Professional Documents
Culture Documents
Osnove Fotografije PDF
Osnove Fotografije PDF
listopad 2009.
0
0. SADRAJ
1. FOTOGRAFIJA 3
OSNOVNO 3
SVJETLO 4
BOJE 5
2. POVIJEST FOTOGRAFIJE 10
CAMERA OBSCURA 10
PRVE FOTOGRAFIJE 11
PRVI DIGITALAC 12
PHOTOSHOP 12
3. FOTOAPARAT 13
VRSTE FOTOAPARATA 13
Tijelo fotoaparata 15
Objektivi 19
Vrste objektiva 22
Filtri 24
Memorijske kartice 25
Baterije 25
Bljeskalica (blic) 26
Stativ 26
Torba 27
1
4. RUKOVANJE FOTOAPARATOM 28
DRANJE FOTOAPARATA 28
TRI OSNOVNE STVARI: f-BROJ (otvor blende), BRZINA ZATVARAA, ISO (osjetljivost senzora na svjetlo) 29
BRZINA ZATVARAA 32
KORITENJE HISTOGRAMA 35
RAW I JPEG 35
OKVIR 36
OBJEKTIV 37
KOMPOZICIJA SLIKE 38
EKSPOZICIJA 39
OSVJETLJENJE 40
CRNO-BIJELO I BOJA 41
OBRADA FOTOGRAFIJE 42
6. TEHNIKE SNIMANJA 43
PORTRET 43
PEJZA (VEDUTE) 45
IVOTINJE 45
PREDMETI 46
DOGAAJI 47
MAKROFOTOGRAFIJA 48
APSTRAKCIJE 48
7. RJENIK POJMOVA 49
2
1. FOTOGRAFIJA
OSNOVNO
Ako rije fotografija prevedemo na hrvatski jezik dobit demo rije svjetlopis (na
grkom jeziku rije photos znai svjetlo, a graphein znai pisati). Pisati svjetlom, ustvari,
zapisati svjetlo na neki medij elja je ljudi jo iz davnih vremena. Nizom izuma koje navodimo
u poglavlju Povijest fotografije ljudi su uspjeli u svom naumu da zarobe svjetlost.
Jasno nam je da svjetlost ne moemo pospremiti u kutijicu, uhvatiti ju, jer svjetlost je
neuhvatljiva. Ili moda nije? Ipak nije, jer da jest, danas ne bi bilo fotografije, ni filma, ni
televizije ni mnogih drugih modernih medija.
Fotografija je privlana. ovjek jednostavno voli primati poruke vidom i najvedi dio
svih poruka (vidnih, slunih, pojmovnih, opipnih, okusnih, mirisnih) ipak upamti ako ih vidi.
Vid je za ovjeka vrlo vano osjetilo; poznata je izreka uvaj to kao oko u glavi. Fotografija
je najpouzdaniji i najprecizniji medij za pohranjivanje vidnih podataka. Nita na svijetu toliko
precizno i vjerno ne prenosi sliku kao fotografija (osim moda filma, ali i film je zapravo
sastavljen od fotografija).
Fotografija moe biti koritena za biljeenje (dokumentiranje) stvarnosti, ali moe biti
i stvaralaka ili umjetnika. Vedina ljudi fotografiju koristi za dokumentiranje stvarnosti.
Najvedi broj fotografija na svijetu su obiteljske fotografije; s roendana, vjenanja, putovanja
i sl. Nakon njih slijede novinska fotografija i klasina dokumentarna fotografija (za
znanstvena istraivanja, pohranjivanje podataka u arhivima, za razne dokumente, za uenje -
u raznoraznim knjigama, udbenicima i sl.). Manji broj ljudi stvara umjetnike fotografije. Cilj
takve vrste fotografije jest uivanje u ljepoti zarobljene slike i prenoenje neke umjetnike
poruke, misli ili emocije.
Fotografijom se moemo baviti amaterski ili profesionalno. Ako smo amateri to znai
da fotografiju jednostavno volimo, elimo ju istraiti i da nas fotografija zanima jednostavno
jer je fotografija. Amo na latinskom jeziku znai voljeti. Ako smo profesionalci znai da od
fotografije ivimo, tj. da od nje zaraujemo za ivot. Profesionalni fotografi najede rade u
fotografskim studijima, u novinama, za razne agencije ili institucije. Kvaliteta fotografije ne
ovisi o tome jesmo li amateri ili profesionalci, ak ne mora ovisiti niti o opremi koju
posjedujemo (teoretski, i mobitelom se mogu napraviti dobre fotografije). Samo znanje,
vjetina, matovitost, originalnost i upornost mogu osigurati da de fotografija koju
napravimo biti kvalitetna i dobra (moda ak i umjetniki lijepa).
Bez fotoaparata nema fotografije. Zato je za fotografe vrlo vano da fotoaparat bude
uvijek pri ruci. Ako ga nema nema ni fotografije. No, prije nego to fotoaparat uzmemo u
ruke ipak bismo morali nauiti neke osnovne stvari vane za fotografiju i upoznati se s
3
fotoaparatom koji posjedujemo. Za poetak demo pokuati objasniti najvaniju stvar na
svijetu, barem za fotografe: svjetlo.
SVJETLO
Bez svjetla nema fotografije. Potpuno crna fotografija nema smisla. Da bi na njoj bilo
barem neto to moemo vidjeti treba nam svjetlo (sunevo, ono koje dolazi od vatre ili
nekog rasvjetnog tijela; arulje, bljeskalice i sl.). Ako imamo previe svjetla, fotografija moe
biti potpuno bijela. Takva isto nema smisla. Svjetlo je zato za fotografa saveznik i prijatelj ako
ga fotograf razumije i zna odrediti. Uravnoteeno svjetlo na fotografiji ini je ugodnom oku.
Fotografi od svih svjetala najvie vole tzv. bijelo svjetlo (to je svjetlo koje proizvodi
Sunce). Ono zapravo nije bijelo ved se sastoji od svih boja koje ljudsko oko moe vidjeti. Taj
skup boja zovemo spektar boja. Staklena prizma rastavlja sunevo svjetlo na spektar duginih
boja.
4
Svjetlo se ponaa kao val. iri se pravocrtno i to brzinom od 300 000 km/s. Svjetlo je
zbog toga neto najbre to postoji u Svemiru. Ono je teko objanjivo. Nalazi se negdje na
granici materije (tvari) i energije. Sastoji se od sitnih estica manjih od atoma (zovu se
fotoni), ali te estice ponaaju se kao valovi, tj. energija Napomenuo sam da je to teko
objasniti. Odbija se od tvrdih predmeta, prolazi kroz prozirne ili polu-prozirne predmete,
lomi se i moe potpuno nestati samo u crnoj tvari.
Crte: Shema odbijanja svjetla (bijela ploha odbija sve boje svjetlosti, crvena ploha odbija
samo crvenu svjetlost dok ostale boje svjetlosti upija, crna ploha upija sve boje svjetlosti i ne
odbija nijednu)
ovjek moe vidjeti svjetlost zahvaljujudi oku. U dnu oka postoje dijelovi koji su
osjetljivi na jainu svjetla i na boje. Svjetlost i boje zapravo u stvarnosti ne postoje. Njih
proizvodi ljudska mata, odnosno misli i to zahvaljujudi oima koje hvataju valove odbijenog
svjetla svugdje oko nas (a ti valovi postoje oni prenose energiju od Sunca prema Zemlji).
BOJE
Boja je fenomen koji je potaknut svjetlom ili osjedaj koji u mozgu izaziva svjetlost koju
emitira neki izvor svjetla (Sunce, arulja, reflektor, svijeda) ili ju reflektira (odbija) neka
povrina. Razvijene civilizacije raspoznaju mnoge boje, dok primitivnim civilizacijama boje
nisu vane. Mala djeca isprva ne raspoznaju boje, ved ih kroz ivot ue. Boje su, dakle,
nauene.
Tri su osnovna obiljeja boja koja zanimaju fotografe: ton boje (eng. hue), zasidenost
(eng. saturation) i svjetlina (eng. lightness ili luminance).
5
Dvije su skupine boja: kromatske i akromatske (boje i neboje).
Spektar (duginih) boja ima sedam boja: crvenu, naranastu, utu, zelenu, plavozelenu
(cijan), plavu i ljubiastu:
6
Boje su i u odnosu suprotnosti, kontrasta. Takav kontrast kod boja nazivamo
komplementarnim kontrastom. Kontrast boja vano je poznavati jer je u fotografiji mogude
koristiti kontrast boja kao izraajno sredstvo.
7
Nakon razvijanja film se preko posebnih strojeva (osvjetljivaa) prenosi na foto papir na
kojem napokon dobijemo fotografiju. Ovako dobivenu fotografiju zovemo analognom
fotografijom. Ona, dakle, nastaje kemijskim putem.
Film moe biti i pozitiv (tada je razvijen i fiksiran u pravim bojama) a takav se koristi
za gledanje preko dijaprojektora na projekcijskom platnu. Pozitiv se jo naziva dijafilm. Ako
elimo razvijati pozitive tada nedemo modi razvijati fotografije. Pozitiv se kupuje posebno (to
nije ista vrsta filma kao i negativ).
