doivljavao seksualni vrhunac dok bi komadao
trupla.
itati pojedinosti o tom sluaju uistinu je muno. ovjek
osjea bijes i uas. Takva perverzna osoba zasigurno ima
gene zloinca ili kakav patoloki seksualni nagon. Ipak,
itajui kako Alice Miller objanjava pojedinosti Jurgenova
djetinjstva, ne moemo tek tako odbaciti njezinu tezu o
neposrednoj vezi izmeu Jurgenova kriminaliteta i njegova
ranog djetinjstva. Ona kae:
Svaki zloin sadri prikrivenu priu koja se moe rekon
struirati iz naina na koji je zloin poinjen i iz njegovih
specifinih pojedinosti.
Specifine pojedinosti premauju moj cilj ovdje. Bartsch
je bio siroe; usvojen je tek poslije dugotrajne potrage
njegovih usvojitelja za pravim djetetom. Jurgen je provodio
sate ritualno traei pravog djeaka kojega e ubiti. Jurgena
su tukli kao malo dijete. esto je bio plav od modrica. Tukli
su ga u istoj sobi u kojoj je njegov otac, mesar, sjekao meso.
Tukli su ga i poslije i zakljuavali u stari podrum. To je
trajalo est godina. Nisu mu dali da se igra s drugom
djecom. Majka ga je seksualno zlostavljala. Kupala ga je sve
do njegove dvanaeste godine, podraujui mu genitalije.
Kada mu je bilo osam godina, zaveo ga je njegov trinaesto
godinji roak, a poslije, u dvanaestoj godini, uitelj. Njegovi
su zloini nosili dojmove svake pojedinosti njegova ivota.
Iivljavao je svoju prikrivenu mrnju na djeacima koji su,
svi redom, nosili kone hlae (ba kao i Jurgen dok je bio
dijete). Komadao ih je mesarskim noem ba kao to je inio
njegov otac s mesom dok ga je majka ibala i tukla, esto
mu je davala vlane poljupce poto bi ga istukla. I Jurgen
je ljubio svoje rtve. Jurgen je bio rtva koja je postala
krvnik. On budi na bijes i uas. Ali, kao to kae Alice
Miller, trebalo bi nas uasnuti prvo ubojstvo koje je bilo
poinjeno u tajnosti i prolo nekanjeno.
Kada se nad djetetom uini nasilje, njegova je normalna
reakcija da plae u srdbi i boli. Srdba je zabranjena jer e
izazvati jo veu kaznu. I izraavati bol je zabranjeno. Dijete
potiskuje ove osjeaje, poistovjeuje se s nasilnikom i potiskuje
sjeanje na traumu. Poslije, odijeljen od izvornog uzroka i
izvornih osjeaja srdbe, bespomonosti, zbunjenosti i boli,
izraava ove snane osjeaje protiv drugih kroz kriminalno
ponaanje ili djelujui protiv sebe - kroz ovisnost o drogama,
kroz prostituciju, psihike poremeaje i suicid.
Ponovno Alice Miller pie: Netko kome se ne doputa
da bude svjestan onoga to se dogaa ne moe to izrei
drugaije osim kroz ponavljanje.
 U manjoj mjeri, svi roditelji koji nisu razrijeili vlastite
traume iz djetinjstva ponovit e ih na svojoj djeci.

Napadi panike
Kompulzivna potreba za ponavljanjem jasno nam pokazuje
da ljudsko ponaanje ima smisla, bez obzira na to koliko je
dehumanizirajue i bizarno. Svaka pojedinost bolne situacije
koja nije preboljena i zavrena bit e iivljena. To se jasno
moe vidjeti u napadima panike.
Jane Middelton-Moz zove napade panike prozorom
prestraena djeteta. Daje nam dva primjera napada panike i
ponavljanja trauma iz djetinjstva.
U jednom sluaju ena bi se uspaniila kad bi joj se,
za vrijeme rekreativnog tranja, broj otkucaja srca popeo do
odreene toke. Pokuala je na razne naine ovladati tim
paninim stanjima. Jane Middelton-Moz uspjela joj je pomoi
da pronae nerazrijeenu traumu iz djetinjstva koja je leala
u temelju napada panike.
Kao djeca koja su odrastala u siromanom kraju, ona i
brat su se mnogo igrali na ulici. Bilo je to opasno jer su
njihovom etvrti harale bande. Jednom traginom zgodom
brata i nju je gonila neka banda. Sjea se kako je trala brzo
i pobjegla svojim napadaima, ali brat nije uspio i poginuo
je.
Uas iz prolosti i nerazrijeena bol bivala je potaknuta
i reprizira se svaki put kada bi dosegnula istu brzinu tranja
kao dok je bjeala pred bandom.
Middelton-Moz nam govori o drugoj eni, koja se razvela
od trojice mueva zbog svoje nerazumne ljubomore. Obino
nije bila ljubomorna. Njezini bi napadi poeli u doba oko
razvoda. Ako se neki od njezinih mueva morao vratiti na
posao kako bi radio nou ili ako je morao poi na poslovni
put, dobila bi napad panike, znojila bi se, tresla i uasno se
bojala. Kada bi se mu vratio kui, zapoela bi histerinu
tiradu. Sljedeeg bi dana osjeala duboku grinju savjesti,
shvaajui koliko je njezino ponaanje bilo pretjerano. Kada
joj je Middelton-Moz pomogla da povee osjeaj panike s
dogaajem iz prolosti, otkrila je koji to rani prizor ponavlja
njezina panika.
ivjela je u gradu na srednjem zapadu. Njezin je otac
radio s druge strane rijeke koja je dijelila njihov grad od
drugoga grada. Jednoga dana, kada je otiao na posao,
poela je oluja. Rijeka je nabujala i otac se nije mogao vratiti
kui itav tjedan. Majka joj je bila alkoholiarka, a otac joj
je donosio pie! Kada joj je bilo est godina, a njezinu bratu
etiri, tjedan dana su prolazili kroz delirijum tremens sa
svojom majkom! Svaki put kada bi je jedan od mueva
poeo naputati, aktivirala bi se ova nerazrijeena trauma.
Iz ovog ste odjeljka mogli shvatiti opseg i ivotno pogubnu
snagu internaliziranog stida. Njegova mo lei u njegovoj
lami i tajnovitosti. Razotkrivajui ovog demona moemo
poeti uspostavljati obrazovne programe i terapijske pristupe
kojima se spreava internalizacija stida u obiteljima.
Moemo pronai kreativne naine s pomou kojih e se
nae drutvo, kole i religije suprotstaviti dinamici oblikovanja
identiteta utemeljenog na stidu. Ta je zadaa od presudne
vanosti. Pokree nas prema stvarnom pronalaenju puta za
spreavanje ovisnosti.
 II. DIO

RJEENJE
 UVOD: PROCES EKSTERNALIZACIJE

Da bismo izlijeili toksini stid, moramo se prestati skrivati.

Sve dok skrivamo stid, ne moemo si pomoi. Da bismo
izmijenili toksini stid, moramo ga prigrliti. Jedna stara
terapeutska izreka kae: Da bi se izilo iz hodnika, valja proi
kroz njega.
Prigrliti stid znai bol. Bol je ono to pokuavamo izbjei.
Zapravo, velik dio naeg neurotinog ponaanja nastaje zbog
izbjegavanja legitimne boli. Pokuavamo pronai laki put. To
je potpuno razumljivo. Meutim, Scott Peck kae: Tendencija
izbjegavanja duevne patnje... primarni je temelj svih duevnih
bolesti.
U sluaju stida - to ga vie izbjegavamo, on postaje sve
gori. Ne moemo promijeniti na internalizirani stid dok ga
ne eksternaliziramo. Rad na smanjenju stida lak je, ali i
sloen. Uglavnom zahtijeva ono to ja zovem metodama
eksternalizacije. Metode eksternalizacije su sljedee:
Izai iz skrovita putem drutvenih veza, to znai
iskrenim dijeljenjem osjeaja s bliskim osobama.
Vidjeti odraz u oima barem jedne nepostiujue
osobe koja je dio nae nove obitelji. Ponovna uspostava
interpersonalnog mosta.
 Raditi na Programu u 12 koraka.
Raditi na smanjenju stida opunomoivanjem nae traume
naputenosti. To postiemo piui i razgovarajui o
njoj. Osobito pisanje pomae eksternalizirati prola
postiujua iskustva. Potom moemo eksternalizirati
svoje osjeaje naputenosti. Moemo ih izraziti, pojasniti
i povezati se s njima.
Eksternalizirati nae izgubljeno unutarnje dijete. To
inimo svjesno ostvarujui veze s onim naim dijelovima
koji predstavljaju ranjivo dijete.
Uiti prepoznati nae razne odcijepljene dijelove. Kada
osvijestimo te dijelove (eksternaliziramo ih), moemo
ih prigrliti i integrirati.
Donositi nove odluke da emo prihvatiti sve nae
dijelove uz bezuvjetno potovanje. Uiti kako rei:
Volim se zbog... Nauiti eksternalizirati nae potrebe
i elje postajui samosvjesnijima.
Eksternalizirati stara nesvjesna sjeanja na prolost
koja oblikuju kolae stida; nauiti kako ih prevladati.
Vjebati eksternalizaciju slike o sebi i mijenjati je.
Eksternalizirati glasove u naim glavama. Ti glasovi
odravaju u pogonu spirale stida. Raditi na za
ustavljanju postiujuih glasova i uiti kako ih zamijeniti
novim blagotvornim i pozitivnim glasovima.
Uiti kako da budemo svjesni odreenih interpersonalnih
situacija koje e najvjerojatnije potaknuti spirale stida.
Uiti kako izii na kraj s kritinim i postiujuim
ljudima provodei afirmativne tehnike i stvarajui
sidro za eksternalizaciju stida.
 Uiti kako prihvaati vlastite greke i imati hrabrosti
da budemo nesavreni.
Konano, uiti kako kroz molitvu i meditaciju stvoriti
unutranje mjesto tiine u ijem smo sreditu smjeteni
i utemeljeni u osobnoj Vioj sili.
Sve su metode eksternalizacije prilagoene i preuzete iz
najvanijih terapijskih kola.
Veina tehnika moe se svladati samo vjebom. Morate
ih vjebati i utvrivati kroz ponavljanje.
 PARABOLA: ZATOENIK U
TAMNOJ SPILJI

Bio jednom ovjek kojega su osudili na smrt. Svezali su

mu povez preko oiju i strpali ga u mranu spilju od deset
etvornih metara. Rekli su mu da postoji izlaz i ako ga uspije
nai, bit e slobodan.
Poto su na ulaz spilje navalili kamen, zatoeniku je bilo
doputeno skinuti povez s oiju i slobodno tumarati tamom.
Odreeno je da e se hraniti samo kruhom i vodom prvih
trideset dana, a potom niim.
Kruh i vodu su mu sputali iz male rupe na stropu u
junom dijelu spilje. Strop je bio na oko pet i pol metara od
poda. Otvor je bio promjera oko trideset centimetara. Zatvorenik
je mogao vidjeti slabako svjetlo iznad sebe, nedovoljno da
osvijetli spilju.
Dok je zatvorenik lunjao i puzio po spilji, naletio je na
kamenje. Neki su komadi bili poprilino veliki. Pomislio je -
ako izgradim dovoljno visoku uzvisinu od kamenja i blata,
moda bih mogao dosegnuti otvor, proiriti ga i ispuziti van.
Kako je bio visok metar i osamdeset centimetara, a s
protegnutim rukama bio je vii za jo ezdesetak centimetara,
trebalo je naslagati barem tri metra kamenja.
Tako je zatvorenik po cijele dane skupljao kamenje i
kopao zemlju. Nakon dva tjedna izgradio je oko metar i
osamdeset centimetara uzvisine. Pomislio je kako bi, da
udvostrui njezinu visinu u sljedea dva tjedna, mogao
pobjei prije negoli mu uskrate hranu. No budui da je ve
iskoristio veinu kamenja u spilji, morao je sve vie kopati.
Kopao je golim rukama. Kada je isteklo mjesec dana, brdo
je bilo visoko dva metra i osamdeset centimetara i gotovo je
mogao dosegnuti otvor ako bi skoio. Bio je ve na izmaku
snaga i jako slab.
Jednoga dana, ba kada je pomislio kako bi mogao
dotaknuti otvor, pao je. Jednostavno, bio je preslab da se
podigne i za dva je dana umro. Njegovi su tamniari doli
pokupiti tijelo. Odgurali su golem kamen koji je pokrivao
ulaz. Kada je u spilju prodrla svjetlost, pokazao se otvor u
zidu spilje, irok devedesetak centimetara.
Otvor je bio izlaz u tunel koji je vodio s druge strane
planine. Bio je to izlaz u slobodu o kojemu su priali
zatvoreniku. Nalazio se na junom zidu, odmah ispod otvora
na krovu. No zatoenik se toliko bio usmjerio na otvor iza
kojega je bila svjetlost da mu uope nije palo na pamet
slobodu potraiti u mraku. Osloboenje je bilo tu, odmah
uz uzvisinu koju je gradio, ali bilo je u tami.
 4. POGLAVLJE

IZAITE IZ SKRIVANJA I IZOLACIJE

Jedan kao nijedan.
drevna izreka.

Bolesni smo koliko i nae tajne.

uzreica iz Programa

Tegobna usamljenost, uzrokovana toksinim stidom, de

humanizira. Budui da se osoba sve vie usamljuje, ona gubi
pogodnosti ljudske povratne informacije. Gubi odraze u oku
drugoga koji bi dao tu informaciju. Erik Erikson jasno je
pokazao da je oblikovanje identiteta uvijek drutveni proces.
On identitet oznaava kao unutarnji osjeaj istovjetnosti i
kontinuiteta, koji se podudara s odrazom u oima barem
jedne druge znaajne osobe. Zapamtite, upravo je konta
minirani odraz u naim znaajnim vezama potaknuo na bolesni
osjeaj stida.
Da bismo se izlijeili, moramo izai iz izolacije i skrivanja.
Drugim rijeima, moramo nai skupinu drugih znaajnih
osoba kojima smo spremni vjerovati. To je velik napor za
osobe odreene stidom.
 Sjeam se kako sam bjesomuno traio hipnotiara kada
mi je reeno da moram pristupiti Programu u 12 koraka.
Uasavala me pomisao na to da sam izloen p o m n o m
ispitivanju drugih ljudi.
Stid postaje toksian uslijed preuranjenog razotkrivanja.
Razotkriveni smo ili neoekivano, ili prije nego smo spremni
na to. Osjeamo se bespomonima i nemonima. Nije ni
udo da se bojimo ispitujuih oiju drugih. Unato tome,
jedini izlaz iz bolesnog stida jest u tome da stid prihvatimo...
mi se moramo prestati skrivati.

PRONALAENJE DRUTVENE MREE

Najbolji nain da se prestanemo skrivati jest da pronaemo

nepostiujuu, prisnu drutvenu mreu. Ovdje je kljuna
rije prisnu. Moramo ui u samu bit stvari, jer se stid u njoj
nalazi. Toksini stid prikriva nae najdublje tajne o nama
samima; on utjelovljuje nae vjerovanje da smo bitno manj
kavi. Osjeamo se uasno, ne usuujemo se s time ni sami
suoiti, a kamoli se povjeriti nekom drugom. Jedini nain da
otkrijemo kako smo krivo procijenili sami sebe jest da se
usudimo izloiti neijem preispitujuem pogledu. Kada u
neke ljude imamo povjerenja te doivljavamo njihovu ljubav
i prihvaanje, poinjemo mijenjati miljenje o sebi samima.
Shvaamo da nismo loi; shvaamo da smo dopadljivi i
prihvatljivi.
Prava ljubav lijei i potie duhovni razvoj. Ako se uslijed
neije ljubavi ne razvijamo, to je uglavnom stoga to je to
zapravo imitacija ljubavi. Prava ljubav je bezuvjetno, pozitivno
potovanje. To bezuvjetno, pozitivno potovanje, koje nam
doputa da budemo cjeloviti i prihvatimo sve svoje dijelove.
Da bismo bili cjeloviti, moramo ponovno sjediniti sve postiene
i odcijepljene aspekte svoje linosti.
Virginia Satir spominje pet oblika slobode, koji su na
raspolaganju kada se osoba osjea bezuvjetno voljenom. Ti
oblici slobode ukljuuju nae osnovne moi. To su mo
spoznaje, mo ljubavi (izbora i elje), mo pokazivanja osjeaja,
mo miljenja i izraavanja te mo zamiljanja i mate.
Kada se osjeamo cjelovitima te potpuno prihvaamo
sami sebe, slobodni smo vidjeti i uti ono to vidimo i
ujemo umjesto onoga to bismo morali ili ne bismo smjeli
vidjeti i uti; slobodni smo misliti izraziti ono to mislimo
umjesto onoga to bismo morali ili ne bismo smjeli misliti ili
izraavati; slobodni smo osjeati ono to osjeamo umjesto
onoga to bismo morali ili ne bismo smjeli osjeati; slobodni
smo voljeti (izabrati i eljeti) ono to elimo umjesto onoga
to bismo morali ili ne bismo smjeli voljeti (izabrati ili
eljeti); slobodni smo zamiljati ono to zamiljamo umjesto
onoga to bismo morali ili to ne bismo smjeli zamiljati.
Kada smo bezuvjetno voljeni, to jest prihvaeni onakvi kakvi
jesmo, onda moemo i sami sebe prihvatiti ba onakve kakvi
jesmo.
Samoprihvaanje nadvladava rastrganost linosti do koje
dovodi bolesni stid. Samoprihvaanje odgovara osobnoj moi
i znai da smo sjedinjeni; sva je naa energija u sreditu i
tee prema van.
Pomanjkanje samoprihvaanja izaziva unutarnju rastrganost
i borbu u nama samima. Od pomanjkanja samoprihvaanja
iskaemo iz vlastite koe. Troimo energiju da bismo se skrili
od sebe samih. Zato nam ostaje manje energije za izravno
suoavanje sa svijetom. Samoprihvaanje omoguuje da
djelujemo punom snagom.
 Budui da su osobne veze te koje su uspostavile na
bolesni stid, potrebne su nam osobne veze da bi se taj stid
izlijeio. To je presudno. Mi se moramo usuditi pruiti ruke
i potraiti veze koje nas nee postiivati elimo li izlijeiti svoj
stid. Nema drugog naina. Kada pak ponemo razgovarati i
prikljuimo se zajednici, pred nama e biti drugi popravci.
Ali prvo moramo uspostaviti prisne veze.
Skupine koje su provodile Program u 12 koraka dosad
su daleko najuspjenije u lijeenju osoba utemeljenih na
stidu stidom. Zapamtite, bolesni stid korijen je svake ovisnosti.
Skupine s Programom u 12 koraka doslovno su roene
zahvaljujui hrabrosti dviju osoba koje su se usudile izai iz
skrovita. Jedan alkoholiar (Bill W.) obratio se drugom
alkoholiaru (dr. Bob) i povjerio mu kako se uasno osjea
zbog toga kakav jest.
Slaem se sa Scottom Peckom, koji taj dijaloki izlazak iz
skrovita smatra jednim od najznaajnijih dogaaja stoljea.
Programi u 12 koraka uvijek se ostvaruju unutar skupine.
Skupina je na prvom mjestu.
Budui da smo u svojoj biti drutveni, ne moemo
ivjeti sretno i potpuno bez drutvenog okruja. Drugim
rijeima, nama ljudskim biima potrebno je da volimo i
budemo voljeni. Potrebno nam je da budemo potrebni. To je
osnova svega. Ne moemo biti potpuni ako se te potrebe ne
zadovolje.
Da bismo izlijeili svoj stid, moramo se usuditi prii
skupini. Moramo biti spremni razokriti svoje ja. Klubovi
lijeenih alkoholiara ue alkoholiare kako e se predstaviti
na seansama: Zovem se X. Alkoholiar sam.
Prepoznavanje sredinjeg problema p r e s u d n o je za
ozdravljenje. Njime osoba verbalno utvruje da prihvaa
vlastitu nemo i nesposobnost djelovanja. Indikativno je da
se stid prihvaa time to se predajemo.
Ta je predaja bit duhovnog paradoksa koji nam govori
da moemo pobijediti tek ako izgubimo. Svakom Amerikancu
koji po svaku cijenu eli napredovati to je teko prihvatiti.
Kao to vrijedi za veinu duhovnih zakonitosti - to je
paradoksalno.
Da bismo pronali vlastiti ivot, moramo ga izgubiti. To
je doslovno pravilo za osobe utemeljene na stidu. Moramo
odustati od svojega zavaravajueg, lanog ja i od toga da ga
branimo elimo li pronai vitalnu i dragocjenu bit sebe
samih. U naem toksinom stidu lei nae ranjivo i osjetljivo
ja. Moramo prihvatiti tminu da bismo pronali svjetlost.
Nae pravo ja ivi skriveno u mranim skrovitima naeg
toksinog stida.
Nema ivota bez smrti ni zvuka bez tiine, nema dranja
bez poputanja ni svjetlosti bez tmine. Nita nije tako
spektakularno kao pogled na ocean koji s hukom zapljuskuje
djevianski bijelu pjeanu plau u podne sunanog dana.
Gledat emo prema puini i biti opinjeni. No kada bi to
bilo sve, opet bismo propustili neto spektakularno. Ne
bismo nikada vidjeli nebo ispunjeno trepereim svjetlacima
u zvjezdanoj noi. Jer da bismo vidjeli zvijezde, potrebna
nam je tmina.
Parabola s poetka ovog dijela knjige preraena je verzija
prie iz terapijskih krugova. Ta je pria tipina za ljudske
tenje.
Rjeenja uvijek traimo na oitim mjestima. Nikada nam
ne padne na pamet da postoji izlaz u tmini. A to je jedini
nain borbe protiv bolesnog stida.
 UPUTE KAKO ODABRATI SKUPINU

Svakako postoje i druge prisne skupine osim one koja

provodi Program u 12 koraka. Netko bi mogao takvu skupinu
pronai u svojoj crkvi ili sinagogi. Mnogi su pronali
nepostiujuu prisnost u psihoterapijskim skupinama ili
pojedinano s terapeutom. Pri traenju skupine prijeko je
potrebno obratiti pozornost na sljedee:
Skupina ne smije suditi niti postiivati. Kada se pridruujete
skupini, budite svjesni da je moete napustiti ako se
budete osjetili pretjerano razotkrivenima ili postienima.
Skupina mora biti demokratska i ne smije kontrolirati.
Svaka se osoba mora moi u njoj ostvariti. Svaka osoba
moe biti drugaija. To je ono to nijedna osoba utemeljena
na stidu nikada nije iskusila.
Voa skupine mora biti uzor zdravog stida. To znai da se
on ili ona ne smije ponaati bestidno (vladarski,
perfekcionistiki, kruto). Voa treba biti osoba koja djeluje
u skladu s onim to govori. To je istodobno vodi koji je
proao putem kojim skupina ide i moe im rei to je
iza sljedeeg brda.
Veina ljudi utemeljenih na stidu treba skupinu koja
dodiruje i grli uz nuno potovanje. To znai da nitko
ne smije tek tako doi do vas i zagrliti vas. Granice se
moraju potovati. Ako vam tjelesnost daje osjeaj
ugroenosti, moete je odbiti bez ikakva objanjenja.
Nauit e vas da pitate ako elite zagrljaj i pitat e vas
prije no to vas netko zagrli.
Mnoge od nas postiivali su u naem predverbalnom
ivotu time to nas nisu dodirivali ili drali u naruju.
 Prije nego govorom, interpersonalni se most gradi dodirom
i dranjem u naruju. Djeca kojoj je uskraen dodir i
kontakt umiru od vrste pomanjkanja milovanja koje se
naziva "mirazam". Marcel Geber, koji se pridruio
povjerenstvu UN-a da bi prouavao manjak bjelanevina
kod djece u Ugandi, otkrio je da su tamonje bebe i tek
prohodala djeca najnaprednija djeca na svijetu. Izgleda
da su majke u Ugandi bez prestanka drale djecu u
naruju. Njihova tijela bila su u neprestanom kontaktu i
pokretu.
Naposljetku, skupina mora omoguiti potpuno izraavanje
svih osjeaja. To je najvanija pokretaka snaga zajednikog
procesa. Svakome mora biti omogueno da otvoreno i
slobodno izraava osjeaje. Stid vlada osjeajima, jer ih
sve sputava, osim ljutnje. Ali kako smo vidjeli, on pretvara
ljutnju u bijes i potpuno ovladava osobom. Kada slobodno
izraavamo osjeaje, stid kao da kopni. Budui da stid
sputava nae osjeaje, mi psihiki zatupljujemo. U prvo
je vrijeme teko uspostaviti vezu s naim osjeajima.
Moda ete se ponekad osjeati svladanima. Moda ete
se osjeati i zbunjenima. Ponekad nam bude gore prije
negoli nam postane bolje. Vano je osjeati. Nai su
osjeaji ono to mi u odreenom trenutku jesmo. Kada
smo tupi u odnosu prema naim osjeajima, gubimo
vezu s onime to jesmo.

Moj je savjet da polako uite prepoznavati i izraavati

osjeaje. To je ono to nikada nismo nauili zbog loih uzora
u naim nesreenim obiteljima. Osjeaji e nam biti udni i
isprva e nas plaiti. Bojat emo se da nas ne svladaju. Neki
e morati due raditi na svojim osjeajima. Za poetak i
samo osjeati smanjuje stid. Dijeliti osjeaje s drugima znai
biti ranjiv. To znai otvoriti se prema van i izii iz skrovita.
Robert Firestone je ustvrdio da djelujemo kao istinska
ljudska bia tek onda kada pronaemo pravo prijateljstvo i
ivimo u zajednici. Suprotno tome jest ivjeti ivot u iluziji
povezanosti. Sve ovisnosti i zapletene veze fantazijske su i
vode ivotu u povuenosti i samougaanju. Takav je ivot
neljudski. Tek u ivotu dijaloga i zajednitva moemo uistinu
ivjeti i napredovati.
 5. POGLAVLJE

12 KORAKA U PRETVARANJU TOKSINOG

STIDA U ZDRAVI STID

Program u 12 koraka vjerojatno je duhovni pokret

s najbrim uzletom u dananjem svijetu.

Keith Miller

Svoj ivot dugujem sudjelovanju u Programu u 12 koraka.

Prema tome, ja ne mogu biti nepristran kada je rije o njegovoj
sposobnosti da izlijei stid koji vas sputava. Nitko ne ospo
rava injenicu da Program u 12 koraka ima dokazanu povijest
uspjeha u borbi protiv ovisnosti.
Opisat u svoje shvaanje kako ti koraci djeluju u izljeenju
bolesnog stida. Budui da je bolesni stid pogonska snaga
ovisnosti, smatram da e postati jasno zbog ega Program u
12 koraka tako dobro lijei toksini stid.
Prvi korak kae: priznali smo da smo nemoni protiv
dane ovisnosti i da nismo vie sposobni upravljati svojim
ivotima. Ovaj korak priznaje najmoniji aspekt bilo kojeg
sindroma stida - njegovu funkcionalnu autonomiju.
 Drevna izreka o alkoholu to oslikava:
ovjek uzme pie.
Pie uzme pie.
Pie uzme ovjeka.
Alkohol ima vlastita inherentna kemijska svojstva koja
uzrokuju ovisnost. Bolesni stid je internalizirano stanje, koje,
kada se internalizira, djeluje jednako kao neka kemikalija.
Druga reenica prvog koraka istie funkcionalnu autonomiju
kompulzivno/ovisnikih poremeaja. U mojoj skupini za potporu
ljudima s kompulzivnim poremeajima esto govorimo o
bolesnom stidu kao jedinki za sebe koja posjeduje vlastitu
mo.
Suoeni s njime, mi smo nemoni. Sve osobe koje se
lijee dou, potaknute bolom zbog svoje ovisnosti, do
prekretnice u ivotu.
Bol me uinila svjesnim svoje nemoi i nesposobnosti
djelovanja. Jedini izlaz bio je da izaem iz skrovita morao
sam se predati. Morao sam prihvatiti svoj stid i patnju. U
mojem je sluaju bol postala tako nepodnoljiva da sam bio
spreman na sve. Prihvaanje boli dovelo me do toga da
otkrijem svoju bol, nesreu, usamljenost i stid. To je bilo ono
to sam se tako dugo bojao uiniti. Kada sam priznao kako
se loe zapravo osjeam, ugledao sam prihvaanje i ljubav u
oima drugih kao u ogledalu. Kada su me prihvatili, poeo
sam osjeati da neto znaim. Poeo sam prihvaati samog
sebe. Interpersonalni most se popravljao.
Drugi korak trai da pruimo ruke za neim veim od
nas samih. On kae: doli smo do vjerovanja da bi nas neka
Sila vea od nas samih mogla vratiti u zdravlje.
Ve sam spomenuo priu o ovjekovu padu u Knjizi
postanka. Knjiga postanka kae da su etiri vrste veza
raskinute zbog Adamova bolesnog stida: veza s Bogom; veza
sa samim sobom; veza s bratom i blinjim (Kain ubija
Abela); te veza sa svijetom (prirodom). Program u 12 koraka
ponovno uspostavlja te veze. Drugi korak poinje prihvaanjem
neega veeg od nas samih.
Trei korak kae: odluili smo prepustiti svoju volju i
svoje ivote brizi Boga onako kako mi Boga razumijemo.
Iako se Bog svjesno spominje kao Via sila, ostavljeno je
svakoj osobi na volju da odlui kako razumije Boga.
Sjeam se mladia koji je svojom Viom silom proglasio
jedan hrast. Jednoga je dana utrao na seansu i rekao:
Upravo su posjekli moju Viu silu! Skupine koje provode
Program od 12 koraka ne nameu nikakav pojam Boga
svojim lanovima.
Ponovna uspostava uzajamnosti s Bogom ima golemu
mo izljeenja toksinog stida. Toksini je stid poremeaj
volje. Budui da je onesposobljena, volja postaje megalo
manska. Kako se osobe utemeljene na stidu ukopavaju u
svoje oblike prikrivanja stida, postaju sve bestidnije. Svoje
pogreke prikrivaju perfekcionizmom, potrebom za kontro
lom, optubama, kritikama, prezirom itd... Biti bestidan znai
izigravati Boga. To megalomansko izigravanje Boga duhovna
je katastrofa. To je duhovni bankrot. Koraci 2. i 3. ponovno
uspostavljaju bitnu vezu ovisnosti ovjeka o Vioj sili.
Osobe utemeljene na stidu takoer ne vjeruju da se
imaju pravo oslanjati na nekoga. To je posljedica zloupo-
trijebljenih potreba za osloncem, koje su rastrgane kroz
traumu naputenosti. Prepustiti svoju volju i ivot Bogu
znai ponovno uspostaviti pravi odnos ovisnosti. Odlaziti na
seanse i vjerovati drugim ljudima znai usuditi se ponovno
osloniti se na nekoga.
 Zdravi stid doputa da se bude ovjek. Biti ovjek znai
biti bitno ogranien. To znai biti konaan, nedostatan i
sklon grekama. Zdravi stid daje nam na znanje da nismo
Bog i da nam je uistinu potrebna pomo.
Prva tri koraka ponovno uspostavljaju pravi odnos izmeu
nas i izvora ivota. Priznanje nae nemoi i nesposobnosti
djelovanja, vjera u to da nam vea sila moe vratiti zdravlje,
donoenje odluke da odustanemo od potrebe za kontrolom
i podvrgnemo svoju volju brizi Boga onakvog kakvog ga mi
razumijemo, vraa nam na zdravi stid i temelji nas u naoj
osnovnoj ljudskosti. Odustali smo od bestidnosti i megalo
manskog ludila vladanja te igranja Boga.
Koracima 1 do 3 ponovno se pridruujemo ljudskoj vrsti;
prihvaamo potrebu za zajednitvom i bitnu ogranienost
nae ljudske stvarnosti. Scott Peck jednom je odredio
emocionalnu bolest kao izbjegavanje stvarnosti po svaku
cijenu, a mentalno zdravlje kao prihvaanje stvarnosti po
svaku cijenu. Koraci 1 do 3 vraaju nas stvarnosti.
Korak 4 kae: proveli smo iscrpnu i neustraivu moralnu
inventuru sebe samih.
Unutar toga koraka ponovno poinjemo uspostavljati
vezu sa sobom samima i svojim blinjima (druga i trea
raskinuta veza o kojima se govori u prii o ovjekovu
padu). Na obrambeni mehanizam stida spreavao nas je da
se bilo komu otkrijemo. Jo traginije, taj obrambeni meha
nizam spreavao nas je da pogledamo sami sebe. Kao to
sam napomenuo, biti utemeljen na stidu znai ne biti u
samome sebi. To znai uiniti sebe predmetom otuenja.
Ponovno uspostavljajui odnos povjerenja s Bogom onakvim
kakvim ga mi razumijemo, te sudjelujui iskreno i otvoreno
u naoj skupini, uspostavljamo vezu sa sobom. Odraavanje
u oima drugih, punih ljubavi i iskrenosti, doputa nam da
prihvatimo sami sebe. Proces ponovnog stapanja sa samim
sobom polagan je i postupan.
Ja nisam napisao opis etvrtog koraka pune dvije godine
nakon to sam poeo provoditi Program u 12 koraka. To nije
ni pravilno ni pogreno. Poduzimanje pojedinih koraka
individualan je proces.
Program u 12 koraka uglavnom toplo preporuuje da
novi lanovi dobiju voditelja. Voditelj je, nadajmo se,
emocionalno zdrava osoba koja slijedi zdrav program. Ta
osoba slui kao uzor te nudi vrsto vodstvo i pomo onima
koji slijede program.
U mojem sluaju, sastavljanje opisa etvrtog koraka moralo
je ekati dok sam se borio s prva tri koraka. Moji intelektualni
oblici prikrivanja bili su vrlo vrsti. Bio sam profesor s
titulama iz psihologije, filozofije i teologije. Predavao sam
sva tri predmeta na sveuilitu. Borio sam se s jednostavnou
Programa u 12 koraka.
Dio moje fasade bila je uloga osjeajnog intelektualca
koji uvia zastraujuu sloenost ljudske patnje i boli. Pio
sam, jer sam bio toliko svjestan ljudske patnje. Kao to sam
ve spomenuo, sve su to bile gluposti. Bio je to suptilan
nain da odrim svoje zavaravanje i poricanje.
Jednu od najvanijih pouka u ivotu dao mi je Abraham
Low, osniva tvrtke Recovery, Inc. On je rekao da je inte-
lektualizirati svoje probleme sloeno ali lako, dok ih je
rjeavati jednostavno ali teko. Intelektualci utemeljeni na
stidu vole raspravljati i komplicirati.
Kada sam konano razradio svoj etvrti korak, otkrio
sam da je veina mojih greaka posljedica pia i straha.
Uvidio sam da je sr svih mojih problema moj osjeaj
nedoraslosti. U to vrijeme nisam razumio stid. Toksini stid
bio je bit svih mojih greaka.
Dok sam radio na svom popisu koraka, uvidio sam da je
moj sredinji problem u moralu, a ne nemoralu. Zapravo,
moji prvi pokuaji zavrili su dugim popisima nemoralna
ponaanja. Moj mi je voditelj pomogao shvatiti kako se
stalno bavim moralnim promaajima. U svojoj megalomaniji
bio sam ili nadovjean (izvanredan) ili neovjean (bijednik).
Nikada nisam bio u prvom redu ovjek. Pokuao sam biti
vie od ovjeka (bestidan). Zavrio sam kao manji od ovjeka
(pun stida).
Da bi se natjecao u areni morala, ovjek mora imati
volju koja radi punom parom te sposobnost da donosi
odluke. Moralni postupci zahtijevaju prosudbu, razum te
mogunost izbora. Smatram da su osobe utemeljene na stidu
moralno nedorasle zbog onesposobljene volje. Teko je pripisati
p o t p u n u ljudsku mo lanome ja. To ne znai da osobe
odreene stidom ne ine stvarno zlo drugima. Ja sam ga
svakako inio. U ovom sam koraku preuzeo odgovornost za
zlo koje sam uinio, ali sam se suoio sa sredinjim problemom.
Nakon nekoliko godina ponovio sam taj korak, ovaj put u
svjetlu svojega shvaanja bolesnog stida. Tada sam jasno
vidio da je devedeset pet posto stida koji sam nosio u sebi
posljedica mojeg problema naputenosti. Kada sam to shvatio,
bio sam spreman neto i poduzeti. Osobi utemeljenoj na
stidu daje nadu spoznaja da je veina stida koji podnosi
preneeni stid. Zapamtite, internalizirani stid ini se beznadnim
i neizljeivim. Ako smo u svojoj biti promaeni, puni mana
i nedostataka, ne moemo si pomoi.
etvrti korak pomae nam da se usmjerimo na nae
greke na tako da omoguimo njihov popravak. Unutar
etvrtog koraka poinjemo bolesni stid pretvarati u zdravi
stid, koji je, u razvojnom pogledu, temelj zdravom osjeaju
krivnje.
Koraci 5, 6 i 7 kau: Bogu, sebi samima i drugom
ljudskom biu priznali smo pravu narav poinjenih greaka
(korak 5). Potpuno smo spremni da Bog odstrani sve te
karakterne nedostatke (korak 6). Ponizno smo zamolili Boga
da ukloni nae mane (korak 7). Ove korake navodim zajedno,
jer je svaki od njih dio procesa odustajanja od vladarske i
megalomanske volje. Svaki od njih je p o m a k prema
preuzimanju odgovornosti za na ivot i prema odustajanju
od potrebe za kontrolom. Svaki od njih je in nade.
Tijekom koraka 5 izlazimo iz skrovita. Progovaramo o
naem stidu. Priamo Bogu i drugom ljudskom biu o
naem stidu (pravoj naravi zla koje smo poinili). Po mojem
miljenju, ovaj korak ne samo da pomae osobi da se
usmjeri na zla koja je poinila kao na pogreke i ponekad
strane postupke, nego joj pomae i shvatiti da su ti postupci
posljedica karakternih nedostataka koji su stidu sluili kao
obrambeni mehanizam. Time to to kaemo drugom ljudskom
biu, mi prihvaamo bol svojega stida te se izlaemo oima
drugoga. Dajemo drugome na znanje koliko krivi smo se
zapravo osjeali. Nema vie pretvaranja niti krinki.
Korak 6 jest in vjere i nade. Osjeamo se dovoljno
dobro da vjerujemo kako e Bog ukloniti te karakterne
nedostatke. Barem smo voljni to traiti i vjerovati da imamo
pravo ovisiti o nekome ili neemu veem od nas samih.
Gotovo je s megalomanskim vladanjem i igranjem Boga.
Treba nam Boja pomo. Treba nam pomo i to znamo i
traimo. Pretpostavka za molbu da se uklone nai nedostaci
jest vjerovanje kako smo vrijedni toga da oni budu uklonjeni.
 Tijekom koraka 7 ponizno molimo Boga da nas oslobodi
naih mana. Ponizno moliti znai biti vraen svojem zdravom
stidu. Znamo da smo podbacili. Ljudi smo i grijeili smo
(kao svi ljudi). Ali vjerujemo i to da nam se moe pomoi.
Sposobni smo mijenjati se i razvijati se. Sposobni smo uiti
iz svoje patnje i nesree.
Ovim korakom vraen sam svojem zdravom stidu, kroz
koji sam osjetio svoju krivnju. Krivnja oblikuje nau savjest.
Biti bestidan znai nemati savjesti. Naa nam savjest kae da
smo podbacili. Prekrili smo vlastite vrline. Osjeaj krivnje
potie nas da se promijenimo. Osoba koja se osjea krivom
boji se kazne i eli se iskupiti. Osoba utemeljena na stidu eli
biti kanjena. Kada sam stupio u dodir sa svojom krivnjom
i svojom savjeu, bio sam spreman iskupiti se.
Koraci 5, 6 i 7 vraaju nas nama samima. Prihvaamo
sami sebe dovoljno da bismo bili voljni progovoriti o onome
to smo skrivili. Imamo dovoljno nade za nas same da smo
sposobni moliti nau Viu silu za pomo. Spremni smo
postati odgovorni, popraviti to smo skrivili, krenuti dalje i
razvijati se.
Koraci 8 i 9 koraci su popravka. Oni kau: sastavili smo
popis svih osoba kojima smo uinili zlo i sada smo se
spremni iskupiti (korak 8). Izravno smo se iskupili kod tih
osoba kad god je to bilo mogue; osim kada bi tako
postupiti zahtijevalo da povrijedimo njih ili druge (korak 9).
Prijeimo sada na treu raskinutu vezu koju smo spomenuli
u prii o ovjekovu padu, nau vezu s drugim ljudima.
Moda je najvea rana koju osoba utemeljena na stidu nosi
nesposobnost za prisnost u nekoj vezi. Ta nesposobnost
proizlazi neposredno iz osnovne neiskrenosti koja lei u sri
toksinog stida. Lano ja, koje se neprestano skriva i puno
je tajni, prepreka je za svaku mogunost iskrenosti unutar
veze. A kao to sam ve napomenuo, osobe utemeljene na
stidu uvijek izabiru veze s drugim osobama utemeljenima
na stidu. Hokejai se obino ne drue s profesionalnim
igraima brida. Ne poznaju ak ni pravila te igre. Obino
traimo one koji igraju po istim pravilima.
Tajnovitost, neiskrenost i igranje igre svakako su sainjavali
bit povijesti mojih veza. Vrijeao sam ene time to sam se
prema njima odnosio kao prema predmetima i igrakama
kojima sam mogao lagati, voljeti ih i odbaciti.
Sjeam se kako su mi pripadnici moje skupine od 12
koraka rekli da sam okrutan u vezama sa enama. Upozorili
su me da ne izlazim sa enama unutar Programa. To je
pravilo u veini skupina u 12 koraka. Ono nije apsolutno i
mnoge dobre veze nastale su meu ljudima koji su se
upoznali u takvoj skupini. Ali postoji ozbiljna opasnost koja
dolazi od odreenosti stidom. Obino se savjetuje nekoliko
godina lijeenja prije negoli mukarac i ena iz skupine
ponu izlaziti.
Ja sam odmah poeo izlaziti sa enama iz skupine. A
budui da sam bio potpuno rastrojeno odraslo dijete i
alkoholiar, uvijek sam birao ene koje su bile jako bolesne.
Obino sam ih saalijevao i mogao sam se osjetiti nadmonim
i snanim kada bi se one odmah zaplele u moju mreu.
Poslije, kada bi teret njihove oajnike ovisnosti postajao sve
naporniji, jednostavno bih ih se rjeavao. To je takoer bilo
vrlo neiskreno i okrutno. Njean rez pravi gnojnu ranu.
Kada bi me suoili s mojom okrutnou i pasivnim agresivnim
bijesom prema enama, potpuno bih se razjario! Trebale su
mi godine da shvatim kako sam zapravo ponovno proivljavao
svoj bijes prema vlastitoj majci na taj vrlo razoran pasivan
i agresivan nain. Moja uloga junaka, dobrog deka, biveg
sjemenitarca oduvijek me zbunjivala. Nakon to sam godinama
igrao ove uloge, mogao sam s njima izdrati i detektor lai.
Tu su bile i rtve mojeg patronizirajueg i autoritativnog
ponaanja. Tu su bili studenti koji su morali nositi moj stid
dok sam se ja skrivao pod crnom odorom perfekcionizma,
svetosti i bezgrjenosti. Moj je brat naroito patio od posljedica
moje patronizirajue svetosti. Bio sam krut sjemenitarac
tijekom studija za sveenika. Na poetku svog kolovanja
ponekad bih kleao po est sati pokuavajui ne pomaknuti
ni mii. U svojoj unutranjosti bio sam jako kritian i to se
odraavalo na moje blinje i obitelj.
Tijekom pijanih stanja, bjesnio bih i postajao nasilan.
Unitavao sam tue vlasnitvo te krio granice i prava
drugih ljudi. Svrha krivnje jest potaknuti djelovanje da bi se
ispravilo uinjeno zlo. Krivnja oblikuje savjest i potie nas
da popravimo tetu koju smo nanijeli, da krenemo dalje i
razvijamo se.
Koraci 10, 11 i 12 pomau nam da zadrimo te ponovno
uspostavljene veze. Korak 10 kae: nastavili smo provoditi
osobnu inventuru i odmah smo priznali kada smo bili u
krivu. Korak 11 kae: teili smo da molitvom i meditacijom
poboljamo svoj osobni kontakt s Bogom, onako kako ga mi
shvaamo, molei jedino za to da spoznamo Boju volju o
nama i za snagu da je provedemo. Korak 12 kae: Nakon
to smo doivjeli duhovno buenje kao posljedicu ovih
koraka, trudili smo se da tu poruku prenesemo drugima i
da provodimo ove principe u svakom naem inu.
Korak 11 nastavlja i produbljuje nau vezu uzajamnosti
s Bogom. On potie vezu utemeljenu na svjesnom kontaktu.
To je prava veza. Napravili smo puni krug poevi od
razbijenih izvornih veza koje su nas navele da usvojimo na
stid, a zavrivi u prijateljstvu s Bogom onakvim kakvim ga
mi shvaamo.
Korak 10 je korak odravanja nae veze s nama samima.
On nas odrava u dodiru s naim zdravim stidom, osjeajem
koji nam govori da moemo grijeiti i da emo to i initi.
Ako budemo neprestano u dodiru s naom temeljnom
ljudskou i naim bitnim ogranienjima, moi emo prihvatiti
sami sebe. Priznati vlastite pogreke znai prihvatiti i izraziti
svoju ranjivost i ogranienost. Takva svijest zauzdava nau
sklonost prema megalomaniji i bestidnosti.
Korak 12 najavljuje da je duhovno buenje cilj i proizvod
ovih 12 koraka. On naglaava injenicu da toksini stid i sve
njegove krinke zavravaju duhovnim bankrotom. Toksini
stid je ubojstvo due. Zbog njega postajemo otuena radna
bia, bez unutarnjeg ivota i bez unutarnjeg mira. Osobe
utemeljene na stidu ude za istinskom unutarnjom tiinom
i samoom.
Tiina i samoa znaci su duhovne zrelosti. Oni vode k
miru i blaenstvu. Duhovni ivot je unutarnji ivot. On se
ne moe dobiti izvana. Duhovni ivot je sam sebi nagrada
i ne trai nita do sebe samoga. Kada postignemo unutarnji
mir i svjesni kontakt, osjeamo se blaeno. To je znak istine
i ljubavi koja nas vodi prema dobroti i transcendenciji.
Drevni filozofi nazivali su dobrotu, istinu, ljepotu i ljubav
transcendentalnim svojstvima Bia.
Korak 12 potie nas da prenosimo poruku naoj brai i
sestrama koji se jo uvijek skrivaju iza maske bolesnog stida.
Ovaj nas korak zove da provodimo duhovne principe najstroe
iskrenosti i sluenja drugima u svemu to inimo. On od
nas trai da inimo ono to propovijedamo i djelujemo u
skladu s onim to govorimo. Trai da privlaimo druge
stvarajui uzor ivota samodisciplinirane ljubavi i potovanja.
Stvarajui uzor naih ponovno uspostavljenih veza s Bogom,
nama samima, naim blinjima i svijetom, moemo pokazati
drugima da postoji izlaz. Postoji nada.
 6. POGLAVLJE

