Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Vladimir Mui:

Uvod u metodologiju istraivanja

odgoja i obrazovanja

1
Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Petra S.
ak. god. 2009./2010.

2
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

MOGUNOSTI I GRANICE ZNANSTVENO-ISTRAIVAKOG PRISTUPA ODGOJU I

OBRAZOVANJU

- dio teorije odgoja i obrazovanja koji je predmetom znanosti se naziva metodologija

znanstvenog istraivanja (gr. methodos = postupak, logos = rije)

Znanost se odreuje pomou

Znanstvenih temeljnih pojmova
Istraivakih metoda
Deskriptivnih (opisnih) iskaza o moguim ili vjerojatnim vezama i metoda
intervencije (djelovanja)
Znanost obuhvaa i ope iskaze zakonitosti, time to ustanovljuje vjerojatne veze
jer je i iskaz o stupnju vjerojatnosti opi iskaz, kao to ustanovljuje i ope iskaze
zakonitosti u svezi s uinkovitou metoda intervencije
Znanstveni pristup mogu je svuda tamo gdje se zakljuak ne mora prepustiti
subjektivnom miljenju i sl., nego se moe u visokom stupnju nedvojbeno ustanoviti
i moe biti predmetom znanstvenog istraivanja
Pod znanstvenom se metodologijom, u najirem smislu rijei, podrazumijeva
razmatranje odnosno prouavanje metoda koje se primjenjuju u znanosti, tj. svih
postupaka koji se primjenjuju u znanstvenom radu

Znanstvene metode najiri i najsveobuhvatniji postupci u znanstvenom istraivanju

deskriptivna(s kojom se istraivane pojave opisuju) i kauzalna(urono-posljednina)
metoda.

Znanstveni postupci kao pojedinani naini pristupa problematici unutar pojedinih

znanstvenih metoda postupci prikupljanja podataka

Tehnike koje se koriste u znanstvenom radu (niz statistikih tehnika koje se

upotrebljavaju pri obradi prikupljenih podataka)

PARADIGME ISTRAIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Svako znanstveno istraivanje polazi od nekog opeg znanstvenog pristupa u kojem

je ugraen odreeni opi filozofski i pojmovni okvir = ZNANSTVENA PARADIGMA
Znanstvena paradigma predstavlja matricu za znanstvenu disciplinu koja obuhvaa
opeprihvaena uopavanja, pretpostavke, vrednote, vjerovanja i primjere iz onog
to je predmet znanstvene discipline
Dvije znanstvene paradigme:
a. Paradigma razumijevanja
b. Paradigma pojanjavanja
Kod paradigme razumijevanja naglasak je usmjeren na produbljeno shvaanje pedagoke
pojave, kao i onih pojava koje su s njom povezane

Kod paradigme pojanjavanja(esto nazvana paradigma tumaenja) naglasak je

usmjeren na pojanjavanje, odnosno tumaenje pojave, to je najee povezano s

3
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

nastojanjem da se nau i to tonije, egzaktnije, ustanove uzrono-posljedine

povezanosti u svezi s prouavanom pojavom. Radi se o pronalaenju to tonijih i
povjerljivih o kauzalnim povezanostima o kauzalnim povezanostima, a ne toliko o
nastojanju da se sama pojava shvati.

za te paradigme upotrebljavaju se i nazivi kvalitativna paradigma i kvantitativna paradigma

Paradigma razumijevanja Paradigma pojanjavanja

Shvaanje istraivanih pojava Ustanovljavanje uzrono-posljedinih veza
interpretativna paradigma kauzalna paratigma
Kvalitativni pristup Kvantitativni pristup
Fenomenoloki pristup hermeneutika Empirijsko-analitiki postupci
analiza
Idiografska svrha Nomotetika svrha
Neoptruzivno, prirodno promatranje Optruzivno, egzaktno mjerenje
Dinamika realnost Statika realnost
Holistinost Praktikularistinost
Vea uloga subjektivnosti Tenja prema maksimalnoj objektivnosti

Triangulacija osnovni smisao triangulacije je da se pojava moe tonije uoiti ako je se

promatra s razliitih stajalita

Sinteza paradigmatskih parova:

Polazite znaajki prvog paradimaskog para proizlazi iz njihovih naziva- paradigmi
tenja za sintezom proizlazi iz okolnosti da znanost nuno polazi od injenica i
njihovih uzroka, no to nije dovoljno.
Analiza podataka prikupljenih tijekom istraivanja u paradigmi razumjevanja lei
na kvalitativnim aspektima,usmjerena je preteno na opisne, a ne brojane tj.
atributivna obiljeja pojava. (spol, predemt, vrsta kole itd) statistika je besmislena
ako nije tono odreeno na to se brojevi odnose, s tim da se tu treba raditi o odgojno-
obrazovnim relevantnim pojavama, tj. o podacima o njima. Ona lei na kvantitativnim
obiljejima, pozornost je preteno usmjerena na brojana tj. numerika obiljeja
pojava. npr. odnos broja mukih i enskih nastavnika, broj uenika koji polaze u kolu
ili su zavrili kolu, broj uionica u pojedinim kolama.
Odraz paradigmatskih pristupa na opi metodoloki okvir mogunost sinteze ovisi
o tematici istraivanja; tom sintezom se moe bitno obogatiti spoznaja primjerice pri
prouavanju sadraja razgovora meu uenicima
Svrha istraivanja sinteza se javlja jednako pri nastojanju da se primijene rezultati
znanstvene generalizacije, tj. nomotetikog nastojanja kao i pri rjeavanju pomoi
pojedincu, tj. ostvarivanju idiografske svrhe. Opa znaajka znanstvene spoznaje: bez
obzira o kojoj se od tih dviju svrha radi, spoznaja koja se time postie nikad nije
kona+na, ona predstavlja beskonaan proces (asimptotinost)

4
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Nain prikupljanja podataka iz odgojno-obrazovne empirije

Odnos izmeu procesa i rezultata aktivnosti, tj. odgoja i obrazovanja odgoj i
obrazovanje predstavlja proces, i kao takvog ga treba to bolje upoznati, no
njegova je svrha upravo u rezultatu bez kojeg sam proces nebi imao smisla
Gledanje na cjelinu pojave ili gledanje na pojedine njezine aspekte holistino
promatranje (promatranje pojave u svojoj cjelosti) ili partikularistino promatranje
(prednost daje promatranju pojedinanih aspekata pojave)
Subjektivni momenti u paradigmi razumijevanja ili objektivnost u paradigmi
pojanjavanja
VRSTE ISTRAIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Svaki od naina na koji se dijeli sustav pedagogije ujedno moe biti i kriterij za
razlikovanje vrsta istraivanja odgoja i obrazovanja, a kriterij mu mogu biti i
nastavni predmeti, osobine koje odgajamo u odgajanika itd.