8
Meutim, pravi ljubitelji fotografije (i amateri i profesionalci) osim digitalne fotografije
koriste i analognu. Mnogi kau da nikad zapravo ne naui fotografiju ako nisi nauio razvijati
filmove i fotografije u tamnoj komori. Spomenuo bih tonski raspon crno-bijelog filma kao
jednu od njegovih velikih prednosti.
9
2. POVIJEST FOTOGRAFIJE
CAMERA OBSCURA
Camera obscura je prvi oblik fotoaparata koji je u 11. st. Izumio Ibn al-Haytham. Na
latinskom jeziku camera obscura znai mrana kutija ili mrana prostorija. To je potpuno
tamna prostorija koja ima malenu rupicu kroz koju prolazi svjetlo. Na suprotnom bijelom
zidu u takvoj se prostoriji projicira slika vanjskog svijeta (poput fotografije) i to okrenuta
naglavake.
U 16. st. povedana je otrina i svjetlost camere obscure tako to je povedana rupica za
svjetlo i u nju je stavljena leda (u 16. st. izumljen je teleskop). Takve kamere koristili su slikari
za slikanje pejzaa (naravno slikalo se runo). Jo uvijek je postojao problem kako trajno
zadrati sliku koja je nastala unutar camere obscure. Treba napomenuti da su dananji
fotoaparati zapravo camere obscure, samo su tehniki dotjerani.
10
PRVE FOTOGRAFIJE
1826. Nicephore Niepce, francuski izumitelj, napravio je prvu fotografiju pomodu
camere obscure i fotoosjetljivog papira. Prva fotografija eksponirana je ak 8 sati zbog slabe
osjetljivosti papira.
11
PRVA ELEKTRINA BLJESKALICA (BLIC)
Proizvela ju je tvrtka General Electric 1927. Razvojem elektronike niu se mnogi izumi
vani za digitalnu fotografiju 1967. IBM proizvodi disketu, prvi medij za pohranjivanje
elektronikih podataka to je pretea memorijskih kartica koje danas koristimo. 1994. je
proizvedena prva memorijska kartica u tvrtci SanDisc.
PRVI DIGITALAC
Proizvela ga je japanska tvrtka Sony
1981. pod nazivom Mavica. Imao je rezoluciju
od 0,28 megapiksela. Podatke je pohranjivao
na disketu.
PHOTOSHOP
Program za digitalnu obradu fotografija
poeo se razvijati od 1990. Danas se koristi kao
najmodniji alat za obradu digitalnih fotografija.
12
3. FOTOAPARAT
VRSTE FOTOAPARATA
Dvije su osnovne vrste fotoaparata koji se danas najede koriste to su kompaktni
fotoaparati i SLR fotoaparati.
13
SLR I DSLR FOTOAPARATI
SLR je kratica od Single Lens Reflex to oznaava da kamera ima jednu ledu
(objektiv) i zrcalo. Ovakvi fotoaparati kod nas se nazivaju zrcalo-refleksnim fotoaparatima.
DSLR je kratica od Digital Single Lens Reflex, dakle digitalni zrcalno-refleksni fotoaparat.
Princip rada ovih fotoaparata je sljededi. Zahvaljujudi zrcalu koje se nalazi iza
objektiva u tijelu fotoaparata i pentaprizmi koja se nalazi iznad zrcala kroz trailo je vidljiv
kadar koji de se kroz objektiv zabiljeiti na film ili na svjetlosni senzor. Pri okidanju fotografije
zrcalo se podie i proputa svjetlo iz objektiva do filma ili senzora. Dakle, svjetlo prolazi kroz
objektiv i lomi se na odreeni nain da bi se dobila otra slika. U objektivu blenda (pomini
otvor) kontrolira koliinu i kut svijetla koja de dodi do filma ili senzora. Kad je blenda
pritvorena prolazi manje svjetla u otrijem kutu, a kad je otvorena prolazi vie svjetla u ne
toliko otrom kutu. Zato je blendom mogude kontrolirati koliinu otrine na fotografiji. Prije
osvjetljavanja filma ili senzora zatvara se otvara na kratko vrijeme koje se mjeri najede u
dijelovima sekunde (1/125, 1/250, 1/500) ili pri duim ekspozicijama i u desetinama sekunde
ili u sekundama. Zatvara se nalazi tik ispred filma ili senzora.
14
Skice: presjek SLR-a (iza zrcala i zatvaraa vidi se film) i DSLR-a (iza zrcala i zatvaraa je
svjetlosni senzor)
Tijelo fotoaparata
Tijelo Canonovog digitalnog fotoaparata sastoji se od brojnih dijelova. Nije potrebno
spominjati sve, ved samo one najvanije.
S prednje strane u sredini se nalazi veliki metalni krug (navoj objektiva) koji slui za
privrdivanje objektiva. Na sebi ima crveni kruid i bijeli kvadratid (oznake za montiranje
objektiva). U donjem dijelu navoja objektiva vidimo 8 metalnih kontakata koji slue za
komunikaciju tijela fotoaparata s objektivom. S njegove desne strane nalazi se tipka za
otputanje objektiva. Kroz navoj objektiva vidimo pomino zrcalo, a ako ga podignemo
vidimo zatvara. Kad bi se zatvara otvorio, vidjeli bismo svjetlosni senzor.
Objektivi
15
Na stranjoj strani fotoaparata na vrhu vidimo trailo s okularom koje slui za
odreivanje kadra koji demo fotografirati. Na desnoj strani traila je maleni kotaid za
podeavanje dioptrije (za ljude koji nose naoale, ali fotografiraju bez njih). Dioptrija se moe
podesiti od -3 do +3 dioptrije. Iznad traila je tzv. hot shoe mjesto za montiranje vanjske
bljeskalice. Ispod traila nalaze se dva LCD zaslona. Manji slui kao kontrolni zaslon za
postavke aparata (brzina zatvaraa, f-broj, balans bijele boje, koliina slobodnog prostora na
memorijskoj kartici, mjerenje svjetla, veliina i kvaliteta fotografija, svjetlomjer, stanje
baterija). Vedi zaslon koristi se za ostale postavke u meniju aparata i pregled snimljenih
fotografija. S lijeve i desne strane dvaju zaslona nalaze se kontrolne tipke. Najede koritene
tipke su srebrne boje i koriste se za odreivanje ISO vrijednosti (osjetljivosti senzora), naina
mjerenja svjetla, naina mjerenja AF moda (autofokusa) i za odreivanje WB (ravnotee
bijele boje). Tipka Av je jo dosta vana jer pomodu nje odreujemo otvor blende. Kad je
drimo palcem i istovremeno kaiprstom okredemo kontrolni kotaid kod okidaa mijenjamo
otvor blende.
16
S gornje strane fotoaparata u sredini vidimo hot shoe za montiranje vanjske
bljeskalice, a tono u nastavku hot shoea je ugraena bljeskalica koja se po potrebi moe
izbaciti, tj. otvoriti.
S gornje strane vidljiv je i okida i kontrolni kotaid koji se nalaze na ruki fotoaparata.
Na krajnjoj lijevoj i desnoj gornjoj strani su alkice za remen koji bi stalno trebao biti oko vrata
kako nam fotoaparat ne bi sluajno ispao iz ruke.
17
Foto: utor za memorijsku karticu (CF kartica) i ugraena bljeskalica (pop-up bljeskalica)
Foto: Tijelo fotoaparata u presjeku (kad malo zavirimo u unutranjost) s prednje i stranje
strane. U aparatu se nalazi i modno raunalo koje vrlo kvalitetno pretvara svjetlo (koje je
fotoaparat proitao senzorom) u digitalni oblik koji sprema na memorijsku karticu.
18
Objektivi
Objektiv je oko fotoaparata. To je optiki instrument koji je zaduen za sabiranje ili
prikupljanje svjetla u tijelo fotoaparata na njegov svjetlosni senzor. Canon EOS sustav koristi
EF objektive (EF je kratica za Electro Focus, tj. elektrini fokus). Canon je proizveo preko 60
modela EF objektiva za najrazliitije fotografske namjene. Cijene su im od nekoliko stotina
kuna do nekoliko desetaka pa i stotina tisuda kuna. Skupi objektivi namijenjeni su
profesionalnim (specijaliziranim) fotografima, a oni jeftiniji prosjenim korisnicima.
Elektrini fokus znai da objektiv u sebi ima ugraen motor koji prema uputama iz
tijela fotoaparata pokrede staklene lede u njemu i automatski fokusira (izotrava) sliku koja
se projicira na svjetlosni senzor. U tijelu fotoaparata izmeu pentaprizme i zrcala nalazi se
ureaj za fokusiranje. On (zapravo raunalo u tijelu) u odreenim tokama budude
fotografije pokuava napraviti im kontrastniju sliku tako da pokrede motor za fokusiranje u
objektivu. Taj motor okrede prsten za fokusiranje u objektivu u jednu ili drugu stranu. Kad je
fokus iliti otrina postignuta, motor autofokusa se zaustavlja. Sliku fokusiramo tako da
okida prvo stisnemo do polovice. Fokusirati moemo i runo jer svaki objektiv na sebi ima
prsten za runo fokusiranje. Prije runog fokusiranja prekida za fokusiranje na objektivu
potrebno je prebaciti s AF (auto fokusa) na MF (manualni fokus) jer se u protivnom moe
otetiti objektiv.
