FONOLOKI

SUSTAV
HRVATSKOGA
JEZIKA

Doc. dr. Bernardina Petrovi

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za kroatistiku
Katedra za hrvatski standardni jezik
HR-10000 Zagreb, Ivana Luia 3
 +38516120070  +38516120252

bernardina.petrovic@ffzg.hr

SADRAJ PREDAVANJA

1. Fonemi hrvatskoga jezika

2. Fonemski skupovi (= kontakti fonema):

a) vokalski
b) konsonantski

2
Fonololoka, morfonoloka i morfoloka jezina razina

RAZINA JEDINICA IZRAZ VARIJANTE

FONOLOKA FONEM FON ALOFON
MORFONOLOKA MORFONEM MORFON ALOMORFON
Ili ALTERNANTA
MORFOLOKA MORFEM MORF ALOMORF
jedinice same jedinice u odnosu
po sebi i jedne prema
neovisne drugima
jedne o
drugima

FONEM = jedinica koja objedinjuje alofone

MORFONEM = jedinica koja objedinjuje alomorfone
MORFEM = jedinica koja objedinjuje alomorfe

Razdioba glasova prema oblikovanju (artikulaciji)

GLASOVI PREMA OBLIKOVANJU (ARTIKULACIJI)

OTVORNICI ZATVORNICI
VOKALI KONSONANTI

SAMOGLASNICI SUGLASNICI
Hrvatski nazivi za osnovne skupine glasova prema nainu oblikovanja.

Naziv suglasnik nije istoznaan nazivu konsonant, jer je napravljen po

kriteriju slogotvornosti, tj. prema ulozi odnosno mjestu u slogu.

U hrvatskome jeziku nuno je razlikovati glasove prema oblikovanju i

prema slogotvornosti, jer zatvornici ili konsonanti nisu uvijek
suglasnici.

4
Razdioba glasova

I. PREMA OBLIKOVANJU (ARTIKULACIJI)

OTVORNICI
(VOKALI, SAMOGLASNICI)

JEDNOSTAVNI SLOENI
jednoglasnik dvoglasnik
monoftong diftong

ie

ODSJENICI NEODSJENICI
rezonanti nerezonanti
a i, u, e, o

Razdioba glasova

II. PREMA KRITERIJU SLOGOTVORNOSTI

GLASOVI
PREMA SLOGOTVORNOSTI
(uloga u slogu)

SILABEMI ASILABEMI
slogotvorni glasovi neslogotvorni glasovi
silabini ili slogovni glasovi nesilabini ili neslogovni glasovi
SAMOGLASNICI SUGLASNICI

1. vokali 1. sonanti
2. sonant /slogotvorni r, l, n/ 2. konsonanti

6
Artikulacijska obiljeja glasova: OTVORNICI (VOKALI)
prema vodoravnom poloaju PREDNJI (palatalni) i, e, ie
jezika u odnosu prema
tvrdom nepcu SREDINJI a
STRANJI (nepalatalni) o, u
prema stupnju uzdignutosti VISOKI (najzatvoreniji) i, u
jezika prema nepcu
SREDNJI (otvoreniji) e, o
NISKI (najotvoreniji) a
neutralni poloaj usana i, e
prema poloaju usana
iroki otvor usana a
uski otvor usana o,u

va (njem. naziv za sredinji hebrejski vokal)

neutralni, sredinji vokal koji se pojavljuje uz sve izdvojeno
izgovorene sonante i konsonante;
u hrvatskom se jeziku esto naziva poluglasom mukli,
nejasno izgovoreni ili reducirani vokali. 7

Artikulacijska obiljeja glasova: VOKALSKI TRAPEZ

Meujezine usporedbe: otvornici se najee prikazuju vokalskim trapezom.

