Professional Documents
Culture Documents
KISELE KIŠE Seminarski
KISELE KIŠE Seminarski
1
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
SADRAJ:
1. KISELE KIE...............................................................................................................3
2. PROCES NASTAJANJA............................................................................................5
3. PH VRIJEDNOST......................................................................................................5
4. UTICAJ KISELIH KIA...........................................................................................6
4.1. UTICAJ KISELIH KIA NA LJUDSKO ZDRAVLJE.........................................6
4.2. UTICAJ KISELIH KIA NA UME I TLO..........................................................7
4.3. UTICAJ KISELIH KIA NA VODU..................................................................10
4.4. UTICAJ KISELIH KIA NA GRAEVINE I MATERIJALE...........................12
5. BiH, HRVATSKA I KISELE KIE.........................................................................15
6. ZAKLJUAK............................................................................................................17
LITERATURA..............................................................................................................18
2
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
UVOD
ivotnu sredinu ini okolina u kojoj organizacija radi ukljuujui vodu, zemljite,
prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihove meusobne odnose 1. Zatita ivotne
sredine moe se opisati kao skup mjera koje tite cjelokupan ivotni prostor ovjeka,
u irem smislu cjelokupnu biosferu, od tetnih uticaja i u datom sluaju treba da
otklone ili umanje tete koje su se dogodile. Jedan od elemanta koji zagauje nau
okolinu jesu i kisele kie.
1. Kisle kie
- suhom
- vlanom
Suho taloenje ini otprilike polovinu taloenja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na
kisele plinove i estice u vazduhu koje vjetar raznosi na sve to nas okruuje. Taj suhi
talog najee ispere kia i on zavri u zemlji ili vodi. Vlano taloenje je ono koje je ve
poznato kao kisela kia i ima veliki uinak na biljni i ivotinjski svijet. Neki od vanih
faktora su:
- kiselost vode
- hemijski sastav tla
- vrasta biljnog i ivotinjskog svijeta
3
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
tete
nastale
djelovanjem kiselih kia obino nastaju sasvim daleko od stvarnih tetnih izvora. Brojna
istraivanja su dokazala tetnost visokih dimnjaka koji isputajui dim visoko u
atmosferu prenose problem iz jednog mjesta na drugo, a nikako ga ne rjeavaju.
Prorauni pokazuju da je ak 96% taloenja nitrata i sulfata na podruju Gorskog kotara u
Hrvatskoj rezultat regionalnog (Istra i Hrvatsko primorje), odnosno prekograninog
(Italija) donosa duika i sumpora. Visoki dimnjak TE"Plomin 2" rastereuje Labinsko
podruje, ali optereuje Gorski kotar. Isto rade i brojni visoki dimnjaci u Italiji, a takoer
kao primjer moemo navesti i problem Norveke kojoj Velika Britanija zagauje zrak
vie nego ona sama.
4
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
2. Proces nastajanja
Prilikom procesa sagorijevanja nastaju sumporov dioksid, duikovi oksidi i drugi plinovi
koji pospjeuju nastajanje kiselina. Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraju u vlanoj
atmosferi sa vodenom parom u sumpornu i duinu kiselinu. Te tvari se otopljene nalaze
u vazduhu i zajedno sa padavinama padaju na zemlju. S obzirom da ti proizvodi
sagorijevanja nastaju u poveanoj koliini u gradovima i industrijskim zonama i pH
vrijednost je veinom tamo nia nego na selu. Pod pojmom duik-oksid (NOx) se
objedinjuju dva spoja: duikov monoksid (NO) i duikov dioksid (NO2). Ovi plinovi
nastaju prije svega pri sagorijevanju fosilnih goriva. Pri svakom sagorijevanju nastaju
duik-oksidi kao spoj duika iz zraka i kisika. Pri veoj temperaturi sagorijevanja bre je
nastajanje duikova oksida. Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobaa
duikov monoksid koji kasnije u vazduhu oksidira u tetni duik-oksid. Iz duikova
dioksida se u reakciji sa vlagom stvara duina kiselina koja je odgovorna za treinu
nastanka kisele kie. Ukoliko se dnevna vrijednost koncentracije duik-dioksida u
vazduhu nalazi preko 150jg po m3 nastaju akutna oboljenja respiratornih organa.