1. Kriterij istraivanja: usmjerenost

a. Temeljna
b. Primjenjena
c. Razvojna (ukljuuju i akcijska)
TEMELJNIM (FUNDAMENTALNIM) istraivanjima postiu se nove spoznaje o osnovama
prouavanih podruja. Mogu biti empirijska i neempirijska.

Ne slue izravnoj primjeni u odgojno-obrazovnoj praksi

Najee se povezuju s temeljnim istraivanjima iz drugih znanosti te se tada u
njima ostvaruje interdisciplinarni pristup
PRIMIJENJENO (APLIKATIVNO) istraivanje slui postizanju novih spoznaja koje
prvenstveno slue ostvarivanju neke praktine svrhe odnosno cilja, polazei esto od
primjene rezultata fundamentalnih istraivanja

Odnose se na unapreivanje djelatnosti na nekom njezinom podruju

Preteno su to empirijska istraivanja, iako se esto javlja neempirijski udjel
RAZVOJNO istraivanje slui stvaranju i provjeravanju novih proizvoda i sustava kao i
uvoenju ili poboljavanju novih postupaka i to na temelju znanstvenog istraivanja s
jedne i praktinog istraivanja s druge strane

Bitno je da je uvijek prisutna i znanstveno utemeljena terenska provjera

AKCIJSKA istraivanja predstavljaju varijantu razvojnih istraivanja jer se i u njima uvode
novosti u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i to na temelju njihove znanstvene provjere

Specifine znaajke:
Okolnost da onaj koji vri odnosno sudjeluje u odgojno-obrazovnoj
djelatnosti, nju ujedno i istrauje uitelj, student, polaznik teaja,
uenik (u okviru njegovih subjektivnih mogunosti)
Visoki stupanj elastinosti nacrt provoenja istraivanja se mijenja u
tijeku same akcije kada god to zahtijevaju okolnosti istraivanja
Zajedniko akcijsko istraivanje zajedniki rad uz ostalo omoguuje
grupno meudjelovanje nastavnika-istraivaa u svezi s optimalizacijom
tijeka istraivanja

5
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Empirijsko istraivanje odvija se na terenu odgojno obrazovne-djelatnosti

- Primjeri moguih tema istraivanja su :

- alternativnih oblika organiziranja nastave, u kojima uenici imaju vei udio

- uvoenje nove nastave- nije pozornost usmjerena samo na njenu

uinkovitost, nego i na emocinalno prihvaanje od strane uenika.

- uvoenje samovrednovanja(samoocjenjivanja) i meusobnog vrednovanja

uenika, da bi se utvrdio njezin odgojni i obrazovni uinak.

Kriterij: longitudinalna i transverzalna istraivanja

2.
LONGITUDINALNIM(duljina trajanja) istraivanjem istrauju se odgojno-obrazovni
fenomeni u dinamici njihovog tijeka, razvoja, trajanja u vremenu,

Tijek se moe odnositi na duga vremenska razdoblja (godine, desetljea...)

Predstavljaju idiografski usmjerene studije sluajeva koje obuhvaaju neko
razdoblje ivota pojedin(a)ca
Mogu trajati i relativno kratko, pa i vrlo kratko vrijeme
U TRANSVERZALNOM(prelazei) istraivanju istrauje se presjek pojave u odreenom
trenutku

Elementi takvog presjeka mogu biti npr. lokacija, socijalno podrijetlo, spol i sl.
Nekim od istraivanja moe se pristupiti u kombinaciji obaju naina

3. Kriterij: mjesto gdje se prikupljaju podaci

a. Empirijska istraivanja
b. Neempirijska istraivanja
Kod EMPIRIJSKIH (ISKUSTVENIH) istraivanja podaci se prikupljaju iz neposrednog
odgojno-obrazovnog rada ,a rjee u tzv. eksperimentalno-pedagokim laboratorijima

Istraivanja koja vre sami prosvjetni djelatnici u okviru svog odgojno-obrazovnog

rada u pravilu su empirijska; u tu vrst istraivanja najee ulaze i ona u kojima su
prosvjetni djelatnici u kolama terenski suradnici irih istraivanja koje vre
znanstvene ustanove ili znanstvene jedinice prosvjetnih vlasti
NEEMPIRIJSKA (VANISKUSTVENA) istraivanja vre se izvan same prakse, preteno na
pismenim izvorima, tj. analizom dokumentacije

Rezultati tog istraivanja ne mogu izravno posluiti unaprijeivanju prakse

esto se nazivaju i teorijska istraivanja u krajnjoj je mjeri svako istraivanje,
pa i empirijsko, u riem smislu teorijsko, jer slui razvoju teorije, ima svoja
teorijska polazita, pa i sadri teorijske zakljuke

4. Kriterij: vrijeme
a. Istraivanja povijesti odgoja i obrazovanja

6
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

b.Istraivanja sadanjosti odgoja i obrazovanja

c.Istrauvanja budunosti odgoja i obrazovanja (futuroloko-pedagogijsko
istraivanje)
Istraivanja POVIJESTI ODGOJA I OBRAZOVANJA e najee prouavati razvoj vlastite
ustanove ili odgojno-obrazovnih ustanova, udruga i drugih organizacija iz svojeg mjesta,
ivote i djelatnosti najistaknutijih pojedinaca te struke i sl.

Prednost treba dati primarnim izvorima, tj. originalnoj dokumentaciji, dok se

sekundarni, tj. literatura o onome to donose ti dokumenti, koriste jedino u sluaju
njihove nedostupnosti, budui da se u njima mogla potkrasti neka pogreka, pa ak
i nenamjerna neistina
U istraivanja BUDUNOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA (FUTUROLOKO-PEDAGOGIJSKA
ISTRAIVANJA) upotrebljava se znanstveni instrumentarij, primjeren ovoj vrsti istraivanja

Ona su uglavnom predmet bavljenja znanstvenih ustanova odnosno profesionalnih

znanstvenika, no i djelatnici odgojno-obrazovne prakse mogu u tome sudjelovati
prema svojem afinitetu i postojeoj potrebi

Drugi kriteriji pri odreivanju vrsta istraivanja

EVALUACIJSKA istraivanja istrauju uinkovitost ratliitih nastavnih postupaka,
metoda...