OSLOBODITE SVOJE IZGUBLJENO

UNUTARNJE DIJETE
Vjerojatno bih i ja ostala zarobljena u klopci te prisile da
zatitim roditelje... da nisam dola u dodir s Djetetom
unutar sebe, koje se pojavilo kasno u mojem ivotu i
eljelo mi ispriati svoju tajnu... sada sam stajala pred
otvorenim vratima... ispunjena strahom odrasle osobe od
mraka... Ali nisam mogla zatvoriti vrata i zauvijek ostaviti
dijete samo... Donijela sam odluku koja mi je trebala potpuno
promijeniti ivot... darovat u povjerenje tom gotovo
autistinom biu koje je preivjelo desetljea izolacije.
Alice Miller, Slike djetinjstva
(Pictures of Childhood)

U knjizi Bradshaw o obitelji opisujem tri razliite faze

vlastite redukcije stida i procesa otvaranja prema van. Slika
6.1. predoava vam te faze.
Prva je faza ozdravljenja. Pomou podrke skupine i
ozrcaljene ljubavi vratio sam osjeaj vlastite vrijednosti. Usudio
sam se izii iz skrovita i pokazati svoje ja utemeljeno na
stidu. Kada sam ugledao odraz samoga sebe u nepostiujuim
oima drugih, osjetio sam se zadovoljan samim sobom.
 Slika 6.1.

Blaenstvo
Neprianjanje

Nepostieno
privatno i
javno ja

Trei stupanj Otkrivanje

Pojavljivanje
autentinog ja

Drugi stupanj Razotkrivanje

Prvi stupanj Ozdravljenje

Izlazak Privatno ja
iz skrivanja zarobljeno u
okovima stida
Ponovno sam uspostavio vezu sa samim sobom. Nisam vie
bio potpuno sam i izvan sebe. Skupina i bliske osobe vratili
su mi osjeaj veze s drugim ljudima.
Proces ozdravljenja promjena je prvoga reda. To znai da
sam jednu vrstu ponaanja zamijenio drugom. Prestao sam
piti i osamljivati se. Dijelio sam svoja iskustva, snagu i nadu.
Progovorio sam i podijelio svoje osjeaje. Poeo sam ponovno
osjeati svoje osjeaje. Usmjerio sam svoju ovisnost na tu
novu obitelj koju sam pronaao.
U meni je jo uvijek postojalo ovisno dijete, odreeno
stidom, koje je novoj skupini pridalo ulogu zatitnike sigurnosti
roditelja.
Moj stid bio je manji, ali jo uvijek iv. To je bilo oito
iz injenice da sam jo uvijek bio kompulzivan i da sam
imao problema s prisnou. Izabirao sam ene za koje sam
osjeao da sam im potreban, brkajui ljubav sa saaljenjem.
Gradio sam veze koje su podsjeale na spaavanje, u kojima
su drugi postajali ovisnima o meni i vjerovali da sam
svemoan. Poeo sam raditi po 12 sati na dan, i subotom.
Vie sam puio i poeo jesti velike koliine eera. Uistinu
sam zaustavio za ivot opasnu bolest zvanu alkoholizam;
smanjio sam svoj stid; osjeao sam se zadovoljniji sobom, ali
i dalje sam bio optereen i kompulzivan. Jo nisam bio
slobodan.
Da bih se oslobodio, jo uvijek sam se trebao razraunati
sa svojom obitelji. Jo uvijek sam trebao odrasti i uistinu
napustiti svoj dom.
Fritz Perls je jednom rekao: ivotni je cilj uiniti pomak
od potpore okoline do samopotpore. Svrha je ivota postii
neovisnost. Neovisnost je utemeljena u zdravom osjeaju
stida. Odgovorni smo za svoje ivote.
 U naim su nas izvornim vezama naputali i pruali
nam loe uzore. To je stvorilo nau osobnost utemeljenu na
stidu. Budui da nismo imali autentino ja, mi smo se ili
vrsto vezali za svoje skrbnike fantazijskim vezama, ili se
pak ogradili zidovima kako nas nitko ne bi mogao povrijediti.
Ti najraniji dojmovi obojili su sve nae sljedee veze.
Jednom sam uo Wernera Erharda, osnivaa programa
est, kako kae: Dok ne rijeimo svoje izvorne veze, nikada
nismo uistinu u nekoj drugoj vezi. Napustiti dom znai
raskinuti sa svojim izvornim vezama. A budui da velik dio
stida nosimo kao posljedicu tih veza, naputanje doma
mono je sredstvo za smanjenje stida.

NAPUTANJE DOMA
to znai napustiti dom? Kako to uiniti?
Naputanje doma druga je faza u putovanju prema
cjelovitosti. Nazivam je fazom otkrivanja. Ona obuhvaa
ostvarivanje dodira s povrijeenim i usamljenim unutarnjim
djetetom, naputenim prije mnogo godina.
To dijete je onaj dio nas u kojem je smjetena naa
blokirana emocionalna energija. Ta je energija posebno blokirana
ako smo bili izloeni ozbiljnim povredama. Da bismo ponovno
uspostavili vezu s tim ranjenim i povrijeenim djetetom,
moramo se vratiti unatrag i ponovno iskusiti osjeaje koji su
bili zaprijeeni.
Stvaranje blokova emocionalne energije ozbiljno teti naoj
sposobnosti razmiljanja i zakljuivanja. Naem su umu sueni
horizonti. Kontaminirani smo u prosuivanju, opaanju i
sposobnosti zakljuivanja o konkretnim osobnim dogaajima
u naem ivotu. (ini se da takva emocionalna blokada ne
oteuje apstraktne ili spekulativne oblike miljenja.)
Kada je naa praktina prosudba onesposobljena, tada i
volja, koja je izvritelj nae linosti, gubi sposobnost da
prepozna alternative te vie nije utemeljena u stvarnosti.
Emocionalno zatvorena osoba doslovno je ispunjena voljom;
ona zapravo postaje samovoljna. A znaajke samovolje jesu
megalomanija i neukrotiva elja za vladanjem, pa je ona
stoga krajnja propast uzrokovana toksinim stidom. Samovolja
je igranje Boga; razularena samovolja je ona o kojoj je rije
u Programu u 12 koraka.
Jedini nain da mozak oslobodimo iz zatvora i izlijeimo
svoju kompulzivnost jest vratiti se unatrag i ponovno iskusiti
emocije. Blokirane emocije moraju se ponovno doivjeti
onakve kakve su bile kada su se prvi put pojavile.
Nezadovoljena i nerijeena potreba za ovisnou mora se
ponovno odgojiti putem novih pouka i korektivnih iskustava.
Nad naim izgubljenim djetinjstvom valja oajavati. Naa
je kompulzivnost posljedica onih starih zaprijeenih osjeaja
(naa neodalovana bol), koji se uvijek iznova javljaju. Izlazimo
na kraj s tim osjeajima tako da ih ponovno proivljavamo
ili pak iivljavamo kroz kompulzivne radnje. Moemo ih
iivjeti takoer u obliku depresije ili samoubojstva ili ih pak
projicirati na druge osobe, kao to je sluaj u interpersonalnim
strategijama za prijenos stida.
Moramo napustiti dom i postati svoja vlastita osoba da
bismo izlijeili kompulzivnost. ak i kada sam bio u fazi
ozdravljenja, ja nisam napustio dom. Nisam otkrio uzroke i
okolnosti svojeg bolesnog stida. Nisam radio na svojoj izvornoj
boli. Nisam se uhvatio u kotac sa svojom obitelji.
 RAD NA IZVORNOJ BOLI

Svaka osoba utemeljena na stidu odrasla je u traumatinoj

obitelji. Traumatina djeca iskuse u kratkom vremenu pre
vie poticaja da bi bila sposobna primjereno ovladati tim
poticajima. Svi oblici traume naputenosti potiu alobne
emocije u djece i istodobno blokiraju njihovo oslobaanje.
Nedavno sam u zrakoplovnoj luci promatrao nekog ovjeka
i njegovu kerkicu. Bio sam na ianju, a on je sjedio dva
stolca dalje od mene. Neprestano je grdio dijete i u jednom
trenutku je ljutito rekao da s njom uvijek ima problema, ba
kao s njezinom majkom. Pretpostavio sam da je rastavljen ili
razveden. Dok je izlazio, udario ju je nekoliko puta. To je
bilo uistinu bolno gledati. Kada bi djevojica zaplakala, on bi
je ponovno udario. Zatim ju je odvukao do slastiarnice i
kupio joj je sladoled da bi je uutkao. To je dijete ve u
najranijoj dobi uilo da nije eljeno, da je za sve krivo, da
nije osoba, da njegovi osjeaji nisu vani i da je odgovorno
za osjeaje drugih ljudi. Ne mogu zamisliti gdje bi ta
djevojica mogla nai saveznika koji bi s njom sjeo, priznao
joj pravo na tugu i omoguio joj da aluje.
U zdravoj, potovanja vrijednoj obitelji osjeaji djeteta su
priznati. Trauma se mora dogoditi u nekom trenutku odrasta
nja u svakom normalnom djetinjstvu. Kao to je Alice Miller
esto pisala: Ne ini nas emocionalno bolesnima trauma
koju smo doivjeli u djetinjstvu, nego nemogunost da
traumu izrazimo.
Kada je dijete naputeno uslijed zanemarivanja, zlostavljanja
ili uplitanja, bijes prevladava nad povrijeenou i bolom.
Djeci je potrebno priznati pravo na bol. Mora im se pokazati
kako mogu osloboditi svoje osjeaje. Treba im vrijeme i
potpora da ih naue pokrenuti. Ne bi se svako naputeno
dijete razvilo u osobu utemeljenu na stidu kada bi imalo
potporu u nekom savezniku koji bi priznao njegovu bol i
dao mu vremena da je rijei kroz alovanje.
Poznajem jednu zdravu obitelj u kojoj je otac bio ozbiljno
ozlijeen u nesrei u kuanstvu. estogodinji sin igrao se
vani kada je uo eksploziju. Na svoj uas, naao je oca u
krvi i obogaljenog. Otac mu je rekao neka pozove hitnu
pomo. Djeaka je preuzeo susjed dok mu se majka ne vrati
s posla. Bio je u oku. Majka ga je odvela djejem terapeutu
koji lijei putem igre. Djeak se bojao ii u podrum kue
(gdje se nalazio bojler od kojega je stradao otac). Bio je ljutit
na majku jer nije bila kod kue i na oca jer ga je napustio
(odveli su ga u bolnicu).
Tijekom sljedeih mjeseci djeak se borio sa svojim
osjeajima u simbolinoj igri. Majka i otac bili su sretni to
je bio u stanju izraziti ljutnju koju je osjeao prema njima.
(Roditelji utemeljeni na stidu osuivali bi ga jer izraava
ljutnju.) Podupirali su ga dok se borio sa svojim strahom od
odlaska u podrum, gdje su postavili novi bojler. Dijelili su
osjeaje s djetetom.

Priznavanje
Da bismo se oslobodili boli, potrebno je nekoliko imbenika.
Prvi je priznavanje. Naa trauma naputenosti iz djetinjstva
mora biti priznata kao stvarna ili je neemo moi razrijeiti.
Vjerojatno je najsretnija posljedica utemeljenosti na stidu ta
da ne znamo koliko depresivni i ljutiti uistinu jesmo. Mi
zapravo ne osjeamo svoj nerijeeni oaj. Nae lano ja i
obrambeni mehanizmi ega spreavaju nas da ga doivimo.
Paradoksalno je to da su upravo oni mehanizmi obrane koji
su nam omoguili da preivimo svoju traumu iz djetinjstva
sada postali prepreke naem razvoju. Fritz Perls jednom je
rekao: Nita se ne mijenja dok ne postane ono to jest.
Moramo otkriti svoju zamrznutu bol.
Sjeam se svoje bake s oeve strane koja me ismijala to
sam bio histerian kada je moj otac iziao van kako bi se
napio. Upravo se posvadio s mojom majkom i napustio
kuu bijesan, zaklinjui se da e se napiti. Poeo sam plakati
i ubrzo izgubio kontrolu nad sobom. Baka me ismijala i
postidjela. Rekla mi je da sam mlakonja i da se sredim.
Nikada nisam zaboravio to iskustvo. Mnogo godina nosio
sam u sebi svoju nerazrijeenu bol.

Potpora
Najvea tragedija jest to znamo da se oaj moe izlijeiti
prirodnim putem kada imamo potporu. Jane Middleton-Moz
je rekla: Ono to znamo o osloboenju od boli jest da se
itav svijet moe izlijeiti ako ima potporu.
Ljudi produavaju svoj oaj zato to nema nikoga tko bi
ga priznao i pruio im potporu. Ne moete alovati sami.
Milijuni nas, odrasle djece, to su pokuali. Otili smo na
spavanje plaui u jastuk ili smo se zakljuali u kupaonicu.
Produena bol sr je onoga to nazivamo sindromom
posttraumatskog stresa. Kada se vojnici vrate iz rata, pate od
opih simptoma nesnalaenja u stvarnosti: panike, fizike
otupljenosti, lakog prepadanja, depersonalizacije, elje za
kontrolom, nonih mora i poremeaja sna. Isti ti simptomi
uobiajeni su kod djece iz nesreenih obitelji. Oni su simptomi
nerazrijeene boli.

Rad na alovanju
Nakon to je osoba dobila priznanje i potporu, mora
doivjeti osjeaje koji nisu doputeni. To se mora ostvariti u
sigurnoj, nepostiujuoj okolini. Pri alovanju se javljaju:
ljutnja, grinja savjesti, povrijeenost, depresija, tuga i
usamljenost. Oslobaanje od boli vrsta je psihikog posla
koji se mora obaviti. Ono varira u trajanju ovisno o intenzitetu
traume. Potrebno je dovoljno vremena da bi se taj posao
zavrio. U nesreenim obiteljima nikada nema dovoljno
vremena.
U naem Centru za obiteljski oporavak u Houstonu
odravamo teaj alovanja zbog izvorne boli u trajanju od
etiri i pol dana. Sluimo se ulogama iz obiteljskog sustava
kako bismo omoguili ljudima da shvate na koji su nain
izgubili svoje autentino ja i zaglavili u lanome ja. Kada
osoba doivi ubojstvo vlastite due, poinje oajavati. esto
joj terapeut, koji je tu kako bi olakao rad, mora pomoi da
prihvati te osjeaje jer su oni sputani stidom. Kada se osoba
povee sa svojim istinitim i autentinim osjeajima, stid se
smanjuje. Ovaj rad nastavlja se i nakon teaja. Moe se
nastaviti i nekoliko godina.
Postoje razliite metode za razrijeavanje izvorne boli. To
se mora provesti elimo li se rijeiti oaja i prekinuti ivot
iivljavanja i kompulzivnih radnji.

KOREKTIVNO ISKUSTVO

Rad na nerazrijeenoj boli obuhvaa ponovno doivljavanje,

oslobaanje i integraciju izgubljenog unutarnjeg djeteta.
Budui da je zanemarivanje naih razvojnih potreba za
osloncem bio glavni izvor toksinog stida, vano je ponovno
uspostaviti odnose. Svaki je razvojni stupanj bio jedinstven
i imao vlastite potrebe i dinamiku. U najranijem djetinjstvu
bilo nam je potrebno odraavanje bezuvjetne ljubavi. Trebalo
nam je da ujemo rijei (koje su kod malog djeteta neverbalne)
poput onih: Tako sam sretan to si ovdje. Dobrodoao u
svijet. Dobrodoao u nau obitelj i dom. Tako mi je drago
to si djeak ili djevojica. elim biti pokraj tebe, drati te
u naruju i voljeti te. Tvoje potrebe su u redu. Dat u ti sve
vrijeme koje ti je potrebno da zadovolji svoje potrebe.
Ja obino organiziram male skupine (od est do osam
osoba) s jednom osobom u sreditu. Ta osoba daje na znanje
ostalim lanovima skupine koliko blizu eli da joj oni priu.
Neke osobe ele da ih se njie i dri u naruju. Neke ele
samo lagane dodire. Neke, kojima je bilo uskraeno milovanje,
ne osjeaju se dovoljno sigurnima za takvu bliskost. Svaka
osoba postavlja svoju vlastitu granicu.
Nakon to je skupina uspostavljena, putamo uspavanke,
a svaki lan izrie neku izjavu dok dodiruje ili miluje
sredinju osobu ili pak samo sjedi pokraj nje.
Osobe koje su bile zanemarivane poet e jecati kada
uju rijei koje su im trebale, a nisu ih ule. Ako je osoba
bila izgubljeno dijete, esto e intenzivno jecati. Te rijei
dodiruju prazninu u njezinoj dui.
Nakon izjava, raspravlja se o doivljaju. Uvijek nastojim
sastaviti mjeovitu skupinu, tako da osoba uje i muke i
enske glasove. esto e osoba izjaviti da joj je posebno
godilo uti muki ili pak enski glas, jer ga nikada nije ula
kao dijete. Ponekad, ako je osobu zlostavaljao jedan od
roditelja, nee imati povjerenja u glas koji odgovara spolu
tog roditelja. Sudjelovanje u zajednitvu, sluanje izjava,
dodirivanje i potpora nude korektivno iskustvo.
Preporuam i druge naine na koje se mogu zadovoljiti
potrebe iz najranijeg djetinjstva dok se one prerauju u
novim doivljajima. Obino je potreban prijatelj koji e osobi
dati fiziku potporu (mnogo dodira) i hraniti je (izvoditi u
restoran). Takvim je osobama potrebno mnogo taktilnog
zadovoljenja. Moda e im trebati topla kupka ili umatanje
u pokriva. Moda e poeljeti iskuati i masau cijelog
tijela.
Prelazimo na potrebe djeteta koje je prohodalo, ponavljajui
skupni postupak. Budui da djeci koja prohodaju treba
odvajanje, putamo osobu da sjedi blizu, ali odvojena od
sviju. Obino savjetujem da se provede meditaciju koja
vraa unatrag, u kojoj traim od osobe u sreditu da
doivljava sebe kao tek prohodalo dijete. Dajem izjave poput:
U redu je to luta i istrauje. U redu je to me naputa
i odvaja se od mene. Ja te neu napustiti. U redu je to
ispituje svoje granice. U redu je biti ljutit, zapasti u srdbu,
rei ne. U redu je to ti to radi i to to radi na svoj nain.
Ja u biti ovdje. Ne mora uriti. Dat u ti sve vrijeme koje
ti je potrebno. U redu je to se pridrava pa puta. Ja te
neu napustiti.
Nakon to je svaka osoba ula ove izjave nekoliko puta,
ponovno se zajedniki raspravlja. esto ljudi iskazuju duboke
emocije dok se povjeravaju. esto se prisjete neke epizode
naputanja koju su ve davno zaboravili. Neki se ponu
boriti s jo nerazrijeenom boli.
Prolazimo kroz sve razvojne stupnjeve do adolescencije.
Adolescencija je vana, jer su mnoge osobe iskusile bolno
naputanje i postiujue dogaaje upravo u tom razdoblju.
Obino traim od svakog lana skupine da napie pismo
svojim roditeljima (ili roditelju) u kojem im nabraja sve ono
to joj je bilo potrebno, a nije dobila.
Wayne Kritsberg trai da pismo napiu nesigurnom rukom.
Ponekad ga slijedim u tome. Pisanje nesigurnom rukom
pomae stvoriti osjeaj da ste dijete. Dok osoba ita svoje
pismo drugima, oslobaaju se snane emocije. Nakon to je
pismo proitano, traim od lanova skupine da sredinjoj
osobi daju izjave koje odgovaraju nezadovoljenim potrebama,
opisanim u pismu roditeljima.
Pred kraj radionice traim od svakog sudionika da se
suoi sa svojim izgubljenim djetetom. Ne mogu opisati
snagu te vjebe. Snimio sam je na nekoliko kaseta. Nije
mogue prenijeti njezinu snagu pisanom rijeju. Ocrtat u tu
meditaciju. Moete je snimiti na kasetu i sluati je.
Preporuujem ovu ili ovu melodiju u pozadini.

MEDITACIJA: PRIHVATITE SVOJE IZGUBIJENO

UNUTARNJE DIJETE
Sjednite uspravno. Opustite se i usmjerite na disanje...
Ostanite tako nekoliko minuta i postanite svjesni disanja...
Budite svjesni zraka dok ga udiete i dok ga izdiete...
Zamijetite razliku izmeu zraka koji ulazi i zraka koji izlazi.
Usredotoite se na tu razliku...(jedna minuta). Sada zamislite
da silazite niz mnogo stuba. Silazite polagano dok ja
odbrojavam od deset nanie. Deset...(deset sekundi) Devet...
(deset sekundi) Osam...(deset sekundi) itd. Kada doete do
dna stuba, skrenite nalijevo i koraajte dugim hodnikom s
vratima s vae desne strane i s vratima s vae lijeve strane.
Svaka vrata imaju na sebi neki znak u boji...(jedna minuta).
Pogledajte prema d n u hodnika i vidjet ete jako polje
svjetla...Uite u njega i vratite se kroz vrijeme u ulicu u
kojoj ste ivjeli prije no to ste navrili sedam godina.
Krenite niz ulicu do kue u kojoj ste ivjeli. Pogledajte tu
kuu. Zamijetite krov, boju kue, njezine prozore i vrata...
Ugledajte malo dijete koje izlazi kroz ulazna vrata...Kako je
dijete odjeveno? Koje su boje njegove cipele? Priite djetetu..
Recite mu da ste vi iz njegove budunosti.. .Recite mu da vi
poznajete bolje od svih drugih to je ono sve iskusilo..
Njegovu patnju, njegovu naputenost... njegov stid... Recite
mu da od svih ljudi koje e ikad poznavati, jedino vas
nikada nee izgubiti. A sada ga upitajte eli li poi kui s
vama?...Ako ne eli, recite mu da ete ga posjetiti sutradan.
Ako eli poi s vama, uzmite ga za ruku i poite zajedno
s njim...Dok budete odlazili, ugledajte svoje mamu i tatu
kako izlaze na balkon. Mahnite im na pozdrav. Osvrnite se
preko ramena dok se i dalje udaljavate i gledajte kako
postaju sve manji i manji dok potpuno ne nestanu.. .Zaokrenite
iza ugla i ugledajte svoju Viu silu i najdrae prijatelje kako
vas ekaju. Zagrlite sve svoje prijatelje i dopustite da vam
Via sila ue u srce...Sada poite i obeajte vaem djetetu
da ete ga susresti na pet minuta svakoga dana. Odaberite
tono vrijeme. Posvetite se tom vremenu. Uzmite dijete u
ruku i pustite ga da se smanji na veliinu vaeg dlana.
Smjestite ga u svoje srce...Sada poite na neko prekrasno
mjesto na otvorenom... Stanite u sredinu tog mjesta i razmiljajte
o doivljaju koji ste upravo imali.. .Steknite osjeaj zajednitva
unutar sebe, sa svojom Viom silom i sa svim ostalim...Sada
pogledajte u nebo; ugledajte ljubiastobijele oblake kako
oblikuju brojku pet... Gledaj te kako petica postaje etvorka...
i budite svjesni svojih stopala i nogu...Gledajte kako etvorka
postaje trojka... Osjetite ivot u trbuhu i vaim rukama.
Gledajte kako trojka postaje dvojka; osjetite ivot u rukama,
licu, cijelom tijelu. Znajte da ete se ubrzo posve razbuditi
i biti sposobni initi sve potpuno probuene svijesti -
gledajte kako dvojka postaje jedinica i potpuno se razbudite,
pamtei ovaj doivljaj...
 Savjetujem da nabavite svoju fotografiju iz ranog djetinjstva.
Najbolja bi bila ona na kojoj jo nemate sedam godina.
Stavite je u lisnicu ili novanik. Stavite fotografiju na stol
tako da vas podsjea na dijete koje ivi u vama. Mnotvo
podataka upuuje na to da dijete ivi u nama potpuno
razvijeno. To je dijete najvitalniji i najspontaniji dio nas i
treba ga integrirati u na ivot.

ZADOVOLJAVANJE RAZVOJNIH POTREBA DJETETA U

ODRASLOJ DOBI
Mi preraujemo svoje razvojne potrebe tijekom cijeloga
ivota. Svaki put kada zaponemo neto novo, pokreemo
svoje potrebe iz najranijeg djetinjstva. Kada postanemo sigurni
i steknemo povjerenje u svoju novu okolinu, tek prohodali
dio nas eli istraivati i isprobavati. Naa vlastita djeca
potiu nae potrebe dok prolaze kroz razliite razvojne faze.
Kao odrasla osoba imamo priliku pobrinuti se za sebe same
u svakoj od tih faza.
Kao odrasle osobe moemo stvoriti okruje u kojem
emo zadovoljiti svoje potrebe. Meni je bila uskraena oinska
ljubav. Stvorio sam skupinu mukaraca koji mi pruaju
prijateljstvo, potporu i povratnu informaciju. Nauio sam da
kao odrasla osoba mogu upotrijebiti ono to dobivam od
drugih da bih zadovoljio svoje potrebe. Djeca nikada ne
dobivaju dovoljno. Odrasli ue dok sazrijevaju kako da
dobiti dovoljno. Tako i ja mogu prisnost koju ostvarujemo u
skupini pretvoriti u doivljaj oinske ljubavi. Ako mi jedan
od sudionika posebno mnogo prua, mogu to iskoristiti za
doivljaj oinske ljubavi. Mogu i druge dogaaje iz svojeg
ivota pretvoriti u doivljaj oinske ili majinske ljubavi. Kao
odrasla osoba mogu nauiti i kako u dobiti upravo ono to
mi treba. Mogu biti dobar prema sebi i astiti sam sebe
blagotvornim potovanjem i dobrotom.

SVEOPA POTRAGA ZA UNUTARNJIM DJETETOM

Vano je primijetiti da je potreba za pronalaenjem

unutarnjeg djeteta dio putovanja prema cjelovitosti svakog
ovjeka. Nitko nije imao savreno djetinjstvo. Svatko nosi
nerazrijeene nesvjesne probleme svoje obiteljske povijesti.
Putovanje prema unutarnjem djetetu junako je putovanje.
Postati potpuno djelotvorna osoba junaka je zadaa. Du
puta susreemo se s iskuenjima i tekoama. U grkoj
mitologiji Edip ubija oca, Orest majku. Naputanje vlastitih
roditelja prepreka je koju moramo svladati na svojem junakom
putu. Ubijanje roditelja simboliki je nain da se opie
naputanje doma i odrastanje.
Pronalaenje svojeg unutarnjeg djeteta prvi je skok preko
provalije oaja koja nam svima prijeti. Ali pronalaenje
unutarnjeg djeteta tek je poetak. Uslijed izoliranosti,
zanemarenosti i potrebitosti, to dijete je egocentrino, slabo
i uplaeno. Mora ga se odgojiti da bi se oslobodila njegova
golema duhovna mo.
 7. POGLAVLJE

INTEGRACIJA POREKNUTIH DIJELOVA

Tijek naeg ivota je odreen...nizom ja koja ive u svako
me od nas. Ta ja neprestano nam se javljaju - u naim
snovima i matanjima, naim raspoloenjima i bolestima te
u mnotvu nepredvidljivih i neobjanjivih reakcija na svijet
oko nas.
Hal Stone i Sidra Winkelman

Te se transformacije ne mogu postii tek tako. One su od

mene zahtijevale da nauim ivjeti ostatak ivota u neiz
vjesnosti spoznaje da sam od svega onoga to jesam ujedno
i suprotnost. Ne mogu se rijeiti svojih demona bez rizika
da e i moji aneli pobjei zajedno s njima.
Sheldon Kopp

Kao osoba neko utemelejna na stidu, moram ulagati mnogo

truda da bih sam sebe potpuno prihvatio. Dio tog rada na
samoprihvaanju ukljuuje integraciju naih osjeaja, potreba
i elja sputanih stidom.
Veina osoba utemeljenih na stidu osjea stid kada im
treba pomo; kada su ljuti, tuni, uplaeni ili radosni; i kada
su seksualno aktivni ili samosvjesni. Ovi bitni dijelovi nas
odcijepljeni su.
 Pokuavamo djelovati kao da nemamo potrebe. Pretvaramo
se da ne osjeamo ono to osjeamo. Mislim na sve one
dane kada bih rekao da se dobro osjeam, a bio sam tuan
ili povrijeen. Ili zatupljujemo svoju seksualnost i nastupamo
vrlo puritanski ili pak iskoritavamo seksualnost da bismo
izbjegli sve druge osjeaje i potrebe. U svakom sluaju
odsjeeni smo od vitalnih dijelova sebe samih. Ti poreknuti
dijelovi najee se pojavljuju u naim snovima i projekcijama.
To osobito vrijedi za nae seksualne i prirodne instinkte.
Evo nekoliko primjera:
Mukarac sanja da je u uionici. Skupina ena ga
svlai. Jedna od njih ga seksualno dodiruje i on je
snano uzbuen.
Sanjam da me progoni divlja ivotinja.
Sanjam da ovjek s crnom kapuljaom provaljuje u
moju kuu.
ena sanja kako vozi meu crnim muslimanskim
mukarcima koji joj se kese.
Svaki od tih snova predstavlja instinktivnu energiju koja
je poreknuta. Snovi su sjajan nain da doete u dodir s tim
poreknutim dijelovima sebe samih. Ti dijelovi pokuavaju
privui nau pozornost.
Neprihvaeni dio naega ja jest vrsta energije - osjeaj,
elja ili potreba, koji je bivao postien svaki put kada bi se
pojavio. Ovi obrasci energije potisnuti su, ali ne i uniteni.
Oni ive u naoj podsvijesti.
Jung je ove poreknute dijelove nae linosti nazvao
naom sjenovitom stranom. Ako ne integriramo svoju sjenu,
ne moemo biti cjeloviti.
 METODA DIJALOGA GLASOVA HALA STONEA I
SIDRE WINKELMAN

Hal Stone i Sidra Winkelman razvili su djelotvoran pristup

nadvladavanju samootuenja koji je posljedica toksinog stida.
Njihovo se djelo temelji na pretpostavci da je naa linost
sastavljena od niza ja, koji ive unutar svakoga od nas. Ta
su ja posljedica podjele linosti, to se prirodno dogaa u
procesu odrastanja. Budui da su nai skrbnici nesavreni,
nijedan od njih nije nas mogao prihvatiti savrenom,
bezuvjetnom ljubavlju. Svaki od njih nam je na svoj nain
postavljao uvjete vrijednosti i mjerio nas u skladu sa svojom
slikom svijeta. Pritom su, naravno, odbacivali one dijelove
nas koji nisu odgovarali njihovu nainu gledanja na stvari.
Ovi dijelovi su tako odcijepljeni i tijekom naeg dugog
djetinjstva donekle su se osamostalili.
Svaki odcijepljeni dio postao je jedno malo ja. Ta ja nam
se neprestano javljaju. Ona se pokazuju u naim snovima i
matanjima, u naim raspoloenjima i bolestima te u mnotvu
nepredvidljivih i neobjanjivih reakcija na naa ivotna iskustva.
Ova unutarnja ja doivljavaju se kao unutranji glasovi. to
vie moemo postati svjesni tih unutarnjih glasova, to je
vea naa sloboda. Svatko ima ove glasove, ali osobe utemeljene
na stidu ih imaju iznimno mnogo, pa tako imaju i veu
potrebu za integracijom svojih mnogobrojnih ja.
Kao oblici energije, nai poreknuti dijelovi snano utjeu
na nas. Osobe utemeljene na stidu obino su iscrpljene
veliki dio vremena. One troe mnogo energije da odre
lane maske svojega ja i prikriju svoje poreknute dijelove.
Usporedio sam to s dranjem lopte za plau ispod vode.
Virginia Satir spomenuti pojam usporeuje s uvanjem gladnih
pasa. Potlaeni dijelovi vre snaan pritisak time to nas
prisiljavaju da stalno djelujemo u smjeru suprotnome od
njihova.
Naa otuena ja obino nam se gade, ali na odreeni
nas nain i oduevljavaju. Osnovna pretpostavka Stonea i
Winkelmanove jest da su svi nai dijelovi u redu. Nita ne
bi moglo biti pozitivnije i manje postiujue. Svaki aspekt
svake osobe vaan je za njezinu cjelovitost i potpunost.
Nema zakona koji bi tvrdio da je jedan dio bolji od
drugoga. Naa svijest sa svojim monogobrojnim ja treba
djelovati na naelima drutvene jednakosti i demokracije.
Metoda dijaloga glasova zahtijeva mnogo truda i vjebe.
Mogu vam dati tek puki nacrt njezine bogate strukture.
Dijalog glasova pretpostavlja svijest kao proces, a ne kao
cjelinu. Svijest nije neto to bismo nastojali postii; ona je
proces koji se mora proivjeti. To je evolucijski proces u
neprestanoj mijeni, koji tee iz jednog trenutka u drugi.
Postoje tri razliite razine svijesti:
svjesnost,
doivljaj pod-linosti ili unutranjih glasova
ego.
Razina svjesnosti je sposobnost svjedoenja koja ne sudi
ono emu svjedoi. Pod-linost je doivljaj dijela samooitovanja
kao jednog obrasca energije. On moe biti tjelesan, emocionalan,
mentalan ili duhovan.
Primjerice, razjarena osoba moda doivljava svoj stidom
sputani bijes, koji je suzdravala godinama. Njezina razjarenost
toliko je preplavljuje da se ona poistovjeuje sa svojim
bijesom. Tu nema svjesnosti. Kada osoba postane svjesna
toga da je razjarena, moe doivjeti svoj bijes. Tada moe
upotrijebiti svoj Ego da bi postala jo svjesnija svojeg iskustva.
Ego je izvritelj psihe - on pravi izbor. Ego prima svoju
informaciju s razine svjesnosti i doivljaja raznih obrazaca
energije. Kao to bi Stone i Winkelmanova rekli: Dok
napredujete u procesu svijesti, Ego postaje sve svjesniji. Kao
svjesniji Ego, on je u poloaju da moe ostvariti stvaran
izbor.
To je eljeni smjer u lijeenju stida koji nas sputava.
Megalomanska i onesposobljena volja o kojoj sam ve govorio
zaglibila je u stidom sputanim i neprihvaenim emocijama.
Dok smo razvijali svoje lano perfekcionistike, vlastoljubive,
podilazee dijelove, na je Ego izgubio autentinu izvriteljsku
mo i poistovjetio se s onim to Hal i Sidra zovu Zatitnik/
Nadglednik.
Zatitnik/Nadglednik esto se javlja u obliku pod-linosti
Perfekcionista, Unutranjeg kritiara ili Podilazitelja. Kada se
Ego poistovjeti s ovim pod-linostima, on gubi sposobnost
stvarnog izbora.
Ovo poistovjeivanje Ega s Perfekcionistom, Zatitnikom/
Nadglednikom, Unutranjim kritiarem ili Podilaziteljem ono
je to sam nazvao Lanim ja. Najvaniji je problem kako
razlikovati svaku od ovih pod-linosti od Ega, koji je autentini
Izvritelj linosti.
Kada smo se poistovjetili s bilo kojom od pojedinih pod-
linosti, izgubili smo svaki stvarni izbor. Svrha je ostvariti
dodir s energijom koju doivljavamo te vidjeti je kao jedan
od mnogih obrazaca energije koji se mora integrirati da bi
utjecao na svjesni izbor koji oblikuje integrirano djelovanje.
Sve pod-linosti dijelovi su nas - i valja ih cijeniti i prihvatiti.
Svaki na dio je u redu. Samo trebamo postati svjesni da je
glas koji ujemo ipak samo glas. Naa je namjera probuditi
proces svijesti i proiriti ga.
 Stone i Winkelmanova saimaju dijalog glasova na sljedei
nain:
1. Istraivanje pod-linosti ili sustava energije
Pod-linosti se nazivaju i glasovima. Dijalog glasova uvlai
pod-linosti u dijalog bez mijeanja Zatitnika/Nadglednika,
koji bi kritizirao, bio u neprilici ili vrio pritisak. Svaka pod-
linost nagovara se neposredno, uz puno priznanje njezine
pojedinane vanosti i njezine uloge kao tek jednog od
dijelova potpune linosti. Svaka pod-linost doivljava ivot
drukije. Uplaeno Unutarnje dijete primjerice doivljava se
kao neugodan osjeaj.
Ove pod-linosti mogu se promatrati i izvana. Kao obrasci
energije mogu se oitovati u tjelesnim pojavama. Vidio sam
sudionike svojeg teaja o Unutarnjem djetetu kako se pred
mojim oima mijenjaju: namrteno elo, napeti obrazi i
vilica, stisnute usne, mogu se pretvoriti u dijete rairenih
oiju, nasmijano i oputeno.
2. Pojanjenje Ega
Dijalog glasova razdvaja Ego od Nadglednika/Zatitnika i
njegove pratnje pod-linosti, koje djeluju pomou ovog
dominantnog obrasca energije. Zapamtite, elja za nadzorom
jedno je od skrovita za osobe odreene stidom. Razvoj
pod-linosti Zatitnika/Nadglednika jedinstven je za sve ljude.
Spomenuta pod-linost se razvija da zatiti ranjivo dijete.
Kod osoba utemeljenih na stidu Zatitnik/Nadglednik kruto
se poistovjeuje s Egom. Obrazac energije Zatitnika/
Nadglednika je ef. ef djeluje zajedno s ostalim pod-
linostima kao to su Nametljivac, Kritiar, Perfekcionist,
Posrednici moi i Podilazitelji. Svaka od tih podlinosti
moe postojati kao dio opeg obrasca Zatitnika/Nadglednika.
To e se razlikovati od jedne osobe do druge.
 Kada bilo koja od pod-linosti pone preuzimati funkciju
liga, terapeut koji je zaduen za pomo upozorit e vas na
to preuzimanje. Zatrait e od osobe da se preseli u drugi
fiziki prostor i uvui e tu pod-linost u izravan dijalog. Na
laj nain Ego postaje sve izdvojeniji, to jest postaje svjesniji.
To znai da poinjemo biti svjesni skrovita stida.
Zatitnik/Nadglednik, Kritiar, Perfekcionist - oni su ono
to sam nazvao maskama koje prikrivaju lano ja. Oni su
lano ja u tom smislu da se Ego s njima poistovjeuje.
Shvatiti da su ti dijelovi ili pod-linosti zamrznuti kako
bismo preivjeli stid koji smo usvojili znai istodobno razum
jeti da ti dijelovi nisu ono to mi u biti jesmo. Mi ne
sudimo o njima da su oni loi. Oni su jednostavno dijelovi,
a ne mi kao cjelina.
3. Poticanje Svjesnosti
Glavni dio dijaloga glasova je Svjesnost. Kontekst dijaloga
glasova osigurava fiziki prostor za svaku pod-linost, Ego
koji je koordinator i izvritelj za Svjesnost. Fiziki prostor za
Svjesnost odvojen je od druga dva dijela. On je toka gdje
se moe vidjeti i ponovno pregledati sve to se dogaa, a
da se o tome ne sudi.
Svjesnost se ne odnosi na odluke ili djelovanje. Nita se
ne smije promijeniti. Svjesnost je mirna toka u kojoj se sve
biljei i prihvaa. U Svjesnosti jasno se promatra drama koju
igraju pod-linosti u odnosu prema Egu.
Osoba ne moe sama provoditi dijalog glasova. Na poetku
potrebna je pomo terapeuta. Zapravo, to je uzajamni proces
i zajedniko poduzimanje. Terapeut i subjekt surauju u
potrazi za pod-linostima i pokuavaju razumjeti njihove
funkcije. Kako osoba postaje sve vjetija u tome, sve je
razvijenija njezina osjetljivost na promjene u obrascima energije.
To znai da je njezina svjesnost u neprestanom stanju
proirenja.*
Ono to moete poduzeti sami jest sljedea vjeba. Preuzeo
sam je iz knjige Hala Stonea i Sidre Winkelman i nazvao je:
Pomirba sa svima u selu. Ovaj naziv predloio mi je veleasni
Mike Falls, episkopalni sveenik kolegija Stephen F. Austin u
Nacogdochesu, Texas.