Sumporov dioksid je daleko najtetnija tvar u vazduhu. To je plin bez boje, ali jakog i
neugodnog mirisa koji kod ljudi, prije svega djeluje na disajne organe. Kako je u zimskim
mjesecima koncentracija sumporovog dioksida u vazduhu visoka, on zajedno sa prainom
koja se nalazi u vazduhu ini smog. Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih tvari se atmosfera
jako zagauje sumporovim dioksidom. On se pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s
vodom ini kiselu kiu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja uma.
3. PH
vrijednosti
PH vrijednost nam govori koliko je neka tvar lunata ili kisela. Koristi se skala od 0 do
14, gdje je razina pH 7 neutralna (niti kisela, niti lunata), vrijednosti manje od 7 su
rastue kisele, a vee od 7 rastue lunate. Raspodijela na skali je eksponencijalna, pa je
5
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
Obina voda je pH
neutralna (pH=7.0).
Kada mijeamo neku
hemikaliju sa vodom
(zapamtite, uvijek
treba lijevati
hemikaliju u vodu, ne
obratno!), rezultat je
mjeavina koja je ili
kisela ili lunata. Npr.,
ocat i limunov sok su
kiseli, a deterdenti za
pranje rublja su
lunati. Hemikalija
koja je izrazito kisela
ili lunata nazivamo reaktivnom.
Kia je prirodno kisela zbog prisustva ugljinog dioksida (CO2) u atmosferi, te joj pH
vrijednost iznosi 5.6-5.7. Kia postaje sve kiselija, tj. njezina pH vrijednost sve manja, to
je vie ugljinih, duinih i sumpornih oksida u vazduhu. Ukoliko se dogodi da
pokisnemo na kiseloj kii ili se okupamo u jezeru koje je kiselo, nita nam nee biti. Gdje
su onda prave opasnosti za nas i okolinu?
6
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
"Dok
kod
stanovnika zemalja EU razina smrtnosti od raka stalno opada, kod stanovnika Primorsko-
goranske upanije (PG) i cijele Hrvatske stalno i strmo raste, pri emu je smrtnost od
raka u PG vea od dravne s tendencijom daljnje divergencije.
Obrt trenda kod smrtnosti od raka u zemljama EU, dokaz je da postoji mogunost
intervencije u smislu prevencije i promocije zdravlja, kao najefikasnije strategije
zbrinjavanja ovog javnozdravstvenog problema". Prema statistikim podacima o
mortalitetu od raka i podacima Odjeljenja socijalne medicine Zavoda za javno zdravstvo
Primorsko-goranske upanije (www.zzjzpgz.hr), standardizirana stopa umrlih od
novotvorina (rak) izgleda ovako:
Kisele kie usporavaju rast svih usjeva i generalno biljaka, te oteuju ume. Procjenjuje
se da je 60% svih uma oteeno djelovanjem kiselih kia. Na tlo utjeu tako to otapaju,
npr. kalcij i magnezij iz tankog sloja humusa koji su potrebni biljkama za izgradnju
njihovih stanica. Kiseline direktno oteuju korjenje stabla ili vodom dospijevaju u lie
ili iglice drvea, te oteuju njihova tkiva. Sumpor dioksid u kontaktu sa vegetacijom
moe da izazove dva tipa oteenja lista akutno i hronino oteenje 2. Posljedica su mrlje
smekaste boje. Tlo u odreenoj mjeri moe neutraliziovati kiseline iz kie (buffering
capacity). To je vrlo vano svojstvo tla i o njemu ovisi koliko je oteeno bilje koje na
njemu raste.
