NESLUBENI PRIJEVOD

Deklaracija o pametnim otocima

Inicijativa otonih jedinica lokalne samouprave i drugih dionika na otocima

Nove smjernice za europske otoke

s ciljem razvoja pametnih, ukljuivih i uspjenih otonih zajednica za inovativnu
i odrivu Europu
Predgovor
O nama
Mi smo predstavnici europskih otonih lokalnih i regionalnih vlasti te ostalih otonih dionika sa
zajednikim ciljem promoviranja inicijative Pametni otoci. Rije je o bottom-up inicijativi otonih
samouprava kojom se izraava vanost iskoritavanja znaajnog, a jo uvijek nedovoljno iskoritenog
potencijala otoka kao laboratorija za tehnoloke, drutvene, gospodarske i politike inovacije.
Inicijativa Pametni otoci bazirana je na dugogodinjoj suradnji europskih otoka i tei pokazati da otoci
mogu biti poprita razvoja pilot projekata te izvor znanja o pametnom i uinkovitom upravljanju
resursima i infrastrukturom, a koja je kasnije mogue prenijeti u planinske, ruralne i openito
geografski izolirane sredine, ali i prilagoditi potrebama velikih gradova na kontinentu.

Inicijativa Pametni otoci inspirirana je inicijativom Europske komisije Pametni gradovi i zajednice, no
ide i korak dalje, kroz jaanje sinergija izmeu energetike, transporta i IKT-a, uz ukljuivanje tema
vezanih uz vodu i otpad, po principu cirkularne ekonomije. Taj holistiki pristup izvire opravo iz
izoliranosti otoka koja ih prisiljava razmiljati kako osigurati optimalno koritenje i upravljanje
resursima te doprinijeti odrivom i ravnomjernom razvoju koji e iskoristiti otone potencijale
(geografske elemente, prirodne i ljudske resurse, proizvode).

Nadalje, inicijativa Pametni otoci zalae se za lokalizirane aktivnosti koje vode do vidljivih promjena
kroz maksimalno iskoritavanje komparativnih prednosti otoka, poticanje lokalnog razvitka i
prosperiteta te doprinoenju EU ciljevima na podruju energetike, klimatskih promjena i prilagodbi,
inovacija, cirkularne ekonomije, transporta i mobilnosti, plavog rasta (blue growth) i digitalne
agende za Europu. Smatramo da je neophodno da svi dionici Quadruple helix spiralnog modela
inovacijskog procesa (koji ukljuuje javni i privatni sektor, znanstvenu zajednicu i civilno drutvo)
udrue snage kako bi postali provoditeljima inicijative pametnih otoka.

Odakle dolazimo
Otoci su bili na elu globalnog pokreta protiv klimatskih promjena, jer su meu prvima iskusili
razorne uinke koje isti imaju na ekoloki sustav, dok istovremenu imaju znaajan potencijal za
predvoditi tranziciju prema nisko-ugljinom, odrivom i ukljuivom razvitku. Prva inicijativa koja je
okupila europske otoka bio je ISLENET, mrea otonih samouprava koja je ukljuivala Western Isles,
Shetland, Orkney, Madera, Aores i Kanarske otoka, a koja je razvijena u politikom kontekstu tzv.
Islands Commission of the Conference of Peripheral Maritime Regions. Mrea je osnovana 1993. s
ciljem promicanja odrive energije i uinkovitijeg upravljanja okoliem. U 2007. Europski je parlament
usvojio Musotto deklaraciju, predloivi niz mjera za rjeavanje problema s kojima su se susretali
europski otoci, uz naglaavanje njihovog potencijala za iskoritavanje obnovljivih izvora energije i
potrebe za promoviranje lokalnih energetski odrivih projekata. Dvije godine kasnije, ISLEPACT
inicijativa (DG TREN) potakla je europske otoka na uinkovito energetsko planiranje. Bazirajui se na
ISPLEPACT inicijativi, u okviru projekta SMILEGOV formirani su otoni klasteri s ciljem dovoenja
lokalnih energetskih projekata na viu razinu i razmjene znanja o odrivom razvitku. Navedeno je
zahtijevalo uspostavu suradnje izmeu razliitih dionika kako bi se kroz razvoj integriranih rjeenja
maksimizirale postojee sinergije izmeu energetike, zbrinjavanja otpada, morskog prometa i IKT-a i
potaknuo razvoj odrivih gospodarskih aktivnosti na otocima.