Trapez = glavni ili kardinalni otvornici

(engl. cardinal vowels britanskoga fonetiara D. Jonesa)

VISOKI i u

ie

SREDNJI e o

NISKI
a
PREDNJI SREDINJI STRANJI

8
Artikulacijska obiljeja glasova: VOKALSKI TROKUT

VOKALSKI TROKUT

VISOKI i u

ie
PR

JI
ED

N
NJ

RA
SREDNJI I e o

ST
NISKI a
SREDINJI

VOKALI DVOGLASNIK (DIFTONG)

Hrvatski je dvoglasnik ie jedan od najspornijih pojmova hrvatskoga
jezikoslovlja razliito opisivan, kategoriziran, nazivan.
XIX. (ulek, Mareti),
XX. (Reetar, Hamm, Brozovi, Pavei, kari, Vukui, Ragu,
Vonina, Pranjkovi, Babi, Lonari, Zeevi)
XXI. (Babi, Jelaska).

NAZIVI HRVATSKOGA DVOGLASNIKA:

jat,
stari jat,
tzv. jat,
refleks jata,
tzv. refleks jata,
rogato e,
tzv. rogato e,
alternacija ije / je / e/ i 0,
korijenski skup grafema...

Veina suvremenih hrvatskih gramatiara dvoglasnik ie smatra fonemom.

10
Artikulacijska svojstva glasova: OTVORNICI dvoglasnik ie
DVOGLASNIK I NOVIJE HRVATSKE GRAMATIKE
Fonetika U hrvatskom standardnom izgovoru nema dvoglasnih
hrvatskoga suglasnika, ali ih u supstandardnim govorima ima....
knjievnog jezika dvoglasnik ie navodi kao slobodnu inaicu dugog jata
(kari 1991)
Fonologija Dvoglasnik dri posebnim fonemom.
hrvatskoga Grafemski slijed ije kada se nalazi na mjestu gdje je u
knjievnog jezika davnini bio praslavenski vokal jat najee izgovara
(Brozovi 1991) kao dvoglasnik oznaen prekrienim troslovom ije
Gramatika Osim pet otvornika autori navode i jedan sloeni
hrvatskoga jezika otvornik: dvoglasnik ie, koji se pie sa ije.
(Teak i Babi Vano je pisanje dvoglasnika na poseban nain, jer ima
1992, 1994, 2000) razlikovnu ulogu: Ona sjedi. Ona sijedi.
Hrvatska Dvoglasnik su predstavili kao obian vokalski glas.
gramatika (Bari i Dvoglasnik je najea realizacija ijekavskoga dugog
sur., 1995, 1997) jata koji se biljei troslovom ije.
Praktina je, i i e koje se nalaze u rijeima s dvoglasnikom dri
gramatika razliitim ostvarenjima dvoglasnika.
hrvatskoga jezika Opozicija dvoglasnika ie (u dugim slogovima) prema
(Ragu 1997) njegovim razliitim realizacijama vidljiva je i pravopisno
11
i izgovorno.

Morfonem

MORFONEM skup fonema koji alterniraju u jednom morfemu.

Kompleksna slika dvaju ili vie fonema ija je alternacija uvjetovana
morfolokom strukturom.

Razina Broj
jedinica

cvijet
Fonoloka /c/+/v/+/i/+/j/+/e/+/t/ 6
Morfonoloka /c/+/v/+/ije/+/t/ 4
Morfoloka cvijet- 2
cvjetovi
Fonoloka /c/+/v/+/j/+/e/+/t/+/o/+/v/+/i/ 8
Morfonoloka /c/+/v/+/je/+/t/+/o/+/v/+/i/ 7
Morfoloka cvjet-ov-i 3
12
Artikulacijska svojstva glasova: ZATVORNICI PREMA NAINU TVORBE (prolaz zrane struje)

ZATVORNICI

SONANTI KONSONANTI
(zvonanici, sonornici) (umnici, turbulenti, opstruenti)