Pomirba sa svima u selu

Prisjetite se ljudi koje ne volite. Sastavite popis prema
jaini vaih osjeaja. Osoba broj jedan neka bude ona
najomrznutija i najvrednija prezira. Napiite redak ili dva
ispod svake osobe, u kojima ete izriito ocrtati karakterne i
moralne nedostatke koji su vam odvratni.
Proitajte jo jednom svako ime na popisu. Zastanite i
promislite o odbojnim osobinama svake pojedine osobe.
Budite svjesni svojih osjeaja dok to inite. Koja od tih
osobina jae kod vas potie pravednost i dobrotu?
Reducirajte te osobe na njihovu najodbojniju karakternu
crtu. Evo mojeg popisa:
a. Joe Slunk - megalomanski egocentrik
b. Gwenella Farboduster - agresivna i bezobrazna
c. Maximillian Quartz - licemjer (pretvara se da pomae
ljudima, a ini to za novac)
d. Farquahr Evenhouser - slui se krinkom kranina da
bi prikrio svoju prijetvornost
e. Rothghar Pieopia - mlakonja; nema vlastito miljenje.

* Oni koje zanima ova metoda mogu stupiti u kontakt s doktorima Stone i
Winkelman, PO. Box 604, Albion, California 95410-0604. Knjiga Prihvaanje naih
Ja moe se naruiti na istoj adresi.
 Svaka od tih karakternih crta predstavlja jedan od
vaih neprihvaenih dijelova - jedan obrazac energije koji
ne elite integrirati u svoj ivot ni po koju cijenu. Upravo
ste izdvojili osobinu linosti koju ne prihvaate.
Svaki neprihvaen dio ima suprotnu energiju s kojom
se poistovjeuje va Zatitnik/Nadglednik. Potrebno je mnogo
energije da bi se taj dio stalno odbijao. To objanjava snanu
energiju za koju osjeamo da je posjeduju nai neprijatelji.
Hal Stone ovu energiju usporeuje s branom koja je izgraena
da bi se zaustavio protok te energije. Iza te brane je
akumulirana prljava voda i sve mogue vrste smea. Vano
je da tu energiju integrirate i da je iskoristite na kreativniji
nain.
Postavite si isto pitanje o svakoj osobi s vaeg popisa. Kako
me ova osoba moe neemu nauiti? to mogu nauiti
sluajui tu osobu? Ta osoba, koja vam je odbojna, moe
vam pomoi da prouite dijelove sebe s kojima ste se
previe poistovjetili.
Na mojem popisu, Joe mi pomae shvatiti kako sam se
previe poistovjetio sa svojom poniznou. Za mene je to
stvarno vie prividna poniznost. Gwenella mi pomae razumjeti
da sam se previe poistovjetio s podilaenjem ljudima.
Maximillian mi pomae shvatiti kako sam se previe poistovjetio
s time da bez ostatka pomaem ljudima, ne traei nita
zauzvrat. Takvo pomaganje nije ljudsko. Ono je proizvod
toksinog stida koji pokuava biti nadovjean. Farquahr mi
pomae uvidjeti kako sam se previe poistovjetio s nastojanjem
da budem savren kranin (to me ponekad spreava da
uope budem kranin), a Rothghar mi pokazuje kako sam
se previe poistovjetio s onime to me tjera da budem
snaan. Biti snaan je nain na koji pokuavam biti vie od
ovjeka - odbijam prihvatiti normalnu ljudsku slabost. To je
nain na koji odbijam svoj zdravi stid.
Dok pregledavate popis, razgovarajte izravno sa svojim
neprihvaenim dijelovima. Zapitajte svaki od njih to misli i
kako bi promijenio va ivot kada biste ga prihvatili. Pustite
taj dio da vam odgovori. Posluajte to vam ima rei.
Pogledajte svijet iz njegove perspektive. Osjetite novu energiju
koju vam donosi. On e zacijelo biti izvor novih zamisli.
Moda vam moe ponuditi nova rjeenja za stare probleme.
Uostalom, pie Sidra Winkelman Njegova stajalita vam
jo nikada nisu bila na raspolaganju.
Moda e vas iznenaditi nova energija koju primate od
ove vjebe. Dio sebe samih izvlaite iz skrovita i tajnovitosti.
Svoju sjenu pretvarate u svjetlost. Ne morate se pretvoriti u
poreknuto ja. To bi bilo isto ono to ste radili prije -
poistovjeivanje s jednim dijelom po cijenu iskljuivanja
drugoga. U ovoj vjebi vi uite govoriti postienom i
poreknutom dijelu sebe i sluati ga. inei to, oslobaate
energiju koja je bila sputana stidom.

ZABAVA DIJELOVA
DJELO VIRGINIJE SATIR

Vjerojatno nitko nije obavio vaniji pionirski rad na

izljeenju bolesnog stida od Virginije Satir. Sjeam se kada
sam je prvi put vidio kako radi s obitelji. Njezino priznanje
i potpora svakoj osobi bila je vrijedna divljenja. Dok je
provodila svoje djelotvorno odraavanje, mogao sam vidjeti
kako svaka osoba malo bolje prihvaa sebe. Dok se to
dogaalo, obitelj se zbliavala. Taj je rad bio prekrasan, pa
sam ak i zaplakao dok sam je gledao kako radi.
 U svojoj knjizi Virginia izlae prijeko potrebnu metodu
kojom se slue terapeuti diljem Amerike. Ta se metoda
uglavnom naziva zabavom dijelova. Vidio sam kako razliite
terapijske kole tu vjebu primjenjuju na razliite naine. U
sljedeem odlomku prikazat u vam vlastitu varijantu ove
vrlo snane vjebe. Vjerujem da se ona najbolje provodi sa
skupinom ljudi. Tada je djelotvornija. Naroito bih preporuio
djelo Joea Crusea i Sharon Wegscheider-Cruse.

MEDITACIJA ZABAVA DIJELOVA

Vjeba
Snimite sljedee upute na kasetu:
Zatvorite oi...Pustite da se va um usmjeri na disanje.
Provedite dvije do tri minute postajui svjesni svojega disanja.
Dok udiete i izdiete, ugledajte brojku sedam kako se
pojavljuje na platnu. To moe biti crna sedmica na bijelom
platnu ili bijela sedmica na crnom platnu. Usredotoite se na
sedmicu. Ako je ne moete jasno vidjeti, zamislite da je
slikate prstom ili da neki glas izgovara sedam u vae
unutarnje uho, ili pak zamislite sve troje ako moete. Zatim
ugledajte, naslikajte prstom, zaujte brojku est; zatim pet;
zatim etiri itd., sve do brojke jedan. Dok se usredotoujete
na jedinicu, pustite je da se polako pretvori u vrata na
pozornici i gledajte kako se ona polako otvaraju. Proite
kroz vrata i ugledajte prekrasno malo kazalite. Pogledajte
zidove i pozornicu...(stanka). Pogledajte sputeni zastor (stanka).
Sjednite u prvi red i osjetite tkaninu sjedala...Neka to bude
vaa omiljena tkanina. Osjetite je dok sjedate. Udobno se
smjestite... (stanka)... Ponovno pogledajte uokolo i neka to
kazalite bude ba onakvo kakvo vi elite. Zatim ugledajte
kako se zastor poinje dizati... Dopustite sebi da osjetite
uzbuenje koje ide uz takvo podizanje zastora. Kada se
zastor digne, vidjet ete velik natpis na zidu pozornice. On
glasi: Revija dijelova tog i tog (stavite svoje ime). Prisjetite se
nekog dijela sebe koji vam se uistinu svia i ugledajte neku
slavnu linost ili nekoga koga dobro poznajete, a koji tumai
taj dio, kako izlazi na pozornicu. Ja volim svoj smisao za
humor i vidim Johnnyja Carsona kako izlazi na pozornicu..
Zaujte glasni pljesak. Zatim zamislite neki drugi dio sebe
koji vam se svia i ponovite postupak. Meni se sviaju moje
karizmatino govornitvo i moja iskrenost i vidim kako John
F. Kennedy izlazi na pozornicu. Ponovite postupak dok ne
skupite pet osoba na desnoj strani pozornice. Zatim se
prisjetite nekog dijela sebe koji ne volite i ugledajte taj dio
kako izlazi na pozornicu u liku neke slavne linosti ili
nekoga koga poznajete. Ja ne volim svoju povrnost i
pomanjkanje organizacije i vidim jednog mog vrlo zaputenog
prijatelja kako izlazi na pozornicu. Zaujte zagluujue izraze
neodobravanje koji dolaze iz publike. Zatim se prisjetite
nekog drugog svojeg dijela koji ne volite. Ja ne volim onaj
dio sebe koji je kukavica i plaljivac i vidim osobu za koju
zamiljam da je Juda kako izlazi na pozornicu. Naposljetku,
nakon to je pet dijelova koje mrzite ili ne volite ili odbijate
prihvatiti stalo na lijevu stranu pozornice, zamislite neku
mudru i lijepu osobu kako stupa u sredite pozornice. Ta
osoba moe izgledati kao starac s bradom ili pak blistavi
mladi kao Isus ili pak topla, ohrabrujua majka ili bilo tko
drugi...Jednostavno pustite da se vaa mudra osoba pojavi
na pozornici... Zatim je gledajte kako silazi s pozornice i
dolazi po vas... Dok vam prilazi, opazite ono najuoljivije
kod nje... Zaujte je kako vas poziva da se popnete na
pozornicu i ogledate vae mnogobrojne dijelove. Obiite
svaku osobu koja tumai neki va dio; pogledajte joj u lice.
Kako vam svaki od tih dijelova pomae? Kako vas svaki od
tih dijelova ometa ili ograniava, naroito vai neeljeni
dijelovi? to moete nauiti od svojih neeljenih dijelova?
emu vas oni mogu poduiti? Sada zamislite da oni
komuniciraju meusobno. Zamislite da sjede za stolom i
raspravljaju o nekom problemu. Sjetite se nekog problema
koji vas trenutno mui. to o njemu kae va smisao za
humor? Kako vam to pomae? Kako vas to ometa? Kako
vam vae pomanjkanje organizacije pomae? to bi se dogodilo
da jednostavno nemate tog dijela? to biste izgubili? Kako
biste voljeli promijeniti dio koji ne elite prihvatiti? Promijenite
taj dio na nain da bude korisniji.. .to osjeate dok mijenjate
taj dio?...Sada krenite ukrug i ponovite postupak sa svakim
pojedinim dijelom. Mijenjajte ga dok vam ne bude odgovarao.
Zatim odeite do svakog dijela i zamislite da se on stapa s
vama. inite to dok ne ostanete sami sa svojom mudrom
osobom na pozornici. Zaujte kako vam ona govori da je to
kazalite va ivot. To je mjesto kamo moete povremeno
doi i ogledati svoje mnogobrojne dijelove. Sluajte kako
vam vaa mudra osoba govori da svi ti dijelovi pripadaju
vama te da svaki od njih ima svoju suprotnost u vaoj
psihikoj ravnotei. Odluite da ete prihvatiti svoje dijelove;
da ete ih voljeti i prihvaati te od njih uiti... Gledajte kako
vaa mudra osoba odlazi. Zahvalite joj za pouku. Znajte da
je moete ponovno dozvati.. .Siite s pozornice. Budite svjesni
tla sjedite u kazalitu i gledate pozornicu gdje se odigrava
va ivot. Pustite duh da vidi svaki od vaih svjee izmijenjenih
dijelova kako lebdi pokraj vas i osjetite sami sebe kao
cjelovit organizam s mnogim aspektima i m e u s o b n o
dinaminim dijelovima. Progovorite, zaujte sebe kako kaete:
Volim i prihvaam cijeloga sebe. Ponovite to. Priguite glas
dok ustajete da biste izili iz svojeg kazalita. Iziite kroz
vrata kazalita. Osvrnite se i ugledajte brojku jedan...crnu
jedinicu na bijelom zastoru ili bijelu jedinicu na crnom
zastoru. Naslikajte je prstom i zaujte je ako moete. Ili
zamislite jednu od te dvije mogunosti. Zatim ugledajte
brojku dva i uinite to isto. Zatim brojku tri, ponite osjeati
ivot u prstima na rukama i nogama. Neka se popne kroz
vae noge. Ugledajte brojku etiri i osjetite kako vam itavo
tijelo oivljava. Zatim ugledajte brojku pet i znajte da se
vraate u svoje normalno, budno stanje svijesti. Ugledajte
brojku est i recite: Postajem potpuno svjestan. Osjetite
mjesto na kojem se nalazite i kada ugledate brojku sedam,
vratite se potpuno u svoje sadanje budno stanje svijesti.

RAD NA SNOVIMA
Drugi nain da radite na svojim postienim poreknutim
dijelovima jest da nauite integrirati i interpretirati svoje
snove. Temeljito izlagati o radu na snovima bilo bi preopirno
za ovo poglavlje ili ovu knjigu. Ali elim vam rei dovoljno
o tome da postanete svjesni kako je rad na snovima mono
sredstvo u integraciji vaeg ja.
Svake noi sanjate. Suvremena prouavanja procjenjuju
da svatko od nas sanja od jednog ili jednog i pol sata do
etiri sata svake noi. Sanjamo da bismo bili u toku sa
svojim ivotima. Svake noi nai su snovi kao inovnici u
banci koji svode sve raune. Dijelovi naeg ivota koje smo
odbacili glasno nas dozivaju u naim snovima da bismo ih
primijetili. Nai snovi nam govore o tim dijelovima. Pokuavaju
privui nau pozornost da bismo ih integrirali. Nai nam
snovi takoer govore o dijelu nas samih koji treba aktualizirati.
Ponekad nam govore i o smrti i umiranju, o neemu ili o
nekoj djelatnosti od koje smo odustali. Takvi snovi mogu
naznaiti nov poetak te novu i stvaralaku fazu u naem
ivotu.
Svatko moe zapamtiti svoje snove. Veini nas nitko nije
rekao da to moemo. Uzmite komadi papira i napiite:
Noas u zapamtiti svoj san. Stavite ga u dep ili novanik.
Pogledajte papir tri ili etiri puta u danu; i neposredno prije
negoli zaspite.
Neka vam pokraj postelje bude dnevnik, blok za biljeke
ili kasetofon. Kada se probudite i san je jo svje, brzo ga
zapiite ili snimite. Snimite svaku pojedinost sna, jer pojedinosti
su kljuni dijelovi sna. Jezik snova je jezik slika, a ne jezik
loginih misli. San nam uvijek pokuava poruiti neto to
naa svijest ne zna.
U Talmudu je zapisano: San je neotvoreno pismo samome
sebi.
Rad na vlastitim snovima je uistinu rad. Velika je greka
vjerovati da se moe obaviti na brzinu. Slike snova imaju
svoje asocijacije. Te su asocijacije dio nas. Njih treba integrirati
i usvojiti.
Metoda sna esto grijei u tome to previe interpretira.
Primjerice, pogreno je vjerovati da svaki put kada sanjate
puku, ona oznaava muki spolni organ. Postoje itave
knjige o simbolici snova. One mogu biti korisne, ali ne bi se
smjele uzimati doslovno. Moe se pogrijeiti i pri integraciji
snova. U tom se sluaju pretpostavlja da ne postoje simboline
asocijacije i da je svaki dio sna poreknut ili neostvaren dio
vlastite linosti. Dobar rad na snovima ukljuuje i interpretaciju
i integraciju.
 Slika 7.1.
Biljeke o snu
 Radu na snovima moramo se ozbiljno posvetiti, a trebamo
i vodia. Moj najdrai vodi je jungovac Robert A. Johnson.
Njegova korisna knjiga zove se U n u t r a n j i rad (Inner
Work, izdali Harper and Row). Njezin je podnaslov Kako
koristiti snove i aktivnu matu za osobni razvoj.

Prvi korak: asociranje

Kada ste zapisali svoj san to ste pomnije mogli, sa svim
pojedinostima, spremni ste za prvi korak. Zapiite prvu sliku
koja se javlja u snu. Sjetite se da je jezik snova drugaiji od
|ezika naeg obinog, loginog uma. Sanjao sam kako upravljam
zrakoplovom. Zapisao sam:
Upravljam jednomotornim zrakoplovom. Nalazim se na
uzletitu za sportske zrakoplove. Dignuo sam se jednom
stranom, ali ne mogu se odvojiti od zemlje. Pokuavam
uzletjeti na drugi nain. Jasno mi je da cijelo vrijeme idem
od juga prema sjeveru, a zatim od istoka prema zapadu -
ocrtavam savren kri jednakih krakova (+). Bez obzira na
to to inio, ne mogu uzletjeti.
Zapisujem prvu sliku. Upravljanje zrakoplovom (jednomo-
torac). Za svaki simbol sna podsvijest ima asocijaciju. Jezik
podsvijesti moe se dekodirati. Zadaa je pustiti da asocijacije
dou spontano.
Upitajte se: to osjeam o ovoj slici? Koje mi rijei ili
ideje padaju na pamet dok je gledam? To znai da trebate
doslovce zapisati sve to spontano asocirate uz tu sliku.
Obino e jedna slika izazvati vie asocijacija, kao to je
prikazano na slici 7.1.
Kada iscrpite asocijacije, prijeite na sljedeu sliku. Moja
sljedea slika bila je uzletite za sportske zrakoplove. Slika je
osoba, predmet, situacija, boja, zvuk ili govor. Zapisujem
Slika 7.2.

Slika 7.3.
sliku u sredite kruga kao na slici 7.2. Kada sam iscrpio
asocijacije, prelazim na sljedeu sliku. inim isto na slici 7.3.,
gdje se koristim slikom prekrienih uzletita. Za mene je to
to nisam mogao uzletjeti imalo samo nekoliko asocijacija,
jednostavno se nisam mogao odvojiti od zemlje. Nisam
mogao initi ono to sam elio. Takoer sam imao osjeaj da
sam upao u koloteinu, zaglavio sam.
Da biste izabrali jednu od tih asocijacija, pregledavajte ih
i ekajte da neka od njih kljocne. Metoda kljocanja radi na
naelu ekanja da se jedna od asocijacija napuni naponom
ili energijom.
Robert Johnson kae: Jedini nain na koji moemo
pronai bit sna jest otii tamo gdje je energija - asocijacijama,
koje su bujica energije.
Zapamtite da su vai odcijepljeni dijelovi puni energije.
Kao i simboli podsvijesti, oni su puni energije. Ponekad nije
posve jasno koja asocijacija ima najvie energije. U tom
sluaju, ostavite ih na miru neko vrijeme. esto e energija
biti tamo kada im se vratite.
U mojem snu asocijacije s najvie energije bile su
transcedencija, sjemenite, Toronto, mandala i zaglavljenost.
A sada emo prijei na drugi korak.

Drugi korak: povezivanje slika iz sna s unutarnjom

dinamikom
U ovom koraku pokuavamo povezati sliku iz sna s
naim unutarnjim dijelovima. Da bismo proveli taj korak,
vratimo se slici iz sna. Zapitajmo se: Koji dio mene je to?
Tko to u meni tako osjea ili se tako ponaa? Gdje mogu
nai tu osobinu svoje linosti? Zatim zapiite svaki primjer
kojega se moete sjetiti.
 Veina snova, ali ne svi, izraava sanjaev unutarnji
ivot. Tako zapisujemo primjere iz vlastita ivota koji odgovaraju
dogaajima u snu.
Ja sam primjerice imao osjeaj da sam se zaglavio. Bilo
mi je oko 45 godina kada sam to sanjao. Bio sam zaglavljen
u vlastitu ivotu. Trebala mi je nekakva ravnotea. Mandala
je simbol ravnotee i potpunosti. Bio sam zaglavljen. Nisam
znao kamo krenuti. Nedugo prije toga doivio sam stanovit
financijski uspjeh, ali to me nije zadovoljavalo. Bio sam na
vrhuncu karijere, ali neto je nedostajalo. San je pokazivao
moje unutarnje stanje. Osim toga, skrivao je klju za rjeenje.
Rije Toronto zbunjivala me. U Torontu sam se kolovao za
sveenika. Postojala je oita asocijacija duhovnosti uz taj
grad. A ja sam se uistinu osjeao duhovno zaglavljenim u
vlastitu ivotu.

Trei korak: interpretacija

Moje je tumaenje bilo da taj san snano potvruje
pomanjkanja zadovoljstva u mojoj tadanjoj duhovnosti. Iako
sam poduavao kransku teologiju, neto u meni bilo je
duhovno nezadovoljeno. Bio sam zaglavljen i izvan ravnotee.
V

etvrti korak: rituali koji konkretiziraju san

Priznao sam vanost tog sna time to sam porazgovarao
sa svojim najboljim prijateljem o svojoj duhovnoj jalovosti.
Pustio sam svoj duh da se usmjeri na Toronto. Jednostavno,
prihvatio sam tu rije i pustio da mi misli lebde unatrag, u
moje sjemenitarske dane u Torontu. Neko vrijeme nisam
dobivao odgovor na tu zagonetku.
Jedne sam noi sanjao kako se nalazim u istom
jednomotornom zrakoplovu. Taj sam put uzletio s lakoom.
Odletio sam u Toronto. Prvo to mi se dogodilo kada sam
iziao iz zrakoplova bilo je sjeanje na opata kojeg sam
upoznao prije 20 godina u samostanu trapista u New Yorku.
Radio sam na tom snu i otkrio kako mi moja podsvijest
poruuje da e meditacija rijeiti moju blokiranu duhovnost.
Godinama prije, taj monah trapist ostavio je na mene
snaan dojam. Provodio sam sate meditirajui dok sam se
kolovao za sveenika. Ali nikada nisam imao koristi od
toga. Poslije, kada sam proitao knjigu Roberta Johnsona
shvatio sam da sam tada bio premlad i previe neiskusan,
da bih mogao meditirati.
U toj knjizi Robert Johnson pie o mitu o Parsifalu. On
tumai potragu za svetim gralom kao mit koji opisuje razvoj
mukarca. Tvrdi da se svi mukarci, kao i Parsifal, nalaze u
dvorcu grala u svojim tinejderskim godinama. Svi mladii
imaju snanu viziju - ali premladi su da bi znali kako je
ostvariti.
U Torontu sam se kolovao za sveenika. Svoje prve
monake godine proveo sam u Rochesteru u dravi New
York. Tijekom te godine upoznao sam opata trapista. On je
bio najdojmljivija duhovna linost koju sam ikad upoznao.
Kako su godine prolazile, potpuno sam ga zaboravio. I evo,
imao sam 45 godina, bio sam usred krize srednjih godina i
moji su me snovi vratili u Toronto, opatu samostana trapista.
Imao sam nekoliko snova posrednika, koji su mi pomogli
da postanem potpuno svjestan znaenja svega toga. Tijekom
iduih nekoliko mjeseci postao sam potpuno svjestan da je
moj ivot slijepa ulica ako sam u potjeri jedino za novcem
i svjetovnim prestiem. Postalo mi je jasno da moram poeti
meditirati elim li krenuti dalje te proiriti svoju svijest i
kreativnost.
 Jedan od mojih tadanjih uspjeha bio je taj to sam
postao lanom upraviteljskog vijea jedne naftne tvrtke.
Jedan dio mene - jedan jakim stidom odreen dio mene -
oboavao je to to je u upraviteljskom vijeu. Ali ostali moji
dijelovi osjeali su da su na krivom mjestu. Ovi su mi snovi
pomogli da ponem meditirati.
Gotovo sluajno upoznao sam Dennisa Weavera u Los
Angelesu. Kip Flock i ja odravali smo teaj za socijalne
radnike za savjetovanje narkomana. Dennis je bio gost-
predava o temi meditacija. Dennis je meditirao od 1959. -
ponekad i nekoliko sati na dan. Bio je voa Pokreta za
samoostvarenje u Los Angelesu. Na mene je dojam ostavila
njegova dubina i unutarnji mir kojim je zraio. Nedugo
nakon toga poeo sam meditirati. To je unijelo veliku promjenu
u moj ivot.
Priznao sam svoj san i time to sam otiao u Toronto.
Proetao sam mjestima koja sam nekada poznavao. Molio
sam i meditirao u istoj onoj kapelici u kojoj sam molio i
meditirao prije. Razlika je bila nevjerojatna. Moji snovi
odveli su me na novo mjesto u mojem ivotu. Moji su snovi
u velikoj mjeri pomogli izlijeiti moj stid.
 8. POGLAVLJE

O LJUBAVI PREMA SEBI SAMOME

Ne trebate biti voljeni, ne po cijenu samoga sebe. Jedina
veza koja uistinu zauzima sredinje i kljuno mjesto u
ivotu veza je sa samim sobom... Od svih ljudi koje ete
upoznati tijekom svog ivota, vi sami jedini ste ovjek
kojeg nikada neete izgubiti.
Jo Courdet, Savjeti jednog gubitnika
(Advice from a Failure)

Najvei je neprijatelj toksinog stida izjava Volim samoga

sebe. Rei Volim samoga sebe moe postati vae najdje
lotvornije orue u izljeenju stida koji vas sputava. Istinska
ljubav prema samome sebi promijenit e va ivot.

IZBOR LJUBAVI PREMA SEBI SAMOME

Scott Peck ovako je definirao ljubav: To je volja za
pruanjem sebe da bih potaknuo vlastiti duhovni razvoj i
duhovni razvoj drugoga. Ova definicija gleda na ljubav kao
na in volje. To znai da je ljubav odluka. Mogu izabrati
ljubav prema sebi, bez obzira na to kakva je bila prolost i
bez obzira na to to osjeam o samome sebi.
Vjeba: osjetimo vlastito ja
Pokuajte sljedee. Zamislite da sjedite u svojem omiljenom
naslonjau. Uistinu se udobno smjestite i opustite. Sada
zatvorite oi i zamislite da vama nasuprot sjedi osoba koju
trenutno najvie volite i potujete. (Nemojte odabrati nekoga
prema kome gajite bolne osjeaje.) Ta osoba moe biti va
brani drug, ljubavnik, dijete, roditelj, prijatelj, junak itd.
Zatvorite oi i ugledajte tu osobu. Ostanite tako tri do etiri
minute...
Sad stupite u dodir s osjeajima koje doivljavate kada je
ta osoba uz vas. Ja sam osjetio toplinu, vitalnost i divljenje
kada sam ugledao svojeg najboljeg prijatelja. To je bio moj
osjeaj uz tu vezu.
Sada zatvorite oi i ugledajte se kako sjedite nasuprot
samima sebi. Ostanite u tom doivljaju tri do etiri minute..
Prvi put kada sam provodio ovu vjebu, osjeao sam
kako se poinjem kritizirati. To mi se i sada povremeno
dogaa kada se gledam u ogledalu. Jednostavno obratite
pozornost na to to ste osjeali dok ste se gledali. Jedna
osoba s kojom sam nedavno radio vidjela je da su joj obrazi
predebeli i nije joj se svidjelo kako se dri. Veina nas ima
neke negativne osjeaje prema sebi. Ako ste utemeljeni na
stidu, a niste nita poduzeli da biste ga izlijeili, vjerojatno
ete doivjeti snaan osjeaj odbojnosti. Odbojnost prema
sebi bit je toksinog stida.

Bezuvjetno prihvaanje samoga sebe

Da biste se suprotstavili ovim negativnim osjeajima
prema sebi, donesite odluku da ete sami sebe prihvatiti
bezuvjetno. Uinite to inom izbora.
Volim satnoga sebe. Prihvatit u se bezuvjetno.
 Izgovarajte to glasno i esto. To je, naime, bezuvjetna
ljubav.
ivo se sjeam trenutka kada sam prvi put uistinu
prihvatio i volio samoga sebe bezuvjetno. Bilo je to vrijedno
strahopotovanja! Poslije sam itao knjigu Gaya Hendricksa
u kojoj on govori o istoj stvari. Opisao je kako bi prilazio
ljudima na svojem teaju s jednostavnim pitanjem: Hoete
li se zbog toga voljeti?
Kada sam proitao razgovor s jednim lanom skupine u
jednoj od njegovih terapijskih intervencija, najprije sam bio
iznenaen. Naravno, neki nai postupci nisu dostojni ljubavi.
Dok je Gay iao dalje, pitajui osobu moe li se voljeti bez
obzira na to to je uinila ili nije uinila, shvatio sam da
naa ljubav treba biti tu zbog toga to jesmo, a ne zbog
toga to inimo. Ti si vrijedan ljubavi, i toka.
Zapamtite da vas toksini stid pretvara u radno bie, jer
vam bolesni stid govori da je vae bie manjkavo i p u n o
nedostataka. Ako je vae bie manjkavo i puno nedostataka,
onda vas ba nita to biste mogli uiniti ne moe uiniti
vrijednima ljubavi. Ne moete promijeniti ono to jeste.
Razumijevanje razlike izmeu bivanja i djelovanja jedna
je od najveih pouka mojeg ivota. Toliko sam se trudio
uspjeti, biti sve bolji i bolji. Ali to god bih uinio, jo uvijek
bih imao onaj dubok osjeaj manjkavosti koji je oznaka
i nternaliziranog stida. Izjava Volim samoga sebe zbog bilo
ega... snano je suprotstavljanje glasu stida. Izjava Prihvaam
samoga sebe bezuvjetno moe promijeniti nae ivote.
Jedan od najveih terapijskih uspjeha koje sam ikad
imao bilo je rjeavanje problema prekomjerne teine jedne
gospoe. Uspjeh je bio rezultat ove vjebe. Ona je smatrala
da tei 12 kilograma previe. Prezirala je svoje tijelo i
poniavala se usporeujui se s drugima i kritizirajui se.
Radio sam s njom nekoliko mjeseci, neprestano pobijajui
njezine usporedbe i poniavanja. Pitao bih je: Hoete li se
zbog toga voljeti?
Bez obzira na to to bi ona rekla, pobio bih je tim
pitanjem. Postupno je poela prihvaati samu sebe onakvu
kakva jest. Odbio sam razgovor o dijetama i vjebanju. Znao
sam da se nee promijeniti tako dugo dok se ne prihvati
upravo onakvom kakva jest. Nije mogla izgubiti kilograme
neprestano se postiujui. Kako bi se problem koji je uzrokovan
i motiviran toksinim stidom i mogao izlijeiti pojaavanjem
stida? Svaki put kada bi se moja pacijentica usporeivala ili
kritizirala, zapoinjala bi spiralu stida. Spirala stida pojaavala
bi internalizirani toksini stid, a to bi je potaknulo da jede
jo vie kako bi ublaila bol stida. Odvratne usporedbe i
samokritika nain su da se teina i dalje poveava, a ne da
se izgubi.
Da biste izlijeili stid koji vas sputava, morate poeti od
prihvaanja samoga sebe i ljubavi prema samome sebi.
Ljubav stvara zajednitvo. Kada donesemo odluku da emo
se voljeti bezuvjetno, bezuvjetno prihvaamo sami sebe. Ovo
potpuno samoprihvaanje stvara duh sklada. U skladu smo
sa samim sobom. Na raspolaganju nam je sva naa snaga,
jer je ne rasipamo na uvanje gladnih pasa u podrumu
(nai poreknuti dijelovi).
Mogue je izabrati ljubav prema sebi samome, ak i ako
imamo negativne osjeaje prema sebi.
esto mi se u odreenom trenutku ne bi svidjelo neko
od moje djece, ali to ne znai da sam ga prestao voljeti. Ako
donesemo odluku da emo sebe bezuvjetno voljeti, poet
emo prema sebi gajiti drukije osjeaje.
 Izabirui ljubav prema sebi, poveat emo svoju vrijednost.
Prije vie godina Sidney Simon i Kirschenbaum napisali su
knjigu p o d nazivom Pojanjenje vrijednosti (Values
Clarification). Oni su ustvrdili da vrijednost nije vrijednost
ako ne posjeduje sedam imbenika. Tih su sedam imbenika
vrijednosti:
mora biti rezultat slobodnog izbora
mora biti izabrana izmeu razmotrenih mogunosti
mora biti izabrana uz jasno poznavanje posljedica
mora biti cijenjena i voljena
mora biti javno proglaena
mora biti provedena
mora biti redovito provoena.
Izbor ljubavi prema sebi slobodan je izbor. To je jednostavna
odluka. Alternativa je nain ivota odreen stidom s
katastrofalnim posljedicama. Ohrabrujem vas da glasno izjavite:
Volim samoga sebe i objavite kako volite i prihvaate
samoga sebe bezuvjetno. Ako redovito budete djelovali u
skladu s tim vjerovanjem, poveat e se vaa ljubav prema
sebi i osjeaj vlastite vrijednosti.

Poklonite si vrijeme i panju

Ako odluite voljeti samoga sebe, bit ete spremni pokloniti
si vrijeme i panju.
Definicija ljubavi Scotta Pecka podrazumijeva ljubav kao
naporan rad. Ona ukljuuje irenje; to znai da se moramo
pruiti. Pruiti sebe zahtijeva rad.
Raditi na ljubavi znai poklanjati vrijeme samome sebi.
Koliko vremena elite provesti sa samim sobom? Odvajate li
dovoljno vremena za dobar odmor i oputanje ili se
nemilosrdno tjerate dalje? Ako ste radno bie, tjerate se
dalje. Potrebno vam je sve vie i vie uspjeha da biste bili
zadovoljni sobom.
Ako ste spremni bezuvjetno voljeti i prihvatiti samoga
sebe, dat ete si vremena da jednostavno budete. Odvojit
ete trenutke kada nema niega to biste morali uiniti i
nijednog mjesta na koje biste morali otii. Dopustit ete si
samou, poticajno vrijeme osame. Odvojit ete vrijeme za
higijenu i vjebu. Odvojit ete vrijeme za zabavu. Otii ete
na odmor. Odvojit ete vrijeme da poradite na svojem
seksualnom ivotu. Bit ete spremni pruiti si uitak i
veselje.
Rad na ljubavi rad je na oslukivanju samoga sebe.
Sluajte se opaajui svoje osjeaje, potrebe i elje. Morate
obraati pozornost na sebe. To e moda zahtijevati da
nauite metode kojima ete stupiti u dodir sa svojim osjeajima.
Moda ete sudjelovati u skupnoj terapiji, gdje ete dobiti
povratnu informaciju. Da biste poklonili pozornost samome
sebi, trebate biti disciplinirani.
Disciplina nam pak, kao to je pokazao Scott Peck,
doputa poveati uitak u ivotu. Ako volite samoga sebe,
spremni ste odgoditi zadovoljenje da bi se moglo dogoditi
neto jo znaajnije za va razvoj.
Dok sam bio na stidu utemeljen ovisnik o alkoholu,
nisam mogao niti pomisliti na to da odgodim zadovoljenje.
Kao veina djece traume i nesreenosti, nikada nisam niti
pomislio da bih mogao imati dovoljno. Nisam odgaao
zadovoljenje, jer moje stidom odreeno ja nije vjerovalo da
bih mogao dobiti jo.
Disciplina zahtijeva da govorim istinu i budem odgovoran
za vlastiti ivot. Ako volim samoga sebe, ivjet u u realnosti.
Posvetit u se tome da govorim istinu i budem odgovoran.
Takvo ponaanje poveava moje potovanje prema sebi. Svia
mi se takvo ponaanje kod drugih, zato mi se ne bi svialo
i kod mene?
U naoj Zajednici za ozdravljenje obino kaemo: Pravi
se da je tako dok tako uistinu ne bude. Ponekad jednostavno
moramo odluiti da emo se uivjeti u pravi nain osjeanja
umjesto da ekamo da budemo raspoloeni za promjenu. To
vrijedi i za ljubav prema sebi. Donesite odluku. Izrecite je
glasno. Ponaajte se kao da bezuvjetno volite, cijenite i
prihvaate samoga sebe i poet ete osjeati vie ljubavi i
prihvaanja.

SAMOPOTVRIVANJE

Drugi nain rada na ljubavi koji e potaknuti vau ljubav

prema sebi samome i izlijeiti va toksini stid jest postajanje
samosvjesnijim. Samosvijest se temelji na ljubavi i potovanju
prema sebi samome. Ona se razlikuje od nasrtljivosti, koja je
obino na stidu utemeljeno ponaanje. Postati nasrtljiv znai
htjeti eljeti pobijediti po svaku cijenu. To esto znai postidjeti
drugu osobu. Postiivanje nekoga drugoga ne moe poticati
ljubav prema samome sebi.
Smatram da je samopotvrivanje i vjebanje samosvijesti
jedan od monih naina izljeenja stida koji vas sputava.
Budui da ste u svojoj nesreenoj obitelji usvojili stid, on je
sputao vae potrebe. Nakon nekog vremena niste vie znali
to vam je potrebno. Nije bilo naina da nauite kako traiti
ono to elite. Budui da su vae potrebe za osloncem bile
zloupotrijebljene, poeli ste vjerovati da ne moete ovisiti ni
o kome. Potpuno ste izgubili osjeaj za svoja prava kao
jedinstvenog i neponovljivog ljudskog bia.
 Vjeba samosvijesti je nain da nauite kako postii da
se vae potrebe zadovolje. U vjebi samosvijesti uite kako
rei ne i traiti ono to elite. Uite postavljati nove tjelesne
i emocionalne granice te granice htijenja i uma.
Knjige kao Kad kaem 'ne' osjeam se krivim (When I
Say No I Feel Guilty) Manuela Smitha, Fensterheimova Kaete
li 'da' kad elite rei 'ne'? (Do You Say Yes When You Want
To Say No?) i Vae savreno pravo (Your Perfect Right)
Albertija i Emmonsa, sve donose korisne naine da nauite
kako vrsto drati poziciju i postii da se zadovolje vae
opravdane potrebe. Metode predstavljene u tim knjigama
zahtijevaju vjebu.
Svatko od nas trebao bi stvoriti vlastiti Zakon o pravima.
Moramo imati potpuno pravo na ostvarivanje svojih prava.
U knjizi Kad kaem 'ne' osjeam se krivim Manuel Smith
nudi nam sljedei popis prava. Moete mu dodati i neko
svoje pravo.
Imate pravo prosuditi vlastito ponaanje, misli, emocije
te pravo da preuzmete odgovornost za njihovo
poduzimanje i posljedice.
Imate pravo ne ponuditi nikakvo objanjenje ni
ispriku za svoje ponaanje.
Imate pravo prosuditi jeste li odgovorni za prosudbu
problema drugih.
Imate se pravo predomisliti.
Imate pravo grijeiti i biti odgovorni za svoje pogreke.
Imate pravo rei: Ne znam.
Imate pravo biti neovisni o dobroj volji drugih
prije no to se s njima suoite.
Imate pravo donositi nelogine odluke.
 Imate pravo rei: Ne razumijem.
Imate pravo rei: Ba me briga.
Kad kaem 'ne' osjeam se krivim
(When I Say No I Feel Guilty)

Dok volite sebe samog, prisjetite se kako ste voljeli onu

osobu u poetnoj vjebi. Da ju je netko vrijeao ili napadao,
to biste uinili? Da ste je vidjeli kako vrijea ili postiuje
sebe samu, kako biste se za nju pobrinuli? Pomislite na trud
i energiju koje ste uloili u ljubav prema vlastitoj djeci. Hoete
li i sebe voljeti na jednak nain? Uistinu ste toga vrijedni.
Nikada nije postojao netko kao vi. Niti e ikad vie postojati
netko kao vi. Vi ste jedinstveni, neponovljivi i dragocjeni.