Prema svojoj pretenoj usmjerenosti mogu biti:

a. Formativna
b. Sumativna
Pri formativnim evaluacijskim istraivanjima evaluacija ima u prvom redu svrhu da
ustanovi stanje i porekoe, to do tada predstavlja polazite za uspjenije
oblikovanje (formiranje) pomoi pojedincima i skupinama subjekata odgojno-
obrazovnog procesa pri njihovim potekoama
Pri sumativnim evaluacijskim istraivanjima evaluacija ima u prvom redu svrhu da
se ustanove cjelokupni (sumarni) rezultati odgojno-obrazovne aktivnosti
METAANALITIKA(meta-preko, iznda) istraivanja odgoja i obrazovanja analiziraju,
usporeuju i procjenjuju udio veeg broja istraivanja posveenih istom uem podruju

NARATIVNA istraivanja su istraivanja koja polaze od pripovijedanja osoba koja su

predmetom istraivanja

esto su usmjerena na pojedince pripadnike odreene skupine osoba koje su

objektom istraivanja
Meu podrujima koja su osobito pogodna za pristup putem narativnog istraivanja
upravo su ona u svezi sa subjektivnim profesionalnim problemima nasavnika
Pozornost se usmjerava na subjektivno doivljavanje pojedinca, a ne na objektivne
injenice
Ako se radi o usmenoj naraciji, podaci se dobivaju nevezanim, otvorenim, ponekad
ak i sluajnim intervjuom
Kod STUDIJA SLUAJA radi se gotovo o iskljuivoj idiografskoj usmjerenosti, a ostvaruju
se osobito u aktivnostima raznih savjetovalita

7
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Ponajvie se upotrebljava vie ili manje voeni, odnosno slobodni intervju, kako bi
se na temelju upoznavanja sluaja mogao pronai put pomoi za njegovo
rjeavanje
DESKRIPTIVNA istraivanja usmjerena su na opis pedagoke prakse

KAUZALNA istraivanja usmjerena su na istraivanja uzrono-posljedinih veza i odnosa

PROVOENJE ISTRAIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Rijei postupak i metoda izvorno su istoznanice; u strunom nazivlju, osobito

u metodologiji, naziv metoda obino ima konotaciju neeg ireg, pojmovno
nadreenog, a postupak neeg ueg, pojmovno podreenog
TIJEK ISTRAIVANJA

Pregled etapa:
1. Izbor teme
2. Izrada projekta
3. Provoenje istraivanja
a. Primjena metoda istraivanja
b. Prikupljanje podataka postupci i instrumenti
c. Analiza prikupljenih podataka i ustanovljavanje rezultata
4. Interpretacija rezultata
5. Objavljivanje izvjetaja
6. Primjena rezultata
IZBOR TEME zavisi od brojnih imbenika koji se mogu saeti u nekoliko skupina:

Potrebe koje proizlaze iz same prakse odgoja i obrazovanja

Potrebe koje proizlaze iz interesa razvoja znanosti
Osobni afiniteti istraivaa
Takoer zavisi i od konkretnih mogunosti istraivanja (metodoloke mogunosti,
raspoloivi suradnici s podruja znanosti i nastave, materijalne mogunosti),
interesi koji se nalaze izvan podruja odgoja i obrazovanja (interesi pojedinih
drutvenih, gospodarskih i drugih skupina ili osobni interesi utjecajnih pojedinaca)
Naslov predvienog istraivanja treba sadravati konkretni problem istraivanja, a
na njega se odnosi i izrada projekta istraivanja
IZRADA PROJEKTA prema izvornom znaenju projekt predstavlja pisani dokument u
kojem se opisuje to, kako, kada, s kim, s kojim sredstvima i sl. se namjerava ostvariti
neka aktivnost; ponekad se pod projektom podrazumijeva ne samo spomenuti dokument,
nego i cjelokupna aktivnost pri ostvarivanju onoga to taj dokument predvia

Projekt je temeljni dokument svakog istraivanja na podruju odgoja i obrazovanja

Namjena projekta je viestruka; on slui za dobivanje slubenih, administrativnih
odobrenja, za prikupljanje potrebnih financijskih sredstava, pomae pri
kvalitetnom i kritikom izboru suradnika i sl.
Projekt se dijeli na:
a. Opi dio u kojem se opisuje i obrazlae tematika (idejni projekt)
b. Posebni dio (tehniki ili provedbeni projekt) gdje su obuhvaene pojedinosti
samog predvienog istraivanja

8
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Struktura projekta treba u pravilu sadravati:

a. Naziv predloenog projekta
b. Ime i funkciju istraivaa
c. Znanstveni problem koji e biti predmetom istraivanja
d. Obrazloenje doprinosa koje bi to istraivanje moglo pruiti
a. Unapreivanje znanstvene spoznaje
b. Unapreivanje prakse
e. Opi metodoloki pristup projektu (paradigmatski aspekti pristupa, vrste
istraivanja, metode koje se namjerava primijeniti i hipoteze)
f. Detaljni opis postupaka i instrumenata prikupljanja podataka kao i
eventualnih potrebnih tehnikih aparatura
g. U svezi s analizom prikupljenih podataka opisat e se postupci kvalitativne
i/ili kvantitativne analize
h. Momenti u svezi s izradom izvjetaja o izvrenom istraivanju kao i nain
objavljivanja rezultata
i. Kalendar radova na ostvarivanju projekta u kojem treba doi do izraaja
realistinost predlagatelja projekta
j. Predraun predvidivih trokova kao i predvidivi izvori za pokrivanje tih
trokova
Jednom utvren projekt nije nepromjenjiv
VARIJABLE bitna znaajka svih pojava, i prirodnih i drutvenih, jest njihova vea ili
manja promjenjivost, tj. varijabilnost

Varijable koje su pri istraivanju uzrono-posljedinih povezanosti uzroci nazivaju

se nezavisnim varijablama, a one, koje su posljedice nazivaju se zavisnim
varijablama
DESKRIPTIVNA METODA u istraivanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup znanstveno-
istraivakih postupaka s kojima se opisuju pojave u odgoju i obrazovanju