19
Osnovni vanjski dijelovi objektiva su bajonet, prsten za zumiranje, prsten za
izotravanje i prekida za fokusiranje. Bajonet je vrsta navoja pomodu kojeg se objektiv
uvrduje na fotoaparat. Moe biti plastini ili metalni. Na bajonetu su kontakti za
komunikaciju objektiva s tijelom fotoaparata. Prsten za zumiranje (na zum-objektivima) slui
za promjenu fokusne duine objektiva tj. za promjenu kuta vidnog polja objektiva
(pribliavanje i udaljavanje slike). On je iri od prstena za fokusiranje (izotravanje) koji slui
za runo izotravanje kada je prekida za fokusiranje na MF.
Unutranjost svakog objektiva sastoji se od tri osnovna dijela: skupine leda, motora za
fokusiranje i blende.
Lede su najvaniji dio svakog objektiva. To su posebno bruena okrugla stakla koja
imaju zadatak preciznog usmjeravanja svijetla na svjetlosni senzor. Takva stakla su optiki
instrumenti koje su dugogodinjim istraivanjem optiari prepravljali i poboljavali kako bi
slika koju takva stakla stvaraju bila to ida, jasnija i preciznija. Optika je znanost koja se bavi
prouavanjem prirode svjetlosti. Staklo lomi svjetlo pa je zato pogodno za preusmjeravanje
svjetlosnih zraka u eljenom smjeru i pravcu. Sve lede imaju zakrivljenu (sfernu) povrinu.
Takvu je povrinu vrlo teko izbrusiti pa su zbog toga lede skupe. Za dobru sliku u
fotoaparatu nije dovoljna jedna leda (kao recimo za naoale) pa svaki objektiv ima vie leda
(neki i dvadesetak). Osim to su izraene od posebnih optikih stakala ili posebnih minerala,
lede na svojim povrinama imaju i posebne kemijske premaze koji slue za bolji prolazak
svjetlosti kroz njih. Takvi premazi zovu se antirefleksivni premazi (od njih su lede zelenkastih,
20
plavkastih i crvenkastih boja). Premazi leda su osjetljivi na dodir i masne otiske prstiju (mogu
se izgrebati ili otetiti) pa se zbog toga lede objektiva nikada ne smiju dirati prstima ili istiti
grubim krpicama. Za to postoje posebne mekane krpice pomodu kojih kada je ba potrebno
moemo oistiti vanjsku ledu objektiva.
Motor za fokusiranje u objektivu pomie skupinu leda kako bi se postignuo fokus ili
izotren dio slike. Na fotografiji de uvijek biti potpuno otar samo jedan njezin dio koji je od
fotoaparata udaljen za tono odreenu duinu. Neki objektivi na sebi imaju prozorid koji
pokazuje na kojoj de udaljenosti slika biti potpuno otra.
Blenda je tredi vaan dio objektiva. To je zapravo otvor objektiva. Blenda se sastoji od tankih
metalnih listida koji se po potrebi otvaraju i zatvaraju u vedi ili manji krug (blendu pokrede jo
jedan maleni motor). Blendom kontroliramo koliinu svjetlosti koju proputamo kroz
objektiv ali i kut pod kojim svjetlost iz objektiva upada na svjetlosni senzor. Kada je blenda
otvorena dolazi vie svjetla pod irim kutom, a kada je pritvorena dolazi manje svjetla pod
uim (otrijim) kutom. Blendom kontroliramo koliinu otrine na fotografiji. Ako elimo
fotografiju koja je u potpunosti otra pritvorit demo blendu, a ako elimo otar samo maleni
dio na fotografiji otvorit demo blendu. esto moemo primijetiti da kvalitetniji objektivi
imaju vie, a jeftiniji manje listida blende.
21
Vrste objektiva
Za fotografe je od same fokusne duine zapravo vaniji vidni kut objektiva koji
zatvara. Ipak, fokusnu su duinu zadrali kako bi se lake snali meu razliitim objektivima
koje koriste. Objektiv s kradom fokusnom duinom uhvatit de sliku u irem kutu, a objektiv s
vedom fokusnom duinom u uem kutu. Zato se objektivi dijele na irokokutne, normalne i
teleobjektive (uskokutne objektive). Preciznije: postoje superirokokutni, irokokutni,
normalni, teleobjektivi i superteleobjektivi.
22
Normalni objektivi (od 35mm do 70 mm)
Za ozbiljnu fotografiju trebalo bi imati otprilike tri do etiri objektiva. Neki fotografi
imaju ih i vie. Prije nego to se neki objektiv nabavi dobro je raspitati se o objektivu koji
kupujemo i po mogudnosti ga isprobati. Fotografi tede novac za kvalitetne objektive i kada
se jednom objektiv nabavi, njegova vrijednost ne pada znaajno.
23
Filtri
Filtri su stakla koja se stavljaju ispred objektiva i slue za razne svrhe. Filtri se najede
privrduju pomodu navoja na objektiv, a postoje i sistemi gdje se filtri u obliku ploica
umedu u za to predvien nosa. Svaki objektiv ima naznaen promjer navoja (najedi su 58
mm, 67 mm i 77 mm). Filtri izmeu ostalog i tite staklo objektiva od udaraca, praine i
prljavtine.
24
Filtri za specijalne efekte su star filtri, soft filtri, close-up filtri, infracrveni filtri.
Najede se koriste close-up filtri za makro fotografiju. Imaju oznake 1+, 2+, 4+, 10+. Te
oznake oznaavaju pozitivnu dioptriju koju imaju. Pomodu njih se moe vie pribliiti objektu
snimanja.
Memorijske kartice
Memorijske kartice slue za pohranjivanje fotografija. Canon EOS 350D i mnogi drugi
DSLR fotoaparati najede koriste CF kartice (compact flash). Kartice imaju kapacitet od 512
MB, 1 GB, 2 GB, 4GB, 8 GB, 16 GB, 32 GB ili 64 GB. Bolje je koristiti vie kartica kapaciteta 1-4
GB. U najvedoj kvaliteti (RAW-formatu) na karticu od 1GB stane stotinjak fotografija.
Prebacivanje fotografija vri se pomodu itaa kartica jer je prebacivanje putem USB
kabla iz aparata na kompjutor sporo.
Baterije
Baterije koje se koriste su punjive. To znai da su iskoristive vie puta. Bilo bi dobro da
uvijek imamo rezervne baterije uza se jer bez njih nije mogude fotografirati. Najede se
koriste LI-ion (lithium-ion) ili NiMH (Nickel Metal Hydride). Na Canon EOS aparate mogude je
dodati baterijski grip koji omogudava koritenje dvije baterije pa je vrijeme koritenja
aparata produeno. Baterije je najbolje isprazniti do kraja prije punjenja. Baterije se trebaju
uvati na suhom mjestu na sobnoj temperaturi. Kad se istroe (nakon nekoliko godina
intenzivnog koritenja) ne smiju se bacati u smede ved odloiti u posebne kontejnere
(crvene) za baterije.
25
Bljeskalica (blic)
Bljeskalica je pomodni izvor svjetla u fotografiji i koristi se za nadopunjavanje
postojedeg svijetla (osim u studiju gdje su bljeskalice jedini izvori svjetla).
Stativ
Svaki ozbiljniji fotograf kad je god potrebno
fotografira pomodu stativa. To su najede sklopivi
tronoci napravljeni od laganih materijala. Stativ se sastoji
od noga i glave. Na glavu stativa privrduje se fotoaparat.
Glava je pomina pa se fotoaparat moe zakretati lijevo-
desno, gore-dolje.
26
Torba
Torba je vaan dio fotografske opreme jer se fotoaparat sastoji od mnogih dijelova.
Torba bi trebala biti namijenjena upravo za noenje fotografske opreme, a ne neka druga.
Fotografske torbe su napravljene od vrstih i izdrljivih materijala koji su podstavljeni
spuvom i imaju posebne pretince u koje se stavljaju tijelo fotoaparata, objektivi, vanjska
bljeskalica, filtri, memorijske kartice, baterije, kablovi i sl. Foto-torbe su najede otporne na
kiu (imaju posebne kabanice u sebi). Mogu biti u obliku torbe na jedno rame ili u obliku
ruksaka. Bitno je dobro rasporediti teinu ukoliko se nosi puno fotografske opreme. Za vedu
koliinu opreme najbolje je imati ruksak.
27
4. RUKOVANJE FOTOAPARATOM
DRANJE FOTOAPARATA
Jedna od osnovnih vjetina koje fotografi moraju svladati jest pravilno dranje
fotoaparata. Ako nauimo pravilno drati fotoaparat izbjedi demo neotre fotografije i brzo
umaranje kod fotografiranja.
DSLR se desnom rukom uhvati za ruku (grip) i to tako da palac bude na stranjem
dijelu tijela fotoaparata, a kaiprst blizu okidaa i kontrolnog kotaida. Lijevom rukom
hvatamo objektiv i to s donje strane. Palcem i kaiprstom lijeve ruke moemo na objektivu
okretati prstene za zumiranje i izotravanje.
Laktovi bi morali biti to je vie mogude uz tijelo fotografa jer tako postiemo
stabilnost. Laktom lijeve ruke moemo se poduprijeti o trbuh ili ako smo u kleedem poloaju
o koljeno lijeve noge. U sluaju da leimo na trbuhu, laktove podupiremo o tlo. Ako
fotografiramo u sjededem poloaju sa stolice okrenemo ju tako da na naslon naslonimo
laktove. Kad je god mogude moramo koristiti vrste objekte (zid, stup, klupu, okvir prozora,
panj i sl.) kako bismo se na njih oslonili i postigli stabilnost.