PONOVNO UOKVIRIVANJE POGREAKA*

Osoba odreena stidom oajniki pokuava pokazati svijetu

masku koja kae: Ja sam vie od ovjeka. ili Ja sam manje
od ovjeka. Biti vie od ovjeka znai nikada ne grijeiti.
Biti manje od ovjeka znai vjerovati da ste sami pogreni.
Da bi se odrala ljubav prema samome sebi najvanije je
izlaziti na kraj sa svojim pogrekama na zdrav nain. Ponovno
uokvirivanje pogreaka nain je da se to postigne.
Ponovno uokvirivanje u smislu u kojem koristim ovaj
izraz, znai promijeniti vae tumaenje ili stajalite. Stavljate
novi okvir na sliku ili na dogaaj da biste promijenili nain
na koji ga promatrate. Ovaj novi okvir promijenit e znaenje
loga dogaaja za vas. Ponovno uokviriti pogreke znai
nauiti razmiljati o njima tako da ih se prestane smatrati

* Velik dio materijala u ovom odlomku inspiriran je knjigom Matthewa McKaya

i Patricka Fanninga Samopotovanje.
katastrofom. Umjesto kao uasnu katastrofu svoje pogreke
promatrate kao prirodne i vrijedne dijelove svojeg ivota.
Upravo je to svrha vaeg zdravog stida. Kada ste u dodiru
sa svojim zdravim stidom, znate da moete pogrijeiti te
svoje greke iskoristiti da nauite neto novo ili kao upozorenja
da zastanete i pogledate to inite.

POGREKE KAO UPOZORENJA

Pogreke su kao znak u automobilu koji vas upozorava

na opasnosti vonje bez sigurnosnog pojasa. Ako vas kazne
zbog prebrze vonje, to moe biti upozorenje da morate
voziti sporije i usredotoiti se na vonju. Takva pogreka
mogla bi vam u krajnjem sluaju spasiti ivot.
Toksini stid, sa svojom maskom perfekcionizma, mijenja
ovo upozorenje u moralnu optubu. Postajete tako zaokupljeni
vlastitom obranom protiv unutarnjih kritinih glasova da
vam promakne mogunost da posluate na to vas upozorava
pogreka. Steknite naviku da svoje pogreke ponovno uokvirite
kao upozorenja. Usmjerite se na upozorenje, a ne na krivnju.

POGREKE DOPUTAJU SPONTANOST

Svijest o tome da moete grijeiti i da ete grijeiti

doputa vam da ivite svoj ivot vitalno i spontano. Zdravi
stid uvjet je kreativnosti. Svijest o tome da ete initi greke
doputa vam da traite nove informacije i nova rjeenja.
Ona vas spreava da vjerujete kako ve sve znate. Strah od
greaka ubija vau kreativnost i spontanost. Hodate kao po
jajima, uvijek se bojite rei to mislite ili osjeate. McKay i
Fanning piu:
Ako vam nikada nije doputeno rei neto krivo, moda
nikada neete uspjeti rei neto pravo, rei nekome da ga
volite ili neete uspjeti nekoga povrijediti ili utjeiti.
 POGREKE KAO UITELJI

Nema naina da nauite bilo koju zadau ili vjetinu ne

grijeei. Proces uenja definiran je kao sukcesivno pribliavanje.
Promatrajte djecu kako ue hodati. Ona doslovno ue hodati
padajui. Svaki put kada padnu, ona prilagode svoju ravnoteu
i pokuaju iznova. Svaki promaaj tvori sukcesivno pribliavanje.
Na posljetku, ona prohodaju.
Pogreke su vrsta povratne informacije. Svaka nam pogreka
govori to moramo ispraviti. Kako ispravljamo pogreku za
pogrekom, pribliavamo se najdjelotvornijem ponaanju.
Kao uitelju poznato mi je da oni uenici koji se boje
pogreaka imaju problema s uenjem. Oni se boje prihvatiti
novu grau zbog mogunosti da je ne razumiju. Takvi
uenici prihvaaju prvi posao koji im je ponuen. esto
ostanu na tom poslu itav ivot. Previe se boje nai novi
posao jer bi se morali suoiti s novim procedurama i
izazovima. Oni nee doi do daljnjeg i vieg obrazovanja jer
su im neizbjene pogreke jednostavno previe mune.
McKay i Fanning i ovo lijepo kau:
Uokvirivanje pogreaka, kao nuna povratna informacija u
procesu uenja, oslobaa vas i omoguava vam da se
opustite i usredotoite na postupno svladavanje novog za
datka. Pogreke su informacija o tome to ide, a to ne ide.
One nemaju nikakve veze s vaom vrijednou ili inteligen
cijom. One su jednostavno koraci prema cilju.

Uobiajene vrste pogreaka

Postoje neke uobiajene vrste pogreaka. Deset najeih
jesu:
1. Pogreke u podacima. Vi zapiete telefonski broj kao
529-6188, a on zapravo glasi 529-6185.
 2. Pogreke u prosudbi. Odluite kupiti jeftinije cipele, a
one izgube oblik nakon est mjeseci.
3. Prozirne lai. Kaete da ste bolesni i naletite na svojeg
efa u duanu.
4 Odugovlaenje. Neprestano odgaate posjet zubaru.
Sada je vikend, a vi imate divlju zubobolju.
5. Zaboravljivost. Krenete na zabavni shopping-izlet i
zaboravite novac.
6. Proputene anse. Zlato koje ste odluili ne kupiti po
$48 po unci sada je $432 po unci.
7. Pretjerivanje. Pojeli ste sve do kraja i sada vam je
cijele noi zlo.
8. Rasipanje energije. Radite na rukopisu pod nazivom
Mjesta u srcu i pojavi se film pod upravo tim naslovom.
(To se meni dogodilo.)
9. Neuspjeh u dolasku do cilja. Kreete na ljetovanje na
more, a jo uvijek ste debeli.
10. Nestrpljivost. Pokuavate povui ribu u amac, a ona
se otrgne s udice.
Ovom bi se popisu mogle dodati jo mnoge kategorije.
Sve je to za ljude. Priroeno je homo sapiensu. Zajednika
nit koja se provlai kroz sve spomenute primjere jest:
pogreka je uvijek proizvod pogleda unatrag. McKay i Fanning
piu:
Pogreka je sve ono to uinite, a za to poslije, kada o
tome razmislite, poelite da ste uinili drukije. To vrijedi i
za sve ono to niste uinili, a za to poslije, kada o tome
razmislite, poelite da ste uinili.
Pogled unatrag ono je to je poslije tako jasno. Kljuna
rije jest poslije. Budua interpretacija je ta koja neki in
pretvara u pogreku. Pogreka je oznaka koju pripisujete u
retrospektivi.
 U samom trenutku ina uvijek odabirete onaj nain koji
e najvjerojatnije zadovoljiti vae potrebe. Prednosti u to
vrijeme prividno preteu nad nedostacima. Na in u svakom
danom trenutku ovisi o naoj svjesnosti. McKay i Fanning
definiraju svjesnost na sljedei nain:
Svjesnost je stupanj jasnoe kojom primjeujete i razumi
jete, svjesno ili nesvjesno, sve one imbenike koji se odnose
na trenutnu potrebu.
Pogreke su rezultat kasnije interpretacije. Stoga pogreke
nemaju nikakve veze sa samopotovanjem. Ako oznaite svoj
izbor kao lo jer je bio pogreka u svjetlu kasnije svjesnosti,
na kraju ete kanjavati sebe zbog inova koje niste mogli
izbjei. Bolje oznake za vae prole pogreke bile bi
nepromiljeno, nekorisno ili nedjelotvorno. Ovi su nazivi
tonija ocjena vaeg suda.
irenje svjesnosti oito je nuno povezano s problemom
greaka. Ako ste skloni grijeiti, mogli biste misliti na irenje
svoje svijesti dok se pribliavate inu. To je najkorisnije
rjeenje. Beskorisno je zaklinjati se da nikada neete ponoviti
istu pogreku jer ete ponovno uiniti isto ne proirite li
svoju svjesnost.
Izjava da ste uvijek donijeli najbolju odluku koja je bila
mogua ne oslobaa vas odgovornosti za vae pogreke.
Odgovornost znai prihvaati posljedice svojih inova.
Svaki in nosi sa sobom posljedice. Postati odgovorniji znai
proiriti svoju svjesnost da biste bili svjesniji posljedica
svojeg izbora.
Kako otvarate svoj stid prema van, vaa svjesnost raste.
Osoba odreena stidom ima vrlo nisku razinu svjesnosti jer
blokirane i sputane emocije utjeu na sposobnost da mislite
i budete svjesni. Internalizirani stid stvara vrstu tunelskog
vidokruga, koji opet suava svjesnost i manifestira se u
iskrivljenom miljenju. Dok osoba lijei svoj stid razliitim
postupcima otvaranja prema van, svjesnost raste. Va mozak
poinje izlaziti iz zatvora.

NAVIKA SVJESNOSTI
McKay i Fanning opisuju jednostavan postupak koji
nazivaju navika svjesnosti. Oni predlau odreena pitanja
koja postavljate sami sebi kada promiljate vjerojatne posljedice,
kratkorone i dugorone, bilo koje znaajne odluke koju
trebate donijeti. Evo tih pitanja:
Jesam li ve doivio ovaku situaciju?
Kakve negativne posljedice sam imao ili bi se one
mogle oekivati od odluke koju namjeravam donijeti?
Jesu li posljedice toga vrijedne, kada uzmem u
obzir to oekujem da u dobiti?
Znam li za neku alternativu s manje negativnim
posljedicama?
Glavna znaajka navike svjesnosti jest posvetiti se sebi
samome. Posvetite se preispitivanju vjerojatnih posljedica
svakog svojeg znaajnog ina. To je odluka da volite sami
sebe. To je odluka da odvojite vrijeme kako biste odvagnuli
i procijenili posljedice svojih izbora. Uostalom, vai izbori
graa su od koje je sastavljen va ivot!
 9. POGLAVLJE

IZLIJEITE SVOJE USPOMENE I

PROMIJENITE SLIKU O SEBI

Jednoga dana ljudi e shvatiti da se razlikuju jedan od

drugoga po obliku svojih uspomena jednako toliko kao i
po svojem karakteru.
Andre Malraux

Nai najbolji osjeaji dolaze od uspomena na vrijeme kada

smo se osjeali prihvaenima s ljubavlju, bez obzira na to
to smo inili.
S. Kopp
Sada u vam pokazati kako moete izmijeniti svoju
osobnu povijest, uskliknuo je terapeut David Gordon. Progutao
sam knedlu i pomislio: ekaj malo. Znam da moemo
promijeniti budunost novim izborima, ali promijeniti prolost?
Ma hajde!

MIJENJANJE VAE OSOBNE POVIJESTI

David Gordon bio je moj prvi uitelj uzbudljivog novog
modela promjene koji se naziva neurolingvistiko programiranje
 Slika 9.1.
Predoena stvarnost
(NLP). Tada sam nauio metodu mijenjanje osobne povijesti,
koju sam koristio i primjenjivao tijekom posljednjih est
godina. Od svih metoda opisanih u ovoj knjizi, ovu smatram
jednom od najdjelotvornijih u lijeenju stida koji vas sputava.
Slijedi moja prilagodba metode NLP Ovaj postupak nazivam
vraanjem vrueg krumpira. Najbolje djeluje kod sjeanja
koje ukljuuje nekog skrbnika (roditelja, sveenika, uitelja)
koji vas je postiivao koristei se nekom od interpersonalnih
strategija za prijenos stida.

NARAV SIDARA

Sama metoda temelji se na fenomenu ljudskog progra

miranja koje sljedbenici NLP-a nazivaju usidravanjem. Sidro
je kao tipka za ukljuivanje na stereo-ureaju koji svira
staru snimljenu uspomenu. Sidro oslobaa zvukove, prizore
(slike), osjeaje, pa ak ima i okus i miris po staroj snimljenoj
uspomeni. Same rijei su sidra. Rijei su otponci koji potiu
slike i osjeaje starih uspomena.
Zapravo, pogledate li sliku 9.1., moete vidjeti da se
stvarnost koju doivljavamo moe predoiti samo dok o njoj
govorimo. elim rei da svoje proivljeno iskustvo nikada ne
moemo iznijeti tono onako kako se dogodilo. Kada o
njemu govorimo, govorimo onako kako smo interpretirali
dogaaj s pomou dvaju sustava predoavanja - naeg
osjetilnog perceptivnog te naeg umnog naina spoznavanja.
Osjetima je spoznaja na prvi i najneposredniji nain
spoznavanja. Naa umna spoznaja uvijek je dva stupnja
udaljena od stvarnosti. Filozof Gottfried von Leibniz uio
nas je da su pojmovi (umno znanje) uvijek utemeljeni na
opaajima (osjetilnoj spoznaji). Svaka misao koju mislimo
sadri osjetilne podatke. Svaku misao koju mislimo najprije
smo spoznali, vidjeli, uli, dodirnuli, okusili, omirisali. Pojmovi
oslobaaju osjetilne slike vizualne slike, auditivni razgovor
sa samim sobom ili osjeaje (kinestetike reakcije).
U sluaju toksinog stida mnoga se sjeanja bude
podsvjesno. Ta sjeanja stida esto su zapletena u kolae
slika. Kada je stid ve internaliziran, slike se esto oslobaaju
i bacaju osobu odreenu stidom u spirale stida. Kao da te
spirale djeluju neovisno o nama. ini se da ive vlastitim
ivotom.
Spirale stida takoer se oslobaaju unutranjim razgovorom
sa samim sobom. Takav razgovor utemeljen je na starim
vjerovanjima koje imamo o sebi samima i svijetu oko nas.
Ta su vjerovanja poticali nai na stidu utemeljeni skrbnici.
Auditivne spirale stida jesu posljedica introjektiranih roditelj
skih glasova koji su izvorno bili stvarni glasovi naih
postiujuih skrbnika. ujemo ih kao stereo snimke u svojoj
glavi.
Terapeuti koji primjenjuju metodu transakcijske analize
procjenjuju da posjedujemo 25 tisua sati tih snimki.
Vraanje vrueg krumpira nain je da se stare slike
promijene upotrebom kinestetikih sidara (sidra dodira). To
je oblik ponovnog doivljavanja prolosti uz korektivna
pomona sredstva. To je takoer nain da se vrati ono to
Pia Mellody naziva induciranim ili prenesenim stidom.
Kada se skrbnik ponaa bestidno bjesnei, proklinjui,
kritizirajui ili presuujui, mi preuzimamo na sebe stid koji
on izbjegava. Dok on izbjegava svoj stid, mi ga moramo
nositi. Zapravo je to na stid, to jest mi doivljavamo
postienost zbog njihova bestidnog ponaanja. Prihvatili smo
njihov sud kao da je problem u nama, a zapravo je bio u
njima samima. Na ovaj nain mi nosimo njihov stid.
 Da bismo razumjeli ovu metodu, dopustite mi da citiram
Leslieja Bandlera, jednog od pionira i stvaratelja NLP-a.
Osnovna pretpostavka mojeg rada jest da ljudi imaju sva
pomona sredstva koja su im potrebna da bi proveli promjene
koje ele i moraju provesti... Sredstva na koja mislim... lee
u svakoj od naih osobnih povijesti. Ba svaki doivljaj koji
smo ikad imali moe posluiti kao osnova. Svatko od nas
jednom je iskusio samopouzdanje, smjelost, samosvijest ili
oputenost. Zadatak je terapeuta da ta pomona sredstva
stavi na raspolaganje u kontekstima u kojima su potrebna.
Bandler, Grindler, Delozier i ja razvili smo metodu pod
nazivom usidravanje, koja ini upravo to.
ivjeli su sretno do kraja ivota
(They Lived Happily Ever After)
Leslie zatim objanjava da, ba kao to odreeni poticaji
poput stare pjesme, mogu vratiti prole doivljaje, tako
moemo nauiti i namjerno asocirati sjeanje uz pojedini
doivljaj. To moemo uiniti prisjeajui se i spajajui palac
i prst dok ponovno doivljavamo to sjeanje. Kada se javi
asocijacija, dodir palca i kaiprsta oslobodit e doivljaj.
Nakon toga moemo ponovno oslobaati doivljaj po elji.
Jezik djeluje na jednak nain. Sjeam se kako sam prije
desetak godina sjedio s prijateljem. Pogledao sam ga i vidio
da plae. Upitao sam ga to mu je, a on je rekao: Bluffy
je uginuo. Bluffy je bio njegov pas. Kada sam to uo,
pomislio sam kako je udno da odrastao ovjek plae nad
smru obine ivotinje. Rije pas nije u meni budila asocijaciju
prvog stupnja. Nisam imao iskustvo posjedovanja psa. Kao
dijete bojao sam se pasa. Bio sam i raznosa novina! Psi su
bili moji prirodni neprijatelji. Za mene nije imalo smisla da
netko plae za psom, jer nisam imao osjetilno sjeanje na
toplinu prema psu.
 Prije nekih osam godina kupio sam sinu malog etlandskog
ovara. Nazvali smo ga Cully. Kada se vratim kui i Cully
me ugleda, on skoi metar u zrak i teke od veselja.
(Nikada nisam imao prijatelja koji bi to radio.) Koliko god ja
puta uao, Cully poludi od zadovoljstva to me vidi. Jako
sam se vezao za Cullyja. Sada imam osjetimo iskustvo o
tome zato bi netko plakao ako izgubi psa. Sada to za mene
ima smisla. Kada bi mi netko rekao da mu je uginuo pas,
rije pas odmah bi oslobodila moj doivljaj Cullyja. Tako su
rijei sidra, koja oslobaaju prolo osjetimo iskustvo. Kao to
Leslie Bandler kae:
Ako traim od vas da se prisjetite dana kada ste se osjeali
uistinu zadovoljni sami sobom, moje rijei vas alju u
potragu kroz vaa prola iskustva... poznato vam je kako se
moete razljutiti sjetite li se neke prole svae ili preplaiti
sjetivi se nekog stranog filma ili nesree. Tako i prizivan
jem neke uspomene (doivljaj proizveden u nama) ponovno
doivljavamo mnoge od onih istih osjeaja koje smo doivjeli
kada se ta uspomena oblikovala.

U mojoj verziji metode NLP traio bih od vas da

izaberete neku uspomenu na stid i usidrite je. To ete uiniti
jednostavno tako da zatvorite oi i pustite da vas sjeanje
odnese natrag u vrijeme kada su mama ili tata, uitelj ili
sveenik prenosili svoj stid na vas.
Jedan od mojih pacijenata sjetio se kako su ga postiivali
u drugom razredu. Iao je u katoliku upnu kolu i na
kraju godine sveenik je dijelio uenike knjiice. Obiaj tog
sveenika bio je da baca na zemlju knjiice uenika koji su
proli s dobrim ili dovoljnim. Moj pacijent bio je
nedijagnosticirani dislektiar i imao je uasnih tekoa s
itanjem. Dobio je dovoljan iz itanja i taj dobri sveenik
bacio je njegovu knjiicu na zemlju. Moj pacijent bio je
postien i ponien i nikako nije bio u stanju podii knjiicu.
Svi su se smijali dok je to dijete prolazilo kroz paklene
trenutke postiivanja. To sjeanje, kao i veinu nerazluenih
munih uspomena, bilo je lako usidriti. Usidrio ga je palcem
i prstom lijeve ruke.
Zatim sam ga upitao kakva pomona sredstva ima sada
koja bi mu, da ih je imao onda, mogla pomoi da lake
svlada taj doivljaj. Razmiljao je trenutak. Zatim je odluno
rekao: Sada se znam izraziti i nauio sam biti samosvjestan.
Rekao sam: Zatvorite oi i mislite na neki trenutak kada
ste se dobro izrazili. Ta uspomena moe biti iz bilo kojeg
dijela vaeg ivota. Govorite odluno i jasno i kaite tono
ono to elite rei.
Dok je moj pacijent tragao za prolim doivljajima, vidio
sam kako se njegovo lice mijenja. Vilica mu se opustila i
djelovao je sigurnije u sebe. Zatraio sam od njega da spoji
palac i jedan prst desne ruke. Rekao sam mu da ih tako
dri 30 sekundi dok je on ponovno doivljavao vlastitu
izraajnost. Zatim sam mu rekao da duboko udahne i opusti
se. Predloio sam da misli na neku ugodnu uspomenu iz
prolosti da bi odvojio doivljaj verbalne izraajnosti od
sljedeeg sidra koje je bilo pred nama - sidra samosvjesnosti.
Sljedeeg trenutka sam rekao: A sada mislite na vrijeme
kada ste uistinu bili samosvjesni. Posvetio sam mu dovoljno
vremena kako bi potpuno uao u pojedinosti te uspomene.
Upitao sam ga: Tko je sve bio tamo? to su imali na sebi?
Kako ste vi bili odjeveni? Dok je ponovno proivljavao
svoju samosvjesnost, rekao sam mu da spoji palac i isti prst
desne ruke i napravi sidro samosvjesnosti na isti onaj nain
na koji je napravio sidro koje je asociralo verbalno izraavanje.
Rekao sam mu da prste dri tako 30 sekundi, a zatim sam
zatraio da duboko udahne i vrati se prethodnoj ugodnoj
uspomeni.
Do toga smo trenutka:
1. Napravili sidro stida (X) scene iz drugog razreda s
uenikom knjiicom tako da je pacijent spojio lijevi
kaiprst i jedan prst lijeve ruke.
2. Napravili sidro sredstava (Y) dodirom desnog palca i
jednog prsta desne ruke. Ovo je sidro dralo dva izvora
moi koje je moj pacijent sada imao, a koje nije imao u
drugom razredu, naime verbalnu izraajnost i samosvijest.
Sada smo bili spremni ponovno oblikovati stare uspomene.
Moda ete lake razumjeti ovaj postupak prisjetite li se
jedne pretpostavke iz kibernetike:. da mozak i sredinji
ivani sustav ne mogu razlikovati stvarne od zamiljenih
doivljaja ako je zamiljeni doivljaj dovoljno ivopisan i
p u n pojedinosti.
Veina ljudi moe se seksualno uzbuditi s pomou mate.
To znai da nastaje potpuna kinestetika reakcija, a da nema
nijedne druge stvarne osobe u blizini. Paranoidne osobe ive
u ugroenom i pretjerano budnom stanju uslijed matarija i
privienja koje same stvaraju. Normalne osobe esto
doivljavaju uasan stres i tjeskobu brinui se o budunosti
- o neemu to se jo nije ni dogodilo. To su sve naini na
koje je ponaanje programirano jednostavnom upotrebom
mate.
Unutar treeg koraka, zatraio sam od pacijenta da se
vrati u situaciju stida, uz nova pomona sredstva verbalne
izraajnosti i samosvjesnosti. To se postie istodobnim dodirom
dvaju sidara, X i Y. Kaem pacijentu neka ne mijenja
ponaanje drugih u toj situaciji. Mora se usredotoiti jedino
na vlastite reakcije izazvane bacanjem uenike knjiice.
Slobodan je reagirati na bilo kako god eli s pomou svoje
samosvjesnosti i verbalne izraajnosti. Ohrabrujem ga da
stvarno kae sveeniku sve ono to osjea. Moda mu i
predlaem primjerice: Grozno je to tako muite i poniavate
dijete. Trudim se koliko mogu. Vi ste bijedan uzor ljubljenja
Boga itd.
Najbolje je kada rijei dou spontano. Mogu se izgovoriti
glasno ili prigueno. Ono to traim jest prava energija u
izraavanju ljutnje zbog stida.
Na posljetku traim pacijenta da svojem bestidnom skrbniku
vrati stid koji je godinama nosio umjesto njega. Simbolino
vraanje stida je vano. Kada doivljaj iznutra postane ugodniji,
kaem osobi da duboko udahne, opusti se i otvori oi.

Pravilno oblikovana sidra

Ovaj se postupak moe provoditi bez ikoga drugoga.
Svaka situaciija moe se ponoviti nekoliko puta. Osobno sam
radio na vie od 100 uspomena na stid. Neke sam situacije
ponavljao deset puta. Najvanije za ovakav rad jest oblikovati
dobra sidra pomonih sredstava. Oblikovati sidra stida obino
je lako zbog visokog napona boli, dok je za dobro oblikovanje
sidara pomonih sredstava potrebno dosta vremena, prakse i
strpljivosti. Uvjeti za dobro oblikovana sidra jesu:
isto stanje prikljuivanja. To znai da je najbolje sidro
ono s najviim naponom energije... onda kada osjeaj najjae
doivljavate.
Dobro odmjereno vrijeme primjene. Sidro moramo
uspostaviti (palac i prst) kada je energija na vrhuncu ili
blizu njega.
 Moe se udvostruiti. Moemo provjeriti jesmo li napravili
dobro sidro tako da ga testiramo. Kada dotaknemo palac i
prst, oslobaa se proli doivljaj. Ako smo napravili dobro
sidro, ono e imati visoki napon.
Posljednja toka je kljuna. Uvijek testirajte svoje sidro
pomonih sredstava barem jedanput prije negoli provedete
korektivni doivljaj da biste se uvjerili imate li dobro sidro.
Vie toga u vezi s ovom metodom smatram uzbudljivim.
Kao prvo, osoba koja se njome slui iskoritava vlastite
mogunosti. To je presudno za ljude utemeljene na stidu,
osobito one ovisne o drugima koji imaju tako slabu svijest
o svojoj unutarnjoj snazi i vjeruju da im se mora pomoi
izvana. Dobra terapija se i sastoji u tome da osoba iskoritava
vlastitu snagu i sredstva. Mo se nalazi u onome kome
pokuavamo pomoi. Svi mi imamo u sebi sva sredstva koja
su nam potrebna da bismo se promijenili, ali toksini stid
blokira svijest o naoj snazi.
Sljedee to mi se svia u ovoj metodi jest to to se
moe testirati. Pred kraj rada sa spomenutim pacijentom
zatraio sam ga da se opusti, zatvori oi i vrati se u onu
uionicu drugog razreda na dan podjele uenikih knjiica.
Rekao sam mu da dodirom uspostavi prvo sidro koje je
napravio lijevim palcem i prstom. Pustio sam ga da osjeti
onaj prije usidren doivljaj stida i zatraio da obrati pozornost
na svaku promjenu u doivljaju. Opazio sam njegov izraz
lica i usporedio ga s onim od prije. Moj je pacijent potvrdio
znatnu promjenu u doivljaju. I ja sam je uoio.
Kada smo prvi put napravili sidro, njegova je glava
klonula, mrtio je elo, disanje mu je bilo ubrzano i zacrvenio
se. Kada ga je isprobao nakon dvije seanse, glava mu je bila
uspravno, disanje oputenije, a boja lica nije mu se promijenila.
To su neuroloki pokazatelji koji se podudaraju s njegovim
izvjetajem o ponovnom doivljavanju stare boli. Ova metoda
moe se saeti na sljedei nain:

Vraanje vrueg krumpira

1. Odvojite tri do pet minuta, zatvorite oi i jednostavno
se usredotoite na disanje. Budite svjesni razlike u tome
kako osjeate zrak koji udiete i izdiete. Potpuno se opustite.
2. Pustite da vam d u h odlebdi unatrag do trenutka
doivljaja stida povezanog s nekom osobom. Dok osjeate
nelagodu ili muku tog doivljaja, dodirnite lijevim palcem
jedan od prstiju lijeve ruke. Drite 20 sekundi... Duboko
udahnite, opustite palac i prst. Prebacite svijest na neto
poznato, primjerice na kuu u kojoj ivite.
3. Nakon to ste se usmjerili na neto poznato, pomislite
na pomono sredstvo ili nekoliko sredstava koja sada imate,
a s pomou kojih biste, da ste ih imali u trenutku tog
doivljaja stida, mogli postupiti drukije. (Primjerice sada se
bolje izraavate. Samosvjesniji ste. Sudjelujete u skupini koja
vam daje snagu.)
4. Prisjetite se nekog trenutka kada ste upotrijebili potrebno
pomono sredstvo (nekog stvarnog doivljaja iz vaeg ivota)
i vratite se u tu uspomenu sa to je vie mogue pojedinosti.
to ste imali na sebi? Koje je boje bila kosa druge osobe, oi,
itd.?
5. Kada ste osjetili to sredstvo (osjeate se samosvjesnima
postupate samosvjesno), dodirnite desnim palcem prst
desne ruke. Drite 30 sekundi... Duboko udahnite i opustite
palac i prst. Ponovite to s bilo kojim drugim pomonim
sredstvom za koje osjeate da bi vam bilo pomoglo u
prolom doivljaju stida.
 6. Pustite da vas svijest odnese u neku sadanju poznatu
situaciju (primjerice u vau spavau sobu ili u automobil).
7. Sada zamislite da se spremate vratiti situaciji stida iz
prolosti. Zamislite da se moete vratiti u vremenu sa
sadanjim pomonim sredstvima koja ste upravo usidrili.
Zamislite da ete preraditi doivljaj tako da iskoristite sredstva
koja ste upravo usidrili.
8. Sada istodobno dodirom uspostavite svoja dva sidra
(va lijevi palac i prst i va desni palac i prst). Vratite se u
uspomenu na stid i preradite je. Recite osobi koja vas je
postidila kako ste ljuti i sve ostalo to elite rei ili uiniti.
(Nemojte ni na koji nain mijenjati njihovo ponaanje -
samo svoje!) Ostanite u tom doivljaju dok se ne promijeni
va unutarnji osjeaj doivljaja. Ako vam to stvara tekoe,
vratite se u sadanjost i usidrite jo pomonih sredstava.
Zatim se vratite i promijenite uspomenu, sluei se novim
sredstvima. Nemojte zaboraviti osobi koja vas je osramotila
vratiti njezin stid - stid koji je ona izbjegla ponaajui se
bestidno.
9. Priekajte minutu do dvije, a zatim se bez sidara
prisjetite prolih doivljaja da biste vlastitim osjetimim
doivljajem otkrili da li se uspomena uistinu subjektivno
promijenila.
10. Kada ste promijenili prola iskustva, posegnite u
budunost. Zamislite sljedeu situaciju u budunosti, koja je
slina spomenutim prolim doivljajima. Dok zamiljate buduu
situaciju,, zamislite sebe u tim prilikama pomonim sredstvima.
Nemojte se sluiti sidrima.

Savjetujem da ovaj slijed uputa zapamtite ili ga snimite

na kasetu.
 PROMIJENITE SVOJU SLIKU O SEBI

Druga vrlo djelotvorna metoda kojom se godinama sluim

jest metoda promiljanje slike o sebi. Temelj tog postupka
dugujem Stephenu i Carol Lankton, koji su blistavi sljedbenici
Miltona Ericksona i smatraju Ericksona poticateljem metode.
U svojoj knjizi Odgovor iznutra: Kliniki okvir Erickso-
nove hipnoterapije (The Answer Within: A Clinical Framework
of Erickson Hypnotherapy) Lanktonovi prikazuju svoj postupak
mijenjanja vlastite slike o sebi. Slijedi moja verzija njihova
djela.
Naa slika o sebi je kao lea fotoaparata. Ona odreuje
nain na koji promatramo svijet i s njime ostvarujemo vezu.
Ona je filtar koji uspostavlja granice naeg iskustva i naih
izbora. Osobe utemeljene na stidu imaju negativnu sliku o
sebi. U sebi vide mnogo nedostataka. esto osoba utemeljena
na stidu nije svjesna svoje negativne slike o sebi zbog lane
krinke svojega ja. Toliko se poistovjetimo sa svojom ulogom
ili situacijom da vie nismo svjesni svojih najdubljih osjeaja
o sebi.
elite li nauiti kako promijeniti svoju sliku o sebi, bit e
vam potrebno mnogo truda. Smatrajte to trudom zbog
ljubavi. Od vas e se traiti da vjebate i istinski se tome
posvetite. Osnovni proces ukljuuje upotrebu vizualizacija.
Ve sam napomenuo kako vizualizacija djeluje. Va mozak
i sredinji ivani sustav ne mogu razlikovati stvarne od
zamiljenih doivljaja ako su zamiljeni doivljaji dovoljno
ivopisni i imaju dovoljno pojedinosti. Vizualizacija e djelovati
bez obzira na to vjerovali vi u nju ili ne. Vaa sumnja
moda e vas sprijeiti u tome da se u njoj okuate, ali nee
sprijeiti da metoda djeluje kada je konano upotrijebite.
 Rije upozorenja prije nego ponemo. Svatko je sposoban
za unutarnju perceptualizaciju, ali ne moe ba svatko
vizualizirati. Neki to moraju nauiti. ini se da je sposobnost
vizualizacije u vezi s nainom na koji je nastala vaa mentalna
mapa. Ako su se vai roditelji u velikoj mjeri sluili bogatim
imaginativnim jezikom, nauili ste vizualizirati.
Stoga je prvi korak u upotrebi vizualizacije kojom trebamo
promijeniti svoju sliku o sebi taj da nauimo vizualizirati.
Slijedi priprema za vjebu promiljanja slike o sebi.

UVODNO UGRIJAVANJE

Prvo se morate opustiti. Najdjelotvornije vizualizacije

ostvaruju se dok va mozak proizvodi alfa-valove. Ti valovi
su posljedica potpune oputenosti. Kada ste u oputenom
alfa-stanju, snaga vaeg mozga je u povienom stanju
sugestivnosti.
Snimite sljedee upute na kasetu:
Sjednite na neko udobno mjesto. Uvjerite se da vam
glava ima oslonac i da vam nije prevrue ili prehladno. Za
poetak se usredotoite na disanje. Prvo jednostavno postanite
svjesni disanja. Obino niste svjesni disanja, stoga time to
se usredotoujete na disanje pretvarate nesvjesno u svjesno.
Budite svjesni onoga to se dogaa u vaem tijelu dok
diete... Budite svjesni toga kako zrak ulazi i kako izlazi...
Obratite pozornost na razliku. Usredotoite se na razliku...
Sada zamislite da vidite bijelu paru dok izdiete - kao kada
vidite svoj dah u hladnom danu... Ponite s vaim elom,
uoite svaku napetost i udahnite u nju. Ako postoji napetost,
izdahnite je. Zamislite napetost kao crne toke u bijeloj pari
dok izdiete. Udiite i izdiite dok para ne postane potpuno
bijela... Zatim se usredotoite na podruje oko oiju. Uoite
svaku napetost i izdahnite je... Zatim prijeite na miie
lica... izdahnite svu napetost... Usredotoite se na miie
vrata... izdahnite svu napetost... Zatim se usredotoite na
ramena... izdahnite svu napetost. Zatim se usredotoite na
ruke i ake... izdahnite napetost. Zatim se usredotoite na
prsa... Nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite svu napetost.
Zatim na trbuh... izdahnite napetost... Zatim se usredotoite
na stranjicu... izdahnite svu napetost... Zatim na koljena...
izdahnite svu napetost... Zatim na listove i glenjeve... izdahnite
svu napetost. Zatim na stopala... izdahnite svu napetost.
A sada pustite da vam se cijelo tijelo opusti. Zamislite da
ste se pretvorili u uplju bambusovu trsku. Topla zlatna
energija ulazi kroz vrh vae glave i izlazi kroz none prste.
Pustite da vam se svaka stanica u tijelu opusti...
Sada, dok udiete, ugledajte crnu brojku sedam na bijelom
platnu ili bijelu brojku sedam na crnom platnu... Izaberite
onu koja vam je laka... Ako imate potekoa u tome da je
vidite nacrtajte je prije negoli ponete vjebu. Vjebajte
tako da gledate crte, a zatim zatvorite oi i vidite sedmicu
na vaem unutarnjem ekranu. Nakon to ste svladali sedmicu,
moete poeti...
Ponite izdisanjem brojke sedam... Sada izdahnite brojku
est, zatim pet, etiri, tri, dva, jedan. Usredotoite se na
brojku jedan. Neka se jedinica pretvori u plamen svijee.
Vidite naranasti, crveni, uti, plavi dio plamena... Pogledajte
u sredite plamena; osjetite njegovu toplinu i zaujte pucketanje
vatre. Neka se plamen pretvori u toplu vatru u kaminu...
Osjetite toplinu i miris vatre... sluajte kako pucketa... Zamislite
da peete kruie... Okusite ih... Neka vam jezik i nepce
uivaju u okusu... Sada pustite matu da vas odnese u
sunani dan... etate stazom... (stanka od 10 sekundi)...
Osjeate topao vjetar koji vam dodiruje lice... (10 sekundi)...
S vae lijeve strane su stabla jabuke koja se povijaju pod
velikim crvenim plodovima... (10 sekundi)... Prilazite i uberete
jabuku... (10 sekundi)... Zagrizite... okusite njezin ukusni
sok... Zatim ugledajte drvo narane... (10 sekundi)... Uberete
naranu. Ljutite je, trljajui palac i prste o unutarnju stranu
kore... (10 sekundi)... Omiriite je i okusite njezin ukusni
sok... (10 sekundi)... Ispred vas su nizovi utog cvijea... (10
sekundi)... Moete osjetiti njihov miris dok im se pribliavate...
maslaci, zvonii... (10 sekundi)... vae omiljeno cvijee...
Nastavite hodati dok ne doete na bijelu pjeanu plau...
(10 sekundi)... Izujte cipele i pustite da vam stopala dotakne
isti bijeli pijesak. Osjetite kako vam prolazi kroz prste.
Zahvatite rukom pijesak i pustite da iscuri kroz prste... (10
sekundi)... Pogledajte ulijevo i ugledajte stazu... (10 sekundi)...
Krenite po toj stazi... S obje strane staze je drvee... (10
sekundi)... Na drveu su ptice... sluajte kako pjevaju i
cvrkuu... (10 sekundi)... Sluajte kako vjetar zvidue kroz
lie... Na kraju staze je maleno jezero... Moete uti kako
voda klokoe... (10 sekundi)... S vremena na vrijeme skoi
pokoja riba... (10 sekundi)... S druge strane jezera dolazi
stado krava. Moete uti kako muu... (10 sekundi)... Sjednite
uz jezero... Jednostavno se opustite i zamislite da moete
vidjeti sebe samoga kako si prilazite... Pogledajte se. Vaa
kosa... koje je boje? Pogledajte svoje oi... ui... nos... Pogledajte
svoje... cijelo tijelo... Zamislite da ste se okrenuli... Pogledajte
se straga... Okrenite se na stranu... Pogledajte svoj profil...
Pustite se da polagano odeete... Sjednite tamo pokraj
jezera i razmiljajte o svojoj vlastitoj slici... Polako brojite od
sedam unatrag... Pustite da se vratite u svoje normalno
budno stanje kada doete do broja jedan...
 Kada budete razmiljali o ovom doivljaju, moda ete
teko vidjeti sliku vlastitog tijela. Veina osoba utemeljenih
na stidu ima s time potekoa. Ako ste ih imali, moete
raditi na tome na sljedei nain:

Vjeba slike tijela

Prvi dio ove vjebe provodi se otvorenih oiju i moete
se vjebati u svako doba. Stanite pred ogledalo u kojem
moete vidjeti cijelo tijelo. Ispitajte svoje lice, elo, obrve,
lice, obraze, osmijeh, usta, madee, ui, frizuru i boju kose.
Vjebajte osmijeh i ozbiljan izraz lica. Vjebajte kako biste
postali strunjak za vlastito lice.
Sada uinite to isto za ostatak vaeg tijela. Prelazite
pogledom odozgo prema dolje i prouite svoj vrat, ramena,
ruke i ake. Ispitajte svoja prsa i trbuh, bokove i noge.
Okrenite se i promotrite to je vie mogue od svoje
stranje strane. Obratite pozornost na svoje dranje. Uspravite
se i polako opustite. Hodajte u mjestu i njiite rukama.
Moete uzeti i fotografije samoga sebe i promotriti se u
raznim pozama. To nije kritiko procjenjivanje. Nije ni trenutak
da sastavite popis onoga to elite promijeniti.
Kada ste postali strunjak za vlastitu pojavu, spremni ste
za drugi korak. Provodite ga u krevetu prije negoli ustanete.
Vizualizirajte sami sebe kako ustajete. Zaujte budilicu. Osjetite
ioplinu kreveta. Ponite ustajati, a zatim se vratite pod topao
pokriva. Zatim iziite iz kreveta. Osjetite hladni pod pod
bosim nogama. Pogledajte uokolo po sobi: vae pokustvo,
osobne stvari, prozore. Odjenite se. Osjetite tkaninu na tijelu
dok se oblaite. Zamijetite boju odjee. Uredite se ba onako
kako se inae ureujete - operite zube, umijte se, obrijte,
poeljajte. Osjetite vodu, miris kreme za lice ili losiona za
brijanje. Zamijetite svaku bol u svom tijelu. Unesite u tu
situaciju to vie ivopisnosti i pojedinosti.
Podsjetite se da jo uvijek leite u krevetu. Otvorite oi
i uistinu obavite sve one radnje koje ste upravo zamislili.
Budite svjesni stvarnih osjeta i usporedite ih sa svojim
vizualizacijama. Pomno uoite sve razlike vae mate od
stvarnog doivljaja. Provodite ovu vjebu svako jutro tijekom
jednog tjedna. Svaki put dodajte pojedinosti koje ste izostavili
prethodni dan. Jedan tjedan ove vjebe znatno e obogatiti
vae vizualizacije.
Kada ste to savladali, stigli ste do sredinje slike o sebi
(Central Self-Image - CSI). Vjebajte tako da zatvorite oi i
gledate svoju sredinju sliku o sebi. Moete vjebati tijekom
cijelog dana: na poslu, u autobusu, na ruku, kad god imate
minutu ili dvije vremena. (Ali nikada dok vozite automobil.)

