UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA

FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

Nikola Malei, Dragan Prulj

Indeks br. III-1539/12, III-1540/12,

Menadment i marketing malih i srednjih
preduzea etverogodinji studij
KISELE KIE
Seminarski rad

Predmet: Odrivi razvoj i zatita ivotne sredine

Mentor: Prof. dr urica Radenko

Sarajevo, Mart 2013.godine

1
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

SADRAJ:

1. KISELE KIE...............................................................................................................3
2. PROCES NASTAJANJA............................................................................................5
3. PH VRIJEDNOST......................................................................................................5
4. UTICAJ KISELIH KIA...........................................................................................6
4.1. UTICAJ KISELIH KIA NA LJUDSKO ZDRAVLJE.........................................6
4.2. UTICAJ KISELIH KIA NA UME I TLO..........................................................7
4.3. UTICAJ KISELIH KIA NA VODU..................................................................10
4.4. UTICAJ KISELIH KIA NA GRAEVINE I MATERIJALE...........................12
5. BiH, HRVATSKA I KISELE KIE.........................................................................15
6. ZAKLJUAK............................................................................................................17
LITERATURA..............................................................................................................18

2
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

UVOD
ivotnu sredinu ini okolina u kojoj organizacija radi ukljuujui vodu, zemljite,
prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihove meusobne odnose 1. Zatita ivotne
sredine moe se opisati kao skup mjera koje tite cjelokupan ivotni prostor ovjeka,
u irem smislu cjelokupnu biosferu, od tetnih uticaja i u datom sluaju treba da
otklone ili umanje tete koje su se dogodile. Jedan od elemanta koji zagauje nau
okolinu jesu i kisele kie.

1. Kisle kie

Kisela kia je padavina koja je zagaena sumpornim i duinim oksidima, amonijakom i

drugim hemijskim jedinjenima. Ljudsko djelovanje uzrokovalo je neravnoteu u
srazmjeri plinova u atmosferi to je uzrok kia sa snienom pH vrijednou koje
nazivamo kiselim kiama. PH vrijednost normalne kinice iznosi otprilike 5.5, dok
vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4.5., to je otprilike 40 puta vea koliina
kiselina u odnosu na obinu kinicu. Pojava koju posmatramo zove se kiselo taloenje i
javlja se u dva oblika:

- suhom
- vlanom

Suho taloenje ini otprilike polovinu taloenja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na
kisele plinove i estice u vazduhu koje vjetar raznosi na sve to nas okruuje. Taj suhi
talog najee ispere kia i on zavri u zemlji ili vodi. Vlano taloenje je ono koje je ve
poznato kao kisela kia i ima veliki uinak na biljni i ivotinjski svijet. Neki od vanih
faktora su:

- kiselost vode
- hemijski sastav tla
- vrasta biljnog i ivotinjskog svijeta

Ispitivanja pokazuju da ugljini (najee CO,COn), duini (najee NO,NOn) i

sumporni (najee SO,SOn) oksidi u hemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere
1
Nauno struni skup sa meunarodnim ueem Zatita i zdravlje na radu i zatita ivotne sredine,
Institut zatite, ekologije i informatike, - Banja Luka 2009, str. 902

3
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

stvaraju ugljinu, duinu i najopasniju sumpornu kiselinu, a one snose najveu

odgovornost za kiselost kie, snijega ili magle. Najvei zagaivai vazduha su
rafinerije nafte koje u atmosferu isputaju amonijak, razliite organske kiseline,
sumporne okside, spojeve ugljikovodika. Veliki su zagaivai zraka i mlazni avioni koji
isputaju mnogo duikova oksida, takoer i motorna vozila u atmosferu isputaju velike
koliine ugljinog dioksida, ugljinog monoksida i duikove okside, tu su naravno i druge
velike tvornice, termoelektrane i sl. Navedeni izvori su samo neki od glavnih zagaivaa
neposredno zraka, a posredno i vode i zemlje, svega neophodnog ovjeku za ivot.
Moemo i spomenuti da neki tetni plinovi nastaju i prirodnim putem naprimjer
aktivnou vulkana, biolokom razgradnjom, te umskim poarima, no te su koliine vrlo
male u odnosu na one koje direktno proizvodi ovjek.