Fotoaparat se mora drati vrsto, ali opet ne prevrsto jer demo se brzo umoriti i ruke
de nam drhtati. Desna ruka mora tijelo fotoaparata drati vrde od lijeve ruke koja dri
objektiv. Lijeva ruka slui samo za podupiranje. Fotoaparat se dodatno podupire i glavom, jer
ga na glavu moramo prisloniti ako elimo gledati kroz trailo. Fotografira se dredi oba oka
otvorenima. Najbolje je kroz trailo gledati desnim okom, a lijevim gledati scenu.
28
normalno, umjereno. Fotografira se pri blagom izdisaju. Okida ima dva koljena. Prvim se
fokusira, a drugim fotografira.
Fotoaparat uvijek mora biti osiguran remenom za noenje oko vrata. Ako padne
najvjerojatnije de dodi do ozbiljnog otedenja opreme.
29
TRI OSNOVNE STVARI: f-BROJ (otvor blende), BRZINA ZATVARAA, ISO
(osjetljivost senzora na svjetlo)
Pri fotografiranju potrebno je uskladiti tri meusobno povezana imbenika
ekspozicije. Ekspozicija je izloenost svjetlosnog senzora svjetlu. Ekspozicija de ovisiti o f-
broju, tj. o otvorenosti objektiva (koliini svjetlosti koju objektiv proputa kroz sebe), o
vremenu osvjetljavanja senzora (to vrijeme odreuje zatvara, tj. koliko je dugo otvoren) i o
ISO vrijednosti (osjetljivosti senzora na svjetlo). Kad nauimo usklaivati ta tri imbenika,
spremni smo napraviti tehniki dobru fotografiju (osvijetljenu upravo onoliko koliko je to
potrebno).
Otvor blende (f-broj) je omjer arine duljine objektiva i promjera otvora objektiva.
to je f-broj manji to je otvor objektiva vedi (blenda je veda); dakle, naopake. Svaki objektiv
na sebi ima oznaku najvede mogude otvorenosti blende (1:4 znai da se moe otvoriti do f-
broja f/4; 1:5.6 znai da se moe otvoriti do f-broja f/5.6). Objektivi s otvorom blende
1:1.2, 1:1.4, 1:2.8 svjetlosno su jaki i zbog toga su skuplji od objektiva s otvorom blende 1:4,
1:5.6 i sl. Svjetlosno jaki objektivi nazivaju se i brzim objektivima jer je pomodu njih mogude
povedati brzinu zatvaraa i dobiti dobru fotografiju.
to to sve kontroliramo f-brojem? Dvije su osnovne stvari: koliinu svjetla koja dolazi
do svjetlosnog senzora i polje dubinske otrine.
Otvaranjem blende dovodimo vie svjetla do senzora, dakle brzina zatvaraa de biti
veda. Zatvaranjem blende do svjetlosnog senzora dovodimo manje svjetla, dakle bit de nam
potrebna manja brzina zatvaraa. Uz to moramo istovremeno i kontrolirati osjetljivost
senzora (ISO vrijednost). Na manje osjetljiv senzor morat demo poslati vie svjetla, a na
osjetljiviji senzor manje svjetla.
30
malen dio fotografije biti otar (u fokusu), a duboko polje znai da de velik dio fotografije ili
ak cijela fotografija biti otra (u fokusu). Pomodu otvora blende kontroliramo polje dubinske
otrine. Ako objektiv otvorimo (recimo na f/1.4) polje dubinske otrine bit de jako plitko. Ako
objektiv pritvorimo (recimo na f/5.6) polje otrine postaje dublje i vie toga na fotografiji je u
fokusu, a ako ga pritvorimo jako (recimo na f/16 ili f/22) velika je vjerojatnost postizanja vrlo
dubokog polja otrine (mogude je i da je cijela fotografija u fokusu).
Kod jakog otvaranja i jakog zatvaranja objektiva treba biti paljiv. Jako otvoren
objektiv znai da demo imati puno svjetla, ali je i polje otrine plitko pa je pitanje hodemo li
imati dovoljno otrine fotografiranog objekta. Kod jakog zatvaranja objektiva dobit demo
veliku otrinu fotografije, ali izgubit demo puno svjetla pa demo vrijeme ekspozicije morati
jako produiti. Sve ovisi o naim eljama i dostupnom svjetlu.
Plitko polje otrine (malen f-broj iliti velik otvor blende) koristit demo kad elimo neki
objekt snimanja odvojiti od pozadine. Samo moramo voditi rauna da nam je cijeli objekt u
fokusu, a ne da se desi da nam ponestane otrine. Duboko polje otrine (velik f-broj iliti
malen otvor blende) koristit demo kada elimo cijelu fotografiju ili velik njen dio otar.
Moramo voditi rauna da nam takva fotografija nije preslabo eksponirana (pretamna,
podeksponirana).
Na fotoaparatu f-broj
kontroliramo tako da palcem
desne ruke pritisnemo na
gumb Av (na stranjoj strani
fotoaparata) i kaiprstom
vrtimo kontrolni kotaid.
Otvor blende se namjeta
prije kadriranja (gledanja kroz
trailo) .
31
BRZINA ZATVARAA
Brzina zatvaraa odreuje vrijeme za koje de svjetlosni senzor biti izloen svjetlu.
Kaemo da brzinom zatvaraa odreujemo duljinu ekspozicije. Najede se koriste brzine
zatvaraa koje su krade od stotog dijela sekunde (stotinke sekunde). Brzinu zatvaraa
prilagoavamo otvoru blende (f-broju) i ISO vrijednosti (osjetljivosti senzora na svjetlo).
1/4000, 1/3200, 1/2500, 1/2000, 1/1600, 1/1250, 1/1000, 1/800, 1/640, 1/500, 1/400,
1/320, 1/250, 1/200, 1/160, 1/125, 1/100, 1/80, 1/60, 1/50, 1/40, 1/30, 1/25, 1/20, 1/15,
1/13, 1/10, 1/8, 1/6, 1/5, 1/4, 03, 04, 05, 06, 08, 1, 13, 16, 2, 25, 32, 4, 5, 6, 8,
10, 13, 15, 20, 25, 30, BULB.
Crvenom bojom oznaene su vrlo kratke ekspozicije (vrlo brz zatvara), zelenom
normalne ekspozicije (najede se fotografira tim brzinama zatvaraa), plavom produljene
ekspozicije, a naranastom duge i vrlo duge ekspozicije. BULB nam omogudava da sami
odredimo duljinu ekspozicije i iznad 30 sekundi (dakle, moe biti i vie minuta pa ak i
nekoliko sati).
32
ISO (osjetljivost senzora na svjetlo)
ISO je oznaka za osjetljivost senzora na svjetlo. Nekada su postojali filmovi vie ili
manje osjetljivi na svjetlo. Manje osjetljivi filmovi koristili su se za dnevno snimanje u dobrim
svjetlosnim uvjetima, a osjetljiviji filmovi za snimanja u slabijim svjetlosnim uvjetima ili za
nodna snimanja. Osjetljiviji film nije davao toliko finu sliku kao manje osjetljivi, ved je slika
bila zrnata (zato su se filmovi zvali filmovima manjeg i vedeg zrna). Oznake za osjetljivost
filma bile su ASA (American Standards Association). Postojali su filmovi od 25 ASA, 50 ASA,
100 ASA, 200 ASA, 400 ASA, 800 ASA i 1600 ASA. Slino tim vrijednostima danas se u
digitalnome svijetu koristi oznaka ISO (International Organization for Standardization).
Na digitalnim fotoaparatima pojavljuju se oznake ISO 100, ISO 200, ISO 400, ISO 800,
ISO 1600, itd. To su oznake za osjetljivost svjetlosnog senzora na svjetlo. Senzor je na svjetlo
najmanje osjetljiv kada je namjeten ISO 100, a najosjetljiviji kada je namjeten ISO 1600. To
znai da de za ISO 100 otvor blende i duljina ekspozicije morati biti veda, a za ISO 1600
manja. Dakle, za dobre svjetlosne uvjete koristimo ISO 100 ISO 200, a za slabije svjetlosne
uvjete ISO 400 ISO 800. Za nodno snimanje koristit demo ISO 1600.
Najbolje je koristiti im niu ISO vrijednost (100-400) jer time izbjegavamo digitalni
um na fotografijama. Digitalni um se javlja zbog preopteredenosti senzora na visokim ISO
vrijednostima. Slino kao kad glazbeno pojaalo poglasnimo previe glazba poinje
tretati i gubi joj se kvaliteta. Digitalni um vidimo kao malena arena zrnca na fotografiji
koja nagruju sliku. Canonov EOS 350D dobro radi do vrijednosti ISO 400, ali ved na 800
pokazuje dosta znaajan um, pogotovo ako fotografiramo pod slabim svjetlom.
ISO demo namjestiti pomodu gumba ISO koji se nalazi na stranjoj strani tijela
fotoaparata meu navigacijskim (srebrnim) tipkama.