Promiljanje slike o sebi

Prvi korak: Integracija nove snage u vau sredinju sliku
o sebi
Prvi korak ukljuuje promatranje vae sredinje slike o
sebi. Ako postoji neto za to mislite da bi moglo biti
drukije (vae dranje, vaa energija, va nain oblaenja,
va izraz lica), budite uvjereni da je to neto to moete
promijeniti. Prisjetite se nekoga tko se smijei na nain na
koji biste to vi eljeli. Kada vidite osmijeh te osobe, usidrite
ga onako kako smo to inili u vjebi vraanja vrueg
krumpira. Nakon to ste ga usidrili, zatvorite oi i pogledajte
svoju sredinju sliku o sebi. Dok promatrate svoje lice,
aktivirajte sidro eljena osmijeha. Drite ga dok ne vidite taj
osmijeh na svojem licu. Vjebajte to vie puta. Ubrzo biste
trebali moi zatvoriti oi i vidjeti sebe kako se smijeite na
poeljniji nain. Isto m o e t e uiniti i s d r a n j e m ,
samopouzdanjem, pogledom oi u oi, nainom na koji
hodate i govorite. Takoer moete vidjeti sebe kao osobu
kakva biste eljeli biti. Moete se vidjeti pet kilograma
debljima ili mravijima. Moete se vidjeti kako se ponaate
na eljene naine. Najvanije je izdvojiti te osobine i naine
ponaanja tako da ne sudite i ne kritizirate. Ako vam je
potrebna radikalna promjena, morali biste svoju novu sliku
vidjeti kao idealnu sliku.

Drugi korak: dodavanje bliske osobe

Drugi korak ukljuuje dodavanje bliskih veza s ljudima.
Va na stidu utemeljeni identitet bio je posljedica ruenja
interpersonalnog mosta s bliskim osobama. Dobar identitet
zahtijeva odraz u oima barem jedne bliske osobe. Stoga se
vaa nova slika o sebi mora odraavati u oima nekoga u
koga imate povjerenje, ije miljenje vam neto znai.
Zatvorite oi i pogledajte svoju novu sredinju sliku o
sebi s dodirom toplog, intimnog povjerenja. Dok gledate
sami sebe, uplovite u svoje novo tijelo. Stojite u vlastitim
cipelama; gledajte vlastitim oima; osjetite dodir svoje odjee
na tijelu. Dok gledate vlastitim oima, ugledajte povjerljivu
prijateljicu, koja vas voli i ne sudi vas, kako vam prilazi.
Pazite da je to prijateljica koja e vam uvijek rei istinu (a
ne podilaziti). Razgovarajte sa svojom prijateljicom i sluajte
kako vam daje povratnu informaciju o vaem osmijehu i
vaem novom samopouzdanju. Ugledajte iskreno priznanje u
njezinim oima. Recite sami sebi: Volim svoj novi osmijeh i
svoj novi osjeaj samopouzdanja. Uivam u drutvu svoje
prijateljice i moja prijateljica uiva sa mnom. Potvrde su
odlina pomona sredstva u radu na slici o sebi.
 Trei korak: Vjebanje scenarija
Unutar treeg koraka prolazite kroz razliite scenarije
koji se odnose na vrste ponaanja koja biste eljeli promijeniti.
Primjerice, ja sam mukotrpno radio na promjeni svoje navike
da podilazim ljudima. inio sam to na sljedei nain:
Zamislite da razgovarate s dobrim prijateljem. On vas
poziva da iziete na veeru u novi tajlandski restoran.
Oduevljen je tamonjom hranom. Osjeate u sebi potrebu
da kaete da i udovoljite prijatelju. Obratite pozornost na
vlastito tijelo. Umorni ste i ne uivate ba u tajlandskoj
hrani. Prisjetite se kako ste umalo povratili nakon to ste
pojeli neko egzotino tajlandsko jelo. Zaujte svoj glas kako
kae prijatelju: Ne, umoran sam i ne volim tajlandsku
kuhinju. Vjerojatno u biti raspoloen za izlazak sutra, ali ne
u tajlandski restoran. Morat e nai nekog drugog za tu
vrstu jela. Sluajte kako je va prijatelj razoaran. Uspravite
se; duboko udahnite i recite mu da znate kako je razoaran
i da se veselite nekoj drugoj veeri s njim. Gledajte ga u oi
i recite da ne biste voljeli lagati ili pretvarati se kada ste s
njim... Zatim gledajte kako odlazi.
Dok zatvarate vrata, recite: Sposoban sam za iskrenost
u vezama. Sposoban sam rei to elim i osjeam. Imam
pravo na svoje vlastito "volim" i "ne volim". Volim sam sebe
kad govorim istinu.
Moete vjebati s razliitim situacijama. Neke od njih ue
vas da kaete volim te nekome kome elite izjaviti ljubav;
da kaete nekome ne, da zatraite poviicu; da se natjeete
za posao; da vratite robu koju ne elite u trgovinu; da
pozovete nekoga na sastanak; da upoznate nove ljude; da
uspjeno odrite planirani govor. Izaberite situacije koje su
zatrovane vaim bolesnim stidom.
 Lanktonovi predlau upotrebu pozitivnih scenarija uz
snanu sredinju sliku o sebi kako bi se izgradili novi
obrasci navika, a da biste nadvladali stresna psihika stanja
kada do njih doe. Primjerice, pomislite da u ponedjeljak
morate ii u banku i zatraiti kredit. Dok mislite o tome,
miii vam se napinju, grlo stee i gri vam se utroba. Na
prvi znak stresa moete razviti naviku svjesnog usmjeravanja
na vau snanu, samopouzdanu sredinju sliku o sebi i
jedan od vaih uspjenih scenarija. Lanktonovi predlau da
postupak ponovite sa est ili vie uspjenih situacija. Kada
se obrasci navika izgrade, oni postaju nesvjesni. Poinjete
automatski reagirati sa samopouzdanjem i pozitivnim
oekivanjima.
elio bih vas podsjetiti na to da je na identitet utemeljen
na stidu oblikovan negativnim situacijama i jezinim dojmovima.
Kolai uspomena na stid meusobno se povezuju i djeluju
nesvjesno. Na slian nain i promiljanje slike samoga sebe
(ovaj put pozitivno) ukljuuje izgradnju pozitivne unutarnje
mape koja e upravljati naim radnjama. Znanstvenici su
uvjerljivo pokazali da na uspjeh ovisi o naem unutarnjem
sklopu slika.

etvrti korak: Emanirane slike

Svrha je etvrtog koraka razviti novu i pozitivnu situaciju
iz naih zamiljenih pozitivnih ciljeva. Lanktonovi to zovu
emaniranim slikama.
Trebate stupiti u sliku sebe kako uivate u eljenom cilju
i izmatati novu sliku koja emanira iz one prve. U svojem
primjeru odvikavanja od podilaenja zamislio sam kako me
te veeri nazvao prijatelj da mi kae kako cijeni moju
iskrenost jer sam odbio ii nekamo kamo zapravo nisam
elio ii. uo sam potovanje u njegovu glasu. Bilo mi je
drago zbog toga.

Peti korak: Sezanje u budunost

Posljednji korak u promiljanju slike o sebi jest sezanje u
budunost. Ono se postie pretvaranjem da je eljeni budui
cilj ve postignut. Lanktonovi kau:
Govorei u sadanjem vremenu o budunosti, upuujemo
pacijenta da u punoj mjeri uiva u popratnim osjeajima
ispunjenja, ponosa, prisnosti itd., koji su prisutni, a zatim
da se posveti matarenju i u mislima prijee sve one
korake koje je poduzeo da ostvari taj san.
S pomou tog sredstva moemo se iz izmatane budunosti
osvrnuti unatrag i nauiti neto vano o tome kako smo
ostvarili svoj san.
Ove su metode vrlo djelotvorne i djelovat e bez obzira
na to vjerovali vi u njih ili ne. Sve to je potrebno jest da
vjebate. Toliko energije vam je potrebno da biste skrili svoj
stid. Posluite li se tek sitnim djeliem te energije, ove
vizualne metode mogu vam promijeniti ivot.
 10. POGLAVLJE

SUPROTSTAVITE SE UNUTARNJIM
GLASOVIMA I PROMIJENITE IH

Svi smo mi u posthipnotikom transu potaknutom u ranom

djetinjstvu.
Ronald Laing

Stvaramo se ili jadnima ili snanima.

Koliina uloenog truda je ista.
Don Juan

Gledao sam je u lice. Gotovo je sjajilo. Zraila je; bila je

moda najljepa ena koju sam ikada savjetovao. Kada je
ula iz hodnika u moj ured, dirnula me njezina njena
enstvenost i elegancija. Bila je od one vrste ena za kojom,
kako kae fra Angelico, ne moete osjetiti pohotu. Bila je
prelijepa. Kada je poela govoriti o sebi, mislio sam da se
poigrava sa mnom, poput onih koji umanjuju vlastitu vrijednost
kako bi izmamili kompliment ili pohvalu.
Ja sam uasna majka. Moje dijete zasluuje bolje. Izgubit
u posao. Ne mogu se priviknuti na raunala. Uvijek sam
bila nekako glupava. Ne krivim mua to se eli razvesti od
mene. Trebala sam se udati za Sidneyja. On je slijep. Ne bi
morao gledati moje tijelo. Nabrajala je dalje i dalje, kao da
se ne moe zaustaviti. Govorila je u dva potpuno razliita
tona. Jedan je bio grub i hrapav. Drugi je bio nekako
plaljiv i slabaan. Ostavila je na mene snaan dojam
gramofonske ploe koja preskae.
Radio sam s njom otprilike godinu dana. Zvala se Ophelia.
Iskristalizirala se jasna slika naputenosti. Njezin je pravi
otac bio alkoholiar. Ostavio je majku kada je Ophelia imala
tri godine. Prvi ju je ouh nekoliko puta prio plamenom
ibica, govorei joj da je to primjer kako peku paklene vatre.
Jedan ju je drugi mukarac, pooimov brat, vodio na vonje
i radio joj udne stvari. Govorio joj je da je jedina osoba
koja joj je ikada uistinu posvetila pozornost. Jednom joj je
dao psia. Bila je to jedna od njezinih rijetkih ugodnih
uspomena na djetinjstvo.
Majka joj je bila konobarica u baru i esto je vikala na
Opheliju svojim hrapavim glasom. Nju su proglasili
najseksepilnijom djevojkom u etvrtom razredu srednje kole
i stalno se usporeivala s Ophelijom. Kada je Ophelia imala
trinaest godina govorila joj je: Bolje ti je da se malo
udeblja u grudima i stranjici ako eli da te deki pozivaju
van. Ja sam nosila trojku u tvojoj dobi. Jedan od majinih
prijatelja doao joj je u postelju i seksualno je maltretirao.
Ophelia je o tome govorila s oitom boli, ali istodobno i kao
da je rije o njezinu trijumfu nad majkom.
Ukratko, ova je ena bila teko zlostavljana. Bila je
duboko utemeljena na stidu i odravala je stid kroz negativan
razgovor sa samom sobom koji je pokretao kontinuirane
spirale stida.
 UNUTARNJI GLAS

Ovaj je negativni razgovor sa samim sobom unutarnji

dijalog koji Robert Firestone zove unutarnji glas. Tu su pojavu
drugi opisivali na drugaije naine. Eric Berne smatra da je
rije o skupu roditeljskih snimaka koji su poput audio-kaseta.
Neki su procijenili da u glavi normalnog ovjeka ima oko
25.000 sati takvih kaseta. Fritz Perls i psihologijska kola gestalt
zovu te glasove introjektiranim roditeljskim glasovima. Aaron
Beck ih zove automatske misli. Kako god ih zvali, svi mi
imamo u glavama neke glasove. Na stidu utemeljeni ljudi
osobito imaju dominantne negativne, postiujue, samo-
omalovaavajue glasove.
Robert Fireston pie:
Glas se moe opisati kao jezik podmuklog samounitavajueg
procesa koji, do razliite mjere, postoji u svakoj osobi. Glas
predstavlja vanjsko stajalite prema sebi koje je izvorno
izvedeno iz potisnutih neprijateljskih osjeaja roditelja pre
ma djetetu.
Fantazijska vezanost
(Fantasy Bond)
Glas u osnovi govori na stidu utemeljenim osobama da
nisu vrijedne ljubavi, da su bezvrijedne i loe. Glas podupire
predodbu loeg djeteta.
Glas se moe doivjeti svjesno kao misao. ee, on je
samo djelomice svjestan ili je potpuno nesvjestan. Veina nas
uope nije svjesna obiajne aktivnosti glasa. Postajemo je
svjesni u odreenim stresnim situacijama razotkrivenosti kada
se aktivira na stid. Kada pogrijei, ovjek moe sama sebe
nazvati pravom budalom. Ili kae: Opet. Ba sam budala.
Prije vanog razgovora za posao glas vas moe muiti
ovakvim mislima: Otkud ti pomisao da se moe nositi s
odgovornostima kakve donosi ovakav posao? Osim toga,
previe si ivan. Primijetit e koliko si ivan.
Glasova se zapravo jako teko rijeiti, zbog izvorne
napuknutosti interpersonalnog mosta i posljedine fantazijske
vezanosti. Kada su djeca naputena, i to ih se ozbiljnije
naputa (zanemaruje, zlostavlja, uplie), to vie ona stvaraju
iluzije vezanosti s roditeljom. Te iluzije Robert Firestone zove
fantazijska vezanost.
Kako bi stvorilo fantazijsku vezu, dijete mora idealizirati
roditelje, a sebe uiniti loim. Svrha te fantazijske veze jest
opstanak. Dijete se oajniki oslanja na roditelje. Oni ne
mogu biti loi. Ako su oni loi ili bolesni, ono ne moe
preivjeti. Tako je fantazijska vezanost (koja njih ini dobrima,
a dijete loim) poput fatamorgane u pustinji. Daje djetetu
iluziju da ima ljubav i potporu u ivotu. Godinama poslije,
kada dijete naputa roditelja, fantazijska je veza ve
internalizirana. Odrava se s pomou glasa. Ono to je
neko bilo izvanjsko - roditeljski vriskavi, prijekorni i
kanjavajui glas, sada postaje unutarnje.
Zbog toga proces suprotstavljanja unutarnjem glasu i
njegove promjene stvara veliku tjeskobu. Ali kao to Firestone
istie: Nema duboko ukorijenjene terapeutske promjene bez
ove popratne tjeskobe.
U poetku ovog posla suprotstavljanja unutarnjim glasovima
i njihova mijenjanja valja shvatiti koliko moni ti glasovi
mogu biti. Dijete, usvajajui roditeljev glas, preuzima njegovo
subjektivno i, u sluaju roditelja utemeljenog na stidu, iskrivljeno
stajalite prema sebi. I kao to je istaknuo Firestone, dijete
usvaja stajalita koja su roditelji imali kada su bili najljui
i kada su ih najvie odbacivali. Kerka ili sin usvajaju
osjeaje prezira i degradacije koji lee iza njihovih iskaza.
 Kao djeca odrasla u obiteljima utemeljenima na stidu
nismo mogli drugaije nego misliti kako smo loi i nevoljeni.
Jednostavno, nismo bili u stanju prihvatiti da su nam roditelji
utemeljeni na stidu, da imaju nezadovoljene potrebe ili, u
nekim sluajevima, da su nesumnjivo emocionalno bolesni.
Glas, takoer, tei generaliziranju, prelazei s posve odreene
kritike na druga podruja naeg ivota. Ako je majka,
kompulzivna perfekcionistica sklona urednosti i istoi, prenijela
na dijete svoj stid, taj e se kritiki perfekcionizam generalizirati
na sve druge loe navike i nedostatke. Djeca e se odnositi
prema sebi samima s istom porugom, sarkazmom i prezirom,
koje su prenijeli na njih.
Glas nije pozitivan vrijednosni sustav. Prije, kae Firestone,
on tumai i uspostavlja vanjski sustav vrijednosti kroz
runo napadanje i kanjavanje sama sebe. Glas se moe
pojavljivati ponovno i ponovno, i to kontradiktorno -
iniciranjem postupaka i buduim osuivanjem.
Firestone je ponudio dokaze da u svojem najpatolokijem
obliku pacijenti koji imaju sklonosti samoubojstvu ili ubojstvu,
govore da su uli "glasove" kroz prave halucinacije. Glasovi
su im nareivali da izraze destruktivne porive. U manje
patolokom obliku, kada glasovi predstavljaju roditeljski
vrijednosni sustav, ton je najee osvetoljubiv i izaziva
osjeaj mrnje prema sebi prije negoli ispravljanje ponaanja.
ak i kada osoba priznaje greku ili krivu procjenu, odnosno
kada priznaje da je u krivu, glas je moralizatorski i kanjiv.
Glas moe rei: Isprika nije dovoljna! Nikad nee nauiti.
Tako si slab i nespretan. Suoi se s tim - jednostavno nisi
dobar. Sada si to dokazao. Glas pravi kategorike procjene
da je pojedinac manjkav i nedorastao te da se nikada nee
promijeniti.
 Glasovi su najee potaknuti obrambenim mehanizmima
naih na stidu utemeljenih, zatvorenih primarnih skrbnika.
Ba kao to roditelji utemeljeni na stidu ne mogu prihvatiti
vlastite slabosti, elje, osjeaje, ranjivost i potrebu za osloncem,
oni ne mogu prihvatiti ni potrebitost, osjeaje, slabost, ranjivost
i ovisnost svoje djece.
Firestone pie da je glas rezultat duboko potisnute
elje roditelja da razore ivotnost i spontanost djeteta kad
god ono ugrozi njihove obrambene mehanizme.
Moramo se sjetiti da su skrbnici utemeljeni na stidu
neko i sami bili povrijeena djeca. Njihovi su bol, ponienje
i stid bili potisnuti. Njihova srdba prema svojim postiujuim
roditeljima nije mogla biti izraena zbog straha od gubitka
roditelja. Srdba je bila okrenuta unutra, prema samom sebi
i postala je mrnja prema sebi. Obrambeni mehanizmi roditelja
od boli i stida spreavaju da ti osjeaji izbiju u svijest. Da
je roditelj dopustio djetetu izraziti te osjeaje, ugrozio bi
vlastite obrambene mehanizme. Roditelj mora zaustaviti
djetetova osjeanja potrebitosti i boli kako ne bi morao
osjeati jednake vlastite osjeaje.

UNUTARNJI GLAS KAO AUTOMATSKE MISLI

Od presudne je vanosti da nauite poklanjati pozornost

svojem unutarnjem dijalogu, svojim vlastitim unutarnjim
glasovima. Najrazorniji aspekti vaeg unutarnjeg glasa oituju
se kao automatske misli.
Zamislite sljedeu situaciju: u prepunom nogometnom
stadionu ena glasno vie, ustaje, pljusne mukarca koji sjedi
kraj nje i izjuri sa stadiona.
Nekoliko ljudi promatra prizor. Svatko drugaije reagira.
Jedan je mukarac preplaen; mladi je ljut; ena srednjih
godina je potitena; terapeut je znatieljan; sveeniku je
neugodno. Isti je dogaaj potaknuo veoma razliite emocije
u svakom od promatraa.
Razlog je u automatskim mislima svakog pojedinog
promatraa.
Mukarca koji se uplaio njegova je majka kretava glasa
esto pljuskala kao dijete. uo je glas svoje majke kako vie:
Zar nema nimalo mozga?
Ljutiti mladi je pomislio: ene smiju nekanjeno tui
mukarce. Ba kao to moja sestra moe nekanjeno tui
mene. To jednostavno nije poteno.
Nedavno razvedeni mukarac srednjih godina misli: Zar
se vie nitko ne slae? To je uistinu tuno.
Terapeut je pomislio: Pitam se ime je izazvao takvu
reakciju?
A sveenik misli: Nije li ta ena moja upljanka? Kako
neugodno!
U svakom sluaju promatraeva je emocija bila rezultat
neke misli. Emocionalna je reakcija pratila misao koja je
interpretirala dogaaj. Na je mentalni ivot krcat mislima,
od kojih su mnoge nesvjesne i automatske.
Internalizirani vas stid potie da se usmjerite na posebnu
skupinu automatskih misli, do te mjere da iskljuujete sve
proturjene misli. Ova zaokupljenost stvara vrstu tunelskog
vidokruga u kojem mislite samo jednu vrstu misli i opaate
samo jedan aspekt okruja.
Aaron Beck rabi frazu selektivna apstrakcija da bi opisao
tunelski vidokrug. Selektivna apstrakcija znai da se toliko
usmjeravamo na jednu skupinu pokazatelja u naem okruju
da iskljuujemo sve druge. Tunelski vidokrug proizvod je
toksinog stida.
 SUPROTSTA VL/AN/E
UNUTARNJIM GLASOVIMA

Nadam se da je posve jasno kako negativni glas potie

i pojaava toksini stid. On uzrokuje i uveava spirale stida.
Glas je moan. Kada se jednom uspostavi, glas postaje kljuna
dinamika funkcionalne autonomije toksinog stida. Postoje
mnoge tehnike za suprotstavljanje glasovima u vaoj glavi i
za njihovo mijenjanje.

PRILAGODBA FIRESTONOVA DJELA O GLASU

Robert Firestone autor je pionirskog rada u identificiranju

izvora i destruktivnosti glasa. Razvio je neke uinkovite
tehnike kojima pomae pacijentima da postanu svjesni ovih
neprijateljskih misli. On pie da proces formuliranja i
verbaliziranja negativnih misli djeluje tako da smanjuje
destruktivni uinak glasa na pacijentovo ponaanje.
U glasovnoj trepiji pacijente se ui eksternalizaciji svojih
unutranjih kritikih misli. Na taj nain pacijenti razotkrivaju
svoje napade na same sebe i konano pronalaze puteve za
promjenu negativnog stajalita u objektivnije, manje kritiko
stajalite. Kada se glas eksternalizira kroz verbalizaciju,
oslobaaju se snani osjeaji koji rezultiraju m o n o m
emocionalnom katarzom popraenu spoznajom.
Povijesno se glasovna terapija razvila iz Firestonovih
promatranja normalnih i neurotinih pojedinaca. Firestone
je primijetio kako se posebno skupine takozvanih normalnih
pacijenata razljute i postanu defenzivne kad im se kae
neto to tumae kao kritiko ili negativno.
Njihovo obrambeno stajalite, pie Firestone, obino
nije povezano s tonou ili netonou povratne informacije
koju primaju, nego se podudara s njihovim vlastitim negativnim
procjenama samih sebe. Drugim rijeima, to je jaa i
energinija njihova obrambena reakcija, vjerojatno su kritiniji
prema samima sebi. Firestone je zakljuio da prosudbe i
ocjene drugih, kada potvruju iskrivljeno miljenje koje
neka osoba ima o sebi, tee stvoriti opsesivni misaoni proces.
Budui da nas ve mue nae vlastite kritine misli i napadi
na same sebe, osjetimo snanu ugroenost uvijek kada nas
i drugi napadnu na jednak nain.

Metode eksternalizacije postiujuega glasa

Firestonove se m e t o d e uglavnom upotrebljavaju u
individualnoj i skupnoj terapiji. Prihvatio sam te metode
tako da ih moete koristiti i izvan terapije. Pokuao sam
vam pokazati kako su moni vai unutarnji glasovi i zato ih
se ne elite odrei.
Ako pri sljedeim vjebama osjetite pretjerano uzbuenje,
odmah prestanite. To znai da ih trebate provoditi s nekim
tko je izvjeban da vam pomogne.

Dnevnik pretjeranih reakcija

Prva metoda koju bih vam predloio neposredan je
rezultat jednog ranog rada koji je Firestone izveo ispitujui
nastanak opsesivnog procesa kritikoga glasa. Trebate voditi
dnevnik svojih pretjeranih obrambenih reakcija. Najbolji se
rezultati postiu kada sudjelujete u vrsti skupnog rada. No
postupak se moe provoditi i jednostavno tijekom vaeg
svakodnevnog interpersonalnog ivota.
Svaku veer prije nego poete spavati, razmislite o
dogaajima toga dana. Kada ste se uznemirili? Kada ste
pretjerano reagirali? U kakvoj se situaciji to dogodilo? Tko je
sve bio nazoan? to vam je reeno? Je li ono to vam je
reeno slino onome to govorite sami sebi?
Tako smo primjerice 16. prosinca ja i moja ena razgovarali
o preureivanju soba u naoj kui. U jednom sam trenutku
osjetio kako mi se ton povisuje. Uskoro sam joj bijesno
govorio koliko sam optereen na poslu. uo sam sama sebe
kako govorim: Ne oekuj od mene da vodim brigu i o
tome. Jedva drim korak s osnovnim obvezama. Poslije sam
unio tu provalu bijesa u svoj dnevnik. Upotrijebio sam
sljedeu shemu:
Datum: Srijeda, 16. prosinca, 20 sati 45 minuta
Predmet Moja ena
Sadraj: Razgovor o preureivanju sobe u naoj kui.
Pretjerana reakcija: Poto je rekla: Trebat e mi tvoja
pomo, ja sam odgovorio razdraenim glasom: Ne oekuj
od mene da vodim brigu i o tome itd.
Unutarnji glasovi: Lo si mu. Nita ne zna popraviti.
Jadan si. Kua ti se raspada. Kakav bezveznjakovi! Pravi
mukarac zna praviti i popravljati. Dobri se oevi brinu za
kuu.
Od presudne je vanosti da se pozabavite glasovima.
Savjetujem vam da se opustite u mirnu okruju. Pomno
sluajte to si govorite. Zapiite to, a potom glasno izrecite.
Budite spontani pri izricanju. Kada ponete naglas izricati
unutarnji glas, moda e vas iznenaditi provala emocija.
Fireston u svojem skupnom radu ohrabruje osobu da
izrazi sentimente, glasno i emocionalno. Rei e mu: Reci to
glasnije, ili: Daj si oduka. Savjetujem vam da uinite
isto. Spontano izrazite sve to vam padne na pamet. Recite
to u drugom licu. Dopustite si da uete u emocionalni
napon potaknut glasom.
Odgovaranje na glas
Kada izrazite glas, moete poeti odgovarati na njega.
Upuujete izazov i sadraju glasa i njegovim naredbama. U
svoj sam dnevnik upisao da sam dobar mu i da sam
izgradio dobar dom. Moja mukost ne ovisi ni o kojem
mojem postupku. Puno radim i mogu si priutiti da mi
netko popravi kuu. Unajmio bih nekoga da to uini ak i
kada bih sam znao kako. Ja imam pametnijeg posla. Mnogi
su valjani ljudi stolari i zidari. Mnogi nisu.
Ja uvijek sljedeeg dana ponovim dijalog. Uvijek odgovaram
i emocionalno i razumno (logiki). Firestone preporuuje da
se svjesno ne podinjavamo glasu i da mu se neposredno
suprotstavljamo. Ja sam primjerice, pozvao stolara, rekao mu
tono to elim i ostavio ga da radi. Za to sam vrijeme igrao
golf, sretan to si mogu priutiti unajmljivanje radnika koji
e mi popravljati po kui.

Otkrivanje unutarnje kritike

Drugi nain za otkrivanje postiujuih glasova dolazi iz
terapije gestalt psihologije. Ja tu metodu zovem jednostavno
otkrivanje unutarnje kritike.
U svim se ljudima utemeljenima na stidu ostvaruje
unutarnji samokritiki dijalog, koji se zove igra samomuenja.
Gotovo uvijek ona je u tolikoj mjeri dio navike da je
nesvjesna.
Sljedee e vam vjebe pomoi da je osvijestite i pomoi
e vam da postanete cjelovitija osoba te da se prihvatite
takvi kakvi jeste. Vjebe sam preuzeo iz knjige Svjesnost
(Awareness) Johna O. Stevensa.
Udobno sjednite i zatvorite oi... Sada zamislite da sjedite
ispred sama sebe i da se gledate. Zamislite vlastitu sliku dok
sjedite pred sobom, moda poput slike u ogledalu. Kako ta
slika sjedi? to ta slika nosi? Kakav izraz lica vidite?
Sada u sebi kritizirajte vlastitu sliku, kao da govorite
nekoj drugoj osobi. (Ako pokus provodite sami, govorite
glasno.) Recite samom sebi to biste trebali, a to ne biste
trebali initi. Zaponite svaku reenicu sa: Trebao bih....,
Ne bih trebao... ili njihovim ekvivalentima. Sastavite dug
popis kritikih primjedaba. Sluajte svoj glas dok to inite.
Sada zamislite da ste zamijenili mjesto sa slikom. Postanite
svoja slika i odgovorite na kritike. to odgovarate na ove
kritike primjedbe? I to izraava boja vaega glasa? Kako se
osjeate dok odgovarate?
Sada promijenite uloge i ponovno postanite kritiar. Dok
vodite taj unutarnji dijalog, budite svjesni onoga to kaete
te kako to kaete, svojih rijei, boje glasa itd. Povremeno
napravite stanku kako biste samo sluali vlastite rijei i
dopustili si da ih doivite.
Zamijenite uloge kad god osjetite potrebu za tim, ali ne
prekidajte dijalog. Uoite sve pojedinosti onoga to se zbiva
u vama dok to inite. Primijetite kako se osjeate, tjelesno,
u svakoj ulozi. Prepoznajete li nekoga poznatog u glasu koji
vas kritizira i kae: Ne bi trebao... ega ste jo svjesni?
Nastavite taj tihi dijalog jo nekoliko minuta. Opaate li
kakve promjene dok nastavljate dijalog?
Sada samo tiho sjedite i proite u mislima kroz dijalog.
Vjerojatno osjeate vrstu razdora ili sukoba, neku podjelu
izmeu monog, kritikog, autoritativnog dijela sebe koji
zahtijeva da se promijenite i drugog, slabijeg dijela sebe koji
se ispriava, izmie i pronalazi izlike. To je kao da ste
podijeljeni na roditelja i dijete. Roditelj ili ef uvijek vas
pokuava promijeniti u neto bolje, a dijete ili gubitnik
stalno izbjegava te pokuaje promjene. Sluajui glas koji vas
je kritizirao i postavljao vam zahtjeve, moda ste prepoznali
glas jednoga od svojih roditelja. Ili je moda zvuao kao
glas neke druge osobe iz vaeg ivota koja vam postavlja
zahtjeve, tj. glas supruge ili supruga, efa ili kakvog drugog
autoritativnog lika koji vas kontrolira.
Kritiki se glas moe aktivirati u bilo kojoj situaciji
ranjivosti ili izloenosti. Kada se aktivira, pokree se postiujua
spirala. A kada se nae u pokretu, postiujua spirala stjee
vlastitu mo. Nuno je izvanjtiti taj unutranji dijalog, jer
njime odravate neprihvaanje samog sebe i svoju podijeljenost.
Ova vam vjeba pomae da osvijestite kritiki dijalog. To je
prvi korak u izvanjtenju glasa.
Drugi je korak uzeti svaku od kritikih poruka i prevesti
ih u konkretno, odreeno ponaanje. Umjesto: Sebian si,
recite: Nisam htio oprati sue. Umjesto: Glup si, recite:
Ne razumijem algebru. Svaka je kritika tvrdnja generalizacija.
Kao takva, neistinita je. U ivotu svakoga od nas postoje
trenuci kada neto elimo napraviti na svoj nain. Postoje
podruja ivota u kojima smo svi zbunjeni. Prevodei ta
uopavanja (ocjene, stanja vrijednosti) u konkretno, specifino
ponaanje, moete vidjeti stvarnu sliku sebe i prihvatiti se
na uravnoteeniji i integriraniji nain.
U treem koraku treba uzeti ove tvrdnje (ocjene, stanja
vrijednosti) i suprotstaviti im pozitivne. Primjerice, umjesto
da si kaete: Sebian sam, recite: Nesebian sam. Vano
je verbalizirati i uti izreeno. Preporuujem da poete
nekomu, kolegi sa skupne terapije, najboljem prijatelju, suprugu
ili s u p r u z i i da p r e d njim verbalizirate p o z i t i v n e ,
samoafirmativne tvrdnje. Pazite da osoba kojoj se obraate
bude takva koja nije utemeljena na stidu.
 ZAUSTAVITE OPSESIVNE POSTIUJUE MISLI

Vjebu sam uzeo iz rada Baina, Wolpea i Meichenbauma.

Njezina je najvea korist u zaustavljanju prve misli ili misli
koja se stalno vraa i potie postiujuu spiralu. Ova vjeba
sastavljena od etiri koraka moja je prilagodba rada Josepha
Wolpea.
Ovom se tehnikom postiujua misao prekida otrom
zapovjedi da se prestane i zamjenjuje se novom, samo-
afirmativnijom misli. Misli potaknute stidom mogu se podijeliti
u tri kategorije: samoomalovaavanje; katastrofike misli o
nesposobnosti da se nosimo s budunou; kritike i postiujue
misli kajanja i aljenja.
Postiujue misli o buduoj bolesti i katastrofi mogu
uiniti osobu kronino tjeskobnom. Misli kao to su samo
da nisam uinio to i to sigurni su putevi za otpoinjanje
spirala stida. Isto je sa samoomalovaavajuim mislima kao:
prestidljiv sam da bih stekao prijatelje ili neto postigao ili
tako sam glup.
I opsjednutost vlastitim promaajima i ogranienostima
potie spiralu, to rezultira ozbiljnom depresijom. to ste
opsjednutiji neim, intenzivnija je spirala stida. Zaustavljanje
misli ima svrhu zaustaviti spiralu u njezinu izvoru.
Zastanite na trenutak i zapiite pet misli koje vas najvie
postiuju. Primjerice, ja sam radio na sljedeih pet misli
kada sam prije nekoliko godina provodio ovu vjebu:
1. Hlae su mi tako nategnute da je to odvratno.
(Opsjednutost teinom.)
2. Ja sam promaen kao otac. (Opsjednutost roditeljskim
dunostima.)
3. Ozbiljno sam bolestan. (Opsjednutost tjelesnom boleu.)
 4. Kakve koristi? Umrijet u. (Opsjednutost smru.)
5. Stvarno sam sebian. (Opsjednutost moralom.)
Pokuajte utvrditi koje vam se to misli stalno vraaju i
neprestano vas postiuju. Poredajte ih s obzirom na mjeru
u kojoj vas uznemiruju i postiuju. Pod broj 1 stavite misao
koja vas najvie postiuje, potom pod broj 2 onu koja dolazi
odmah iza nje itd. Pogledajte brojeve 1, 2 i 3. Sada odaberite
jednu od postiujuih misli na kojoj ete raditi. Ne morate
odabrati najgoru. Vano je da ovom vjebom postignete
uspjeh. Stoga odaberite onu misao za koju mislite da je
moete nadvladati. Poslije, kada steknete vjetinu zaustavljanja
misli, moete se vratiti na one misli koje vas najvie postiuju.
Zaustavljanje misli iziskuje istinsku odlunost da ostanemo
mentalno budni. Ne moete samo poeljeti da postiujua
misao ode, morate je otjerati. To zahtijeva usmjerenost na
postiujuu misao, a potom naglo zatvaranje i pranjenje
uma. Evo etiri koraka za zaustavljanje opsesivne postiujue
misli.

Prvi korak: Zamislite misao

Zatvorite oi i predoite si situaciju u kojoj bi se vaa
opsesivna misao vjerojatno pojavila. Udubite se u prizor.
Ako imate tekoa u vizualiziranju, pokuajte proivjeti osjeaj
koji se pojavljuje uz postiujuu misao. Ili uti glas koji vam
govori misao.
Zamislite to vie pojedinosti u vezi s prizorom: kakvu
odjeu nosite, boje, mirise, osjeaje, zvukove osobe (osoba) u
prizoru... Sada ponite slijediti lanac misli koje ste imali pri
postiujuem prizoru. Sjetite se razgovora sa samim sobom.
Snano se udubite u taj prizor prije nego zaponete drugi
korak. Ako ponete osjeati stid, to je dobar znak, jer ako
moete voljno intenzivirati postiujue osjeaje, moete ih
voljno i smanjiti.

Drugi korak: Prekid misli

Misli se mogu prekinuti brojnim tehnikama iznenaenja.
esto se upotrebljavaju budilice. Ja se volim posluiti
kasetofonom. Ukljuite ga i snimite glasno izreeno STOP.
Snimite rije u raznim vremenskim razmacima, ne kraima
od dvije minute. Sjednite ili leite i opustite se. Smjestite se
blizu kasetofona. Zatvorite oi i ponovno uplovite u doivljenu
postiujuu situaciju. Pozabavite se pojedinostima prizora i
pustite da razvije sve svoje tipine asocijacije. Dozovite u
sjeanje slike, razgovor sa samim sobom, osobe, itd., potom
se upustite u doivljaj stida. Ukljuite kasetofon kada ponete
razgovarati sa samim sobom o prizoru. Kada ujete rije
STOP (trebalo bi biti izreeno glasno i odluno), postavite si
cilj da vam na 30 sekundi nakon glasno izreenog STOP um
ostane potpuno prazan. Potom pokuajte ponovno. Vratite
se svojim bolnim mislima, ponovno ukljuite kasetofon i
kada ujete glasno izreeno STOP pratite koliko e vam
dugo um biti slobodan od bolne misli. Pokuajte ponovno i
provjerite moe li vam um biti slobodan punih 30 sekundi.
Zapamtite da e vam se misli vratiti. Da biste se uvjebali,
ostavite kasetofon ukljuen dok se vraate na opsesivnu
misao. Mijenjajte intervale i kada ujete STOP, pokuajte da
vam um bude slobodan punih 30 sekundi. Ponavljajte to.

Trei korak: Prekid misli bez pomoi sa strane

Sada se morate smjestiti negdje gdje vas nee smetati.
Morat ete vikati STOP ne bojei se da e vas netko uti.
Navijte budilicu da zazvoni za tri minute. Vratite se opsesivnoj
misli. Doivite je sa svim popratnim osjeajima. Kada sat
zazvoni, viknite STOP i provjerite koliko e vam dugo um
ostati ist od bolnih osjeaja... Sada navijte sat i pokuajte
ponovno; vratite se neeljenim mislima... ako imate tekoa
s prekidanjem misli, pokuajte sljedee dok viete STOP:
moete iznenada skoiti, pucnuti prstima, lupiti ravnalom o
stol, podignuti ruku kao prometni policajac ili se posluiti
mojom omiljenom tehnikom - nategnuti i otpustiti gumicu
omotanu oko zgloba ruke.
Kada uspijete iskljuiti opsesivnu misao na trideset sekundi,
vrijeme je da ponete govoriti STOP normalnim glasom.
Kada uspijete zaustaviti misao na trideset sekundi normalnim
glasom, ponite ponovno cijeli postupak, ovaj put apui.
Vjebajte dok ne budete mogli zaustaviti misao apui
STOP. Kada vam to uspije, zaustavite misao bezglasnom
naredbom. Samo zamislite da ujete glasno izreenu rije
STOP Moete stisnuti glasnice i pomicati jezik kao da naglas
govorite STOP. Ovaj put nemojte putati kasetu niti navijati
budilicu. Recite STOP u sebi, u trenutku kada vam opsesivna
misao padne na pamet. Jednostavno je iskljuite u trenutku
kada pone, prije nego pokrene spiralu stida.
Ako u poetku trebate lupiti ravnalom ili nategnuti
gumicu, uinite to. Svrha bezglasnog izgovaranja rijei STOP
jest da moete zaustaviti opsesivnu misao bilo gdje, a da ne
privuete pozornost drugih. Sada vjebajte govoriti STOP u
sebi. Pustite da vam misli odlutaju i u trenutku kada se
pojavi bolna misao, izbriite je.

etvrti korak: Zamjenske misli

Sada moete zaustaviti postiujuu misao u trenutku
kada to elite. Bez obzira na to kako dobri bili u zaustavljanju
misli, misli vam nee ostati prazne due od trideset do
ezdeset sekundi. Priroda ne podnosi vakuum, stoga se
nakon 30 do 60 sekundi stara misao moe vratiti ako je ne
zamijenite pozitivnom misli.
Evo nekih primjera onoga to si moete rei: Ovo je
uznemirujue, ali ne i opasno, Treba ii korak po korak,
Duboko udahni, stani, opusti se, Uskoro e prestati, nita
ne traje vjeno. Pusti da proe., Pozdravi se s prolou;
dobro je zaboraviti, Treba nam hrabrosti da budemo
nesavreni, Napravi neto dobro danas i sve e biti u
redu. Ovo su samo prijedlozi. Odaberite meu njima one
misli koje vam se sviaju, a potom izmislite vlastite. Ako
sudjelujete u programu u 12 koraka, upotrijebite neki od
uobiajenih slogana kao: Sve u svoje vrijeme, I to e
proi itd.
Ove se nove pozitivne misli zovu neizravne sarnoafirmativne
tvrdnje. Tehniku upotrebe neizravnih samoafirmativnih tvrdnji
nakon prekida misli prvi je razvio Meichenbaum. Izvorno je
to zvao vjeba cijepljenja od stresa.
Uinkovite vas sarnoafirmativne tvrdnje podsjeaju na
vau mo da kontrolirate spirale stida i stidljive reakcije.
Tvrdnje koje poinju sa ti obino su djelotvornije od onih
koje poinju sa ja. Izricanje tvrdnji u drugom licu uspostavlja
distancu izmeu vas i vaih reakcija i podrazumijeva stanovit
stupanj vanjske kontrole.
Drugo prijeko potrebno za dobre sarnoafirmativne tvrdnje
jest usmjeriti se na injenice. Bol u pluima obino izaziva
eluana nadutost, a nije upozorenje na infarkt kojim me
Bog kanjava zbog grijeha iz prolosti.
Povrh svega, zapamtite da je na stari postiujui unutarnji
razgovor sa samim sobom utvrivan godinama. Morate vjebati
zaustavljanje postiujuih misli i ponavljanje neizravnih
samoafirmativnih tvrdnji. To je vjetina i kao sve vjetine,
iziskuje vrijeme i strpljenje. Bit e zastoja. Ponite, kao da
skijate na blagoj padini, s milju koja nije od onih to vas
najvie postiuju i koja nije preteka. Osim toga, savjetujem
da se sluite gumicom na zglobu ake. Kada vam doe
uznemirujua misao i kada u sebi kaete STOP, istodobno
nategnite i pustite gumicu. Potom recite svoju neizravnu
samoafirmativnu tvrdnju.