tete
nastale

djelovanjem kiselih kia obino nastaju sasvim daleko od stvarnih tetnih izvora. Brojna
istraivanja su dokazala tetnost visokih dimnjaka koji isputajui dim visoko u
atmosferu prenose problem iz jednog mjesta na drugo, a nikako ga ne rjeavaju.
Prorauni pokazuju da je ak 96% taloenja nitrata i sulfata na podruju Gorskog kotara u
Hrvatskoj rezultat regionalnog (Istra i Hrvatsko primorje), odnosno prekograninog
(Italija) donosa duika i sumpora. Visoki dimnjak TE"Plomin 2" rastereuje Labinsko
podruje, ali optereuje Gorski kotar. Isto rade i brojni visoki dimnjaci u Italiji, a takoer
kao primjer moemo navesti i problem Norveke kojoj Velika Britanija zagauje zrak
vie nego ona sama.

4
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

2. Proces nastajanja

Prilikom procesa sagorijevanja nastaju sumporov dioksid, duikovi oksidi i drugi plinovi
koji pospjeuju nastajanje kiselina. Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraju u vlanoj
atmosferi sa vodenom parom u sumpornu i duinu kiselinu. Te tvari se otopljene nalaze
u vazduhu i zajedno sa padavinama padaju na zemlju. S obzirom da ti proizvodi
sagorijevanja nastaju u poveanoj koliini u gradovima i industrijskim zonama i pH
vrijednost je veinom tamo nia nego na selu. Pod pojmom duik-oksid (NOx) se
objedinjuju dva spoja: duikov monoksid (NO) i duikov dioksid (NO2). Ovi plinovi
nastaju prije svega pri sagorijevanju fosilnih goriva. Pri svakom sagorijevanju nastaju
duik-oksidi kao spoj duika iz zraka i kisika. Pri veoj temperaturi sagorijevanja bre je
nastajanje duikova oksida. Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobaa
duikov monoksid koji kasnije u vazduhu oksidira u tetni duik-oksid. Iz duikova
dioksida se u reakciji sa vlagom stvara duina kiselina koja je odgovorna za treinu
nastanka kisele kie. Ukoliko se dnevna vrijednost koncentracije duik-dioksida u
vazduhu nalazi preko 150jg po m3 nastaju akutna oboljenja respiratornih organa.
Sumporov dioksid je daleko najtetnija tvar u vazduhu. To je plin bez boje, ali jakog i
neugodnog mirisa koji kod ljudi, prije svega djeluje na disajne organe. Kako je u zimskim
mjesecima koncentracija sumporovog dioksida u vazduhu visoka, on zajedno sa prainom
koja se nalazi u vazduhu ini smog. Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih tvari se atmosfera
jako zagauje sumporovim dioksidom. On se pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s
vodom ini kiselu kiu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja uma.

3. PH

vrijednosti

PH vrijednost nam govori koliko je neka tvar lunata ili kisela. Koristi se skala od 0 do
14, gdje je razina pH 7 neutralna (niti kisela, niti lunata), vrijednosti manje od 7 su
rastue kisele, a vee od 7 rastue lunate. Raspodijela na skali je eksponencijalna, pa je

5
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

tako neka tvar sa pH vrijednou 4 deset puta kiselija od tvari sa pH vrijednou 5 i

stotinu puta kiselija od tvari sa pH vrijednou 6.

Obina voda je pH
neutralna (pH=7.0).
Kada mijeamo neku
hemikaliju sa vodom
(zapamtite, uvijek
treba lijevati
hemikaliju u vodu, ne
obratno!), rezultat je
mjeavina koja je ili
kisela ili lunata. Npr.,
ocat i limunov sok su
kiseli, a deterdenti za
pranje rublja su
lunati. Hemikalija
koja je izrazito kisela
ili lunata nazivamo reaktivnom.
Kia je prirodno kisela zbog prisustva ugljinog dioksida (CO2) u atmosferi, te joj pH
vrijednost iznosi 5.6-5.7. Kia postaje sve kiselija, tj. njezina pH vrijednost sve manja, to
je vie ugljinih, duinih i sumpornih oksida u vazduhu. Ukoliko se dogodi da
pokisnemo na kiseloj kii ili se okupamo u jezeru koje je kiselo, nita nam nee biti. Gdje
su onda prave opasnosti za nas i okolinu?