33
ZA NAPREDNIJE: FOKUSIRANJE CENTRALNOM TOKOM, WB (WHITE
BALANCE, RAVNOTEA BIJELE BOJE), KORITENJE HISTOGRAMA, RAW I JPEG
Ulazimo polako u podruje malih tajni majstora fotografije. Za naprednije fotografe
potrebno je pojasniti jo nekoliko sitnica koje de im jako dobro dodi.
Kako ukljuiti jednu toku fokusa? Za to koristimo krajnji gumb na gornjem desnom
dijelu pozadine tijela aparata. Pomodu tipke SET odreujemo automatsko ili runo biranje
toke autofokusa.
34
Fluorescent (svjetlo neonske arulje), Flash (svjetlo bljeskalice), Costum WB (runo
namjetanje ravnotee).
KORITENJE HISTOGRAMA
Histogram je grafiki prikaz rasporeda
koliine svjetla ili boja na fotografiji. Histogram
de pokazati je li fotografija pravilno eksponirana
(presvijetla, pretamna, slabog ili prejakog
kontrasta). Histogram prikazuje 256 vrijednosti
tonova na fotografiji od najtamnijeg do
najsvjetlijeg tona (od 0 do 255). Ako je
fotografija pretamna, vedina vrijednosti tonova
nalazit de se na lijevoj strani, ako je presvijetla
vedina vrijednosti tonova nalazit de se na
desnoj strani. Isto tako ako ima puno vrijednosti na 0 ili na 255 to znai da su dijelovi
fotografije izgubljeni (0 tamniji dijelovi su izgubljeni zbog preslabog svjetla, 255
najsvjetliji dijelovi fotografije su pregoreni i izgubljeni).
RAW I JPEG
Fotografija snimljena Canonom EOS 350D zauzima otprilike 10 MB memorije. U
takvom izvornom obliku zapisana je u formatu RAW (eng. raw = sirov). Svi napredni
fotografi fotografiraju iskljuivo u ovom formatu. Dodue, takva fotografija kad se prebaci na
raunalo nije upotrebljiva gotovo ni za to. Ne moe se objavljivati na Internetu, koristiti u
dokumentima, ne moe se ak ni ispisivati niti razvijati. Nju treba naknadno obraditi i snimiti
u komprimiranom (stisnutom) obliku kao JPEG. Mogudnosti obrade RAW datoteke su
ogromne puno vede nego JPEG formata.
35
5. IZRAAJNA SREDSTVA FOTOGRAFIJE
Fotografijom izraavamo svoju kreativnost i matovitost. Fotografija moe biti
umjetniko djelo. Da bismo razumjeli ili/i izraivali umjetnike (lijepe) fotografije moramo se
upoznati s osnovnim izraajnim sredstvima fotografije. Prizor koji je nama lijep treba nauiti
prenijeti na fotografiju. kljocnuti okidaem nede biti dovoljno. Tek kad u potpunosti
shvatimo izraajne mogudnosti fotoaparata i fotografije tek onda i to uz puno vjebe,
kreativne snage i mate moemo stvarati lijepu fotografiju.
OKVIR
Okvir fotografije ine linije koje je omeuju. Fotografija je najede pravokutnog
formata. Postoje i kvadratni formati. Neke su fotografije krunog formata (snimljene fish-eye
objektivima).
Okvir fotografije uvelike odreuje fotografiju. SLR fotoaparati na film (35 mm)
izraivali su fotografije omjera 2:3. I Canon EOS 350D ima taj omjer stranica okvira. Za
fotografiju to je jedan od najljepih omjera. Danas se u digitalnom svijetu jo koristi i okvir
omjera 3:4. On nije toliko izduen kao okvir omjera 2:3. Moe se koristiti i kvadratni okvir koji
ima omjer stranica 1:1. On se postie izrezivanjem fotografije u naknadnoj digitalnoj obradi.
36
OBJEKTIV
Ovisno o irini kuta koji objektiv zatvara i on moe biti izraajno sredstvo fotografije.
Za svaki prizor koji snima, fotograf prvo bira objektiv koji de staviti na fotoaparat.
Normalnim objektivima snimaju se prizori u kojima elimo imati dojam kao da smo
tamo perspektiva se ne izobliuje na rubovima.
Teleobjektiv ima uzak kut snimanja i jako pribliava predmete koji se fotografiraju.
Teleobjektivom jako izdvajamo snimani predmet od pozadine. Imaju plitko polje otrine pa je
esto samo jedan manji dio fotografije u fokusu.
Srednjim i amerikim planom zahvadaju se ljudi itava figura ili figura iznad koljena
(ameriki plan). Srednji planovi su narativni (slue za prianje prie). U fotografiji srednji se
plan koristi i za portrete ako se portretirana osoba eli ukljuiti u prostor u kojem boravi.
37
Rakurs je vertikalni (okomiti) kut snimanja. Fotoaparat se moe postaviti u razinu
predmeta koji snima (normalni rakurs), moe snimati ispod razine predmeta snimanja (donji
rakurs), a moe biti i iznad snimanog predmeta (gornji rakurs). Uobiajeno je fotografirati
normalnim rakursom, ali ako elimo fotografiju iz drukijeg kuta koristimo gornji ili donji
rakurs. Gornjim rakursom postavljamo se iznad snimanog predmeta i time esto
iskazujemo svoju dominaciju nad njim. Predmet iz gornjeg rakursa izgleda manji nego to je
u stvarnosti. Donjim rakursom postavljamo se ispod snimanog predmeta i time esto
iskazujemo da je predmet snimanja dominantan. Predmet iz donjeg rakursa izgleda vedi nego
to je u stvarnosti. Postoji jo i naziv za izrazite donje i gornje rakurse: ablja i ptija
perspektiva.
KOMPOZICIJA SLIKE
Kompozicija slike u fotografiji je preuzeta iz podruja likovne umjetnosti. Kompozicija
je raspored elemenata koji se nalaze na fotografiji. Fotografija je dvodimenzionalna (ima
duinu i visinu), a prikazuje prostor koji ima tri dimenzije (duinu, visinu i dubinu). Kod
komponiranja fotografije potrebno je posebno paziti na raspored prednjeg plana, sredine i
pozadine. Isto tako, raspored elemenata morat de ovisiti o tome kako je ovjek nauio itati
pismo (slijeva na desno). Fotografiju nedemo itati, tj. gledati doslovno kao to itamo. Na
fotografiji demo u kompoziciji prvo uoiti predmet koji je u fokusu (izotren). Ako su svi
predmeti na fotografiji izotreni mi demo svejedno odabrati glavni predmet (fokusnu toku)
fotografije. Vano je znati taj najvaniji predmet smjestiti u prostor fotografije.
Pravilo zlatnog reza je moda najbolje pravilo u kompoziciji fotografije. Zlatni rez je
otkriven davno (ved u staroj grkoj umjetnosti u kiparstvu i arhitekturi). Po pravilu zlatnog
reza fokusnu bi toku trebalo izmaknuti iz centra u jednu od tredina fotografije. Ako bismo
fotografiju podijelili na tri dijela (i po duini i po visini) najbolje je rjeenje za smjetanje
fokusne toke (toke interesa) u jedno od sjecita tih tredina. Ljudskom je oku takva
kompozicija najugodnija. Dakle, ako snimamo neki predmet bolje ga je smjestiti na tredini
fotografije nego na centru.
38
Horizontalnom kompozicijom izraavamo irinu, prostranost i stabilnost, vertikalnom visinu,
veliinu i stabilnost, a dijagonalnom dobivamo dojam kretanja, dinamike, nestabilnosti.
EKSPOZICIJA
I ekspozicija moe biti izraajno sredstvo u fotografiji. Podsjetimo se; ekspozicija je
izloenost svjetlosnog senzora ili filma svjetlu. Ekspozicija moe biti vremenski krada ili dulja
(ovisi o brzini zatvaraa). Ona ovisi prvenstveno o koliini svjetlosti pri kojoj se fotografira.
Kod slabijeg osvjetljenja potrebno de biti dulje eksponirati, a kod jaeg osvjetljenja krade.
39
tonovima. To je high-key fotografija. Namjerno posvjetljavanje i potamnjivanje fotografije
spada u kreativnu fotografiju i u tom sluaju ekspozicija moe postati snano izraajno
sredstvo. Low-key i high-key fotografije najede se podeavaju u obradi fotografije na
raunalu, ali mogu se i snimati izravno na fotoaparatu.
OSVJETLJENJE
Osvjetljenje je jedno od najvanijih izraajnih sredstava u fotografiji. Jasno je da bez
svjetla nema ni fotografije. Fotografi de uvijek (pa kad i ne fotografiraju) razmiljati o svjetlu i
analizirati svjetlo kojim su okrueni.
Dva su moguda izvora svjetla prirodno i umjetno. Najbolje prirodno svjetlo jest
Sunevo svjetlo, a moe jo biti i svjetlost vatre, munje, mjeseina, fitoplankton i sl. Od
umjetnih svjetala postoje najrazliitije arulje (tungsten, fluorescentna, halogena, metal-
halidna) i bljeskalice (ugraene, vanjske, studijske). Svaki izvor svjetla je specifian po svojoj
boji, jaini i nainu na koji emitira svjetlo (usmjereno ili raspreno).
Jakost svjetla je koliina svjetla koju proizvodi neki prirodni ili umjetni izvor svjetla.
