05 Klincic

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 38/1 (2012.
UDK 811.163.42282367.633
811.163.4228236(091)
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 28. V. 2012.
Prihvaen za tisak 2. X. 2012.
Ivana Klini
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
iklincic@ihjj.hr
OPIS BROJEVNIH RIJEI U GRAMATIKAMA

HRVATSKOGA KAJKAVSKOG KNJIEVNOG JEZIKA
U lanku se donosi ralamba opisa brojevnih rijei u gramatikama hrvat-

skoga kajkavskog knjievnog jezika te usporedba s matematikim priruni-
kom Mihalja iloboda Bolia Arithmetika horvatszka iz 1758. godine.
1. Uvod
Cilj je lanka dati uvid u opis brojevnih rijei kako ga donose hrvatske kaj-
kavske gramatike. Podatci u gramatikama usporeeni su s potvrdama u ilobo-
dovoj knjizi Arithmetika horvatszka polazei od pretpostavke da e u matema-
tikom priruniku biti dovoljno potvrda brojevnih rijei za usporedbu sa sta-
njem u gramatikama.1 Oekivani rezultat usporedbe gramatike norme i jezine
konkretizacije jest uvid u normiranost morfolokih obiljeja brojevnih rijei.2
Istraivanjem je obuhvaeno est objavljenih gramatika hrvatskoga kajkav-
skog knjievnog jezika: 1. Josip Matijevi: Pomum granatum, 1771.; 2. Ignac
1
Budui da se u radu tei predoavanju to je vie mogue neposrednih podataka, neki se
podatci donose u kraticama i na druge naine. Npr. broj potvrda za pojedinu rije ili oblik u ilo-
bodovu priruniku navodi se u oblim zagradama iza rijei, ali, ukoliko je samo jedna potvrda, taj
podatak nije stavljen u zagrade. Veina reenica i potvrda je transkribirana i tada se donosi u kur-
zivu, bez obzira je li rije o jednoj rijei ili cijeloj reenici. Ono to se doslovno prenosi iz neko-
ga teksta, stavljeno je u navodnike.
2
Sronost glavnih brojeva s dugim imenskim rijeima tematizira se samo u sluajevima
kada je bitna za klasifikaciju rijei, a kao zasebna tema zahtijeva puno iri korpus.
87
Ivana Klini: Opis brojevnih rijei u gramatikama hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/1 (2012.), str. 87115
Szentmartony:3 Einleitung zur kroatischen Sprachlehre fr Teutsche, 1783.; 3.

Franz Kornig: Kroatische Sprachlehre, 1795.; 4. Josip Matijevi: Horvaczka4
grammatika, 1810.;5 5. Josip urkoveki: Jezichnica horvatzko-slavinzka,
1826.; 6. Ignac Kristijanovi: Grammatik der Kroatischen Mundart, 1837.6
U suvremenim gramatikama hrvatskoga standardnog jezika brojevi su opi-
sani kao zasebna vrsta rijei. Definicije broja u njima meusobno se vie ili ma-
nje razlikuju: Brojevi su rijei koje kazuju: a) koliko jedinica ima onoga to
znai rije uz koju stoje [...] to su glavni (kardinalni) brojevi; b) koliko jedi-
nica treba odbrojiti da se doe do nekog predmeta, da se utvrdi koji je po redu
u prostoru ili vremenu mjesto u redoslijedu [...] to su redni brojevi (Bari
i dr. 1997: 214). Dalje se glavni brojevi dijele na jednolane i vielane, a jed-
nolani na osnovne i izvedene. Ta se podjela temelji na tvorbenim kriterijima:
Glavni broj jest broj kojim se izrie koliina onoga to se kazuje imenicom.
[...] Redni broj jest broj kojim se izrie redoslijed onoga to se kazuje imeni-
com. [...] Brojevna imenica jest imenica koja ima znaenje broja ili koliine.
[...] Brojevni pridjev jest pridjev koji znai par ili skup koji ini cjelinu (Si-
li i Pranjkovi 2005: 141145). Unutar poglavlja o brojevima navode se e-
tiri podvrste, od kojih se dvije i definiraju kao brojevi, a dvije kao druge vr-
ste rijei: Brojevi su vrsta rijei koje oznauju izbrojenu koliinu bia, stvari
i apstraktnih pojmova: jedan jelen, tri stola, deset nesrea... U matematici bro-
jevi oznauju i samostalne pojmove: dva i dva su etiri... S kategorijalno-mor-
folokoga gledita to je sloena vrsta promjenjivih i nepromjenjivih rijei koje
u jednom smislu pripadaju imenicama i pridjevima, a drugim su bliske prilozi-
ma (Babi i dr 2007: 492). Prema realistinoj podjeli na vrste rijei Dalibo-
ra Brozovia, ne postoje brojevi i zamjenice kao vrsta rijei, a vrste rijei dije-
le se na dvije skupine: glavna, punoznana ili autonomna (glagoli, imenice, pri-
djevi, prilozi) i pomona, nepunoznana, neautonomna ili gramatika (veznici,
prijedlozi, estice, uzvici). Od brojevnih rijei istie kako tradicionalna podjela
brojevne imenice, pridjeve ali i priloge izdvaja takoer u posebnu vrstu (bro-
jevi) (Brozovi 1990: 92). U tim definicijama najee saznajemo u prvom
3
O autorstvu gramatike Einleitung zur kroatischen Sprachlehre fr Teutsche vidi: Korade
1983; ojat 19841985; Jembrih 1990; Ribkin 1995.
4
Vjerojatno slovna pogrjeka, vidi biljeku 3 u Klini 2012: 423.
5
O autorstvu prirunika Horvaczka grammatika i suodnosu s Kornigovom gramatikom
vidi: Kukuljevi 1860: 74; O. ojat 1962: 79; Vince 1978: 166; Jembrih 1996: 153.
6
Radi preglednijeg donoenja potvrda, uz pojedine primjere u zagradama se donosi krati-
ca gramatike u kojoj se potvrda moe nai: Matijevi: Pomum granatum (P.), Szentmartony (S.),
Kornig (K.), Matijevi: Horvaczka grammatika (M.), urkoveki (.), Kristijanovi (Kr.). Dvi-
je se Matijevieve gramatike u radu, zbog jednostavnosti i preglednosti, nazivaju Pomum grana-
tum i Matijevieva gramatika.
88
redu leksiko znaenje brojevnih rijei,7 a nekad se istie kompleksnost teme i

upuuje na drugu literaturu (Babi i dr. 2007).8 Osim razliitih definicija broje-
va, u jezikoslovnim prirunicima u poglavlju o brojevima tumae se rijei koje
zapravo pripadaju drugim vrstama rijei (Tafra 2005: 4142).
Imajui na umu tradiciju suvremenih gramatikih prirunika, zatim promi-
ljanja o nazivima broj, brojevna rije i sl. te potvrde u kajkavskim gra-
matikama i ilobodovu priruniku, u lanku se razlikuje nekoliko tematski ve-
zanih naziva. Rijeima s brojevnom osnovom nazivaju se upravo sve rijei
u ijem leksikom morfemu nalazimo broj, ukljuujui rije cifra u znaenju
nula. Brojevnim rijeima smatraju se one rijei s brojevnim leksikim mor-
femom koje s drugim rijeima tvore logiko-matematiki niz, npr. cifra, jeden,
dva, tri, ... jezero...; pervi, drugi, tretji...; jedni, drugi, tretji...; dvojak, tretjak,
etertak...; dvoji, troji, etveri...; pervi, drugo, tretji... i ostale tvorbe kojima
se postie odbrojavanje stvari, radnji, svojstava i sl. Brojevne su rijei u ovom
radu, dakle, semantika kategorija (koja pretpostavlja dva uvjeta: broj u osno-
vi te suodnos s drugim rijeima u nizu), a ne gramatika pa stoga nije istovjet-
na brojevima kao morfolokoj kategoriji u suvremenim gramatikama. Odrei-
vanje rijei kao brojevne, tj. kao dijela nekog brojevnog niza, za ovu je temu
bitno samo kod glavnih brojeva, radi razlikovanja brojevnoga niza glavni bro-
jevi, brojevnoga niza matematiki broj i imenica, koje se mogu omakom
poistovijetiti s glavnim brojevima. Rezultat je to pokuaja da se slijedi poticaj
dan u reenici: Nema nikakva razloga da u morfologiji tzv. brojevne imenice,
brojevni pridjevi i brojevni prilozi ne budu obraeni kao imenice, pridjevi i pri-
lozi (Tafra 2005: 42).
Potvrde imenica estak i devetak kao nazivi za novac, pridjev jednak, pri-
lozi druga i jednomalo, glagol 1. lica jednine prezenta dvojim i dr. oigledno
jesu rijei s brojevnom osnovom, ali ne i brojevne rijei jer ne pripadaju nekom
brojevnom nizu, kako je gore opisano. Treba napomenuti da se naziv brojevne
rijei u ovom radu koristi u neto irem znaenju negoli u radovima o hrvat-
skom standardnom jeziku, emu je razlog to to je hrvatski kajkavski knjievni
jezik proizveo vie brojevnih nizova (imenike sklonidbe i priloga) kojih u hr-
vatskom standardnom jeziku nema.
7
U raspravama o vrstama rijei obino se najvie problema nametalo u vezi sa zamjenica-
ma i brojevima. To su naime rijei koje se od drugih imenskih rijei ne razlikuju bitno morfolo
ki (nemaju kategorija koje ne bi imale ili imenice ili pridjevi ili prilozi), a ni funkcionalno. Za-
mjeninost i brojidbenost leksika su znaenja (Pranjkovi 1982: 2728).
8
Iscrpno obrazloenje opisa brojevnih rijei u hrvatskim jezinim prirunicima predoeno
je u lanku Ivane Frani (Frani 2007: 107131).
89
U lanku se donose morfoloka obiljeja dijela brojevnih rijei: glavnih bro-

jeva, rednih brojeva te zbirnih brojeva i brojevnih pridjeva. To su brojevne
rijei kojima se u gramatikama, i suvremenim i dopreporodnim, s vie ili ma-
nje odstupanja, pridaje znaenje broja kao vrste rijei: U okviru pridjeva Ka-
i brojeve dijeli na tri podrazreda: glavni, redni i dijelni. Della Bella u poglav-
lju o brojevima razlikuje glavne i redne brojeve te brojne priloge. Poslije njega
svi su gramatiari brojeve izdvojili kao posebnu vrstu, ali su se razlikovali me-
usobno po opisu i uope po shvaanju to su brojevi, zbog ega postoje razli-
ke i u klasifikaciji. Reljkovi, Karadi, BH imaju pet podrazreda, I. A. Br-
li est, Maurani sedam, Frholzer etiri, Rukavina osam, Volari est izvje-
snih i pet neizvjesnih, Veber devet, Danii, Mareti, TB i PG dva. Meutim,
postoje i nedosljednosti, npr. u PG se navode dva podrazreda, a opisuje pet
(Tafra 1993: 102). Iako se u ovom radu ostaje u okvirima tradicionalne kolske
gramatike,9 nastoje se primijeniti razluivanja i promiljanja o glavnim broje-
vima, zbirnim brojevima i brojevnim pridjevima u znanstvenoj literaturi. Budu-
i da je cilj rada morfoloka ralamba i utvrivanje morfoloke normiranosti,
u prikazu sklonidbe za jeden uzete su u obzir sve potvrde, a u nastavku se po-
glavlja tematizira kategoriziranje u pojedinim reenicama. Unutar glavnih bro-
jeva obraena je i rije cifra, iako nema potvrde kao glavni broj, nego samo kao
matematiki broj i kao imenica. Meutim, u radu se donosi ralamba rijei je-
zero i milijun (i kada su imenice) te rijei stotina, koja je u odabranom korpusu
takoer potvrena samo kao imenica.
2. Brojevi u gramatikama hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika

Matijevieva gramatika njemakoga jezika Pomum granatum nema pose-
ban opis brojevnih rijei, a paradigma za jeden donosi se u poglavlju o neodre-
enom lanu. Szentmartonyjeva, Kornigova, Matijevieva i Kristijanovieva
9
Usp. Tafra 1993: 103: Ostaje otvoreno pitanje to se sve moe smatrati brojem, pa kada
se na to pitanje odgovori, tada e se moi bolje klasificirati. U okviru tradicionalne kolske gra-
matike nije se pokualo s vrim odreivanjem granica brojeva kao vrste rijei. Premda to nije
lako uiniti, opisi su mogli biti barem dosljedniji. Tako je potpuno ostao nedefiniran gramatiki
status rijei tipa jedan, dva, tisua, dvoje, dvoji. Ako jo dodamo da se meu brojevima obrau-
ju i rijei kao to su dvojica, etvrtina, desetinka, jedanput, trostruk, onda je slika o brojevima,
brojevnim i koliinskim rijeima jo mutnija. O nekoj moguoj drugoj klasifikaciji rijei na gra-
matike razrede koja bi se razlikovala od tradicionalne podjele na vrste rijei jo nema spomena
u hrvatskim gramatikama. Opisivanje izricanja brojeva i brojevnih odnosa izazov je za jeziko-
slovce veine jezika. U tome prednjae moda upravo slavenski jezici, u kojima se brojevni od-
nosi izriu, osim leksikim, i morfolokim jedinicama (usp. Corbett 2000).
90
gramatika brojevne rijei10 opisuju u zasebnim podpoglavljima Von Zahlwr-

tern (S.), Von den Zahlwrtern (K., M.), odnosno Vom Zahlworte (Kr.) unu-
tar poglavlja o pridjevima (Von den Beywrtern),11 a Kristijanovi ima poneto
drukiju raspodjelu rijei po vrstama prema kojoj su brojevne rijei izdvoje-
ne iz pridjeva u zajednikoj nadskupini Nennworte.12 urkoveki donosi para-
digmu za jeden, jedna i jedno te dva, obodva, tri i etiri unutar drugoga dijela
gramatike Od zaimena, imenujui te rijei zaime nestanovito13. Meutim, po-
stoji nedosljednost u terminologiji urkovekoga jer u objanjenju Kaj je zai-
me? navodi da postoji 6 vrsta zaimena, od kojih je esta nevlastito, a ne ne-
stanovito, kako slijedi kasnije u objanjenju po vrstama. Nejasno je i to zapra-
vo urkoveki svrstava u tu skupinu jer se primjeri u uvodnom dijelu14 razliku-
ju od rijei navedenih u paradigmi.15
U opisu brojevnih rijei i ostalih rijei s brojevnom osnovom, Szentmar-
tonyjeva, Kornigova, Matijevieva i Kristijanovieva gramatika pokazuju za-
jedniku razvojnu liniju, dok gramatika urkovekoga donosi potpuno drukiji
koncept, koji ne nalazi uporita u dotadanjem kontinuitetu temeljenu na pret-
hodnim trima gramatikama.
Zbog irine opisa i spomenutoga kontinuiteta, za ovo su se istraivanje da-
leko iscrpnijim pokazale etiri navedene gramatike. U njima se brojevne rije-
i dalje dijele na glavne i odreene. Neke rijei s osnovom jeden spomi-
nju se u poglavlju o zamjenicama, u vrsti nevlaztita zaimena ili neztanovita
zaimena (nijeden; nekoj, neki, nekoteri, negdo; jeden; takov; vsaki; jeden jedi-
ni; kojgod, kigod, koterigod). Velik je broj potvrda rijei s osnovom izvedenom
iz jeden i dva u poglavlju o prilozima, a vrijedna objanjenja uporabe brojeva
daju se u drugom dijelu gramatike na primjerima sintagmi i reenica.
10
Doslovno od njem. Zahlwrtern. Taj doslovni prijevod treba razlikovati od naziva bro-
jevne rijei kako se koristi u ovom radu.
11
Szentmartony, Kornig i Matijevi promjenljive rijei dijele na imenske rijei i glago-
le, a imenske rijei dalje dijele na imenice, pridjeve i zamjenice. Poglavlje o pridjevi-
ma obuhvaa tri potpoglavlja: o sklonidbi, o komparaciji i o brojevnim rijeima (Szentmar-
tony 1783: 1399; Kornig 1795: 19181; Matijevi 1810: 12198).
12
Kristijanovi promjenljive rijei dijeli na imenske rijei, zamjenice, glagole i parti-
cipe, a imenske rijei dijeli na imenice, pridjeve i brojeve (Kristijanovi 1837: 6116).
13
To bi se moglo doslovno prevesti kao neodreena zamjenica.
14
6. Nevlastito, po kojem kaj nestanavitoga razme se. V. p. netko, gdogod (urkoveki
1826: 78).
15
U primjerima sklonidbe za zaime nestanovito naveo je rijei: jeden, jedna, jedno, obod-
va, vsi, dva, tri, etiri (urkoveki, 1826: 84).
91
3. Mihalj ilobod Boli: Arithmetika horvatszka, 1758.

Godine 1758. u Zagrebu je objavljen matematiki prirunik Arithmetika hor-
vatszka koju potpisuje Mihalj ilobod Boli (1724.1787.), upnik u Martinskoj
Vesi, selu u Hrvatskoj Posavini. 6. studenoga 2008. godine u Svetoj Nedelji odr-
an je znanstveni skup Mihalj ilobod i njegovo djelo posveen 250. obljetni-
ci tiskanja prvoga sustavnog matematikog prirunika na hrvatskom jeziku. Go-
dine 2009. objavljen je zbornik radova s toga znanstvenoga skupa s iscrpnim po-
vijesnim i biografskim podatcima o Mihalju ilobodu Boliu (Razum, Sremi,
Jembrih), ralambom metodologije njegova matematikog prirunika (Zorica,
Bori, Koprek), popisom matematikoga nazivlja (Jakobovi), grafijskom i pra-
vopisnom ralambom ilobodovih djela (Jembrih) te iscrpnim popisom i opi-
som svih radova koji su utjecali na ilobodov ivot i djela (Jembrih).
ilobodov matematiki prirunik posluio je kao provjera gramatikoga
opisa brojevnih rijei u kajkavskim gramatikama, ali donosi i mnogobrojne po-
tvrde kojih nema u gramatikama. Odabiru ilobodove knjige kao izvora za us-
poredbu sa stanjem u gramatikama moe se prigovoriti to da njegov prirunik,
prema klasifikaciji Josipa Vonine, pripada drugoj fazi hrvatskoga kajkavskog
knjievnog jezika, za razliku od gramatika koje pripadaju treoj fazi (Vonina
19881989: 66). Meutim, polazei od toga da se kontinuitet hrvatskoga kaj-
kavskog knjievnog jezika, kao jezika temeljena na gradskom zagrebakom
kajkavskom govoru, moe pratiti od sredine 17. stoljea (Zagrebaki kaj 1998:
1011), ovaj rad Voninine druge dvije faze promatra kao cjelinu.
4. Glavni brojevi
Szentmartonyjeva gramatika donosi samo osnovne informacije o jeden, dva,
tri, etiri, deset, sto i jezero. Iz tako kratka osvrta vidljivo je da su ostali podat-
ci o glavnim brojevima vjerojatno bili tumaeni u neposrednoj poduci. Korni-
gova i Matijevieva gramatika pretpostavljaju samostalno koritenje priruni-
ka te daju i potpuniji opis:
1. Donosi se popis brojeva do deset: jeden, dva, tri, etiri, pet, est, sedem,
osem, devet, deset.
2. Objanjena je tvorba glavnih brojeva od 11 do 19 dodavanjem -najst: dva-
najst, trinajst.
3. Govornicima njemakoga jezika bilo je vano objasniti da se iznad dva-
deset jedinice izgovaraju nakon, a ne ispred desetica: dvadeset i jeden, dvade-
set i dva, trideset i jeden.
92
4. Donosi se popis ostalih desetica i velikih brojeva: eterdeset, pedeset, esdeset/

estdeset, sedemdeset, osemdeset, devedeset/devetdeset,16 zatim sto (sto i jeden), jeze-
ro (dva jezera, tri jezera) i milijon (jeden milijon, dva, tri, etiri milijoni).
Time je ukratko predoena ukupnost glavnih brojeva (Grundzahlen), a u na-
stavku te dvije gramatike obrazlau se njihove gramatike osobitosti.17
urkoveki glavne brojeve svrstava u kategoriju zaime nestanovito, unu-
tar koje donosi paradigmu za jeden, jedna, jedno, obodva, dva, tri i etiri, a u
istu kategoriju svrstao je i vsi. Kristijanovi je u opisu glavnih brojeva razradio
naelo iz Kornigove i Matijevieve gramatike: popisao jednoznamenkaste bro-
jeve, obrazloio tvorbu dvoznamenkastih i ostalih velikih brojeva, nakon ega
slijedi podroban gramatiki opis.
U ilobodovu se djelu na pojedinim mjestima pojavljuju glavni brojevi unutar
reenica, ali izvan sintaktikoga suodnosa, u svom osnovnom obliku, koji ne mo-
emo nazvati nominativ jednine jer imenske rijei moemo morfoloki odreivati
samo u morfosintaktikom kontekstu. Takve su pojavnice brojevnih rijei izuzete
iz ralambe jer ne daju gramatiku poruku, osim to su potvrda rijei kao takve,
matematiki broj.18 Primjer su za to ilobodove reenice: Na poetku vseh drugeh
navukov, znati najpervi potrebno je da vu vseh rauneh ne nahaa se ve nego
samo deset znamenj, najmre: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 0, to jest: jeden, dva, tri, etiri,
pet, est, sedem, osem, devet [...]; 302 je tristo i dva; 7 i 6 je trinajest i dr.
4.1. Jeden, jedno, jedna19

U gramatikom opisu hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika jeden se
moe razmatrati sa stajalita morfemskih oblika te sa stajalita sintaktikih i se-
mantikih odreenja.
16
esdeset i devedeset (Kornig 1795: 84); estdeset i devetdeset (Matijevi 1810: 99).
17
Treba naglasiti da je podudarnost u metodologiji i primjerima izmeu Kornigove i Matijevie-
ve gramatike tolika da je teko ne pomisliti da se radi o dva izdanja iste gramatike, meutim, u mnogim
se dijelovima dvije gramatike razlikuju u tolikoj mjeri da takva tvrdnja ne bi bila u potpunosti tona.
18
Usp. pojam istoga broja (Tafra 2005: 13); U matematici brojevi oznauju i samostal-
ne pojmove: dva i dva su etiri [...] (Babi i dr. 2007: 492).
19
U suvremenim gramatikama hrvatskoga jezika jedan se objanjava unutar morfologije
pod gramatikom kategorijom brojeva, iako se ve u prvoj reenici navodi da se sklanja kao pri-
djev ili ima svojstva pridjeva. Broj jdan ima oblike kao pridjevna zamjenica s osnovom na ne-
nepani suglasnik [...] (Bari i dr. 1997: 215); Broj jdan ima svojstva pridjeva jer ima kate-
goriju roda: jdan-() jdn-a jdn-o. Zato se u sintagmatskim odnosima slae s pridjevima
i glagolskim pridjevima u rodu, broju i padeu [...]. Tako se ponaa bez obzira na to je li sam ili
dio kojega drugog broja [...] (Sili i Pranjkovi 2005: 141); Broj jdan je promjenljiv i skla-
nja se kao pridjevi: jdan, jdnog(a), jdnomu... Kao brojevni pridjev moe imati i mnoinu ako
znai isti, neki, kad stoji u opreci s mnoinom broja drg, kad stoji uz imenice koje znae par
ili su plurale tantum [...] (Babi i dr. 2007: 495).
93
Paradigma sklonidbe jeden nalazi se samo u Pomum granatum i kod urko-