4. Uticaj kiselih kia

4.1. Uticaj kiselih kia na ljudsko zdravlje

Sumporni i duini oksidi su opasni za ljudsko zdravlje. Kada se nau u atmosferi,

vjetrovima mogu biti noeni na ogromne udaljenosti. Udisanje estica otrovnih plinova
dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. zbog astme ili bronhitisa. Ispitivanja su
pokazala kako se sve vei broj oboljelih ljudi od raka i sve vei broj djece koja pate od
astme moe dovesti u vezu sa zagaenjem zraka.

6
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

"Dok
kod

stanovnika zemalja EU razina smrtnosti od raka stalno opada, kod stanovnika Primorsko-
goranske upanije (PG) i cijele Hrvatske stalno i strmo raste, pri emu je smrtnost od
raka u PG vea od dravne s tendencijom daljnje divergencije.
Obrt trenda kod smrtnosti od raka u zemljama EU, dokaz je da postoji mogunost
intervencije u smislu prevencije i promocije zdravlja, kao najefikasnije strategije
zbrinjavanja ovog javnozdravstvenog problema". Prema statistikim podacima o
mortalitetu od raka i podacima Odjeljenja socijalne medicine Zavoda za javno zdravstvo
Primorsko-goranske upanije (www.zzjzpgz.hr), standardizirana stopa umrlih od
novotvorina (rak) izgleda ovako:

4.2. Uticaj kiselih kia na ume i tlo

Kisele kie usporavaju rast svih usjeva i generalno biljaka, te oteuju ume. Procjenjuje
se da je 60% svih uma oteeno djelovanjem kiselih kia. Na tlo utjeu tako to otapaju,
npr. kalcij i magnezij iz tankog sloja humusa koji su potrebni biljkama za izgradnju
njihovih stanica. Kiseline direktno oteuju korjenje stabla ili vodom dospijevaju u lie
ili iglice drvea, te oteuju njihova tkiva. Sumpor dioksid u kontaktu sa vegetacijom
moe da izazove dva tipa oteenja lista akutno i hronino oteenje 2. Posljedica su mrlje
smekaste boje. Tlo u odreenoj mjeri moe neutraliziovati kiseline iz kie (buffering
capacity). To je vrlo vano svojstvo tla i o njemu ovisi koliko je oteeno bilje koje na
njemu raste.

2
Jovan ukovi Zatita ivotne okoline SVJETLOST zavod za udbenike i nastavna sredstva , -
Sarajevo 1990, str. 48

7
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

Aluminij je najraireniji element u zemljinoj kori i u njoj se nalazi u obliku razliitih

spojeva. Kada je u takvom obliku, ne moe se otopiti u vodi i tetiti biljkama i
ivotinjama. No kiselina iz kiselih kia rastapa aluminij iz tih spojeva i on tada dolazi u
podzemne vode. Isto vrijedi i za bakar i eljezo. ume u planinskim predjelima su
najugroenije, jer rastu na tankom tlu, imaju relativno niske prosjene temperature, te ta
podruja obiluju padalinama, a i okruene su kiselim oblacima i maglom. Obiljeja
bolesti koja se pojavljuju su jako razliita. Pojedini simptomi bolesti nastupaju nezavisno
jedni o drugima i pri tome mogu ovisno o regiji u kojoj se pojavljuju biti jako razliiti.
Kod igliastog drvea su ustanovljena sljedea oteenja:

-oteenja iglica (poutjele iglice, opadanje iglica)

-oteenja pupoljaka i mladih klica
-oteenja kore
-oteenja drveta

8
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

-anomalije rasta
-oteenja korjena
-slabljenje otpornosti na mraz, infekcije, tetoine itd

Strunjaci su izraunali kako jedno stablo s povrinom lia od 150 m2 za 100 godina
proizvede kisika koliko je ovjeku potrebno za 20 godina ivota. Automobil, najvei
zagaiva atmosfere, na relaciji od oko 400 km potroi kisik koji bi ovjeku bio dovoljan
za 75 godina njegova ivota. Zimzeleno drvee posebno jela je vie pogoeno
djelovanjem kiselih kia, nego listopadno, od kojih je najugroeniji hrast. Istraivanja u
Hrvatskoj krajem 80-tih godina (naunici umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu dr.
Branimir Prpi i dr. Zvonimir Seletkovi) pokazala su da je u Hrvatskoj:

9
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

-zdravo 74% stabala

-slabo oteeno 18% stabala
-srednje i jako oteeno 8% stabala.