Pakt o otocima i Sporazum gradonaelnika

Kada je 2008. iniciran tzv. Sporazum gradonaelnika (Covenant of Mayors), mnoge su mu otone
samouprave odluile pristupiti i obvezati se na poduzimanje niza lokalnih akcija za borbu protiv
klimatskih promjena. Ipak, uz sve jau suradnju i meuotonu razmjenu znanja, ukazala se potreba za
osnivanjem inicijative nalik Sporazumu gradonaelnika, no koja bi bolje zastupala interese upravo
otonih gradova i opina. Navedeno je dovelo do formiranja Pakta o otocima (Pact of islands) kao
slubene europske inicijative, a kojim je odreeni broj otoka u Europskoj uniji dogovorio smanjenje
emisije ugljinog dioksida za barem 20% na svojim podrujima i uspostavljanje akcijskog plana za
energetski odriv razvitak otoka.

Proces usklaivanja Pakta o otocima i Sporazuma gradonaelnika za klimu i energiju upravo je u

tijeku, a cilj mu je osigurati harmoniziran i integriran pristup borbi protiv klimatskih promjena, te
osigurati temelje za odriv i ukljuiv rast europskih lokalnih zajednica. Navedeni je proces koincidirao
sa uspostavom Sporazuma gradonaelnika za klimu i energiju, odnosno objedinjavanja dviju
inicijativa, Covenant of Mayors for Climate and Energy i Covenant of Mayors for Climate and Energy,
kroz uspostavu zajednike metodologije kojom gradovi i opine mogu mjeriti emisije tetnih plinova i
klimatske rizike te izvjetavati o svojim naporima u borbi protiv istih.

Naposljetku, povijesti Pariki sporazum stavio je poseban naglasak na jaanje uloge i kapaciteta
lokalnih samouprava u borbi protiv klimatskih promjena, kroz smanjenje tetnih emisija, njihovu
prilagodljivost ekolokim promjenama, te uspostavu kolaboracijskih platformi na lokalnom,
regionalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou. Kada se sumira sve navedeno, jasno je da
europski otoci imaju jedinstvenu priliku demonstrirati svoju vanu ulogu i doprinos jaanju aktivnosti
usmjerenih ka transferu prema nisko-ugljinom, cirkularnom i odrivom razvojnom modelu, modelu
koji razumije ogranienja otoka koliko i globalnih ekosistema i dostupnih prirodnih resursa.

Otoci u Europi
Europski otoci ve godinama iskuavaju nove oblike odrivog ivljenja, kroz inovativno ukljuivo
upravljanje koje vodi do vee socijalne ukljuenosti svih drutvenih skupina; zatim kroz razliite
poslovne modele i uvoenje novih usluga; kroz koritenje najnovijih tehnologija za optimizaciju
upravljanja resursima i infrastrukturom; kroz edukaciju stanovnitva i jaanje svijesti posjetitelja o
odrivom razvitku. Kroz inovacije poduzetnika, a koje su rezultat realnih potreba, otoci su razvili niz
primjera najboljih praksi u polju odrivog lokalnog razvitka, bivajui primjerom ostalim ne-otonim
kontinentalnim zajednicama u Europi i svijetu.