vekoga. Szentmartonyjeva, Kornigova, Matijevieva i Kristijanovieva gra-
matika navode da se jeden sklanja kao pridjev ne donosei posebno paradigmu.
U tablici se donosi sklonidba za jeden prema kajkavskim gramatikama. Vei-
na je oblika rekonstruirana iz opisa sklonidbe pridjeva (iz dober kod Szentmar-
tonyja, velik kod Korniga i Matijevia te svet kod Kristijanovia), uzevi u ob-
zir nepostojano e20 te je ujedno i prikaz paradigme pridjevne sklonidbe u kaj-
kavskim gramatikama.
m. r. s. r. . r.
N jeden (P, S, K, M, , Kr) jedno (P, S, K, M, , jedna (P, S, K, M, , Kr)
Kr)
G jednoga (P, RS, RK, RM, jednoga (P, RS, RK, RM, jedne (P, RS, RK, RM, ,
, RKr) , RKr) R
Kr)
D jednomu (P, RS, RK, RM, jednomu (P, RS, RK, RM, jednoj (P, RS, RK, RM, ,
, RKr) , RKr) R
Kr)
jedni (RS, RK, RM, RKr)
A jednoga (P, S, K, M, jedno (P, S, K, M, , jednu (P, RS, RK, RM, ,
R R R R R R
, RKr) R
Kr) R
Kr)
jeden (RKr)
V jeden (RS, RK, RM, RKr) jedno (RS, RK, RM, RKr) jedna (RS, RK, RM, RKr)
L jednom (S21, K22, RKr) jednem (RKr) jednoj (RKr)
jednem (RKr) jednom (RKr) jedni (RKr)
I jednem (RS, RK, RM, , jednem (RS, RK, RM, , jednum (RS, RK, RM, ,
R
Kr) R
Kr) R
Kr)
jednim (RS, RK, RM) jednim (RS, RK, RM)
S obzirom na to da su gotovo svi oblici ovdje rekonstruirani, moe se iznijeti

samo pretpostavka da u gramatikama hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika
jeden ima dubletne oblike u lokativu svih rodova te u instrumentalu jednine mu-
koga i srednjega roda, dativu jednine enskoga roda te lokativu svih rodova. Kri-
stijanovi donosi dva oblika za akuzativ jednine mukoga roda, ali ne i za akuza-
tiv jednine srednjega roda. Iz tablice je vidljivo da samo Pomum granatum i ur-
20
Tada je iza oblika u tablici kratica RS, RK, RM i RKr.
21
Izvan paradigme, na temelju potvrde u tekstu gramatike.
22
Izvan paradigme, na temelju potvrde u tekstu gramatike.
94
koveki donose jednoznani odabir nastavaka. Posebnu skupinu ine Szentmar-

tonyjeva, Kornigova i Matijevieva gramatika jer donose jednake paradigme pri-
djevne sklonidbe i jednak gramatiki opis, s istim prikazom dubleta. Kristijano-
viev se opis razlikuje po tome to ne donosi dubletne oblike u instrumentalu jed-
nine mukoga i srednjega roda, kao to je u spomenute tri gramatike, ali donosi
oblike za lokativ, pade koji ostale gramatike ne donose u paradigmi.
Izostavljanje lokativa i instrumentala u Pomum granatum povezano je s time
to je to gramatiki prikaz njemakoga jezika u kojemu se hrvatski oblici dono-
se samo kao prijevod njemakoga jezika, dok je kod Szentmartonyja, Korniga
i Matijevia izostavljanje oblika za lokativ uvjetovano oslanjanjem na latinsku
gramatiku tradiciju, pa se kao ekvivalent ablativa u latinskom donose oblici
instrumentala u hrvatskom kajkavskom knjievnom jeziku. U tim se gramatika-
ma, zbog slinosti oblika, lokativ jednine poistovjeuje s dativom jednine, a lo-
kativ mnoine s genitivom mnoine te se opisuje u kontekstu prijedloga.
U Szentmartonyjevoj, Kornigovoj i Matijevievoj gramatici oblici za lokativ
objanjavaju se u poglavlju o prijedlozima s obrazloenjem da je uz prijedloge
pri, na, vu, ob i po imenska rije u jednini u treem padeu, tj. dativu, a primje-
ri pridjeva koji se u tim objanjenjima donose su ljudckem (S.), ljuckem (K.) i tu-
em (M.). urkoveki takoer u svojoj paradigmi ne donosi oblike za lokativ. U
popisu njegovih padea,23 na estom je mjestu pade odnosnik, to je prenoenje
ablativa iz latinske gramatike tradicije kao genitiva s prijedlogom od. No ur-
koveki je u poglavlju o prijedlozima objasnio prijedlone izraze s na, vu, po, pri
i ob objanjavajui oblik imenske rijei u jednini iza tih prijedloga kao dajevnik,
a u poglavlju o pridjevima kao primjer pridjeva trejtoga padanja24 navodi primje-
re s lokativom. Tek Kristijanovi u svojoj paradigmi donosi i oblik za lokativ.
Szentmarony, Kornig i Matijevi napomenuli su da u prijedlonim izrazi-
ma s pri pridjev ne mora imati doetno u: pri dobrom Bogu (S., K.) i pri do-
brom Gospodinu (M.). urkoveki o tome donosi jo detaljnije obrazloenje:
Pri horvatskom jeziku navadno je slovu u iz pridavnoga imena perve premenbe
trejtoga padanja jednobrojnika ispustiti, akoprem i terpiti se bi mogla, v. p. po
Krituu Gosponu naem, pri caru turskom, i to samo za predstavkih na, vu, po,
pri. Druga se slova u ne sme ispuati, v. p. k bratu tvojemu, lastovitomu pa-
stiru ali drugomu. (urkoveki 1826: 7678). Iz toga proizlazi da pridjev u pri-
jedlonom izrazu u dativu mora imati doetno -u, a pridjev u prijedlonom izra-
zu u lokativu ne mora imati, ali nije pogreno ako ima. Treba pretpostaviti da
je to pravilo vrijedilo i za jeden. U tablici nisu rekonstruirani oblici lokativa od
23
Imenovnik = nominativ; roenik = genitiv; dajevnik = dativ; tunik = akuzativ; zovnik =
vokativ; odnosnik; pajdanik ali orudelnik = instrumental (urkoveki 1826).
24
Tj. dativ.
95
jeden u Szentmaronyjevoj, Kornigovoj i Matijevievoj gramatici jer je iz nave-

denih podataka potpuno nepouzdano je li to *jednom ili *jednem.
U Pomum granatum, unutar njemake paradigme, za vokativ je naznaeno
Nema, to se odnosi na njemaku sklonidbu, a hrvatski se oblik ne donosi jer
se ne moe prevesti ono to se ne navodi kao postojee u njemakomu. urko-
veki pak uz vokativ stavlja crtice, to se moe protumaiti time da smatra kako
ne postoje oblici za vokativ.
Potvrde oblika rijei jeden kod iloboda su: muki rod: N jd. jeden (139); G
jd. jednoga (45); D jd. jednomu (6); A jd. jeden (23) i jednoga (22); V jd. ; L
jd. jednom (7) i jednem (2); I jd. jednem (11); srednji rod: N jd. jedno (6); G jd.
jednoga (3); D jd. ; A jd. jedno (10) i jednoga (2); V jd. ; L jd. jednem (1) i
jednom (1); I jd. jednem (2); enski rod: N jd. jedna (19); G jd. jedne (11); D jd.
; A jd. jednu (22); V jd. ; L jd. jedne (8); I jd. . Tomu treba dodati i tri po-
tvrde mnoinskih oblika: N mn. m. r. jedni; A mn. . r. jedne (2).25
Ostaje usporediti kako se kategorijalno odreuje jeden u kajkavskim grama-
tikama, a kako se mogu odrediti potvrde kod iloboda sa suvremenoga jeziko-
slovnog gledita.
U Pomum granatum vidljivo je da autor razlikuje znaenje njemakoga neo-
dreenog lana od rijei jeden kojom je neodreeni lan preveo na hrvatski kaj-
kavski knjievni jezik: Nestanoviti artikulu je jednoverstnoga broja i je isti:
einer, eine, eines, jeden, jedna, jedno, koji nikaj stanovitoga ne znamenuje, v. g.
Ein Mensch, lovek. Nigdo se pak naj ne udi da se vu horvackom ostavi jeden
ter se vu nemkom postavi, kajti, kak zgora reeno je, ubtantivum nemki ne
more stati prez artikulua stanovitoga ali nestanovitoga. (Matijevi 1771: 12).
U Szentmartonyjevoj, Kornigovoj i Matijevievoj gramatici jeden nalazi-
mo na dva mjesta: u poglavlju o neodreenim zamjenicama (Uneigentliche
Frwrter) te u poglavlju o brojevima. U poglavlju o zamjenicama Matijevi
donosi i hrvatsku kajkavsku terminologiju te imenuje tu vrstu rijei kao nevlasti-
ta zaimena i nestanovita zaimena, a u nju svrstava jo i nijeden i jeden jedini.26
Ista se usporedba moe nai i u Kornigovoj gramatici. Kristijanovi jeden stav-
lja u suodnos s jedini i nijeden, razdvajajui tako znaenjski jeden koji se moe
poistovjetiti s njemakim neodreenim lanom od ostalih semantikih relacija.
urkoveki sklonidbu za jeden, jedna i jedno donosi u poglavlju Za premenjati
zaime nestanovito, zajedno sa sklonidbom rijei obodva, vsi, dva, tri i etiri. Sve
25
Usporedba oblika jeden kod iloboda sa stanjem u kajkavskim gramatikama svodi se na
usporedbu pridjevne sklonidbe, a te su razlike obraene u poglavlju o rednim brojevima.
26
U toj su skupini jo nijeden; nekoj, neki, nekoteri, negdo; jeden; takov; vsaki; jeden jedi-
ni; kojgod, kigod, koterigod (Matijevi 1810: 110111), a tako je i u prethodnim gramatikama,
Szentmartonyjevoj i Kornigovoj.
96
gramatike (osim urkovekog) jeden navode i u poglavlju o brojevima kratko