Projekt takvog istraivanja treba obuhvatiti:

a. Predmet istraivanja (+ varijable)
b. Nain (pristupi, postupci) istraivanja
c. Mjesto istraivanja
d. Vrijeme istraivanja (kritini as i vrijeme prikupljanja podataka)
KAUZALNA METODA u istraivanju odgoja i obrazovanja predstavlja skup znanstveno-
istraivakih postupaka pomou kojih se ustanovljuju uzrono-posljedine povezanosti
izmeu pojava

EKSPERIMENT bitan oblik primjene kauzalne metode

Eksperimentom se istrauje sadanjost pojava

Neslaganja oko tone definicije eksperimenta:
a. plansko ustanovljavanje uinka odgojne akcije
b. namjerno izazivanje pojava
Paradoksalne situacije:

9
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

a. Plodnost zakljuaka iz eksperimenta za praksu ovise o tome koliko su realne

okolnosti u kojima se on odvija, dakle i o praenju veeg broja nezavisnih
varijabli
b. Stvarne mogunosti provoenja eksperimenta zahtijevaju
pojednostavljivanje realnosti
klasino rjeenje: ostvarivanje ili pribliavanje ostvarivanju zakon jedne
varijable
a. Neutraliziraju se utjecaji svih nezavisnih varijabli osim jedne
(eksperimentalne), kako bi se njen utjecaj mogao izdvojiti kao uzrok
b. Ostale nezavisne varijable: pratee, intervenirajue, konkomitantne,
parazitarne varijable one mogu biti izvor pogreke u rezultatu
eksperimenta u danoj eksperimentalnoj situaciji

Tri skupine pogreaka u eksperimentu:

a. Pogreke tipa S (subjekt) proizlaze iz djelovanja razlika u osobnostima
subjekata eksperimenta (predznanje, opa ili neka relevantna posebna
mentalna sposobnost, interes, stupanj motiviranosti...)
b. Pogreke tipa G (grupa) proizlaze iz djelovanja onih faktora koji su
zajedniki za svaku pojedinu eksperimentalnu skupinu (grupu) kao
jedinstvenu cjelinu: razlike u osobnostima uitelja koji rade u
eksperimentalnim grupama (razlike u metodikom umijeu, odnosu prema
uenicima, dobi...); razlike u vezi s vremenom kada se odvija nastava;
razlike u svezi s prostorijama (prozraenost, osvjetljenje, veliina
prostorije...); razlike u opem socijalnom i/ili radnom ozraju
c. Pogreke tipa R (replikacija, repeticija) ponavljanje u vremenskom
smislu, ali u smislu mjesta eksperiment se vri na raznim mjestima
Danas se prati vei broj nezavisnih varijabli kao i njihovo meudjelovanje, to
implicira praenje veeg broja zavisnih varijabli

Eksperimentalni nacrti

Poetno stanje (=Sp) u zavisnoj varijabli

Djelovanje eksperimentalnog imbenika (=E.)

Zavrno stanje (=Sz) u zavisnoj varijabli

Uinak eksperimentalnog imbenika jest:

zavrno stanje - poetno stanje
(promjena u zavisnoj varijabli predstavlja novousvojeno gradivo)
Eksperimentom se nastoji ustanoviti djelovanje jedne ili vie nezavisnih varijabli na
zavisnu varijablu, pa se pritom mora u obzir uzeti i poetno stanje, tj. ono koje postoji
prije djelovanja nezavisne varijable

Opa,elementarna shema svakog eksperimenta

10
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Kratice: Sp = Si (inicijalna situacija)

E.. = F (eksperimentalni faktor)
Sz = Sf (finalna situacija)
Uinak: Sz - Sp = Sf - Si

Temeljni nacrti dijele se u tri skupine:

Eksperimenti s usporednim skupinama (paralelnim grupama)

Eksperimenti s jednom skupinom
Eksperimenti s rotacijom eksperimentalnih imbenika (faktora)
Eksperimenti s usporednim skupinama primjer: usporedba izmeu uinkovitosti usvajanja
nekog radnog umijea u klasinoj situaciji (majstor uenik) i njezinog usvajanja uz
upotrebu raunaa

Moe obuhvatiti i vie od dvije skupine

Eksperiment s jednom skupinom u istoj se skupini sukcesivno unose eksperimentalni
imbenici (faktori) iji se uinak usporeuje

Eksperiment s rotacijom imbenika (faktora) predstavlja kombinaciju eksperimenta s

usporednim skupinama i eksperimenta s jednom skupinom, tj. u skupinama se izmjenjuju
eksperimentalni imbenici koji se usporeuju

Ovi nacrti nazivaju se temeljnima jer predstavljaju jednostavna polazita na kojima

se grade svi ostali nacrti i njihove varijante (sloeni eksperimentalni nacrti, te oni
u kojima se javljaju neka specifina pojednostavljivanja)

Sloeni nacrti slue dvjema svrhama:

1. Teorijskom utemeljivanju eksperimentalnih usporedbi istih eksperimentalnih

imbenika; provode se na raznim, sluajno odreenim mjestima sa svrhom
dobivanja ireg polazita za znanstveno opravdano uopavanje rezultata
eksperimenta
U svakoj od niza kola obuhvaenih eksperimentom sluajno se odaberu
skupine u koje e se uvoditi pojedini eksperimentalni imbenici
Odrede se parovi kola i u svakoj koli u paru sluajnim se odabirom
odredi jedan od dva imbenika koji se usporeuju (tzv. nacrt jedna kola
jedan eksperimentalni imbenik)
2. Prevladavanju zakona jedne varijable time to se pri ostvarivanju eksperimenta
prati vei broj varijabli, u prvom redu nezavisnih (tj. eksperimentalnih
imbenika/faktora)

U pravilu ih vre znanstvene i znanstveno-nastavne ustanove, a tehniki se poslovi

(statistika obrada) vre pomou raunala

Kvazieksperimentalni nacrti

11
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Najvea mogunost kontrole na nekim podrujima psihomotorike

Manje mogunosti kontrole na kognitivnom podruju
Najmanje mogunosti kontrole na afektivnom podruju
Kvazieksperimentalni nacrti = nacrti eksperimentalnih istraivanja s neto snienim
kriterijima

Kvazi = upotrebljava se u smislu kao da

Slabija kontrola shvaa se u ograniavajuem smislu, no ta ogranienja treba jasno
iznijeti u opisu i interpretaciji rezultata
U kvazieksperimentalna istraivanja mogu se ubrojiti i mnoga akcijska istraivanja

Ex post facto postupak ispituje uinak nekog faktora ali se ne provodi u okviru
potpunog istraivakog nacrta nego izvan njega