Vjerujemo da otoci mogu biti ivi laboratoriji (living labs) koji mogu ponuditi vana rjeenja u
podruju raznih politika energije, transporta, cirkularne ekonomije, ukljuivog upravljanja, IKT-a i
drugog, a primjenjiva i u ne-otonim zajednicama. Rezultat je to prilagodljivosti otoka koja se razvila
radi njihove veliine, udaljenosti od kopna, maloj gustoi populacije, pravnom, fiskalnom i politikom
statusu otoka. Usprkos svojih razliitostima, veina otoka obiljeena je svojom izoliranou, a koja je
znatno povezana s ovisnou o fosilnim gorivima koja se odraava u visokim cijenama prijevoza na
kopno i slabom gospodarskom diversifikacijom. No, otoke ujedno obiljeava i visok socijalni kapital te
jak osjeaj identiteta i pripadanja kod njihovih stanovnika. Vjerujemo da je ovaj skup karakteristika
ujedno pokreta razliitih lokalnih paradigmi koje kombiniraju ekoloka, drutvena, ekonomska i
tehnoloka rjeenja, a s ciljem pametnog, integriranog i ukljuivog upravljanja prirodnim resursima i
infrastrukturom.
Svjesni smo da je za ostvarenje potencijala otoka potreban kreativan i sistemski pristup koji e
istaknuti sinergije izmeu gospodarstva, drutva, odrivosti, mobilnosti, IKT-a, cirkularne ekonomije,
upravljanja. Takoer, do promjena se mora doi na drutveno ukljuiv nain, kroz aktivno
ukljuivanje razliitih skupina: vlasti, graana, poduzetnika i akademske zajednice. Mi smo spremni
prihvatiti taj izazov stoga pokreemo inicijativu Pametni otoci.

Mi, predstavnici europskih otoka

Definiramo pametni otok kao otono podruje koje se uspjeno prilagoava klimatskim promjenama,
kombinirajui ublaavanje efekata klimatskih promjena te prilagodbu na iste, a sve sa ciljem odrivog
lokalnog ekonomskog razvitka i poveanja kvalitete ivota svojih stanovnika, kroz pametne naine
integriranog upravljanja infrastrukturom, prirodnim resursima i okoliem kao cjelinom, uz koritenja
IKT alata i promoviranje inovativnih ukljuivih naina upravljanja i financiranja.

Vidimo inicijativu Pametni otoci kao rezultat prirodne sposobnosti otoka da se razvijaju kao specifini
ekosustavi, uspostavljajui ravnoteu izmeu dinamike kretanja njihova stanovnitva, dostupnosti
resursa i obavljanja gospodarskih aktivnosti. Imajui to na umu, obvezujemo se kapitalizirati
postojea razvojna iskustva temeljena na lokalnoj inovativnosti i odrivosti te biti nositeljima
tranzicije Europe u nisko-ugljinu, inkluzivnu i odrivu ekonomiju.
 elimo postati pametno, ukljuivo i uspjeno drutvo te emo stoga:

1. Aktivno sudjelovati u prilagodbi i izbjegavanju klimatskih promjena te na lokalnoj razini

jaati otpornost na iste;
2. Biti katalizator u brem koritenju naprednih tehnologija kako bi se osiguralo optimalno
upravljanje i koritenje lokalnim resursima i infrastrukturom;
3. Smanjiti upotrebu fosilnih goriva poveanjem koritenja znaajnih resursa obnovljivih
izvora energije i energetske uinkovitosti;
4. Promovirati odrive naine mobilnosti na otocima ukljuujui elektromobilnost;
5. Smanjiti nedostatak i oskudicu vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih naina
upravljanja vodnim resursima;
6. Postati podruja bez odlaganja otpada promoviranjem principa cirkularne ekonomije;
7. Ouvati karakteristian prirodni i kulturni kapital otoka;
8. Diversificirati ekonomiju iskoritavanjem unutarnjih specifinosti otoka u stvaranju novih
i inovativnih lokalnih poslova;
9. Ojaati socijalnu ukljuenost, edukaciju i osnaivanje graana;
10. Poticati prelazak na alternativne, dugorone, odrive i odgovorne naine obalnog,
morskog i turizma u unutranjosti otoka.