R A D ALBERTA ELLISA I AARONA BECKA

Ovo je moja prilagodba rada Alberta Ellisa i Aarona

Becka. Ti su nam ljudi znatno pomogli da shvatimo kako
moemo izmijeniti misli koje dovode do stida i unutarnjih
dijaloga. Premda se ne slaem s Ellisom da su svi osjeaji
neposredno povezani s unutarnjim mislima ili razgovorom
sa samim sobom, vjerujem da su njegove tehnike mono
sredstvo za popravljanje nae osnovne, na stidu utemeljene
predodbe samih sebe i iskrivljena razmiljanja kakvo takve
predodbe izazivaju. Na se na stidu utemeljeni identitet
zasniva na vjerovanju da smo neispravni i manjkavi kao
osobe. Takvo je vjerovanje osnova za razmiljanje utemeljeno
na stidu, koje je vrsta egocentrikog tunelskog vidokruga,
sastavljenog od sljedeih vrsta iskrivljena miljenja:

Iskrivljeno razmiljanje utemeljeno na stidu

Katastrofinost
Glavobolja upuuje na prijetei tumor na mozgu. Poruka
da doete u efov ured znai da e vas otpustiti. Katastrofinost
nastaje kao rezultat nedostatka osjeaja za mjeru ili osjeaja
osobne vrijednosti. Tada neprestano vrtimo scenarije to
ako....
itanje misli
Kod itanja misli donosite pretpostavke (bez dokaza) o
tome kako ljudi reagiraju na vas. Znam po njihovim licima
da e me otpustiti. Ona misli da sam nezreo, inae mi ne
bi postavljala ovakva pitanja. Takve pretpostavke obino
potjeu iz intuicije, slutnji, nejasnih strahova ili nekih prolih
iskusatva. itanje misli je projekcija. Zamiljate da ljudi
misle o vama jednako loe kao i vi o sebi. Kao osoba
utemeljena na stidu kritini ste prema sebi. Pretpostavljate
da su takvi i drugi prema vama.

Personalizacija
Ljudi utemeljeni na stidu su egocentrini. Usporeujem
to s kroninom zuboboljom. Ako vas stalno boli zub, mislite
jedino na to. Postanete zubocentrini. Slino, ako je va ja
napuknut i ako ga bolno doivljavate, postajete egocentrini.
Ljudi utemeljeni na stidu sve dovode u vezu sa sobom.
Nedavno udana ena misli da je svaki put kada pria o
umoru, njezin mu zapravo umoran od nje. Mukarac ija
se ena ali na sve skuplju hranu, tumai to kao napad na
svoju sposobnost da priskrbi za kuu.
Personalizacija ukljuuje naviku stalnog usporeivanja sebe
s drugim ljudima. To je posljedica perfekcionistikog sustava
koji pothranjuje stid. Perfekcionistiki sustav trai usporeivanje.
On je mnogo bolji organizator od mene. Ona mnogo
bolje od mene poznaje samu sebe. On sve tako duboko
osjea. Ja sam stvarno povran. Usporedbe nikad ne prestaju.
U podlozi toga je pretpostavka da je vaa vrijednost upitna.

Pretjerano poopavanje
Ovo iskrivljenje miljenja posljedica je megalomanske
znaajke toksinoga stida. Jedan krivi av znai: Nikada
neu nauiti ivati. Kada netko ne eli izii s vama znai:
Nitko nikada nee htjeti izii sa mnom. U ovom iskrivljenju
miljenja pravite irok, uopen zakljuak utemeljen na jednom
jedinom dogaaju ili dokazu.
Pretjerano uopavanje vodi do univerzalnih negativnih
tvrdnji, npr.: Nitko me ne voli... Nikad neu dobiti bolji
posao... Uvijek u se morati boriti... Zato nikada ne mogu
napraviti neto kako treba... Nitko me ne bi volio kada bi
znao kakav sam uistinu. Druge su karakteristine rijei sve,
svaki i svi.
Drugi je oblik pretjerana uopavanja ono to zovemo
nominalizacijom gdje se proces pretvara u pojedinano. Moj
je brak bolestan primjer je nominalizacije. Brak je dinamian
proces. Samo je jedan njegov aspekt u nevolji, ne cijeli brak.
Nedavno sam uo klasian primjer. Mukarac je rekao: Ova
zemlja ide k vragu. Ova zemlja podrazumijeva bezbrojne
dinamike, procese i ljude. Taj ovjek nije zadovoljan nekim
aspektom svih tih dinamika. Ali cijela zemlja nije samo
jedan entitet.
Pretjerano uopavanje vodi prema ivotu sa sve vie
ogranienja. Ono predstavlja megalomansko apsolutiziranje
koje pretpostavlja da nepromjenjiv zakon upravlja vaim
mogunostima za sreu. Taj oblik deformirana miljenja pojaava
stid.

Razmiljanje ili/ili
Jo jedna posljedica megalomanije utemeljene na stidu
polarizirano je miljenje ili razmiljanje ili/ili. Glavna oznaka
ovog iskrivljenog razmiljanja ustrajanje je na dihotomnim
izborima: sve percipiramo u krajnostima. Nema srednjega.
Ljudi i stvari su ili dobri ili loi, divni ili uasni. Najrazorniji
aspekt ovog iskrivljenog razmiljanja njegov je utjecaj na
prosudbu samoga sebe. Ako niste savreni i bezgreni, sigurno
ste promaeni. Nema mjesta grekama. Jedna samohrana
majka, moja pacijentica, bila je odluna u namjeri da bude
savren roditelj svoje dvoje djece. U trenutku kada je osjetila
umor od kuanskih obveza, poela je koriti samu sebe preda
mnom. Bila je ogorena na sebe kao roditelja.

Imati pravo
Kao osoba utemeljena na stidu, morate stalno dokazivati
da su vaa stajalita i postupci ispravni. Zauzimate obrambeni
stav. Budui da ne moete pogrijeiti, ne zanima vas istinitost
drugih miljenja, nego samo obrana vlastitog. Ta vas deformacija
miljenja uistinu dri u vjeverijem kavezu, jer rijetko saznate
bilo kakvu novu informaciju. Ne dobivate nove podatke koji
bi vam pomogli da promijenite svoj sustav vjerovanja u vezi
sa sobom.

Razmiljanje moram
Karen Horney je pisala o tiraniji moranja. Razmiljanje
moram neposredan je rezultat perfekcionizma. U ovoj vrsti
deformiranog miljenja polazite od popisa krutih pravila o
tome kako biste se vi i drugi ljudi trebali ponaati. Pravila
su ispravna i neupitna. Jedna mi je pacijentica rekla da bi
je njezin mu morao eljeti izvesti na nedjeljne vonje.
Svaki mukarac koji voli svoju enu morao bi je izvesti na
vonju u prirodu, a potom na objed u lijep restoran.
injenica da njezin mu nije htio to raditi znaila je da je
sebian i misli samo o sebi. Najee karakteristine rijei
za ovu deformaciju miljenja jesu mora i treba. Osoba
utemeljena na stidu svojim iskrivljenim miljenjem uzrokuje
da se i drugi i ona sama osjeaju jadno.
Privid kontrole
Privid kontrole vaan je oblik prikrivanja toksinog stida.
Proizvod je megalomanije i dvojako iskrivljuje miljenje.
Vidite sebe kao bespomonoga, vanjski upravljanog ili pak
kao svemonoga i odgovornoga za sve oko sebe. Ne vjerujete
da imate ikakvu stvarnu vlast nad zbivanjima u svojem
ivotu. To vas dri zarobljenim unutar vaeg ciklusa stida.
Suprotan privid jest privid svemone kontrole. Osjeate
se odgovornim za sve i svakoga. Nosite svijet na svojim
pleima i osjeate se krivima kada neto ne ide kako treba.

Kognitivna deficijencija ili filtriranje

U ovom iskrivljenju miljenja odabirete jedan element
situacije iskljuujui sve ostale. Pojedinost koju odaberete
podupire vae miljenje o osobnoj manjkavosti.
Jedan moj pacijent, koji je bio dobar upravni savjetnik,
dobio je velike pohvale za marketinki izvjetaj koji je
sastavio. Njegov ga je ef pitao bi li mogao napraviti nov
izvjetaj u kraem roku. To je mojeg pacijenta potitilo. Kada
sam ga ispitivao, otkrio sam da je opsjednut milju kako
njegov ef eli rei da je lijen. U svojem, na stidu utemeljenom
strahu od manjkavosti uope nije uo veliku pohvalu koju je
dobio.
Filtriranje je nain pretjerivanja i negativiziranja vaih
misli. To pokree mone spirale stida.

Okrivljavanje i globalno etiketiranje

Okrivljavanje je oblik prikrivanja stida i sredstvo njegova
prenoenja na druge. Okrivljavanje ide ruku pod ruku s
globalnim etiketiranjem. U vaoj prodavaonici dre pokvarenu
hranu. Dananje su cijene astronomske. Povuena i tiha
djevojka koju ste izveli zapravo je jedna od onih dosadnih
cura koje na plesu uvijek ostanu bez partnera. Va je mu
beskarakterni glupan.
Okrivljavanje i globalno etiketiranje sredstva su s pomou
kojih odvraate pozornost od vlastite boli i odgovornosti. To
su deformacije miljenja i spreavaju vas da poteno pogledate
sami sebe i osjetite svoju bol. Upravo e vas vlastita bol
natjerati na promjenu.

Kako izvanjtiti deformirano miljenje

Da biste se poeli obraunavati sa svojim iskrivljenim
razmiljanjima utemeljenima na stidu, vratite se u vrijeme
kada ste doivjeli bolnu epizodu stida.
Sljedei postupak u tri koraka pomoi e vam da otkrijete
iskrivljenja miljenja u toj situaciji. Takoer e vam pomoi
da restruktuirate miljenje.
Tri koraka jesu:
1. Pismeno opiite situaciju koja je prouzroila stid
2. Uoite iskrivljenja miljenja
3. Pismeno opiite iskrivljenja miljenja i tako restruktuirajte
i odbacite razmiljanje utemeljeno na stidu.
ini se da trei korak ljudima zadaje najvee tekoe.
Naa su iskrivljena razmiljanja toliko ukorijenjena da teko
spoznajemo kako ima i loginijih naina miljenja. Slijedi
vodi za logike ispravke opisanih iskrivljenja miljenja.

Katastrofinost
Najloginija protutea katastrofikom razmiljanju razumna
jest procjena stvarnih mogunosti za neki dogaaj, odnosno
procjena njegove vjerojatnosti u postocima.
Kakva je vjerojatnost? Jedan od tisuu (0,1%), jedan od
deset tisua (0,01%), ili jedan od 100.000 (0,001%)?
 itanje misli
itanje misli oblik je zamiljanja i fantaziranja. Dugorono
gledajui, najbolje ete proi ako ne donosite zakljuke o
ljudima. Gledajte na sva svoja tumaenja o drugim ljudima
kao na halucinacije. Upotrijebite tu rije kada dajete svoje
tumaenje. Recite: Moja je fantastina halucinacija... Najbolje
je da provjerite dokaze za svoje zakljuke.

Personalizacija
Natjerajte se da dobijete dokaze za svoju pretpostavku o
tome to je znailo efovo namrteno lice. Provjeravajte.
Odviknite se od usporeivanja. Nemojte stvarati zakljuke
ako nemate valjane dokaze.

Pretjerano poopavanje
Za pretjerano poopavanje upotrijebite tehniku tablice u
tri stupca:

Dokaz za moj Dokaz protiv Alternativni

zakljuak mojeg zakljuka zakljuak

Napravite memo-karticu na kojoj ete napisati Nema

apsolutnih istina. Ispitajte rijei kao to su: sve, svatko,
nikada, uvijek, nitko, svi ponavljajui ih. Recite: Mislim li
uistinu da ba nikada, nikada, nikada, nikada... itd. Nauite
upotrebljavati rijei kao to su: ponekad, moda, esto.
Provjerite valjanost nominalizacije pitajui se moete li
staviti neto u take. Ne moete staviti svoj brak ili svoju
zemlju u take. Tvrdnje: Moj je brak lo i Ova zemlja ide
k vragu, ukljuuju iskrivljenje miljenja zvano nominalizacija.
Razmiljanje ili/ili
Upotrijebite i ovdje svoju memo-karticu Nema apsolutnih
istina. Razmiljanje ili/ili oblik je apsolutiziranja. Toksini stid
podrazumijeva da je neto vie od ljudskog ili manje od
ljudskoga. To je temelj njegova megalomanskog razmiljanja.
A zapravo nema crnog i bijelog. Svijet je siv. Razmiljajte u
postocima. Oko 5 posto vremena ja sam sebian, ali ostalo
vrijeme sam njean i velikoduan.

Imati pravo
Imajte svoj vlastiti zdravi stid. Ako uvijek mislite da
imate pravo, prestajete sluati i uiti. Stajalite imam pravo
moe se prevladati tako da postanete djelatan sluatelj. Carl
Rogers uinio je pionirski rad u razvoju ove vjetine. Kao
dobar sluatelj obraate pozornost i na sadraj i na sam
proces. Uite sluati uima jednako kao i oima. Uite
reagirati i provjeravati.
Evo jednog primjera. Neki mi je mukarac poeo priati
kako je imao sjajno djetinjstvo i kako je njegov otac bio
najbolji ovjek kojeg je ikada sreo. Opisao je kako mu je
otac radio od jutra do veeri. Taj je pacijent smatrao da je,
budui da je njegov otac tako p u n o radio, opravdano to
nije imao vremena za njega. ak nije mogao doi ni na
njegovu utakmicu za kolsko dravno prvenstvo. Dok je to
govorio, poeo je drugaije disati; stisnuo je ake i odvratio
pogled od mene. Blago sam ga upozorio na ono to mi je
upravo ispriao. Rekao sam mu to sam opazio u njegovu
dranju kada mi je govorio o utakmici i upitao ga to misli
o tome. Odgovorio je: O, to nije vano. Kada je to rekao,
njegov mi je glas zvuao ljutito. Zato sam se pozabavio
time. Mogao bih vam jo dugo priati o ovom sluaju;
sluajui i provjeravajui, uimo vidjeti stvari onakvima kakvima
ih drugi vide. Proces provjeravanja pomae nam shvatiti
stajalite drugoga. Vano je zapamtiti da drugi vjeruju u
ono to govore jednako snano kao to mi vjerujemo naim
vlastitim uvjerenjima. Volim se upitati: to mogu nauiti iz
stajalita druge osobe?

Razmiljanje moram
Izbjegavajte rijei moram i trebam. Neka vam budu ono
to su biku crvene krpe. Prilagodljivi ljudi ne upotrebljavaju
te rijei, jer uvijek ima iznimaka i posebnih oklonosti.
Krutost je oznaka mentalne bolesti; prilagodljivost je oznaka
mentalnog zdravlja. Bez prilagodljivosti nema slobode.
Prisjetite se barem tri iznimke od vaeg pravila, a potom
zamislite sve mogue iznimke.

Privid kontrole
Osim u onome to je Bog odredio, sami ste odgovorni
za sve to se dogaa u vaem svijetu. Ve sam rekao da su
neuroze i poremeaji linosti poremeaji osjeaja za odgovornost.
Nauiti se odgovornosti i dopustiti drugima tu privilegiju
znai ivjeti u realnosti.
Zapitajte se: Koje su to moje odluke prouzroile ovakvu
situaciju? Kakvu odluku mogu donijeti sada da to promijenim?
Osim toga, ne zaboravite da potovati druge znai dopusititi
im da ive vlastite ivote, pate vlastite patnje i rjeavaju
vlastite probleme.

Kognitivna deficijencija ili filtriranje

Prestanite rabiti rijei kao to su uasno, strano, odvratno
itd. Napiite frazu: Nema potrebe da pretjerujem. Mogu se
nositi s tim. Mogu to izdrati. Moja najomiljenija fraza
dolazi iz Abrahamova zakona. Recite si: Ovo je uznemirujue,
ali nije opasno.
Da biste prestali filtrirati, morate promijeniti sredite
interesa. Usmjerite se na pronalaenje strategija kojima biste
rijeili problem umjesto da opsesivno razmiljate o samom
problemu. Usmjerite se na teme kakve su opasnost ili
gubitak. Potom razmiljajte o onome to je za vas sigurnost
ili mislite o vrijednim stvarima koje imate.

Okrivljavanje i globalno etiketiranje

Prihvatite odgovornost za svoje ponaanje i odluke.
Usredotoite se na vlastite probleme. Pogledajte gredu u
vlastitom oku, umjesto trun u oku svojega brata. Kada
ponete etiketirati, upitajte se: to pokuavam izbjei? ak
ako i zakljuite kako ba nita ne pokuavate izbjei, radije
budite odreeni nego globalni.
Moj je ef esto konzervativan. Rijetko riskira. To je
tono. Zvati ga beskimenjakom znai ljutiti se to mi je on
ef.

MIJENJANJE UNUTARNJIH GIASOVA KROZ

POZITIVNE TVRDNJE

Ovo je doslovno tehnika pozitivnog ispiranja mozga. Njome

pokuavamo zamijeniti stara negativistika i kritika stajalita
novim, realistinim i pozitivnim tvrdnjama o sebi. Kako veina
starih kritikih glasova dolazi iz neijeg tueg miljenja o
vama, oni predstavljaju subjektivno miljenje o vama, a ne
ono to vi uistinu jeste.
Nova e vam stajalita pomoi promijeniti unutranji
dijalog tako da moete biti onakva osoba kakvom elite biti.
 Tehnika pozitivnih tvrdnji trai da napiemo neku pozitivnu
tvrdnju o sebi 15 do 20 puta na dan (idealno dva puta).
Kada napiete pozitvnu tvrdnju, ekajte svoju prvu spontanu
reakciju. esto e ta reakcija biti negativna. ekajte oko
jednu minutu. Ako nema nikakve reakcije, nastavite tehniku
pozitivnih tvrdnji, piui potpuno istu reenicu koju ste ve
napisali.
Svrha reakcije je izvanjtiti sve negativne, postiujue
poruke koje imamo u nesvjesnom. Monotonijom ponovnog
ispisivanja iste tvrdnje iznenadit emo svoje kontrolne
mehanizme. Vano je zapamtiti da su neki od najpostienijh
dijelova nae predodbe o sebi bili neprestano ponavljani.
Primjerice: Zato ne moe biti kao tvoja sestra, brat, itd...
ili: Tako si neuredan, lijen, glup itd. Evo sheme koja e
vam pomoi ostvariti tehniku pozitivnih tvrdnji:

Pozitivna tvrdnja Reakcija

1. Ja, , esto sam 1. ekajte prvu spontanu
srdaan i ljubazan. reakciju koja vam padne
2. Ja, , esto sam na pamet.
srdaan i ljubazan. 2. Reakcija, kakva god
3. Ja, , esto sam bila.
srdaan i ljubazan. 3. Reakcija, kakva god
4. Ponovite gornje izjave. bila.
4. Reakcija, kakva god
bila

Ovo treba initi 21 dan. Istraivanja su pokazala da je to

vrijeme potrebno za najbolji rezultat.
Pozitivno razmiljanje pomae
1. Svaki dan radite na istim pozitivnim tvrdnjama. Najbolje
je to initi neposredno prije spavanja, ujutro prije posla ili
svaki put kad vam neto ne ide.
2. Napiite svaku tvrdnju 10 do 20 puta.
3. Recite i napiite svaku tvrdnju u prvom, drugom i
treem licu, ovako:
to vie ja, , volim sama sebe, vie me vole
drugi.
to vie ti, , voli sama sebe, vie te vole
drugi.
to vie on/ona, , voli sama/samu sebe, vie ga/
je vole drugi.
Zapamtite, uvijek trebate staviti vlastito ime u tvrdnju.
Pisanje u drugom i treem licu veoma je vano, jer se i vae
doivljavanje sebe kroz oi drugih ostvaruje na jednak
nain.
4. Nastavite svakoga dana raditi na pozitivnim tvrdnjama
sve dok se one potpuno ne integriraju u vau svijest. Znat
ete da je tako kada va um pone odgovarati pozitivno i
kada ponete osjeati kako vladate vlastitim ciljevima.
Upotrebljavat ete svoj um tako da slui vama.
5. Snimite pozitivne tvrdnje na kasetu i pustite ih kad
god vam je zgodno. Ja esto putam svoje kasete dok vozim
autocestom ili kada legnem u postelju.
6. Dobro je gledati se u zrcalo i glasno izricati pozitivne
tvrdnje. Ponavljajte ih dok ne ugledate na svom licu sretan,
oputen izraz. Ponavljajte ih dok poptuno ne nestane napetost
i grimase s vaeg lica.
 7. Sluite se vizualizacijom u tehnici pozitivnih tvrdnji.
Kako se s vremenom budu gomilale reakcije, moda ete
uoiti i neke negativne glasove. Moda ete, osim toga, uti
neki glas kojega prije niste bili svjesni. Ti negativni glasovi
postaju izvorom novih, suprotnih, pozitivnih tvrdnji.

Pozitivne tvrdnje za jaanje samopouzdanja

1. Ja, , volim sebe. Ja sam osoba koju je lako
voljeti.
2. Ja, , jako se sviam samom sebi.
3. Ja, , jako se sviam drugima i drugi se jako
sviaju meni.
4. Ja, , odluna sam osoba i doputam i drugima
da budu takvi.
5. Ja, , imam pravo rei ne ljudima, a da ne
izgubim njihovu ljubav.
6. to se vie ja, , sviam sebi, to se vie i drugi
sviaju sami sebi.
7. Ja, , privlaan sam i ljudi me vole i to vie
ponavljam ovu tvrdnju, ona postaje to istinitijom.
8. Ja, , zasluujem pohvale za svoj uspjeh i
postignua, bez obzira na to jesam li se zbog njih
namuio ili ne.
9. Ja, , sada sam vrijedna osoba, ak i ako sam

11. Ja, , voljen sam i cijenjen bilo da sam sam ili

imam nekoga.
12. Ja, , dragocjen sam i neusporediv svialo mi
se to ili ne.
 11. POGLAVLJE

KAKO PREVLADATI TOKSINI STID U

VEZAMA

Jer postoji samo jedan istinski problem - problem ljudskih

odnosa, zaboravljamo da nema nade ili sree osim u ljud
skim odnosima.
Antoine de Saint Exupery, Vjetar, pijesak i zvijezde

esta ala meu polaznicima programa u 12 koraka ova

je nerijetko citirana tvrdnja: Mi ne sklapamo veze; uzimamo
taoce. To je jedna od onih ala koje trebaju ublaiti bol to
je doivljavaju osobe utemeljene na stidu kada pokuavaju
ostvariti vezu. Zaista, rekao bih da je intimnost najvei problem
koji proizlazi iz internaliziranog stida. Barem je tako bilo u
mojem sluaju.
Intimnost iziskuje sposobnost da budemo ranjivi. Biti
intiman znai riskirati da izloimo naa unutranja ja jedno
pred drugim; da ogolimo nae najdublje osjeaje, elje i
misli. Biti intimni znai biti ba onakvi kakvi jesmo te voljeti
i prihvaati jedno drugo bezuvjetno. To iziskuje samopouzdanje
i hrabrost. Takva hrabrost stvara novi prostor u naoj vezi,
istinsku intimnost. Taj prostor nije moj ili tvoj; on je na.
 Kao osobi utemeljenoj na stidu sve mi je to bilo nemogue.
Nisam imao vezu sa samim sobom. Skrivao sam se, ne samo
od drugih nego i od sama sebe. Bio sam radno bie, jer
nisam mogao ui u sama sebe. Nikoga ondje nije bilo.
Nisam imao sebe. Moja veza sa samim sobom bila je puna
odbacivanja i prezira. Vie od svega bojao sam se razotkrivanja.
Nisam imao ja koje bih dao drugome.

PROBLEMI OVISNOSTI O DRUGOME U ODRASLA DJETETA

Ve sam govorio da su ovisnost o drugome i toksini

stid ista vrsta realnosti. Kada je rije o vezama, izraz ovisnost
o drugome tono definira problem. Fraza odraslo dijete
takoer nam olakava njegovo shvaanje.

Vezanost i neraskidivost saveza

Zbog traume naputenosti, ljudi utemeljeni na stidu postaju
odrasla djeca koja stvaraju odnose ovisnosti o drugome. Tim
odnosima dominira strah od naputenosti. Oni su rezultat
neraskidivosti saveza o emu govori Alice Miller. U takvim
vezama prevladava vezanost.
Kao odraslom djetetu bilo mi je teko raskinuti bilo s
ime. Jo uvijek imam biljeke od prije trideset godina, s
prve godine studija! Imam kutije pune sitnica koje uvam
godinama. Svaka je promjena za mene izuzetno teka. Uasava
me pomisao da bih mogao biti naputen. Radije se drim
onoga to imam, jer bih mogao i to izgubiti. Iz istoga mi je
razloga teko odgoditi uitak za poslije. Moda ga vie nee
biti.
Teko sam se prilagoavao u vezama. Jako sam se namuio
dok se nisam rijeio potrebe za kontrolom. Nisam mogao
zamisliti da u prekinuti bilo koju vezu. Osim toga, pokuavao
sam svoje veze urediti tako da postanem toliko vaan
drugim osobama da me ne mogu napustiti.

Kontrola
Kontrola je velik neprijatelj intimnosti. Po definiciji, intimnost
iskljuuje mogunost da jedna osoba kontrolira drugu. Kontrola
je proizvod vae onesposobljene volje. To je pokuaj htijenja
onoga to se ne moe htjeti. Ne moete promijeniti drugu
osobu. Ne moete popraviti svoje roditelje, branog partnera,
ljubavnika ili djecu. Ne moete kontrolirati njihove ivote ili
njihovu bol.

Uplitanje
Kada nemate autentino ja, traite vezu s jedinim ja koji
osjeate da imate - sa svojim lanim ja. Ako ste rtva,
jedina veza o kojoj ita znate veza je s muiteljem. Suprotno
vrijedi ako ste muitelj. Ja sam bio majin zamjenski suprug
i obiteljski skrbnik. Kao majin zamjenski suprug, uvijek sam
tragao za enama o kojima bih se mogao skrbiti. To se
pretvorilo u ponavljanje fantazijske veze o kojoj sam govorio.
Fantazijska veza jest uplitanje u zamku ovisnosti o drugome.
Temelji se na neraskidivosti veze uspostavljene traumom
naputenosti. Kada smo jednom fantazijski vezani, imamo
samo jednu vezu i neprestano je ponavljamo.
Izlaz iz svega ovoga lei u radu na razrjeavanju izvorne
boli, radu na unutarnjem djetetu, radu na temeljnoj boli.
Naa fiksacija na vezanost posljedica je injenice da su naa
autentina ja bila fiksirana i zamrznuta uslijed nerazrijeene
traume naputenosti. Svaki put kada naom novom na mati
utemeljenoj vezi ponavljamo staru situaciju, pokuavamo se
rijeiti boli. Odabiremo slinu osobe kako bismo dobili novu
priliku za razrjeenje. Svaki novi partner predstavlja aspekte
jednoga ili oboje naih roditelja. Pokuavamo pretvoriti partnere
u roditelje, kako bismo mogli razrijeiti sukob i poi dalje.
Budui da vie nismo djeca, to nam nikada nee uspjeti.
Jedini je izlaz u tome da proemo kroz legitimnu patnju
koju zahtijeva rad na boli. Da bismo to uinili, moramo se
odrei naeg lanog ja i otii od kue. Jedino tako moemo
postii svoje istinsko ja.

Pretjeranosti u oekivanjima, potovanju i pridavanju

vanosti drugima
Budui da je odnos odrastao/dijete nezreo djeji odnos,
njegova je posljedica pridavanje pretjerane vanosti i potovanja
drugima. To proizlazi iz potrebe naputena djeteta da ima
brinog roditelja. Oekivati od partnera da nam prui ono
to nam roditelj nije pruio iluzorno je. To je nerealistino
oekivanje i zavrava razoaranjem i srdbom.

PROJICIRANJE NAIH POREKNUTIH DIJELOVA

NA PARTNERE

Jedan od najrazornijih aspekata veza utemeljenih na

stidu projiciranje je naih poreknutih dijelova na partnera. U
filmu Vrijeme njenosti izvrsno je opisana istodobna fascinacija
i odvratnost koju osjeamo prema poreknutim dijelovima
naeg ja. Jack Nicholson glumi mukarca koji se potpuno
identificirao sa svojim divljim, impulsivnim, uivanju u seksu
sklonim ja. Shirley MacLaine glumi njegovu susjedu - udovicu
koja potiskuje seksualnost, sklona je s a m o k o n t r o l i ,
perfekcionizmu i moraliziranju. Oboje utjelovljuju dva pola
toksinog stida. Jack Nicholson je raskalaen i glumi osobu
koja je manje od ovjeka. Shirley MacLaine glumi osobu
koja je svetija od sveca i vie je od ovjeka. Ovo dvoje
imaju mnogo nauiti jedno od drugoga dok ongliraju
izmeu privlanosti i odvratnosti. Konano, jedno pomae
drugome integrirati ja koje je bilo poreknuto. On njoj
doputa da prihvati svoje seksualno ja, dok ona njega
upoznaje s njegovim konzervativnim i brinim ja.
Kad savjetujem ljude u destruktivnim vezama, otkrije se
da oni najee uspostavljaju veze putem svojih poreknutih
dijelova. Velikoduni mukarci obino oene sebine ene;
strasne ene zaljube se u emocionalno nepristupane mu
karce. Umjesto da ue jedno od drugoga inkorporirajui
svoja poreknuta ja, oni ive s poreknutim ja izraenim u
njihovim partnerima. Kako oboje poriu dio koji je izraen
u partneru, postaju kritini i ljute se na partnera.
Integracija svih dijelova ja prvenstveno je proces samo-
prihvaanja. Cjelovitost i potpunost rezultati su potpunog
samoprihvaanja. Cjelovitost je oznaka mentalnog zdravlja.
Potpuno samoprihvaanje znai da smo zadovoljni svakim
dijelom naega ja. To je ekvivalentno bezuvjetnoj ljubavi.

Kolai privlanosti/odvratnosti
Sveenik Mike Falls predlae zanimljivu vjebu. Mike je
episkopalni sveenik koji sada radi kao kapelan Koleda
Stephen F. Austin u Nacogdochesu u Texasu. Mike je
dvadesetak godina radio kao psiholoki savjetnik. Iznimno je
nadaren i intuitivan savjetnik. Kada mu se obrate pacijenti
s tekoama u vezi, Mike im esto savjetuje sljedee:
Kae im da prelistaju niz asopisa i odaberu sve slike
ljudi prema kojima osjeaju privlanost. Zatim trebaju na
velikom posteru sastaviti kola tih slika. Potom trebaju pre
listati asopis i odabrati slike ljudi koji ih odbijaju ili su im
odvratni i opet sastaviti kola odabranih slika. Kola slika
koje vas privlae najvjerojatnije su oni vai dijelovi s kojima
se pretjerano poistovjeujete. Slike koje vas odbijaju vjerojatno
predstavljaju one vae dijelove koje poriete. Kada postanete
svjesni dijelova koji vas odbijaju, moete uspostaviti dijalog
sa svojim poreknutim dijelovima, onako kako je opisano u 4.
poglavlju. Ja sam se esto koristio ovom metodom, sa sjajnim
rezultatima.
Dobro je napraviti poster sa slikama ljudi istog i suprotnog
spola koji vas privlae i odbijaju. esto se mukarci stide
svoje enstvenosti, a ene svoje muevnosti.
Carl Jung je smatrao da dio psihinosti svake osobe ini
njegova spolna suprotnost. Svaki su mukarac i ena jedinstvo
mukih i enskih hormona. Mukarci imaju u veini muke,
a u manjini enske hormone. enstvenu stranu psihe mukarca
Jung zove njegovom animom. Muku stranu psihe ene on
zove njezinim animusom. Integracija anime i animusa od
presudne je vanosti za potpunu ljudsku integraciju.
Ve sam upozorio na to kako kroz nae krute kulturne
spolne uloge razvijamo lana ja, tj. pretjerano se poisto
vjeujemo s jednim naim dijelom. Mukarce postiuju u
njihovu enstvenom dijelu tako to ih zovu tetkicama ili
jo gore. ene postiuju u muevnom dijelu.
Spomenuo sam Vrijeme njenosti kao film koji dramatino
portretira polarnost muko/ensko. Jo jedan film, Afrika
kraljica, u kojemu glume Humphrey Bogart i Katharine
Hepburn sjajno ocrtava tu polarnost. Lik koji glumi Bogart
pretjerano je poistovjeen s mukom energijom, a onaj koji
glumi Hepburn sa enskom. Ta dva lika dramatiziraju dina
miku fascinacije/odvratnosti prema poreknutom ja i oba
doivljavaju promjenu potaknutu energijama utjelovljenima
u onom drugom. Oba su filma osvojila Oskare. Bilo bi
zanimljivo vidjeti koliko filmova nagraena Oskarima prikazuju
ovu univerzalnu borbu za integraciju i cjelovitost.

OPASNE SITUACIJE U VEZAMA

ini se da odreene situacije u vezama jae potiu stid

od drugih. Kriticizam i odbacivanje bolni su za sve. Oni su
unitavajui za ljude utemeljene na stidu, pa u im posvetiti
posebnu pozornost. Za sada, dopustite mi da opiem odreene
situacije koje obino pokreu spirale stida. Za njih bismo
trebali biti pripremljeni i drati ih na umu.

Razgovor s roditeljima
Budui da su roditelji partneri iz nae izvorne veze, oni
su stalna opasnost od pokretanja starih spirala stida. Ako
ste u prolosti bili ozbiljno postiivani, pazite ak i kada je
rije o najobinijem razgovoru s roditeljima. Ako ozbiljno
radite na smanjenju stida, bit ete dobro pripremljeni da
izbjegnete zamku. Ako niste proli kroz takav rad, u opasnosti
ste. I sam telefonski razgovor moe pokrenuti stare auditivne
dojmove.

Autoritativni likovi
Jedna od estih znaajki djece alkoholiara strah je od
autoritativnih likova. To je gotovo uvijek povezano s
postiujuim zlostavljanjem u izvornoj vezi te osobe. Moe
biti povezano i s postiujuim izgredima u koli. Znam
profesora psihologije koji osjeti stid kada vidi policajca na
ulici. Njegova ga je majka plaila govorei mu da e pozvati
policajce koji e ga odvesti u zatvor. Takva praksa nije
neuobiajena. Mnogi ljudi utemeljeni na stidu doivljavaju
pretjerane reakcije stida zbog puke nazonosti efa ili
autoritativnog lika.

N o v e veze
U novim se vezama esto javlja stid. Najee se oituje
kroz kritiki razgovor sa samim sobom koji obino poinje
odmah im druga osoba ode. Postiujui glasovi e sugerirati:
Ba si uprskao! ili Sjajno, nespretnjakoviu! ili Ti i tvoja
dosadna pria. Nove su veze riskantne jer nas razotkrivaju
pred nekim pred kim nikada dotad nismo bili razotkriveni.

Kada ste vi ili oni ljuti

Mnogi ljudi utemeljeni na stidu nedovoljno se ljute. Ne
znamo kako bismo izrazili srdbu i iznimno smo podloni
manipulaciji ljutnjom. Sjetio sam se mukarca koji mi se
nimalo ne svia. Jednog se dana naljutio na mene bez
ikakva razloga. Ja sam ga zapravo bio pohvalio. Nekoliko
drugih ljudi su mi rekli da je ljubomoran na mene. Kada
sam ga pohvalio, ljutito je reagirao. uo je neto posve
drugaije od onoga to sam ja rekao. Muio me taj dogaaj
tjednima. Htio sam ga nazvati i sve izgladiti. Trebalo mi je
mnogo pozitivnog, afirmirajueg razgovora sa samim sobom
kako to ipak ne bih uinio. Njegova je ljutnja njegova stvar.
Nije imala nikakve veze sa mnom.
Veina nas je bila postiivana kroz srdbu i bijes. Kada
netko izrazi srdbu, naa je prva reakcija strah. Razne
tehnike u odjeljku o kriticizmu mogu jako pomoi da se
prevlada bijes.

Kada vama nanose bol ili vi nanosite bol drugima

Budui da su nama nanosili toliko boli, bojimo se to
initi drugima. esto krivo postupamo kada smo povrijeeni.
Ako ste imali roditelje koji su manipulirali vama govorei
vam da ste ih povrijedili, bit ete posebno osjetljivi na
povrede drugih. Roditelji utemeljeni na stidu manipuliraju
djecom govorei im da su ih povrijedila svaki put kada im
se djeje ponaanje ne svia. Djeco, nikada neete znati
koliko ste povrijedili svojega oca ili Ne znam hou li vam
ikada moi oprostiti. Toliko ste me povrijedili. esto su
takve izjave puka manipulacija. Ljudi ih koriste da bi bilo
po njihovu. U zdravim vezama je drukije. Ako sam ti
nanio bol, priznat u svoju greku. Ali, takoer, znam da dio
tvoje boli proizlazi iz tvoje prolosti.

Uspjesi
U knjizi ovjek protiv sebe (Man Against Himself), Karl
Menninger opisuje ljude koji su doivjeli pravi ivani slom
nakon nekog uspjeha. Neki su se ak i ubili. Ljudi utemeljeni
na stidu ne vjeruju da imaju pravo biti sretni. Duboko
unutra njihov im toksini stid kae da nemaju pravo na
novac ili zabavu kraj toliko drugih ljudi koji su siromani ili
pate. Uspjeh se ne ograniava samo na materijalnu dobit.
Moete osjetiti toksini stid i kada vam iskau bilo kakvu
poast. esto je uzrok tomu u obiteljskom sustavu. Ako su
ostali lanovi obitelji jo uvijek u svojim starim, zamrznutim
ulogama i ako jedan lan izie iz okvira i stvori vlastiti,
jedinstven ivot, ta osoba moe osjeati stid to je toliko
drugaija i uspjena. Zapamtite, u disfunkcionalnim obiteljima
nitko ne bi smio napustiti svoju ulogu u obitelji.

Primanje ljubavi i njenosti

Ljudi utemeljeni na stidu imaju velikih tekoa s kom
plimentima i pohvalama. Duboko u njima toksini stid vie:
Nema pravo biti voljen i obasut svom tom panjom. Ako
ste dovoljno dugo radili vjebe iz 5. poglavlja, znat ete da
ste osoba koju je lako voljeti. Vaa bezuvjetna ljubavna veza
sa samim sobom bit e temelj da svu ljubav i pohvale koje
primate prihvatite onako iskreno kako biste i trebali.

KRITICIZAM

Prije mnogo godina napisao sam pola knjige o tome

kako ivjeti s kritinom osobom. No knjigu nikad nisam
uspio zavriti. Osjeao sam da je kriticizam velika poast u
ljudskim odnosima i da ljudima treba pomoi da bi se
protiv nje obranili. Sigurno je da ljude utemeljene na stidu
kriticizam odbija i boli. Istodobno ih i privlai kao sredstvo
interpersonalnog prenoenja stida na druge.
Nikada nisam vjerovao da ima ikakve vrijednosti u tzv.
konstruktivnoj kritici. Na naim skupnim terapijama dajemo
jedan drugome povratnu informaciju. Povratno opaanje je
visoke kakvoe, ali takvo koje nije popraeno tumaenjem. U
skupnoj terapiji povratna informacija moe biti iznimno korisna.
Ali kriticizam, onako kako ga ja definiram, uvijek je subjektivno
tumaenje utemeljeno na iskustvu jedne osobe i u njezinoj
osobnoj povijesti. Kao takav, nije osobito koristan.
Ja potiem ljude utemeljene na stidu da izbjegavaju
kriticizam i nudim sljedee tehnike s pomou kojih mogu
izii na kraj s kritikom.
Pritom je osnovno naelo NIKADA se ne braniti. Ako se
branite, izlaete se toksinom stidu.