Usporedba eksperimentalnog i akcijskog istraivanja

Eksperiment je najpouzdaniji nain provjere uinkovitosti uvoenja neke novosti u

odgojno-obrazovnu praksu, sa strogo znanstvenog stanovita
Akcijsko istraivanje takoer ustanovljava uinkovitost, no uz manji naglasak na
znanstvenu strogost
Usporedni pregled znaajki eksperimenta i akcijskog istraivanja:

USPOREUJE SE EKSPERIMENT AKCIJSKO ISTRAIVANJE

Istraivanje vri Vanjska ekipa (terenski
Terenski djelatnik (uitelj),
(organizacija, djelatnik eventualno
sudjelovanje adresata (uenika)
provoenje) sudjeluje)
Opa znanstvena razina to via Nia (zavisno od okolnosti)
Stalnost prvotnog nacrta Ostvaruje se strogo, bez Mogua je fleksibilnost, mijenjanje
istraivanja promjena u tijeku istraivanja
Kontrola to vea Blaa
Uz opu tenju za objektivnou,
Objektivnost vs
to vea objektivnost ne izbjegavaju se subjektivni
subjektivnost
momenti
Nomotetina, tenja k
Znanstvena svrha Idiografinost, npr. studije sluaja
uopavanjem
Praktina svrha Neizravna Izravna
Pristup Kvantitativni naglaeniji Kvalitativni naglaeniji
Razraenija, koristi se i Preteno osnovna, tj. deskriptivna
Statistika obrada
inferencijska statistika statistika
Postupci prikupljanja
esto optruzivniji Nastojanje prema neoptruzivnou
podataka

PRIKUPLJANJE PODATAKA POSTUPCI I INSTRUMENTI

Rad na dokumentaciji
Sustavno promatranje
Intervjuiranje
Anketiranje

12
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Testiranje
Procjenjivanje i prosuivanje
USPOREDNI OBLICI INSTRUMENATA PRIKUPLJANJA PODATAKA dva ili vie instrumenata
iste vrste s kojima se prikupljaju podaci o istoj pojavi, iste su ili skoro iste teine i isti im
je oblik

Razlika je u samim zadacima, tj. njihovom tekstu, brojevima u zadacima raunanja

i sl.
Mogu se izraivati i upotrebljavati kod svih instrumenata, no najee se pojavljuju
kod testova
Najee se primjenjuju:
a. Pri usporeivanju poetnog i zavrnog stanja
b. Za sprjeavanje, tj. demotiviranje meusobnog prepisivanja (pri testiranju)
c. Pri odreivanju pouzdanosti

BATERIJA INSTRUMENATA PRIKUPLJANJA PODATAKA niz instrumenata iste ili razliite

vrste kojima se ispituju dijelovi neke cjeline

Primjer primjene pri ispitivanju razliitih aspekata istog odgojno-obrazovnog

podruja, za nastavu stranog jezika moe biti niz instrumenata kojima se ispituje
aktivni i pasivni rjenik (test), tenost konverzacije (audiosnimanje
standardiziranog razgovora), razna podruja kulture naroda koji govori(e) tim
jezikom (test), stavovi prema njegovim pripadnicima (anketa, intervju, skala
procjene) i sl.

(NE)OPTRUZIVNOST INSTRUMENATA PRIKUPLJANJA PODATAKA elementi prisile pri

primjeni nekon instrumenta

Stupanj optruzivnosti ovisi o osobinama pojedinih postupaka (instrumenata), ali i o

nainu i konkretnim okolnostima njihove primjene
Najneoptruzivnije je ono prikupljanje podataka koje se ne vri kod samih
subjekata, nego ih se prikuplja iz odgovarajue dokumentacije (radovi, biljeke i
sl.)

MULTIINSTRUMENTALNI PRISTUP PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA primjenjivanje raznih

postupaka i/ili instrumenata s obzirom na specifinosti pojedinih ispitivanih varijabli
unutar itavog istraivanja

Multiinstrumentalnim pristupom pri ustavnovljavanju stanja i kretanja u raznim

varijablama dobiva se valjanija, a time i cjelovitija slika iste sloene pojave

ZNAAJKE (MJERNE I OSTALE KARAKTERISTIKE INSTRUMENATA ZA PRIKUPLJANJE

PODATAKA)

Valjanost Standardiziranost

Pouzdanost Diskriminativna vrijednost pojedinih zadataka

13
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Objekvitnost Praktinost i ekonominost

Djelatnik odgoja i obrazovanja koji pristupa istraivanju najee se susree s

problematikom ovih znaajki u etiri situacije:
a. Kada trai ve gotove instrumente za svoje istraivanje
b. Ako sam izrauje svoj instrumentarij prikupljanja podataka
c. Kada je vanjski suradnik u nekom istraivanju ireg opsega
d. Kada eli upotrijebiti rezultate istraivanja drugih autora za unapreivanje
svog rada

VALJANOST (VALIDNOST) instrument je toliko valjan koliko se njime mjeri

(ustanovljava) upravo ono to on treba mjeriti (ustanovljavati)

Ne postoji opa valjanost instrumenta, ve se uvijek radi o tono odreenoj

pojavi o kojoj se prikupljaju podaci
Postoji niz kriterija valjanosti, neki od njih su:
a. Slaganje instrumenta s odgovarajuim dokumentom (najjednostavniji nain
odreivanja valjanosti)
b. Odreivanje koliko je slaganje postignutih rezultata u instrumentu ija se
valjanost provjerava, s rezultatima koje su isti ispitanici postigli u
instrumentu s ve otprije ustanovljenom valjanosti
c. Prognostika valjanost odreuje se slaganjem uspjeha u instrumentu s
uspjehom u nekoj kasnijoj aktivnosti ili djelatnosti
d. Postupci faktorske analize razliiti statistiki postupci koji se temelje na
izraunavanju korelacija, te slue odreivanju temeljnih veliina, odnosno
faktora koji sudjeluju u postignutom rezultatu pri rjeavanju zadataka
odreenog instrumenta
POUZDANOST predstavlja mjeru u kojoj je mogue osloniti se na rezultate koji su njime
dobiveni

Ako se pretpostavi da je mogue osloniti se na ono to se tijekom vremena ne

mijenja, pouzdanost bi znaila da rezultati ostaju isti i pri ponovnoj primjeni kod
istih subjekata
OBJEKTIVNOST predstavlja veliinu koja se moe tono, kvantitativno odrediti, i to na
temelju slaganja raznih ocjenjivaa, promatraa ili sl.