Pametno i integrirano upravljanje resursima i

infrastrukturom
Energetika
Mi emo iskoristiti znaajni potencijal obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra, morskih struja,
oceana, valova, kao i geotermalni potencijal te povesti ka smanjenju emisije CO2, kako bismo postali
energetski neovisni, smanjili uvoz goriva i s njime povezane trokove, te inicirali razvoj novih
poslovnih modela koji e poticati decentraliziranu proizvodnju i potronju energije.

Poveat emo energetsku uinkovitost zgrada (rasvjetu, grijanje i hlaenje u zgradama) i

infrastrukture (npr. uline rasvjete, crpnih stanica), ak i u zatienim povijesnim centrima, kako
bismo smanjili emisije CO2, a sve uz koritenje inovativnih tehnologija i praksi te poduzimanje akcija
nulte-energije, kako od strane domaeg stanovnitva tako i posjetitelja, s ciljem usvajanja pozitivnih
praksi u koritenju energije i infrastrukture.

Promovirat emo male otoke, osobito u kontekstu pilot lokacija za najnaprednije tehnologije u
podruju energetike, to ukljuuje pametne mree, pohranu i koritenje energije po potrebi, za to su
potrebne fleksibilne elektrine mree koje mogu inteligentno integrirati aktivnosti svih korisnika koji
su na nju spojeni. Navedeno e dovesti do poveanja kvalitete ivota graana te pruiti primjere kako
navedene napredne tehnologije mogu biti upotrijebljene i na drugim geografski izoliranim
podrujima te dalje prilagoene za koritenje u velikim gradovima kontinentalne Europe.

Iskoristit emo postojee sinergije izmeu odrive energije, otpada, vode i mobilnosti, naglaavajui
potencijal otoka da djeluju kao laboratoriji za razvoj integriranih rjeenja kao to su proizvodnja
energije iz otpada, koritenja energije proizvedene iz OIE u transportu i elektrinim vozilima, ili pak za
potrebe desalinizacije.

Promet
Promijenit emo modal split (omjer uinka javnog i individualnog prometa) u korist odrivih naina
transporta i novih navika u koritenju automobila (car-sharing, car-pooling), promovirati pjeaenje i
bicikliranje (renovacija pjeakih staza, zajedniko koritenje bicikala) i optimizirati projektiranje
multi-modalnih vorita i terminala, a s ciljem jaanja svih sektora (cjelogodinjeg turizma, logistike,
trgovine, agrikulture i ribarstva).

Poticat emo ve postojee sinergije izmeu prometa i energetike, promovirajui primjerice trajekte
koji koriste alternativna goriva kao to su LNG i hidrogen, koritenje obnovljive energije u obalnim
prikljucima, integriranje elektrinih vozila u otone pametne mree, a sve s ciljem jaanja omjera
koritenja obnovljivih izvora energije u odnosu na fosilne izvore.

Razvit emo infrastrukturu za brza putovanja (tzv. island hopping) meu otocima koji su blizu obale ili
unutar istog arhipelaga, koritenjem malih elektrinih plovnih vozila ili vozila koja se pogone na LNG,
metan ili hidrogen, koja mogu biti upravljana putem sustava auto-pilota kako bi se smanjio utjecaj na
okoli, al i trokovi, a ujedno donijelo konkretne benefite otonim zajednicama i lokalnom tritu.

Voda
Poticat emo nekonvencionalno upravljanje vodnim resursima, kroz prikupljanje i proiavanje voda
uz koritenje naprednih tehnologija koja e minimizirati gubitke vode, smanjiti trokove te pristupiti
problemu nestaice pitke vode na otocima na uinkovit nain.

Promovirat emo integrirano upravljanje izvorima vode na kopnu, koritenjem tradicionalnih i

netradicionalnih praksi upravljanja vodama, kako bi se osigurala kvaliteta i dostupnost podzemnih
izvora i posljedino podrao povratak otone poljoprivrede i proizvodnja visokokvalitetne hrane.