upuujui da se sklanja kao pridjev pa se moe rei da u tim kajkavskim grama-
tikama imamo jeden kao neodreenu zamjenicu i jeden kao broj, ali se ne
donosi razdvojba tih dviju kategorija jer nema podrobnijih objanjenja.
U suvremenom jezikoslovlju promiljanja o rijei jedan sa stajalita vrste
rijei pokazuju da gramatika ralamba reenice mora uzeti u obzir viestru-
ke uloge i znaenja oblik rije jedan, to zasigurno treba primijeniti i na
rije jeden u hrvatskom kajkavskom knjievnom jeziku. Branka Tafra obja-
njava da treba razlikovati jedan kao broj, jedan kao zamjenicu, jedan kao pri-
djev te jedni kao brojevnu rije (Tafra 1989: 231), a Josip Sili donosi ralam-
bu kategorija rije jedan upozoravajui na mogue metodoloke pogreke i za-
mke te utvrujui: Jedan se naime kao izraz sadraja broj razlikuje od jedan
kao izraza sadraja pridjev i od jedan kao izraza sadraja lan (Sili 1992
1993: 408). Iste postavke mora se moi i moe se primijeniti na hrvatski kaj-
kavski knjievni jezik.
Potvrde rijei jeden kod iloboda u ovom su radu svrstane unutar glavnih
brojeva, ali zapravo je malen broj potvrda rijei jeden kao glavnoga broja. Naj-
vie potvrda za jeden ima kao neodreene zamjenice bliske po znaenju zamje-
nici neki:27 Jeden bogatu ostavil je bil negda sinu svojemu [...]; Jeden terec
pogodil je 213 parov volov.; Jeden igra imal je ranjiki 5.; Jedna majerica no-
sila je koaru jajec na prodaj. itd. este su potvrde jeden kao poimeniene ne-
odreene zamjenice u slubi subjekta: Jeden duen je bil ranjiki 101.; Jeden
ima vou 8 veder.; Jeden zmeril je tertink 659.; Jeden kupil je sukna 45 refov.;
Kad bi jeden hotel hiu [...] delati [...]; Jeden kupil je vnoinu itka. itd. Za je-
den kao broj nalazimo potvrde: oni broji koj se z jednem znamenjem piu; i kak
vidi jednem redom dalje; pretegni na jedne ruke persta 2, a na druge 3; itd.
Kod iloboda se pojavlju i mnoinski oblici: Ovak negda iz panjolskoga
orsaga po morju jedni odili su na suneni izhod, a drugi na zahod.; Jeden ima
na prodaju jedne zidane hie i na hiah 12 oblokov.; Zatem vzemi vsakoga po-
seb karte i jedne na druge zmei. Rije jeden kao glavni broj (jednako kao i je-
dan u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku)28 ne moe imati mnoinu
27
U takvoj se uporabi najvie pribliava znaenju neodreenoga lana. Prema Siliu u hr-
vatskomu jeziku jedan moe biti neodreeni lan (Sili 19921993: 411). Takva se uporaba u hr-
vatskom kajkavskom knjievnom jeziku ustalila pod utjecajem njemakoga jezika.
28
Broj jedan ima samo jedninu, tonije, on nema sposobnost izricanja odnosa jednina/
mnoina jer ne ovladava kategorijom gramatikog broja. Rije jedan koja moe izricati jedni-
nu i mnoinu nije broj nego druga vrsta rijei (pridjev ili zamjenica, ovisno o znaenju i funk-
ciji) (Tafra 1989: 230231). Broj jedan po logici stvari ne moe imati mnoinu, ali ni po gra-
matikim obiljejima jer brojevi nemaju kategoriju broja pa ne mogu imati jedninu i mnoinu
(Tafra 2005: 42).
97
pa tu, dakle, nije rije o glavnom broju. Je li uope rije o brojevnoj rijei? Bro-
jevna rije mora se moi smjestiti u brojevni niz, koji je i ovjeren u prvoj i tre-
oj reenici: jedni drugi; jedne na druge. Potvrda u drugoj reenici (A mn. .
r. jedne zidane hie)29, moe pripadati brojevnomu nizu jedni, dvoji, troji (...).
Prema tome, mnoinski oblik jedni ne moe biti glavni broj, ali jest brojevna
rije, a u ilobodovu se djelu moe odnositi na dva leksiko-semantika bro-
jevna niza.
4.2. Dva, tri, etiri, pet, est, sedem, osem, devet, deset i ostale desetice
Kajkavske gramatike poznaju nominativne oblike dva za muki rod, dve za
enski i dva za srednji rod, koji su jednaki i za akuzativ i vokativ. Svi grama-
tiari osim urkovekoga istiu da se sklanjaju i brojevi vii od etiri. Paradi-
gme su glavnih brojeva ove skupine vrlo ujednaene u svim gramatikama i od-
likuje ih nepostojanje inaica, a usporedba sa sklonidbom mnoine pridjeva do-
vodi u pitanje odvajanje sklonidbe brojeva od sklonidbe mnoine pridjeva u hr-
vatskom kajkavskom knjievnom jeziku.
Sklonidba brojeva m. pl. pridjeva nastavci nastavci

u gramatikama: u gramatikama: brojeva: pridjeva:
N dva dve dva (S, K, M, vrui (S, K, M)

Kr); beli ()
dva i obodva (); sveti, zadnji (Kr)
tri (S, K, M, , Kr);
etiri (S, K, M, , Kr);
pet (S, K, M)
G dveh (S, K, M, , Kr); vrueh (S, K, M) -eh -eh
obodveh (); vruih (S, K, M) -ih
treh (S, K, M, , Kr); beleh ()
etireh (S, K, M, , Kr); sveteh, zadnjeh (Kr)
peteh (S, K, M):
deseteh (S, K, M)
29
Treba otkloniti mogunost da se radi o G jd. . r. jer u nastavku slijedi L mn. . r. (na) hiah.
98
D dvem (S, K, M, Kr); vruem (S, K, M) -em -em

obodvem (); vruim (S, K) -im
trem (S, K, M, , Kr); belem ()
etirem (S, K, M, Kr); svetem, zadnjem (Kr)
4-em ();
petem (S, K); desetem
(S, K)
A dva dve dva (S, K, M, m. r. vrue (S, K, M); A=N m. r. -e

Kr); bele (); s. r. V = N
dve (); obodva ();
30
svete, zadnje (Kr) . r. V = N
tri (S, K, M, , Kr); V s. r. = N s. r. (S, K,
etiri (S, K, M, Kr) i -i M, , Kr)
(); V . r. = N . r . (S, K,
pet (S, K, M) M, , Kr)
V dva dve dva (S, K, M, V = N (S, K, M, V=N V=N

Kr); , Kr)
tri (S, K, M, Kr);
etiri (S, K, M, Kr);
pet (S, K, M)
L dveh; treh, etireh, peteh sveteh, zadnjeh (Kr) -eh (Kr) -eh (Kr)
(Kr)
I dvemi (S, K, M, Kr); vruemi (S, K, M) -emi -emi

obodvem (); belemi () -em31
tremi (S, K, M, , Kr); svetemi, zadnjemi
etiremi (S, K, M, Kr); (Kr)
petemi (S, K, M, Kr);
osmemi (S); devetemi (K);
desetemi (S, K)
30
ini se da je urkoveki ovdje zabunom stavio oblik za enski rod, iako uope ne donosi
sklonidbu enskoga roda. Cijeli je prikaz sklonidbe Zapremenjati zaime nestanovito prilino ne-
sreen i nedoreen pa je teko ekcerpirati sve oblike sa sigurnou.
31
Samo jedna potvrda kod urkovekoga, iako je i kod njega u drugim primjerima -emi.
99
Paradigmatska povezanost brojeva i pridjeva u hrvatskom kajkavskom

knjievnom jeziku navodi na tumaenje da se brojevi u hrvatskom kajkavskom
knjievnom jeziku sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi (ojat 2009: 63). Razli-
ka izmeu sklonidbe brojeva i pridjeva u mnoini jest u tom to je kod broje-
va akuzativ uvijek jednak nominativu, a kod pridjeva mukoga roda u akuzati-
vu mnoine nastavak je -e, to je razlika na dvjema razinama: razlika u samom
nastavku i razlika u suodnosu prema nominativu, dok kod pridjeva srednjega
i enskoga roda nalazimo pravilnost izjednaenosti s nominativom. Neposto-
janje paradigmatske opreke po rodu (osim N A dva, dve, dva, obodva)32 te su-
odnos nominativa i akuzativa upuuje na to da sklonidbu glavnih brojeva tre-
ba izdvojiti unutar pridjevne sklonidbe. U sklonidbi glavnih brojeva Szentmar-
tonyjeva, Kornigova i Matijevieva gramatika ne predviaju dubletne oblike
u genitivu i dativu, kao to predviaju u genitivu i dativu mnoine sklonidbe
pridjeva.33
Potvrde oblika glavnih brojeva kod iloboda slau se s opisom u gramatika-
ma: N: m. r. dva (30), m. r. obodva (24), . r. dve (9), . r. obodve (9), tri (48),
etiri (12), pet, deset; G: dveh (12), obodveh (3), treh (18), etireh (4), peteh;
D: dvem (3), obodvem (2), trem (3), etirem (2), petem, desetem; A: m. r. dva
(19), m. r. obodva (8), . r. dve (32), . r. obodve (3), tri (17), etiri (7), pet, de-
setoga, 23-toga; V: ; L: dveh (5), obodveh, treh (3), etireh (2), deveteh, 13-
teh; I: dvemi (3), obodvemi, tremi.
Kod iloboda nalazimo 7 potvrda sklanjanja brojeva viih od etiri: Ako
samo vu celeh deveteh nisi falel.; Desetem pako bogicam dojde 30 groi.; Ter
tak jednomu orau dojdu 3 groi, a petem kopaem 10 gro., a 14 njaem 7
gro.;34 Jeden mu moral je svojemu gosponu dati desetoga kernjaka. Budui
anda opitan kuliko ima glav, odgovoril je da ima vu 13-teh lugeh [...].; Anda iz
5 liter dojde 10 redov i vu vsakom redu po 3 litere tak postavljene da zmed pe-
teh liter moraju dojti 3 litere, kak je goder postavi.; [...] kuliko dojde na 23-
-toga kazitela.
32
Treba pretpostaviti i *obodve kao mogue, iako je nepotvreno u gramatikama.
33
Martina Kuzmi i Boris Kuzmi prouili su brojeve u dopreporodnim pravnim tekstovi-
ma na hrvatskome kajkavskom jeziku, na temelju ega su ustvrdili: Kajkavtina starijih razdo-
blja u deklinaciji brojeva dva, oba, tri i etiri, poglavito kada su lanovi prijedlonih izraza, po-
kazuje dvije oprene tendencije: jedna tei deklinabilnosti svih lanova prijedlonoga izraza, a
druga morfolokoj neutralizaciji svih zavisnih padea prema N A V. Deklinacija broja dva u sta-
roj kajkavtini protee se na tri tipa: imeniki tip deklinacije prema i-osnovama, pridjevski tip
deklinacije i indeklinabilni tip (Kuzmi i Kuzmi 2007: 264). Takva raznolikost pojavnih obli-
ka proizlazi iz toga to je jezina realizacija u rukopisnim pravnim tekstovima bila blia mjesnim
govorima sudionika pravnoga postupka kroz neposrednost svjedoenja.
34
Tu valja pretpostaviti da se i 14 u izgovoru moralo sklanjati.
100
Poseban je sluaj rije sto. To je jedini glavni broj za koji se u Szentmar-

tonyjevoj, Kornigovoj i Matijevievoj gramatici izriito istie da se ne sklanja:
za sto letmi (S., K.); pred tristo letmi (M.). (Kristijanovi je preskoio na oe-
kivanom mjestu objanjenje o sklanjanju sto.) ilobodove potvrde: ako bi kralj
imal sto orsagov i ima pako [...] vu sebe [...] jeden milijon deset sto jezer govo-
re tome u prilog. Sto ima svoj imeniki parnjak stotina, kao i u suvremenom hr-
vatskom standardnom jeziku, za koji nalazimo potvrde i kod iloboda.
4.3. Stotina, jezero i milijon