Najjau svjetlost emitira Sunce. O jakosti svjetla uvelike ovisi krajnji izgled fotografije.
Vrsta svjetla utjee na boje koje demo dobiti fotografijom. Kaemo da svjetlo moe
biti hladnije i toplije. Fotografi su se dogovorili da de temperaturu (boju) svjetla izraavati u
Kelvinima (mjerna jedinica za temperaturu) pa su tako nastale neke osnovne vrste
osvjetljenja poznate u fotografskom svijetu. Postoji: daylight (dnevno svjetlo, sunan dan),
cloudy (oblano), shade (sjena), tungsten (arulja), fluorescent (neonska arulja), flash
(bljeskalica). Balans bijele boje mora se zbog toga prilagoavati osvjetljenju kako bi boje
fotografije bile vjerne. Svjetlost prema toplini krede se od plavih tonova (hladno svjetlo) do
utih tonova (toplo svjetlo), iako je u stupnjevima Kelvina najtoplije svjetlo plave boje, a
najhladnije ute boje.
40
Smjer svjetla je vrlo vaan za fotografiju. Kut pod kojim svjetlo upada u prizor koji se
snima fotoaparatom stvarat de sjene koje su gotovo isto toliko vane za fotografiju koliko i
osvijetljeni dijelovi. Svjetlo moe biti gornje, donje, prednje, postranino, kontrasvjetlo
(stranje), troetvrtinsko (pod 45). Kada se fotografira priroda, fotografi najvie vole jutarnje
i veernje svjetlo zbog smjera svjetla (pojaavaju se i produuju sjene). Kod snimanja
portreta, recimo, izbjegava se izravno (prednje) svjetlo jer tim svjetlom nestaju sve sjene s
lica koristi se troetvrtinsko svjetlo pod kutom od 45 koje lijepo naglaava sjene na licu.
Rasprenost svjetla jo je jedno znaajno svojstvo svjetla koje koriste fotografi. Svjetlo
se iri pravocrtno i ako ga emitira Sunce, reflektor ili bljeskalica ono je jako usmjereno i
stvara tvrde (otre) sjene. Takvo svjetlo je rijetko iskoristivo u fotografiji, osim ako se otrim
sjenama eli postidi jak kontrast. Tvrdo, usmjereno svjetlo najede se na neki nain
omekava na razne naine kako bi se dobile meke sjene. Najbolji prirodni difuzor
(raspriva) svjetla su oblaci. Puno je bolje fotografirati za oblana nego za sunana vremena.
CRNO-BIJELO I BOJA
Crno-bijela i fotografija u boji dva su razliita svijeta. Digitalni fotoaparati napravljeni
su prvenstveno za fotografiju u boji. Ako elimo iz fotografije u boji digitalnim putem
napraviti crno-bijelu to nede biti previe jednostavno. Svaki kanal boje mora se posebno
namjetati.
Crno-bijelu fotografiju ine tonovi izmeu dviju neboja: crne i bijele. Ona je ista igra
svjetla i sjene. Kontrasti na njoj dolaze puno vie do izraaja nego kod fotografije u boji.
Crno-bijela fotografija moe biti uvjerljivija od fotografije u boji, ali svijet koji nas okruuje
nije crno-bijeli pa ga treba nauiti tako gledati. Ako elimo izraivati crno-bijele fotografije
moramo nauiti zanemariti boju za vrijeme fotografiranja i misliti o sjenama i osvijetljenim
dijelovima prizora, o kontrastu, volumenu, teksturi, kompoziciji, planu, rakursu i sl. Moramo
biti svjesni da de fotografija koju obraujemo kao crno-bijelu biti puno kontrastnija od
stvarnosti. Crno bijela fotografija zbog manjka boje puno je jednostavnija od kolor-
fotografije. U njoj se sve svodi na temeljna svojstva svjetla kontrast i svjetlinu.
Fotografija u boji je kompleksnija nudi puno vie informacija. Boje su vrlo bitna
sastavnica fotografije. One imaju mnoga svojstva i na razliite naine djeluju na ljudsko oko,
misli i osjedaje. Najtee od svega jest postidi sklad boja na fotografiji. Za to treba imati puno
iskustva i znanja. Neusklaenost boja na fotografiji vidljiva je kao kriavost i fotografija
zbog toga djeluje kiasto i runo. Boju u obradi fotografije moemo snano mijenjati i
postizati mnoge efekte. Moemo u pojaavati, gasiti, mijenjati joj ton, zasidenost i sl.
Najbolje je o boji razmiljati prije samog okidanja fotografije i uklopiti ju u kompoziciju.
Bojama moemo postizati kontraste i na taj nain isticati pojedine boje. Moemo kombinirati
srodne boje i postizati harmoniju ili spajati nespojive boje i postizati disharmoniju.
Mogudnosti su neograniene, ali savladati boju u fotografiji zaista nije jednostavno.
41
OBRADA FOTOGRAFIJE
Nakon fotografiranja (pogotovo ako smo ozbiljni i fotografiramo u RAW-formatu)
slijedi obrada fotografije. Kao to se u analognoj fotografiji film razvija kemijskim putem prije
prenoenja na fotografski papir, tako se u digitalnoj fotografiji kompjutorski obrauje
materijal koji smo snimili.
42
6. TEHNIKE SNIMANJA
Ovdje demo u osnovnim crtama objasniti kojim se fotografskim tehnikama koriste
iskusni fotografi u razliitim situacijama i za razne prilike. Profesionalci uvijek odaberu jedno
od podruja fotografije kojim se bave (portretiranje, pejzai, , ivotinje, fotografiranje
predmeta reklamna ili industrijska fotografija, fotoreporterstvo i ulina fotografija
dogaaji, makrofotografija, umjetnika fotografija apstrakcije). U tom podruju oni
pokuavaju biti najbolji i svoju opremu prilagoavaju svom poslu.
PORTRET
Portret je sveobuhvatan prikaz nekog ovjeka ili skupine ljudi. Jedan od najvanijih
zahtjeva portretne fotografije jest prikazati ovjeka u cijelosti (njegov izgled, raspoloenje,
ek i njegovo iskustvo, misli, svjetonazor). ovjekovo lice je vrlo vaan motiv portretiranja jer
s lica moemo iitati i vanjtinu i unutranjost ovjeka. Kae se da su oi ogledalo due.
Zbog toga oi igraju kljunu ulogu u ljudskom portretu. Oi bi uvijek morale biti u fokusu.
Odmah nakon oi po vanosti slijedi lice i glava (kosa). Kod portreta s krupnim planom (lice
ispunjava kadar) vano je izdvojiti ovjeka iz prostora u kojem se nalazi. To se postie plitkim
poljem otrine, no ono ne smije biti preplitko (u fokusu osim oiju morala bi biti cijela glava).
Dakle, pozadina bi trebala
biti jednostavna i van
fokusa (mutna). Za portrete
demo blendu otvoriti prema
potrebi (f/2.8 f/5.6)
Nije jednostavno
odabrati pravi trenutak za
okidanje fotografije
ljudskog lica, jer ono se
mijenja bez prestanka
(okretanje glave, podizanje i
sputanje obrva, treptanje,
pokreti ustiju, itd.).
43
(fotografski reflektori, studijske bljeskalice). U studiju je najlake kontrolirati osvjetljenje. U
sluaju da koristimo bljeskalicu potrebno ju je usmjeriti prema stropu jer izravno svjetlo
bljeskalice spljoti lice (poniti sve sjene). Izravnu bljeskalicu moemo koristiti kod
snimanja na vrlo jakom suncu za dosvjetljavanja sjena na licu.
Portreti mogu biti i grupni. Kod grupa je vano postidi dovoljno duboko polje otrine
tako da su sva lica u fokusu (otvor blende trebao bi biti izmeu f/5.6 i f/11). Isto tako, grupu
ljudi treba posebno namjestiti za fotografiranje. Potrebno je paziti da svi na fotografiji imaju
otvorene oi. Na grupnim portretima svi bi ljudi trebali gledati u fotoaparat.
44
PEJZA (VEDUTE)
Pejza je umjetniki prikaz krajolika u prirodi. Veduta je umjetniki prikaz nekog grada
(veduta de se fotografirati vrlo slino pejzau).
Pejza se fotografira ujutro ili prije zalaska sunca tada je osvjetljenje najbolje zbog
boje, smjera i rasprenosti. Poeljno je fotografirati i tijekom oblanog dana zbog mekog
svjetla.
Jedna od osnovnih stvari kod snimanja krajolika jest izravnati crtu horizonta u
vodoravan poloaj. Horizont je najbolje smjestiti na tredinu fotografije, dakle, ne u centar
(polovinu). Ako elimo naglasiti nebo s oblacima, horizont de biti u donjem dijelu fotografije,
a ako elimo naglasiti prizor na kopnu ili moru horizont de biti u gornjoj tredini fotografije.
IVOTINJE
Za fotografiranje ivotinja vrijedi vedina pravila kao kod portreta, osim to de se
ivotinje puno ede snimati blizim i srednjim planom te polutotalom. Vrlo vana sitnica kod
snimanja ivotinja jest spustiti se na razinu oiju ivotinja. Kada fotografiramo maku ili
nekom malog psa, najede demo morati ledi da bismo dobili dobar rakurs za snimanje.