2
Jovan ukovi Zatita ivotne okoline SVJETLOST zavod za udbenike i nastavna sredstva , -
Sarajevo 1990, str. 48
7
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
8
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
-anomalije rasta
-oteenja korjena
-slabljenje otpornosti na mraz, infekcije, tetoine itd
Strunjaci su izraunali kako jedno stablo s povrinom lia od 150 m2 za 100 godina
proizvede kisika koliko je ovjeku potrebno za 20 godina ivota. Automobil, najvei
zagaiva atmosfere, na relaciji od oko 400 km potroi kisik koji bi ovjeku bio dovoljan
za 75 godina njegova ivota. Zimzeleno drvee posebno jela je vie pogoeno
djelovanjem kiselih kia, nego listopadno, od kojih je najugroeniji hrast. Istraivanja u
Hrvatskoj krajem 80-tih godina (naunici umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu dr.
Branimir Prpi i dr. Zvonimir Seletkovi) pokazala su da je u Hrvatskoj:
9
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
Najizrazitiji uticaj kiselih kia je na vodi (bilo jezera, rijeke, mora ili oceani), jer sva voda
iz kie mora negdje i zavriti. Veina rijeka i jezera ima pH vrijednost izmeu 6 i 8, to je
vrlo veliki raspon. Pod uticajem kiselih kia pH vrijednost pada, pa tako npr. Little Echo
Pond u Franklinu (New York) ima pH vrijednost 4.2, to je gotovo 100 puta kiselije od
najkiselijeg prirodnog jezera! Takoer se u Skandinavskim jezerima pojavila pH
vrijednost vode 3, to dovodi do izumiranja mikroorganizama i biljki i na kraju cijelog
eko sistema. Duina i sumporna kiselina utiu na sav ivot u vodama. U tlu ostvaruju
oslobaanje aluminija koji je otrovan za sve ivotinje u vodi. Aluminij i niska pH
vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba, dovodi do stresa koji
dovodi do smanjenja tjelesne mase riba, a kod ekstremnih pH razina kao kod
Skandinavskog primjera, mogu ak i ubiti ribu to uzrokuje smanjenjem populacije i
bioloke raznolikosti. Otpornost riba i ivotinja to ive u vodi je razliita to nam i
pokazuje slijedei primjer: (ivotinje redom: pastrmka, brancin, grge, aba, salamander,
koljke, slatkovodni rak, pu i vodencvijet)
10
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
(npr. pastrmka ne
moe ivjeti u vodi
sa pH ispod 5.5)
Neke biljke i
ivotinje mogu
bolje podnijeti
kiseline u vodi od
drugih. Uglavnom
kod pH razine 5,
veina ribljih ikre
nikada se nee
izlei, a ako se i
izlegu, mlae ribe su osjetljivije od starijih. Tako u nekim kiselim jezerima kaskadno
nestaju sve ivotinje, jer im nestane jedna vrsta, dolazi i do nestanka neke druge i naglog
poveanja populacije neke tree , koja e vjerojatno izumrijeti dok pojede svu hranu,
makar moe tolerisati nie pH vrijednosti vode. Duine kiseline iz kiselih kia uzrokuju
smajnjenje razine kisika u vodi, a posljedice su:
- bujanje algi
- naruavanje zdravlja riba i koljaka
- nestanak morske trave i koraljnih grebena
Jo jedan tetan elemenat za ribe je hlor, koji je inae normalan sastojak zemlje (u malim
koliinama), ali ako doe u okoli riba, moe biti smrtonosan.
11
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
Kisela jezera su
oaravajue lijepa, jer
su kristalno ista i imaju
sloj zelenih algi na dnu.
Razlog to su toliko
naoko ista je u tome
to je veina
organizama koji vre
razgradnju tvari mrtva,
pa sve ono to bi se u
normalnom jezeru
razgraivalo (lie,
mrtve ivotinje), u
kiselom padne na dno i
raspada se vrlo polako.
Kisele kie i suho taloenje sumpora tetno utie na mnoge materijale. Najee su
posljedice :
Na primjer, samo autoindustrija u SAD-u troi godinje 61 milijun dolara na boje koje su
otporne na kisele kie.
Dva osnovna tipa kamena su se koristila u gradnji prije otkria Portland cementa u 19.
vijeku, a to su granit i vapnenac. Poznato je da je teta na graevinama od vapnenca
mnogo manja od tete na graevinama od granita, jer vapnenac neutralizuje kiselinu.