NAZALI ORALI FRIKATIVI ZASTOJNICI

nosnici nenosnici tjesnanici
m, n, nj s, z, , , f, h

APROKSIMANTI LIKVIDI OKLUZIVI AFRIKATE

(priblinici) (protonici, tekunici) zapornici slivenici
v, j b, p, d, t, g, k c, , , d,

priblienik poluvokal VIBRANT LATERALI

v (kliznik, (treptajnik) (bonici)
prijelaznik) r l, lj 13
j

SONANTI I KONSONANTI prema mjestu oblikovanja glasova

1. ORALI (BUKALI, USNICI)

a) LABIJALI (USNENICI)
1) BILABIJALI (DVOUSNENICI) bpm
2) LABIODENTALI (USNENOZUBNICI) vf
b) DENTALI (ZUBNICI) c z s (t d n)
c) ALVEOLARI (NADZUBNICI, DESNICI) dtnrl
d) PALATALI (NEPANICI, TVRDONEPANICI)
1) PRETPALATALI (POSTALVEOLARI) d
2) PREPALATALI (PREDNJONEPANICI) j lj nj
e) VELARI (MEKONEPANICI, JEDRENICI) kgh
2. FARINGALI (DRIJELNICI) nema u hrv.
3. LARINGALI (GLOTALI, GRKLJANICI) U hrv. samo kao
izgovorne inaice.
4. LINGVALI (JEZINICI) tdn czs rl
KORONALI (OKRETNICI)
14
Akustika obiljeja

Akustika obiljeja VOKALI SONANTI I KONSONANTI

1. VOKALNOST vokali (SVI) nijedan sonant

nijedan konsonant
2. UMNOST nijedan vokal sonanti (SVI)
(TURBULENTNOST) konsonanti (SVI)

3. KOMPAKTNOST niski srednji: a palatali (SVI):

pretpalatali: d
prepalatali: j lj nj
velari (SVI): k g h

4. DIFUZNOST visoki prednji i labijali (SVI):

visoki stranji u bilabijali: b p m
labiodentali: v f
dentali (SVI): c z s
alveolari (SVI): d t n r l 15

Akustika obiljeja

Akustika obiljeja VOKALI SONANTI I KONSONANTI

5. GRAVISNOST labijali (SVI):

bilabijali: b p m
labiodentali: v f
velari (SVI): k g h
6. AKUTNOST visoki (SVI) dentali (SVI): c z s
prednji i alveolari (SVI): d t n r l
srednji e palatali (SVI):
pretpalatali: d
prepalatali: j lj nj
7. NAZALNOST Sonanti: m n nj
jedan labijal: bilabijal m
jedan alveolar: n
jedan palatal: nj

16
Akustika obiljeja

Akustika obiljeja VOKALI SONANTI I KONSONANTI

8. NEPREKIDNOST SVI NEPREKIDNI PREKIDNI

aeiou
labijali: labijali:
labiodentali: v f bilabijali b p m
dentali: s z dental: c
alveolar: l alveolari: d t n r
palatali: palatali:
pretpalatali: pretpalatali: d
prepalatali j lj prepalatali nj
velar: h velari: k g

17

Akustika obiljeja
Akustika obiljeja VOKALI SONANTI KONSONANTI
9. ZVUNOST SVI SVI ZVUNI NEZVUNI
aeiou m n nj labijal: labijali:
j
bilabijal b bilabijal p
v
r labiodental f
l lj alveolar: d alveolar: t
dental: z dentali: s c
palatali: palatali:
pretpalatali: pretpalatali:
d
prepalatal prepalatal
velar g velari k h

KONSONANTI
BILABI- ALVE- DEN- PALATALI VE- LABIO- DEN- VE-
JALI OLARI TALI LARI DENTAL TAL LAR
zvuni b d z d g [] [3] []
nezvuni 18
p t s k f c h
Akustika obiljeja

Akustika obiljeja VOKALI SONANTI KONSONANTI

10. STRIDENTNOST NIJEDAN! labijali: labijali:

labiodental v labiodental f
dentali (SVI): c z s
palatali:
pretpalatali (SVI): d

11. NAPETOST visoki: palatali: labijali:

prednji i prepalatali lj nj labiodental f
stranji u
bilabijal p
dentali c z
alveolar t
palatali:
pretpalatal
prepalatal
velari k h
19