45
smetamo i moemo ih dovoljno pribliiti
za atraktivnu fotografiju. ivotinje su esto
brze i okretne pa demo morati koristiti
velike brzine zatvaraa (1/500, 1/2000,
1/4000). Oprema za fotografiranje
ivotinja (teleobjektivi) je najede vrlo
skupa. ivotinje je najbolje fotografirati u
njihovom prirodnom okoliu u prirodnim
svjetlu. Fotografi koji profesionalno
fotografiraju ivotinje esto se moraju
maskirati (stopiti s okoliem) i znaju potroiti cijeli dan da bi snimili tek pokoju fotografiju
ivotinje u divljini. Za to treba puno strpljenja.
PREDMETI
Predmeti se fotografiraju normalnim objektivima (najede 50 mm objektivom) jer se
njima izbjegavaju sva moguda iskrivljenja. Predmeti se mogu fotografirati u prirodi ili u
studiju. U prirodi predmeti su prikazani kao dio krajolika (pejzaa), a u fotografskom se
studiju izdvajaju od okoline i postaju zapravo jedini
motiv fotografije.
Vrlo esto se fotografiraju i umjetniki oblikovani predmeti (kipovi, slike i sl.). Na taj
nain nastaje fotografska reprodukcija. Reprodukcije se koriste u tiskanim foto-katalozima,
knjigama o umjetnosti, udbenicima i sl. U arheologiji i povijesnim znanostima fotografija je
esto orue za dokumentiranje iskopina, dokumenata i raznih drugih povijesnih izvora.
46
DOGAAJI
Od samih poetaka fotografije ljudi su biljeili dogaaje. Fotoreporteri su fotografi
koji profesionalno rade za novine, asopise i izvjetajne agencije i zadatak im je uhvatiti vijest
u fotografiji. Zabiljeiti neki dogaaj fotoaparatom ponekad je puno vanije od usmenog ili
pismenog prenoenja vijesti. Ljudi vjeruju fotografiji vie negoli pisanoj rijei. Ta uvjerljivost
fotografije upravo u fotoreportai dolazi najvie do izraaja. Fotoreporteri moraju uvijek biti
na mjestu dogaaja. To ponekad znai da riskiraju i vlastiti ivot za fotografiju (ratni
izvjestitelji, opasne situacije; poplave, nesrede i sl.). Fotoreporterima nije dozvoljena
montaa fotografija oni su u podruju dokumentarne fotografije. Bez obzira na to to su
moda djelomino ogranieni u fotografskoj kreativnosti, oni imaju mogudnost prenijeti
okantne i zastraujude prizore, uzbudljiva i dinamina dogaanja, emocije sretnih i tunih
ljudi, ljudsku nesredu i sredu, ljudsku portvovnost, kukaviluk, okrutnost, njenost i to sve iz
stvarnoga svijeta bez imalo lai. Fotoreporteri su desetljedima koristili maloformatne SLR
fotoaparate na film za svoje potrebe (lako se prenose), a danas vedina koristi digitalne SLR
fotoaparate.
47
MAKROFOTOGRAFIJA
Makrofotografija je posebno podruje fotografije koje se bavi snimanjem s velikim
povedanjima. Najede se snima malen predmet ili sitna ivotinja (kukci) iz velike blizine. Za
makrofotografiju se koriste posebni makro-objektivi koji omogudavaju vrlo blisko snimanje
(ponekad na udaljenosti od samo par centimetara). Makroobjektivi su esto dosta skuplji od
obinih objektiva i najede imaju arine
udaljenosti 60 mm, 100 mm ili 185 mm.
Makroobjektive mogu zamijeniti posebni nastavci za
obine objektive (close-up filteri ili makro-
prstenovi), ali najbolji se rezultati u makrofotografiji
postiu ba pravim makroobjektivima. U
makrofotografiji se redovito koristi stativ i posebne
bljeskalice koje se montiraju na sam kraj objektiva.
Dobre rezultate daju i mali kompaktni digitalni
fotoaparati jer oni zbog male veliine svjetlosnog
senzora i svoje optike imaju mogudnost makro-
snimanja.
APSTRAKCIJE
Apstraktna fotografija slina je apstraktnom slikarstvu. Svakodnevnim rjenikom;
prikazuje neto na prvi pogled nejasno, neke geometrijske likove i tijela koja ne
prepoznajemo na prvi pogled. Apstrahirati znai izvudi neto iz ega. U likovnim
umjetnostima apstrakcija znai svesti stvarni motiv koji prikazujemo na temeljne likovne
elemente (liniju, boju, plohu, teksturu, kontrast, geometrijski lik, tijelo i sl.). Motivom
fotografske apstrakcije moe postati gotovo bilo to. Apstrakcije su zanimljive same po sebi i
snano zaokupljaju ljudsku panju i golicaju matu. Mogu prikazivati ritam ega (npr. drvena
ograda snimljena iz otrog kuta), zanimljive oblike (npr. spiralno stubite snimljeno iz ptije
perspektive) i sl. U apstrakciji je posebno uspjena crno-bijela fotografija (upravo zbog
nedostatka boje).
48
7. RJENIK POJMOVA
AF kratica za autofokus
ameriki plan vrsta plana u kojem se prikazuje ljudska figura od koljena nagore
ASA American Standards Association; stara oznaka za osjetljivost filma na svjetlost (50
1600)
AWB Auto White Balance: automatska ravnotea bijele boje vrsta ravnotee bijele boje
koju program u raunalu fotoaparata sam odabere na temelju mjerenja
bijelo svjetlo sunevo svjetlo: zove se bijelim jer sadri svjetlost svih valnih duljina pa kada
osvijetli bijeli papir, on je zaista bijele boje
49
blenda okrugli otvor u objektivu koji se pomodu tankih metalnih listida otvara i pritvara;
slui za proputanje odreene koliine svjetla do svjetlosnog senzora (filma) i to pod
odreenim kutom
blizi plan vrsta plana u kojem se prikazuje ljudska figura od struka nagore
bljeskalica naprava koja proizvodi vrlo jako bljeskavo svjetlo (slui kao pomodni izvor svjetla
u loim svjetlosnim uvjetima); moe biti ugraena u fotoaparat, vanjska (montira se na
hot shoe) ili studijska (montira se na stalak za bljeskalicu i kontrolira se radijski ili
iano)
boja fenomen koji je potaknut svjetlom ili osjedaj koji u mozgu izaziva svjetlost koju emitira
neki izvor svjetla (Sunce, arulja, reflektor, svijeda) ili ju reflektira (odbija) neka povrina
brzi objektiv objektiv velikog otvora blende (1:1.4 1:2-8); svjetlosno jak objektiv, moe
proputati puno svjetla; skraduje vrijeme ekspozicije pa se zato zove brzi
brzina zatvaraa vrijeme koje je zatvara pri ekspoziciji otvoren; mjeri se u dijelovima
sekunde i sekundama
camera obscura tamna kutija prvi oblik fotoaparata (11. st.) iz koje se razvio dananji
fotoaparat koji isto tako u sebi ima tamnu kutiju
Costum WB runo namjetanje ravnotee bijele boje; vrsta ravnotee bijele boje koja se
oitava sa sive karte (v.)
itaa kartica ureaj koji prenosi digitalni zapis s memorijske kartice na raunalo
daleki plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje velik dio otvorenog prostora (eksterijera)
Daylight dnevno svjetlo, sunano vrijeme; vrsta ravnotee bijele boje (v.)
detalj plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje neki detalj, esto sitni detalj (oko, nos i sl.)
u cijelom kadru
50
digitalna fotografija vrsta fotografije koja je nastala oitavanjem svjetla putem svjetlosnog
senzora i zapisivanjem fotografije u digitalnom obliku na memorijsku karticu; prua
mogudnost digitalne obrade na raunalu i digitalnog ispisa putem posebnih foto-pisaa
dijaprojektor optika sprava koja slui za svjetlosno projiciranje dijapozitiva na bijelo platno
donji rakurs vrsta rakursa (v.); fotoaparat je ispod snimanog objekta uperen prema gore;
donjim rakursom prividno povedavamo snimljeni motiv
dosvjetljiva bijela, srebrna ili zlatna povrina koja se koristi za dodatno osvjetljavanje
predmeta snimanja; dri ju i usmjerava fotografov asistent (pomodnik)
DSLR Digital Single Lens Reflex; digitalni refleksno-zrcalni fotoaparat (v. SLR)
duljina ekspozicije vremenski period za kojeg je osvijetljen svjetlosni senzor ili film nakon
okidanja fotografije
51
fiksni objektiv vrsta objektiva s fiksnom (nepromjenjivom) arinom duljinom; nema
mogudnost zumiranja; smatraj se optiki kvalitetnijim od zum-objektiva (stvaraj otriju
sliku) i esto je svjetlosno jai (ima vedi otvor blende)
filtri stakleni dodaci koji se stavljaju ispred objektiva i filtriraju svjetlo; djelomino ga
proputaju, tj. proputaju samo odreene valne duljine ili smanjuju intenzitet svjetla;
vrste: UV-filtar, polarizacijski filtri, graduirani filtri, ND-filtri, kolor-filtri
fokusna duina fokalna daljina; arina daljina; duljina od optikog sredita objektiva do
fokalne (arine) toke
fokalna toka arite, mjesto u kojem se sijeku zrake svijetlosti koje je izlomila optika leda
ili objektiv
fokusna toka na fotografiji arite fotografije, dio fotografije koji je u fokusu (izotren je)
i zbog toga privlai najvie panje
fotografija zapis svjetlosti (gr. photo = svjetlo, graphein = pisati) na nekom mediju filmu,
fotografskom papiru i sl.