Moe se odnositi na odreivanje ispravnosti rjeenja (kod testova), ili uoenih

oblika ponaanja (kod sustavnog promatranja), ili smisla odgovora (kod intervjua), a
slino je i kod drugih instrumenata
OSJETLJIVOST predstavlja mogunost instrumenta da se njime mogu razlikovati i male
razlike izmeu ispitanika

PRIMJERENOST primjerenim se smatra onaj instrument koji odgovara osobinama

predvienih ispitanika (dobi, opem mentalnom razvoju itd.)

14
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

STANDARDIZIRANOST standardiziran je onaj instrument kod kojeg postoje odreena

opa, empirijskim ispitivanjem odreena polazita odnosno kriteriji za usporeivanje
uspjeha koji ispitanici na njemu postiu

Standardizacija slui odstranjivanju razlika u kriteriju, to se moe initi na dva

naina: badarenjem i odreivanjem kriterijske razlike
Badarenje predstavlja odreivanju ope vaee mjerne ljestvice
a. Badarenje na temelju centila i decila (tj. pojedinih postotnih vrijednosti ili
postotnih vrijednosti po skupinama od deset posto)
b. Standardizirano odstupanje udaljenost pojedinog rezultata od aritmetike
sredine reprezantativnog uzorka ispitanika izraenog u jedinicama

standardne devijacije, tj. formulom: z=

Pri emu: z = standardizirano odstupanje
X = svaki pojedini rezultat
= aritmetika sredina
= standardna devijacija

Pri odreivanju kriterijske razine (odgovarajui testovi kriterijski testovi)

polazite standardizacije se osniva na konstataciji je li uspjenost ispitanika takva
da zadovoljava neki vanjski kriterij, a bez obzira na mjesto gdje se njegov rezultat
nalazi izmeu svih rezultata
DISKRIMINANTIVNA VRIJEDNOST ZADATAKA odreuje se znaajka svakog pojedinog
zadatka, pri emu se polazi od pretpostavke da e, uz zadovoljavajuu valjanost itavog
instrumenta, svaki pojedini element biti to valjaniji to se uspjeh ispitanika u njemu vie
slae s uspjehom tog ispitanika u itavom instrumentu

PRAKTINOST I EKONOMINOST odnose se na ire okolnosti njihove primjene

Kod primjene u uvjetima redovne nastave praktiniji e biti onaj instrument koji se
moe primijeniti, zajedno s uputama i administracijom, u tijeku jednog nastavnog
sata
Ekonominiji su oni instrumenti (anketni listovi, testovi i sl.) koji se mogu ponovno
upotrebljavati

RAZMATRANJE POJEDINIH POSTUPAKA I INSTRUMENATA

Rad na dokumentaciji je neempirijski postupak jer se istraiva ne susree izravno

sa stvarnou odgoja i obrazovanja (kao to je sluaj kod empirijskih postupaka)
RAD NA DOKUMENTACIJI ODGOJA I OBRAZOVANJA postupak prikupljanja podataka
najvie upotrebljavan u povijesnom istraivanju odgoja i obrazovanja, no dokumentacija
moe biti polazite i u istraivanju sadanjice, pa ak i budunosti odgoja i obrazovanja

Raspon raznik vrsta dokumenata vrlo je irok: uglavnom pisani i tiskani dokumenti
(zakoni i podzakonski propisi, dokumenti i spisi vlasti, ustanova, udruga i sl.,
literatura o odgoju i obrazovanju, radovi odgajanika, osobna dokumentacija
djelatnika...), bibliografije

15
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Pomo pri traenju dokumenata pruaju i klasifikacijske sheme univerzalna

decimalna klasifikacija (UDK) u kojoj svako podruje znanostim ima svoju klasu
Vana je izvornost dokumenata primarni izvori (originalni dokumenti);
sekundarni izvori (pregled znanstvenih radova po pojedinim podrujima sa
saetkom); tercijarni izvori (pregled znanstvenih radova po pojedinim podrujima
bez saetka)
SUSTAVNO PROMATRANJE je najizravniji i najprirodniji od svih putova prikupljanja
podataka u kojima se polazi od empirije odgoja i obrazovanja

U svezi s nainom promatranja razlikujemo:

a. Promatranje pomou tehnikih pomagala (osigurana objektivnost i potpunost
snimki)
b. Promatranje i biljeenje promotrenog po ovjeku, tj. promatrau
(mogunost usmjeravanja pozornosti na finije nijanse dogaanja, sigurnost
od nepredvienih tehnikih smetnji)
Vano je sreivanje u kategorije, tj. usutavljivanje snimljenog
Instrumenti sustavnog promatranja:
Protokol interakcijske analize N. A. Flandersa promatra unosi otprilike
svakih 3 ili 5 sekundi u odgovarajui obrazac onu od deset kategorija koja
najbolje odgovara nainu komuniciranja tog asa
Kategorije Flandersove interakcijske analize:
1. Prihvaa uenikove stavove: Prihvaa ili
objanjava stavove uenika a da ih pritom
ne obeshrabruje. Stavovi mogu biti
pozitivni ili negativni. Ovamo se ubraja i
predskazivanje stavova ili podsjeanje na
prole stavove.
2. Hvali ili obeshrabruje: Hvali ili
obeshrabruje uenikovo djelovanje ili
Nastavnik
Reagiranje ponaanje. ali se da bi popustila
govori
napetost, ali ne na raun drugih. Ovamo
se ubraja i ohrabrujue kimanje glavom
te izrazi poput aha ili a dalje.
3. Prihvaa ili se koristi idejama uenika:
Objanjava, izrauje ili razvija ideje
uenika. Kad nastavnik poinje unositi
preteno svoje ideje, prelazi se na
kategoruju 5.
4. Postavlja pitanja:
Postavlja pitanje o
nekom sadraju ili
postupku s namjerom da
uenik odgovori.
Inicijativa 5. Izlae: Iznosi injenice ili miljenja o
sadraju ili postupku, iznosi vlastite misli,
postavlja retorika pitanja.
6. Daje upute: Upute, zapovjedi ili naredbe
od kojih se oekuje da e ih uenik
izvriti.
7. Kritizira ili se poziva na svoj autoritet:
Izjave kojima se nastoji izmijeniti
ponaanje uenika od neprihvatljivog na
prihvatljivo; karanje uenika; iznoenje
razloga nekog svog (nastavnikovog)

16
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

postupka; ekstremno pozivanje na sama

sebe.
8. Uenikov govor kao odgovor:
Odgovaranje uenika na nastavnikovo
Uenik Reagiranje pitanje. Nastavnik strukturira i ograniava
situaciju. Sloboda uenikova iznoenja
vlastitih misli je ograniena.
9. Uenikov govor inicijativa: Uenik
iznosi nove ideje, vlastite predodbe
bilo spontano, bilo na poticaj nastavnika.
Inicijativa
Mogunost slobodnog iznoenja stavova i
miljenja; prelaenje okvira odreene
strukture.
10. utnja ili zbrka: Kratke paute
vremenska razdoblja utnje kao i
utnja ili vremenska razdoblja zbrke, darmara,
sl. kad promatra ne moe ustanoviti
odnosno razumjeti oblik i sadraj
komuniciranja.