Iskoristit emo postojee inovativne pristupe i alate kao to su tzv. Ecosystem-based Adaptation i
Integrated Coastal Zone Management, a kako bismo osigurali ouvanje naih morskih i kopnenih
voda, kljunih za ivot i opu odrivost otoka.

Ojaat emo osvijetenost o potrebi prelaska na odrivije potroake uzorke, pa tako i na odrivije
ekonomske, turistike i poljoprivredne aktivnosti na otocima, kako bismo ojaali otone biosustave,
ali istovremeno i razvili bolje strategije brendiranja, i boljeg pozicioniranja na rastuem tritu zelenih
turistikih destinacija.
Otpad
Poticat emo stvaranje drutva bez otpada (zero waste), koncepta koji propituje moe li ekonomija
ii u krug, uz jaanje lokalne zajednice.

Uvest emo pametan nain upravljanja otpadom na razini otoka kroz uspostavu malih postrojenja za
prikupljanje, sortiranje, obradu i recikliranje otpada, te emo koristiti IKT tehnologiju za razvoj novih
tehnika upravljanja, zatitu okolia i otvaranje novih radnih mjesta.

Postavit emo koritenje biomase za grijanje i transport te razmotriti mogunost koritenja otonih
usjeva kao izvora energije.

Promovirat emo aktivnosti jaanja osvijetenosti i odrivoj proizvodnji i potronji meu

stanovnitvom i turistima, ukljuujui i rezidencijalni i poslovni sektor.

Preduvjeti
Upravljanje
Ojaat emo socijalnu ukljuenost graana kroz jaanje njihovih kapaciteta i ukljuivanje irokog
broja dionika u procese planiranja, odluivanja i realizacije, kako bi se osigurala efikasna provedba
projekata i strategija te poticalo lokalno vlasnitvo nad investicijama.

Koristit emo postojee alate kao to su tzv. Integrated Territorial Investment and Community-Led
Local Development Tools koji su razvijeni u okviru kohezijske politike kako bi se javne intervencije im
vie pribliilo realnim lokalnim potrebama, kao i poduzetnikim aktivnostima.

Iskoristit emo nae bogato tradicijsko naslijee i kulturu suradnje kako bismo potakli drutvene
inovacije i bottom-up inicijative u procesima upravljanja.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije
Osigurat emo koritenje pametnih i odrivih tehnologija na naim otocima koje e omoguiti
efikasno i inkluzivno upravljanje prirodnim resursima i infrastrukturom.

Poboljat emo dostupnost digitalnih usluga na naim otocima kako bismo stvorili nove mogunosti
za graanstvo i poslovni sektor, potakli razvoj poduzetnitva i startup-a i olakali pristup tritima i
izvorima financiranja.

Analizirat emo problem digitalne nejednakosti na otocima i omoguiti svim graanima iste
mogunosti pristupa informacijskim i digitalnim uslugama.

Ukljuit emo IKT alate u procese donoenja odluka i upravljanja kako bismo ih uinili
demokratinijima i inkluzivnijima.
Gospodarstvo
Koristit emo kao bazu svoj tradicijski drutveni kapital kako bismo razvili inovativne forme
kolektivnog financiranja, kao to su kooperative, zajedniko financiranje (crowd-funding) i javno-
privatna partnerstva.

Diversificirat emo svoje gospodarske aktivnosti kako bismo osigurali otvaranje novih radnih mjesta,
smanjili pad populacije i njeno starenje te transformirali nae otoke u ugodna i prosperitetna
podruja.

Ojaat emo sinergije izmeu primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (osobito turizma) kako
bismo kreirali nove integrirane lance vrijednosti, njegovali razvoj poduzetnitva i stvorili preduvjete
za razvoj malih investicija i jaanje zapoljavanja, osobito mladih.

Razvijat emo potencijale tzv. plave ekonomije kroz uspostavu stratekih partnerstava za trinim
dionicima i sveuilitima, a sve kako bismo promovirali otoke kao plave laboratorije za testiranje
inovativnih usluga, proizvoda i alata, osobito u podruju biotehnologije, obnovljive energije, obalnog
turizma, zatite obalnog pojasa i sl.