Oteenost stabala po vrstama je sljedea:

etinjae u Hrvatskoj oteene su vie od 55%, a listae neto manje od 23%.

4.3. Uticaj kiselih kia na vodu

Najizrazitiji uticaj kiselih kia je na vodi (bilo jezera, rijeke, mora ili oceani), jer sva voda
iz kie mora negdje i zavriti. Veina rijeka i jezera ima pH vrijednost izmeu 6 i 8, to je
vrlo veliki raspon. Pod uticajem kiselih kia pH vrijednost pada, pa tako npr. Little Echo
Pond u Franklinu (New York) ima pH vrijednost 4.2, to je gotovo 100 puta kiselije od
najkiselijeg prirodnog jezera! Takoer se u Skandinavskim jezerima pojavila pH
vrijednost vode 3, to dovodi do izumiranja mikroorganizama i biljki i na kraju cijelog
eko sistema. Duina i sumporna kiselina utiu na sav ivot u vodama. U tlu ostvaruju
oslobaanje aluminija koji je otrovan za sve ivotinje u vodi. Aluminij i niska pH
vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba, dovodi do stresa koji
dovodi do smanjenja tjelesne mase riba, a kod ekstremnih pH razina kao kod
Skandinavskog primjera, mogu ak i ubiti ribu to uzrokuje smanjenjem populacije i
bioloke raznolikosti. Otpornost riba i ivotinja to ive u vodi je razliita to nam i
pokazuje slijedei primjer: (ivotinje redom: pastrmka, brancin, grge, aba, salamander,
koljke, slatkovodni rak, pu i vodencvijet)

10
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

(npr. pastrmka ne
moe ivjeti u vodi
sa pH ispod 5.5)

Neke biljke i
ivotinje mogu
bolje podnijeti
kiseline u vodi od
drugih. Uglavnom
kod pH razine 5,
veina ribljih ikre
nikada se nee
izlei, a ako se i
izlegu, mlae ribe su osjetljivije od starijih. Tako u nekim kiselim jezerima kaskadno
nestaju sve ivotinje, jer im nestane jedna vrsta, dolazi i do nestanka neke druge i naglog
poveanja populacije neke tree , koja e vjerojatno izumrijeti dok pojede svu hranu,
makar moe tolerisati nie pH vrijednosti vode. Duine kiseline iz kiselih kia uzrokuju
smajnjenje razine kisika u vodi, a posljedice su:

- bujanje algi
- naruavanje zdravlja riba i koljaka
- nestanak morske trave i koraljnih grebena

Jo jedan tetan elemenat za ribe je hlor, koji je inae normalan sastojak zemlje (u malim
koliinama), ali ako doe u okoli riba, moe biti smrtonosan.

Na slijedeim forografijama prikazane su zdrava pastrmka i pastrmka koja je ivjela u

kiselom jezeru:

11
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

Kisela jezera su
oaravajue lijepa, jer
su kristalno ista i imaju
sloj zelenih algi na dnu.
Razlog to su toliko
naoko ista je u tome
to je veina
organizama koji vre
razgradnju tvari mrtva,
pa sve ono to bi se u
normalnom jezeru
razgraivalo (lie,
mrtve ivotinje), u
kiselom padne na dno i
raspada se vrlo polako.

4.4. Uticaj kiselih

kia na
graevine i
materijale

Kisele kie i suho taloenje sumpora tetno utie na mnoge materijale. Najee su
posljedice :

-hranja metala (npr. bronce)

-propadanja boje i kamena (npr. mramora, vapnenca i pjeenjaka).