FONEMSKI SUSTAV HRVATSKOGA JEZIKA

31 fonem u 3 fonemska razreda

FONOLOKA FONETSKA
TRANSKRIPCIJA TRANSKRIPCIJA
VOKALI /i /, /e/, /a/, /o/, /u/ [i], [e], [a], [o], [u], [ie]

SONANTI /m/, /n/, //, /l/, //, /v/, /r/, [m], [n], [], [l], [], [v], [r],
/r/, /j/ [r], []
/b/, /p/, /d/, /t/, /g/, /k/, /c/, [b], [p], [d], [t], [g], [k], [c],
KONSONANTI //, //, / 3 /, /3 /, /f/, /h/, /s/, [], [], [3 ], [3 ], [f], [x], [s],
//, /z/, // [], [z], []

20
Raspodjela fonema i fonemskih skupina

Fonemi su kao linearne jedinice neprekidno u kontaktu s drugim fonemima.

Pojedini se fonemi pri kontaktu s drugim fonemima na morfemskim
granicama mijenjaju ili se pak potpuno gube.

Morfemske granice mogu biti razliite:

1. granica prefiksalnog i korijenskoga morfema tj. prefiksalnog morfema i
osnove
2. granica osnove (zapravo je bolje rei korijenskog morfema) i sufiksalnog
morfema
3. granica osnove i gramatikog morfema.

Tri su tipa kontakta meu fonemima:

1) kontakti vokalskih fonema
2) kontakti konsonantskih fonema
3) kontakti vokalskih i konsonantskih fonema.

Promjene su fonema pri kontaktu s drugim fonemom vidljive na dvjema

razinama:
1. ortografskoj u pismu
2. ortoepskoj u govoru.
21

Raspodjela fonema: VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

U hrvatskome su jeziku naelno mogui svi dvolani vokalski

skupovi.
Ti dvovokalski skupovi koji tvore ZIJEV ILI HIJAT zapravo su
heterosilabike strukture koje nisu svojstvene primarnom
sustavu ve su injenicom sekundarnog leksikog sloja, jer
se javljaju:
1. u rijeima stranoga podrijetla i
2. kao morfoloki uvjetovane sekvence na granicama
morfema.

Ti skupovi mogu biti u inicijalnom, medijalnom ili finalnom

poloaju u rijei.
aa, ae, ai, ao, au, ea, ei, eo, eu, ia, ie, io, iu, oa, oe, oi, ou, ua,
ue, ui, uo

22
Raspodjela fonema: VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

Dvovokalski skupovi
INICIJALNI MEDIJALNI FINALNI
ao aorta zaova kakao
ae aerodinamika maestral
ai naivan
au jauk
ea realan Matea
ei neistina
eo eolski seoce Mateo
eu europski
ia iako prianjati
ie Daniel
io ion idiot trio
iu priutiti
23

Raspodjela fonema: VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

Dvovokalski skupovi
INICIJALNI MEDIJALNI FINALNI
oa oaza doajen Mauna Loa
oe poezija
oi doista
ou bjelouka
ua
ue pirueta
ui uigran suicid etui
uo uoiti suoiti
aa kakaa (Gjd)
ee Tee (Gjd)
ii nadriizvoa
oo pooim
uu suurednik 24
VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema
U pojedinim se vokalskim skupovima, osobito u onima u
kojima je vokal i inicijalnim lanom dakle u skupovima ia,
ie, ii, iu umee se meusamoglasniko j. Izuzetak je io.

Kada se pie meusamoglasniko j?