Rijei stotina, jezero i milijon su glavni brojevi koji zbog svojih morfolokih
obiljeja, semantikoga statusa u brojevnom nizu te sustava izricanja troznamenka-
stih i vieznamenkastih brojeva u hrvatskom jeziku pokazuju dvojako ponaanje u
reeninim konstrukcijama. Kajkavske gramatike o tim rijeima navode sljedee:
a) Stotina. Kajkavske gramatike ne donose opis rijei stotina unutar opisa
brojevnih rijei.35
b) Jezero. U odlomku o svezi broja i imenice koja izrie to se broji, Szen-
tmartony navodi da brojevi od pet nadalje imaju imenicu u genitivu: deset, sto
oder jezero let. Ve u sljedeem odlomku definira jezero kao imenicu tree
sklonidbe (imenice srednjega roda) te navodi primjere: tri jezera, pet jezer i z
osmemi jezermi. Kornig prvo jezero navodi u nabrajanju brojeva kao ono to se
broji (dva jezera, tri jezera), zatim navodi da iza jezero slijedi imenica u G. mn.
(jezero let) te kasnije, jednako kao Szentmartony, definira jezero kao imenicu
srednjega roda donosei primjere: tri jezera, pet jezer i z devetemi jezermi. Jed-
nako je objanjenje kod Matijevia, osim to su primjeri poneto izmijenjeni:
jezero ljudih; dva, tri, etiri jezera; z petemi, estemi jezermi. Kristijanovievo
objanjenje nasljeduje prethodna i donosi primjere: dva jezera; pet jezer osem-
sto i osem; dva, tri jezera, z petemi jezermi; leto jezero osemsto trideset i esto.
c) Milijon. Szentmartony nema potvrdu. Kornigova i Matijevieva gramati-
ka imaju jednako objanjenje: u nabrajanju brojeva navode milijon kao imeni-
cu u potvrdama: jeden milijon i dva, tri, etiri milijoni. Kristijanovi donosi mi-
lijon i bilijon samo kao potvrdu rijei bez drugih primjera.
Iz takvoga pristupa vidljivo je da Szentmartony, Kornig i Matijevi u svom
opisu ne razlikuju glavne brojeve jezero i milijon od imenica jezero i milijon
iako njihove potvrde pokazuju da u hrvatskom kajkavskom knjievnom jeziku
ta razlika postoji:36
35
Rije je potvrena kod iloboda.
36
U nastavku su potvrde brojeva podcrtane, a potvrde imenica podebljane.
101
1. glavni broj: deset, sto oder jezero let (S.); jezero let (K.); jezero ljudih (M.);
2. imenica: tri jezera, pet jezer i z osmemi jezermi (S.); dva jezera, tri jeze-
ra (K., M.); tri jezera, pet jezer i z devetemi jezermi (K.); dva, tri, etiri jezera
(M.); z petemi, estemi jezermi (M.); jeden milijon (K., M.); dva, tri, etiri mi-
lijoni (K., M.).
Kristijanovi navodi samo primjere prve skupine, tj. kada jezero znai ko-
liko ega ima, odnosno glavni broj. Samo Kornigova i Matijevieva gramatika
donose sintagmatske primjere s milijon, gdje je milijon ono to se broji.
Suodnos dvojakih sintaktikih uloga rijei jezero i milijon moe se predoiti
u ilobodovom itanju brojevnog zapisa 7 638 101 005 900 112 360: Ovi broji
moraju se izrei ovak: sedem milijon milijon milijonov,37 eststo trideset i osem
jezer milijon milijonov,38 sto i jeden milijon milijonov,39 pet jezer milijonov,40
devetsto milijonov, sto i dvanajest jezer, tristo i estdeset. Ostale potvrde glav-
nih brojeva stotina, jezero i milijon41 kod iloboda su: pervi znamenuje jedinke,
drugi desetke, a tretji stotine, a eterti jezera i takaj jedinke, a drugi koj je po-
lag etertoga (kakti pervo) desetke, a tretji stotine, a eterti milijone; da pako
razlui kade su jezera, kade milijoni; po takveh znamenjah razmevaju to da
piknice znamenuju jezera, a 1 milijon, a 2 milijon milijonov, a 3 milijon mili-
jon milijonov; izvan reenice u tablici: stotine (6), jezera (3), milijoni (3); Ima
pako jedna stotina vu sebe deset desetkov, jedno jezero deset stotin, jeden mi-
lijon deset sto jezer ili jezero jezer.; Ako bi na vsakom imanju imal jezero rali
zemlje, tak bi imal 1 000 000, velim milijon rali. Ako bi na vsake rali posadil
milijon zern, tak bi posadil 1 000 000 000 000, velim milijon milijonov zern.
Ako bi pak iz vsakoga zerna zraslo milijon zern, tak bi zraslo 1 000 000 000
000 000 000, velim milijon milijon milijonov zern.; ravno tak stotine pod stoti-
ne, a jezera pod jezera; vu tretjem redu stotine k stotinam, a vu etertom redu
jezera k jezeram pridaj.
Imamo dakle brojeve jezero i milijon i imenice jezero i milijon .42 Uzrok po-
stojanja razlike izmeu glavnih brojeva i istozvunih imenica moe se pronai
u izvanjezinim razlozima: sustavu poimanja velikih brojeva kojemu je osnova
naelo da se svake tri decimale broj zaokruuje kao cjelina, na nain da se prvo
izrie najvea cjelina a zatim manje (npr. milijuni pa tisue), a logika je jezika
37
Sedem milijon milijon milijonov sedam trilijuna.
38
eststo trideset i osem jezer milijon milijonov esto trideset i osam bilijarda.
39
Sto i jeden milijon milijonov sto i jedan bilijun.
40
Pet jezer milijonov pet milijarda.
41
Usp. Tafra 1989: 229232.
42
Usp. Tafra 1989: 229232.
102
da cjelinu izrie imenicom. Pritom su rijei jezero i milijon svojim doetcima

prilagodljive hrvatskomu sklonidbenom sustavu. Prva je preuzeta iz maarsko-
ga kao imenica srednjega roda (jezero), a druga iz latinskoga kao imenica mu-
koga roda (milijon). Stotina u morfolokom smislu moe biti samo imenica, ali
nalazi svoga parnjaka u rijei sto kao glavnom broju, zbog ega se ini kao da
su naoko dvojaka morfosintaktika svojstva koja sadre rijei jezero i milijon
kod sto i stotina podijeljena na dvije rijei.
4.4. Cifra
Potvrde rijei cifra kod iloboda su: Na poetku vseh drugeh navukov, zna-
ti najpervi potrebno je da vu vseh rauneh ne nahaa se ve nego samo deset
zname, najmre: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 0, to jest: jeden, dva, tri, etiri, pet, est,
sedem, osem, devet i 0 ili cifra, koja sama po sebe i takaj pred vsemi drugemi
broji postavena nikaj ne znamenuje, odkuda 05 je samo pet, ravno tak 003 je
samo tri. Drugem vendar zapostavena povekava broj: odkuda 10 je deset, a
302 je tristo i dva. [...] Ako bi vu pridavanju 00 ili cifre dole, postavi pod lii-
ju 0. [...] Ako pak v gorem i v dolem redu je jednak broj ali cifra, tak posta-
vi pod liiju 0. [...] Ako pak v dolem redu je cifra, a v gorem redu ober cifre
je broj, tak celoga gorega dole pod liiju prenesi. [...] Nekoj pak skrade cifre
ne povekavaju, nego samo k povekanem drugem brojem, tak dole kak gore,
zadi put pripiuju.
Cifra kod iloboda znai nula, znamenka 0. Iz navedenih je potvrda vid-
ljivo da postoji jedna potvrda rijei cifra kao istoga broja, ime se potvruje
njezina pripadnost istomu matematikom brojevnom nizu kojem pripadaju osta-
le rijei za iste brojeve (paralelne s glavnim brojevima kao gramatikom kate-
gorijom). Meutim, ostalih est potvrda mogu se odrediti samo kao imenice, iz
ega slijedi da kod iloboda nema potvrde rijei cifra kao glavnoga broja.
Rije cifra u tom znaenju ne nalazimo kod kajkavskih gramatiara, a takva
semantika veza ne moe se nai ni kod Habdelia43 niti kod Jambreia,44 jer
43
Czifra. Ornatus, tus, m.; Czifranye. Exornatio, is, f.; Czifrazt, a, o. Ornatus, a, um.
Comptus, Politus, a, um.; Divoyka, ka gozpu oblchi, i-czifra. Cometa, t, &c.; Halya uszako-
jachki czifrana. Vetis polymita.; Kamenom belem czifrati. Gypo, as. p.; Kamenom czifranye.
Gypatoio, is. f. Gypatura.; Kupa rezanem delom czifrana. Poculum clatum. Toreuma, tis, n.;
Ladje czifra. Aplutre, is, n. Aplutra, Aplutria.; Lanczom zlatem naczifran. Torquatus, ti, m.;
Zlato zrezano, czifrano. Aurum clatum (Habdeli 1670); (http://infoz.ffzg.hr/ljubesic/habde-
lic/trazi.asp?upit=czifra&znak=on&jezik=hrlat; pristupljeno veljaa 2012.);
44
Ornmentum, ti, n. Cic. I. Kinch, Czifra, Lepotenye, Nakitje, Nakinchenot.; Ornatio,
onis, f. Vitruv. Kinchenye, Nakitjenye, Nagizdanye, Czifranye (Jambrei 1740).
103
su kod njih u rjenikoj grai rije cifra i njezine tvorenice u semantikoj vezi
s ukrasom, a podrijetlom je iz maarskoga jezika.45 ilobodova rije cifra
moe se dovesti u svezu sa starom njemakom rijei ziffer,46 odnosno srednjo-
latinskom cifra, koje takoer znae nula,47 a pritom se u slijedu posuivanja
znaenje neznatno modificiralo: sanskrt snya praznina, nitica arapski sifr
praznina, nitica48 srednjolatinski cifra nula njem. ziffer nula.49 ilo-
bod imenicom cifra nasljeduje tu semantiku liniju, a ne onu koja vodi u zna-
enje znamenka, brojka (RHKKJ, knj. 1, 247248). Postavlja se pitanje je li
cifra kod iloboda preuzeta iz srednjolatinskoga ili njemakoga jezika. Budu-
i da kod kajkavskih leksikografa Habdelia i Jambreia ne nalazimo rije ci-
fra kao rije latinskoga jezika, pa ak ni kao rije hrvatskoga kajkavskog knji-
evnog jezika u znaenju nula, vjerojatnija je pretpostavka da je preuzeta iz
njemakoga jezika.
ilobodove potvrde za rije cifra u znaenju nula izolirana su pojava u hr-
vatskom kajkavskom knjievnom jeziku. Rije cifra kao termin matematike
terminologije najee dolazi u znaenju znamenka, grafiki znak za broj,
koje se zadralo i do danas. U tom se znaenju nalazi i kod Habdelia izvan
rjenike grae,50 a i kod kasnijih kajkavskih aritmetikih prirunika: C. Zna-
menyke brojev, iliti czifre. 1. Navadne (iliti Arabzke) znamenyke brojev, iliti
czifre. a) Czifre navadne jeszu: 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. b) Znamenyka jedinka je
(1). c) Nula (0), szama po szebi nikaj nevalya, ztoi pak na deszno koje czifre,
tak zrokuje, da predpoztavlena czifra deszetverztnu czenu dobi. Tak 2 pred nu-
lum (20) znamenuje dvaput 10 iliti dvadeszet (Napuchenye 1780: 3). Obja-
njenje je jednako u svih osam izdanja slubenoga aritmetikog prirunika za
narodne kole u kajkavskomu dijelu Kraljevine Hrvatske Slavonije i Dalmaci-
je.51 Malo je vjerojatno da bi se nakon 1780., tj. nakon prvoga slubenog mate-
matikog prirunika, moglo pronai potvrd rijei cifra u ilobodevu znaenju,
ali ostaje mogunost da se potvrda pronae negdje u ranijim kajkavskim izda-
njima jer se ne ini vjerojatnim da bi ilobod koristio rije za nulu koja nema
temelje u dotadanjoj uporabi.
45
V. 1. cifra (RHKKJ, knj. 1, str. 247).
46
ZIFFER [...]1) das zahlzeichen 0, das zeichen fr die null (Grimm, knj. 15, 1240.).
47
ZIFFER Sf Substantiv Femininum std. Standardwortschatz (14. Jh.), spmhd. zif(f)er
Null Entlehnung. Entlehnt aus ml. cifra Zahlzeichen, Null; dieses ist entlehnt aus arab. Sifr
Null, eigentlich leer und damit eine Lehnbedeutung von ai. snya- leer und Null (Klu-
ge 2002, s. v. Geld.).
48
Skok 1972: 261.
49
V. ZIFFER (Kluge 2002, s. v. Geld.).
50
U kraem tekstu uz tablicu mnoenja na kraju rjenika (Habdeli 1670).
51
Popis izdanja v. pod natuknicom Napuchenye 1780. u Izvorima na kraju lanka, a po-
drobnije o raunskim prirunicima u Ptiar 2004.
104
5. Redni brojevi
U Szentmartonyjevoj gramatici kratko se navode redni brojevi (Ordnu
ngszahlen) pervi, drugi, jedenajsti, trideseti, stotni i jezerni te se objanjava da
se tvore pomou nastavka -i ili -ni. Kornigova i Matijevieva gramatika imaju
potpuno jednako tumaenje rednih brojeva: 1. posebno se objanjava suodnos
jeden i pervi, dva i drugi, tri i trejti (!), etiri i eterti; 2. redni brojevi od peti
navie tvore se nastavkom -i; 3. stotni i jezerni izdvojeni su kao posebni slu-
ajevi. Sve tri navedene gramatike istiu da se redni brojevi sklanjaju kao pri-
djevi. Iako nema posebnih objanjenja za redne brojeve, moe se zakljuiti da
urkoveki redne brojeve svrstava u pridjeve jer istie da imena pridavna koja
znamenuju broj, rudu, narod [...] nemaju nego jednoga stupaja52, a u nastavku
meu primjerima navodi i pervi.
U ilobodovu se priruniku nalaze sljedee potvrde rednih brojeva: muki
rod N jd. pervi (51), drugi (53), tretji (42), treti,53 eterti (23), etirti,54 peti (10),
esti (7), sedmi (4), osmi (4), deveti (6), deseti (3), 11-ti, 12-ti (2), 17-ti, 24-ti; G
jd. pervoga (80), pervoega,55 drugoga (89), tretjega (36), etertoga (16), peto-
ga (24), estoga (8), sedmoga, osmoga (6), devetoga (6), 10-toga, trinajestoga,
24-toga; D jd. pervomu (11), drugomu (17), tretjemu (12), etertomu (2); A jd.
pervi (13) i pervoga (26), drugi (6) i drugoga (22), tretji (4) i tretjega (25), e-
terti (2), 4-ti (2) i etertoga (2), sedmoga, devetoga, 12-ti (2); V jd. ; L jd. per-
vom (16) i pervem (10), drugom (14) i drugem (4), tretjem (14), etertom (6),
4-tom i etertem (4), petom (8) i petem (4), estom, osmom, desetom, 10-tom
(3); I jd. pervem (19), drugem (16), tretjem (14), etertem (6); srednji rod N jd.
pervo (3), drugo (7), tretje (3), eterto; G jd. pervoga (7), drugoga (8), tretjega
(7), 7-moga; D jd. ; A jd. a) pervo (18) i pervoga, drugo (14) i drugoga, tretje
(19) i tretjega, eterto, 9-to (2), 17-to; V jd. ; L jd. pervem (6), drugem (2) i
drugom (2), tretjem (6); I jd. drugem, tretjem, etertem; enski rod N jd. perva
(18), druga (23), tretja (16), eterta (3), peta, 6-ta (3), deseta, 14-ta, dvajseta;
G jd. perve (7), druge (12), tretje (2), eterte i etverte, 7-me, 8-me, 9-te (5), 10-
te, 12-te (8), 13-te, 14-te (2), 15-te (3), 16-te (4); D jd. perve (2), druge (2), tre-
tje; A jd. pervu (8), drugu (24), tretju (3) i 3-tu (2), etertu, dvajsetu (2); V jd.
; L jd. perve (6), druge (5) i drugi,56 tretje (2) i 3-te, eterte, 6-te, 14-te (2); I jd.
pervum (4), drugum (10), tretjum (3), 9-tum, 10-tum, 13-tum, 15-tum, 16-tum.
52
urkoveki, str. 70.
53
Slovna pogrjeka, str. 179.
54
55
56
105
Usporedimo li ilobodove potvrde s pridjevnom sklonidbom u kajkavskim