Budite neodreeni
Ovo je prilagodba tehnike preuzete iz samoafirmativne
vjebe. U toj tehnici priznajete istinu, mogunost istine ili
vjerojatnost istine. Ne branite se. Jednostavno doputate da
tvrdnja kritiara kroz vas proe kao oblak. Primjerice, priate
s majkom na telefon. Ona kae: Tvoja su djeca neposluna.
Imat e problema u koli. Vi odgovarate: Ima pravo.
Mogli bi imati problema u koli. Priznajete mogunost da
ima istine u tvrdnji vae majke. Potom bi ona mogla rei:
Pa, kada e ih nauiti redu? Vi kaete: Nauit u ih redu
kada im to bude trebalo. To je dovoljno neodreeno a
priznaje istinitost tvrdnje.

Traite objanjenja
Traenje objanjenja nain je da pritisnete kritiara uza
zid i razotkrijete njegovu namjeru da kritikom prenese stid.
Zamislimo da vaa supruga kae: Nee valjda odjenuti te
smee hlae. Vi odgovarate: to ti se ne svia na tim
smeim hlaama? to god vam kritiar rekao, traite
objanjenje. Ako kritiar kae: Izgledaju jeftino, vi kaite:
to ti se to ne svia na jeftinim hlaama? ili Zato ti
smetaju jeftine hlae? Ta pitanja odvode kritiara u odrasli
dio njegove linosti. Odrastao ovjek nije kontaminiran
potisnutim osjeajima. Odrastao je ovjek orijentiran prema
loginosti i objektivnosti. Uobiajeni rezultat ove tehnike jest
rasipanje kritiareve energije. Jedno pitanje za drugim razbistrit
e stvaran problem koji se krije iza kriticizma.
Stvarni je problem ili potpuno subjektivan ili je to kri-
tiarev pokuaj da skrije vlastiti stid i prenese ga na vas.
Ova tehnika ne djeluje uvijek. Ipak, to vie tehnika imate,
raspolaete s vie zatitnih izbora u samoafirmaciji.

Suprotstavite se
Suprotstavljanje znai to to rije govori. Suprotstavljate
se svojem kritiaru. To je oblik samoafirmacije, pri kojem,
vam savjetujem da slijedite ove upute:
1. Izrazite ono to osjeate. Recite ono to zamjeujete
(vidite ili ujete), kako to tumaite, to osjeate i to
elite.
2. Koristite poruke ja. Preuzmite odgovornost za ono
to primjeujete, tumaite, osjeate i elite.
3. Upotrijebite osjetimo percipiranu pojedinost na kritiaru,
radije nego rijei procjene.
4. Gledajte osobu ravno u oi. To valja uvjebati. Savjetujem
jako stidljivim ljudima da gledaju u neku toku izmeu
oiju osobe s kojom razgovaraju.
Opisat u jedan nedavni primjer suprotstavljanja. Ba
sam kupio novi BMW To je najskuplji automobil koji sam
ikada imao. Kod mene u nekoj mjeri postoji kulturalni stid
zbog siromanog djetinjstva. Kada se naem u blizini koga
bogatog, moj stid izie na vidjelo. Ponem se osjeati inferiorno,
kao da mi tu nije mjesto. Taj isti stid javlja se i kada ja
imam neto (kao novi BMW) skupo. Jo je gore ako sam s
nekim jako siromanim. Iako sam puno radio na ovome, jo
uvijek mi se dogaa s vremena na vrijeme.
Kada sam pokazao automobil jednom roaku, izrekao je
kritiki komentar. Rekao je: Pa, stvarno je lijep. Kladim se
da bi jedna itava obitelj mogla ivjeti godinu dana od
novca koji si dao za ovaj auto. Kada sam to uo, potpuno
sam se izgubio. Osjetio sam stid. Neki mi je glas govorio:
Mogao si kupiti upola jeftiniji auto i dati neto novca
siromanima. Puno sam radio na svojim glasovima. Ovom
sam se glasu suprotstavio sljedeim rijeima: Volim se zbog
toga to slavim svoj ivot dobrim, novim automobilom.
Pogledao sam roaka i rekao mu: Ovo to si rekao tumaim
time da ti nije drago to mi dobro ide u ivotu. Na neki je
nain moj uspjeh potaknuo stid u tebi. ao mi je zbog
tvojega stida i poslat u ti primjerak moje nove knjige o
nadilaenju stida. U tom je trenutku roak poeo dugu,
obrambenu tiradu o mojoj osjetljivosti. Rekao je kako nije
mislio nita loe i da sam ga krivo shvatio. Rekao je da mu
je jako drago zbog mene; da sam zasluio to to imam.
Sloio sam se s njim i odvezao se dalje.
Suprotstavljanje moe potaknuti bijes vaeg kritiara. U
tom sluaju ja jednostavno kaem: Bit e mi drago
porazgovarati s tobom kada prestane bjesnjeti i odem. U
susretu s nasrtljivom ili vrijeajuom kritikom povlaenje je
primjer samoafirmativnog ponaanja.

Zavarajte protivnika
Tehnika zavaravanja protivnika preuzeta je iz stare tele
vizijske serije Detektiv Kolumbo. Detektiva ima raznih veliina,
oblika i stilova. Kolumbo je nespretan i zaputena izgleda.
Neprestano postavlja pitanja. Izgleda kao da se boji ljudi
koje ispituje. ovjek bi rekao da mu potpuno nedostaje
smisao za praktino. Ipak, ima duboke inteligencije u njegovoj
navodnoj glupavosti. Nikada ne proputa ni najbeznaajniju
pojedinost. Sve provjerava. On je majstor konkretne, specifine
pojedinosti.
Kada zavaravate svojega kritiara, pravite se glupi i
postavljate mnogo pitanja. Kaete: Hm, da vidim jesam li
shvatio... ti misli da bih trebao promijeniti frizuru... to ti se
to ne svia na mojoj frizuri? Kada vam odgovore na takvo
pitanje, postavite novo na isti nain. Namjera je doi do dna
i razotkriti njihovu subjektivnost. Uzrok kriticizmu obino je
u toksinom stidu, a ne u vaoj frizuri. Zavaravanjem se
izbjegavate braniti i tjerate drugu osobu iz njegova kritikog,
roditeljskog oblika prikrivanja.

Priznajte
Ova je reakcija korisna kada ste nesumnjivo i neopozivo
uinili ono za to vas kritiziraju. Ako ste prolili mlijeko
recite: Da, prolio sam mlijeko. Jednostavno to priznajte.
NEMOJTE nita dodavati, nemojte primjerice rei: Ba glupo
od mene!
Deseti korak u Programu u 12 koraka kae: Kada
pogrijeimo, odmah to priznajemo. To je korak odravanja.
Njegova je namjera da nas dri usmjerenima na na zdravi
stid. Mi moemo i hoemo grijeiti. Ne moramo se ispria
vati za to. Greke su dio nae ljudskosti.

Samopotvrujte se
Ovu tehniku moete upotrijebiti kada razgovarate s rodi
teljima ili bilo s kojom kritinom osobom. Ja se volim njome
sluiti u telefonskom razgovoru. Ako, dok priate, druga
osoba postane kritina, stavite ruku preko telefonske slua
lice i recite glasno: to god mi rekao i uinio, ja sam ipak
vrijedna osoba. Stalno ponavljajte tu reenicu.
Moete, osim toga, i usidriti ovu pozitivnu tvrdnju. Kada
je glasno izreknete, zamislite sebe kako stojite visoki,
samouvjereni i gledate drugu osobu u oi. Kada osjetite mo
i snagu ovoga, spojite palac i bilo koji prst lijeve ruke.
Drite ih spojene dok ne osjetite mo samopotvrivanja.
Poslije, dok budete sjedili u efovu uredu, ili negdje drugdje
gdje vas autoritativna osoba kritizira, moete aktivirati sidro
spajajui palac i prst lijeve ruke. Moete uti vlastiti
samopotvrujui glas dok gledate u autoritativni lik.
Smirite kritiara
Sluim se ovom metodom kada sam siguran da sam
nenamjerno preao granice druge osobe. Cilj smirivanja jest
dopustiti drugoj osobi da izrazi svoje osjeaje, a da pritom
ne okrivljujemo i ne branimo sami sebe.
Smirivanje je ponaanje posve jednako kao i aktivno
sluanje. Recimo, primjerice da sam ostavio svoj automobil
pred garaom i tako zaprijeio izlaz eninu autu. Odlazim
trati. Kada se vratim, ena je uznemirena i bijesna. Kae:
Moram kod zubara i kasnim. Trebao si me pitati prije
negoli si otiao hoe li mi trebati auto. Ja kaem: O,
osjeam u tvojem glasu uznemirenost i ljutnju. Odmah u
maknuti svoj auto, ili ujem frustraciju u tvojem glasu,
ili Znam kako je to uznemiravajue.
Smirivanje je oblik odgovornosti. Omoguuje nam da
priznamo pravo drugome da bude ljut zbog nae pogreke
i da provedemo razumna poboljanja. Time izbjegavamo
pokretanje spirale stida. Nenamjerno povrijediti nekoga - to
je dio ljudskosti.

Kada sve drugo propadne - zbunjujte

Ovu tehniku preporuujem u neintimnim vezama. To je
tehnika za kojom valja posegnuti kada isprobate sve druge
metode. Upotrijebite je kada se osjeate ranjivima i kada se
ne moete suprotstaviti ili traiti razjanjenje.
U zbunjivanju trebate upotrijebiti kakvu pompoznu ili
malo poznatu rije, rije izvan konteksta. Primjerice, kolega
iz ureda kori vas to ste se predugo zadrali na ruku. Ne
elite svau ili obraun. Ve ste preivjeli slinu situaciju s
tom osobom i zavrila je besplodnim monologom. Zato je
gledate i kaete: Boe, promet je bio tako besmislen danas.
Nepoznata rije ili rije upotrijebljena izvan konteksta esto
moe izvrsno zaustaviti protivnika. Sada moete vidjeti zbunjen
pogled na licu druge osobe. Njegov je um zabavljen traenjem
znaenja onoga to ste upravo rekli. Vi se samo nasmijeite
i otiite. Ta tehnika ukljuuje veseli, djetinjasti dio u vama.
Moete osjetiti veselje dok gledate zbunjenost druge osobe.
Time stjeete kontrolu. Prisjetite se da je kriticizam oblik
prikrivanja stida i sredstvo kontrole druge osobe. Zbunjivanje
je tehnika koja vam omoguuje da zadrite kontrolu. Umjesto
zauzimanja defenzivnog stava, moda doivite trenutak za
dovoljstva.
Nita ne djeluje u svakom trenutku. Ako neka od ovih
tehnika ne daje rezultat, pokuajte s drugom. Sve su te
tehnike potpora za vau zatitu od interpersonalnog prijenosa
stida.

ODBACIVANJE

Nita nema vei potencijal za poticanje bolnog stida od

odbacivanja. To vrijedi za sve veze. Ali za ljude utemeljene
na stidu odbacivanje je ravno smrti.
Odbacili smo sebe i ako nas jo netko odbaci, to dokazuje
ono ega se najvie bojimo - da smo manjkavi kao osobe.
Odbacivanje za nas znai da smo zaista neeljeni i nevrijedni
ljubavi.
Postoje razliiti stupnjevi odbacivanja - od onoga kada
nam se prodava ne nasmijei pa do situacije da nas odbaci
i ostavi voljeni partner. Bol takva odbijanja doivljava se
fiziki, jednako kao i emocionalno. Boli kao no u grudima.
Iskusio sam ga samo jedanput; i sigurno ne bih elio da se
ponovi. Bio sam s mnogim svojim pacijentima dok su
prolazili kroz bol ove vrste razdvajanja.
 Sve tehnike koje sam nabrojio mogu nam pomoi prevladati
bol zbog slomljena srca. to vie pojedinac radi na razrjeavanju
izvorne boli te naputanju fantazijske vezanosti i obiteljske
upletenosti, vie e biti u stanju nadvladati odbacivanje. Ako
je netko jo uvijek fantazijski vezan i upleten u krute veze,
odbacivanje je jednako smrti. Za fantazijski vezanu osobu,
odbacivanje djeluje na ranjeno i usamljeno dijete u toj
osobi, koje nikada nije razrijeilo izvornu bol.
Zato, ja svim srcem savjetujem da radite na izvornoj boli
i djetetu u sebi kako biste olakali bol zbog moguih
gubitaka u budunosti. to se vie diferencirate i odvojite,
lake ete proi razdoblje odvajanja i usamljenosti.
Savjetujem knjigu Judith Viorst Nuni gubici (Necessary
Losses). Ona pokazuje ono to ja zovem filozofijom gubitka.
Pomoi e vam da prihvatite injenicu kako su gubici
nezaobilazan dio ljudskog ivota.
Jednom sam mislio i sam o tome napisati knjigu. elio
sam je nazvati Bolujem, dakle jesam. elio sam pokazati da
dobro ivjeti znai dobro alovati. Sve to ste u ivotu radili
jednom je prestalo. ivot je stalno rastajanje. alovanje je
proces koji zavrava stvari. Dovriti rad na alovanju znai
biti ponovno roen. Znai, ivjeti dobro znai znati dobro
alovati.
Kada prolazite kroz bol zbog osobnog odbacivanja, treba
vam legitimizacija, drutvena potpora i vrijeme. Trebate blis
ku osobu koja e vas voljeti i biti uz vas. Treba vam netko
tko e odraavati i potvrivati vae osjeaje. Bolje je ako
imate vie od jedne bliske osobe. To je prednost Programa
u 12 koraka ili bilo koje skupine za potporu.
Bol prolazi kroz sve faze koje sam opisao: ok, poricanje,
emocionalno ucjenjivanje, depresiju, srdbu, grinju savjesti,
tugu, usamljenost itd. I za prolazak kroz faze alovanja
treba vremena. Najgore to moete uiniti jest da utrati u
novu vezu nadajui se da ete njome sve popraviti. Vidio
sam takve sluajeve s katastrofalnim rezultatima. Nove veze
prikrivaju bolnu sr i slau novi sloj nedovrene boli. Treba
proi vremena da bi se odalovao gubitak. Drite se veza u
kojima dobivate njenost i potporu. Vi ste vrijedna i dragocjena
osoba, unato tome to vas je druga osoba ostavila.
Konano, zapamtite da je va internalizirani stid posljedica
toga to su vas u djetinjstvu naputali. Bili ste nezatieno,
nezrelo dijete s nezadovoljenim potrebama i preivjeli ste
unato svemu. Dakle, preivjet ete i ovaj put.

Upotrijebite sirenu stida

Manja odbacivanja dio su uasa ivotne svakodnevice.
Ja se sluim prilagodbom jedne tehnike za koju sam prvi
put uo iz opisa Terryja Kelloga. Ona pomae prevladati
odbijanja na koja nailazimo u svakodnevnom ivotnu. Uklju
uje stvaranje sirena stida. Sirena stida jest vrsta sidra.
Kada vas netko omalovaava, ne primjeuje, kritizira ili vas
na neki nain postiuje, uinite sljedee:
Zamislite da imate sirenu koju moete ukljuiti povukavi
se za uho (bilo koje). Kada se povuete za uho,
ujete sirenu koja vriti: Stid, stid, stid, stid, stid.
Kad to ujete jasno i glasno...
recite si: To je samo osjeaj... Ja sam uistinu vrijedna
osoba... Recite si to nekoliko puta. Na taj nain
eksternalizirate internalizirani stid. Vraate ga iz stanja
stvari u osjeaj. Osjeaji rastu i smanjuju se. Javljaju
se i prestaju.
 Nazovite barem jednu osobu iz svoje najvanije skupine
za potporu (ili se naite s njom ako je to mogue).
Zamolite je da potvrdi da ste dobra i ljubavi vrijedna
osoba. Recite: Kai mi da sam dobra i ljubavi
vrijedna osoba. To obnavlja interpersonalni most.

Ako se naviknete koristiti sirenu stida, postat e to

vaa druga priroda. Uoio sam da sam, koristei sirenu
stida, sve manje pretjerano reagirao kada bi me omalovaavali
i kritizirali.

LJUBAV JE TRUD

Jo sam mnogo toga inio kako bih se oslobodio stida u

svojim interpersonalnim odnosima. Proveo sam stotine sati
uei i vjebajui uinkovite tehnike komunikacije.
Proao sam nekoliko teaja i seminara za razvoj samosvijesti
i svjesnosti. Sve je to uvealo moje vjetine odravanja veze.

Putovanje u paru
Neprestano ponavljam svoje uvjerenje da je ljubav trud.
To znai da moram donositi odluke da bi mi se trud
isplatio. Prije deset godina gotovo sam razvrgnuo brak. Bila
bi to tragina greka. Sjetite se da ljudi utemeljeni na stidu
pate od megalomanijskog stajalita sve-ili-nita. Ako ne ide
po mojem, otii u. Sve ili nita!
Moj je vlastiti brak ivi dokaz zakljuaka do kojih je
dola Susan Campbell u svojoj knjizi Putovanje u paru
(The Couples Journey). Susan je napisala tu knjigu na teme
lju opsenog prouavanja mnogih parova koji su ivjeli
zajedno due od dvadeset godina. Otkrila je da su svi ti
parovi proli kroz sline faze i borbe na putu do intimnosti.
Romantina faza
Svaki je par nekada bio zaljubljen. To je bila romantina
faza, za koju je karakteristian nestanak svih ograda. Ljudi
se osjeaju zaneseno i mono. Par osjea da moe osvojiti
svijet! Ubrzo poslije vjenanja poinje nova faza.

Borba za mo
U toj se fazi vraaju stare ograde. Vie nema stapanja
razliitosti. U igru ulazi obitelj svake osobe. To je faza kada
upoznajete stvarne meusobne razlike: pravila o novcu,
seksu, bolestima, djeci, drutvenom ivotu i roditeljstvu. Ta
faza kod veine parova traje deset godina. Slijedi razdoblje
smirivanja. Neko vrijeme sve tee mirno i rutinski. Ali
starenje, odlazak djece i proces individualiziranja dovodi do
tree faze.

Prihvaanje sebe u drugome i osobne odgovornosti

Za ovu je fazu znaajno duevno traganje, potraga za
osobnom odgovornou i krajnjim smislom. Mukarci se
individualiziraju prigrlivi svoju ensku stranu. ene prihvaaju
svoju muku stranu. Prigrle svoje potrebe za samoostvarenjem.
Kako je svaki od partnera postajao sve potpuniji, poela je
nova, plodna faza.

Plato intimnosti
Kako su sada oba partnera u sebi potpuna, mogu prii
jedno drugome iz elje, a ne iz potrebe. Vie nema krpanja
manjkavosti onog drugoga. Nova je veza utemeljena na
izboru i odluci, umjesto na fantazijskoj vezanosti proiziloj iz
potrebitosti.
Oboje mogu velikodunije voljeti. Oboje daju jer to
uistinu ele. Pojavio se novi plato intimnosti. Vratile su se
neke znaajke faze zaljubljenosti. Oboje su oarani jedinstve-
nou i razliitou onog drugog. Oboje postaju dragi prijatelj
onog drugog. Oboje su vezani jer duboko potuju i cijene
onog drugog.
Putovanje prema intimnosti obiljeava je sljedee: zdrav
sukob; uenje pregovaranja i potene borbe; strpljenje, trud
i hrabrost da se usudi biti individuom. Povrh svega, ovo je
putovanje obiljeeno spremnou da se prigrli disciplinirana
ljubav.
Najvanije je zapamtiti da je prihvaanje ljubavi i intimnosti
u vezi dinamian proces. Takav proces ima svoje plime i
oseke. Obiljeen je sukobom i individualizacijom. Na kraju,
ipak se isplati. Kao i St. Exupery, i ja vjerujem da: Nema
sree, osim u ljudskim odnosima.
 12. POGLAVLJE

DUHOVNO BUENJE

Stvorio si nas za sebe, Gospode, i naa su srca nemirna

dok ne nau poinak u tebi.
Sv. Augustine

Rad na pretvaranju toksinog stida u zdravi stid vodi

neposredno u duhovnost. Zdravi nam stid govori da smo
ogranieni; treba nam pomo; nismo Bog. Ima neto ili netko
vee od nas. Zdravi je stid izvor duhovnosti.
Kada znamo svoje granice, znamo da ima neto vee od
nas. U Programu u 12 koraka to neto vee zove se Via sila
ili Bog, kako ga vi razumijete. Ja osobno zovem tu silu
Bogom. Nadalje, vjerujem da takva sila mora biti vea od
osobne moi.
Vrhunac ljudskog ivota jest osobnost podije-ljena u
zagrljaju intimne ljubavi. Ako je Bog Via sila, Bog ne moe
biti nita manje od naeg ljudskog ispunjenja. Ja vjerujem
da duhovnost podrazumijeva osobno jedinstvo s osobnim
Bogom. Moj nain postizanja toga jedinstva jest kroz vezu s
Isusom Kristom.
 Za osobu utemeljenu na stidu duhovno buenje nije
mogue dok se ne obavi rad na izvanjtenju. Bez tog rada
na ego ostaje napuknut i otuen.

POTPUNA LJUDSKA SVIJEST

Sve vjebe koje sam opisao u prethodnim poglavljima

povezane su s obnavljanjem vaeg ega-ja i integriranjem
vaih otuenih energija.
To je posao koji morate obaviti na vaem putovanju
prema cjelovitosti. Ali, morate znati da va ego-ja nije vae
istinsko ja. Slika 12.1. uobiajen je nain predstavljanja
cjelovitosti ljudske svijesti.
Mali je krug u sreditu va ego-ja. Predstavlja vau
kljunu psihosocijalnu granicu. To je suena svijest i u vezi
je s uspostavom socio-kulturnog identiteta. Glavna briga ega
jest preivljavanje, a njegova je svrha ega ispuniti nae
potreba za osloncem i preivljavanjem. Kada nam je ego
snaan, znamo da nae temeljne potrebe mogu biti zadovoljene.
Znamo da smo u stanju dobiti dovoljno hrane, odjee,
topline, ljubavi i zatite. Snaan je ego nuan za preivljavanje.
Drugi je krug u vezi s pohranjivanjem naeg trenutnog
i prolog iskustva. Takoer predstavlja skladite naih zabra
njenih osjeaja, potreba i poriva. Taj se krug zove i krug
nesvjesnog ili podsvjesnog. Svi dijelovi nas koji su bili
postiivani i odcijepljeni ive u podsvjesnom. Podsvijest je
prebivalite naih podlinosti. Carl Jung je taj dio svijesti
nazvao naom sjenom. Kada integriramo sjenu, spremni smo
za rast. Rast vodi potpunom opsegu svijesti. Na slici 12.1.
vanjski krug predstavlja taj puni opseg svijesti. Stone i
Winkelman zovu to razinom svjesnosti. Transpersonalni psiho
lozi esto zovu taj krug parasvjesnim ili umom vie svijesti.
Parasvjesno je podruje naih istinskih bia i istinskih ja.
Kada se jednom dostigne, ta razina svijesti djeluje trans-
formirajue. Na toj vioj razini svijesti sve vidimo i doivljavamo
drugaije. To je razina otkria. Tu nalazimo novo ja - sada
bolje ja. Na slici 6.1. nazvao sam to otkrie radom tree faze.

DUHOVNO BUENJE

Ta proirena svijest moe se opisati kao duhovno buenje,

bit kojega je rast i irenje svjesnosti. Bit duhovnosti jest
cjelovitost i potpunost.
Opasno je i protuproduktivno raditi na tom proirenju
dok se nii ja (ego) ne ujedini. Duhovni majstori esto
govore o procesu integracije ega kao o putovanju u pustinju.
U Bibliji Isus odlazi u pustinju na etrdeset dana i etrdeset
noi prije poetka svojega duhovnog rada. Mistici govore o
tamnoj noi due. To je faza pripremanja prije stupanja na
put sjedinjenja, zapravo na put blaenstva - koji je stanje
istinske intimnosti s Bogom.
Duhovni nam uitelji takoer kau da emo, ne zavrimo
li rad na egu, biti ponovno odvueni u njega. Veina rada
na egu rad je na sputanoj i zamrznutoj energiji prouzroenoj
razvojnim zastojem. Ako energija ne bude osloboena i
odmrznuta, povui e nas natrag u ego. Vidjeli ste da jedan
od najvanijih naina na koji se smrznuta i stidom sputana
energija prerauje jest kroz ponavljanje. To se moe zbiti
ak i s duhovnou ako se ne dovri rad na egu.

DUHOVNO PONAVLJANJE

Pokazao sam vam kako pobonost i pravednost mogu

biti oblici prikrivanja toksinog stida. Posljedice pobone
pravednosti jesu perfekcionizam, kriticizam i okrivljavanje.
 Slika 12.1.
Potpuni opseg ljudske svijesti

Slika 12.2
Hijerarhija ljudskih potreba
to se mene tie, otkriti kako odreeni stil duhovnosti nije
istinska duhovnost, najsigurnije se moe primjenom sljedeeg
kriterija: koliko u njoj ima kritinosti ili moralizatorstva?
Bez obzira na to koliko molili i radili, ako postoje
nezadovoljene potrebe ega, stalno emo padati natrag na
razinu nezadovoljene potrebe, sve dok ona ne bude zado
voljena.
Tako sam primjerice ja, premda deset godina nisam pio
i premda sam pouavao teologiju i istraivao prastare duhovne
mudrosti, ipak bio kompulzivan. Bio sam kompulzivan u
vezi s mojom duhovnosti. Dijete u meni jo uvijek je bilo
ozlijeeno i neizlijeeno. Jo sam bio u nezasitnoj potrazi
za ispunjenjem praznine u mojoj psihi. Takva se potraga
znatno razlikuje od zdrave enje za Bogom o kojoj je pisao
sv. Augustin.
Pitanje kompulzivnosti pitanje je nezadovoljenih razvojnih
potreba. Premda se sveci mogu doimati kompulzivno, bit
njihove enje za Bogom nije u prisili. Ona proistjee iz vie
ljudske potrebe. To je potreba za bitkom a nastaje kada su
nae potrebe za osloncem odgovarajue zadovoljene. Slika
12.2. pokazuje vam moju verziju onoga to je Abraham
Maslow zvao hijerarhijom ljudskih potreba.
Donja polovica piramide prikazuje vae ljudske potrebe
za osloncem. Maslow ih je zvao potrebama deficijencije.
Zadovoljenje tih potreba ovisi o drugima. Kada se potrebe
ne zadovolje, energija koja bi trebala nastati iz njihova
zadovoljenja biva zamrznuta. Ta se energija stalno izraava u
primjerima kompulzivne projekcije ili ponavljanja.
Prema Maslowu, te su osnovne ljudske potrebe hijerarhine.
Nee vas brinuti pitanja strukture i stimulacije ako vam je
hladno, ako nemate hranu ili krov nad glavom. Isto vrijedi
za potrebe bia. Neete traiti istinu, ljepotu ili Boga ako jo
niste zavrili posao na svojem egu.
Duhovnost je osnovna ljudska potreba. Zbog nje razvijamo
na ego. Via stvarnost uvijek objanjava niu. Ego slui kao
temelj od kojeg treba poi dalje. Ego utemeljen na stidu boji
se gubitka kontrole. Na oprezu je; ne smije biti uhvaen na
prepad. Snana struktura ega doputa vam da ostavite staro
i poete dalje. Moramo ostaviti staro da bismo se razvili. Kao
to ete uskoro vidjeti, meditacija, put prema proirenju
svijesti, zahtijeva snaan ego. Da biste dobro meditirali,
morate biti spremni odustati od potrebe za kontrolom. Snaan,
integriran ego je poput potisne rakete koja vam omoguuje
da odete u svemir vie svijesti.

MEDITACIJA

Jedan od naina da dostignete viu svijest jest putem

meditacije. Istinska je meditacija krajnje nadilaenje toksinog
stida. Meditacija smjera prema trenutanom ujedinjenju s
Bogom. Tjelesna ljubav daje vam svijest o ujedinjenju. Istinska
vas ljubav dovodi do izvora svih jedinstava. Molitva vam
omoguuje da uspostavite dijalog s izvorom jedinstva, a
meditacija da budete ujedinjeni s izvorom jedinstva kroz
odnos blaenstva.

TEHNIKE

Mnogo je naina meditacije. Svi podrazumijevaju neku

tehniku. Vano je razumjeti da tehnike nisu cilj meditacije.
Nema cilja meditacije u uobiajenom smislu rijei.
Meditacija je potraga za trenutanom intimnou s Bogom.
Razne tehnike imaju za cilj stvoriti uvjete za takvu intimnost.
Glavno ozraje ovog intimnog ujedinjenja zove se tiina.
Bez obzira na to koju tehniku meditacije upotrebljavali, cilj
je stvoriti tiinu. Tehnike su raznovrsne; od jednostavne
svijesti o disanju do vjebi okretnih dervia. Izmeu to
dvoje stoje mandale, mantre, glazba, manualne vjetine,
vizualizacija i masaa. Izbor tehnike ovisi o osobnim
sklonostima. Nijedna tehnika nema veu vrijednost od druge,
a svaka ima svrhu odvui vas od razmiljanja i apsorbirati
svu vau svjesnu pozornost.
Nakon mnogo vjebanja moete stvoriti stanje bez misli.
To se stanje zove tiina. Kad se stvori tiina, aktivira se
neiskoritena mentalna sila. To je oblik intuicije. Uz pomo
te sile ovjek moe neposredno spoznati Boga. Duhovni
uitelji prilino jedinstveno svjedoe o tome. O tom intuitivnom
znanju govore kao o ujedinjujuoj svijesti, o Bojoj svijesti
ili vioj svijesti. To je neposredno ujedinjenje s Bogom. U
tom jedinstvu ovjek spoznaje sebe onakva kakav uistinu
jest. To znanje nije posredovano. Uz pomo takve unutarnje
vizije ovjek stjee nove uvide i spoznaje.

TRI PUTA DO VIE SVIJESTI

Sada u dati saetak triju pristupa vioj svijesti (meditacije

vie sile). Savjetujem da snimite naputke za meditaciju na
kasetofonu.

PONOVNO OBLIKUJTE SVOJ IVOT KROZ OI VAEG

MAGINOG DJETETA

Uvod - mit o maginom djetetu

Slika 3.1. pokazuje razliite slojeve prikrivanja toksinog
stida. U sredinjem krugu je dijamant, koji predstavlja ono
to Wayne Kritsber zove magino dijete. Magino je dijete
psihika energija koja se odupire teroru toksinog stida, a
pojavljuje se kada zagrlimo povrijeeno dijete u nama.
Kroz ponovnu uspostavu roditeljskog odnosa otkrivate
da je postojao dio vaeg autentinog ja koji je trpio. To je
onaj va dio zbog kojega ste kupili ovu knjigu i koji vas
potie da traite izljeenje od stida koji vas sputava.
Magino dijete je onaj je dio vas koji se moe smijati i
usred boli; koji se moe zabavljati i uivati u bogatstvu
ivota unato vaem toksinom stidu. Magino je dijete dio
na koji vas Biblija poziva kada kae: Osim ako ne budete
kao mala djeca. Magino dijete je sr vae biti. Magino
dijete je ono na to, kako ja to razumijem, misle uitelji
zena kada govore o umu poetnika.
Magino je dijete ono to vas ini vama. Kada pjesnik
Gerard Manley Hopkins pie Ja sam ono to inim, zbog
toga sam doao, on govori o toj kljunoj psihikoj energiji.
Kao teolog, vidim magino dijete kao sliku Boga u nama.
To je onaj na dio koji je nalik na Boga. Kada vas je stvarao,
Bog je traio sve mogue naine na koje bi oitovao svoju
stvarnost. Postali ste utjelovljenje jednog od tih naina.
Ovakvo je razmiljanje mitsko. Mitovi su naini na koje
struktuiramo znaenje transcendentalnih realnosti. Upotreb
ljavamo mitove i simbole kada govorimo o Bogu. Sav je
Boji govor mitski i simbolian.
Pitanje Boga ne moe se zaobii. Zahtijeva ga na zdravi
stid. Ne moemo izbjei razgovor o Bogu.
Paul Tillich obiavao je koriti svoje uenike kada bi
govorili da je Boji govor samo simbolian. Simboli su dio
stvarnosti koju pokuavaju opisati. Simboli su vie holistiki
nego logiki. Vie od pola Starog zavjeta napisano je u
simbolima (tj. u vizijama, snovima, parabolama, psalmima
itd.). Simboli su graa mita.
U mitu je svatko od nas jedinstvena i neponovljiva
kreacija Boga i svatko od nas utjelovljuje neke aspekte
Boanske stvarnosti. Svatko je od nas doao na svijet kako
bi oitovao taj jedinstveni dio Boje stvarnosti. To inimo
bivajui ono to jesmo. to smo vie istinski mi, to smo vie
istinski nalik na Boga.
Da bismo bili istinski mi, moramo prihvatiti nau vjenu
misiju i sudbinu. Ona se sastoji u oitovanju, na potpuno
ljudski nain, nae slinosti s Bogom. Ja slijedim Isusa Krista,
jer je on za mene savren izraz toga.
Magino dijete zna nau sudbinu. Jedanput kada zavrimo
rad na oslobaanju od stida, na raspolaganju nam je nae
magino dijete i moemo nastaviti svoje putovanje do sebstva
i istinskog bivanja. Naa nas je trauma naputenosti izbacila
s kolosijeka. Na trenutak smo izgubili svoj put. Ipak, nae
nas je magino dijete potaknulo da radimo na izljeenju.
Kada razrijeimo svoju bol, nastavljamo putovanje.
Reintegriramo na ego-ja i uspostavljamo granice ega. To
oblikuje na ljudski identitet. Ipak, ak i kada nam je ego-
identitet potpuno obnovljen, ak i kada je pozitivan i ivotno
afirmativan, on je drutveno i kulturalno ogranien. Odreen
je vremenom; ogranien je jezikom i sputanom svjesnou.
Nae je istinsko ja vjeno i trajno. Opstaje kroz sve promjene.
Preivljava kao nae magino dijete.
Pozivam vas da, sluei se tim mitom, proirite svoju
svijest uz pomo svojeg maginog djeteta. Budui da je taj
va dio bio iv, ali skriven, vrijeme je za rast i razotkrivanje.
Sljedea meditacija moe vam pomoi da to razotkrivanje
nastavite.
Meditacija maginog djeteta
Pronaite neko mirno mjesto na kojemu vas nee prekidati.
Podignite telefonsku slualicu ili iskljuite zvonjenje. Pronaite
udobnu sjedalicu. Sjednite uspravno. Nemojte prekriiti ruke
ili noge. Izaberite vrijeme kada niste previe umorni.
Meditacija je najdjelotvornija kada va um proizvodi alfa
i theta modane valove. Ti valovi stvaraju izmijenjeno stanje
svijesti koja prebiva izmeu sna i buenja. To je ispravno
okruje meditacije.
Snimite sljedee:
Najprije se usredotoite na disanje... Disanje je ivot.
Ono simbolizira osnovni ritam ivota, pridravanje i otputanje.
Usredotoite se na to kako udiete... i izdiete... zamislite
ocean iji se valovi uzdiu (dok udiete zrak), doseu vrhunac
i sputaju se (dok izdiete zrak). ujte snagu oceana dok se
valovi sputaju i prelijevaju na obalu... (inite to dvije
minute)... Sada dopustite da vam misli preplavi disanje...
Budite svjesni svojih plua dok udiete... i izdiete... Samo
budite poptuno svjesni disanja... (jedna minuta)... Sada budite
svjesni zraka koji ulazi i izlazi... Budite svjesni razlike u
zraku dok izlazi i ulazi... Je li hladniji ili topliji dok ulazi?...
a dok izlazi?... (jedna minuta)... Sada udahnite kroz elo i
osjetite svaku moguu napetost u njemu, pa je izdahnite...
Ponovite... Sada udahnite kroz podruje oko oiju... osjetite
ima li tu napetosti i izdahnite je... Ponovite. Sada diite oko
usta i eljusti; osjetite ima li napetosti i izdahnite je...
Ponovite. Nastavite taj postupak s vratom, ramenima, rukama,
akama i prstima, prsima, elucem, stranjicom, koljenima,
listovima, stopalima i nonim prstima... A sada, neka vam se
itavo tijelo opusti... Opustite svaki mii i svaku stanicu...
Zamislite da ste uplji iznutra, kao bambusova stabljika...
Udahnite toplo, zlatno sunevo svjetlo kroz vrh glave; neka
vam proe kroz cijelo tijelo; pa ga izdahnite kroz prste na
nogama... Ponovite to nekoliko puta... Sada zamislite da
stojite u podnoju triju stuba koje vode do vrata... Stavite
sve svoje brige u zamiljenu loptu od suneva svjetla...
Oblikujte loptu rukama... Stavite sve brige u zamiljenu
loptu suneva svjetla i zakopajte ih... Moete ih poslije
ponovno uzeti... Uspnite se uz stube i otvorite vrata... Vidjet
ete nove stube koje vode do drugih vrata... Nainite novu
loptu od suneva svjetla i stavite u nju sve svoje predrasude
i kruta stajalita; potom zakopajte loptu... moete ih ponovno
uzeti kada zavrite... Uspnite se uz sljedee tri stube i
otvorite vrata... Vidjet ete nove stube koje vode do novih
vrata... sada zamislite novu loptu suneve svjetlosti oblikujui
je spojenim dlanovima. Ovaj put stavite u nju svoj ego.
Ukljuite sve uloge koje igrate... Stavite ih u loptu, jednu po
jednu... Sada otvorite vrata i iziite na trijem... Zamislite da
gledate u beskraj svemira... Gledajte ravno pred sebe i vidjet
ete kako se poinju oblikovati stube svjetla... Kada se
stubite potpuno oblikuje, pogledajte na vrh stuba... Ondje
e se pojaviti vae magino dijete... Dijete e poeti silaziti
prema vama... Opazite sve pojedinosti na maginom djetetu.
Sto ima na sebi?... Pogledajte njegovo lice dok vam se
pribliava... Promotrite njegove oi... kosu. Kada dijete stane
na trijem, zagrlite ga... Osjetite vezu s ovim monim dijelom
sebe... Popriajte... Proite u mislima kroz svoj ivot... Trenutak
kada ste zaeti... Kako se vaa majka tada osjeala?... A
otac?... Promotrite njihovo sjedinjenje i vae zaee s Bojeg
stajalita. Zapitajte magino dijete o smislu svojega postojanja...
Zato ste na svijetu? Tko ste? U emu je vaa posebnost i
jedinstvenost?... Koji jedinstveni dio Boga oitujete?... U emu
ste drugaiji od ostalih?... Prihvatite sve to vam magino
dijete kae... Odgovor moe doi u rijeima... Ili kroz simbol
ili kola simbola... Ili kroz snaan doivljaj... Samo prihvatite
ono to doznate... ak i ako ne razumijete smisao toga. Ako
dobijete jasan odgovor na pitanje o smislu svojeg postojanja,
razmotrite svoj ivot iz tog ugla... Razmotrite vane osobe
koje su utjecale na va ivot. Moda ete zakljuiti da je
netko za koga se inilo da je u prolosti na vas negativno
utjecao zapravo bio dio vaeg plana ili boanske svrhe.
Moda, osim toga, nekoga za koga ste mislili da je na vas
pozitivno utjecao u prolosti sada doivite kao manje vanoga
za vau istinsku sudbinu. Proite kroz sve dogaaje svojega
ivota, korak po korak... Promotrite ih sve kao dio veeg
plana i svrhe... Pogledajte ih sa stanovnita maginog djeteta...
Vrtite film svojega ivota sve do sadanjeg trenutka... to
doivljavate sada?... Osjetite nazonost djeteta u sebi... Steknite
osjeaj jedinstva i meusobne povezanosti svojega ivota...
Obuhvatite sve to sa ire toke gledita... Ugledajte sve...
Cijeli svoj ivot... drugaije nego ikada dosad... (jednu minutu)...
prigrlite svoje magino dijete... Recite mu kada ete ga
ponovno sresti (bolje to prije)... Posluajte ga dok vas
uvjerava da je tu kako bi vas vodilo... Vae je dijete va
saveznik... Bilo je uz vas u svim vaim tekim trenucima...
Sada je vrijeme za sazrijevanje i rast...Vidite kako se vae
dijete penje maginim stubama svjetla... Kada nestane,
razmiljajte dvije minute o njemu... Dopustite si da usnete
san integracije... Dopustite da se cijeli va ivot okupi u
jednoj ujedinjenoj svrsi... Osjetite spremnost da se obveete
na odanost svojoj svrsi... Sada, u onome to su samo dvije
minute na satu, ali je za nesvjesno zapravo sve vrijeme na
svijetu, sanjajte svoj san... (dvije minute tiine na kasetofonu)...
Ponite osjeati mjesto na kojem sjedite u sobi... Osjetite
odjeu koju nosite... zrak na licu... zvukove u sobi... Osjetite
kako vas preplavljuje osjeaj vrijednosti i valjanosti... Recite
si da nikada nije bilo nikoga poput vas... (10 sekundi)...
Podijelite se s drugima... (10 sekundi)... Vratite se kroz vrata
i niz stube... Uzmite loptu suneva svjetla sa svojim egom...
Reintegrirajte ego... Osjetite kako se vraate u svoje normalno
stanje svijesti... Proite kroz vrata i spustite se niz stube...
Odluite elite li ponovno uzeti svoja stara stajalita i
predrasude... Ako tako odluite, izvadite ih iz lopte suneve
svjetlosti... Ako ne, proite kroz trea vrata, niz stube i
priekajte... Odluite elite li ponovno uzeti svoje brige...
Zapamtite da su mnoge brige izrazi straha i da ima mudrosti
u njima... Mudro je osjeati neke stvari... Odluite elite li
samo neke ili elite sve svoje brige... One koje elite uzmite
iz lopte suneve svjetlosti... Ostale ostavite zakopane... Poite
do nekog lijepog mjesta koje poznajete i zagledajte se u
nebo... Pogledajte kako bijeli oblaci oblikuju broj tri... Osjetite
svoja stopala i ruke; osjetite kako vam se ivot vraa u cijelo
tijelo... Osjetite kako vam se svaka stanica i mii bude...
Vidite kako vjetar otpuhuje broj tri, a novi oblaci oblikuju
broj dva... Osjetite kako se vraate u normalno b u d n o
stanje... Pogledajte kako vjetar otpuhuje broj dva i novi
oblaci oblikuju broj jedan... Kada vidite broj jedan, otvorite
oi i potpuno se probudite...