U skupovima ia, ie, ii, iu meusamoglasniko se j pie:

1. na granici korijenskoga morfema (ili osnove!) i gramatikoga
morfema u imenicama mukoga roda kojih osnova zavrava
na i:
alibi alibija alibiju alibijem
hobi hobija hobiju hobijem
iri irija iriju irijem
Pri tome valja imati na umu da se nizom grafema ije u hrvatskome
jeziku biljee i niz triju fonema ije i dugi refleks jata. Ovdje se
naravno radi o biljeenju niza fonema ije, a taj je niz za razliku od
dugoga refleksa jata dvosloan:
dijeta (dvoslono), dijete (jednoslono) 25

VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

2. u posuenicama i to unutar osnove:

dijeta, higijena, hijena, karijera, milijun, orijent, primarijus,
pijun, zodijak

U vlastitim imenima moe biti i drukije:

Adriana i Adrijana; Daniel i Danijel

3. u pojedinim sufiksalnim morfemima:

-ijan(a) krleijana
-ijanac() krleijanac
-ijad(a) brucoijada
-ijat() antikvarijat
-ijer() hotelijer
-ijer(a) bombonijera
itd.
26
VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

U apelativima (opim imenicama) e sklonidbe (dakle imenicama

enskog roda) na granici osnove i flektivnoga morfema
meusamoglasniko se j pie u svim padeima i ispred svih
samoglasnika:
N avenija gimnazija upanija
G avenije gimnazije upanije
D aveniji gimnaziji upaniji
A aveniju gimnaziju upaniju
V avenijo gimnazijo upanijo
L aveniji gimnaziji upaniji
I avenijom gimnazijom upanijom

Pridjevi na ski izvedeni od tih imenica uvaju meusamoglasniko j

ispred sufiksalnog morfema:
avenija avenijski, gimnazija gimnazijski, upanija upanijski
27

VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

U vlastitim imenima ne mora biti tako.

Postoje: Marija i Maria, Andreja i Andrea.
U sklonidbi imena na ia i ea uva se osnovni oblik

N Marija Maria Andreja Andrea

G Marije Marie Andreje Andree
D Mariji Marii Andreji Andrei
A Mariju Mariu Andreju Andreu
V Marijo Mario Andrejo Andreo
L Mariji Marii Andreji Andrei
I Marijom Mariom Andrejom Andreom

28
VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema
Kada se ne pie meusamoglasniko j?
U skupu io
Kombinacija io se ne umee izmeu /i/ i /o/, jer se u izgovoru obino
ostvaruje prijelazni glas slian j, samo to se taj prijelazni glas po
suvremenoj pravopisnoj normi ne registrira.

1. U imenica mukog roda na granici osnove i gramatikoga

morfema:
N radio radij studio studij trio
G radija radija studija studija trija
D radiju radiju studiju studiju triju
A radio radij studio studij trio
V radio radiju studio studiju trio
L radiju radiju studiju studiju triju
I radiom radijem studiom studijem triom
29

VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

U vlastitim imenima ne mora biti tako.

Postoje: Marijo i Mario, Silvijo i Silvio, Darijo i Dario.

N Marijo Mario Silvijo Silvio

G Marija Maria Silvija Silvia
D Mariju Mariu Silviju Silviu
A Marija Maria Silvija Silvia
V Marijo Mario Silvijo Silvio
L Mariju Mariu Silviju Silviu
I Marijom Mariom Silvijom Silviom

30
VOKALSKI SKUPOVI kontakti vokalskih fonema

2. meusamoglasniko j ne pie se ako je o prema l dakle ako

je u pitanju vokalizacija:
bio, inio, dioba, dionica, cio, mio, mislioca
3. u posuenicama unutar osnove:
antibiotik, kamion, kondicional, sociologija, korpion,
violina, prioritet
4. u imenica sa sufiksalnim morfemom ionic(a) i izvedenicama
od njih:
gostionica, gostioniar, kladionica, kladioniar,
tedionica, svlaionica, uionica

31

KONSONANTSKI SKUPOVI kontakti konsonantskih fonema

DISTRIBUCIJA (RASPODJELA) FONEMA: ukupnost svih

poloaja i okolina u kojima se fonem ostvaruje pri
udruivanju u vee jedinice.

FONOLOKE ZAKONITOSTI
distribucijske zakonitosti koje se provode na morfemskim
granicama koje imaju fuzijski karakter.
Fonoloke se zakonitosti distribucije odnose se na
ogranienja u raspodjeli suglasnikih fonema u odnosu na
njihove razliite ili iste ili sline akustike i artikulacijske
znaajke.