gramatikama,57 uoavamo da postoje neka odstupanja, ali i dubletni oblici kako
su opisani u gramatikama. Na prvom mjestu treba istaknuti ono to je potpu-
no razliito: U dativu i lokativu jednine enskoga roda ilobod ima dosljedno
samo nastavak -e. Niti jedna gramatika ne predvia nastavak -e za te padee u
pridjevnoj sklonidbi enskoga roda, nego sve (osim urkovekoga) nude dva
mogua nastavka, -oj i -i. Budui da etiri gramatike hrvatskoga kajkavskog
knjievnog jezika utvruju da -oj i -i u dativu i lokativu jednine enskoga roda
pripadaju normi, valja se zapitati to je -e u dativu i lokativu jednine enskoga
roda u odnosu na tu normu.58 S druge strane, potvrde za lokativ jednine muko-
ga i srednjega roda verificiraju stanje u gramatikama, rekonstruirano prema da-
tivu. Od dvaju oblika za instrumental jednine mukoga i srednjega roda u gra-
matikama (-em i -im), ilobod ima samo potvrde s nastavkom -em.
Oblici za akuzativ jednine mukoga i srednjega roda oekivano imaju dva
oblika: oblik jednak nominativu i nastavke -oga/-ega, koji nisu dubletni nego
ovise o palatalnosti/nepalatalnosti osnove. U hrvatskom standardnom jeziku
oblici akuzativa mukoga i srednjega roda povezuju se sa semantikim odre-
enjem ivo/neivo imenice koju opisuje pridjev ili redni broj. U hrvatskom
kajkavskom knjievnom jeziku zasigurno postoji povezanost oblika za akuza-
tiv jednine mukoga i srednjega roda s time znai li imenica ivo ili neivo, to
istiu Szentmartonyjeva, Kornigova, Matijevieva i Kristijanovieva gramati-
ka u poglavlju o sklonidbi imenica mukoga roda. Kod iloboda se to ogleda u
dvije injenice: a) u tome to su potvrde za akuzativ jednine mukoga i srednje-
ga roda rednih brojeva koji se odnose na imenicu za ivo uvijek s nastavkom
-oga/-ega (13 potvrda); b) oblici akuzativa jednine mukoga i srednjega roda
jednaki su oblicima nominativa jednine mukoga i srednjega roda samo kad se
redni broj odnosio na imenicu koja znai neivo (104 potvrda). Ostaje 67 potvr-
da akuzativa59 rednih brojeva s nastavkom -oga/-ega koji se odnose na imenicu
koja znai neivo, emu je potrebno posebno objanjenje. Ekscerpirajui obli-
ke imenskih rijei u vie djela uvidjeli smo da postoji mogua povezanost obli-
ka akuzativa jednine mukoga i srednjega roda s postojanjem ili nepostojanjem
prijedloga ispred pridjeva (u ovom sluaju rednih brojeva).
57
Kao pregledni primjer vidi raniji prikaz sklonidbe rijei jeden.
58
ojat istie da je nastavak -e u uporabi bio ei: u dativu i lokativu singulara en-
skoga roda preuzet je imeniki nastavak (u 17. i u 18. stoljeu ee -e nego -i, uglavnom ovi-
sno o nastavku imenice u sintagmi), ali je u svim razdobljima kajkavske knjievnosti, osobito u
19. stoljeu, veoma obina i upotreba nastavka -oj (vsake ene : vsaki eni : vsakoj eni) (o-
jat 2009: 6162).
59
Od toga je samo jedna potvrda uz imenicu srednjega roda.
106
Tablica:
bez prijedloga s prijedlogom

A = N (20) A = N (84)
A = G (67)
Iz tablice se vidi da postojanje prijedloga utjee na nastavak u akuzativu jed-

nine mukoga i srednjega roda pridjevne sklonidbe na nain da se iza prijedloga
dosljedno koristi oblik akuzativa jednak nominativnom, a bez prijedloga naje-
i su nastavci -oga/-ega.
ilobod ima potvrde mnoinskih oblika u mukom rodu N. mn. pervi (3),
drugi (12); G. mn. perveh (1), drugeh (5); D. mn. pervem (2), drugem (2); A.
mn. perve (2), druge (3), tretje (2), eterte (2); L. mn. perveh (1), drugeh (2);
I. mn. drugemi (2) i enskom rodu N. mn. perve (1); G. mn. perveh (2); A.
mn. druge (1). Iako ima jednu potvrdu dvojine (da tak na perva dva pajdaa
ostane dobika ranj 1280.), ee su potvrde mnoinskih oblika rednih brojeva
u sintaktiki uvjetovanom padeu (ar ako pervi dva A i B dobili jesu ranj 1280;
zmed drugeh treh tercev). Mnoina drugi nije uvijek brojevna rije, nego moe
znaiti i ostali (Ako deti med pajdae ne bi dal svoje penezi vu tertvo onda
kada bi dali drugi, tak se glavni penezi moraju povekati z vremenom.; z privo-
lenjem drugeh pajdaev pridal je takaj on vu tertvo ranj 400).
6. Zbirni brojevi i brojevni pridjevi

Kornig tumai da se dodavanjem rijece fele glavnomu broju dobiva dijel-
ni broj (die theilenden Zahlwrter) u primjerima: jedne fele, dvoje fele, tro-
je fele, etvero fele [!], petero fele [!], estero fele [!] &c. Jednako objanjava i
Matijevi, ispravljajui ujedno Kornigove slovne pogrjeke: jedne fele, dvoje
fele, troje fele, etvere fele etc. Szentmartony i urkoveki nemaju tih potvrda,
a Kristijanovi je utvrdio da postoje oblici dvoj ili dvoji, dvoja, dvoje, troj ili
troji, troja, troje, etveri, etvera, etvero, peteri (...), esteri (...), sedmeri (...),
osmeri (...), deveteri (...) itd. te da se sklanjaju kao pridjevi. Uporabu je razdije-
lio na tri primjera: 1. etvere vilice; 2. dvoje ime u odnosu na dvije ime; 3.
dvoje teliev, etvero detce. Uoio je sintagmatsku svezu na dvoje, na troje. Sit-
nim je slovima dodao da su mogui oblici jedne fele, dvoje fele, troje fele. Kri-
stijanovieva je razdvojba vrlo bliska suvremenom jezikoslovnom poimanju
dvaju nizova brojevnih rijei: zbirnih brojeva i brojevnih pridjeva.
107
Iz ilobodova prirunika izdvojene su sve reenice s potvrdama brojevnih