fotografska tehnika znanje i vjetina o nainu na koji bi trebalo fotografirati odreeni motiv
(ovjeka, prirodu, predmet)
52
funkcijski kotaid kotaid na fotoaparatu kojim se odreuje mod snimanja (automatski, bez
bljeskalice, nodni portret, sport, makro, panorama, portret, programirani, Tv, Av,
manualni)
gornji rakurs vrsta rakursa (v.); fotoaparat je iznad snimanog objekta uperen prema dolje;
gornjim rakursom prividno smanjujemo snimljeni motiv
graduirani filtri vrsta filtra (v.) kojem je dio stakla zatamnjen i postupno prelazi (graduira) u
prozirniji dio
grupni portret portret grupe ljudi, razreda u koli, grupe prijatelja, suradnika i sl.
histogram grafiki prikaz rasporeda koliine svjetla ili boja na fotografiji (prikazuje 256
vrijednosti od 0 do 255, od najtamnijeg do najsvjetlijeg)
infracrveni filtar IR filtar; filtar (v.) koji proputa samo infracrvene zrake koje daju podatke
o toplini koju zrae predmeti; vrlo je gust (nepropustan) pa su potrebne vrlo duge
ekspozicije da bi se zabiljeila fotografija u infracrvenom podruju
kadriranje odreivanje kadra pri fotografiranju; fotograf prije okidanja fotografije mora
odluiti to de biti prikazano na fotografiji
53
ki neuspjeli pokuaj postizanja ljepote u fotografiji; umjetnost narodnih masa
kompaktni fotoaparat maleni fotoaparat bez izmjenjivih objektiva, praktian, lagan, ali
ogranienih mogudnosti
kromatske boje suprotne akromatskima (bijeloj, sivoj, crnoj): prave boje poput crvene,
zelene, plave, ute, ljubiaste, naranaste, itd.
krupni plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje ljudsko lice koje je ispunilo cijeli kadar
kvadratni format okvir fotografije koji ima stranice omjera 1:1 (duina i visina su iste)
leda optiki element koji lomi svjetlost, napravljen od prozirnog materijala omeen dvjema
zakrivljenim plohama
meka sjena sjena mekih obrisa, nastaje zahvaljujudi rasprenom svjetlu (suprotnost tvrdoj
sjeni)
MF Manual Focus; manualni (runi) fokus; ako se odabere na preklopniku AF/MF morat
demo runo izotravati (fokusirati) prije fotografiranja
54
motion blur zamudenje pokreta; nastaje produljenim ekspozicijama kod snimanja
pokretnih objekata
ND-filtri engl. Neutral Density filtri (v.) koji su neutralne sive boje i slue za oslabljivanje
svjetla
negativ vrsta filma koji nakon razvijanja ne daje pozitivnu sliku (boju) nego negativnu sliku koja
je u komplementarnom i tonalnom kontrastu sa slikom stvarnosti
normalni objektiv objektiv normalnog vidnog kuta (vidni mu je kut slian vidnom kutu
ljudskog oka; 46)
normalni rakurs vrsta rakursa (v.); fotoaparat je u razini snimanog objekta uperen prema
njemu vodoravno; normalnim rakursom prividno ne povedavamo niti smanjujemo
snimljeni motiv
objektiv sloeni optiki instrument koji sabire svjetlost i usmjerava ju na film ili svjetlosni
senzor; oko fotoaparata, jedan od najvanijih i najsloenijih dijelova
okular leda koja omoguduje gledanje slike koju proizvodi objektiv; omogudava gledanje
slike s manje udaljenosti; sastavni dio svakog fotoaparata
optika znanost o svjetlosti; grana fizike; prouava prirodu svjetlosti i zakonitosti lomljenja
svjetlosnih zraka
55
Photoshop najpoznatija raunalna aplikacija za digitalnu obradu fotografija
plan udaljenost od fotoaparata do snimljenog objekta ili koliina prostora koji se prikazuje
na fotografiji
polarizacijski filtar filtar koji polarizira svjetlo (usmjerava titranje svjetla u jednom smjeru)
pa se njime izbjegavaju jake refleksije na vodi, staklu i sl.
polutotal - vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje manji dio otvorenog prostora (eksterijera);
manji od totala
polje dubinske otrine polje prihvatljive otrine na fotografiji; polje otrine moe biti dublje
i plide; kontrolira se otvorom blende (otvaranjem blende stvaramo plide polje, a
zatvaranjem blende stvaramo dublje polje otrine)
povijest fotografije dio povijesne znanosti koji se bavi prouavanjem prolosti razvoja
fotografije
pozitiv vrsta filma koji nakon razvijanja daje pozitivnu sliku (boju), dakle vjerne boje i tonove
svjetla
prednji plan fotografije prostor i predmeti na fotografiji koji su najblii objektivu; najede
ini najvaniji dio fotografije
profesionalci u fotografiji: ljudi koji ive (zarauju) od fotografije, ljudi velike vjetine,
znanja i poslovnosti u bavljenju fotografijom
prsten za zumiranje prsten na objektivu koji slui za zumiranje (promjenu fokalne duljine
objektiva)
56
ptija perspektiva vrsta rakursa (v.); ekstremni gornji rakurs; fotoaparat je iznad snimanog
objekta uperen prema dolje pod vertikalnim kutom
ravnotea bijele boje ravnotea ukupnih odnosa boja na fotografiji; o njoj ovisi vjernost
boja reproduciranih na fotografiji; podeava se posebno za svako osvjetljenje
RAW sirovi digitalni zapis fotografije koji nije komprimiran i obraivan vrlo bogat i
detaljan; digitalni negativ; mora se obraditi raunalom (RAW konverterom)
siva karta karton 18% sive boje koji slui za runo mjerenje balansa bijele boje; pomodu
sive karte u mogudnosti smo vrlo precizno odrediti sve boje na fotografiji
soft filtar filtar za omekavanje svjetla na fotografiji; koristi se kod portretne fotografije
spektar boja ukupnost boja bijele svjetlosti koje su rastavljene npr. staklenom prizmom
srednji plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje ovjek u prostoru; podvrste su mu
ameriki i blizi plan
star filtar filtar koji slui za nodno snimanje ili fotografiranje prizora s jakim refleksijama
svjetla; jake izvore svjetlosti (refleksije ili rasvjetna tijela) pretvara u zvjezdast oblik
57
stranji plan fotografije prostor i predmeti na fotografiji koji su u pozadini, najudaljeniji
svjetlina boje eng. lightness ili luminance; svojstvo boje, njena tamnoda/svjetlina
svjetlosni senzor ip osjetljiv na svjetlost; ima ulogu pretvaranja svjetlosti koja pada na
njega u elektrine impulse koje raunalo u fotoaparatu prerauje u digitalni zapis
(digitalnu fotografiju)
svjetlosno jaki objektiv objektiv koji ima f-broj 2.8 ili manji; onaj koji ima velik otvor blende,
proputa veliku koliinu svjetla; takvi su objektivi puno skuplji od svjetlosno slabijih
objektiva
irokokutni objektiv objektiv irokog vidnog kuta i male fokalne duine; slui za snimanje
velikog prostora, udaljava sliku
tamna komora soba za razvijanje filmova iz fotoaparata; mora biti tamna (zidovi su crne boje,
koristi se slabo osvjetljenje; crvena arulja) da se film ne bi osvijetlio pri razvijanju
teleobjektiv objektiv uskog vidnog kuta i velike fokalne duine; slui za snimanje udaljenih
predmeta, pribliava sliku
total vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje veliki dio otvorenog prostora (eksterijera)
trailo prozorid na pozadini tijela fotoaparata kroz koji se trai kadar; u njemu vidimo
ono to demo snimiti
trietvrtinsko svjetlo svjetlo koje osvjetljava tri etvrtine ljudskog lica; postavlja se pod
kutom od 45 u odnosu na poziciju fotoaparata i usmjerava prema licu
tvrda sjena sjena tvrdih i otrih obrisa, nastaje zahvaljujudi usmjerenom svjetlu (suprotnost
mekoj sjeni)
58
umjetno svjetlo svjetlo arulje ili bljeskalice; slui kao zamjena ili kao nadopuna
prirodnome svjetlu
vidni kut kut koji zatvara vidno polje objektiva (vedi je kod irokokutnih, a manji kod
teleobjektiva)
zatvara dio fotoaparata koji se nalazi ispred svjetlosnog senzora koji se otvara pri
ekspoziciji i proputa svjetlo do senzora; njime se kontrolira duljina ekspozicije
zlatni rez kompozicijski zakon savrenog reza ili omjera (blizak je tredini), vrlo ugodan oku;
zahvaljujudi tom kompozicijskom zakonu glavni predmet fotografiranja izmjetamo van
centra fotografije na neku od tredina
ablja perspektiva vrsta rakursa (v.); ekstremni donji rakurs; fotoaparat je ispod snimanog
objekta uperen prema gore pod vertikalnim kutom
59