MORFONOLOKE ZAKONITOSTI
distribucijske zakonitosti koje se provode na morfemskim
granicama koje imaju aglutinacijski karakter
32
KONSONANTSKI SKUPOVI kontakti konsonantskih fonema
Fonoloke zakonitosti distribucije koje se odnose na
ogranienja u raspodjeli suglasnikih fonema u odnosu na
razliite akustike i artikulacijske znaajke:
1. ispred zvunoga suglasnika ostvaruje se zvuni
suglasnik;
2. ispred bezvunog suglasnika ostvaruje se bezvuni
suglasnik;
3. ispred palatala /, , , , d, , lj, nj/ ostvaruju se
palatali /, /, a ne dentali /s, z/ ili velar /h/:
uuriti (ne: suuriti),
epati (ne: sepati),
groe (ne: groze);
4. ispred labijala /p, b/ ostvaruje se labijalni nazal /m/, a
ne dentalni nazal /n/: lampa, bomba, bombon.
33

KONSONANTSKI SKUPOVI kontakti konsonantskih fonema

Fonoloke zakonitosti distribucije koje se odnose na

ogranienja u raspodjeli suglasnikih fonema u odnosu na
iste ili sline akustike i artikulacijske znaajke:

1. u suglasnikoj se skupini ne ostvaruju dva ista

samoglasnika:
russki > ruski;
2. ispred afrikata /c, , d/ ne mogu se ostvariti dentalni
okluzivi /t, d/:
otca > oca, ote > oe;
3. izmeu suglasnikih fonema /s, z, , / i kojeg drugog
suglasnikog fonema (osim /r, v/) ne mogu se
ostvariti fonemi /t, d/. U pismu se pravilo ne provodi
kad je rije o leksemima stranoga podrijetla:
zalistka > zaliska, postna > posna.
34
KONSONANTSKI SKUPOVI kontakti konsonantskih fonema
Morfonoloke zakonitosti distribucije provode se na
granicama prefiksalnog i korijenskog morfema te u
sekvencijama koje su rezultat refleksa jata:
1. ispred palatala /lj, nj/ ne mogu se ostvariti dentali kada su
zavrnici prefiksa, a /l, lj/ poetni suglasnici korijena:
sljubiti, snjihati;
2. suglasniki slijed /sl/ i /sn/ ispred sekvencije je koja se
refleks jata ostvaruju se /slj, snj/: sljedovi, snjegovi;
3. na granici prefiksa i korijena mogu je ostvaraj istih
suglasnikih fonema koji se u izgovoru oituje
geminacijom: podtajnik / pottajnik / potajnik;
4. na granici prefiksa i korijena mogu je ostvaraj dentalnih
okluziva /t, d/ ispred afrikata /c, / ili geminirani ostvaraj:
potcikivati ili pocikivati, otepiti ili oepiti
5. na granici prefiksa i korijena mogu je ostvaraj sekvencije:
s + t + S: stlaiti
z + d + S: bezdlaan. 35

Morfemske granice: FUZIJA I AGLUTINACIJA

Pod fuzijskim se karakterom granice podrazumijeva injenica da se

dva glasa koji stoje jedan do drugog fuzioniraju (spajaju) u jedan, a
pri tom vie nisu prepoznatljivi i ralanjivi:
na granici se korijenskog i sufiksalnog morfema
glasovi [t] + [s] fuzioniraju (spajaju) u [c]:
ortografski: hrvatski
ortoepski: [hrvacki]

Pod aglutinacijom se podrazumijeva naljepljivanje susjednih

glasova pri emu oni ostaju prepoznatljivi i ralanjivi:
na granici prefiksalnog i korijenskog morfema
glasovi [d] + [s] aglutiniraju u [ts]:
ortografski: odsvirati
ortoepski: [otsvirati]
a glasovi [d] + [] aglutiniraju u [t]:
ortografski: odteta
ortoepski: [otteta] 36