pridjeva: hoe vendar Peter obodvoje [glavno i interes] imati; to jest obod-
vojega [zlata i srebra] funtov 12; od obodvojega [zlata i srebra]; ar obodvoje
[spodobno napreduvanje i naturalsko napreduvanje] jednem nainom biva; je-
den ima dvoje vino; rad bi vendar iz obodvojega [vina] imati pint; ako bi anda
obodvojega vina rad kupiti; iz obodvojega praha napraviti; troji itek je troju
cenu; 7 lotov etvere zaimbe; ako bi gdo imal trojega vina; dvojem nainom
postaviti more; obodvojem nainom; gospon ima trojega srebra; troje srebro
izide; etvero srebro poveka; kada je dvoja fela vu raunu; ako je troja fela
vu raunu; eterinajest ljudih troje metrije; iz etvere generalije; zato zna-
ti mora da je troje napreduvanje; kada pak pogodi dve perone i dvoje du-
govanje; pili jesu troje vino; postavi na stol troje dugovanje; ako su tri pero-
ne i troja dugovanja.
Brojevni pridjevi razvrstani su po padeima:
N jd. m. r. troji; N jd. s. r. obodvoje, troje (2); N jd. s. r. dvoja, troja
G jd. m. r. obodvojega; G jd. s. r. obodvojega (3); G jd. . r. troje, etvere (2)
A jd. s. r. dvoje (2), obodvoje/obodvojega, troje (2)/trojega (2), etvero;
A jd. . r. troju
I jd. m. r. dvojem, obodvojem
N mn. s. r. troja.
Osim toga, mnogobrojne su potvrde prijedlonih izraza sa zbirnim brojevi-
ma u prilonoj slubi: na troje razdeljenoga; razdeli na troje; razdeli 960 na
troje i na etvero; razdeli na osmero; [razdeli] na etvero; razdeli na troje; raz-
deli na etvero; razdeli ves dobiek na etvero; razdeli na etvero; bude se mo-
glo dva puti na dvoje razdeliti; koj se more razdeliti na dvoje, na troje i na e-
tvero; naj razdeli na dvoje; onda naj razdeli na dvoje.
Opisi zbirnih brojeva i brojevnih pridjeva u suvremenim hrvatskim grama-
tikama nisu jednoznani pa je u pojedinim situacijama i u hrvatskom standar-
dnom jeziku teko razluiti zbirne brojeve od brojevnih pridjeva. U Hrvatskoj
gramatici (Bari i dr. 1997) stoji da se zbirni brojevi mogu upotrijebiti mjesto
glavnih brojeva te da imaju padene oblike sline zamjeninima. Nakon para-
digme za dvoje zakljuuje se: Oblici koji u DLI zavravaju na -m (-ima) za-
pravo su oblici brojnog pridjeva dvoji, troji, obadvoji, oboji. (Bari i dr. 1997:
219). Od mnogobrojnih primjera reenica sa zbirnim brojevima u nominati-
vu donosi se i nekoliko u drugim padeima, npr.: N a t r m e se pozna o-
vjek; P v a m a d v m a tijelo mi je jae uz zemlju priraslo ... blista-
jima munje; Polovica tbi jdnome, a polovica n m a d e s e t r i m a
108
(Bari i dr. 1997: 219220). Hrvatski jezini savjetnik puno opreznije pristupa
zbirnim brojevima pa se utvruje da se ne sklanjaju u dvama sluajevima: a)
kad u reenici dolaze u nominativu i akuzativu (Petero ljudi stiglo je vlakom;
Vidio sam troje djece); b) uz prijedloge (Pokraj njih troje proao je rat) (HJS
1999: 172), a zbirnim se brojem smatra i potvrda u primjeru troja vrata. Si-
li i Pranjkovi zbirne brojeve svrstavaju u brojevne imenice i donose paradi-
gmu, ali svi su primjeri u nominativu: Ve je stiglo petero putnika, Pred vra-
tima se igralo troje unuadi, Ostalo mu je poteeno sedmero jaradi (Sili i
Pranjkovi 2005: 145).
Promjenu znaenja kod uporabe zbirnoga broja i brojevnoga pridjeva te
sintagmatske sveze i sronost u hrvatskom standardnom jeziku obrazloila je
Branka Tafra. Zbirni brojevi objanjeni su: 2. Brojevne rijei dvoje, oboje,
obadvoje esto dolaze samostalno, bez imenice, a rjee uz brojive imenice m.
r. u mnoini kad one znae zanimanje, titulu i sl. (dvoje profesora) ili u jednini
ako je rije o nebrojivim zbirnim imenicama (dvoje unuadi, dvoje djece). Kad
referiraju na neosobu, uvijek dolaze samostalno: to dvoje (stan i posao), izmeu
toga dvoga (stana i posla). Razumijevaju se dvije imenice, ali im u ovom slu-
aju brojevne rijei ne otvaraju mjesto (Tafra 2005: 2425). Brojevni pridjevi:
3. Brojevne rijei dvoji, dvoje, dvoja, oboji, oboje, oboja, obadvoji, obadvoje,
obadvoja dolaze uz imenice pluralia tantum ili uz one koje se ponaaju kao
pluralia tantum: cipele, izbori, zavjese, upute (Tafra 2005: 25). Razlike izme-
u zbirnih brojeva i brojevnih pridjeva su te to zbirni broj ne izrie rod (i za-
pravo je primjeren kada se izricanje roda mora ili eli izbjei) i izriu pojedi-
nanu koliinu onoga na to se odnose. Brojevni pridjevi slau se s imenicom u
rodu, broju i padeu, ali imenicu koliinski odreuju kao skup ili vrstu.
ilobodove potvrde pokazuju da se suvremena gramatika ralamba zbirnih
brojeva i brojevnih pridjeva ne moe primijeniti doslovno jer kajkavski knjiev-
ni jezik pokazuje osebujnu uporabu tih oblika. Prvo se moe zamijetiti da imamo
samo jedan mnoinski oblik: ako su tri perone i troja dugovanja, pa se ta potvrda
moe izdvojiti kao brojevni pridjev. Potvrde koje se odnose na imenice izreene u
prethodnom tekstu odredit emo kao zbirne brojeve: hoe vendar Peter obodvoje
[glavno i interes] imati; to jest obodvojega [zlata i srebra] funtov 12; od obodvoje-
ga [zlata i srebra]; ar obodvoje [spodobno napreduvanje i naturalsko napreduva-
nje] jednem nainom biva; rad bi vendar iz obodvojega [vina] imati pint.
Meutim, ostale potvrde pokazuju da se ralamba ne moe provesti na na-
in kako je to predvieno za hrvatski standardni jezik: jeden ima dvoje vino;
ako bi anda obodvojega vina rad kupiti; iz obodvojega praha napraviti; troji
itek je troju cenu; 7 lotov etvere zaimbe; ako bi gdo imal trojega vina; dvo-
109
jem nainom postaviti more; obodvojem nainom; gospon ima trojega sre-
bra; troje srebro izide; etvero srebro poveka; kada je dvoja fela vu raunu;
ako je troja fela vu raunu; eterinajest ljudih troje metrije; iz etvere gene-
ralije; zato znati mora da je troje napreduvanje; kada pak pogodi dve pero-
ne i dvoje dugovanje; pili jesu troje vino; postavi na stol troje dugovanje. Na
morfolokoj razini moe se prvo utvrditi da sve potvrde imaju imenicu s ko-
jom se slau u rodu, broju i padeu, to je svojstvo brojevnih pridjeva, no svi
su primjeri u jednini, to, prema klasifikaciji za hrvatski standardni jezik, nije
svojstvo brojevnih pridjeva. Imenice ne izriu par niti skupinu, nego pojedi-
nane stvari pa su brojevne rijei uz njih odreenje pojedinane koliine onoga
to izrie imenica, to je svojstvo zbirnih brojeva: dvoje vino znai dva vina,
A. jd. trojega srebra znai tri srebra itd. Navedene potvrde, dakle, pokazuju
osobine i zbirnih brojeva i brojevnih pridjeva. Stoga, suvremena klasifikacija
zbirnih brojeva i brojevnih pridjeva u hrvatskom standardnom jeziku nije pri-
mjenljiva u ilobodovu matematikom priruniku, iz ega se moe pretpostavi-
ti slino stanje i u ostalim djelima hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika.
7. Zakljuak
Za sve koji se bave hrvatskim kajkavskim knjievnim jezikom jedno od
osnovnih pitanja jest pitanje norme, tj. odreivanje hrvatskoga kajkavskog
knjievnog jezika kategorijama suvremenih standardolokih teorija, kao to su
standardizacija, standardnost, kodifikacija itd. U tom e se smislu zakljuiti
predoeno istraivanje.60 Na koji se nain opisi brojevnih rijei u kajkavskim
gramatikama uklapaju u predodbu hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika
kao jezika u procesu standardizacije ili kao standardnoga jezika?61 Szentmar-
tonyjeva, Kornigova, Matijevieva i Kristijanovieva gramatika predstavljaju
vrst kontinuitet gramatikoga opisa pa se i opisi brojevnih rijei u svakoj po-
jedinoj gramatici naslanjaju na opis u prethodnoj. Dubletni oblici ukazuju na
naddijalekatnost hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika te svjedoe da su na
njega utjecala najmanje dva kajkavska dijalektna idioma. Te etiri gramatike
zastupaju normiranje na istim temeljima u razdoblju od 54 godine. No je li ta
norma ujedno i standardna?62 Pokazuje li ta norma to je u hrvatskom kajkav-
60
Naravno, posrednost iitavanja norme iz pisane batine nuno trai velik broj analiza
na svim jezinim razinama velikog broja tekstova prije utvrivanja norme (Stolac 1995: 335).
61
U Hrvata se novotokavtina (ijekavska i ikavska) standardizira od sredine 18. do konca 19.
st., s time da do tridesetih godina 19. st. ima na sjeverozapadu konkurenta u kajkavskom standardnom
jeziku (ili bar pismenom jeziku u procesu standardizacije) [...] (Brozovi 197677: 3).
62
Standardna norma odreuje to je u jeziku stilski neutralno i stoga neobiljeeno (Ka-
tii 1996: 177).
110
skom knjievnom jeziku neutralno i stilski neobiljeeno? Dovode li zabiljee-

ne dublete do nestabilnosti norme?63
Szentmartony, Kornig, Matijevi i Kristijanovi donose razraen opis brojev-
nih rijei, koji pokazuje tenju za kontinuitetom norme i kontinuitetom razine je-
zinoga opisa. urkoveki brojevne rijei opisuje sporadino, ne nasljedujui ra-
zraenost gramatikoga opisa prethodnih triju gramatika. Bogatstvo potvrda bro-
jevnih rijei i rijei s brojevnom osnovom u ilobodovu priruniku uglavnom je
u skladu s opisom u gramatikama, ali i donosi mnogobrojne potvrde brojevnih ri-
jei koje ne nalazimo u gramatikama, pa je to reprezentativan primjer teksta za
obraenu temu. Osnovno morfoloko odstupanje izmeu ilobodove uporabe i
opisa u gramatikama je lokativ jednine enskoga roda pridjevne sklonidbe. No, i
u samim gramatikama nalazimo dubletne oblike u jednini pridjevne sklonidbe (u
instrumentalu mukoga i srednjega roda te dativu enskoga roda) pa se ne moe
rei da gramatike propisuju jednoznanu standardnu normu, ali zasigurno poka-
zuju visok stupanj standardizacije hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika.
Izvori:
Habdeli 1670. = Dictionar, ili Rchi Szlovenzke zvexega ukup zebrane, u red
poztaulyene, i Diachkemi zlahkotene [...]. Stampano u Nemskom Gradczu,
pri Odvetku Widmanstadiussa. [Prema pretisku iz 1989., Zagreb: Kranska
sadanjost; takoer i u elektronikom obliku na URL: http://infoz.ffzg.hr/
ljubesic/habdelic/; pristupljeno veljaa 2012.]
Jambrei 1742. = Lexicon latinum interpretatione illyrica, germanica, et hun-
garica locuples [...]. [Zagreb.] [Prema pretisku iz 1992., Zagreb: Zavod za
hrvatski jezik.]
ilobod 1758. = Arithmetika horvatszka [...]. Zagrabiae, Typis Antoni Reiner, In-
clyti Regni Croatiae. [Prema pretisku iz 2008., Samobor: Samoborski muzej.]
Matijevi 1771. = Pomum granatum worinnen durch dem Lbl. Warasdiner
Generalat bliche Kroatische Redens Art der wahre Kern der Deutschen
Sprache expliciret wird. [Zagreb.]
Kratki navuk 1779. = Kratki navuk za pravopiszanye horvatzko za ptrebnozt
nrodnih skol. Ofen [...]. [Prema pretisku iz 2003., Zagreb: Institut za hrvat-
ski jezik i jezikoslovlje.]
Szentmartony 1783. = Einleitung zur kroatischen Sprachlehre fr Teutsche.
Kornig 1795. = Kroatische Sprachlehre oder Anweisung fr Deutsche, die kro-
atische Sprache in kurzer Zeit grndlich zu erlernen, nebst beygefgten Ge-
sprchen und verschiedenen bungen. [Zagreb.]
63
Svaki put kad postoji dvojba, to dovodi do nestabilnosti jezine norme (Frani, Hude-
ek i Mihaljevi 2005: 37).
111
Napuchenye 1780. = Napuchenye vu Brojo-znanye. [Budim.] [Izdanja: 2. 1782.;

3. Napuchenye vu rachunztvo, 1798., i dalje pod tim naslovom; 4. 1818.; 5.
1834.; 6. 1838.; 7. 1840.; 8. 1844.]
Matijevi 1810. = Horvaczka grammatika oder kroatische Sprachlehre zum
Gebrauche aller jener, besonders der deutschen Kroatiens Einwohner, wel-
che Lust haben, die kroatische Sprache grndlich zu erlernen, von einem
Menschenfreunde versasst, und herausgegeben. [Zagreb.]
urkoveki 1826. = Jezichnica horvatzko-slavinzka za hasen slavincev, i potre-
bochu oztaleh ztranzkoga jezika narodov. [Peta.] [Prema pretisku iz 2008.,
Zagreb: Profil.]
Kristijanovi 1837. = Grammatik der kroatischen Mundart. [Zagreb.]
Literatura:
Alvares = Libri tres de institutione grammatica Emmanuelis Alvari in compen-
dium redacti ab Horatio Tursellino ad S. J. scholas frequentium eruditio-
nem. Regii. Apud Jod. Davolium, et filium. MDCCCXXIII. [1823.]
AR = Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika IXXIII (18801976). Zagreb:
JAZU.
Babi, Stjepan 1986. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. Zagreb.
Babi, Stjepan; Dalibor Brozovi; Ivo kari; Stjepko Teak 2007. Glasovi i
oblici hrvatskoga knjievnoga jezika, Zagreb.
Bari, Eugenija; Mijo Lonari; Dragica Mali; Slavko Pavei; Mirko Peti;
Vesna Zeevi; Marija Znika 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb.
Brozovi, Dalibor 197677. O suvremenoj morfolokoj normi hrvatskoga je-
zinog standarda i o morfolokim znaajkama standardne novotokavti-
ne uope. Jezik, 24, 112; 4149; 109114. Zagreb, 1976.1977. [Takoer
u zborniku: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika. 1999. Za-
greb: Matica hrvatska, 151181.]
Brozovi, Dalibor 1990. Suvremeni standardni jezik U: Enciklopedija Jugo-
slavije. 6. Jap-Kat. Natuknica: Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvat-
ski ili srpski, Zagreb.
Corbett, Greville G. 2000. Number. Cambridge: Cambridge University Press.
DWB 1854.1961. Deutsches Wrterbuch von Jacob Grimm und Wilhelm Gri-
mm. Leipzig.
Frani, Anela; Lana Hudeek; Milica Mihaljevi 2005. Normativnost i vi-
efunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sve-
uilina naklada.
112
Frani, Ivana 2007. Leksikografski status brojevnih rijei u Rjeniku hrvatsko-