Uvijek odsjedite nekoliko minuta poslije meditiranja.

Dopustite si da integrirate iskustvo. Dijelovi iskustva mogu
se vratiti poslije tijekom dana. Meditacija je unutarnje iskustvo.
Osjeaj nije uobiajen, ak je veoma udan u poetku.
Unutarnji ivot ima vlastiti jezik. Unutarnje iskustvo izraava
se u slikama, simbolima i osjeajima.
Kao osoba utemeljena na stidu, rijetko sam bio u svojem
unutarnjem dvorcu. Bio sam prezauzet vlastitom obranom.
Bio sam toliko zauzet uvanjem vanjskoga da nikada nisam
uao unutra. ivio sam vani.
Za meditaciju je potrebno vrijeme i vjeba. U svojoj
megalomaniji i impulsivnosti elio sam sve odjedanput. elio
sam da se brane otvore i da se pojavi Bog... Moje magino
dijete esto je znalo ispuhati moju megalomaniju. Sluio sam
se njime kao unutarnjim vodiem. Sjeam se kako sam ga
jedanput pitao to trebam uiniti kako bih rijeio duhovnu
dvojbu u kojoj sam se naao. Njegov je odgovor bio: Poni
tako to e oistiti svoj radni stol. Bio sam uasno razoaran
tim odgovorom. elio sam da mi kae neka poem u
trapistiki samostan ili neka postim sedam dana. Da oistim
stol. Glupost! Put duha veoma je jednostavan. Jednostavan,
ali teak. Put ego-intelekta sloen je. Analiziranje i inte-
lektualiziranje su sloeni, a istodobno laki.
Odgovor o svrsi vaeg ivota esto je jako jednostavan.
Za mene je svrha u tome da budem osoba kakva trebam
biti. To znai da trebam biti ja. To je jedino oko ega se ne
moram truditi. Biti ja znai da se volim na naine koje sam
opisao. To ukljuuje i ljubav prema drugima, jer ne bih
mogao uistinu biti ja ako se ne bih elio razvijati i rasti, a
to se moe postii samo kroz ljubav.

POGLEDAJTE SE KROZ OI SVOJE VIE SILE

Ovo je kratka meditacija. Moe se zavriti u deset do

petnaest minuta. Omoguuje vam da se pogledate sa stajalita
vae vie svijesti ili Vie sile.
 Upotrijebite svoje unutarnje iskustvo Boga, onako kako
ga vi razumijete. Snimite sljedee upute na kasetofonu:
Zatvorite oi i usredotoite se na disanje... (10 sekundi)...
Budite svjesni svojega disanja... kako udiete zrak... i izdiete.
Usredotoite se na razliitost doivljaja pri udisanju i izdisanju...
Je li zrak hladan dok udiete?... Je li topao dok izdiete?...
Osjetite razliku najjae to moete... (30 sekundi)... Sada
nekoliko puta veoma duboko udahnite... dok udiete i izdiete,
vidjet ete broj pet... (20 sekundi)... Sada vidite broj etiri...
(20 sekundi)... Sada vidite broj tri... (20 sekundi)... Sada
vidite broj dva... (dvadeset sekundi)... Sada vidite broj jedan...
Vidite kako se broj jedan pretvara u vrata i kako se vrata
otvaraju... (10 sekundi)... Vidite dugi zavojit hodnik koji vodi
do polja svjetlosti... Proite niz hodnik, i promotrite sa svake
strane vrata... Na svakim je vratima znak... Poite prema
polju svjetlosti... (10 sekundi)... Poite kroz polje svjetlosti do
stare crkve ili hrama... (10 sekundi)... Razgledajte to sveto
mjesto... (20 sekundi)... Sjednite na neko udobno mjesto i
dopustite nekoj simbolinoj slici vaeg Boga ili Vie sile da
ue u crkvu ili hram. Pustite slici da vam prie i sjedne
preko puta vas... Budite svjesni da je to bie istine, ljepote,
dobrote i ljubavi... Zamislite da moete isploviti iz svojega
tijela i uploviti u to bie... Kada se budete mogli vidjeti kako
sjedite preko puta sebe, nainite kmestetiko sidro s pomou
palca i prsta desne ruke. Drite sidro dok inite sljedee:
Zamislite da ste Via sila. Vi ste Stvoritelj ivota, ljubavi
i svih ljudi na zemlji. Gledate u sebe u ovom trenutku.
Vidite se oima same Ljubavi. U samom ste srcu i u m u
Ljubavi. Moete se vidjeti potpuno i savreno. Poinjete
prepoznavati kakvoe i aspekte sebe koje nikada prije niste
vidjeli... (20 sekundi)... Vidite i ujete ono to Via sila voli
kod vas... (20 sekundi)... Osjeate se potpuno i bezuvjetno
prihvaenim... (30 sekundi)... Drei sve to vaa Via sila
voli u vama, posebno one svoje aspekte kojih niste bili
svjesni, polagano se vratite u svoje tijelo. Budite potpuno vi.
Pustite sidro palca i prsta. Osjetite svu ljubav i vrijednost
koju predstavljate. Zahvalite svojoj Vioj sili i poite s
mjesta na kojem sjedite. Kada doete do ulaza, ugledajte
prizor lijepe prirode. Uite u nj. Osjetite se dijelom svemira.
Osjetite se bitnim dijelom prirode. Vi trebate biti tu... (30
sekundi)... Pogledajte u nebo i vidite oblake u obliku broja
jedan - recite si da ete zapamtiti taj divan osjeaj. Uoite
kako se oblak pretvara u dvicu - zatim tricu - osjetite svoje
ruke i stopala. Budite svjesni svojega tijela. Vidite kako
oblaci oblikuju etvrticu. Sada se vraate u svoju normalnu
b u d n u svijest. Vidite peticu i lagano otvarate oi.

Stanje bez misli - stvaranje tiine

Ova meditacija smjera prema rastu vaeg bia. Kada ste
u vezi sa svojim biem, jedinstveni ste sa svime to postoji.
Vie nema odvojenosti. Bez odvojenosti nema objekta ili
dogaaja izvan vas koji trebate ostvariti.
Jedan je majstor meditacije, Suzuki Rashi, rekao: Sve
dok vjebate meditaciju radi neega, to nije istinska vjeba.
U meditaciji si doputamo da jednostavno budemo. to
manje mislimo i radimo, to vie jednostavno jesmo. Budui
da je Bog, onako kako ga ja razumijem, samo Bivanje,
dopustiti si da budemo znai ui u savez s Bogom.
U ovoj meditaciji moete poeti doivljavati iste trenutke
jednostavnog bivanja. Ti se trenuci doivljavaju kao otvoreni
i prostrani jer su lieni osobnih potreba, znaenja i tumaenja.
Taj vei prostor jedan je od naina da se opie tiina.
Meditacija nas moe nauiti kako stupiti u vezu s tim veim
prostorom ili tiinom. Budui da taj prostor lei iza stalne
potrage za osobnim znaenjem, on moe utjecati na radikalnu
promjenu u naem nainu ivota. U argonu ljudi utemeljenih
na stidu to znai da ete prekinuti sa svojom neprestanom
budnou i pretjeranim oprezom. Meditacija vas moe odvesti
do tog obuhvatnijeg osjeaja ivotnosti, koji nema veze ni sa
ime to inimo; to je u vezi s onim to jesmo. Kao to kae
Jacquelyn Small: Nita se ne mora uiniti; samo treba neto
biti.
Stvaranje stanja tiine ili stanja bez misli zahtijeva disci
pliniranost. Najbolje je to usporediti sa stijenom u moru.
Tijekom godina more izjede stijenu. Opisat u jedan od
mnogih naina da se postigne stanje bez misli.
Ponite ovu meditaciju sluei se napucima za meditaciju
magino dijete. Da biste stvorili stanje bez misli, trebate
slijediti svoju svjesnost kamo god ona pola. Ponite s
disanjem i pustite da vam misli dolaze i odlaze. Ne pokuavajte
ih kontrolirati ili usmjeravati u ugodnijim smjerovima. Svaki
put kada postanete svjesni svojih misli, blago vratite svoju
svijest na usmjerenost na disanje.
Ponite tako to ete biti svjesni zraka koji vam prolazi
kroz nosnice. Osjetite njegov dodir. Primijetite u kojem
dijelu nosnica osjeate dodir zraka kada udiete, a u kojem
kada izdiete. .. Budite svjesni topline ili hladnoe zraka...
Diite kroz elo i postanite svjesni svakog doivljaja koji
pritom osjetite...
Poite dalje; budite svjesni svakog doivljaja oko oiju,
oko usta... u vratu i ramenima... Samo budite svjesni doivljaja...
Nastavite kroz cijelo tijelo. Nemojte izostaviti nijedan njegov
dio.... Moda otkrijete da su neki vai dijelovi potpuno bez
doivljaja... Usredotoite se na te dijelove. Ako se ne pojavi
nikakav doivljaj, nastavite dalje...
Kada doete do nonih prstiju, ponovite sve iz poetka...
inite to desetak minuta... Tada postanite svjesni svojega
tijela kao cjeline. Osjetite ga kao jedinstvenu cjelinu razliitih
vrsta doivljaja... Sada se vratite dijelovima - usredotoite se
na oi, usta, vrat itd... Potom ponovno budite svjesni tijela
kao cjeline.
Sada obratite pozornost na dubok mir koji vas je prekrio...
Svjesni ste dubokog mira svojega tijela... Vratite se nekom
dijelu, a potom opet mirnoi...
Pokuajte ne micati nijedan dio tijela... Svaki p u t kada
osjetite poriv za time, oduprite mu se, ali ga budite svjesni
koliko god moete. To moe biti iznimno teko u poetku.
Moete postati napeti. Samo budite svjesni napetosti... Budite
je svjesni i napetost e nestati... (jedna minuta).
Sada zamislite da ulazite u sveto mjesto... Poite prema
krunom oltaru na zemljanom podu... U blatu je zakopana
knjiga i vi znate gdje je ... Iskopajte je i prelistavajte dok ne
naete stranicu koja vas privlai.. Moda ete na njoj vidjeti
simbol... Moda ete imati snaan doivljaj u vezi s neim
to ete vidjeti... ili ete moda proitati neto to vas
zaokuplja... Prihvatite sve to vam doe i vratite knjigu gdje
ste je nali... Iziite iz svetog mjesta i pratite se pogledom
dok izlazite... Ugledajte simbol ili poruku koju ste dobili iz
knjige kao da je na ekranu... Ako je ono to ste doivjeli bio
osjeaj, zamislite da taj osjeaj zadobiva neki oblik. Ugledajte
sebe kako dolazite u vezu sa svojim simbolom, osjeajem ili
porukom... (1 minuta)... Sada pustite da itav obzor postane
tamniji i tamniji, sve dok ne nastupi potpuni mrak... Gledajte
u mrak... (1 minuta)... Sada ugledajte svjetlo svijee usred
mraka... Gledajte kako plamen svijee raste te postaje jai i
jai, sve dok ne osvijetli itav krajolik... Gledajte polje p u n o
iste, bijele svjetlosti; pustite da vas svjetlo upije... Dopustite
si da uplovite u svjetlo... Nemojte biti niega svjesni.. Nema
niega, osim golemog beskraja praznine... uplovite u nitavilo...
(3 minute)... Sada ugledajte kako se oblikuje broj jedan na
obzoru; potom broj dva. Veoma polako, ugledajte tricu,
etvrticu, peticu, esticu; kada vidite broj sedam, otvorite oi.
Sjedite u sanjarenju nekoliko minuta.
Biti bez misli znai biti bez ikakva mentalnog sadraja.
U tiini, zaustavljate sve unutarnje glasove. Iskljuujete mentalno
brbljanje. Um je ispranjen i usmjeren ni na to. Takvo je
stanje istog bivstva. Bivstvo je temelj svih bia. Svako je
bie specifian oblik bivstva. Svako je neto. Kada um
dosegne stanje nitavila, ide iza svih stvari, do temelja
svega. Kada idete iza neega, dolazite do mjesta iza bilo
kakvog oblika bia. Dolazite do istog bivstva. Stoga, dolazei
do nitavila, zapravo dolazite do temelja svega. Postajete
ujedinjeni sa samim bivstvom. U takvom ste stanju povezani
sa svime.

JEDINSTVENA SVIJEST - BLAENSTVO

Na ovoj ste toki doli do ujedinjujue svijesti. U ovom

stanju nema podjele ni razdvajanja. Sve su dihotomije
sintetizirane. To je stjecite suprotnosti. Padaju velovi pojavnoga.
Vidite meupovezanost svih svijesti. To je stanje znano i kao
blaenstvo. Stanje iste radosti i mira. U njemu je sve
promijenjeno. Sva vaa egocentrina shvaanja transcendirana
su. Ne postajete bolji; postajete drugaiji. Vidite cijeli svoj
ivot kao savren; kao neto to se moralo dogoditi. Stjeete
uvid u cijelu slagalicu, ne samo u njezin dio.
Integritet ega
Dolazite u ono to Erik Erikson zove integritetom ega.
Integritet ega znai da se potpuno i bezuvjetno prihvaate.
Erikson kae: To je prihvaanje neijeg jednog i jedinog
ivotnog ciklusa kao neega to se moralo zbiti... onaj tko je
stekao integritet spreman je braniti vrijednost svojega naina
ivota usprkos svim prijetnjama. S integritetom ega moete
iskreno rei: Da moram proivjeti svoj ivot ponovno, sve
bih isto uinio! Integritet ega potpuno je prihvaanje sebe,
potpuno nadilaenje toksinoga stida.
Kada se takvo stanje iskusi, nema suprotnosti. eate za
njim. To je domovina ljubaznija od doma, kako je rekao
Thomas Wolf.

Sinteza suprotnosti
U stanju blaenstva stvari vie ne vidite u suprotnostima.
Nema nas i njih. Doivljavate jedinstvo. Granice ega na
ijem ste stvaranju tako teko radili postale su sama struktura
koja vam je omoguila da transcendirate sve granice. Naivni
misticizam vaeg maginog djeteta proirio se u refleksivni
misticizam odrasloga. Osjeate jednost sa svim stvorenim.
Svjesni ste da je razdvojenost iluzija.

Via sila
Mistiari i fiziari kau nam da nam je u stanju blaenstva
dostupna Via sila.
Povezanost s ukupnom svijeu daje nam sredstvo spoznaje
i znanja monija od svega to smo ikada zamiljali. Jedini
preduvjet potreban za takvo znanje jest oslobaanje od
svake kontrole ega.
 UM IZNAD MATERIJE

Fiziari nam takoer kau da su i um i materija oblici

energije (kvantna teorija). Materija je manje isijavajui oblik
energije; vibrira na nioj frekvenciji. Um ili svijest jest
energija vie frekvencije; moe udomiti materiju i snano na
nju djelovati. To moe ukljuivati pojave poput psihokineze.
Dolores Kieger pouavala je tisue ljudi kako e olakati
bol kroz polaganje ruku. To se postie koncentracijom i
razvijanjem kinestetike osjetilne izraajnosti. Svatko to moe
nauiti. Um moe stvoriti dogaaje izvan sebe upotrebom
mate. To ukljuuje i stvaranje bogatstva. To takoer ukljuuje
mo uma da izlijei tijelo.

MOLITVA

Molitva moe snano utjecati na dogaaje u prirodnom

poretku. Molitva ovisi o razini duhovnosti. Molitva ovisi o
Bogu, kako mi razumijemo Boga. U molitvi se odriemo
kontrole i doputamo djetinjem povjerenju i vjeri da se
pojave.

INTENCIONALNOST SVIJESTI

Sva je svijest intencionalna. Nita ne ide besciljnim

stopama, rekao je pjesnik. Ja sam navijestio da ljudi imaju
smisla bez obzira na to kako nam bizarno njihovo ponaanje
izgledalo. Kada smo u vioj svijesti, ujedinjeni smo s ukupnom
svijeu. Sudjelujemo u svrhovitosti ukupne svijesti. Mnogi
fiziari i transpersonalni psiholozi vjeruju da za sve nas ima
neki plan. Kada se osvrnemo na nae ivote, esto shvatimo
da takav plan uistinu postoji. Znao sam s dvanaest godina
stvari koje su mi se uistinu dogodile u ivotu. Tijekom
godina postalo mi je jasno da ne trebam kontrolirati dogaaje,
oni uvijek idu meni u prilog. Berry Stevens to zove plutanjem
niz rijeku. Na ego, sa svojom ogranienom vizijom ne
moe vidjeti umu od drvea.

Neprianjanje
Duhovni su majstori uvijek prakticirali neprianjanje. Kau
nam da naa patnja proizlazi iz naeg prianjanja. Ono u to
emocionalno investiramo izaziva bol. Budui da svemu u
ljudskom ivotu doe kraj, emocionalna je bol nezaobilazna
sve dok emocionalno investiramo.
U filmu Grk Zorba glavni lik pokazuje to neprianjanje
kada je upoznao veliku nesreu. Potpuno se posvetio projektu
izgradnje kanala za prijenos trupaca niz planinu. Radio je s
golemom upornou i trudom.
Nakon mnogo mjeseci tekoga rada projekt je bio spreman
za ispitivanje. Dok su trupci plutali niz planinu, kretanje je
izazvalo prejaku silu i kanal je propao. Zorba je bio zapanjen.
Uasnuo se. A potom se poeo smijati. Smijao se i smijao.
A zatim je poeo plesati. Plesao je i plesao!
Smijanje i plesanje bili su vrsta kozmikog smijanja i
kozmikog plesa. Iz perspektive ujedinjujue svijesti nijedan
dogaaj nema vanosti. Vana je samo cjelina.
Cjelina je bit mudrosti. Planina je planinaru jasnija iz
zrakoplova, kae pjesnik. Dijelove moemo razumjeti tek
kada vidimo cjelinu. Kao to kae Asri Aurobindo: Mora
znati ono najvie da bi mogao uistinu razumjeti najnie.
Ujedinjujua vizija i neprianjanje plodovi su blaenstva.
Ima i drugih plodova koji proistjeu iz duhovnog blaenstva.
Neki od njih su spokoj, samoa i sluenje.
Spokoj
Spokoj obiljeava ono to je Robert Frost nazvao jahati
laganim kasom. U spokoju, va e ivot postati manje
problematian i spontaniji. Djelovat ete bez neprestanog
analiziranja i mozganja. Prestat ete stalno traiti smisao.
Prestat ete pretjerano reagirati; neete vie biti stalno na
oprezu. Uivat ete u svakom trenutku. Prihvaat ete bogatstvo
ivota, iz trena u tren. Vidjet ete, uti, znati to trebate i
elite; znat ete da vae potrebe mogu biti zadovoljene.
Spokoj mijenja ivot u djetinju viziju, gdje je sve novo. Oni
koji su spokojni vole Zemlju i sve stvari. Sam ivot je divno
opravdanje za sebe.

Samoa
Svatko je od nas sam. To je jaka i vrsta granica naeg
materijalnog stanja. Samoa je ivotna injenica. Kako
prihvaamo svoju samou odreuje hoe li ona biti toksina
ili blagotvorna. Toksinu samou potie toksini stid Posljedica
je vlastite rastrganosti. Blagotvorna samoa je plod blaene
duhovnosti. Proizlazi iz jedinstva s Bogom, dajui nam
trenutano znanje o sebi. Iz takvoga znanja proizlazi ljubav
za sebe, samoprihvaanje i shvaanje vlastite vrijednosti.
Budui da se volite i cijenite, elite biti sa sobom nasamo.
To je samoa. Kada znate radosti samoe, elite je sve vie;
takoer je elite za svoje voljene. Umjesto svoje stare, na
stidu utemeljene posesivnosti, postat ete zatitnik svoje i
samoe svojih voljenih. Goethe je to dobro rekao:
Kada ak i dvoje najintimnijih ljudskih bia shvate da meu
njima ostaje beskonana distanca, mogu stvoriti divan ivot
jedno uz drugo, uspiju li voljeti tu meusobnu udaljenost koja
omoguuje obojima da vide drugoga u CJELINI. Dobar je brak
onaj u kojemu svaki imenuje drugoga uvarem svoje samoe.
 Samoa je mogua jer ste zavrili rad na svojem egu,
posebno rad na svojoj izvornoj boli. Zavrivi taj rad, prihvatili
ste svoju odvojenost. Strah od odvojenosti ono je zbog ega
ste uope i ostali fantazijski vezani. Fantazijska je vezanost
iluzija; iluzija da e vas vai roditelji uvijek tititi.
Kada jedanput prihvatite svoju odvojenost i samou,
shvaate da je va ego dovoljno jak da se pobrine za vas.
Va je ego dovoljno jak da sami preivite. To je, takoer
preduvjet za meditaciju. Kada iskusite blaeno jedinstvo s
Bogom kroz meditaciju, upoznajete svoje istinsko ja. Takoer
shvaate da ima mjesto na kojemu nikada niste sami. S
takvom svijesti, samoa je najpoeljnija.

Sluenje
Duhovno blaenstvo sintetizira ivotne polarnosti. to
vie samoe upoznajete i u njoj uivate, vie ete eljeti
sluiti drugima na nain koji uveava vau duhovnost. Kao
to kae Ken Wilber:
Intuitivno osjetiti i znati svoje istinsko ja privrenost je
odluci da aktualizirate to ja u svim biima, u skladu s
iskonskim zavjetom. Ma koliko nebrojeno bilo bia, ja se
zavetujem da ih oslobodim.

Sluenje moe takoer znaiti odlunost da se klanjamo

na nain koji odgovara naim vjerovanjima. Moda poelite
otii ponovno u svoju staru crkvu i vjersku zajednicu. Ako
odete, imat ete nove mogunosti i proirenu svijest. Tada
ete moda vidjeti klanjanje i ritual kao naine da utjelovite
svoju religioznu tradiciju. Ako vam je draa sakramentalna
crkva, moete sudjelovati u komemoraciji monih djela Boga,
onako kako ga vi razumijete. Kada sudjelujete u simbolinom
ponavljanju kolektivnog sjeanja vaih predaka na njihova
Boga, moete se doivjeti kao dio prolosti i dio ive
tradicije. Moete doivjeti svoje postupke u sadanjosti kao
privoenje prolosti u sadanjost i sadanjosti u budunost.
Sluiti znai skrbiti se za druge i vraati ono to ste
primili. Dvanaesti korak potie sudionike da prenesu svoje
duhovno buenje na druge koji pate od toksinog stida. Svi
mi koji smo izili iz skrivanja moramo donijeti svjetlost
drugima. Prenoenje poruke izvodi se kroz pruanje uzora,
a ne kroz moraliziranje. To ine oni koji slijede ono to
propovijedaju. To znai da nema gurua. Ima samo onih koji
su odmaknuli malo dalje du puta. Svaki put kada pretvorite
nekoga u gurua, odstupate od svoje vlastite moi. Sluenje
i ljubav za druge proizlaze neposredno iz sluenja i ljubavi
za sebe. Ja volim moto dominikanskih sveenika: proslijedite
drugima ono to ste sami dokuili. Uistinu ne moemo dati
ono to nemamo. Ne moemo uiti nau djecu da se trebaju
cijeniti ako smo sami utemeljeni na stidu.
Sluenje je istinska oznaka i plod duhovnog blaenstva.
U blaenstvu znamo ono to je Paul Claudel mislio kada je
pisao:
Ne bih mogao bez ijednoga od moje brae... U srcu
najjadnijeg bijednika, najprljavije prostitutke, najbjednijeg
pijanca, ima besmrtna dua sa svetim stremljenjima, koja,
liena danje svjetlosti, klanja se nou. ujem ih kako go
vore kada ja govorim i kako plau kada se ja spustim na
koljena. Bez ijednoga od njih ne mogu. Ba kao to je
mnogo zvijezda na nebu i njihova je mo izraunavanja
iznad mojih sposobnosti, toliko je i ivih bia... Sve ih
trebam u mojem tovanju Boga. Mnogo je ivih bia, ali
nema nijednoga s kojim nisam u zajednici u svetom vrhun
cu gdje zajedno izriemo Oe na.
 PUNOMO
Blaenstvo raa punomo. Odmiemo od naeg djetinjastog
vjerovanja da emo uvijek biti rtve djetinje spontanosti i
optimizma. Prihvaamo nau matu i kreativnost. Odbijamo
vie ikada biti rtve. Postajemo umjetniki stvaratelji naih
vlastitih ivota. Preuzimamo rizik. Trudimo se oko onoga to
ustinu elimo.
Sada, na kraju ove knjige najiskrenije se nadam da ste
postigli mnogo u nadilaenju stida koji vas sputava. To
inei, otvorili ste se fantastinim, ali ogranienim, mogunostima
ljudske prirode. Takve mogunosti imaju uzor u velianstvenom
izljevu ljudskog stvaralatva. Nai su slavni glazbenici bili
ogranieni zakonima glazbene ljestvice, ali unutar tih granica
raznolikost njihovih skladbi gotovo je nevjerojatna.
Nai su veliki slikari bili ogranieni svojim slikarskim
platnima, ali etnja muzejom moe biti predivno iskustvo.
Unutar naih ljudskih granica oekuje nas jo uda. Vi ste
jedno od njih!
 EPILOG
U srcu stida lei strah od razotkrivanja. Kada dopustimo
da na stid bude razotkriven pred drugima, razotkriveni smo
pred sobom. Kao to kae autor knjige Stid (Shame):
Razotkrivanje pred sobom lei u srcu stida: otkrivamo, u
iskustvu stida, najosjetljivije, najintimnije i najranjivije dijelove
sebe.
U tom smislu, nadilaenje stida koji vas sputava otkrivajue
je iskustvo. Budui da stid obitava u samoj sri vaeg bia,
kada ga prigrlite, poinjete otkrivati tko ste zapravo. Stid
istodobno i prikriva i razotkriva nae najistinskije ja.
Nadilaenje toksinog stida je, osim toga, i revolucionarno.
Kada istinski osjetite svoj toksini stid, dobij ate poriv da ga
promijenite. To se moe dogoditi samo ako odluimo izii iz
skrovita. Moramo odmaknuti od naeg jada i prigrliti svoju
bol. Moramo se osjeati onoliko loe koliko nam je uistinu
loe. Takav nas osjeaj tjera da se promijenimo. To je
revolucionarno. Toksini stid, sa svojim megalomanskim
stajalitem vie od ovjeka/manje od ovjeka, problem je koji
ukljuuje poricanje ljudske konanosti. Biti ovjekom zahtijeva
hrabrost, jer biti ovjekom znai biti nesavrenim. Alfred
Adler prvi je upotrijebio frazu: hrabrost da se b u d e
nesavrenim. Potrebna vam je hrabrost da biste bili nesavreni.
Nae obitelji, religije, kole i kultura utemeljeni su na perfek-
cionistikim sustavima, a perfekcionizam je najvaniji uzrok
toksinog stida. On nas priprema za mjerenje, to nas opet
priprema na stalno razoaranje. Perfekcionizam je bez granica.
Nema mjere. Nikad ne moete uiniti dovoljno. Potrebna je
hrabrost za bitke s tim perfekcionistikim sustavima. Ali,
isplati se! Hrabrost da se bude nesavren udomljuje nain
ivota obiljeen spontanou i humorom. Jedanput kada
prihvatite injenicu da su greke prirodni proizvodi ograniene
ljudske svjesnosti, prestajete hodati po jajima. Vie se usuujete
i osjeate se slobodnijim da istraujete i budete kreativni.
I, najvanije, vie ete se smijati. Osjeaj za humor moe
biti krajnji kriterij za odmjeravanje koliko se neka osoba izlijeila
od toksinog stida. Biti u stanju smijati se dogaajima, drugim
ljudima i sebi zahtijeva istinsku humanost. Da biste imali
smisla za humor, morate nadvladati polarnost vie od ovjeka/
manje od ovjeka. To zahtijeva da budete ongler paradoksima.
Osjeaj za humor utemeljen je na jukstapoziciji protu-
slovnosti. Imati smisao za humor znai prihvaati ivot
manje turobno i vie ozbiljno. Kao to je Walter O' Connell
tako dobro napisao: Humor proizlazi iz rjeavanja ljudskih
paradoksa. Svaki ljudski paradoks ima dvije krajnosti. Kroz
ponovno ujedinjavanje tih krajnosti stjeemo energiju i nadu.
Oni su plodovi naeg humora. To nam takoer daje osjeaj
za perspektivu i ravnoteu. Omoguuje nam da se smijemo
i naim prenapuhanim egoima, i naim grekama. Dopustite
sebi da uivate u svakoj minuti svakoga dana svojega ivota.
Jaite laganim kasom, kao to bi rekao Robert Frost. Poite
putem prosvjeenja. Znat ete da ste stigli kada zablistate
svjetlom.
 DODATAK

PORUKA PSIHOTERAPEUTIMA
Sve je vea svijest o nedostatku prouavanja stida u
modernoj psihologiji. Joseph Campos, psiholog na sveuilitu
u Illinoisu kae: Znamo premalo o stidu. Ta je emocija bila
zanemarena u psihologiji. A to je jako utjecalo na uspjeh
psihoterapije u lijeenju ljudi utemeljenih na stidu. Dr.
Donald Nathanson, psihijatar na Sveuilitu Hahnemann u
Philadelphiji, kae: Stid je skriveni problem u psihoterapiji,
ali njegovu su vanost mnogi psihoterapeuti podcijenili. Dr.
Nathanson nedavno je odrao teaj o temi: Stid u psihoterapiji
na godinjem sastanku Amerike udruge psihijatara.
Helen Block Lewis, psihologinja na Sveuilitu Yale, bila
je meu prvima koji su prouavali toksini stid u psihoterapiji.
Prouavajui zapise vie od sto osamdeset psihoterapijskih
seansi, dr. Lewis je otkrila sljedee: Kada psihoterapeut nije
uspio prepoznati pacijentov osjeaj stida, pacijentovi su se
problemi produili i pogorali. Kada je terapeut prepoznao
stid i pomogao pacijentu suoiti se s njime, lijeenje je bilo
krae.
Rad dr. Lewis potvruje moja iskustva i kao pacijenta i
kao terapeuta. U jednom trenutku svojega ivota, kada sam
bio oajan i zbunjen, poao sam na tromjesenu terapiju i
pokorno sluao psihijatra te marljivo uzimao tablete za
smirenje i spavanje koje mi je on prepisao. est mjeseci
nakon zavretka tretmana, prevezli su me u bolnicu.
Ozbiljno sumnjam u djelotvornost tradicionalnog lijeenja
mentalnih bolesti kada je rije o raznim sindromima toksinog
stida. Moda preciznije razumijevanje toksinog stida moe
omoguiti neke nove i inovativne pristupe.
Sljedea tablica moj je prilog raspravi koja se rasplamsava.
Na njoj se usporeuju toksini stid i toksini osjeaj krivnje.
Problem je sloeniji nego to ga ja predstavljam. Ipak, moja
predstavka jasno predlae drugaiji model lijeenja stida i
krivnje.
Moja tablica nudi ope smjernice za lijeenje toksinog
stida. Obnova interpersonalnog mosta uvjet je bez kojega
nije mogue lijeiti ljude utemeljene na stidu. U tome moe
biti rjeenje problema.
Martin Bubber je davno rekao da u svakom psiho
terapijskom modelu lijei zapravo veza Ja i Ti. Kada se
uspostavi interpersonalni most, pacijent e prihvatiti terapeutovo
neoptuujue prihvaanje. Savjetujem da se toksino postiivani
ljudi upute u skupni rad to je prije mogue. Skupina je od
presudne vanosti, bez obzira na to o kakvom se specifinom
sindromu stida radi. ini se da skupina prua osjeaj da
smo vani i znaajni, onako kako to terapija jedan-na-
jednoga ne moe.
Cermak je istaknuo prednosti skupne psihoterapije. On
vjeruje kako ta terapija osigurava okruje u kojemu se
pitanja ovisnosti o drugima spontano javljaju. Ljudi e se u
skupini ponaati slino kao u stvarnom ivotu. Bit e
nepovjerljivi, kontrolirat e se, trudit e se udovoljiti drugima,
kritizirat e itd. Kada spoznaju da takva ponavljanja odraavaju
nesvjesne uzorke obrane od toksinog stida, skupina moe
postati laboratorij za alternativno ponaanje. (Dijagnosticiranje
i lijeenje ovisnosti o drugima.)
Programi u 12 koraka najbolji su saveznici terapeutu.
Nadam se da e moje poglavlje o snazi 12 koraka da
reduciraju toksini stid malo rasvijetliti to pitanje. Vjerujem
da bi bilo korisno razviti programe u 12 koraka za sve
sindrome toksinog stida.
Ve krue ale o tome. Primjerice: Pokuali su pokrenuti
anonimnu skupnu terapiju za paranoiare, ali nitko nije htio
rei mjesto odravanja! alu na stranu, skupine u 12 koraka
teko e lijeiti stidljivce s poremeajima linosti. No nisu li
svi pristupi za lijeenje poremeaja linosti teki? Jamim
vam da mnogi alkoholiari boluju od poremeaja linosti i
uspijevaju se oporaviti na sastancima klubova lijeenih
alkoholiara.
Vjerujem da ljudi utemeljeni na stidu moraju raditi kako
bi promijenili i kolae vizualnih postiujuih sjeanja i
auditivnih dojmova koji uskladitavaju unutarnje glasove
koji aktiviraju spirale stida.
Na posljetku, rekao bih neto onim klinikim psiholozima
koji se mrte na rije duhovno. Programi u 12 koraka
postigli su nezapamen uspjeh u lijeenju ovisnosti. Dvanaesti
korak ini kristalno jasnim da ovjek nije izlijeio svoju
ovisnost dok ne doivi duhovno buenje. Milijuni ovisnika
na putu prema oporavku koji se koriste tim korakom podatak
su dovoljan da natjera svakog znanstvenika koji zasluuje
svoju plau da istrai tu duhovnost. Toksini je stid duhovni
bankrot u smislu koji sam definirao. Izljeenje tog stida
zahtijeva duhovno buenje u smisli koji sam definirao.
 Dodatak I

Toksini stid Toksina krivnja

Biti u dobrim odnosima Ovo je uistinu bitno. Interpersonalnimost mora Bliski odnosi su korisni ali ne i nuni.
s terapeutom biti ponovno uspostavljen.

Suprotstaviti se Moramo se suprotstaviti svojim krinkama. Odnosi moraju Nije vano.

poricanju biti dovoljno dobri da zahtijevaju odustajanje od potrebe
za kontrolom
Rad na osjeajima Rad na osjeajima je nuan. Osjeati bilo koji osjeaj Krivnja je esto oblik prikrivanja ljutnje. Tome se moramo
znai djelovati na smanjivanje stida. Konano, treba suprotstaviti i provesti rad na ljutnji.
provesti rad alovanja zbog izvorne boli.
Suprotstaviti se lanim Kada se obnovi interpersonalni most - blago se Megalomaniji se valja suprotstaviti od poetka. Megalomanija
uv|erenjima suprotstavite lanoj slici sebe. je vezana za krivi osjeaj super-odgovornosti i poreknute
jedinstvenosti.
Skupina u 12 koraka Ovo je najdjelotvorniji oblik lijeenja za sve oblike Nije bitno.
ovisnosti (a moda i za sve sindrome stida).
Sustav slika i To je kljuno za ponovno iscrtavanje mape vizualnih i Afirmativne tvrdnje korisne su kada se mijenjaju kriva uvjerenja.
samopotvrivanje auditivnih kolaa stida.

Duhovnost Kljuno za povjerenje. Svrha nadilaenja duhovnog Krutom Bogu koji kanjava, kao i moralizatorstvu esto se treba
bankrota jest duhovno buenje. suprotstaviti i uputiti im izazov.

Skupna terapija Skupina je kljuna za stalno napredovanje. Ona Moe biti korisno, ali nije presudno
omoguuje da se razotkriju tragovi ovisnosti o drugima,
koji se nuno javljaju u skupnom radu.

Osjeaj toksinog stida i toksine krivnje mogu biti prilino slini. Osoba moe doivjeti toksini stid i krivnju istodobno. Toksini stid i krivnja mogu nastati iz istog ponaanja.
 BIBLIOGRAFIJA

ALBERTIRobert, and EMMONS Michael. Your Perfect Right. San Luis

Obispo California: Impact Publishers.
BACH George and GOLDBERG Herbert. Creative Agression. New
York: Doubleday & Co.
BANDLER, Leslie. They Lived Happily Ever After. Meta Publica-
tions, 1978.
A.T. Cognitive Therapy and Emotional Disorders. New York:
BECK,
New American Library, 1979.
CARNES, Pat. Out of the Shadows: Understanding Sexual Addic-
tion. Irvine, California: CompCare Publications.
CERMAK, Timmen. Diagnosing and Treating Co-dependence. Min-
neapolis, Minnesota: Johnson Institute.
DWINELL, Lorie, and MIDDELTON-MOZ, Jane. After the Tears. Pompa-
no Beach, Florida: Health Communications, 1986.
ELLIS, Albert. A New Guide to Rational Living. North Hollywood,
California: Wilshire Books, 1975.
ERIKSON, Erik H. Childhood and Society. New York: W.W. Norton.
FABER,Leslie. The Ways of the Will and Lying, Despair, Jealously,
Envy, Sex, Suicide, Drugs and the Good Life. New York: Harper
Colophon, Harper & Row.
FIRESTONE, Robert. The Fantasy Bond. New York: Human Sciences
Press.
FORWARD, Susan. Betrayal of Innocence. New York: Penguin Books.
FOSSUM, M. and MASON, M. Facing Shame. New York: W.W.
Norton.
HENDRICKS, Gay. Learning to Love Yourself. Englewood Cliffs,
New Jersey: Prentice Hall.
JOHNSON, Robert. Inner Work. New York: Harper & Row.
KAUFMAN, Gershen. Shame. The Power of Caring. Cambridge,
Massachusetts: Schenkman Books.
KOPP, Sheldon. Mirror, Mask and Shadow. New York: Bantam
Books.
KRITSBERG, Wayne. Adult Children and Alcoholics Syndrome: From
Dis-covery to Recovery (1988). Pompano Beach, Florida: Health
Communications.
LANKTON, Stephen and LANKTON, Carol. The Answer Within: A
Clinical Framework of Ericksonian Hypnosis. New York: Brunner/
Mazel.
LYND, Helen Merrell. On Shame and the Search for Identity.
Eugene, Oregon: Harvest House Publications.
NORWOOD, Robin. Women Who Love Too Much. New York: St.
Martin's Press, 1985.
MASLOW, Abraham. The Farther Reaches of Human Nature.Esalen.
MASTERSON, James. The Narcissistic and Borderline Disorders. New
York: Brunner/Mazel.
MEICHENBAUM, D. Cognitive Behavior Modification. New York:
Plenum Press.
MCKAY, Matthew, DAVIS, Martha and FANNING Patrick. Thoughts
and Feelings The Art of Cognitive Stress. New Harbinger Publi-
cations.
MCKAY, Matthew, and FANNING Patrick. Self Esteem. New Harbin-
ger Publications
MIDDELTON-MOZ, Jane and DWINNEL, Lorie. After the Tears. Pompa-
no Beach, Florida: Health Communications, 1986.
MIDDELTON-MOZ, Jane. Children of Trauma: Rediscovering the
Discarded Self. Deerfield Beach, Florida: Health Communications,
1989.
MILLER, Alice. Pictures of Childhood. Toronto: Collins Publishers.
PEELE, Stanton, and BRODSKY Archie. Love and Addiction. New
York: Signet: New American Library.
SATIR, Virginia. Conjoint Family Therapy: Your Many Faces. Palo
Alto, California: Science and Behavior.
SIMON, S.B., HOWE, L.W., and KIRSCHENBAUM, H. Values Clarifica-
tion: A Handbook of Practical Strategies for Teachers and Stu-
dents. A & W Visual Library.
SMALL, Jacquelyn. Transformers. Marina del Rey, California: De-
vors Publishers.
SMITH, Manuel. When I Say No, I Feel Guilty. New York: Bantam
Books.
STEVENS, John O. Awareness. Real People Press.
STONE, Hal, and WINKELMAN, Sidra. Embracing Our Selves. Marina
del Rey, California: Devors Publishers.
SUBBY,Robert. Lost in the Shuffle: The Co-dependent Reality.
Pompano Beach, Florida: Health Communications, 1987.
VIORST, Judith. Necessary Losses. New York: Simon & Schuster.
WEGSCHEIDER-CRUSE, Sharon. Choicemaking (1985) and Learning to
Love Yourself (1987) Pompano Beach, Florida: Health Communica-
tions
WHITE,Robert, and GILLILAND. Elements of Psychopathology: The
Mechanisms of Defense. San Diego, California: Grune & Stratton.
WITHFIELD, Charles L. Healing the Child Within. Pompano Beach,
Florida: Health Communications.
WILBER Kenneth. No Boundary. Boston: Shambhala Publications.
WOITITZ, Janet G. Adult Children of Alcoholics. Pompano Beach,
Florida: Health Communications.
WOLPE, J. The Practice of Behavior Therapy. New York: Pergamon
Press.

~OO~