Primjer je i kolosalni kip Budhe u Leshanu ( Kina ), koji je ujedno i najvei kip sjedeeg
Budhe na svijetu. Ta 71 metar visoka skulptura stara 1 200 godina u pokrajini Seuan dio
je svjetske kulturne batine UNESCO-a. Ovaj kip, kao i mnoge druge diljem svijeta,
potrebno je zatititi od propadanja kako bi mogli ostati ouvani za narataje koji dolaze.
Skulptura na jednom dvorcu u Westphaliji u Njemakoj slikana 1908.g. i 1968.g. :
12
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
Razorni uinci dugotrajnih kiselih kia vidljivi su na sljedeim fotografijama. Kip Budhe
u Leshanu :
13
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
14
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
Crni snijeg, pH vrijednosti kao i ocat, pao je u kotskoj 1984. godine. U decembru 1952.
godine London je 5 dana bio zavijen smogom ( "Great London Smog"). Preko 4 hiljade
ljudi je umrlo, a jo mnogo hiljada ljudi doivjelo pogoranje u bolestima srca ili
bronhitisu. A smog je samo nagomilavanje produkata izgaranja koji zbog magle ili
hladnog zraka ne mogu otii u vis.
U Hrvatskoj stanje nije tako alarmantno, ali je zabrinjavajue. 60% sumpornog dioksida
(SO2) u Hrvatsku dolazi vazdunim putem iz bliskih industrijski razvijenijih zemalja,
prema podacima Dravnog zavoda za meteorologiju. Prema analizama sustavnog
praenja kvaliteta padavina Dravnog hidrometeorolokog zavoda uoljiv je znaajan
udio kiselih kia i u urbanim i industrijskim sreditima i u ruralnim podrujima.
Rezultati istraivanja kvaliteta padavina u 1996. godini pokazali su znatno vei udio
kiselih kia u RH u odnosu na 1994. i 1995. godinu, te najeu pojavu jako kiselih kia
(pH od 3 do 4). U 1996. godini pojava jako kiselih kia zabiljeena je 71 put, u 1995. g.
28 puta, a u 1994. g. zabiljeena su samo tri sluaja. U 1996. g. najvei udio kiselih kia
izmjeren je :
6.
Zakljuak
Mnoge zemlje pokuavaju smanjiti emisiju sumpornih, duinih i ugljinih oksida u
atmosferu. Ugradnja automobilskih katalizatora i "isto" spaljivanje fosilnih goriva
najee se primjenjuju. "isto" spaljivanje fosilnih goriva koriste elektroenergetski
15
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
Zbog toga to je prirodni proces obnavljanja rijeka i jezera vrlo spor, smiljena je metoda
dodavanja vapnenca u kiselu vodu da se podigne pH razina. Metoda se najvie koristi u
Norvekoj i vedskoj, ali ne i ire jer je to vrlo skupa metoda i potrebno ju je ponavljati
relativno esto da pH razina ponovno ne spusti. Dodavanje vapnenca je ipak samo
kratkotrajno rjeenje za specifina podruja, a ne regionalno ili globalno rjeenje.
Ovakve tehnologije podiu cijenu proizvodnje, ali spaavaju ume, vode i zrak, te ivote
ljudi i ivotinja.
Bitno je rei da vrlo veliki dio sveukupne svjetske emisije SO2 dolazi iz termoelektrana
koje kao pogonsko gorivo koriste ugalj. Smanjenje emisije SO2 mogue je :
Pristup problemu trebao bi biti individualan, i svako treba rjeavati onaj dio problema na
koji moe uticati. Svako moe dati svoj mali doprinos smanjenju emisije SO2 u
atmosferu tedei elektrinu energiju na sljedei nain :
-iskljuiti grejna tijela, svjetla i druge elektrine ureaje kada nisu potrebni
-koristiti elektrine ureaje koji su energetski uinkoviti
-koristiti dobru termiku zatitu za kue i radne prostore
-koristiti javni prijevoz kada god je to mogue
-kupovati vozila sa malom emisijom NOx, te ih valjano odravati
-uvijek biti dobro obavijeten kako moe pomoi pri smanjenju emisije SOx, NOx i
COx
16
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
Literatura:
17
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO
http://www.google.com
Ostale stranice :
18