Protokol slijeda radnih zahvata (operacija) sustavno promatranje

odreene aktivnosti, evidentiranje slijeda operacija, pogreaka i sl.
Sudjelujue promatranje promatra svjesno i sustavno sudjeluje u
aktivnosti, interesima i emocijama grupe koju promatra; podaci su u pravilu
pouzdaniji i istinitiji od onih kod vanjskog promatranja, no moe se javiti
objektivnost promatraa
Samopromatranje (introspekcija) nije mogue izbjei elemente
subjektivnosti; introspektivni podaci iz sustavnog promatranja samog sebe
prikupljaju se drugim postupcima i instrumentima (npr. produbljeni slobodni
intervju, skala sudova o vlastitoj linosti, biografski anketni listovi, anketni
listovi o interesima i sl.)
INTERVJUIRANJE najdostojniji i najljudskiji nain prikupljanja podataka razgovor s
onima od kojih se podaci prikupljaju

Moe biti vrlo optruzivan postupak i vrlo neoptruzivan

Najvanija podjela s obzirom na stupanj optruzivnosti je na slobodni i vezani
intervju (razlike se odnose na nain pripremanja intervjua, nain njegovog voenja
i na odreivanje kategorija odgovora za kasniju obradu)
Podsjetnik za intervju voditelj dobiva kod irih istraivanja od organizatora
istraivanja, a sam ga sebi sastavlja kod istraivanja koja sam organizira;
kod vezanog intervjua tono odreena pitanja ili bar tono odreeni
redosljed sadraja koji treba biti obuhvaen pitanjima; kod slobodnog
intervjua pitanja su ishodita za voenje razgovora, to uvjeruje njegovu
veu prirodnost i manju optruzivnost
Mnogo je lake provoditi vezani nego slobodni intervju; kod slobodnog
intervjua od posebne je vanosti stvaranje odgovarajueg ozraja i
povjerenja da bi se intervjuirana osoba otvorila za pravi razgovor
Kategorizacija odgovora potrebno je imati tekst iskaza intervjuirane osobe
(dobiva se snimanjem ili simultanim, tj. istovremenim biljeenjem osobe
koja intervjuira); kod vezanog intervjua mogue je unaprijed odrediti
kategorije, koje se kasnije mogu eventualno nadopuniti

17
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

Postoji i dioba na individualni i skupni intervju

ANKETIRANJE postupak u kojem anketirani pismeno odgovaraju na potanja koja se
odnose na injenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim
miljenjem

Vanost postupka lei u okolnosti da se esto jedino anketom moe doi do traenih
podataka, a vremenski je mnogo ekonominija od intervjuiranja
Prednost ankete mogu se anketirati i udaljene osobe
Anonimne ankete mogu posluiti svojoj svrsi, no u nekim situacijama se ne mogu
primijeniti (kad im je svrha idiografska ili kad se dobiveni podaci iz ankete koriste
zajedno s podacijam dobivenim drugim instrumentima)
Instrument anketiranja anketni list (anketni upitnik, kestioner)
Sadri zaglavlje s uvodom i uputama kojemu slijede pitanja
Pitanja se po nainu postavljanja mogu podijeliti u tri osnovne grupe: pitanja
otvorenog tipa, pitanja zatvorenog tipa i kombiniranog tipa
Trebaju biti posve jasna i primjerena anketiranim osobama
Treba bezuvjetno izbjegavati sugestivna pitanja
Iz stilizacije treba nedvoumno proizlaziti trai li se od anketiranje osobe da
iznese svoje miljenje ili pak stvarno stanje
TESTIRANJE najee upotrebljavan postupak u onim istraivanjima odgoja i obrazovanja
kojima je svrha prikupljanje to objektivnijih i tonijih podataka o uinku odgojno-
obrazovnog rada

Lat. test (testari) = dokazati, posvjedoiti

Postoji nekoliko definicija testa, jedna od njih: TEST JE STANDARDIZIRANI
POSTUPAK KOJIM SE IZAZIVA ODREENA AKTIVNOST IJI SE UINAK MJERI I
VREDNUJE USPOREIVANJEM INDIVIDUALNOG REZULTATA DRUGIH SUBJEKATA U
JEDNAKOJ SITUACIJI ILI USPOREIVANJEM S JEDNOZNANO POSTAVLJENIM
KRITERIJEM
Kod testova su veoma bitne mjerne znaajke
Nizovi zadataka objektivnog tipa (ZOT-ovi) kod njih nema prethodne
empirijske provjerenosti mjernih znaajki, naroito standardiziranosti,
premda se ti nizovi zadataka po svom vanjskom obliku u mnogome
podudaraju s testovima
Testovi se mogu podijeliti po brojnim kriterijima, npr.:
a. Prema osobinama ispitanika
b. Prema nainu rjeavanja
c. Prema diobi na testove razine i testove brzine

Testovi prema osobinama ispitanika dijele se u tri osnovne vrste:

1. Testovi znanja (testovi injeninog znanja, testovi primjene znanja, testovi
shvaanja nastavnih sadraja, analitikog, sintetikog kao i vrjednosnog
zakljuivanja) najvie se upotrebljavaju, a posebno tamo gdje se radi o
istraivanju uinkovitosti nastave, razine usvojenosti nastavnih sadraja
odnosno ostvarenosti zadaa nastave i sl.
2. Testovi sposobnosti pomou njih se nastoje odrediti osobine koje su uvjet
za uspjeh u odreenoj aktivnosti (senzorni testovi, mentalni testovi, testovi