ga kajkavskoga knjievnog jezika. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezi-
koslovlje, 33, 107131.
Gortan, Veljko; Oton Gorski; Pavao Pau 1954. Latinska gramatika. Zagreb:
kolska knjiga.
Grimm = Deutsches Wrterbuch von Jacob Grimm und Wilhelm Grimm. 1854.
1971. Leipzig: Herausgegeben von der Deutschen Akademie der Wissen
schaften zu Berlin.
HJS = Bari, Eugenija; Lana Hudeek; Neboja Koharovi; Mijo Lonari;
Marko Lukenda; Mile Mami; Milica Mihaljevi; Ljiljana ari; Vanja
vako; Luka Vukojevi; Vesna Zeevi; Mateo agar 1999. Hrvatski je-
zini savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena,
kolske novine.
Jembrih, Alojz 1990. Kajkavska gramatika Ignacija Szentmrtonyja (1783.). U knji-
zi: Alojz Jembrih. Hrvatski filoloki aspekti. akovec: Zrinski, 7085. Prije toga
objavljeno u: Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU Varadin, 1, 277306.
Jembrih, Alojz 1996. Hrvatskokajkavski kolski udbenici. U knjizi: Kajkavi-
ana croatica. Hrvatska kajkavska rije. Zagreb: Druba Braa hrvatskoga
zmaja, Muzej za umjetnost i obrt Donja Stubica: Kajkaviana, 143166.
Jembrih, Alojz 2008. Josip urkoveki i njegovo djelo. Pogovor pretisku knji-
ge: Jezichnica horvatzko-slavinzka za hasen slavincev, i potrebochu oztaleh
ztranzkoga jezika narodov. Po Josefu Gjurkovechki plebanushu samarich-
kom na svetlo dana. Pritizkano vu Peshti, 1826. Zagreb: Profil, 173210.
Jembrih, Alojz 2009. Mihalj ilobod u novom svjetlu. U zborniku: Mihalj ilo-
bod i njegovo djelo. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mihalj ilobod
i njegovo djelo odranog 6. studenog 2008. godine u Svetoj Nedelji. Sa-
mobor: Samoborski muzej. 47117. [Rad je prethodno objavljen 2008. go-
dine pod naslovom Mihalj ilobod i njegovo djelo (1724. 1787.) u knjizi
Pogovor uz pretisak knjige: Mihalj ilobod Arithmetika horvatszka, Zagreb,
1758. Samobor: Samoborski muzej.]
Katii, Radoslav 1996. Naela standardnosti hrvatskoga jezika. Jezik, 43,
175182. Zagreb, 1996. [Takoer u zborniku: Norme i normiranje hrvatsko-
ga standardnoga jezika. 1999. Zagreb: Matica hrvatska, 295307.]
Klini, Ivana 2012. Opis tvorbe komparativa u gramatikama hrvatskoga kaj-
kavskog knjievnog jezika. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslov-
lje, 37/2, 423442.
Kluge, Friedrich 2002. Etymologischen Wrterbuchs der deutschen Sprache.
Berlin. [CD ROM].
Korade, Mijo 1983. ivot i rad Ignacija Szentmrtonyja SI (1718.1793.). Vre-
la i prinosi, 14, 66100.
113
Kukuljevi Sakcinski, Ivan 1860. Bibliografia hrvatska. Dio prvi. Tiskane knji-
ge. Zagreb: Brzotiskom Dragutina Albrechta.
Kuzmi, Boris; Martina Kuzmi 2007. Deklinacija brojeva dva, oba, tri i etiri
u kajkavskim pravnim tekstovima od 16. do 18. stoljea. Rasprave Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33, 263288.
Lonari, Mijo 1996. Kajkavsko narjeje. Zagreb: kolska knjiga.
Marevi, Jozo 2000. Hrvatsko-latinski enciklopedijski rjenik III. Velika Go-
rica Zagreb: Marka Matica hrvatska.
Nyomrkay, Istvn 1997.1998. Beke gramatike i maarska i slavenska gra-
matikografija u 18. i 19. stoljeu. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezi-
koslovlje, 2324, 281287.
Ptiar, Adela 2004. Prvi hrvatski raunski prirunici. Rasprave Instituta za hr-
vatski jezik i jezikoslovlje, 30, 173179.
Razum, Stjepan 2009. Pastoralno-djelatni lik Mije iloboda. U zborniku: Mi-
halj ilobod i njegovo djelo. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mi-
halj ilobod i njegovo djelo odranog 6. studenog 2008. godine u Svetoj
Nedelji. Samobor: Samoborski muzej, 1128.
RHKKJ = Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika IIV (1984.
2008.). Zagreb: JAZU. [Obraeno od 1. a do prekogaziv.]
Ribkin, Tatjana Pukadija 1995. O moguem autoru gramatike kajkavskoga je-
zika za Nijemce. Kaj, 12, 4047.
Sili, Josip; Ivo Pranjkovi 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i
visoka uilita. Zagreb: kolska knjiga.
Skok, Petar 1972. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika IIV.
Zagreb: JAZU.
Stolac, Diana 1995. Standardizacijski procesi u kajkavskome knjievnom je-
ziku. Filologija, 2425, 331338.
ojat, Antun 1984.1985. Prva objavljena gramatika kajkavskoga knjievnog
jezika. Rasprave Zavoda za jezik, 1011, 201221.
ojat, Antun 2009. Kratki navuk jezinice horvatske. Jezik stare kajkavske
knjievnosti. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
ojat, Olga 1962. ivot i rad Ignaca Kristijanovia. Rad JAZU, 324, 63114.
Tafra, Branka 1993. Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babuki. Zagreb: Mati-
ca hrvatska.
Tafra, Branka 1989. to su brojevi? (gramatiki i leksikografski problem).
Rasprave Zavoda za jezik, 15, 219237.
Tafra, Branka 1999. Dvoje o dvome. Teorija i mogunosti primjene pragma-
lingvistike. Zagreb Rijeka: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku,
769780.
114
Tafra, Branka 2005. Od rijei do rjenika. Zagreb: kolska knjiga.

Uroi, Marija; Antun Hurm 2002. Njemako-hrvatski rjenik s gramatikim
podacima i frazeologijom. Zagreb: kolska knjiga.
Vince, Zlatko 1978. Putovima hrvatskoga knjievnog jezika. Lingvistiko-kul-
turnopovijesni prikaz filolokih kola i njihovih izvora. Zagreb: SNL.
Vonina, Josip 1988.1989. O normi hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezi-
ka. Suvremena lingvistika, 2728, 6570.
Zagrebaki kaj 1998. = ojat, Antun; Vida Barac-Grum; Ivan Kalinski; Mijo
Lonari; Vesna Zeevi 1998. Zagrebaki kaj. Govor grada i prigradskih
naselja. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
A description of numerals in grammars of the Croatian Kajkavian

literary language
Abstract
The article provides both an analysis of numerals in grammars of the Croatian
Kajkavian literary language and a comparison with the 1758 mathematical hand-
book Arithmetika horvatszka by Mihalj ilobod Boli. A morphological de-
scription of cardinal numbers, ordinal numbers, collective numbers and numer-
al adjectives is provided. The expected result of this comparison of grammati-
cal norms and linguistic concretisation is an insight into the norming of the mor-
phological features of numerals. The research encompasses six published gram-
mars of the Croatian Kajkavian literary language: 1. Josip Matijevi: Pomum
granatum, 1771; 2. Ignac Szentmartony: Einleitung zur kroatischen Sprachle-
hre fr Teutsche, 1783; 3. Franz Kornig: Kroatische Sprachlehre, 1795; 4. Josip
Matijevi: Horvaczka grammatika, 1810; 5. Josip urkoveki: Jezichnica hor-
vatzko-slavinzka, 1826; 6. Ignac Kristijanovi: Grammatik der Kroatischen Mun-
dart, 1837. The grammars by Szentmartony, Matijevi and Kristijanovi repre-
sent a solid continuity of grammatical description, and so the descriptions of nu-
merals in each individual grammar rely on descriptions from prior grammars.
Doublets are not a sign of digression from the norm, but rather point to the hy-
bridity and superdialectal nature of the Croatian Kajkavian literary language.
Kljune rijei: brojevne rijei, hrvatski kajkavski knjievni jezik, kajkavske gramati-
ke, 18. stoljee
Key words: numerals, Croatian Kajkavian literary language, Kajkavian grammars, 18th
century
115

05 Klincic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

05 Klincic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 38/1 (2012.

OPIS BROJEVNIH RIJEI U GRAMATIKAMA

U lanku se donosi ralamba opisa brojevnih rijei u gramatikama hrvat-

Szentmartony:3 Einleitung zur kroatischen Sprachlehre fr Teutsche, 1783.; 3.

redu leksiko znaenje brojevnih rijei,7 a nekad se istie kompleksnost teme i

U lanku se donose morfoloka obiljeja dijela brojevnih rijei: glavnih bro-

2. Brojevi u gramatikama hrvatskoga kajkavskog knjievnog jezika

gramatika brojevne rijei10 opisuju u zasebnim podpoglavljima Von Zahlwr-

3. Mihalj ilobod Boli: Arithmetika horvatszka, 1758.

4. Donosi se popis ostalih desetica i velikih brojeva: eterdeset, pedeset, esdeset/

4.1. Jeden, jedno, jedna19

Paradigma sklonidbe jeden nalazi se samo u Pomum granatum i kod urko-

S obzirom na to da su gotovo svi oblici ovdje rekonstruirani, moe se iznijeti

koveki donose jednoznani odabir nastavaka. Posebnu skupinu ine Szentmar-

jeden u Szentmaronyjevoj, Kornigovoj i Matijevievoj gramatici jer je iz nave-

gramatike (osim urkovekog) jeden navode i u poglavlju o brojevima kratko

Sklonidba brojeva m. pl. pridjeva nastavci nastavci

N dva dve dva (S, K, M, vrui (S, K, M)

D dvem (S, K, M, Kr); vruem (S, K, M) -em -em

A dva dve dva (S, K, M, m. r. vrue (S, K, M); A=N m. r. -e

V dva dve dva (S, K, M, V = N (S, K, M, V=N V=N

I dvemi (S, K, M, Kr); vruemi (S, K, M) -emi -emi

Paradigmatska povezanost brojeva i pridjeva u hrvatskom kajkavskom

Poseban je sluaj rije sto. To je jedini glavni broj za koji se u Szentmar-

4.3. Stotina, jezero i milijon

da cjelinu izrie imenicom. Pritom su rijei jezero i milijon svojim doetcima

Usporedimo li ilobodove potvrde s pridjevnom sklonidbom u kajkavskim

bez prijedloga s prijedlogom

Iz tablice se vidi da postojanje prijedloga utjee na nastavak u akuzativu jed-

6. Zbirni brojevi i brojevni pridjevi

Iz ilobodova prirunika izdvojene su sve reenice s potvrdama brojevnih

skom knjievnom jeziku neutralno i stilski neobiljeeno? Dovode li zabiljee-

Napuchenye 1780. = Napuchenye vu Brojo-znanye. [Budim.] [Izdanja: 2. 1782.;

Frani, Ivana 2007. Leksikografski status brojevnih rijei u Rjeniku hrvatsko-

Tafra, Branka 2005. Od rijei do rjenika. Zagreb: kolska knjiga.

A description of numerals in grammars of the Croatian Kajkavian

You might also like