U ime podrke i ubrzanja ove tranzicije

Pozivamo nacionalne vlade i Europsku uniju
Da pokrenu specifine linije financiranja i tehnike pomoi integriranim pilot projektima na otocima,
kombinirajui dostupne financijske instrumente (ESIF, Horizon 2020, EFSI, COSME, EaSI, LIFE itd.).

Da daju preporuke financijskim institucijama glede prilagodbe postojeih uvjeta financiranja, kako bi
pravo na njih mogli ostvariti projekti manje vrijednosti, ali sa znaajnim utjecajem na lokalnu
zajednicu, te da ponude odgovarajue police osiguranja i zajmove za drutvene investicije.

Da uspostave regulatorni okvir koji e u potpunosti iskoristiti komparativne prednosti otoka,

pojednostaviti administrativne procedure i smanjiti transakcijske trokove za manje investicije, ali
pod uvjetom da se osigura ukljuenost i podrka lokalne zajednice, kao garancija odrivosti
predloenih inovativnih inicijativa.

Da ojaaju mehanizme vierazinskog upravljanja (eng. multi-level governance) kako bi osigurali da

lokalni otoni prioriteti budu na odgovarajui nain zastupljeni u lokalnim i regionalnim politikama, i
kako bi se potaknula suradnja na razliitim administrativnim razinama, kao i izmeu privatnih i javnih
dionika.

Da prepoznaju mogunost doprinosa inicijative Pametni otoci cijelom nizu stratekih politika, kao to
su Zapoljavanje, razvoj i investicije; Energetska unija; Digitalno trite i cirkularna ekonomija; i da
razmotre zakljuke inicijative Pametni otoci u kontekstu pripreme sljedee financijske perspektive,
nakon 2020.
Pozivamo aktere Quadruple Helix modela
Da podre provoenje inicijative Pametni otoci kroz:

Pozivanje poslovnog sektora na uvoenje najnovijih tehnologija na otoke, kao i na uvoenje

novih inovativnih proizvoda i usluga, kako bi se modernizirali tradicionalni sektori poslovanja i
otvorile nove trine nie, dajui novi zamah odrivom razvitku.
Pozivanje znanstvene zajednice da koristi otoke kao ive laboratorije u svojim
interdisciplinarnim istraivanja i radu na inovacijama.
Pozivanje predstavnika civilnog drutva na jaanje drutvenog kapitala i poduzetnikog duha
na otocima, te na suradnju u stvaranju zajednike vizije otoka u kontekstu globaliziranog
okruenja, temeljene na konsenzusu.

Odluujemo
Raditi na daljnjem razvoju inicijative Pametni otoci kroz organizaciju Foruma pametnih otoka na
godinjoj bazi, kao prostora za suradnju, razmjenu kontakata i iskustava izmeu predstavnika
razliitih europskih otoka, a uz koji bi se organizirala i popratna Konferencija o pametnim otocima,
koja bi omoguila susrete relevantnih dionika, razmjenu stajalita i predlaganje konkretnih mjera za
realizaciju smjernica inicijative Pametni otoci.

Istraiti mogunost formiranja Platforme pametnih otoka, koja bi pruala potporu otonim
samoupravama i drugim akterima u uspostavi suradnje s industrijom, akademskom zajednicom i
civilnim drutvom, a sve sa ciljem pronalaenja odgovarajuih integriranih i odrivih naina
upravljanja resursima i infrastrukturom, a koji bi omoguili jaanje aktivnosti istraivanja i razvoja
(R&D), koordinirali ulaganja u pilot projekte, kao i projekte veeg opsega, te njihovom
implementacijom poveali kvalitetu ivota na otocima i sluili kao inspiracija kopnenim zajednicama
EU.

Ime i prezime predstavnika otoka

Titula predstavnika otoka

Naziv ustanove

Datum

Potpis