18
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

mehanikih sposobnosti, testovi motorne spretnosti); ti se testovi

primjenjuju naroito pri odreivanju poetnog (inicijalnog) stanja kod
eksperimentalnih i akcijskih istraivanja, kao i pri istraivanjima u svezi sa
kolskom i profesionalnom orijentacijom
u obje prethodne vrste ispitanik je usmjeren prema postizanju to vieg
rezultata, tj. to boljeg uinka testovia uinka

3. Testovi linosti u uem smislu slue mjerenju, tj. ustanovljavanju nekih

drugih, sloenijih crta linosti, kao to su stavovi, interesi, intravertiranost
ekstravertiranost, emotivne osobine, karakterne osobine
dijelom u ovu, dijelom u prethodnu kategodiju ulaze i testovi stvaralakih
osobina

Prema nainu rjeavanja zadataka testovi se dijele na:

Pismene testove (tradicionalni naziv: papir olovka testovi)
Usmene testove
Testove ina (zadaci se rjeavaju radom na odreenom materijalu, spravi,
stroju)

Prema usmjerenosti na ustanovljavanje razine i brzine:

Test razine (nivoa) nije vana brzina rjeavanja, pa se ispitanicima daje
vremena koliko im je potrebno, a rad se prekida kada ih je otprilike 90%
zavrilo
Test brzine vrijeme se mjeri ili je vrijeme rjeavanja strogo ogranieno

Tijek konstrukcije testa:

Odreuje se podruje koje treba testom obuhvatiti te se prelazi na
sastavljanje zadataka (treba ih sastaviti znatno vie od predvienog broja
zadataka u testu)
Vri se subjektivna eliminacija nejasnih, loe sastavljenih zadataka
Od preostalih zadataka izrauje se prvi sondani (pokusni) oblik testa koji se
primjenjuje na malom broju ispitanika; rezultati se analiziraju, odreuju se
provizorne mjerne znaajke, eliminiraju se zadaci koji su se pokazali
neadekvatni i izrauje se sljedei oblik testa u kojem je vie zadataka
srednje teine, a manje lakih i teih (po potrebi slijedi druga i trea
sondana primjena, analiza itd., sve dok se ne doe do kvalitete koju
zahtijeva konani oblik testa)
Konani oblik se primijeni na reprezentativnom uzorku ispitanika, kako bi se
dobili podaci koji vrijede za itavu populaciju
Sastavljanje nizova objektivnih zadataka za primjenu u svakidanjoj nastavi,
ponekad i istraivanju, zadaa je svakog nastavnika
Zadacima se mora obuhvatiti itav odgovarajui nastavni sadraj, tj. njegov
reprezentativni uzorak
Svaki pojedini zadatak mora biti tako izraen (stiliziran) da na njegovo rjeavanje
ne djeluju bez obzira pozitivno ili negativno bilo koji drugi imbenici osim samog

19
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

znanja, umijea i/ili sposobnosti ispitanika potpuna jasnost zadataka,

primjerenost svakom ueniku
Tipovi zadataka:
Otvoreni zadaci konstrukcije ili posve kratkih odgovora (TIP
DOSJEANJA, TIP NADOPUNJAVANJA)
Zatvoreni zadaci izbora (TIP DVOLANOG IZBORA (TIP TONO-
NETONO), TIP VIESTRUKOG IZBORA, TIP USPOREIVANJA (SPARIVANJA),
TIP SREIVANJA)
Primjena testa moe biti skupna ili individualna (ovisi o samom testu i svrhi
testiranja)
Sredinja problematika pitanje optruzivnosti
Optruzivnost moe izazvati nervozu, nelagodnost, strah utjee na
valjanost rezultata
Rezultati testiranja mogu se primijeniti i idiografiki i nomotetiki
PROCJENJIVANJE I PROSUIVANJE postupci kojima se prikupljaju podaci o miljenjima u
svezi s neijim osobinama linosti, kvalitetom neijeg izratka ili proizvoda i sl.

Upotrebljavaju se razni oblici ljestvica (skala) ime se ostvaruje i kvantitativni iskaz

prosudbe
Naziv instrumenta skala (ljestvica) procjene (skala sudova, rating scale)
Po vanjskom obliku skale procjene mogu biti:
1. Deskriptivne (opisne) sastoje se od niza tvrdnji, obino poredanih po
stupnju intenziteta, a procjenjiva oznaava onu koja po njegovom
miljenju najbolje odgovara stvarnosti
2. Grafike sastoje se od crta ispod kojih su upisani lijevo i desno ekstremni
sudovi, a u sredini neutralni sud, pa procjenjiva na njima oznaava
mjesto koje, po njegovom miljenju najbolje odgovara intenzitetu dane
osobine, znaajci dane situacije i sl.
Pri primjeni ovih i slinih instrumenata mogu se pojaviti neke tipine pogreke
Osobna jednadba procjenjivaa (odnosi se na njegovo specifino
ocjenjivako ponaanje)
Razliita rasprenost (disperzivnost) pri procjenjivanju (naginjanje
ekstremnim sudovima ili pak srednjim sudovima)
Efekt jeke ili halo efekt (prvi dojam o nekoj osobi, stvari, radu i sl. koji
djeluje i dalje pri procjeni ostalih znaajki)
Pogreka kontrasta (kada procjenjiva polazi od sebe pri procjenjivanju)
Postoji niz varijanata instrumenata za procjenjivanje i prosuivanje
Kontrolna lista upotrebljava se pri analitikoj procjeni osobine neke
osobe, njezinog rada ili proizvoda; procjenjiva odabire samo jedan od dva
mogua suda: pozitivni ili negativni
Skala proizvoda standardizirani instrument pomou kojeg se procjenjuju
odreeni rezultati rada (proizvodi) pomou usporedbe s tipinim
predstavnicima pojedinih kvalitetnih kategorija
Postupak konstrukcije: prikupi se vei broj rezultata rada i dovoljan
broj vrlo kvalificiranih procjenjivaa; svaki od njih procjenjuje svaki
od sakupljenih radova prema dogovorenom kriteriju i na kraju se
rezultati tih procjena meusobno usporeuju, a oni radovi kod kojih

20
 Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja Vladimir Mui

postoji potpuno ili skoro potpuno slaganje predstavljaju tipine

standardizirane predstavnike pojedinih kategorija
Sociogram predstavlja opis (najee grafiki) rezultata sociometrijskog
istraivanja odreenih aspekata drutvenih, odnosno meuljudskih odnosa u
odreenoj sredini

21