Na primjer, samo autoindustrija u SAD-u troi godinje 61 milijun dolara na boje koje su
otporne na kisele kie.

Dva osnovna tipa kamena su se koristila u gradnji prije otkria Portland cementa u 19.
vijeku, a to su granit i vapnenac. Poznato je da je teta na graevinama od vapnenca
mnogo manja od tete na graevinama od granita, jer vapnenac neutralizuje kiselinu.

Ve decenijama mnogi stari kulturno-povijesni spomenici nepovratno gube svoj oblik,

gubei bitku sa kiselim kiama.

Primjer je i kolosalni kip Budhe u Leshanu ( Kina ), koji je ujedno i najvei kip sjedeeg
Budhe na svijetu. Ta 71 metar visoka skulptura stara 1 200 godina u pokrajini Seuan dio
je svjetske kulturne batine UNESCO-a. Ovaj kip, kao i mnoge druge diljem svijeta,
potrebno je zatititi od propadanja kako bi mogli ostati ouvani za narataje koji dolaze.
Skulptura na jednom dvorcu u Westphaliji u Njemakoj slikana 1908.g. i 1968.g. :

12
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

Razorni uinci dugotrajnih kiselih kia vidljivi su na sljedeim fotografijama. Kip Budhe
u Leshanu :

13
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

14
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

5. BiH, Hrvatska i kisele kie

Prema podacima Ujedinjenih naroda, umske povrine u svijetu u posljednjih 15 godina
smanjene su za vie od trostruke povrine Njemake, a gubitak se nastavlja. ume danas
ugroavaju kako loe ophoenje tako i poari, zagaenje zraka, tla i vode te kisele kie.
Nepostojanje zakona o umama BiH, kraa i nelegalna sjea predstavljaju ozbiljnu
prijetnju za budunost ume kao jednog od najznaajnijih prirodnih resursa.

Crni snijeg, pH vrijednosti kao i ocat, pao je u kotskoj 1984. godine. U decembru 1952.
godine London je 5 dana bio zavijen smogom ( "Great London Smog"). Preko 4 hiljade
ljudi je umrlo, a jo mnogo hiljada ljudi doivjelo pogoranje u bolestima srca ili
bronhitisu. A smog je samo nagomilavanje produkata izgaranja koji zbog magle ili
hladnog zraka ne mogu otii u vis.

U Hrvatskoj stanje nije tako alarmantno, ali je zabrinjavajue. 60% sumpornog dioksida
(SO2) u Hrvatsku dolazi vazdunim putem iz bliskih industrijski razvijenijih zemalja,
prema podacima Dravnog zavoda za meteorologiju. Prema analizama sustavnog
praenja kvaliteta padavina Dravnog hidrometeorolokog zavoda uoljiv je znaajan
udio kiselih kia i u urbanim i industrijskim sreditima i u ruralnim podrujima.

Rezultati istraivanja kvaliteta padavina u 1996. godini pokazali su znatno vei udio
kiselih kia u RH u odnosu na 1994. i 1995. godinu, te najeu pojavu jako kiselih kia
(pH od 3 do 4). U 1996. godini pojava jako kiselih kia zabiljeena je 71 put, u 1995. g.
28 puta, a u 1994. g. zabiljeena su samo tri sluaja. U 1996. g. najvei udio kiselih kia
izmjeren je :

6.

Zakljuak
Mnoge zemlje pokuavaju smanjiti emisiju sumpornih, duinih i ugljinih oksida u
atmosferu. Ugradnja automobilskih katalizatora i "isto" spaljivanje fosilnih goriva
najee se primjenjuju. "isto" spaljivanje fosilnih goriva koriste elektroenergetski

15
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

objekti u vedskoj, a rezultat je smanjenje isputanja sumpora u atmosferu za 80%. U

Njemakoj se u sumporni dim unosi vapnenac i kao rezultat nastaje gips, koji se koristi u
cestogradnji.

Autokatalizatori nam pomau u naporima za smanjenje emisije plinova uzronika kiselih

kia u atmosferu. Poznato je da vozila s ugraenim katalizatorima isputaju u atmosferu i
do 90% manje opasnih plinova od onih bez katalizatora, no potrebno je rei da kod njih
dolazi do isputanja tekih metala (platina, paladij, rodij) u zrak. Svaki autokatalizator u
sebi sadri oko 3 g platine koja se dobija iz rudnika po itavom svijetu. Zbog toga to se
platina takoer u zemljinoj kori ne javlja u istom obliku ve u obliku spojeva, potrebno
je vriti proces izdvajanja platine iz rudae. Na primjer, tvornica platine u Norilsku
(Rusija) ispusti u atmosferu toliku koliinu SO2 koja je priblino jednaka 1/4 zapremnine
ispunih plinova koju eliminiraju katalizatori proizvedeni u toj tvornici. Ipak, budunost
autokatalizatora vidimo u njihovom recikliranju, tj. ponovnom koritenju platine iz starih
katalizatora u izgradnji novih.

Zbog toga to je prirodni proces obnavljanja rijeka i jezera vrlo spor, smiljena je metoda
dodavanja vapnenca u kiselu vodu da se podigne pH razina. Metoda se najvie koristi u
Norvekoj i vedskoj, ali ne i ire jer je to vrlo skupa metoda i potrebno ju je ponavljati
relativno esto da pH razina ponovno ne spusti. Dodavanje vapnenca je ipak samo
kratkotrajno rjeenje za specifina podruja, a ne regionalno ili globalno rjeenje.

Ovakve tehnologije podiu cijenu proizvodnje, ali spaavaju ume, vode i zrak, te ivote
ljudi i ivotinja.

Bitno je rei da vrlo veliki dio sveukupne svjetske emisije SO2 dolazi iz termoelektrana
koje kao pogonsko gorivo koriste ugalj. Smanjenje emisije SO2 mogue je :

-koritenjem uglja sa manjim udjelom sumpora

-pranjem uglja prije sagorijevanja
-koritenjem razliitih hemijskih sredstava
-koritenjem prirodnog plina umjesto uglja

Pristup problemu trebao bi biti individualan, i svako treba rjeavati onaj dio problema na
koji moe uticati. Svako moe dati svoj mali doprinos smanjenju emisije SO2 u
atmosferu tedei elektrinu energiju na sljedei nain :

-iskljuiti grejna tijela, svjetla i druge elektrine ureaje kada nisu potrebni
-koristiti elektrine ureaje koji su energetski uinkoviti
-koristiti dobru termiku zatitu za kue i radne prostore
-koristiti javni prijevoz kada god je to mogue
-kupovati vozila sa malom emisijom NOx, te ih valjano odravati
-uvijek biti dobro obavijeten kako moe pomoi pri smanjenju emisije SOx, NOx i
COx

16
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

U Sjedinjenim Amerikim Dravama vladina institucija Enviromental Protection Agency

(EPA) provodi program pod nazivom Acid Rain Program (Program kiselih kia). Cilj
programa je postii znaajno poboljanje u istoi okolia i zdravlju ljudi pomou
smanjenja emisije sumpornog dioksida (SO2) i duinih oksida (NOx) u atmosferu.

Literatura:

United States Enviromental Protection Agency : http://www.epa.gov Enviromental

Agency : http://www.environment-agency.gov.uk The University of Birmingham :
http://www.bham.ac.uk Healthepic : http://www.healthepic.com/index.asp Hrvatsko
Slovo : http://www.hkz.hr/Hrvatsko slovo Ecophotos : http://www.ecophotos.com
Internet essays : http://www.instant-essays.com Internet pretraiva :

17
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU ISTONO SARAJEVO

http://www.google.com

Ostale stranice :

-http://pubs.usgs.gov/gip/acidrain/ -http://skole.posluh.hr/matulji/bio prakticni zad.htm

-http://www.geocities.com/vegetarijanstvo/5 amonijak.html
-http://archive.1september.ru/eng/2000/no31 1
-http://www.doc.mmu.ac.uk/aric/eae/Acid Rain/Older/Chimneys and Stack s.html
-http://enviropedia.org.uk/Acid Rain/Industrial Emission Controls
-http://www.pluggedin.org/what is acid rain.html
-http://www.avivalasvegas.com/Pages/acidrain2.htm
-http://library.thinkquest.org/26026/Environmental Problems/acid rain.html

18